Strategija zaštite akumulacije Modrac _final

STRATEGIJA ZAŠTITE AKUMULACIJE MODRAC

Tuzla, juni 2012.

Strategija zaštite akumulacije Modrac

Koordinacioni tim za zaštitu akumulacije Modrac

2

SADRŽAJ

1. OPĆENITO O AKUMULACIJI .................................................................................................. 3

1.1. Namjena Akumulacije ....................................................................................................... 3

1.2. Morfometrijske karakteristike Akumulacije ....................................................................... 4

1.3. Hidrološke karakteristike Akumulacije .............................................................................. 4

2. OPĆENITO O SLIVU AKUMULACIJE ....................................................................................... 5

3. ZAKONODAVNI OKVIR ......................................................................................................... 7

3.1. Zakon o vodama Federacije BiH ................................................................................... 7

3.2. Zakon o zaštiti akumulacije Modrac ............................................................................. 8

3.3. Pravilnik o uslovima ispuštanja otpadnih voda u vode akumulacije Modrac ................. 9

3.4. Pravilnik o odvodnji i tretmanu otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje ne

postoji izgrađen javni kanalizacioni sistem ............................................................................... 9

4. ZAGAĐIVAČI AKUMULACIJE MODRAC I VODOTOKA U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC ......... 9

4.1. Komunalni zagađivači………………………………………………………………………………………………………..10

4.2. Industrijski zagađivači………………………………………………………………………………………………….……11

4.3. Ostali zagađivači………………………………………………………………………………………………………………..11

5. STANJE KVALITETA VODA AKUMULACIJE MODRAC I VODOTOKA U SLIVU AKUMULACIJE U

PROTEKLOM PERIODU............................................................................................................... 12

5.1. Metodologija monitoringa–praćenja kvaliteta voda ........................................................ 12

5.2. Stanje kvaliteta voda u proteklom periodu akumulacije Modrac i vodotoka u slivu

akumulacije Modrac .............................................................................................................. 17

6. DOSADAŠNJE PROVEDENE AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI AKUMULACIJE MODRAC ..................... 18

6.1. Akumulacija Modrac i naselja locirana na obodu Akumulacije ......................................... 18

6.2. OPĆINA ŽIVINICE ........................................................................................................ 22

6.3. OPĆINA KALESIJA ....................................................................................................... 23

6.4. OPĆINA BANOVIĆI...................................................................................................... 24

6.5. OPĆINA TUZLA ........................................................................................................... 25

6.6. OPĆINA LUKAVAC ...................................................................................................... 26

7. CILJEVI I MJERE .................................................................................................................. 27

8. NAČIN IZRADE DOKUMENTA I IZVOR PODATAKA ............................................................... 34

9. KORIŠTENA DOKUMENTACIJA ............................................................................................ 34



3

1. OPĆENITO O AKUMULACIJI

Akumulacija Modrac, najznačajniji vodni resurs Tuzlanskog kantona i Federacije BiH, formirana je 1964. godine izgradnjom brane u tjesnacu Modrac. Formiraju je rijeke Spreča i Turija sa pritokama. Ukupna površina akumulacije Modrac u vrijeme formiranja iznosila je oko 17,10 km2. Od toga su, po pojedinim općinama, potopljene sljedeće površine: Tuzla: 0,24 km2 (1,40 % ukupne površine), Živinice: 5,97 km2 (34,91%), Lukavac: 10,89 km2 (63,69%). Sadašnje stanje učešća površina po pojedinim općinama će se znati nakon izrade elaborata: Geodetsko - hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjerenih podataka, a sigurno je da će površina biti smanjena u odnosu na projektovanu. Brana Modrac je višelučna, armirano-betonska brana, koja po svojim tehničkim karakteristikama i zapremini akumulacije spada u visoke brane. Dužina brane u kruni iznosi L = 191 m, a maksimalna visina H = 27,50 m. 1.1. Namjena Akumulacije Akumulacija rješava više vodoprivrednih i izrazito privrednih aspekata: snabdijevanje stanovništva, industrijskih i termoenergetskih kapaciteta Tuzle i Lukavca tehnološkom vodom, razblaženje otpadnih voda koje ispušta tuzlanska i lukavačka industrija, povećanje proticanja rijeke Spreče nizvodno od Akumulacije u ljetnom periodu, proizvodnju električne energije na malim hidroelektranama, rasplinjavanje velikih vodnih valova retenzionim dejstvom Akumulacije i sprečavanje ili znatno smanjenje poplava u dolini rijeke Spreče nizvodno od Akumulacije. Prema zakonu o zaštiti akumulacije ''Modrac'' (''Službene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 5/06), namjene Akumulacije, po redoslijedu prioriteta, su:

- obezbjeđenje vode za potrebe stanovništva, - obezbjeđenje vode za potrebe industrije, - zaštita od poplava nizvodno od brane, - obezbjeđenje biološkog minimuma za vodotok Spreče, nizvodno od Akumulacije, - razvoj turizma, rekreacije i sportova na vodi, u skladu sa navedenim zakonom, - proizvodnju električne energije na malim hidroelektranama, korištenjem viška voda u

akumulaciji Modrac. Izuzetno, Akumulacija može služiti i za druge namjene, pod uslovom i na način da se takvim korištenjem vode Akumulacija ne zagađuje niti izlaže drugim štetnim uticajima.

Za kotu normalnog uspora 200,00 m.n.m. Akumulacija obezbjeđuje 2,30 m3/s sirove vode za potrebe stanovništva i privrednih kapaciteta i 4,70 m3/s kao vodoprivredni (hidrobiološki) minimum u rijeci Spreči nizvodno od Akumulacije (projektovano stanje).



4

1.2. Morfometrijske karakteristike Akumulacije Neposredno po izgradnji brane i punjenju Akumulacije, pri koti normalnog uspora 200,00 m.n.m., osnovne morfometrijske karakteristike Akumulacije (projektovano stanje) bile su:

− površina 17,10 km2

− ukupna zapremina 98 x 106 m3

− korisna zapremina 86 x 106 m3

− maksimalna dubina vode 18,0 (10,0) m

− prosječna dubina 5,7 m

− maksimalna dužina 10.700 m

− maksimalna širina 1.600 m

− dužina obala 33.250 m

Obzirom na permanentno zasipanje Akumulacije nanosom iz rijeka Spreča i Turija (eolski nanos, nanos od abrazije obala, ugljena prašina iz separacija uglja i dr.), prema mjerenjima iz 1985. godine, morfometrijske karakteristike Akumulacije značajno su izmjenjene i iznosile su:

− površina 16,75 km2



− maksimalna dubina vode 18,0 (10,0) m

− prosječna dubina 5,2 m

− maksimalna dužina 10.400 m

− maksimalna širina 1.780 m

− dužina obala 31.700 m

Prema posljednjim mjerenjima obavljenim u oktobru 2002. godine, nastavljen je trend zasipanja Akumulacije nanosom, a procjenjuje se da je u istu uneseno ukupno oko 13x106 m3 nanosa, u cijelom periodu eksploatacije. To je uzrokovalo dalju promjenu morfometrijskih karakteristika Akumulacije, od kojih navodimo sljedeće:



Planom pogona brane i akumulacije Modrac, iz marta 2005. godine, između ostalog utvrđen je i minimalni radni nivo Akumulacije sa kotom uspora od 195,00 m.n.m., što je veoma bitan element sa aspekta kvaliteta voda akumulacije Modrac. 1.3. Hidrološke karakteristike Akumulacije Profil ''Modrac'' hidrološki je obrađivan u nekoliko navrata, a analize su se oslanjale na dva perioda osmatranja i to od 1958. do 1964. godine i od 1964. godine. Osnovni podaci dobijeni hidrološkom obradom profila ''Modrac'', provedenom u okviru Plana pogona brane i

akumulacije Modrac, iz 1985. godine, su:



5

− srednji višegodišnji protok (QSR) 15,95 m3/s

− minimalne srednje mjesečne vode, 95 % obezbjeđenosti (Qmin.sr.mj. 95%)

0,824

m3/s

− maksimalni protok ranga pojave Q1/100 (Q1/100) 892 m3/s

U periodu eksploatacije od preko 45 godina, imaju se podaci o promjeni nivoa Akumulacije registrovane za period od početka 1987. do kraja 2008. godine. U tom periodu, ovisno o hidrološkim uslovima, nivo iste je oscilovao u rasponu od + 2.12 do – 4,28 m, u odnosu na kotu normalnog radnog nivoa Akumulacije od 200,00 m.n.m. U navedenom periodu registrovani su sljedeći karakteristični nivoi:

- Prosječan nivo Akumulacije kretao se od 197,63 m.n.m. (registrovan 1994. god.) do 199,48 m.n.m. (registrovan 2005. god.),

- Najveći nivo Akumulacije zabilježen je u junu 2001. god. i iznosio je 202,12 m.n.m. (21.06.2001. godine), sa preljevom preko brane Akumulacije,

- Najniži nivo zabilježen je 18.11.2000. god. i iznosio je 195,72 m.n.m., te 05.10.2003. god. kada je iznosio 195,88 m.n.m.

Zapremina poplavnih valova, registrovanih u periodu eksploatacije, procjenjuje se na oko 60x106 m3 do 144x106 m3 (miliona m3), što je za 40 % do 170 % više u odnosu na trenutno procijenjenu ukupnu zapreminu akumulacije Modrac.

Slika 1.: Pogled na akumulaciju Modrac, prema ušću rijeke Turije

2. OPĆENITO O SLIVU AKUMULACIJE

Ukupna površina slivnog područja akumulacije Modrac iznosi 1.189 km2, od čega slivu rijeke Spreča pripada 832 km2, slivu rijeke Turija 240 km2 i neposrednom slivu Akumulacije oko 117 km2. Prema današnjoj teritorijalno-administrativnoj podjeli, područje sliva akumulacije Modrac zahvata površine općina: Banovići, Živinice, Kalesija, a djelimično Kladanj, Tuzla i Lukavac na području Tuzlanskog kantona i općina Osmaci na području Republike Srpske.



6

Prema procjeni, danas u slivu Akumulacije živi oko 130.000 stanovnika, a od toga oko 20.000 u naseljima lociranim po obodu Akumulacije, iz čega proizilazi da je naseljenost u slivu oko 110 stanovnika/km2. Geološku građu sliva Akumulacije uglavnom čine stijene slabo otporne na površinsku eroziju, te su erozioni procesi izraženi, a unos nanosa u Akumulaciju značajan. Jedna od bitnih karakteristika sliva je i način korištenja zemljišta u slivu, a prema raspoloživim podacima evidentan je sljedeći način korištenja istog:

- obradivo zemljište 43,46 %

- pašnjaci i livade 6,66 %

- šume 48,85 %

- goleti 1,03 %

Prema raspoloživim podacima, struktura korištenja oraničnih površina je sljedeća:

- 32,70 % žitarice, - 25,6 % povrtno bilje, - 28,7 % krmno bilje i - 13 % neobrađeno zemljište.

Jedan od veoma važnih faktora regulacije kvantiteta i kvaliteta voda slivnog područja akumulacije Modrac su šume koje gravitiraju oko akumulacije Modrac. Veća šumovitost slivnog područja obezbjeđuje pogodan režim voda, što podrazumijeva sprječavanje naglog oticanja oborinskih voda i njihov negativni efekat (bujice i erozije zemljišta), zatim ravnomjerno napajanje podzemnih voda Akumulacije i niz drugih pozitivnih uticaja (retenzija, mikroklima, izvorišta pitke vode i dr.). U ukupnoj površini šuma slivnog područja državne šume participiraju sa oko 73 %, a šume u privatnom vlasništvu sa oko 27 %. Najvrednije i najveće površine šuma locirane su u gornjem toku rijeka: Spreča, Mala Spreča, Gostelja, Oskova i Turija. U posljednjih 30 godina prošlog vijeka potrebe za energijom su značajno porasle. Stoga su se rudnici, u veoma kratkom roku orijentirali na površinsko otkopavanje uglja. Posljedica takvog otkopavanja i odlaganja jalovine je smanjenje površina šumskog zemljišta i šuma (površinski kopovi: ''Turija'', ''Čubrić'', ''Grivice'' i dr.), kao i poljoprivrednog zemljišta u slivnom području Modraca. Izgradnja dalekovoda, kamenoloma, i drugih objekata takođe je negativno utjecala na smanjenje šumskog fonda. Procjenjuje se da je u toku prošlog rata, što u državnim što u privatnim šumama slivnog područja, nekontrolisano posječeno oko 1.200 ha površine pod šumama. Kao posljedica ovakvog trenda smanjenja šumskog fonda su česte bujice, odnosno naglo površinsko oticanje voda i druge negativnosti koje se ogledaju u pogoršanju kvaliteta voda Akumulacije.



7

Slika 2.: Akumulacija Modrac

3. ZAKONODAVNI OKVIR

3.1. Zakon o vodama Federacije BiH

Stupanjem na snagu Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 70/06), prestao je da važi dotadašnji Zakon o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 18/98), a stupanjem na snagu Zakon o vodama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 11/08) prestao je da važi i Zakon o vodama („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj15/99). Zakon (iz 2006. godine), rađen uz pomoć EU stručnih saradnika, maksimalno je usvojio principe na kojima počiva politika u oblasti voda u EU. Prema članu 2. Zakona o vodama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 70/06) svrha zakona je osiguranje održivog upravljanja vodama, a naročito:

- Postizanje dobrog stanja voda i sprečavanje njene degradacije, - Postizanje održivog korištenja voda, - Osiguranje pravičnog pristupa vodama, - Podsticanje društvenog i privrednog razvoja, - Zaštita ekosistema, - Organizovanje odbrane od poplava i od drugih negativnih uticaja koje može da

prouzrokuje voda, - Osiguranje učešća javnosti u procesu donošenja odluka koje se odnose na vode, - Sprečavanje i rješavanje sukoba vezanih za zaštitu i korištenje voda, - Ispunjavanje obaveza iz međunarodnih ugovora koji su obavezujući za BiH.

Ovim Zakonom predviđeno je donošenje velikog broja podzakonskih akata, što je u toku.



8

Projektom „Podrška vodnoj politici Bosne i Hercegovine“ je u okviru pravne komponente usaglašena priprema najmanje četiri podzakonska akta o:

- uslovima za uspostavljanje i funkcionisanje referentne i ovlaštenih laboratorija, - zonama sanitarne zaštite, - graničnim vrijednostima materija koje se ispuštaju u vodotoke, - kategorizaciji voda i klasifikaciji vodotoka.

Prema članu 5. Zakona o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj: 70/06) površinske vode se, prema značaju kojeg imaju za upravljanje vodama, razvrstavaju u vode I kategorije i vode II kategorije. U vodotoke I kategorije spada rijeka Spreča (nizvodno od ušća Jale), a sve preostale vode u slivu akumulacije Modrac su vode II kategorije.

Prema članu 2. Uredbe o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, vode prema njihovoj namjeni i stepenu čistoće, razvrstavaju se u sljedeće klase:

I klasa - vode koje se u prirodnom stanju uz eventualnu dezinfekciju, mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode - i za gajenje plemenitih vrsta riba (salmonide);

II klasa – vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju građana, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta ribe (ciprinide), ili koje se uz uobičajene metode obrade – kondicioniranje (koagulacija, filtracija, dezinfekcija i sl.) mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji;

III klasa - vode koje se mogu upotrebljavati za navodnjavanje, a poslije uobičajenih metoda obrade (kondicioniranje) – i u industriji, osim u prehrambenoj industriji;

IV klasa – vode koje se mogu upotrebljavati za druge namjene samo poslije odgovarajuće obrade.

3.2. Zakon o zaštiti akumulacije Modrac Zakonom o zaštiti akumulacije Modrac (''Službene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 5/06) se utvrđuje namjena Akumulacije prema redoslijedu prioriteta, definišu se pojmovi, propisuju obavezne mjere zaštite obale i voda Akumulacije, zaštite slivnog područja Akumulacije od zagađivanja i drugih uticaja, kao i organizacija, planiranje i provođenje mjera zaštite voda, te finansiranje zaštite voda Akumulacije i sliva Akumulacije. U članu 12. je utvrđeno: ''Da će u cilju poboljšanja i očuvanja površinskih voda u slivu Akumulacije, odnosno voda Akumulacije, Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti Plan i program mjera zaštite Akumulacije Modrac, koji između ostalog treba da sadrži:

- Cjelovitu ocjenu stanja kvaliteta voda Akumulacije i površinskih voda u slivu Akumulacije;

- Ciljeve zaštite voda Akumulacije i površinskih voda u slivu Akumulacije; - Program mjera za zaustavljanje trenda pogoršanja kvaliteta površinskih voda gdje je to

ozbiljnije narušeno i program mjera za postupno poboljšanje kvaliteta površinskih voda do propisane klase vode i dr.''.

(http://www.vladatk.kim.ba/vlada/Dokumenti/Zakoni/2008/zakon_o_zastiti_akumulacije_modrac.pdf)



9

3.3. Pravilnik o uslovima ispuštanja otpadnih voda u vode akumulacije Modrac

Pravilnikom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u vode akumulacije Modrac i površinske vode u slivu akumulacije Modrac („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 12/10), propisuju se uslovi ispuštanja otpadnih voda ili efluenta otpadnih voda, granične vrijednosti opasnih i štetnih materija koje fizičko ili pravno lice, odnosno vlasnik ili korisnik objekta može ispuštati u vode akumulacije Modrac i površinske vode u slivu akumulacije Modrac, kontrola ispusta prečišćenih i neprečišćenih otpadnih voda, način vršenja kontrole kvaliteta otpadnih voda, način postupanja u slučajevima akcidentnog zagađenja voda, kao i transport opasnih ili štetnih materija.

(http://www.skupstinatk.kim.ba/Dokumenti/sl_novine/2010/SluzbeneNovineTK%2012-2010.pdf)

3.4. Pravilnik o odvodnji i tretmanu otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje ne postoji izgrađen javni kanalizacioni sistem

Pravilnikom o odvodnji i tretmanu otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje ne postoji javni kanalizacioni sistem („Službene novine Tuzlanskog kantona, broj: 12/10), bliže se propisuju pravila postupanja fizičkih i pravnih lica odnosno vlasnika ili korisnika objekata, kao i nadležnih organa uprave, pri planiranju i projektovanju izgradnje i izgradnji novih objekata i već postojećih objekata, i nadzoru nad gradnjom i radom objekata za tretman i odvodnju otpadnih voda za područja gradova i naselja u slivu akumulacije Modrac, gdje ne postoji izgrađen kanalizacioni sistem, kao i tehnički uslovi za objekte te namjene.

Pregled ostalih zakonskih propisa o vodama se nalazi u poglavlju broj 9.

4. ZAGAĐIVAČI AKUMULACIJE MODRAC I VODOTOKA U SLIVU AKUMULACIJE MODRAC

Prema dosadašnjim istraživanjima stanja kvaliteta voda u području sliva akumulacije Modrac, jasno je da su površinske vode prekomjerno zagađene i da je kvalitet voda, i u ranijem razdoblju kao i danas, daleko lošiji od nivoa koji je definiran Uredbama o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka BiH. Ovakva situacija je posljedica svakodnevnog ispuštanja neprečišćenih komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke sliva Akumulacije. Isto tako, na osnovu dosadašnjih istraživanja stanja kvaliteta voda akumulacije Modrac, može se zaključiti da kvalitet voda akumulacije Modrac ima stalni trend pogoršanja, a što je posljedica konstantnog unosa značajnog tereta zagađenja koji nastaje u slivu Akumulacije a ispušta se u površinske vode, uglavnom bez prečišćavanja, i pritokama (Spreča i Turija) unosi u akumulaciju Modrac. Prije svega tu treba naglasiti, da je po kvalitet voda Akumulacije ''pogubno'' unošenje u Akumulaciju suspendiranih materija (kao posljedica rudarskih aktivnosti u slivu) i nutrijentnih materija (kao posljedica ispuštanja kanalizacionih otpadnih voda u slivu). Kada je u pitanju zagađenje površinskih voda u slivu Akumulacije postoji značajan broj rasutih (difuznih) nekontroliranih zagađivača (ruralna naselja koja nemaju kanalizacione sisteme, urbane površine, saobraćajnice, poljoprivredna zemljišta i dr.). Radi sticanja uvida u problematiku zagađenja površinskih voda u slivu Akumulacije, a time i zagađenja voda same Akumulacije zagađivači su podijeljeni na komunalne, industrijske i ostale.



10

4.1. Komunalni zagađivači

U slivu Akumulacije živi oko 130.000 stanovnika čije otpadne vode ne prečišćene završe u slivu akumulacije Modrac. Međutim, u svih pet općina u slivu su pokrenute određene aktivnosti u cilju smanjenja zagađenja voda u slivu. U nastavku je dat pregled stanja po općinama.

- Općina Tuzla

- Općina Lukavac

- Općina Banovići

Projektnu dokumentaciju za općinu Živinice pod nazivom ''Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Živinica za 25000 + 15000 ES'' uradio je„Zavod za vodoprivredu“, Sarajevo 2010./2011. godine. Za biološki tretman odabran je postupak sa odvojenom aerobnom stabilizacijom mulja, predenitrifikacijom, bez primarnog taložnika i sa površinskom aeracijom. Postrojenje je predviđeno za 25.000 ES sa mogućim proširenjem za 15.000 ES. Količina otpadnih voda koje će dolaziti na postrojenje prema hidrauličkom proračunu je 492 l/s.

Općina Kalesija ima projektnu dokumentaciju za sistem kanalizacione mreže općine Kalesija pod nazivom: Idejni projekat primarne kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda općine Kalesija koji je izrađen krajem 2006. godine od strane javnog preduzeća za vodoprivrednu djelatnost „Spreča“ d.d. Tuzla. Idejnim projektom su razrađena dva varijantna rješenja prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, zavisno od rasporeda naseljenih mjesta, troškova izgradnje i budućeg održavanja: I varijanta (varijanta A) sa projektovanim kolektorima koja otpadnu vodu usmjeravaju u jedno centralno postrojenje (34 956 ES) i u šest manjih postrojenja (ispod 5000 ES); II varijanta (varijanata B) sa projektovanim kolektorima i tri postrojenja (9000 – 15000 ES), te 8 manjih postrojenja (ispod 5000 ES). Na osnovu definiranog kvaliteta i količina otpadnih voda za prečišćavanje otpadnih voda na području općine Kalesija, izabran je mehaničko-biološki proces prečišćavanja otpadnih voda sa aktivnim muljem sa objedinjenim procesom biološkog uklanjanja fosfora, denitrifikacije i nitrifikacije. Izabrani proces prečišćavanja otpadnih voda, za slučaj potrebe, može se lako dopuniti sa tehnološkim postupkom hemijskog uklanjanja viška fosfora doziranjem otopine soli željeza. Projektom je predviđeno da se u naseljima do 5.000 stanovnika izgrade tipska postrojenja, a u naseljima preko 5.000 stanovnika konvencionalna postrojenja. U trenutku izrade projektne dokumentacije (2005. god.) broj stanovnika je bio 38.655. Prema procjeni Općine broj stanovnika na kraju planskog perioda (2030 god.) će biti 52.356 stanovnika. Prema usvojenim podacima, na području općine Kalesija, nastaje odnosno nastajat će sanitarno-fekalnih otpadnih voda u količini:

- sadašnje stanje (tokom 2005. godine) …………………….. 6.573,05 m3/dan, - na kraju planskog razdoblja (2030. godine) ……………… 8.900,52 m3/dan.

Projekat je izrađen do nivoa Idejnog projekta.



11

4.2. Industrijski zagađivači U slivnom području Akumulacije prema raspoloživim podacima locirano je 12 većih industrijskih zagađivača i oko 60 manjih zagađivača (manji zanatski objekti, benzinske pumpe, mehaničke radionice - servisi, zdravstvene ustanove, ugostiteljski objekti i sl.) koji svi svoje otpadne vode, uglavnom bez prečišćavanja, ispuštaju u površinske vode - vodotoke u slivu Akumulacije, direktno ili putem kanalizacionih sistema. Radi sticanja uvida u problematiku zagađenja površinskih voda u slivu Akumulacije, a time i zagađenja voda same Akumulacije, dat je spisak velikih industrijskih zagađivača u slivu Akumulacije: 1. Rudnik ''Banovići'' − PK ''Turija'' 2. Rudnik ''Banovići'' − PK ''Čubrić'' 3. Rudnik ''Banovići'' − Jama ''Omazići'' 4. Rudnik ''Banovići'' − ''Separacija'' 5. Metalna industrija − ''Helios'' 6. PD ''Spreča“ − Farma muznih krava 7. Rudnik uglja “Đurđevik” – Jama 8. Rudnik uglja “Đurđevik” − ''Separacija'' 9. “Energopetrol” − Skladište naXe i naXnih derivata 10. Drvna industrija “Konjuh” 11. Asfaltna baza u Ljubačama 12. ''Eminal'' − pogon za plastificiranje (bivši ''Rudmont'')

4.3. Ostali zagađivači U najznačajnije ostale zagađivače se ubrajaju deponije koje se nalaze u slivu Akumulacije jer predstavljaju ozbiljnu prijetnju za njeno zagađenje. Deponija "Vis", općina Kalesija Prikupljeni kruti otpad sa područja općine Kalesija se bez prethodne selekcije transportuje i odlaže na privremenu deponiju lociranu u podnožju brda Vis. Od općinskog centra deponija je udaljena oko 2 km, a prvi stambeni objekti su od deponije udaljeni do 1 km, od vodotoka Spreča na lijevoj obali deponija je udaljena 150 m i nalazi se neposredno pored lokalnog puta Kalesija-Gojčin. Na ovu privremenu deponiju se kruti otpad deponuje već 12 godina bez prethodnog presovanja i prekrivanja zemljom. U prosjeku dnevne količine odloženog otpada su 10 m3 , što na godišnjem nivou iznosi oko 2.500 m3. Trenutna površina deponije je oko 2,5 ha. Imajući u vidu trenutno stanje deponije ona predstavlja ozbiljnu prijetnju za zagađenje podzemnih voda i voda u slivu akumulacije Modrac. Deponija "Višća", općina Živinice Deponija je u nadležnosti «Komunalno» d.d. Živinice. Broj stanovnika općine je 85.000 od čega se od 25% stanovnika otpad prikuplja organizirano. Deponija je smještena na lokaciji PK «Višća».



12

Za deponiju ne postoji projektni zadatak niti potrebne dozvole. Deponija se koristi od 1974. godine, na površini je od 160.000 m2, sa zapreminom od 260.000 m3. Deponija predstavlja ozbiljnu prijetnju za zagađenje podzemnih voda i voda u slivu akumulacije Modrac. Deponija „Čubrić“, općina Banovići Deponija je u nadležnosti JKP Komunalac Banovići. Broj stanovnika općine je 30.000 od čega se od 30% stanovnika otpad prikuplja organizirano. Deponija je smještena na lokaciji PK «Čubrić». Za deponiju ne postoji projektni zadatak niti potrebne dozvole. Deponija se koristi od 2000. godine, na površini je od 10.000 m2, sa zapreminom od 200.000 m3. Deponija predstavlja ozbiljnu prijetnju za zagađenje podzemnih voda i voda u slivu akumulacije Modrac. Deponija „Stanovi“, općina Kladanj Deponija je u nadležnosti JP «Komunalac» d.d.Kladanj. Broj stanovnika općine je 12.000 od čega se od oko 40% domaćinstava otpad prikuplja organizirano. Deponija je smještena na lokaciji Stanovi, magistralni put Tuzla-Sarajevo. Za deponiju ne postoji projektni zadatak niti potrebne dozvole. Deponija se koristi od 1982. godine, na površini je od 8.000 m2, sa zapreminom od 500.000 m3. Deponija predstavlja ozbiljnu prijetnju za zagađenje podzemnih voda i voda u slivu akumulacije Modrac.

5. STANJE KVALITETA VODA AKUMULACIJE MODRAC I VODOTOKA U SLIVU AKUMULACIJE U PROTEKLOM PERIODU

5.1. Metodologija monitoringa–praćenja kvaliteta voda Dosadašnja metodologija monitoringa–praćenja kvaliteta voda akumulacije Modrac i vodotoka u slivu akumulacije Modrac, definirana je i usvojena tokom prvih 10 godina poslije formiranja Akumulacije (1965. - 1975. godine), u vrijeme kada se otpočinjalo sa prvim istraživanjima voda Akumulacije kao i vodotoka u slivu Akumulacije. Metodologija je definirana od strane eksperata UNDP–a i domaćeg stručnog kadra koji je imao iskustva u oblasti istraživanja površinskih voda, ali i u skladu sa važećim zakonskim propisima. Kod definiranja metodologije monitoringa voda Akumulacije vodilo se računa o svim faktorima koji mogu imati bitnog uticaja na kvalitet voda Akumulacije kao i o cilju da Akumulacija očuva zadovoljavajući kvalitet vode imajući u vidu namjene korištenja vode Akumulacije. Kod definiranja metodologije monitoringa, prije svega, vodilo se računa o:

- tipu Akumulacije (riječno jezero), - morfometrijskim karakteristikama Akumulacije, - klimatskim prilikama područja, - osnovnim karakteristikama sliva Akumulacije (površina, naseljenost, privredna

razvijenost i dr.), - kvalitetu i količinama pritočnih voda kojima se Akumulacija prehranjuje,



13

- zakonskim propisima naše zemlje kojima je definirana klasifikacija i kategorizacija površinskih voda (standardi i normativi).

Usvojenom metodologijom predviđeno je da se na Akumulaciji vrše sljedeća istraživanja:

- fizičko–hemijska istraživanja, - hidrobiološka istraživanja, - bakteriološka istraživanja i - kvalitativno–kvantitativna analiza ihtiofaune (povremeno).

Metodologijom su utvrđeni i drugi metodološki elementi, kao što su:

- lokaliteti uzorkovanja voda, - vrijeme uzorkovanja voda, - metode rada, pokazatelji–parametri analiziranja i dr.

5.1.1. Lokaliteti uzorkovanja voda Metodologijom je predviđeno da se za analize uzorkovanje voda vrši na Akumulaciji kao i na glavnim pritokama Akumulacije i to rijeci Spreča i rijeci Turija. Na Akumulaciji su utvrđena tri lokaliteta za uzimanje uzoraka voda za analize (Slika 4.), i to:

- lokalitet A (područje ušća rijeke Spreča), - lokalitet B (područje ušća rijeke Turija) i - lokalitet C (područje brane–ulaz u tjesnac).

Za svaki lokalitet uzorkovanja voda, ovisno o nivou vode u Akumulaciji u vrijeme uzimanja uzoraka, po vertikali su utvrđene i dubine za uzimanje uzoraka vode, i to:

- na lokalitetu A, na dubinama: 0,2 m; 2,0 m i pri dnu, - na lokalitetu B, na dubinama: 0,2 m; 2,0 m; 4,0 m i pri dnu, - na lokalitetu C, na dubinama: 0,2 m; 2,0 m; 4,0 m; 6,0 m i pri dnu.

Na svakom lokalitetu uzorkovanja, predviđeno je da se uzima i uzorak mulja–taloga sa dna. U sklopu istraživanja Akumulacije, metodologijom su predviđena dva lokaliteta za uzimanje uzoraka voda na glavnim pritokama Akumulacije, rijeci Spreča i rijeci Turija, i to:

- lokalitet SU (ušće rijeke Spreča u Akumulaciju) i - lokalitet TU (ušće rijeke Turija u Akumulaciju).

Na ovim lokalitetima, uzorci vode uzeti su kao kompozitni uzorci po profilu rijeke.



14

Slika 3.: Situacija akumulacije Modrac i pritoka akumulacije Modrac

sa položajem lokaliteta istraživanja

5.1.2. Vrijeme uzorkovanja voda Metodologijom monitoringa–praćenja kvaliteta voda Akumulacije predviđeno je da se istraživanja na Akumulaciji obavljaju četiri puta u toku jedne hidrološke godine, odnosno jednom za svako godišnje doba, i to:

- za proljetno godišnje doba, u razdoblju: april – maj, - za ljetno godišnje doba, u razdoblju: juli – august, - za jesensko godišnje doba, u razdoblju: oktobar – novembar, - za zimsko godišnje doba, u razdoblju: januar – februar.

5.1.3. Metode rada, pokazatelji–parametri analiziranja

Za svako pojedinačno istraživanje voda Akumulacije i pritoka Akumulacije, utvrđene su metode rada kao i pokazatelji–parametri analiziranja voda, i to: a) Fizičko–hemijska istraživanja Fizičko–hemijske analize rađene su po standardnim metodama APHA (1980, 1985) i propisanim metodama za ispitivanje površinskih i pitkih voda u skladu sa važećim standardima Bosne i Hercegovine. Usvojenom metodologijom istraživanja Akumulacije utvrđeno je da se, u vrijeme uzorkovanja na licu mjesta i u referentnim laboratorijama, u sklopu fizičko – hemijskih analiza vrši utvrđivanje sljedećih pokazatelja– parametara:

- Temperatura zraka, - Temperatura vode, - Boja vode,

- Mutnoća vode, - pH vrijednost,



15

- Alkalitet (CaCO3) (ukupni), - Karbonatna tvrdoća, - Nekarbonatna tvrdoća, - Ukupna tvrdoća, - Karbonati (CO3), - Bikarbonati (HCO3),

- Kisik (O2), - Zasićenje kisikom, - Hemijska potrošnja kisika (COD), - Utrošak KMnO4, - Biološka potrošnja kisika (BOD),

- Amonijak (NH4) (kao N), - Nitriti (NO2) (kao N), - Nitrati (NO3) (kao N), - Organski azot (kao N), - Ukupni azot (kao N),

- Ortofosfati (kao P), - Ukupni fosfati (kao P), - Slobodni CO2, - Vezani CO2,

- Hloridi (Cl), - Sulfati (SO4), - Silikati (SiO2), - Natrij (Na), - Kalij (K), - Kalcij (Ca), - Magnezij (Mg), - Željezo (Fe)(ukupno), - Mangan (Mn), - Bakar (Cu), - Cink (Zn), - Aluminij (Al), - Olovo (Pb), - Nikal (Ni), - Hrom (Cr) (ukupni),

- - Deterdženti (AAT),

- Ukupne otopljene materije, - Suspendirane materije, - Vodljivost, - Providnost vode, - Nivo vode (kod Akumulacije), - Protok vode (kod pritoka Akumulacije).

Kod uzimanja uzoraka vode za fizičko-hemijska ispitivanja, na licu mjesta vrši se jedan dio mjerenja a uzorci namijenjeni hemijskim analizama propisno se stabiliziraju i naknadno analiziraju u laboratoriji. Uzorci voda za fizičko-hemijske analize uzorkuju se u skladu sa propisanim metodama, sa površine vode (0,2 m) direktnim zahvatanjem, a po dubini uzimačem uzoraka -crpcem (Zullig) zapremine 10 litara. b) Hidrobiološka istraživanja U sklopu hidrobioloških istraživanja, metodologijom je predviđeno da se vrši:

- kvalitativna analiza fitoplanktona, - procjena kvantitativnog sastava fitoplanktona učinjena na temelju analize hlorofila–''a'', - saprobiološka valorizacija fitoplanktonskih vrsta, - kvalitativna i kvantitativna analiza zooplanktona, - sastav bentonskih zajednica i to u graničnom sloju voda–sediment i u sedimentu, - utvrđivanje trofičkog stanja Akumulacije.

Uzorci voda za kvalitativnu analizu fitoplanktona, na lokalitetima istraživanja, uzimaju se dubinskom bocom (Van Dorn) zapremine 10 litara, procjeđuju kroz fitoplanktonsku mrežicu veličine oko 25 µm i fiksiraju lugolovom otopinom. U laboratoriji se mikroskopskim metodama utvrđuje kvantitativna i kvalitativna analiza voda. Saprobiološka valorizacija fitoplanktonskih vrsta vrši se po utvrđenom sistemu kao i stepen saprobnosti.



16

I uzorci vode za zooplankton uzimaju se dubinskom bocom (Van Dorn) zapremine 10 litara, filtriraju preko planktonske mreže i fiksiraju u formalinu. U laboratoriji se materijal zooplanktona određuje pomoću mikroskopske metode, a sama analiza sastava utvrđuje se biološkim ključevima za određivanje. Uzorci za kvalitativnu i kvantitativnu analizu faune dna (bentonskih zajednica) sakupljaju se bagerom po Eckmanu (površine 0,1 m2), prosijavaju kroz sito sa porama veličine 0,5 mm i kroz sito sa još sitnijim porama, pohranjuju u bočice i konzerviraju sa 4%-tnim formalinom. Životinjski materijal se u laboratoriji razvrstava po indikatorskim vrstama.

c) Bakteriološka istraživanja U okviru kompleksnih istraživanja, a prema usvojenoj metodologiji, predviđena su i istraživanja bakteriološkog kvaliteta vode Akumulacije i pritoka Akumulacije, u cilju sticanja uvida u ekološku situaciju i dobivanja podataka o sanitarno-bakteriološkom kvalitetu voda Akumulacije i pritoka Akumulacije. Za bakteriološki pregled voda, u skladu sa zakonskim propisima BiH, predviđena je analiza vode na sljedeće pokazatelje kvaliteta:

- Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija u 1 ml, - Ukupne koliformne bakterije (izraženo kao MPN u 1.000 ml), - Koliformne bakterije fekalnog porijekla–Eikmanov test, - Streptokoke fekalnog porijekla, - Proteus vrste, - Sulfito–redukujuće klostridije i - Pseudomonas aeruginosa.

Bakteriološki pregled voda vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku analizu vode za piće (''Službeni list SFRJ'', br. 33/87). Za bakteriološki pregled, uzorci voda uzimaju se na istim lokalitetima gdje se vrše uzorkovanja voda za fizičko–hemijska i hidrobiološka istraživanja, i to sa površine vode (0,2 m) direktnim zahvatanjem, a po dubini uzimačem uzoraka-crpcem (Zullig) zapremine 10 litara. Uzeti uzorci spremaju se u sterilne boce od 500 ml, i odmah transportuju u laboratoriju i podvrgavaju bakteriološkoj analizi. d) Kvalitativno–kvantitativna analiza ihtiofaune Usvojenom metodologijom za monitoring–praćenje kvaliteta voda Akumulacije, u želji da se za Akumulaciju imaju kompletna limnološka istraživanja, predviđeno je da se povremeno vrše i kvalitativno–kvantitativna analiza ihtiofaune odnosno stanja ribljeg fonda u Akumulaciji. Zbog kompleksnosti i visoke cijene ovih istraživanja, u proteklom razdoblju samo u dva navrata obavljena su ova ispitivanja i to prije svega radi izrade Ribarske osnove akumulacije Modrac i doktorske disertacije na temu „Biodiverzitet i ekološke osobenosti ihtiopopulacija hidroakumulacije Modrac“.



17

U proteklom razdoblju, u skladu sa ukazanim potrebama neovisno od istraživanja kvaliteta voda akumulacije Modrac, povremeno je vršen i monitoring−praćenje kvaliteta vodotoka u slivu akumulacije Modrac. Ova istraživanja uglavnom su vršena sa aspekta fizičko−hemijskog kvaliteta voda i to na svim većim vodotocima, a obim istraživanja bio je usklađen sa važećim zakonskim propisima. 5.2. Stanje kvaliteta voda u proteklom periodu akumulacije Modrac i vodotoka u slivu akumulacije Modrac Gledano sa aspekta posjedovanja niza privrednih uvjeta potrebnih za privredni razvoj i trenutnog stepena industrijskog razvoja, za očekivati je da se u području sliva akumulacije Modrac ima značajno zagađenje okoliša, posebno kada se radi o zagađenju površinskih voda.

Zbog toga što veliki broj zagađivača svoje otpadne vode ispušta u vodotoke, direktno ili preko sistema kanalizacije bez ikakvog prečišćavanja, kvalitet voda vodotoka u slivu akumulacije Modrac je uglavnom zagađen, povremeno i prekomjerno zagađen. Poseban problem, u svemu tome je što se preko zagađenih vodotaka ukupno zagađenje unosi i u akumulaciju Modrac, i to kontinuirano u dužem vremenskom razdoblju, zbog čega se ima stalni trend pogoršanja kvaliteta voda akumulacije Modrac. 5.2.1. Stanje kvaliteta voda vodotoka u slivu akumulacije Modrac Analizirajući raspoložive podatke, na osnovu rezultata ranije obavljenih ispitivanja za osnovne vodotoke u slivu akumulacije Modrac, proizilazi opća konstatacija da je većina vodotoka opterećena zagađenjem, odnosno da većina vodotoka ne odgovara klasi/kategoriji voda u skladu sa važećim zakonskim propisima. Po stepenu zagađenja voda, ima se sljedeće stanje:

- Vodotoci: Litva, Oskova, Gostelja poslije prijema otpadnih voda rudnika i Spreča poslije ušća rijeke Oskove do ušća u akumulaciju Modrac, mogu se ubrajati u ''kritične vodotoke''. Ovi vodotoci su prekomjerno opterećeni suspendiranim materijama (iz površinskih kopova i separacija) kao i organskim materijama (iz kanalizacionih sistema i Drvne industrije ''Konjuh'');

- Ostali vodotoci u slivu rijeke Spreča (uzvodno od akumulacije Modrac) su nešto manje

zagađeni, ali i preko njih se u akumulaciju Modrac unosi značajno zagađenje (iz kanalizacionih sistema, deponija komunalnih otpada, ruralnih naselja i sl.);

- Vodotok Turija, kao druga važna pritoka akumulacije Modrac, zbog manjeg sliva i manjeg

zagađenja koje se generira u slivu je nešto boljeg kvaliteta, mada se i ovim vodotokom unosi priličan teret zagađenja (iz površinskih kopova i ruralnih naselja).

5.2.2. Stanje kvaliteta voda akumulacije Modrac Zbog posebnog značaja akumulacije Modrac, kao vodnog objekta, odnosno njenog korištenja za: pitku i tehnološku vodu, proizvodnju električne energije, turizam, sport, rekreaciju i dr., a imajući



18

u vidu stanje kvaliteta voda vodotoka kojima se prehranjuje akumulacija Modrac, neophodno je kratko komentirati i kvalitet voda akumulacije Modrac. Kratak osvrt na stanje kvaliteta voda akumulacije Modrac, na osnovu ranije obavljenih istraživanja i to sa nekoliko karakterističnih konstatacija:

- Rezultati posljednjih obavljenih kompleksnih istraživanja akumulacije Modrac (tokom 2000. i 2001. godine) ukazuju da je kvalitet voda ove Akumulacije, u prosjeku nešto lošijeg kvaliteta u odnosu na utvrđeni kvalitet u prethodnim razdobljima istraživanja. Pogoršanje kvaliteta vode Akumulacije vjerovatno je posljedica mnogih promjena do kojih dolazi u slivu Akumulacije i na samoj Akumulaciji i to prije svega kao posljedica starosti Akumulacije i samog odnosa po pitanju zaštite Akumulacije;

- Rezultati fizičko-hemijskih istraživanja ukazuju da je kvalitet vode posebno pogoršan u

jesenjem razdoblju, a po pojedinim pokazateljima kvalitet vode je pogoršan i tokom čitave godine. Najuočljivije pogoršanje kvaliteta voda da se konstatirati kroz smanjenje providnosti vode, značajno povećanje sadržaja jedinjenja azota i fosfora, kao i kroz povećanje sadržaja teških metala.

- Opći zaključak je, da sa aspekta fizičko-hemijskog kvaliteta, po većini pokazatelja

kvaliteta, voda akumulacije Modrac u prosjeku odgovara III, povremeno II klasi kvaliteta voda;

- Prema hidrobiološkim istraživanjima kvalitet akumulacije Modrac odgovara II do III klasi voda, odnosno mezotrofnom do eutrofnom stanju, ovisno od godišnjeg razdoblja i područja Akumulacije;

- Bakteriološka istraživanja ukazuju na pogoršanje kvaliteta voda akumulacije Modrac u

odnosu na istraživanja iz ranijih razdoblja. Kvalitet vode u ljetnim razdobljima odgovara II do III klasi, s tim da u toku ljetnog razdoblja voda odgovara i IV klasi voda.

6. DOSADAŠNJE PROVEDENE AKTIVNOSTI NA ZAŠTITI AKUMULACIJE MODRAC 6.1. Akumulacija Modrac i naselja locirana na obodu Akumulacije

6.1.1. Elaborat: Geodetsko - hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjerenih podataka,

U cilju praćenja intenziteta zasipanja Akumulacije nanosom vršeno je snimanje poprečnih profila, uspostavljenih prije punjenja Akumulacije 1964. godine, u intervalu 6-7 godina i više, sve do 1985. godine. U poslijeratnom periodu, samo je 2002. godine obavljeno snimanje poprečnih profila, odnosno unosa nanosa u Akumulaciju iz pravca rijeke Spreča i Turija. Na osnovu tih podataka može se zaključiti da je u akumulaciju Modrac, u periodu od 1964. do 2002. godine, uneseno ukupno oko 12.331.590 m3 nanosa, a značajna količina istog potiče iz površinskih kopova i mokrih separacija rudnika lociranih u slivu Akumulacije. Tokom 2010. godine u JP „Spreča“ d.d. Tuzla sačinjen je Program radova za geodetsko-hidrografsko snimanje dna i priobalja akumulacije Modrac sa obradom mjerenih podataka.



19

Nakon provedene zakonom propisane procedure, ugovor za realizaciju planiranih radova dodijeljen je najpovoljnijem ponuđaču: „MIG“ d.o.o. Slavonski Brod, Republika Hrvatska, kao nosiocu aktivnosti. Najveći dio planiranih aktivnosti realiziran je tokom 2011. godine, a okončanje istih očekuje se kada se stvore povoljni hidro-meteorološki uslovi (kada nivo akumulacije Modrac dostigne kotu od cca 199,50 m.n.m.). Naručioci navedenih usluga su: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona (u ime Tuzlanskog kantona) i JP za vodoprivrednu djelatnost „Spreča“ d.d. Tuzla. Elaboratom je potrebno definisati (za period eksploatacije od 1964. godine do današnjih dana), sljedeće: - ukupnu zapreminu unesenog nanosa (prikazanu za svaki metar visinske razlike terena), - nultu i korigovanu krivu površine (za svaki metar visinske razlike terena), - nultu i korigovanu krivu zapremine Akumulacije (za svaki metar visinske razlike terena), - trenutnu površinu i ukupnu raspoloživu zapreminu Akumulacije (za kotu normalnog uspora 200,00 m.n.m.), - prosječnu i maksimalnu dubinu Akumulacije, trenutnu i maksimalnu dužinu i širinu Akumulacije, te dužinu obala Akumulacije (sve za kotu normalnog uspora 200,00 m.n.m.). Izvršeno je i aerofotogrametrijsko snimanje područja Akumulacije i priobalja iste, do kote približno 205,00 m.n.m. Firma MIG d.o.o. iz Slavonskog broda je vršila hidrografske radove na akumulaciji Modrac. Tim projektom su obrađeni podaci sadašnjeg mjerenja te prethodnih godina i načinjena je uporedba između istih. Vršena su mjerenja linija povećanja nanosa, izračunat volumen vode, analizirani uzorci vode, određena količina lebdećih čestica, izračunate količine nanosa koje su unesene tokom godina. Uspostavljena je nova geodetska osnova za buduća mjerenja. Izrađen je DOF (digitalni ortofoto snimak terena). Sada postoji precizni podatak o izgrađenosti i zaraslosti terena.

6.1.2. Rezultati fizičko-hemijskih istraživanja (1979. - 2005. godina)

U skladu sa Zakonom o vodama („Službene novine FBiH“, broj: 70/06), akumulacija Modrac i svi vodotoci u slivu Akumulacije svrstani su u vode II kategorije, što znači da su u nadležnosti Tuzlanskog kantona.

U proteklih četrdesetpet godina, sa dužim ili kraćim prekidima, uglavnom je praćen kvalitet voda Akumulacije i pritočnih rijeka a vršena je i identifikacija porijekla zagađenja koje se preko pritoka unosilo u akumulaciju Modrac.

Iako to nisu uvijek bila sistematska i planirana istraživanja koja bi odgovarala po obimu limnološkim istraživanjima koja su uobičajena za ovakve vodne objekte i koja bi se mogla smatrati monitoring-ispitivanjima, ona omogućavaju da se:

- sagledaju nastale promjene u akumulaciji Modrac, posebno sa aspekta promjena kvaliteta voda,

- prognoziraju promjene kvaliteta voda i - donesu planovi mjera za provedbu zaštite akumulacije Modrac.

Rezultati analize fizičko-hemijskih pokazatelja kvaliteta voda Akumulacije

- Providnost vode, kojim se determinira intenzitet svjetlosti u vodi, ima tendenciju pogoršanja u odnosu na 1979. godinu, sa iznimkom istraživanja 1997. godine.



20

- Posmatrano po godišnjim dobima u cjelokupnom periodu najlošiji rezultati zabilježeni su u proljetnom i jesenjem periodu, kada su dotoci vode najveći.

- Analiza rezultata po lokalitetima za svako od razdoblja uzorkovanja, ukazuje da je najlošije stanje na lokalitetu A (ušće rijeke Spreča).

- Otopljeni kisik, kao jedan od bitnih pokazatelja kvaliteta vode, u cjelokupnom istraživanom periodu kretao se u granicama propisanim za II klasu voda Akumulacije.

- Posmatrano po periodima istraživanja može se zaključiti da je sadržaj otopljenog kisika varirao u ovisnosti o temperaturi vode, odnosno da su u zimskom periodu zabilježene niže vrijednosti.

- Analiza po vertikalnim profilima na pojedinim lokalitetima ukazuje na smanjenje sadržaja od površine prema dnu Akumulacije i ujednačena je na svim istraživanim lokalitetima posmatrana za određeni period istraživanja.

- Sadržaj organskih materija ima tendenciju rasta u razdoblju 1997-2012. u odnosu na period 1979-1989. na svim istraživanim lokalitetima.

- Posmatrano po lokalitetima, lokalitet A – ušće rijeke Spreče unosi najviše organskog zagađenja.

- Posmatrano po vertikalnom profilu sadržaj otopljenih materija najmanji je u središnjem dijelu profila.

- Utvrđene su koncentracije azotnih i fosfornih jedinjenja, osnovnih jedinjenja za razvoj živog svijeta, željezo i mangan, pa i ostali teški metali (Pb, Zn, Cr, Cu, Al).

Ukoliko se kvalitet vode posmatra u Akumulaciji po horizontalnim i vertikalnim profilima, nema temeljnog zaključka, mada većina podataka ukazuje da se ima lošiji kvalitet vode u plićim dijelovima Akumulacije (područja ušća rijeke Spreča i Turija) kao i u području neposredno uz branu, posebno u pridnenim slojevima.

Očito je da dobiveni rezultati fizičko hemijskih svojstava vode ukazuju na postojanje negativnih uticaja u Akumulaciji koji su doveli do pogoršanja kvaliteta voda u odnosu na ranija razdoblja.

Jedan od uticaja je, što je u akumulaciji Modrac posebno naglašen problem nanosa i njegovog deponiranja u Akumulaciji u vidu sedimenta, obzirom da se radi o kontinuiranom unosu nanosa u Akumulaciju u velikim količinama u dužem vremenskom periodu.

U akumulaciju Modrac nanos se uglavnom unosi iz rijeke Spreče, tako da je pri ušću ove pritoke efekat zasipanja izuzetno potenciran, što u značajnom stepenu utiče na promjenu kvaliteta vode, gdje je posebno izražen proces eutrofikacije.

Prema podacima praćenja unosa nanosa i njegovog deponiranja u Akumulaciji, problem unosa nanosa i nastalog sedimenta može se uočiti kroz sljedeće konstatacije:

- unos nanosa (suspendiranih materija) u Akumulaciju kreće se u granicama od 12,4-487,3 t/dan, ili prosječno oko 160,8 t/dan,

- suspendirane materije koje se unesu u Akumulaciju uglavnom su posljedica rudarskih aktivnosti u slivu Akumulacije.



21

6.1.3. Istraživanje ihtiopopulacije u akumulaciji Modrac

Tokom 2006. godine vršena su istraživanja i najznačajnijih ekoloških osobenosti ihtiopopulacija akumulacije Modrac (doktorska disertacija prof. A. Adrovića, 2007. godine, PMF-Tuzla). Rezultati istraživanja, vršenih na 5 lokaliteta, koji pokazuju da akumulaciju Modrac naseljavaju 22 vrste riba, koje se svrstavaju u sedam ribljih porodica, od kojih je najbrojnija porodica Cyprinidae. Na osnovu vrijednosti indeksa diverziteta najbolje su razvijene populacije riba u uzorku sa lokaliteta Ljubače, a sve dobijene vrijednosti indeksa diverziteta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u akumulaciji Modrac.

Provedenim ihtiološkim istraživanjima je prvi put u vodama BiH registrovano prisustvo prirodnog hibriba Rutilus rutilus x Abramis brama. Ova činjenica nameće obavezu intenzivnijeg istraživanja prirodne hibridizacije riba, pogotovo zbog toga što se radi o njegovoj vrlo brojnoj populaciji.

6.1.4. Istraživanje populacija ptica i vilinih konjica na akumulaciji Modrac

U okviru preliminarne studije „Istraživanje biološke raznolikosti i eko-turističkih potencijala Šerićke bare i jezera Modrac“ ornitološko društvo „Naše ptice“ je od 2008 - 2011. godine vršilo istraživanje o ekosistemima akumulacije Modrac i Šerićke bare i prikupljanje podataka o rijetkim i ugroženim staništima dvije odabrane indikatorske grupe, ptice (Aves) i vilini konjici (Odonata), koje predstavljaju popularne grupe životinja na kojima se može zasnivati eko-turistička ponuda ovog područja. Rezultati istraživanja predstavljaju prve konkretne podatke o brojnosti i diverzitetu ptica i vilinih konjica, budući da ne postoje podaci o ekosistemima, kao ni flori i fauni koja je na tom prostoru postojala prije izgradnje brane i Akumulacije.

Na istraživanom području je utvrđeno 98 vrsta ptica, od toga su 43 vrste navedene u aneksima Direktive o pticama (Birds Directive 2009/147/EC). Prema članu 16 Zakona o lovstvu FBiH (01-02-29/06) pod stalnom zabranom lova je 34 vrste, utvrđene na istraživanom području, a 14 vrsta je zaštićeno lovostajem. Patka njorka (Aythya nyroca), registrovana na akumulaciji Modrac, je prema IUCN kategorizaciji okarakterisana kao gotovo ugrožena (NT) na globalnom nivou, a osjetljiva (VU) na evropskom nivou. Prema Direktivi u anexu I je navedeno 18 registrovanih vrsta na istraživanom području, koje trebaju biti predmetom specijalnih mjera zaštite, što podrazumijeva vrste kojima prijeti izumiranje, vrste osjetljive na promjene u staništima, rijetke vrste i vrste koje iz određenog razloga zahtjevaju zaštitu zbog prirode staništa ili ograničenja distribucije. Na akumulaciji Modrac se nalazi kolonija velikog vranca, najveća u BiH, što pokazuje da je riblji fond bogat i pogodan za podizanje njihovih mladunaca.

Provedenim istraživanjem utvrđeno je prisustvo 30 vrsta vilinih konjica, što predstavlja 50% faune ove grupe insekata na prostoru BiH. U našoj državi ne postoji crvena lista vilinih konjica. Sistematska istraživanja započela su tek nedavno i identifikovano je više vrsta koje su na prostoru BiH rijetke i čija staništa je potrebno zaštititi. Od tih, dvije vrste Lestes viridis i Erythromma najas su registrovane i na području akumulacije Modrac i Šerićke bare.

6.1.5. Idejni projekat sakupljanja i prečišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda priobalnih naselja oko akumulacije Modrac

Idejni projekat prikupljanja i prečišćavanja sanitarno – fekalnih otpadnih voda priobalnih naselja oko akumulacije Modrac (Knjiga I – Hidrotehnički dio i Knjiga II - Tehnološki dio), urađen je decembra 2010./januara 2011. godine od strane JP za vodoprivredne djelatnosti „Spreča“ d.d. Tuzla, a za Ministarstvo prostornog uređenja i zaštitu okolice Tuzlanskog kantona i Federalno ministarstvo okoliša i turizma Sarajevo, kao naručioce. Projektom je planirano prikupljanje i



22

gravitaciono odvođenje sanitarno-fekalnih otpadnih voda iz svih priobalnih naselja oko akumulacije Modrac i njihovo odvođenje na 9 (devet) uređaja, ukupnog kapaciteta 30.928 ES, za prag planiranja 2040. godina. Konfiguracija terena omogućava gravitaciono odvođenje prihvaćenih sanitarno-fekalnih otpadnih voda naselja sa područja općina Lukavac i Živinice, a ukupna dužina primarnih i sekundarnih kanala i kolektora iznosi 64.027 m. Predviđene su PE rebraste cijevi nazivnog prečnika DN 315 mm, dužine 63.930 m i PE cijevi DN 400 mm, u dužini od 97 m.

Oborinske vode nisu obuhvaćene ovom projektnom dokumentacijom.

6.2. OPĆINA ŽIVINICE

6.2.1. Do sada urađeno Općina Živinice je prvi uzvodni najveći zagađivač akumulacije Modrac, koja je imala 5 glavnih kanalizacionih ispusta u rijeku Oskova i veliki broj individualnih ispusta. Godine 2007. Delegacija evropske komisije je u BiH kroz IPA projekat odobrila implementaciju projekta „Izgradnja Glavnih kanalizacionih kolektora za Živinice“. U periodu od 09/2009 do 09/2010 godine u potpunosti je implementiran projekat izgradnje oko 10 kilometara nove kanalizacione mreže. Svi kanalizacioni ispusti su pokupljeni te su sve otpadne vode odvedene na jedno mjesto - do lokacije postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Jedina moguća lokacija za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, u daljem tekstu PPOV, se nalazi na ušću rijeke Oskova u rijeku Spreča. Za izgradnju postrojenja bila je neophodna sljedeća dokumentacija:

• Glavni projekat kolektora otpadnih voda za naselje Živinice • Idejni projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda • Studija uticaja na okoliš i studija izvodljivosti praćena javnim raspravama

Obzirom da sredstva koja su obezbijeđena nisu bila dovoljna za izgradnju kompletnog PPOV Živinica pristupilo se prvo projektovanju koje će ponuditi najbolju varijantu za prečišćavanje otpadnih voda a istovremeno ponuditi i faznu izgradnju. Zavod za vodoprivredu Sarajevo je isprojektovao kompletno postrojenje koje se može izvesti u dvije faze i to:

• I faza za 25.000 ES i • II faza za 40.000 ES

Projektom je izabran postupak sa odvojenom aerobnom stabilizacijom mulja, predenitrifikacijom, bez primarnog taložnika i sa površinskom aeracijom. Predviđeno je da se postrojenje realizira na sljedeći način:

• Faza I- mehanički tretman otpadnih voda za 40.000 ES, • Faza II- biološki tretman otpadnih voda sa tretmanom mulja za 25.000 ES, i • Faza III- biološki tretman otpadnih voda sa tretmanom mulja za 15.000 ES.



23

Slika 4.: Izgled budućeg postrojenja

6.2.2. Planirane aktivnosti Mehanički tretman se odnosi na 40.000 ES jer se ne može mijenjati i dograđivati, a biološki ide na 25.000 ES sa mogućim proširenjem na 40.000 ES. Naime, potreban kapacitet u narednih pet godina iznosi 25.000 ES, a izgradnja kolektora omogućuje proširenje kapaciteta na 40.000 ES, jer će se svake godine povećavati broj priključenih korisnika. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je u septembru 2011. godine, a završetak radova, odnosno puštanje faze mehaničkog tretmana PPOV u probni rad planirano je u avgustu 2012. godine. Izgradnjom mehaničkog tretmana PPOV, zagađenje bi se smanjilo do 30 %, odnosno uklonile bi se lako taložne materije, ulja i masti. Tokom 2012. godine potrebno je obezbijediti sredstva kako bi se kompletno postrojenje pustilo u rad, odnosno izgradila i faza biološkog prečišćavanja sa tretmanom mulja za 25.000 ES PPOV Živinice.

6.3. OPĆINA KALESIJA

6.3.1. Do sada urađeno Podaci o provedenim aktivnostima na području općine Kalesija po pitanju zaštite akumulacije Modrac.

Dokumenti koji su usvojeni od strane općinskog vijeća Kalesija:

• Lokalni akcioni plan zaštite okoline za općinu Kalesija – LEAP (objavljen u ''Sl. glasnik općine Kalesija'', broj 3/09)

• Strategija razvoja općine Kalesija zasnovana na poštivanju ljudskih prava 2007-2015, (objavljena u ''Službeni glasnik općine Kalesija'', broj 8/07)



24

U okviru dokumenta ''Strategija'' određeni su razvojni ciljevi. Razvojnim ciljem 3 planirani su projekti koji doprinose zaštiti sliva i same akumulacije Modrac.

Izrađen je projekat primarne kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda općine Kalesija. Realizovani infrastrukturni projekti po pitanju zaštite voda

• Izgrađena je kanalizaciona mreža u ’’Industrijskoj zoni Kalesija’’, sakupljene otpadne vode se odvode do septičke jame bez odgovarajućeg tretmana.

• Izgrađen dio kanalizacione mreže u ’’Poslovnoj zoni Kalesija Gornja’’, sakupljene otpadne vode se odvode do septičke jame bez odgovarajućeg tretmana.

• Izgrađena kanalizaciona mreža za centralne dijelove naseljenih mjesta Kalesija Centar, Tojšići, Memići, Meškovići i Hrasno, sakupljene otpadne vode se odvode do septičkih jama bez odgovarajućeg tretmana.

Problemu prikupljanja, odvođenja i tretmana otpadnih voda naselja sa područja općine Kalesija nije posvećena odgovarajuća pažnja. Samo centralni dijelovi naselja Kalesija, Tojšići, Memići, Meškovići i Hrasno imaju, dijelom izgrađenu kanalizacionu mrežu, neodgovarajućih prečnika. Na kanalizacionu mrežu priključeno je oko 1200 domaćinstava. Nije obezbjeđen odgovarajući tretman prikupljenih otpadnih voda, obzirom da se iste upuštaju u nekoliko većih septičkih jama. Sve ostale otpadne vode naselja sa područja općine Kalesija direktno se ispuštaju u vodotoke koji završavaju u akumulaciji Modrac.

6.3.2. Planirane aktivnosti Prioritetni projekti općine Kalesija vezani za akumulaciju Modrac su:

• Izrada ’’Glavnog projekta primarne kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda općine Kalesija'', kao i realizacija projekta. • Izrada projektne dokumentacije uređenja i sanitarnog korištenja deponije krutog

otpada ''Vis'' Kalesija.

6.4. OPĆINA BANOVIĆI

6.4.1. Do sada urađeno Općina Banovići je do sada u oblasti zaštite akumulacije Modrac uradila sljedeće:

• Urbanističkim planom 2003 - 2020 predviđena je lokacija za postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda (za grad i prigradska naselja)

• Urađen je glavni projekat kanalizacionog sistema sa idejnim projektom za postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i riješeni imovinsko pravni odnosi

• Urađena je fekalna kanalizacija u Banovići Selu II

• RMU Banovići nabavio i ugradio dva tipska prečišćivača za fekalnu vodu (Bešin i Separacija)

• Djelimično je izvršena regulacija korita rijeke Litva i Radinskog potoka.

6.4.2. Planirane aktivnosti • Nabavka tipskog postrojenja za prečišćavanje fekalnih voda za 2000 ES u Banovići Selu • Nabavka tipskog prečišćivača komunalnih otpadnih voda za urbano područje Banovića



25

• Izgradnja kanalizacionog kolektora i sistema za odvodnju.

6.5. OPĆINA TUZLA

6.5.1. Do sada urađeno S obzirom na deficit pitke vode u Tuzli, voda iz Akumulacije 2007. godine počela je da se koristi i kao voda za piće u Tuzli. U skladu sa navedenim, Općina Tuzla ulaže maksimalne napore u cilju zaštite akumulacije Modrac. Na obalama akumulacije Modrac nalaze se dvije mjesne zajednice koje pripadaju Općini Tuzla i to: MZ Kiseljak i MZ Ljubače sa oko 6.000 stanovnika, dok se u slivnom području nalaze još: MZ Husino, MZ Pasci Gornji, MZ Par selo sa oko 9.500 stanovnika.

Općina Tuzla je realizovala nekoliko važnih projekata za zaštitu akumulacije Modrac i to:

• Izgradnja kanalizacione mreže u MZ Kiseljak za oko 150 objekata • Izgradnja mehaničko – biološkog prečišćivača u MZ Kiseljak • Izgradnja kanalizacione mreže u MZ Husino

Projekat izgradnje mehaničko – biološkog prečišćivača u MZ Kiseljak finansiran je od strane Češke Republike, a njegova izgradnja je trajala u periodu od 2008. do 2011. godine. Prečišćivač je projektovan tako, da se može koristiti od 300 do 1300 ES. Prosječni dnevni dotok Q24 iznosi 195 m3/dnevno, dok maksimalni dotok iznosi Qmax 26 m3/h. U MZ Kiseljak je na postojeću kanalizaciju priključeno oko 150 objekata ili oko 400 ES.

Općina Tuzla ima izrađenu sljedeću projektnu i plansku dokumentaciju, čija se implementacija očekuje u narednom periodu:

• Studija odvodnje i tretmana otpadnih voda za područje općine Tuzla • Projekat izgradnje kanalizacione mreže MZ Ljubače • Projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda MZ Ljubače • Regulacioni plan dijela MZ Kiseljak

Studijom je, sasvim opravdano, dat prioritet konceptu gravitacione odvodnje teritorije općine i njenih dijelova gdje god je to moguće. Autori su vodili računa o velikom broju faktora koji mogu utjecati na optimalan izbor rješenja, ali prije svega o:

• porijeklu, količinama i kvalitetu sanitarno-fekalnih otpadnih voda, • tipu postojeće kanalizacione mreže (mješovita, separatna), • porijeklu, količinama i kvalitetu otpadnih voda-industrijskih otpadnih voda iz privrednih

subjekata koje su priključene i koje će se naknadno priključiti na kanalizacione mreže, • kapacitetima pojedinih postrojenja, • mogućnosti fazne izgradnje i naknadnog povećanja kapaciteta postrojenja, • potrebnom kvalitetu efluenata odnosno potrebnom efektu prečišćavanja otpadnih voda, • karakteristikama recipijenta-prijemnika prečišćenih otpadnih voda i dr.

Na osnovu toga su utvrđene količine i osnovne karakteristike otpadnih voda, definisani kapaciteti pojedinih postrojenja i odbrana koncepcijska rješenja za prečišćavanje otpadnih voda kako slijedi:



26

• konvencionalno Postrojenje ''Ljubače'' na kome će se prečišćavati uglavnom otpadne vode stanovništva naselja Mjesnih zajednica: Husino, Ljubače, Pasci Gornji, Par selo,

• tipska postrojenja manjeg kapaciteta na kojima će se prečišćavati otpadne vode od stanovništva manjih naselja općine Tuzla.

6.5.2. Planirane aktivnosti

Postrojenje "Ljubače" je dimenzionirano na kapacitet 2x8.000 ES, a u prvoj fazi bi se izvelo postrojenje za 8.000 ES.

Regulacionim planom dijela MZ Kiseljak odnosno obale akumulacije Modrac na području općine Tuzla planira se izgradnja sportsko - rekreacionog centra koji obuhvata izgradnju plaže se pratećim sadržajem, objekata ugostiteljstva i trgovine, bazena, kupališta sa splavovima, marine, terena za igru, kamp naselja i uređenje obale dužine oko 1.400 m. U narednom periodu u planu je izrada sljedeće projektne dokumentacije te njena realizacija:

• Izrada projekta kanalizacione mreže u MZ Pasci Gornji • Izrada projekta kanalizacione mreže u MZ Par selo

kojom će se trajno riješiti zagađivanje akumulacije Modrac sa područja općine Tuzla.

6.6. OPĆINA LUKAVAC

6.6.1. Do sada urađeno

• Idejno rješenje kompletnog uređenja obale akumulacije Modrac na potezu Karića Brdo

do uliva rijeke Turije 1984. god.

• Projekat regulacije rijeke Turije od mosta Babice do mosta Turija (2008)

• Projekat regulacije potoka Mednica i Ugar (2008)

• Projekat uređenja obale akumulacije Modrac ispred Doma kulture Prokosovići- kamp

naselje (1988).

• Izrađena i usvojena Strategija lokalnog ekonomskog razvoja 2005-2025 godina.

• Akcioni plan zaštite okolice 2012-2017 usvojen na januarskoj sjednici OV 2012 godine.

• Izrađen Biljno–zemljani prečišćivač za otpadne vode osnovne škole Prokosovići i okolnih

stambenih objekata. Prečišćivač je namijenjen za 350 učenika O.Š. Prokosovići, 40

zaposlenika škole i stanare 6 školskih stanova.

• Digitalizirana je većina katastarskih općina koje gravitiraju akumulaciji Modrac.

• U toku je rasprava oko Nacrta Prostornog plana Federacije BiH.

6.6.2. Planirane aktivnosti

• U toku je izrada lokalne strategije upravljanja otpadom – završna razmatranja, • U toku su pripreme za tender za izradu Prostornog plana općine Lukavac (izmjene i

dopune postojećeg),



27

• Raspisan je tender i prikupljaju se ponude za regulaciju potoka Mednica,Ugar i Cerovac,-Obezbijeđen veći dio sredstava za radove,

• Trenutno se revidira Projekat prikupljanja i odvođenja otpadnih voda naselja Bokavići.

7. CILJEVI I MJERE

Iz prethodno prezentiranog se može zaključiti da kvalitet vode u akumulaciji Modrac u zadnjih

40 godina ima trend pogoršanja i da voda trenutno nema zadovoljavajući kvalitet. Takođe je

vidljivo da su sve općine u slivu počele da preduzimaju određene korake kako bi smanjile svoj

uticaj na zagađenje voda Akumulacije. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeTK

je u skladu sa svojim mogućnostima vršilo monitoring vode u Akumulaciji što je dobra osnova za

planiranje nastavka aktivnosti na njenoj zaštiti. Univerzitet i različite organizacije civilnog društva

(OCD) su svojim radom pokazali da se u Akumulaciji i oko nje uspostavio biodiverzitet koji

zavrjeđuje evropsku i svjetsku pažnju. U zadnje vrijeme je započeta gradnja prečišćivača

otpadnih voda u slivu.

Sve je ovo dobro ali da bi došlo do zaustavljanja trenda pogoršanja kvaliteta voda i poboljšanja

kvaliteta voda akumulacije i okoliša neophodno je aktivnije koordinirano zajedničko djelovanje

nadležnih ministarstava, općina, Univerziteta, Firme Spreča, OCD i građana.

Potrebno je hitno poduzeti odgovarajuće mjere na izvorima zagađenja u cilju redukcije unosa

tereta zagađenja u površinske vode, kako bi se popravilo postojeće stanje kvaliteta voda, a time i

udovoljilo propisanim zahtjevima kvaliteta voda vodotoka u slivu akumulacije i kvaliteta voda

same akumulacije Modrac.

Kako bi se postavljeni ciljevi realizirali u što kraćem roku, definirane su mjere koje bi trebale biti

realizirane u planiranom vremenskom roku.

1. Izrada nedostajuće dokumentacije

Naziv aktivnosti: Izrada nedostajuće dokumentacije

− Izrada i ažuriranje katastra za zagađivače u slivu Akumulacije,

− Izrada Studije optimizacije odvodnje i tretmana otpadnih voda u kompletnom slivu akumulacije Modrac,

− Izrada glavnih projekata sistema odvodnje za optimalnu varijantu datu u Studiji,

− Izrada idejnih rješenja postrojenja za tretman otpadnih voda za optimalnu varijantu datu u Studiji,

− Izrada Plana i programa mjera zaštite akumulacije Modrac,

− Izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja-slivnog područja akumulacije Modrac,

− i druge slične aktivnosti.

Nosilac aktivnosti: MPŠV TK, MPUZO TK

Opis aktivnosti: Izrada nedostajućih propisa i akata, izrada studija, planske dokumentacije, sve u skladu sa zakonskim propisima.

Očekivani rezultati: Ispunjenje obaveza u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o



28

zaštiti akumulacije Modrac kao i drugim zakonskim propisima.

2. Poboljšanje i postizanje dobrog stanja voda

Vrsta aktivnosti: 2.1. Poboljšanje kvaliteta voda akumulacije Modrac

Naziv aktivnosti: Čišćenje akumulacije Modrac od nanosa

Nosilac aktivnosti: MPŠV TK

Opis aktivnosti: − Izrada Studije izvodljivosti najprikladnije metode uklanjanja nanosa iz akumulacije Modrac,

− Pilot projekat uklanjanja nanosa dijela jezera,

− Izrada projektne dokumentacije za preostalu prioritetnu površinu Akumulacije,

− Implementacija projekta uklanjanja nanosa

Očekivani rezultati: − Povećanje ukupne i korisne zapremine akumulacije,

− Poboljšanje kvaliteta vode akumulacije za sve namjene

Očekivano vrijeme realizacije:

2013- 2018.

Praćenje realizacije: MPŠV TK


Vrsta aktivnosti: 2.2. Poboljšanje kvaliteta voda akumulacije Modrac

Naziv aktivnosti: Monitoring voda akumulacije Modrac

Nosilac aktivnosti: MPŠV TK i MVP ''Spreča'' Tuzla

Opis aktivnosti: Vršenje ispitivanja kvaliteta voda (fizičko-hemijskog, biološkog i bakteriološkog) i mulja-taloga-nanosa, prema utvrđenoj metodologiji ispitivanja

Očekivani rezultati: Utvrđivanje kvaliteta voda akumulacije Modrac, praćenje promjena kvaliteta voda i programiranje kvaliteta voda


Kontinuirano, kroz 4 godišnja razdoblja

Praćenje realizacije: MPŠV TK, MVP ''Spreča'' Tuzla i općina Tuzla


Vrsta aktivnosti: 2.3. Poboljšanje kvaliteta voda vodotoka u slivu akumulacije Modrac

Naziv aktivnosti: Monitoring voda vodotoka

Nosilac aktivnosti: MPVŠ FBiH i MPŠV TK

Opis aktivnosti: Vršenje ispitivanja kvaliteta voda osnovnih vodotoka u slivu akumulacije u skladu sa zakonskim propisima i prema utvrđenoj metodologiji ispitivanja

Očekivani rezultati: Utvrđivanje kvaliteta voda vodotoka u slivu akumulacije, posebno glavnih pritoka akumulacije, praćenje promjena kvaliteta voda za ''kritične'' pokazatelje kvaliteta voda, utvrđivanje tereta zagađenja koji se unosi u akumulaciju

Očekivano vrijeme Kontinuirano, u skladu sa zakonskim propisima



29

realizacije:

Praćenje realizacije: MPVŠ FBiH i MPŠV TK


Vrsta aktivnosti: 2.4. Poboljšanje kvaliteta voda vodotoka u slivu akumulacije Modrac

Naziv aktivnosti: Monitoring otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke u slivu akumulacije

Nosilac aktivnosti: MPŠV TK, Pravni subjekti (Operatori-Zagađivači)

Opis aktivnosti: Ispitivanje otpadnih voda-efluenata koje se od strane Pravnih subjekata ispuštaju prirodne vodotoke-recipijente ili sisteme javne kanalizacije po metodologiji koja je definirana zakonskim propisima.

Očekivani rezultati: − Raspolaganje podacima o kvalitetu i količinama ukupnih otpadnih voda koje se ispuštaju u površinske vode u slivu akumulacije,

− Mogućnost utvrđivanja ukupnog tereta zagađenja koji se od strane Operatora-Zagađivača ispuštaju u površinske vode,

− Mogućnost planiranja i prognoziranja kvaliteta voda vodotoka odnosno voda akumulacije Modrac


Odmah i kontinuirano u skladu sa zakonskim propisima

Praćenje realizacije: MPŠV TK,


Vrsta aktivnosti: 2.5. Nadzor nad Operatorima-Zagađivačima

Naziv aktivnosti: Kontrola postupanja sa otpadnim vodama

Nosilac aktivnosti: Nadležne Kantonalne i Općinske inspekcijske službe Opis aktivnosti: Kontinuiran nadzor postupanja sa otpadnim vodama, obuhvata

sljedeće aktivnosti:

− Intenzivan nadzor svih privrednih subjekata koji otpadne vode nastale u procesu rada ispuštaju u površinske vode,

− Nadzorom posebno kontrolirati: poštovanje zakonskih propisa i propisanih uvjeta iz vodnih akata, i efikasnost rada postojećih postrojenja za tretman/predtretman otpadnih voda

Očekivani rezultati: Smanjenje unosa tereta zagađenja u površinske vode u slivu akumulacije,a time i poboljšanje kvaliteta voda vodotoka u slivu akumulacije i voda same akumulacije Modrac


Odmah i kontinuirano

Praćenje realizacije: Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, MPŠV TK, MPUZO TK


Vrsta aktivnosti: 2.6. Poboljšanje stanja postupanja-upravljanja sa otpadom i slivu akumulacije Modrac



30

Naziv aktivnosti: Rješavanje problematike prikupljanja i adekvatnog zbrinjavanja svih vrsta otpada koji se generira u slivu akumulacije Modrac

Nosilac aktivnosti: MPUZO TK, MPŠV TK, općine

Opis aktivnosti: Rješavanje problematike otpada odvijat će se kroz slijedeće aktivnosti: -Izrada Planova postupanja-upravljanja otpadom, na području svih općina u slivu akumulacije Modrac, Omogućiti da se organizirano prikupljanje komunalnog otpada obavlja sa najmanje 80 % površine sliva akumulacije Modrac, - Postepeno uvesti selektivno prikupljanje otpada, reciklažom ''na pragu'', -Iznalaženje rješenja na nivou Općine/Kantona o konačnom zbrinjavanju komunalnog otpada, u skladu sa važećim propisima, - Za trenutne deponije komunalnog otpada, koje nisu propisno izgrađene, planirati saniranje istih poduzimanjem potrebnih mjera, do zatvaranja istih, - Zabrana ilegalnog odlaganja otpada na ''divlje'' deponije, s tim da se eventualno formirane ''divlje'' deponije kontinuirano uklanjaju, - Kontinuirano provođenje monitoringa sa postupanjem i zbrinjavanjem tehnološkog, opasnog i specifičnog otpada koji se generira kod privrednih subjekata.

Očekivani rezultati: Značajan doprinos smanjenju zagađenja zemljišta, podzemnih i površinskih voda, odnosno zagađenju akumulacije Modrac


2013 - 2020.

Praćenje realizacije: MPUZO TK, MPŠV TK, općine i OCD

3. Zaštita voda

Vrsta aktivnosti: 3.1. Kanalizacioni sistemi

Naziv aktivnosti: Prikupljanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda

Nosilac aktivnosti: Općine u slivu akumulacije i nadležne općinske komunalne organizacije

Opis aktivnosti: − Revitalizacija i proširenje postojećih kanalizacionih sistema u urbanim naseljima,

− Izgradnja kanalizacionih sistema u većim ruralnim naseljima

Očekivani rezultati: Značajnije povećanje priključenosti otpadnih voda iz domaćinstava, sa obuhvatanjem priključenosti do 80% od ukupne populacije stanovništva u slivu akumulacije. (Preduvjet: Izrada studijske i projektne dokumentacije).


2013- 2020.

Praćenje realizacije: MPŠV TK i Općine u slivu akumulacije

3. Zaštita voda

Vrsta aktivnosti: 3.2. Tretman komunalnih otpadnih voda, urbanih naselja



31

Naziv aktivnosti: Izgradnja postrojenja za tretman komunalnih voda u općinskim centrima

Nosilac aktivnosti: Općine u slivu akumulacije i MPŠV TK

Opis aktivnosti: − Izrada projektne dokumentacije,

− Izgradnja postrojenja za tretman komunalnih voda.

Očekivani rezultati: Značajan doprinos zaštiti površinskih voda (vodotoka i akumulacije) i podzemnih voda u slivu akumulacije.


2013- 2020.

Praćenje realizacije: Općine u slivu akumulacije i MPŠV TK

Rizici: Nepostojanje ni jednog postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda i nedostatak finansijskih sredstava.

3. Zaštita voda

Vrsta aktivnosti: 3.3. Tretman komunalnih otpadnih voda, ruralnih naselja

Naziv aktivnosti: Izgradnja postrojenja za tretman komunalnih voda u ruralnim naseljima

Nosilac aktivnosti: MPVŠ FBiH, MPŠV TK i Općine u slivu akumulacije

Opis aktivnosti: − Izrada projektne dokumentacije,

− Izgradnja manjih tipskih postrojenja za tretman komunalnih voda.

Očekivani rezultati: Zaštita površinskih voda (vodotoka i akumulacije) i podzemnih voda u slivu akumulacije, posebno kada se radi o izgradnji postrojenja u ruralnim naseljima u priobalnom području akumulacije Modrac.


2013- 2020.

Praćenje realizacije: MPVŠ FBiH, MPŠV TK i Općine u slivu akumulacije

3. Zaštita voda

Vrsta aktivnosti: 3.4. Tretman/predtretman industrijskih-tehnoloških otpadnih voda, većih zagađivača

Naziv aktivnosti: Izgradnja postrojenja za tretman/predtretman industrijskih-tehnoloških otpadnih voda

Nosilac aktivnosti: Pravni subjekti-zagađivači

Opis aktivnosti: − Revitalizacija postojećih postrojenja, koja nisu u radu ili imaju slab efekat rada,

− Izgradnja novih postrojenja kod zagađivača.

Očekivani rezultati: Značajan doprinos zaštiti površinskih voda-vodotoka u slivu akumulacije a time i same akumulacije Modrac.


2013- 2016.

Praćenje realizacije: MPVŠ FBiH i MPŠV TK



32

4. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Vrsta aktivnosti: 4.1.Zaštita od poplava

Naziv aktivnosti: Zaštita od erozija i bujica

Nosilac aktivnosti: Vlada Kantona

Opis aktivnosti: Revitalizacija postojećih i izgradnja novih sistema:

− bujičarske pregrade,

− kinetiranje izraženih bujica,

− biološke mjere,

− biotehničke mjere,

− tehnike mjere. (Preduvjet: Provođenje odgovarajućih antierozivnih mjera).

Očekivani rezultati: Smanjenje erozionih procesa i zadržavanje nanosa u slivu.


2013- 2018.

4. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Vrsta aktivnosti: 4.2. Zaštita od poplava

Naziv aktivnosti: − Uređenje riječnih korita,

− Regulacija vodotoka.

Nosilac aktivnosti: Federalna i Kantonalna vlada.

Opis aktivnosti: Uređenje osnovnih korita vodotoka, zaštita od poplava i uklanjanje riječnog nanosa. (Preduvjet : Izrada planske dokumentacije).

Očekivani rezultati: Zaštita od štetnog dejstva voda, unapređenje kvaliteta okoliša, zaštita dobara na moguće plavljenim područjima i zaštita i revitalizacija ugroženih ekosistema.


2013- 2018.

5. Očuvanje biodiverziteta akumulacije Modrac

Vrsta aktivnosti: Očuvanje biodiverziteta

Naziv aktivnosti: Zaštita životnih staništa

Nosilac aktivnosti: MPŠV TK, MPUZO TK Opis aktivnosti: − Izrada sveobuhvatne Studije o biodiverzitetu akumulacije

Modrac,

− Vođenje aktivnosti vezane za zaštitu močvarnog kompleksa akumulacije Modrac i biodiverziteta uopće.

Očekivani rezultati: − Definiranje stanja biodiverziteta, utvrđivanje inventarizacije životinjskog i biljnog svijeta, posebno zaštićenih vrsta,

− Mogućnost uspostave zaštite zaštićenih vrsta


2013- 2020.



33

Praćenje realizacije: MPŠV TK, MPUZO TK, OCD

6. Korištenje voda

Vrsta aktivnosti: Korištenje voda za rekreaciju i turizam

Naziv aktivnosti: Razvoj turizma na akumulaciji Modrac

Nosilac aktivnosti: MTTS TK, Turistička zajednica TK, Općine: Lukavac, Živinice, Tuzla i OCD

Opis aktivnosti: Izgradnja objekata za turističko-rekreativno korištenje:

− izgradnja pješačkih staza i staza za biciklizam,

− pristupi vodenim površinama,

− hortikulturno uređenje šireg prostora,

− izgradnja turističkih naselja-kampova,

− organiziranje takmičenja u vodenim sportovima.

Očekivani rezultati: Razvoj turizma u skladu sa Strategijom MTTS TK. Dobivanje prijatnih ambijenata u neposrednom okruženju akumulacije Modrac. Oplemenjivanje šireg prostora hortikulturnim zahvatima sa ciljem da se ljudi približe i da žive sa vodom.


2013- 2018.

Praćenje realizacije: MTTS TK, Turistička zajednica TK, Općine: Lukavac, Živinice, Tuzla i OCD

7. Edukacija, obuka i informiranje

Vrsta aktivnosti: Edukacija iz oblasti zaštite voda

Naziv aktivnosti: Edukacija iz oblasti zaštite voda i okoliša općenito, kroz slijedeće aktivnosti:

− Edukaciju ukupnog stanovništva u slivu akumulacije Modrac (kroz sistem osnovnog i srednjeg obrazovanja, putem MZ, putem udruženja i sl.),

− Edukaciju odgovornih osoba u Pravnim subjektima,

− Edukaciju i obuku inspekcijskih službi o savremenom vršenju nadzora,

− Kontinuirano informiranje javnosti o problematici i stepenu zagađenja površinskih voda u slivu akumulacije Modrac i voda akumulacije Modrac

Nosilac aktivnosti: MPŠV TK, MPUZO TK, Udruženja građana (OCD), obrazovne institucije, ovlaštene institucije i dr.

Opis aktivnosti: − Edukacija o značaju akumulacije Modrac i neophodnosti i značaju očuvanja kvaliteta voda akumulacije,

− Edukacija pravnih subjekata (Operatera-Zagađivača) o štetnosti nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda u površinske vode, o općim načelima očuvanja okoliša i sl.,

− Edukacija i obuka nadležnih inspekcijskih organa, kroz



34

informiranje o ukupnoj problematici zaštite voda (tehnološkim-proizvodnim procesima, kvalitetu otpadnih voda, tehnologijama tretmana otpadnih voda, metodologiji kontrole kod inspekcijskog nadzora i sl.)

− Redovno obavještavanje o svim aktivnostima na akumulaciji Modrac na www.modrac.ba

Očekivani rezultati: Opći napredak u svim oblastima društvene zajednice o značaju zaštite okoliša, posebno površinskih voda, koji u bliskoj budućnosti treba da da očekivani doprinos kada je u pitanju i zaštita akumulacije Modrac


Odmah i kontinuirano

Praćenje realizacije: MPŠV TK, MPUZO TK,

8. NAČIN IZRADE DOKUMENTA I IZVOR PODATAKA

Ovaj dokument o stanju kvaliteta voda akumulacije Modrac i voda vodotoka u slivu akumulacije Modrac sa prijedlogom mjera za zaustavljanje trenda pogoršanja i prijedlogom mjera za poboljšanje postojećeg stanja rezultat je rada Koordinacionog tima za zaštitu akumulacije Modrac u proteklom periodu. Članovi Koordinacionog tima koji su učestvovali u izradi ovog dokumenta su:

1. Mirela Uljić, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK 2. Dragica Tešić, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK 3. Subhija Hukić, JP za vodoprivrednu djelatnost „Spreča” d.d. Tuzla 4. Zahid Arnautalić, samostalni ekspert 5. Vahida Selimbašić, Univerzitet u Tuzli 6. Osman Mahmutović, Općina Lukavac 7. Enes Glavinić, Općina Živinice 8. Kemal Kurević, Općina Tuzla 9. Fuad Brigić, Općina Banovići 10. Mirsada Džinović i Fahrudin Halilčević, Općina Kalesija 11. Džemila Agić i Alma Islamagić, Centar za ekologiju i energiju Tuzla

Koordinacioni tim će nastaviti sa kontinuiranim radom na rješavanju postavljenih zadataka.

9. KORIŠTENA DOKUMENTACIJA

Zakonski propisi • Zakon o zaštiti akumulacije „Modrac“ („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj:

5/06), • Prostorni plan za područje Tuzlanskog kantona za period 2005.-2025. („Službene novine

Tuzlanskog kantona“, broj: 9/06), • Uredba o kategorizaciji vodotoka („Službeni list SR BiH“, broj: 42/67),



35

• Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora u granicama SR BiH („Službeni list SR BiH“, broj: 19/80),

Studije, elaborati i druga dokumentacija

• Informacija o kvalitetu vode akumulacionog jezera Modrac (Institut hemijskog inženjerstva, Tuzla 1972. godine),

• Elaborat o fizičko – hemijskim, mikrobiološkim i hidrobiološkim ispitivanjima akumulacije Modrac (Institut hemijskog inženjerstva, Tuzla 1979. godine),

• Studija – Hidrološka analiza vodomjerne stanice Modrac (Zavod za vodoprivredu, Sarajevo1979. godine,

• Mjerenje poprečnih profila na jezeru Modrac, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, Beograd 1979. godine,

• Mjerenje poprečnih profila na jezeru Modrac, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, Beograd 1985. godine,

• Plan pogona brane Modrac, OOUR za vodoprivredne djelatnosti „Spreča“ d.d. Tuzla 1986. godine,

• Projekat istraživanja kvaliteta voda i karakteristika akumulacije Modrac (I godina istraživanja), Institut hemijskog inženjerstva, Tuzla 1989. godine,

• Projekat istraživanja kvaliteta voda i karakteristika akumulacije Modrac (II godina istraživanja), Institut hemijskog inženjerstva, Tuzla 1990. godine,

• Idejna studija istraživanja kvaliteta voda i ekološkog stanja akumulacije Modrac (IHI Tuzla i PMF Osijek 1998. godine),

• Publikacija sa okruglog stola „Ekološka zaštita jezera Modrac“, MVP „Spreča“ d.d. Tuzla juna 1998. godine,

• Zakon o proglašenju akumulacije Modrac izvorištem vode za piće (Nacrt - Podloga za izradu prijedloga Zakona), MVP „Spreča“ d.d. Tuzla 2000. godine),

• Istraživanje kvaliteta voda akumulacije Modrac za snabdjevanje pitkom vodom Tuzlanske regije (Institut hemijskog inženjerstva Tuzla, Tuzla 2001. godine),

• Elaborat uticaja na okolinu akumulacije Modrac i brane Modrac, IHI Tuzla 2001. godine, • Istraživanje kvaliteta voda akumulacije Modrac za snabdjevanje vodom Tuzlanske regije

(istraživanja u 2005. godini), IHI Tuzla 2006. godine, • Jezero Modrac – Poprečni profili kroz vodu i kopno, Energoinvest – Sektor „Higra“ 2002.

godine, • Plan pogona brane Modrac, MVP „Spreča“ d.d. Tuzla 2005. godine, • Plan aktivnosti za JP „Spreča“ d.d. Tuzla (u postupku pribavljanja okolinske dozvole za

pogone i postrojenja), JP za vodoprivredne djelatnosti „Spreča“ d.d. Tuzla 2008. godine, • Podaci o promjeni nivoa akumulacije Modrac registrovani u periodu eksploatacije iste

(podaci preuzeti iz arhive JP „Spreča“ d.d. Tuzla). • Zakon o vodama (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 70/06), • Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne

kanalizacije (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 4/12), • Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta

voda koja se koriste ili planiraju da koriste za piće (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 51/02),

• Pravilnik o načinu i uvjetima ograničenog prava korištenja javnog vodnog dobra (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 26/09),



36

• Pravilnik o postupcima i mjerama u slučajevima akcidenta na vodama i obalnom vodnom zemljištu (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 71/09),

• Pravilnik o utvrđivanju područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate (''Službene novine Federacije Bi'', broj: 71/09),

• Pravilnik o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 71/09),

• Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štetnog djelovanja voda (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 26/09),

• Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH voda (''Službeni list SR BiH'', broj: 19/80),

• Uredba o kategorizaciji vodotoka (''Službeni list SR BiH'', broj: 42/67), • Uredba o štetnim i opasnim materijama u vodama (''Službene novine Federacije BiH'',

broj:43/07), • Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene

otpadne vode i izvađenog materijal iz vodotoka ("Službene novine Federacije BiH", broj: 18/98),

• Zakon o vodama (''Službene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 11/08), • Zakonom o zaštiti Akumulacije ''Modrac'' (''Službene novine Tuzlanskog kantona'', broj:

5/06), • Pravilnik o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u vode akumulacije „Modrac“ i površinske

vode u slivu akumulacije ''Modrac'' (''Službene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 12/10),

• Pravilnik o odvodnji i tretmanu otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje ne postoji izgrađen javni kanalizacioni sistem (''Službene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 12/10),

• Zakon o zaštiti okoliša (''Službene novine Federacije BiH,, broj: 33/03 i 38/09), • Zakon o zaštiti zraka (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 33/03 i 4/10), • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije (''Službene novine Federacije BiH'', broj:

12/05), • Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje

(''Službene novine Federacije BiH'', broj: 12/05), • Zakon o upravljanju otpadom (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 33/03 i 72/09), • Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (''Službene novine Federacije'', broj: BiH

9/05), • Pravilnik koji određuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada

ili čiji je sadržaj nepoznat (''Službene novine Federacije'', broj: BiH 9/05), • Zakon o zaštiti prirode (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 33/03), • Pravilnik o sadržaju i načinu izrade plana upravljanja zaštićenim područjima (''Službene

novine Federacije BiH'', broj: 65/06), • Zakon o šumama (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 20/02,29/03,37/04), • Zakon o šumama TK (''Službene novine TK'', broj: 10/99), • Zakon o rudarstvu F BiH (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 26/10), • Zakon o rudarstvu Tuzlanskog kantona (''Službene novine TK'', broj: 14/11), • Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine Federacije BiH“, broj 52/09).



37

Direktive EU:

• ''Okvirna direktiva o vodama''-Direktiva 2000/60/EC o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u oblasti vodne politike,

• ''Direktiva o otpadnim vodama''-Direktiva 91/271/EEC o prečišćavanju urbanih otpadnih voda,

• ''Direktiva o pitkoj vodi''-Direktiva 98/83/EC o kvalitetu vode namijenjene ljudskoj upotrebi,

• ''Direktiva o nitratima''-Direktiva 91/676/EEC o zaštiti voda od zagađenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora,

• ''Direktiva o podzemnim vodama''-Direktiva 2006/118/EC o zaštiti podzemnih voda od zagađenja i pogoršanja kvaliteta,

• ''Direktiva o vodi za kupanje''-Direktiva 2006/7/EC o upravljanju kvalitetom vode za kupanje,

• ''Direktiva o opasnim supstancama''-Direktiva 2006/11/EC o zagađenju izazvanom izvjesnim opasnim supstancama ispuštenim u akvatični okoliš zajednice,

• ''Direktiva o ribama''-Direktiva 2006/44/EC o kvaliteti slatkih voda koje trebaju zaštitu ili poboljšanje kako bi podržavale život riba,

• ''Direktiva o poplavama''-Direktiva 2007/60/EC o procjeni i upravljanju rizicima od poplava,

• ''Direktiva o industrijskoj emisiji''-Direktiva 2010/75/EU o industrijskoj emisiji (integralna prevencija i kontrola zagađenja),

• ''Direktiva o pristupu informacijama''-Direktiva 2003/4/EC o javnom pristupu informacijama vezanim za životnu sredinu,

• ''Direktiva o učešću javnosti''-Direktiva 2003/35/EC o obezbjeđenju učešća javnosti u procesu kreiranja određenih planova i programa vezanih za životnu sredinu,

• ''Direktiva o procjeni utjecaja na životnu sredinu''-Direktiva 85/337/EEC o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na životnu sredinu,

• ''Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na životnu sredinu''-Direktiva 2001/42/EC o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na životnu sredinu.

Documents

Strategija zaštite akumulacije Modrac _final