STRATEŠKI PLAN RAZVOJA TURIZMA OPĆINE BRODSKI STUPNIK ZA

RAZDOBLJE OD 2017. DO 2022. GODINE

Naručitelj: Općina Brodski Stupnik

2

Pitanja u vezi sa sadržajem ovoga dokumenta molimo uputiti na adresu: MICRO projekt d.o.o. Ruđera Boškovića 27, 21000 Split T: 021 555 400 F: 021 555 406 E: info@ultimativa.com W: www.ultimativa.com Zaštita prava Sadržaji što su ovdje izneseni izrađeni su isključivo za Općinu Brodski Stupnik. MICRO projekt d.o.o. je izradio ovaj dokument za potrebe Općine Brodski Stupnik u skladu sa zahtjevima Naručitelja, Općine Brodski Stupnik, samo za njegovu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz ovoga dokumenta čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik. © MICRO projekt d.o.o., 2019. Sva prava pridržana. Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. U Splitu, lipanj 2019.

3

SADRŽAJ

1 UVOD .............................................................................................................................. 4

2 INSTITUCIONALNI OKVIR ............................................................................................. 5

3 ANALIZA RURALNOG PROSTORA .............................................................................. 6

3.1 ANALIZA RURALNOG PROSTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................... 6 3.2 ANALIZA RURALNOG PROSTORA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI ................................. 9 3.3 ANALIZA RURALNOG PROSTORA U OPĆINI BRODSKI STUPNIK ......................................... 13 3.3.1 OPĆI PROFIL OPĆINE BRODSKI STUPNIK...................................................................... 13 3.3.2 ANALIZA TURISTIČKOG POTENCIJALA PODRUČJA OPĆINE BRODSKI STUPNIK .................. 16 3.3.3 MANIFESTACIJE I ATRAKCIJE....................................................................................... 20 3.3.4 TURISTIČKA INFRASTRUKTURA ................................................................................... 22 3.3.5 TURISTIČKI POKAZATELJI ............................................................................................ 24 3.4 RAZVOJNE MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA ...................................................................... 26

4 SWOT ANALIZA ........................................................................................................... 27

5 STRATEGIJA RAZVOJA .............................................................................................. 29

5.1 STRATEŠKE ODREDNICE ............................................................................................... 29 5.1.1 RAZVOJNA VIZIJA ....................................................................................................... 30 5.1.2 CILJEVI I STRATEŠKE SMJERNICE................................................................................. 31 5.2 USKLAĐENOST STRATEŠKIH ODREDNICA SA STRATEGIJAMA VIŠEG REDA ........................ 33 5.3 MARKETING PLAN ........................................................................................................ 34 5.3.1 TURISTIČKI PROIZVOD ................................................................................................ 35 5.3.2 MODELI ODREĐIVANJA CIJENE .................................................................................... 37 5.3.3 DISTRIBUCIJA ............................................................................................................ 38 5.3.4 PROMOCIJA............................................................................................................... 38 5.3.5 SAŽETAK MARKETING MIKSA ....................................................................................... 39 5.4 SMJERNICE ZA RAZVOJ DESTINACIJE ............................................................................. 42 5.4.1 PLAN AKTIVNOSTI ...................................................................................................... 42 5.4.2 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE ............................................................................. 44

6 OPERATIVNI PLANOVI ................................................................................................ 45

6.1 PLAN AKTIVNOSTI ........................................................................................................ 45

POPIS TABLICA ................................................................................................................ 46

POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 46

POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................... 46

4

1 UVOD

Općina Brodski Stupnik, smještena u Brodsko-posavskoj županiji, predstavlja područje koje tradicionalno nije orijentirano na turističku djelatnost. Međutim imajući u vidu globalne trendove, ali i pokazatelje iz bližeg okruženja, koji ukazuju na povećani interes stanovništva današnjice za autohtonim destinacijama i turizmom na ruralnom području općina Brodski Stupnik pristupa izradi strategije kojom se utvrđuje resursna osnova područja i predlažu mjere za razvoj turističkog proizvoda. Ovim Strateškim planom razvoja turizma općine Brodski Stupnik za razdoblje od 2017. do 2022. godine (dalje u tekstu: Strategija) se pristupa repozicioniranju turističke djelatnosti i usmjeravaju se lokalne inicijative na razvoj turizma u skladu sa postojećom infrastrukturom, potencijalima, željama i mogućnostima općine i njenih žitelja.

Općina Brodski Stupnik je izradu Strategije financirala kroz mjeru M07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihova temeljna usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednost kroz provedbu operacije 7.1.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Dokument je usklađen sa važećim strateškim okvirima na nacionalnoj razini osobito onih kojima se utječe na ruralni razvoj i razvoj turizma.

Strategija je strukturirana u 6 sljedećih poglavlja:

- Uvod - Institucionalni okvir - Analiza ruralnog prostora - SWOT analiza - Strategija razvoja - Operativni planovi.

Proces izrade Strategije se sastojao od nekoliko međusobno povezanih faza usmjerenih na definiranje kapitala područja i resursa koji mogu činiti ishodište konkurentske prednosti osmišljenih turističkih proizvoda. Iscrpna analiza trenutnog stanja na području općine Brodski Stupnik i širem okruženju je rezultirala SWOT analizom1 kojom su sumirane prednosti i nedostaci općine odnosno prilike i prijetnje razvoju općine kao turističke destinacije. Trenutno stanje je uz desk analize i obradu statističkih podataka utvrđeno i kroz obilazak terena i izravan dijalog s predstavnicima općine i lokalnih dionika koji su dostavljali relevantne podatke te sudjelovali na radnim sastancima. Svojim angažmanom su doprinijeli i koncepciji strateških odrednica i mjera delegirajući projektne prijedloge usmjerene na razvoj turističkog proizvoda.

1 Matrica za analizu stanja čiji je naziv sačinjen od engleskih riječi Strenght (S) snaga, Weaknesses (W)

slabosti, Opportunities (O) prilike i Threats (T) prijetnje.

5

2 INSTITUCIONALNI OKVIR Turizam prema definiciji Svjetske turističke organizacije (dalje u tekstu: UNWTO) uključuje sve aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba u svrhu odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga izvan njihovog mjesta boravka. Potrebe turista se sve više mijenjaju, postaju složenije a ponuda receptivnih turističkih tržišta, kakvo je i Republika Hrvatska (dalje u tekstu: RH), mora pratiti potražnju. Turizam predstavlja iznimno složen sustav kojeg čine brojne društvene i ekonomske funkcije. Kako bi se zadovoljile sve potrebe na strani potražnje a bez narušavanja ravnoteže gospodarskih kretanja, mogućnosti i kapaciteta receptivnog tržišta važno je osigurati institucionalan okvir koji će omogućiti ravnomjeran razvoj.

Ministarstvo turizma u suradnji s drugim resornim ministarstvima nositelj je razvoja i investicija u turizmu u Hrvatskoj. Širok obuhvat poslova koje Ministarstvo turizma obavlja između ostalog odnosi se na poticanje razvoja i investicije, ravnomjeran razvoj svih oblika turizma sukladno mogućnostima određenog područja te formiranje strategije razvitka. Kako bi se turizam razvijao planski Ministarstvo turizma usvojilo je Strategiju razvoja turizma RH do 2020. godine.

Nadalje se o razvoju i promociji turizma na županijskoj razini brine Turistička zajednica Brodsko-posavske županije. Osim promocijom turističkih destinacija, očuvanja i unaprjeđenja svih resursa na razini Županije turistička zajednica (dalje u tekstu: TZ) djeluje u koordinaciji sa ostalim županijskim turističkim zajednicama te sa Ministarstvom turizma.

Valja spomenuti i da je Brodsko-posavska županija svrstana u klaster Slavonija. Osnivanjem klastera 5 slavonskih županija (Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija) se zajedničkim snagama nastoje prezentirati na globalnom tržištu kao destinacija iznimno očuvanih prirodnih ljepota, bogate gastronomske ponude, povijesti, kulture i običaja. Na taj se način otvara mogućnost i manjim općinama poput Brodskog Stupnika da se uključe u stvaranje turističke ponude.

Općina Brodski Stupnik uz 6 susjednih općina čini lokalnu akcijsku grupu - LAG Posavina. Cilj povezivanja dionika sa navedenog područja je zajedničko jačanje i osnaživanje razvojnih kapaciteta u poljoprivredi, obrtništvu i poduzetništvu ali i ruralnom turizmu za koji jača interes kako lokalnog stanovništva tako i posjetitelja.

Dionici koji se bave napretkom turizma u RH a posebno u njenom kontinentalnom dijelu uvrstili su općinu Brodski Stupnik u program Doživi Hrvatsku tijekom cijele godine – Hrvatska 365. Destinacija pod koju je uvršten Brodski Stupnik naziva se Aurea Pannonia. Navedena destinacija još okuplja i susjednu općinu Sibinj i turističke zajednice Požeško-slavonske županije no navedenoj destinaciji potrebna je dodatna aktivacija i ulaganje kako bi se stavila u funkciju. Turističke zajednice i općine povezale su se u svrhu povezivanja i stvaranja jedinstvene turističke ponude u vidu cikloturizma i eno-gastro ponude a kako bi se ista na jednostavniji način nudila posjetiteljima.

6

3 ANALIZA RURALNOG PROSTORA Analiza ruralnog prostora je provedena s ciljem utvrđivanja trenutnog stanja i potreba na ruralnim područjima. Analiza obuhvaća ruralni prostor u Republike Hrvatske s osvrtom na trendove na nacionalnoj i globalnoj razini te analizu ruralnog područja u Brodsko-posavskoj županiji s Brodskim Stupnikom u središtu analize. Analiza će doprinijeti razradi SWOT matrice koja je podloga za daljnji razvoj i ulaganja u turizmu.

3.1 Analiza ruralnog prostora u Republici Hrvatskoj Iako je ruralni prostor interesom stručne i znanstvene javnosti trenutno ne postoji jedinstvena definicija tog pojma. On se najčešće tumači kao prostor izvan granica morfoloških gradskih regija koje obuhvaćaju velike i srednje gradove, čime ruralni prostor obuhvaća male gradove, sela i ostala manja ruralna naselja te prirodni okoliš. Indikatori prema kojima se dodatno mogu podijeliti urbana i ruralna područja odnose se na:

- broj stanovnika, - gustoću naseljenosti, - administrativni status, - socio-ekonomsku strukturu i mobilnost stanovništva, - urbanu infrastrukturu i morfološka obilježja naselja.2

Ruralni prostor u Republici Hrvatskoj obuhvaća čak 99,24 % kopnene Hrvatske te na njemu živi 75,08 % ukupnog broja stanovnika. Zbog izrazite veličine iz ruralnog područja RH izuzimaju se samo gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek koji spadaju u područja urbanih aglomeracija. Ostala područja obuhvaćaju sela, mješovita naselja, male i srednje gradove u kojima se osim poljoprivredne djelatnosti i šumarstva obavlja i niz drugih djelatnosti specifičnih za ruralni prostor.

U prošlosti su ruralni prostori imali veći broj stanovnika. Bili su to poglavito radni prostori u kojima se stanovništvo bavilo poljoprivredom, a paralelno se razvijala kulturna baština i tradicija. Danas su to prostori u kojima se poljoprivredne aktivnosti sve više napuštaju, stanovništvo odlazi u veće gradove te selo i ruralni prostori zamiru. Ruralni prostor stoga postaje brigom i interesom nositelja socijalne i ekonomske politike. On se uključuje u nacionalne strateške dokumente kao jedan od razvojnih prioriteta. U kontekstu turizma koji je fokus izučavanja predmetnog dokumenta ruralni prostor je prepoznat i nacionalnom strategijom. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine prepoznaje ruralni prostor kao nacionalni resurs i priliku za razvoj jedno od selektivnih oblika turizma osobito u kontekstu razvoja ponude koja ne ovisi isključivo o konceptu sunce i more koji je specifičan za priobalje i tradicionalno prepoznatljive turističke regije.

U predloženoj portfolio matrici turističkih proizvoda Hrvatske prema atraktivnosti i konkurentnosti ruralni turizam, ali i neki oblici turizma specifični za ruralni prostor (npr. cikloturizam, gastro turizam i sl.), imaju značajno mjesto. Cikloturizam je, uz nautiku ocijenjen kao turistički proizvodi s visokom atraktivnosti i konkurentnosti. Visoku atraktivnost i srednju konkurentnost imaju omladinski, kulturni, pustolovno sportski, eno i gastro te zdravstveni turizam, dok srednju atraktivnost i konkurentnost imaju poslovni, eko, ruralni i planinski te socijalni turizam. Razvidno je kako se matricom sugerira razvoj turističkih proizvoda manje sezonalnosti kako bi otklonili rizici ovisnosti o sunčanim danima i vremenskim prilikama

2

http://arhiva.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/Partnerske%20konzultacije/Druge%20partnerske%20kozultacije/ruralnirazvojipoveanjeproduktivnostiupoljoprivrediearp-1390463011.pdf

7

specifičnima za obalni prostor. Navedeno predstavlja priliku za razvoj općine Brodski Stupnik i kreiranje proizvoda koji mogu na nacionalnom, ali i globalnom tržištu ponuditi zanimljiv i konkurentan doživljaj. Orijentacija ka turističkim djelatnostima proizlazi osim iz spomenutih strateških opredjeljenja na nacionalnoj razini i iz globalnog trendova koji u sektoru turizma kontinuiraju bilježe pozitivne rezultate. Naime, turizam je danas od najvećih i najbrže rastućih

sektora u svjetskom gospodarstvu. Prema podacima iz 2018. godine u zemljama OECD-a3 turizam sačinjava čak 4,2 % bruto domaćeg proizvoda (dalje u tekstu: BDP) te zapošljava 6,9

% osoba4.

UNWTO je u 2017. godini zabilježio 1,32 milijarde turističkih dolazaka što je porast od 7 %

usporedno s 2010. godinom.5 Od navedenog broja turističkih dolazaka najveći udio, čak 51 %, zabilježen je u Europi. Regije Azija i Pacifik bilježe udio od 24 %, Amerika 16 %, Afrika 5 % i Bliski istok 4 % turističkih dolazaka. Aktivnosti koje brojne turističke destinacije aktivno provode odnose se na poticanje razvoja i upravljanja lokalnih destinacija, razvoj i prodaju prepoznatljivih brendova te uspostavu ponude temeljene na prirodnim i kulturnim bogatstvima. Također se potiče razvoj selektivnih oblika turističke ponude poput promicanja zdravstvenog, poslovnog i seoskog turizma. Statistike UNWTO-potvrđuju takav trend i ukazuju kako 55 % turista kao svrhu dolaska na pojedinu destinaciju navode užitak, odmor i rekreaciju. Istodobno 27 % turista kao svrhu turističkog posjeta ističu zdravstvene razloge, religijske te posjete obitelji i prijateljima. Ovi tržišni pokazatelji čine ishodište u predlaganju mjera za razvoj proizvoda općine Brodski Stupnik koja predstavlja neotkrivenu destinaciju autentičnih obilježja.

Osim iznimnog rasta turizam karakterizira i velika promjenjivost. Istraživanja ukazuju kako se turizam u zadnjih nekoliko godina znatno promijenio te turisti danas osim osnovne usluge (smještaj i hrana) žele osjetiti i doživjeti nešto novo. Suvremeni putnici se žele upoznati sa lokalnim običajima, načinom života i tradicijom. Odlaskom u turističke destinacije danas se traži bijeg od svakodnevnice koja je često užurbana. Osim toga turisti traže i destinacije koja imaju bogatu gastronomsku ponudu te rekreativne aktivnosti i aktivan odmor. U dokumentu

Tourism trends and policy priorities6 navodi se kako je daljnji razvoj turističke ponude temelji na prirodnim ljepotama i aktivnostima na otvorenom. Takav stav potvrđuju brojne zemlje koje aktivno rade na promoviranju prirodnih ljepota. Važnost se daje i rekreativnim aktivnostima kao što su vožnja biciklom i pješačenja koji su prepoznato i od strane UNWTO kao jedan od najboljih načina upoznavanja destinacije. Na europskom tržištu biciklizam je također značajan oblik turizma i ujedno način života. U kontekstu predmetne destinacije značajno je istaknuti kako se on aktivno promovira europskim zajedničkim rutama. Jedan od primjera je inicijativa EuroVelo koja objedinjuje 15 biciklističkih ruta diljem cijele Europe od kojih četiri rute prolaze i Hrvatskom (Dunavska, Jadranska, Jantarna i Dravska ruta).

Među europskim turistima su u novije vrijeme popularni i odmori na farmama i agroturizmima koje često kombiniraju sa volontiranjem na obiteljskim gospodarstvima. Poticanjem ovakvog oblika turističke ponude nastoji se potaknuti razvoj ruralnih područja te stvoriti prostore ugodne

3 OECD je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation

and Development) 4 https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/tour-2018-

en.pdf?expires=1554895573&id=id&accname=guest&checksum=B6BBFC27D3A6C558CEE64B52021181F0 5 https://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284419876 6 https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/tour-2018-

en.pdf?expires=1553692988&id=id&accname=guest&checksum=36F0A49347F257051CF19DAF8BC954C3

8

za život njihovih stanovnika. Osim ekonomskih koristi koje turizam donosi važni su i oni socijalni aspekti koji pozitivno utječu na razvoj ruralnih regija a posebice onih slabije razvijenih.

Aktivnosti koje se povezuju uz ruralni turizam su gastronomija, aktivni turizam te promatranje životinja. Ovisno o zemljopisnim obilježjima tako se među proizvodima ruralnog prostora često nalaze putovanja brodom, biciklizam, pješačenje, jahanje konja, obilasci vinograda, sela i sl. te sudjelovanje na radionicama i tečajevima (npr. izrada rukotvorina ili kuhanje).

Turisti koji dolaze u ruralna područja uglavnom su visoko obrazovani. Oni imaju naviku putovanja te spadaju u skupinu posjetitelja sa višim dohotkom. Ruralni turizam posebice je popularan posjetiteljima nešto starije životne dobi, između 50 i 70 godina. Oni traže dodatnu uslugu uz smještaj i noćenje te tragaju za posebnim iskustvo koje su spremni i dodatno platiti. Drugi tržišni segment su mladi posjetitelji koji se dijele u skupinu od 18 do 30 godina sa manjim dohotkom te skupinu od 31 do 44 godine koja posjeduje manje vremena, ali veći dohodak te traže jedinstveno iskustvo. Treću skupinu čine obitelji koje na putovanjima u ruralna područja kombiniraju zabavu i uživanje u kulturnim znamenitostima7.

Sumirajući trendove u turizmu može se zaključiti kako se u fokusu nalazi autentični doživljaj i boravak u neistraženih područjima. Za hrvatski ruralni prostor to predstavlja značajnu razvojnu priliku. Razlozi navedenom su višestruki. Prvi proizlazi iz činjenice da se većina hrvatskog teritorija kategorizira kao ruralni prostor koji je trenutno zapušten i traži intervencije za njegovu revitalizaciju. Razvojem turizma potiče se vraćanje stanovništva na ruralna područja. Turizam se kao djelatnost ne odnosi samo na pružanje smještajnih kapaciteta već je složen od velikog broja gospodarskih djelatnosti koje su ovisne jedna o drugoj. Promatra li samo izgradnja smještajnih kapaciteta, bilo bi idealno kada bi se novi kapaciteti gradili od materijala karakterističnih za određenu regiju (drvo/kamen) i usmjeravali na očuvanje lokalne tradicije i načina života nudeći time autentični doživljaj posjetiteljima. Navedeno bi predstavljao poticaj i drugim sektorima kao što su drvodjelstvo, građevina i sl. Razvoj turizma, napose ruralnog turizma, izravno utječe i na gastronomsku ponudu koja čini jedan od primarnih motiva posjeta suvremenog gosta. Ona se izravno veže na poljoprivrednu djelatnost koja isporučuje domaće i autohtone proizvode. Posjetiteljima se osim smještaja i hrane također trebaju ponuditi i dodatne aktivnosti, bilo da se radi o povijesnim i kulturnim znamenitostima, lokalnim običajima ili rekreacijsko-sportskim aktivnostima. Sektor ruralnog turizma time osim jedne dimenzije nudi interakciju više sektora te sinergiju suvremenih trendova i tradicije. Navedene čimbenici čine ujedno i polugu za odgovor na trendove u turizmu. Slobodno vrijeme sve više stanovnika želi umjesto gradske vreve i gužve zamijeniti opuštajućim odmorom. Prirodni preduvjeti poput zdrave klime, odsustva buke, očuvane prirode, ali i očuvanih građevina te socio-kulturnog nasljeđa elementi su turističke ponude koja privlači sve više turista i ujedno predstavljaju priliku za hrvatski ruralni prostor.

Trendovi u Hrvatskoj pokazuju kako se i dalje najveći broj smještajnih kapaciteta nalazi na priobalju. U kontekstu ruralnog turizma kuće za odmor i seoska domaćinstava na kojima se osim smještaja nude gastronomska ponuda i popratne aktivnosti najzastupljenije su na istarskom zaleđu, okolici Dubrovnika, u dalmatinskoj Zagoru te Baranji. Navedeno pokazuje kako je ruralni turizam neravnomjerno razvijen te da se dosadašnji razvoj uglavnom usmjeravao na priobalno područje.

Priliku za razvoj ruralnog turizma ne čini samo inozemno tržište nego i domicilni dolasci osobito za destinacije poput Brodskog Stupnika koji ne obiluje smještajnim kapacitetima te ima preduvjete za razvoj ponude zasnovane na kratkim boravcima. Statistički podaci ukazuju kako hrvatski građani čine većinu izleta putem turističkih agencija rezerviraju za destinacije u zemlji.

7 https://www.cbi.eu/market-information/tourism/rural-tourism/rural-tourism-europe

9

3.2 Analiza ruralnog prostora u Brodsko-posavskoj županiji

Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu slavonske nizine. Županiji administrativno pripadaju dva velika grada (Slavonski Brod i Nova Gradiška) te 26 općina. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Brodsko-posavska županija broji 158 575 stanovnika od čega je 51,37 % žena te 48,63 % muškaraca. Brodsko-posavska županija spada u I. razvojnu skupinu jedinica područne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave sa indeksom razvijenosti županije koji iznosi 93,4498. Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore u Brodsko-posavskoj županiji u 2017. godini aktivno bilo 1695 tvrtki sa 15 407 zaposlenih. Struktura gospodarstva Brodsko-posavske županije mjerena udjelom u ukupnom prihodu je prikazana na idućem grafikonu.

Grafikon 1. Struktura gospodarstva Brodsko-posavske županije mjerena udjelom u ukupnom prihodu

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

U Brodsko-posavskoj županiji je u 2018. godini evidentirano 7 277 poljoprivrednih gospodarstava što predstavlja udio od 4,4 % svih poljoprivrednih gospodarstava u RH. Prema dobnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava 33,91 % nositelja je starije od 65 godina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na području Brodsko-posavske županije evidentirana je ukupna površina od 64.188,03 ha zemlje pod kulturama koje su prikazane na idućem grafikonu.

8 https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

53%

14%

8%

8%

6%

3%2%

6%prerađivačka industrija

trgovina

građevinarstvo

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti

opskrba električnom energijom,parom i klimatizacija

prijevoz i skladištenje

ostale djelatnosti

10

Grafikon 2. Udio kultura na području Brodsko-posavske županije u 2018. godini

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Najzastupljenija kultura u promatranoj Županiji su žitarice kojih je posađeno 53 % odnosno 33.701,62 ha svih poljoprivrednih površina. Slijede ih uljarice, soja te krmno bilje sa po 11 % udjela u poljoprivrednim površinama. Voćne vrste zauzimaju 4 % poljoprivrednih površina, ugar i livade sa oko 3 % te kontinentalni travnjaci i skupina ostalo koja obuhvaća povrće, šećernu repu, vinovu lozu, obilježja krajobraza, ljekovito bilje, rasadnike, ostalo industrijsko bilje, maslinu i cvijeće čine oko 2 % udjela zasađenih poljoprivrednih površina. Na području Brodsko-posavske županije je pod ekološkom proizvodnjom 6.689,78 ha. U idućoj tablici dan je prikaz broja domaćih životinja na području Brodsko-posavske županije.

Tablica 1. Brojno stanje domaćih životinja na dan 31.12.2018. godine

Broj gospodarstava Broj životinja

Goveda 700 14.134

Konji 343 1.598

Magarci 13 98

Svinje 3.331 127.808

Ovce 510 17.975

Koze 134 822

Izvor: Jedinstveni registar domaćih životinja

Šume pokrivaju 30 % površine Brodsko-posavske županije te njihova površina iznosi 58.713,16 ha. Navedena površina šumskog zemljišta čini 2,9 % u ukupnoj površini šumskog

zemljišta RH.9

Županiju okružuju planina Psunj, na sjeveru Požeško i Diljsko gorje te rijeka Sava na jugu. Reljefne karakteristike stvorile su glavni preduvjet za gospodarske djelatnosti među kojima se najviše ističe poljoprivreda. Brdoviti dijelovi županije pokriveni su šumama i vinogradima, doline su bogate obradivim površinama i hrastovom šumom dok je područje obale isprepleteno umjetnim kanalima i močvarama. Zemljopisna obilježja županije su prepoznata i kao resurs značajan za razvoj turizma u županiji te tako Master plan razvoja turizma Brodsko-posavske županije glavne turističke resurse dijeli na prirodne, športsko-rekreacijske te kulturne resurse i događaje.

9 http://www.bpz.hr/_Data/Files/okolis-prza.pdf

53%

11%

11%

11%

4%

3%3% 2% 2%

žitarice

uljarice

soja

krmno bilje

voćne vrste

ugar

livade

kontinentalni travnjak

ostalo

11

Županija obiluje prirodnim resursima od kojih se brojni nalaze na popisu zaštićenih resursa među kojima svakako treba spomenuti:

− Park prirode Lonjsko polje

− Prašnik

− Muški bunar

− Močvara Dvorina

− Ribnjaci Jelas

− Gajna

Na području Županije se nalaze brojne manje rijeke, jezera, ribnjaci, vodopadi, planine te raznovrsna fauna. Ovdje su zabilježene 104 vrste ptica od čega ih je 20 gnjezdarica. Među uobičajenim vrstama nalaze se i rijetke poput orla štekavca, jastreba cipolaša i bijelih roda, a brojne vrste ptica, posebice močvarnica, su i zaštićene. Sisavce na području Brodsko-posavske županije čine zvijeri, divljač, glodavci, kukcojedi i šišmiši. Posebice je važno istaknuti zaštićene vrste poput nekih skupina šišmiša i trajno zaštićene vjeverice, običnu vidru te divlju mačku koja obitava samo na Dilju. U vodotoku rijeke Save zabilježeno je preko 50 vrsta riba a najpoznatije su smuđ, som, šaran i amur.

Na području Županije nisu zanemarivi niti športsko rekreacijski sadržaji od kojih se mogu spomenuti športski centri, plivački bazeni ali i šumski rekreacijski prostori te vinogradi smješteni na obroncima planina koji nude uživanje u pogledu i penjanje po planinarskim stazama.

Područje Brodsko-posavske županije također je bogato i kulturnim resursima sakralne i svjetovne baštine. Od sakralne baštine na području Županije nalaze se brojne crkve i samostani, a od svjetovne kulturne baštine brojne utvrde, dvorci, spomen kuće i seoska imanja. Značajni su i brojni kulturni događaji, folklorni festivali te događaji na temu vina i hrane te športski i zabavni događaji.

Navedeni resursi predstavljaju osnovu za razvoj turističke ponude ruralnog turizma. Tradicionalni turistički proizvod RH je u prvi stavljao sunce i more kao glavni turistički adut. Međutim zahvaljujući globalnim trendovima i promjenama u tržišnim preferencijama mijenjaju se i nacionalna strateška opredjeljenja kojima se uz daljnji razvoj turizma koji je vezan za ljetne mjesece (što dovodi do visokog stupnja sezonalnosti) promiče i razvoj kontinentalnog prostora RH. Nasuprot takvom takozvanom ljetnom turizmu prepoznaju se mogućnosti i resursi koje nudi kontinentalni turizam osobito u segmentu razvoja ruralnog turizama kao selektivnog oblika visokog potencijala. Isto je prepoznato u aktualnoj nacionalnoj Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. Važnost iskorištavanja resursa koji se nalaze u kontinentalnom djelu RH prepoznat je i na županijskoj razini. Osim njenom strategijom turizam se promiče i djelovanjem ureda turističke zajednice u Brodsko-posavskoj županiji.

Kao što je prethodno istaknuto ovaj prostor nije tradicionalno orijentiran na turizam te čini početne korake u razvoju destinacije. Osim toga u pitanju je manji prostor koji dijela jednaku povijest, ali i zemljopisna obilježja, sa županijama u okruženju. Iz toga razloga se može promatrati razvoj turizma u širem kontekstu. Budući Brodsko-posavska županija graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom na zapadu, Požeško-slavonskom na sjeveru, Osječko-baranjskom na sjeveroistoku te Vukovarsko-srijemskom na istoku ovaj prostor se može promatrati kao konkurentska destinacije Brodsko-posavskoj županiji, ali istodobno i kao širi prostor koji uslijed svojih sličnosti te geografskih i prometnih obilježja može predstavljati područje homogene i komplementarne ponude. Naime ovo je geografski povezanom područje sličnih reljefnih i društvenih karakteristika, kulture i običaja. Destinacije svoju ponudu uglavnom zasnivaju na kulturnom i povijesnom turizmu, etnologiji, gastronomiji, biciklizmu, rekreaciji, aktivnostima na vodi, lovu, tematskim rutama, prirodi i manifestacijama. Svi ovi sadržaji se osim kroz samostalnu ponudu mogu i povezati kreirajući sadržaje za duže boravke gostiju. Kako su u pitanju područja koja tek u novije vrijeme pristupaju turističkim tržištima realno je očekivati kraće posjete i noćenja što je i potvrđeno dokumentom Turizam u brojkama

12

2017. koji daje pregled noćenja turista po županijama kao što je i prikazano na idućem grafikonu.

Grafikon 3. Noćenja turista u promatranim županijama

Izvor:Turizam u brojkama 2017.

Vidljivo je kako se u svim promatranim županijama broj turista u 2017. godini povećao. Ujedno je primjetno kako postoje značajne razlike u broju noćenja po županijama. Po broju noćenja u 2017. godini županiji prednjači Osječko-baranjska županija sa 178 000 noćenja a potom slijedi Vukovarsko-srijemska županija sa 138 000 noćenja. U Sisačko-moslavačkoj županiji zabilježeno je 90 000 noćenja, u promatranoj Brodsko-posavskoj županiji 51 000 noćenja te u Požeško-slavonska županiji 31 000 noćenja. Iako pokazatelji dolazaka i noćenja turista u kontinentalnim županijama imaju tendenciju rasta ne postoje podatci o potrošnji turista.

2016. 2017.

Požeško-slavonska županija 26000 31000

Brodsko-posavska županija 46000 51000

Osječko-baranjska županija 173000 178000

Vukovarsko-srijemska županija 102000 138000

Sisačko-moslovačka županija 84000 90000

020000400006000080000

100000120000140000160000180000200000

13

3.3 Analiza ruralnog prostora u općini Brodski Stupnik

3.3.1 OPĆI PROFIL OPĆINE BRODSKI STUPNIK

Općina Brodski Stupnik nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji te zauzima površinu od 57 km2. Općinu čine četiri naselja: Brodski Stupnik (administrativno središte), Krajačići, Lovčić i Stari Slatinik. Općina se smjestila na reljefnom spoju obronaka Dilj gore te posavske nizine. Na istoku općina Brodski Stupnik graniči s općinom Sibinj, općinom Bebrina na jugu, sa zapada s općinom Oriovac a na sjevernoj strani graniči s gradom Pleternica u Požeško-slavonskoj županiji.

Slika 1. Položaj općine Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj županiji

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Brodsko-posavske županije 2009.-2013. godine

Prema indeksu razvijenosti10 općina Brodski Stupnik spada u 3. razvojnu skupinu s indeksom razvijenosti 96,872. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području općine u 2011. godini evidentirano je 3 036 stanovnika što čini 1.91 % ukupnog stanovništva Brodsko-posavske županije. Prema spolnoj strukturi 51,09 % je žena te 48,91 % muškaraca. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 51,86 stan/km2. Radno sposobnog je bilo 2 029 stanovnika. Na dan 31.10.2018. godine u općini Brodski Stupnik 91 osoba je bila nezaposlena a od tog broja čak 65,93 % je nezaposlenih žena. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini na područje općine Brodski Stupnik doseljeno je 36 osoba dok je u istoj godini odselilo 105 osoba. Od tog broja 53 osobe su se odselile u inozemstvo.

Geoprometni položaj općine je izrazito povoljan. Najznačajniji koridor je dionica autoceste A3 koja prema zapadu vodi prema Zagrebu a na istok prema Lipovcu na granici sa Srbijom. Navedena dionica dio je prometnog koridora X koji spaja Austriju i Grčku, odnosno zapad Europe s istokom. Osim autoceste navedenim koridorom prolazi i željeznička pruga te državne

10 Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti JLP(R)S-a u određenom razdoblju. Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u osam skupina a u III. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprav. Prema navedenom općina Brodski Stupnik spada u područje ispod prosjeka razvijenosti te ima status potpomognutih područja.

14

i županijske ceste. Prostorom općine prolazi željeznička pruga Zagreb - Vrpolje - Vinkovci sa tri željeznička stajališta na području općine, dva u Brodskom Stupniku a jedan u Starom Slatiniku. Državna cesta koja prolazi na području općine je D525 (Pleternica - Krajačići – Slavonski Brod) a od županijskih cesta općinom prolazi Ž4186 (Lovčić - Brodski Stupnik) te Ž4205 (Brodski Stupnik - Zbjeg - Slavonski Brod) kao i Ž4244 (Lužani - Oriovac - Stari Slatinik).

Slika 2. Prometna infrastruktura u općini Brodski Stupnik

Izvor: http://www.brodski-stupnik.hr/wp-content/uploads/2017/03/Strategija-razvoja-BS.pdf

Dobra prometna povezanost preduvjet je za dolazak turista na područje općine te ujedno prilika za privlačenje turista s drugih destinacija osobito urbanih područja u blizini. Udaljenost između Brodskog Stupnika i grada Zagreba je oko 175 km, Brodskog Stupnika i Donjeg Miholjca na granici s Mađarskom oko 93 km dok je udaljenost do Slavonskog Broda u kojem se nalazi i granični prijelaz prema Bosni i Hercegovini oko svega 17 km.

U 2017. godini na području općine bilo je aktivno 30 trgovačkih društava koji zapošljavaju ukupno 189 djelatnika. Prikaz trgovačkih društava prema području nacionalne klasifikacije djelatnosti (dalje u tekstu: NKD) nalazi se na idućem grafikonu.

15

Grafikon 4. Trgovačka društva prema području NKD-a 2017. godine u općini Brodski Stupnik

Izvor: Financijska agencija

Iz grafikona je vidljivo kako je 26 % ili 8 trgovačkih društava registrirano za obavljanje djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 17 % je registrirano u djelatnostima prerađivačke industrije i građevinarstva. Skupinu ostalih djelatnosti čini ukupno 5 trgovačkih društava registriranih za djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, informacije i komunikacije, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti.

Na području općine otvoreno je 36 obrta a od velikog značaja su i poljoprivredne djelatnosti koje predstavljaju osnovni ili dodatni izvor prihoda lokalnom stanovništvu. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za 2017. godinu bilo je aktivno 145 poljoprivrednih gospodarstava.

Gospodarskom razvoju doprinosi i poduzetnička zona Rižino polje u kojoj je aktivno 8 poduzetnika.

Važno je spomenuti kako na području Brodsko-posavske županije u Slavonskom Brodu i Novoj Gradišci djeluje nekoliko programa srednjoškolskog obrazovanja direktno vezanih uz turizam. U Slavonskom Brodu postoji smjer za hotelijersko-turističkog tehničara a u obrtničkoj školi smjerovi za kuhara, konobara i slastičara. U Novoj Gradišci uspostavljeni su smjerovi za konobara, kuhara te pomoćnog kuhara i slastičara.

Turistička zajednica općine Brodski Stupnik osnovana je 2010. godine kako bi se postojeći resursi i potencijal općine stavili u funkciju turizma. Važan dionik koji doprinosi promoviranju znamenitosti u općini je i TZ Brodsko-posavske županije na čijim se stranicama promoviraju znamenitosti ovog kraja.

26%

17%

17%

13%

10%

17%A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

C) Prerađivačka industrija

F) Građevinarstvo

G) Trgovina na veliko i na malo;popravak motornih vozila i motocikala

H) Prijevoz i skladištenje

Ostale djelatnosti

16

3.3.2 ANALIZA TURISTIČKOG POTENCIJALA PODRUČJA OPĆINE BRODSKI STUPNIK

3.3.2.1 Prirodni resursi

Općina Brodski Stupnik djelom se nalazi na području ekološke mreže Natura 2000. Također se prostornim planom Brodsko-posavske županije iz 2008. godine odredilo kako južni obronci Dilj gore te Jelas polje predstavljaju zaštićeni krajolik. Jelas polje pruža se od autoceste Zagreb - Lipovac na sjeveru a na jugu rijekom Savom od Orljave do ušća Mrsunje prema sjeveru. Prostor je zaštićen od 1995. godine te predstavlja značajno odmorište i zimovalište migratornim vrstama. Poznato je po ždralovima te velikom broju bijelih roda. Jelas polje zauzima površinu od 19 526 ha od čega se 1 395 ha nalazi u općini Brodski Stupnik. Rijeka Mrsunja je za općine značajna za rekreaciju osobito ribolovnih aktivnosti.

Slika 3. Flora i fauna značajnog krajobraza Jelas polje

Izvor: http://natura-slavonica.hr/hr/galerije.html

Na području općine nalazi se 1672,2 ha šuma. Prevladavaju šume hrasta lužnjaka, hrast lužnjak sa žutilovkom te šume običnog graba. Uz rijeku Savu su prisutne šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem. U nizinskim dijelovima izraženo je prizemno rašće, grmlje i drveće.

Klimu Brodsko-posavske županije u kojoj se nalazi općina Brodski Stupnik karakteriziraju srednje mjesečne temperature više od 10° C tijekom više od četiri mjeseca godišnje. Prosječna godišnja količina oborina kreće se u intervalima od 700 do 800 mm. Zbog reljefnih obilježja navedenog područja klimatske prilike imaju obilježja i prigorskih područja i prisavskih nizina. Južna orijentacija i gorski grebeni, prigorsko područje odlikuju dužom insolacijom, manjom maglom i relativnom vlažnosti zraka te ujedno jačim zračnim strujanjima. Nizinski prisavski dio općine karakteriziraju visoka relativna vlažnost, u proljeće i jesen česte pojave magle, manji broj osunčanih dana te učestalije pojave mraza.

O zaštićenim područjima Brodsko-posavske županije (među koje se na području općine Brodski Stupnik nalazi Značajni krajobraz Jelas polje) glavnu brigu vodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode - Natura Slavonica. Djelatnosti o kojima javna ustanova - Natura Slavonica vodi brigu odnose se na zaštitu prirodnih vrijednosti, edukaciju i promidžbu te održavanje zaštićenih područja. Na području Jelas polja, koje se nalazi na području općine, postoji dio ribnjaka i trstika koji predstavlja potencijal za razvoj turizma zasnovanog na promatranju ptica no ono je dano u dugogodišnju koncesiju Poljoprivredno poduzeće Orahovica te Općina nema mogućnost upravljanja.

17

3.3.2.2 Kulturni resursi

Kulturni resursi ovog područja su uglavnom zasnovani na materijalnim kulturnim dobrima. Ista su prikazana u sljedećoj tablici.

Tablica 2. Pregled kulturnih dobara na području općine Brodski Stupnik

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-1704 Brodski Stupnik Arheološko nalazište Mrsunjski Lug Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

N-41 Lovčić Crkva sv. Martina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1283 Lovčić Crkva sv. Martina Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-5445 Lovčić Stari zvonik - kapelica u Lovčiću Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4951 Stari Slatinik Arheološko nalazište Krči Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara

Arheološko nalazište Mrsunjski Lug otkriveno je 1949. godine arheološkim iskapanjima u močvarnom tlu. Predstavlja srednjovjekovno gradište na kojem su otkriveni ulomci gradišne keramike, pečenjaci, naušnice, ostruge, razno željezno oruđe i željezni čavli. Naselje, kao i nalazi, datiraju iz X. - XIII. stoljeća. Gradište je nepravilnog kružnog oblika kojeg okružuje dvostruki opkop, zemljani nasip i palisade. Na centralnoj uzvisini nalazile su se drvene nastambe.

Crkva sv. Martina smještena je na uzvisini na prostoru groblja te spada pod naselje Lovčić. Lokacija na kojoj je crkva izgrađena bila je važna za kontrolu prostora s obiju strana Dilj-gore te je kao takva imala geostratešku važnost. Crkva sv. Martina podignuta je u prvoj polovici XIII. stoljeća na ostatcima jednobrodne romaničke crkve s polukružnim svetištem. Jednostavnog je pročelja s uskim lučno zaobljenim prozorima dok je izvorni tlocrt u obliku broda. Nakon srednjeg vijeka na zapadno pročelje crkve dodano je predvorje koje je kasnije uklonjeno. Unutrašnji zidovi bili su oslikani srednjovjekovnim freskama u dva sloja na kojima su otkriveni natpisi na glagoljici. Zbog navedenog predstavlja primjer romantičke arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj. Za područje središnjeg dijela Slavonije bio je karakterističan sustav utvrda koje su branile važne prilaze Požeškoj kotlini. Oko crkve sv. Martina ostalo je nekoliko gradišta i toponima: srednjovjekovne utvrde Drinovac s lokalitetom Plana, utvrda Garavica (Gradina), utvrda Vratna (Vračanica), Gratčina, zatim toponimi Kućište, Humka, Pazarište, Podgrađe.11

11 Ivanušec, R.; Perković, Ž. (2012) Crkva sv. Martina u Lovčiću; Ministarstvo kulture

18

Slika 4. Crkva sv. Martina u Lovčiću

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Crkva_sv._Martina_u_Lov%C4%8Di%C4%87u.png

Arheološko nalazište Krči nastalo je u periodu od 14. do 12. st. p. n. e. Nalazište je otkriveno prilikom izgradnje autoceste Zagreb – Beograd, kada je na iskrčenom dijelu šume iskopan grob iz kasnog brončanog doba. U grobu je pronađena urna-žara, u kojoj su bili spaljeni ostaci pokojnika, te jedan keramički ćup kao grobni prilog. Nalazi iz 1908. godine potvrđuju postojanje nekropole na navedenom području, pronađena je brončana igla s makovom glavom koja datira iz kasnog brončanog doba. Također su pregledom terena pronađeni ulomci istovrsne keramike, što je dokaz postojanja naselja i nekropole iz kasnog brončanog doba. Nalazi keramike i brončane igle pripadaju tzv. Virovitičkoj grupi.12

Stari zvonik – kapelica u Lovčiću predstavlja sakralnu graditeljsku baštinu koja datira iz 1860. godine posvećena sv. Florijanu. Smještena je uz glavnu ulicu u središtu naselja te je imala funkciju mjesta za obavljanje katoličkih bogoslužja sve do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća kada je podignuta susjedna, prostranija kapelica. Zvonik je građen pečenom opekom, a u unutarnjem dijelu smješteno je malo zvono. Vanjsko oplošje zgrade izvedeno je relativno jednostavno, na srednjem dijelu pročelja pozicionirana su manja drvena vrata dok se u gornjoj zoni pročelja nalazi niša. Niša je nadsvođena lučnim okvirom iznad kojeg je reljefno u žbuci istaknut brojčani natpis 1892. koji označava godinu obnove zgrade. Također se u niši nalazi oštećeni ostatak pučkog sakralnog prikaza na kojem je vjerojatno prikazan sv. Florijan.

12 https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=342334848

19

Slika 5. Stari zvonik - kapelica u Lovčiću

Izvor: Općina Brodski Stupnik

Na povišenom prostoru koje se nalazi iznad udoline koja veže selo Krajačić i srednjovjekovnu crkvu sv. Martina nalazi se utvrda Turski grad. Iako se na navedenom području danas nalazi šuma vidljivi su ostatci gradine. Grad je okružen s dva niza opkopa visine oko 4 metra i bedemima visine od 2 do 4 metra. Utvrda zauzima površinu od oko 7.000 m2 a u sredini se nalazi kružni plato promjera oko 40 metara. Pretpostavlja se da je utvrda imala značajnu ulogu obrane prolaza od doline Save u Požešku kotlinu početkom 16. stoljeća za vrijeme turskih osvajanja. Prema keramičkim ostatcima pronađenima unutar gradine ustanovljeno je kako je utvrda bila plemićki posjed. Građena je kombinacijom kamena, cigle, drveta i drveta oblijepljenog zemljanim premazom, a tijekom povijesti bila je spaljena i potpuno razorena.13

13

http://www.muzejbp.hr/files/file/program%20i%20knjiga%20sa%C5%BEetaka_okrugli%20stol_BPZ.pdf

20

3.3.3 MANIFESTACIJE I ATRAKCIJE

Na području općine djeluje nekoliko udruga koje se bave kulturno-umjetničkom djelatnošću te očuvanjem tradicije stupničkog kraja. Redom su to:

- KUD Zrinski - Pučka pjevačka skupina Veseli Slatinčani - Udruga Eko-etno selo Lovčić - Udruga Zavičajno društvo Stari Slatinik - Udruga Spretne ruke - Udruga PS Drumarice - Udruga Zlatnik.

Osim navedenih u općini djeluje još 16 udruga koje se bave sportskim djelatnostima, poljoprivredom, lokalnim i ruralnim razvojem te vatrogasnom djelatnosti.

U suradnji s Općinom udruge sudjeluju u organizaciji manifestacija, koncerata i izložbi, prezentiraju svoj rad te se svojim radom i djelovanjem trude očuvati kulturnu i povijesnu baštinu kraja. Nastavljajući primjenjivati aktivan pristup u razvoju turističkog proizvoda i u komunikaciji s dionicima Općina planira i zapošljavanje. Tijekom 2019. godine planirano je zapošljavanje jednog djelatnika u turističkoj zajednici koji će biti zaposlen u sklopu Turističko-informativnog centra.

Jedno od specifičnih kulturnih dobara je i zavičajna zbirka Stari Slatinik ustanovljena 2006. godine i smještena u društvenom domu Dr. Ante Starčević. Podijeljena je u dvije izložbene dvorane. U prvoj je rekonstruirana soba tipičnog seoskog domaćinstva u Starom Slatiniku iz prve polovice prošlog stoljeća. U drugoj dvorani nalaze se izlošci vezani uz rana zanimanja zastupljena u Starom Slatiniku, arheološki nalazi te predmeti iz novije povijest mjesta. Također se u društvenom domu nalazi i galerijski odjel sa slikama lokalnih slikara.

Slika 6. Prikaz nošnje i tkalačkog stana izloženog u sklopu Zavičajne zbirke Stari Slatinik

Izvor: http://starislatinik.com

Manifestaciju Staroslatničko ljeto organizira pučka pjevačka skupina Veseli Slatinčani u drugoj polovici mjeseca lipnja te ima tradiciju dugu 11 godina. Uz domaćine na manifestaciji nastupaju brojne pjevačke skupine i kulturno-umjetnička društva u svrhu očuvanja tradicije i kulture ovoga kraja.

Stupnička berba grožđa manifestacija je kojom se u drugom tjednu mjeseca rujna obilježava početak berbe u vinogradima. Na manifestaciji nastupaju brojna folklorna društva te se prikazuju stari običaji vezani uz berbu grožđa. Također se na berbi predstavi i velik broj gostujućih KUD-ova s pjesmom, plesom i scenskim nastupom.

21

Slika 7. Stupnička berba grožđa

Izvor:www.brodportal.hr/clanak/u-glasovitim-stupnickim-vinogradima-zaorila-slavonska-pjesma-pocela-je-berba-grozda-20479

Od 2013. godine tradicionalno se svake godine početkom srpnja obilježava postavljanje Stope sv. Martina. Postavljanjem stope, selo Lovčić ucrtano je na kartu od preko dvjesto europskih gradova i sela kojima je prolazio sv. Martin. Stopa je simbol i poticaj za očuvanje baštine i samog mjesta u svrhe vjerskog turizma.

Na blagdan sv. Vinka, 22. siječnja, TZ Općine Brodski Stupnik u suradnji s vinarima i udrugama s područja općine obilježava početak vinogradarske godine. Posjetitelji imaju priliku sudjelovati u šetnji kroz vinograde dugoj 3,5 km s nekoliko stajanja na punktovima na kojima degustiraju vino. Na zadnjem punktu slijedi zabava uz tradicionalnu glazbu i tamburaše. Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2018. godini je vinovom lozom bilo zasađeno ukupno 49,12 ha od ukupno 746,63 ha obradivih površina na području općine Brodski Stupnik. Najviše se sadi graševina, chardonay, rajnski rizling, a od crnih sorti su zastupljene cabarnet souvignon, merlot, pinot crni.

Jedan od proizvoda koji je autentičan za ovaj kraj i predstavlja potencijal izrada zlatoveza koji je nedovoljno prepoznat i traži odgovarajuću valorizaciju. Udruga Spretne ruke s područja općine aktivno se bavi izradom zlatoveza još od 2006. godine. Predmeti izrade su razne aplikacije na narodne nošnje, haljine, košulje, šalove, nakit za žene, torbice, ukrasni pojas, kravate, ukrasi za šešire. Također izrađuju i slike sakralnih, cvjetnih i drugih motiva. Udruga samoinicijativno, ali i na poticaj Općine, županijske i općinske turističke zajednice, Obrtničke komore te Gospodarske komore sudjeluje na raznim izložbama, manifestacijama i sajmovima Kupujmo hrvatsko. Zlatovez je ranije izrađivala i udruga Zlatovezilje koja je za rad dobila nagradu Zlatni cvijet za suvenir Hrvatske 2006. godine, no prestala je s radom.

22

Slika 8. Zlatovez udruge Spretne ruke Brodski Stupnik

Izvor:www.facebook.com/1943658692546937/photos/a.1943659085880231/2364312453814890/?type=3&theater

Potrebno je spomenuti i poljoprivrednike ovog kraja koji svojom ponudom nastoje privući posjetitelje. Proizvodnjom kupina i kupinova vina se od 2008. godine bavi Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dalje u tekstu: OPG) Zubić iz Brodskog Stupnika. Obitelj Zubić posjetiteljima omogućava posjet kupinjaku te degustaciju i kupnju proizvoda od kupina. Na području općine aktivan je velik broj OPG-ova koji se bave vinarstvom. Među njima se ističu: Galić d.o.o., TIAS d.o.o., OPG Jurković Đurđica (u vrijeme izrade dokumenta priprema izgradnju kušaonice), OPG Jukić, OPG Zmaić, OPG Kampić, OPG Gubić, OPG Gavran te OPG Jakobović. Tvrtka Galić d.o.o. jedan je od najuspješnijih hrvatskih proizvođača vina locirana u Kutjevu u Požeško-slavonskoj županiji. Svoje poslovanje proširila je na Brodski Stupnik u kojem je preuzela hotel i vinariju Stupnički Dvori.

3.3.4 TURISTIČKA INFRASTRUKTURA

U zadnjih par godina zabilježena su ulaganja u turističku infrastrukturu na području općine.

Staza ljekovitih biljaka otvorena je 2017. godine u Starom Slatiniku na brdu ispod lokacije Križnog puta koji je otvoren 2010. godine u duljini od oko 1,5 km. Staza je uređena zajedničkom suradnjom Općine i članova udruge Zavičajno društvo Stari Slatinik te mještana Starog Slatinika. Akcija je obuhvaćala uređenje terena, postavljanje klupa i koševa te edukativnih interaktivnih ploča koje osim primarne informativne svrhe ostavljaju mogućnost spajanja na aplikacije i nastavak edukacije o biljkama. Navedena staza pruža mogućnost rekreacije i ugodan boravak u prirodi. U suradnji sa školom djeca imaju mogućnost edukacije, izrade pripravaka od biljaka i sl. Nastavak i dovršetak izgradnje te opremanje cijelog prostora biti će realizirano kroz projekt Križni put i edukativna staza koji je inicijalno odobren kroz mjeru 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture.

Kroz program ministarstva turizma Zelena brazda korištene su potpore za izgradnju Lovačke kuće-vidikovca u Starom Slatiniku. Ujedno su uložena i općinska sredstva te je objekt djelomično dovršen. U 2018. godini postavljena je vanjska stolarija, a u 2019. godini očekuje se nastavak radova uz moguće kandidiranje objekata na odgovarajuće natječaje za izgradnju

23

i opremanje javnih objekata. Po završetku objekt će se staviti na raspolaganje planinarima te u svrhu lovnog turizma. Otvoreno lovište pod upravom je Lovačkog društva Oriovac kojem pripadaju lovne grupe Dub, Vepar i Lovčić. Površina lovišta iznosi 1500 ha a love se fazan, divlji zec, srna, divlja svinja.

Na odmorištu – vidikovcu u Brodskom Stupniku izgrađene su i postavljene 3 sjenice koje su postavljene duž mapirane biciklističke rute Četiri kapelice u Brodskom Stupniku, a 2 su postavljene i u naselju Lovčić vlastitim financiranjem. Biciklistička staza Četiri kapelice prolazi brežuljcima Dilj-gore i obuhvaća kapelice sv. Klara, sv. Ana, sv. Vinko i sv. Nikola. Staza je duga 15 km te vodi od mjesta Brodski Stupnik do Lovčića.

Slika 9. Biciklistička staza Četiri kapelice

Izvor: www.brodportal.hr i www.slavonia-bike.com

U naselju Lovčić Općina je od Brodsko-posavske županije preuzela u vlasništvo 2 objekta koja namjerava rekonstruirati i prenamijeniti. Zgrada Školskog stana će se nakon rekonstrukcije prenamijeniti u Etno kuću, a zgrada Stare škole će se nakon obnove prenamijeniti u Zgradu za prezentacije o kulturnoj i etno baštini. Oba objekta će imati turističku namjenu, a financiranje je osigurano sredstvima europske unije (85 %) kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (dalje u tekstu: ITU) Urbanog područja grada Slavonskog Broda.

Od turističke infrastrukture dostupna je i pokretna pozornicu koja je financirana kroz projekt Zajedništvo iznad svega. Pozornica je pogodna za održavanje raznih kulturnih događanja i manifestacija na području općine te je dobra podloga za razvoj turističkih sadržaja.

Važno je spomenuti kako je Općina Brodski Stupnik u suradnji s Brodsko-posavskom županijom potpisala Sporazum o suradnji na projektu razvoja širokopojasne infrastrukture. Navedeno će doprinijeti stvaranju kvalitetnije turističke ponude jer turisti u svakoj destinaciji u kojoj borave žele biti povezani s ostatkom svijeta internetskom mrežom. Infrastruktura će doprinijeti i boljim mogućnostima za promociju i prodaju proizvoda i usluga svim dionicima u turizmu.

24

3.3.5 TURISTIČKI POKAZATELJI

Turistička zajednica općine Brodski Stupnik osnovana je 13. prosinca 2010. godine. Inicijatori osnivanja bilo je čelništvo općine, a na osnivačkoj skupini bilo je prisutno 30 članova s područja općine koji se bave ili se namjeravaju baviti turizmom. Turistička zajednica aktivirana je 2018. godine u svrhu razvoja turizma na ruralnim području.

Od ponovne aktivacije Turistička zajednica je izradila 20 video uradaka u srhu promocije ljepota Brodskog Stupnika. Promotivni materijali dobar su potencijal za razvoj daljnjih promotivnih aktivnosti, predstavljanje na turističkim sajmovima i promociju na društvenim mrežama.

Na idućem grafikonu dan je pregled dolazaka i noćenja turista na području općine Brodski Stupnik.

Grafikon 5. Dolasci i noćenja turista na području općine Brodski Stupnik

Izvor: e-visitor

Iz grafikona je vidljivo kako je došlo do značajnog porasta dolazaka i noćenja u 2018. godini u usporedbi sa ranije dvije promatrane godine.

Podaci o ostvarenim noćenjima u 2018. godini po državama iz kojih turisti dolaze na područje općine pokazuju kako najveći broj noćenja ostvaruju turisti iz Hrvatske (180) zatim Bugarske (59), Njemačke (57) te po (34) noćenja gostiju iz Srbije i Rumunjske.

Na području općine Brodski Stupnik nalaze se registrirana 3 objekta koja posjetiteljima nude smještaj koji se procjenjuje na cca 50 ležaja.

Turistima je na raspolaganju jedan hotel. U pitanju je hotel Stupnički Dvori s tri zvjezdice opremljen s 33 ležaja. Hotel uz restoran s tradicionalnim specijalitetima ima i vinariju te je okružen vinogradima. U sklopu hotela postoji i dječje igralište. Gostima je na raspolaganju nekoliko besplatnih bicikala, vanjski kamin i mjesto za piknik. Također se u Brodskom Stupniku nalazi restoran Ribarska kuća s dugogodišnjom tradicijom i ponudom ribljih jela. U sklopu restorana su posjetiteljima na raspolaganju sobe sa 12 ležajeva unutar hostela. Turistima se nudi i mogućnost smještaja na OPG Zmaić koji ima 6 ležajeva.

Iznad stupničkih vinograda nalazi se i malo eko-etno selo Lovčić koje njeguje tradiciju ovih prostora. Iako prošlost mjesta nije do kraja istražena po nalazima koje ljudi nalaze pri kopanju podruma ili bunara očito je kako se tu u prošlosti nalazila neka naseobina. Iako su brojni tragovi iz ranosrednjovjekovne povijesti Hrvata na ovom području nestali zbog lake uništivosti drva koje se u to doba koristilo kao osnovni građevinski materijal u mjestu su se sačuvali ostatci srednjovjekovne Gradine te crkvica sv. Martina.

2016 2017 2018

Broj noćenja 339 33 661

Broj dolazaka 219 30 570

0

100

200

300

400

500

600

700

25

Slika 10. Eko-etno selo Lovčić

Izvor: http://lag-posavina.hr/obnova-zgrade-skole-i-stana-u-eko-selu-lovcic/

Podataka o prosječnoj potrošnji gostiju na području općine nema no ukoliko se uzme u obzir da na području općine nije prepoznat turistički proizvod, nema suvenirnica niti ponude koja bi se mogla naplatiti, zaključuje se kako je potrošnja na niskim razinama.

26

3.4 Razvojne mogućnosti i ograničenja Općina Brodski Stupnik krenula je sa aktivacijom turističke ponude kojoj je cilj valorizirati lokalne resurse, omogućiti stvaranje dodatnog dohotka za lokalno stanovništvo te ponuditi argument zadržavanje stanovništva, a posebice mladih obitelj. Prostor općine odlikuje netaknuta priroda te nekoliko kulturno-povijesnih lokaliteta koji se ne koriste u velikoj mjeri i potrebna im je valorizacija. Iako i dalje na niskom stupnju dionici s područja Općine su poduzeli određene korake za unaprjeđenje turističke ponude. Te inicijative se prvenstveno očituju u radu udruga koje djeluju na području općine i koje svojim djelovanjem nastoje očuvati kulturu i običaje mjesta. Također su vidljiva i ulaganja na nekoliko objekata na području općine koji su stavljena u funkciju stanovništvu i posjetiteljima. Usprkos navedenim naporima postojeća ponuda je nedovoljna i neprepoznatljiva. Kako bi se stvorila cjelovita turistička ponuda potrebna su puno veća ulaganja te aktivacija lokalnog stanovništva i suradnja s okolnim jedinicama lokalne samouprave. Stanovništvo je potrebno potaknuti na privatna ulaganja u turističku ponudu dok Općina treba pružiti podršku u vidu edukacija, izgradnji infrastrukture i povezivanja s drugim dionicima osobito jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u okruženju s ciljem kreiranja zajedničke i komplementarne turističke ponude.

Doprinosu stvaranju atraktivne turističke ponude čine Stupnički dvori koji su dobar primjer kvalitetne turističke ponude koju čine hotel s restoranom, vinarija te dodatne aktivnosti poput vožnje biciklom, terena za odbojku, vanjske kuglane i sl. Vlasnici Stupničkih dvora u narednih pet godina planiraju uložiti značajna sredstva u podizanje turističke ponude na višu razinu. Planirane aktivnosti odnose se na podizanje voćnjaka, poljoprivrednih nasada te uzgoj životinja za potrebe hotela. Nadalje je planirano kupiti i obnoviti nekoliko starih kuća za iznajmljivanje, uložiti sredstva u otvaranje vinoteke te pokrenuti adrenalinski park. Ova privatna inicijativa odličan je pokazatelji i pokretač daljnjeg proširenja ponude i stvaranja mogućnosti za razvoj turizma. Kako na području općine djeluje 145 OPG-ova potrebno je uložiti dodatne napore u edukaciju i aktivaciju poljoprivrednika i u segmentu turizma. Uz mjere sufinanciranja iz EU moguće je potaknuti poljoprivrednu proizvodnju, usmjeriti s na otvaranje kušaonica, seoskih domaćinstva i sl. Aktivacija poljoprivrednika u segmentu turizma omogućava stvaranje dodatne vrijednosti. Poljoprivrednici svoje proizvode mogu nuditi drugim ugostiteljskim objektima, mogu proizvode nuditi na svojim domaćinstvima te otvoriti samostalne ugostiteljske djelatnosti, pakirati proizvode kao suvenire. Glavni poljoprivredni proizvod ovog kraja predstavlja vino te je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se isto promoviralo te stvoriti ponudu koja će uključivati degustaciju vina uz gastronomsku ponudu koja je izrazito slaba i bez prepoznatljivog proizvoda.

Dodatne aktivnost koje bi se mogla aktivirati na području općine su ribolov, biciklizam te planinarenje i sl. za koje su potrebna relativno mala ulaganja koja, uz dobru organizaciju i promociju, mogu privući veći broj vikend posjetitelja. Ribolov je dostupan na području rječice Mrsunje dok veliki potencijal imaju i ribnjaci Jelas polja koji su u privatnom vlasništvu. Na području općine postoji označena biciklistička staza Četiri kapelice. Ruta polazi iz mjesta Brodski Stupnik i vodi do eko-etno sela Lovčić. Uz suradnju sa susjednim općinama ovaj resurs predstavlja dobar temelj za stvaranje ponude i privlačenje cikloturista. Planinarenje i šetnje stupničkim vinogradima mogućnost je koju koriste posjetitelji i lokalni žitelji no navedenu mogućnost potrebno je usmjeriti te uz prirodne ljepote u kojima posjetitelji mogu uživati ponuditi vodičke ture, edukacije o proizvodnji vina od sadnje, berbe grožđa do konačnog proizvoda i sl.

Kako trenutno na području općine ne postoji proizvod po kojem je prepoznatljiva potrebno se udružiti sa okolnim općinama kako bi se zajednički pristupilo stvaranju ponude. Mogućnost koja je prepoznata je stvaranje vikend destinacije koja će biti privlačna obiteljima sa djecom, za kraći odmor i uživanje u prirodi i rekreacijskim mogućnostima. Dodatna prednost je i blizina Slavonskog Broda te graničnih prijelaza koja pruža mogućnost da se posjetiteljima nude jednodnevni rekreacijski izleti i aktivnosti na području općine te povratak u mjesto stanovanja jer su trenutni smještajni kapaciteti na području općine nedovoljni.

27

4 SWOT ANALIZA Sekundarnim istraživanjem te analizom informacijama dobivenih od dionika i predstavnika Općine prikupljene su podloge za izradu analize stanja u prethodnom poglavlju. Kako bi se doprinijelo razvoju turističkog proizvoda pomoću strategije potrebno je identificirati sve unutarnje okolnosti kroz snage, slabosti, prilike i prijetnje za razvoj turizma na području Brodskog Stupnika. Informacije dane u SWOT analizi daju smjernice dionicima u razvoju turizma prilikom donošenja odluka.

Tablica 3. SWOT analiza

S SNAGE W SLABOSTI

− Blizina velikih gradova

− Kulturno-povijesna baština i zaštićena dobra

− Aktivna društvena zajednica

− Dobra prometna povezanost i blizina izlaza s autoceste

− Očuvan i raznolik okoliš

− Povoljni klimatski uvjeti

− Gostoljubivost domaćina

− Interes lokalne samouprave za razvoj turizma

− Tradicija vinarstva i lovstva

− Eko-etno selo Lovčić

− Uređeni poljski putevi i šuma

− Hotel Stupnički dvori s jedinstvenim položajem i ponudom

− Uključenost u europske biciklističke rute

− Slabo razvijena turistička infrastruktura

− Nedostatak raznolikih smještajnih kapaciteta

− Slaba ponuda dodatnih sadržaja

− Nedostatak inovativne ponude

− Nedostatak turističke tradicije

− Niska uređenost javnih površina

− Nepostojanje mreže biciklističkih staza

− Nepostojanje marketinške kampanje za privlačenje turista

− Nedostatak obrazovanog kadra

− Nerazvijana gastronomska ponuda

28

O PRILIKE T PRIJETNJE

− Cjelogodišnja turistička ponuda

− Udruživanje sa susjednim općinama

− Sudjelovanje u postojećim inicijativama aktivacije ponude kontinentalnog turizma

− Velik broj sadržaja dostupan na relativno malom području

− Planirana privatna ulaganja vlasnika hotela i vinarije Stupnički dvori

− Mogućnost iskorištavanja EU fondova u svrhu investiranja u turizam

− Prenamjena postojećih objekata u turističke

− Unaprjeđenje informacijskih tehnologija u svrhu promocije i prodaje

− Razvijeno lovstvo i postojanja lovačke kuće

− Ribnjaci (u privatnom vlasništvu ili najmu)

− Brojne manifestacije među kojima sa tradicijom od 33 godine postoji Stupnička berba grožđa

− Konstantan odljev stanovništva posebno mladih obitelji

− Mala i nedostatna ulaganja u stvaranje turističke ponude

− Nedostatak razvojnih projekata

− Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

− Identifikacija tržišta i hrvatskog turizma kao morske destinacije

Izvor: obrada autora

29

5 STRATEGIJA RAZVOJA

5.1 Strateške odrednice Nakon što su ustanovljeni svi raspoloživi resursi i potencijali za razvoj turizma na području općine Brodski Stupnik polazišna točka ka daljnjem planiranju je identificirati područja i resurse koji će biti pokretači i nositelji promjena te dovesti do ostvarenja očekivanih rezultata iskazanih u viziji.

Tablica 4. Strateške odrednice

Vikend destinacija oživljene baštine!

SC1 Razvoj cikloturizma i ponude

na otvorenom SC2 Uspostava eno-gastro ponude

- Izgradnja novih biciklističkih staza sa pratećim sadržajima

- Označavanje postojećih biciklističkih staza

- Mapiranje postojećih i novih staza - Izgradnja odmorišta i vidikovaca - Izgradnja vježbališta i igrališta na

otvorenom - Izgradnja novih i unaprjeđenje postojećih

šetnica i tematskih staza - Uređenje lovačke kuće i pratećih

sadržaja - Izrada digitalnih karata - Uvrštavanje mapiranih biciklističkih ruta

na međunarodne biciklističke stranice - Provođenje marketinške aktivnosti u

svrhu promoviranja ponude - Poticanje otvaranja izgradnje smještajnih

kapaciteta kategoriziranih sa bike & bed oznakom

- Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje kušaonica

- Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje ugostiteljskih objekata s tradicionalnom ponudom

- Organizacija manifestacija i aktivnosti kojom će posjetitelji moći doživjeti stare i zaboravljene poslove i aktivnosti (zlatovez, pletenje, stare igre, priprema zimnice i tradicionalnih jela i sl.)

- Provođenje marketinške aktivnosti u svrhu promoviranja ponude

- Izrada interaktivne aplikacije koja će posjetitelje voditi kroz mjesto i pričati priču o prošlosti i načinu života s posebnim naglaskom na Eko-etno selo Lovčić

- Izgradnja novih vinskih cesta sa pratećim sadržajima

- Mapiranje vinskih cesta i označavanje turističkom signalizacijom te izrada tiskanih materijala

- Označavanje i unaprjeđenje postojećih vinskih cesta

- Uspostava baze tradicionalnih recepata

Izvor: obrada autora

30

5.1.1 RAZVOJNA VIZIJA

Imajući u vidu resurse s kojima raspolaže općina Brodski Stupnik te uvažavajući trendove u okruženju kreirana je vizija razvoja turizma na ovom području kojom se daje slika destinacije u budućnosti. Ona predstavlja sintezu identificiranog kapitala područja i aspiracija dionika za razvoj turizma. Vizija razvoja turizma općine Brodski Stupnik glasi:

Postavljenu viziju turizma općine Brodski Stupnik je moguće promatrati u dva dijela. Prvi se odnosi na pozicioniranje općine Brodski Stupnik kao vikend destinacije, a drugi na kreiranje doživljaja utemeljenog na tradiciji i baštini.

Geografski smještaj općine Brodski Stupnik, blizina urbanih središta i granice sa Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Srbijom te dobra prometna povezanost autocestom A3, predstavljaju infrastrukturu značajnu za priliv gostiju željnih kratkog odmora i boravka u prirodi i/ili gostiju kojima je Brodski Stupnik točka na proputovanju prema drugim destinacijama. Za ovaj tržišni segment općina može ponuditi sadržaje koji nisu sezonalni niti ovise o trenutno ograničenim smještajnim kapacitetima. Proizvodi proizašli iz ovog strateškog opredjeljenja se može povezati i s drugim srodnim inicijativama u okruženju i kreirati ponudu dodane vrijednosti.

Drugi dio vizije odnosi se na oživljenje baštine koja ponajprije obuhvaća aktivaciju gastronomskih i enoloških potencijala ovog područja. Navedeni resurse potrebno je staviti u funkciju razvoja turizma te iskoristiti potencijal općine Brodski Stupnik koja je poznata po svojoj tradiciji i vinogradima.

Vikend destinacija oživljene baštine!

31

5.1.2 CILJEVI I STRATEŠKE SMJERNICE

Nastavno na postavljenu viziju razvoja turizma definirani su ciljevi kao operativna razina strateškom pristupu razvoja destinacija. Ciljevi proizlaze iz prethodno elaboriranih elemenata vizije i ambicija lokalnog stanovništva za turističkom djelatnošću. Oni daju odgovor na pitanje što Općina Brodski Stupnik i njeni stanovnici žele postići u pogledu razvoja turizma do 2022. godine. Strateški ciljevi, prikazani na donjoj slici, predstavljaju okvir za predlaganje mjera odnosno projektnih prijedloga čijom se implementacijom postiže njihovo ispunjenje i dosezanje postavljenje vizije.

Slika 11. Prikaz strateških ciljeva razvoja turizma općine Brodski Stupnik

Izvor: Obrada autora

Prirodne ljepote, nekoliko reljefnih oblika isprepletenih na uskom zemljopisnom području, kulturne znamenitosti te slabo prometne ceste osnovna su podloga koju je potrebno nadograditi te valorizirati u svrhu razvoja cikloturizma i sadržaja za boravak na otvorenom. Razvojem cikloturističke ponude, koja je integrirana predstavlja strateški cilj 1, prvenstveno će se osigurati horizontalna i vertikalna infrastruktura u vidu izgradnje biciklističkih i označavanja biciklističkih staza te postavljanja turističke signalizacije koja će turiste usmjeravati prema važnim lokacijama. Kako bi se biciklistima omogućio ugodna vožnja također će se pristupiti mjerama usmjerenima na izgradnju odmorišta i vidikovaca sa popratnim sadržajem poput točionica vode i informativnih punktova. Nadalje veliku važnost u razvoju ponude i brendiranju općine Brodski Stupnik kao cikloturističke destinacije čini razvoj mobilnih aplikacija na kojima će se označiti staze i popratni sadržaji važni za ugodan boravak na destinaciji kao i planiranje marketinških aktivnosti kojima će se promovirati ponuda ciljnim skupinama na svjetskim turističkim sajmovima. Ujedno je uz biciklističke staze potrebno pripremiti infrastrukturu za prodajna mjesta na kojima će lokalni OPG-ovci moći prodavati svoje proizvode. Važan segment za bicikliste je i smještaj sa bike & bed oznakama na čiji razvoj kroz edukaciju treba potaknuti lokalno stanovništvo i nositelje OPG-ova. Uz bicikliste značajan tržišni segment čine svakako i rekreativci, obitelji s djecom, umirovljenici i drugi srodni tržišni segmenti koji preferiraju boravak u prirodi i bijeg od gradske vreve. Blizina gradskih središta predstavlja priliku za razvoj proizvoda utemeljenih na boravku u prirodi i na svježem zraku. Privlačenju gostiju željnih takvih sadržaja ide u prilog i prometna povezanost i mogućnosti preusmjeravanja putnika u tranzitu na kratke boravke i odmor.

Uspostava eno-gastro ponude predstavlja strateški cilj 2 koji će upotpuniti cjelokupnu turističku ponudu. Područje Brodskog Stupnika zbog zemlje bogate mineralima izrazito je pogodno za uzgoj vinove loze. Vinarstvo je nositelj strateškog cilja 2 međutim da bi postalo pokretač gospodarskih aktivnosti potrebno ga je dodatno valorizirati i oplemeniti razvojem gastronomske ponude. Prvi od projekata odnosi se na označavanje vinskih cesta. Putem medija potrebna je intenzivna promocija ponude ovog kraja koja će privući zainteresirane ciljane skupine. Ponudu vina treba upotpuniti gastronomskim specijalitetima ovoga kraja na način da se edukacijama potakne OPG-ovce na otvaranje ugostiteljskih objekata i kušaonica. Vino trenutno predstavlja jedini finalni proizvod koji može doprinijeti privlačenju turista na područje općine. Naime vinarije koje svoja vina plasiraju na tržište, bilo da se radi o domaćem

SC1: Razvoj cikloturizma i ponude na otvorenom

SC2: Uspostava eno-gastro

ponude

32

ili inozemnom tržištu, na indirektan način rade promociju općine. Edukacijama o mogućnostima financiranja privatnih inicijativa potrebno je potaknuti lokalno stanovništvo na otvaranje seoskih domaćinstava te kušaonica. Posjetiteljima je potrebno omogućiti noćenje a posebno se usmjeriti na goste koji na destinaciju dolaze biciklom. U tu svrhu potrebno je potaknuti otvaranje smještaja sa bed & bike oznakama te napraviti odmorišta za bicikliste. Marketinškim aktivnostima potrebno je dodatno promovirati postojeće sadržaje kako bi se privukli dodatni tržišni segmenti. Jedan od načina promocije destinacije i privlačenja potencijalnih gostiju, a predstavlja mjeru za ispunjenje strateškog cilja 2, je pozivanje blogera na destinaciju. Blogeri putem svojih privatnih stranica ili Instagram profila imaju važnu ulogu u privlačenju gostiju, posebice mlađih dobnih skupina. U suradnji sa TZ Brodsko-posavske koja je već koristila ovakav oblik promocije blogeri bi boravili nekoliko dana na području općine te fotografijama i tekstovima na internetskim stranicama predočili doživljaje i iskustva sa destinacije. Projektnim aktivnostima izradila bi se i aplikacija koja bi posjetiteljima pričala priču o općini Brodski Stupnik običajima, događanjima i načinu života.

33

5.2 Usklađenost strateških odrednica sa strategijama višeg reda

Strategija razvoja turizma Brodski Stupnik za razdoblje od 2017. do 2022. godine usklađena je sa strateškim odrednicama donesenim kroz strategije višeg reda.

Krovni dokument za razvoj turizma u RH je Strategija razvoja turizama Republike Hrvatske do 2020. godine. Glavni cilj strategije je povećanje atraktivnosti i konkurentnosti turizma RH, nove zapošljavanje, investicije i povećanje turističke potrošnje. Kroz razvoj sva tri strateška cilja i pratećih mjera direktno će se doprinijeti i ostvarenju ciljeva Strategije razvoja turizma RH. Nadalje se Strategijom razvoja turizma RH do 2020.godine žele razviti eno i gastro turizam, cikloturizam te ruralni turizam a navedeni turistički proizvodi nastojat će se razviti kroz sva tri strateška cilja.

Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2014. - 2020. planiraju se ispuniti tri cilja koja se odnose na povećanje snage brenda, povećanje broja predsezonskih i posezonskih dolazaka te povećanje dnevne potrošnje. Unutar mjera navedenih za provođenje planiranih strateških ciljeva u svrhu razvoja turizma na području općine Brodski Stupnik planirane su marketinške aktivnosti kojima će se brendirati prepoznatljivi turistički proizvodi a u konačnici će navedene aktivnosti rezultirati povećanjem broja turističkih dolazaka a sukladno povećanoj ponudi turističkih proizvoda i povećanom dnevnom potrošnjom turista.

Strategija razvoja Brodsko-posavske županije do 2020. godine unutar cilja 2 Jačanje i povećanje konkurentnosti gospodarstva i učinkovitosti resursa navodi prioritet 2.3. Razvoj turizma i valorizacija kulturne baštine. Mjere koje se odnose na razvoj i promociju turističke infrastrukture, razvoj selektivnih oblika turizma, podršku i promociju jačanju turističke destinacije te brendiranje proizvoda i turističke ponude BPŽ ostvarit će se i kroz provođenje mjera unutar strateških ciljeva 1, 2 i 3.

Strateški ciljevi doneseni u Master planu razvoja turizma za središnju i južnu Slavoniju s fokusom na Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju odnose se na razvoj turističke infrastrukture, raznolikih turističkih proizvoda u projektnom području, promociju turističke destinacije, uključivanje privatnog sektora u razvoj ponude pratećih proizvoda i usluga. Sva 4 navedena cilja ostvarit će se provedbom mjera donesenih unutar Strategije razvoja turizma općine Brodski Stupnik.

Strateški cilj 1 koji se odnosi na razvoj cikloturističke ponude usklađen je sa dvije važne strategije višeg reda. Akcijski plan razvoja cikloturizma donesen je za područje cijele RH te njegova vizija glasi „U 2020. godini cikloturizam će postati jedan od generatora razvoja cjelogodišnjeg turizma zahvaljujući izgradnji i uređenju cikloturističke infrastrukture, dobroj povezanosti i označenosti ruta, ispunjavanju uvjeta visoke sigurnosti te izgradnji i uređenju prateće smještajne, ugostiteljske i servisne infrastrukture, zbog čega će cijeli prostor Hrvatske funkcionirati kao velika cikloturistička destinacija. Drugi važan dokument je Operativni plan razvoja cikloturizma Brodsko-posavske županije čiji se ciljevi odnose na uspostavu standarda za razvoj cikloturizma, infrastrukturne radove, mapiranje ruta, izrada web aplikacije i marketinške aktivnosti. Mjere navedene unutar strateškog cilja 1 Razvoj cikloturističke ponude u potpunosti su usklađene sa ciljevima Operativnog plana razvoja cikloturizma Brodsko-posavske županije.

Strategija razvoja općine Brodski Stupnik za razdoblje od 2015. do 2020. godine navodi unutar cilja 1, prioritet 1.4. Ujednačeno unaprjeđenje i proširenje ponude turistički atraktivnih sadržaja u naseljima općine Brodski Stupnik. Kroz navedeni prioritet provodit će se dvije mjere i to 1.4.1. Izgradnja općine kao turističke destinacije te kroz mjeru 1.4.2. Promocija i brendiranje kulturne baštine i manifestacija općine. Sva tri strateška cilja unutar Strategije razvoja turizma općine Brodski Stupnik u skladu su sa navedenim mjerama.

34

5.3 Marketing plan Marketing plan predstavlja skupinu povezanih aktivnosti čije će međusobno djelovanje doprinijeti razvoju turizma općine Brodski Stupnik i njenom pozicioniranju na tržištu turističkih proizvoda po njenim prepoznatljivim karakteristikama, doživljajima i identitetu koji će turisti povezivati s imenom Brodski Stupnik. Kako bi se neki proizvod pozicionirao na tržištu važno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se proizvod uvukao u svijest potrošača te zadovoljio sve potrebe.

U idućim poglavljima detaljno će se opisati osnovni marketinški elementi na koje Općina i drugi nositelji turističke ponude mogu direktno utjecati. Navedeni elementi odnose se na marketinški miks sa četiri osnovne varijable:

- Proizvod - Cijena - Distribucija - Promocija

U njegovoj razradi su kao okvir korišteni prethodno elaborirana vizija i strateški ciljevi te delegirani projektni od strane općine i njenih dionika. Važan element razrade turističkog proizvoda i ostalih elemenata marketing miksa su svakako i tržišni trendovi te preferencije ciljanih tržišta. Uvažavajući svoju resursnu osnovu te iz nje proizašle ciljeve općina Brodski Stupnik je za svoja ciljana tržišta odabrala bicikliste te posjetitelje motivirane boravkom u prirodi i autentičnim doživljajem. Kao primarni tržišni segment kristaliziraju se mladi, obitelji s djecom te turisti zrele životne dobi.

Tržište mladih su osobe u dvadesetim i ranim tridesetim godinama koje preferiraju više kratkih putovanja tijekom godine uslijed užurbanog načina života i posvećenosti poslu. Većinu odluka donose putem interneta te za pristup njima važna promocija i distribucija putem interneta. Ovo je tržišni segment iz urbanih sredina s područja Hrvatske, ali i inozemstva koje je relativno dobro povezano s promatranom destinacijom zahvaljujući postojećoj prometnoj infrastrukturi. Važno obilježje ovog tržišnog segmenta su svakako njihove preferencije prema hrani pa su oni često u kategoriji tzv. foodie putnika i aktivnom načinu života koji su kao dvije temeljne ideje prepoznati ovom Strategijom.

Obitelji s djecom su tržišni segment koji u donošenju odluka najviše vodi računa o potrebama svojih mališana. Oni putuju na destinacije koje uz sadržaje za djecu roditeljima nude priliku za odmor i opuštanje kroz rekreaciju, uživanje u hrani i sl. Kao i tržišni segment mladih tako i ovo tržište čine stanovnici obližnjih gradova i drugih regija u RH koji traže nove i neistražene destinacije za odmor, kao i putnici koji na svom proputovanju kroz kontinentalni dio Hrvatske traže novo i zanimljivo mjesto za odmor. Za ovaj tip putnika mogu se prilagoditi sadržaji predviđeni kroz prvi strateški cilj odnosno razviti rute za bicikliranje obitelji te unaprijediti gastronomsku ponudu, osobito enološki aspekt iz drugog strateškog cilja za odrasle članove obitelji.

Turisti zrele životne dobi, odnosno umirovljenici, su treći tržišni segment motiviran odmorom i rekreacijom. Osim ovih elemenata važan kriteriji za njihovu odluku su i vremenske prilike odnosno topli dani pogodni za boravak u prirodi. Iako manje orijentirani na biciklizam nego druge dvije tržišne skupine ovi gosti se također žele rekreirati. Njima se mogu tako ponuditi lov i ribolov, rute, šetnice, manifestacije i drugi slični sadržaji na otvorenom predviđeni prvim ciljem u kombinaciji sa hedonističkim gastronomskim i enološkim doživljajem drugog strateškog cilja.

35

5.3.1 TURISTIČKI PROIZVOD

Turistički proizvod predstavlja skup većeg broja pojedinačnih proizvoda koje posjetitelj na destinaciji konzumira. Turizam je kao djelatnost u velikoj mjeri sačinjen od pružanja usluga a ne od kupovine fizički opipljivih proizvoda, poput usluge smještaja, ugostiteljskih usluga, zabavnih i kulturnih manifestacija, atmosfere i sl. Zbog navedenog turisti prije odlaska na neku destinaciju istražuju destinaciju te pred istu postavljaju očekivanja koja destinacija treba ispuniti a sve u skladu su sa njihovim preferencijama. U konačnici se očekivanja uspoređuju sa konzumiranim dobrima i uslugama te turisti formiraju svoj stav o destinaciji. Na taj način se formira prepoznatljiv identitet destinacije i turistički proizvod.

Elementi koji neku destinaciju čine prepoznatljivom i privlačnom za posjetitelje odnose se na primarne i sekundarne elemente. Primarni elementi odnose se na klimu, prirodno okruženje, kulturu i tradiciju nekog mjesta dok se sekundarni odnose na smještajne i ugostiteljske kapacitete, prijevoz te aktivnosti na pojedinoj destinaciji. Na području općine Brodski Stupnik postoje preduvjeti koji pogoduju razvoju turizma utemeljenog na primarnim elementima. Prirodno okruženje i reljef općine Brodski Stupnik kojeg karakterizira područje prigorskih šumskih područja, zatim brežuljci pod nasadima vinograda, te nizinsko područje Jelas-polja i ribnjaka na uskom zemljopisnom području pojačavaju dojam slikovitosti ovog kraja te daju podlogu za stvaranje autentičnog identiteta. Nadalje stanovništvo ovog kraja njeguje tradiciju kroz manifestacije na kojima se predočavaju običaji vezani uz radove u vinogradima, izložbe sa prikazom načina života u prošlosti, rad tradicijskih obrta te tradicijske nošnje, plesovi i pjesme. Od sekundarnih elemenata važno je istaknuti kako općina ima dobru prometnu povezanost koja je osnovni preduvjet kako bi privukla turiste. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti postoje no ograničeno te ih je potrebno dodatno aktivirati i unaprijediti. Općina Brodski Stupnik će Strategijom odnosno njenim mjerama potaknut razvoj infrastrukture i atmosfere potrebne za razvoj turizma i poticanje privatnih inicijativa koje trebaju biti pokretači razvoja turističkog proizvoda.

Osnovni turistički proizvod općine Brodski Stupnik spoj je nekoliko oblika selektivnog turizma. Prepoznate turističke niše na kojima se može temeljiti razvoj turističkog proizvoda i ponude vezuju se uz prirodu i aktivnosti poput cikloturizma, te nišu ruralnog turizma koju možemo sagledati kroz gastronomski i enološki turizam te aktivaciju potencijala eko-sela Lovčić i stvaranje srodnih sadržaja. Resursi općine Brodski Stupnik daju priliku za razvoj četiri temeljna proizvoda odnosno razvoj sljedećih selektivnih oblika turizma (slika 12).

Slika 12. Turistički proizvodi za općinu Brodski Stupnik

Izvor: Izrada autora

Aktivni turizam se zasniva na postojećim resursima općine Brodski Stupnik. Njegov daljnji razvoj proizlazi iz prepoznatosti potencijala cikloturističke ponude na razini cijele županije pa tako i na području općine Brodski Stupnik. Biciklisti koji na svom putovanju posjete općinu Brodski Stupnik imaju priliku uživati u iznimnom krajoliku, vožnji kroz vinograde, šume pa sve do ribnjaka na Jelas-polju. Potrošački segment cikloturista primarno se nalazi u dobnoj skupini od 18 do 34 godine dok je kao sekundarni segment privlačan dobnoj skupini od 50 do 65 godina. Različite dobne skupine imaju različite potrebe, preferencije i mogućnosti. Tako mladi

Aktivni turizam

Gastro turizam

36

u dobi od 18 do 24 godine često putuju za vrijeme praznika, preferiraju jeftiniji smještaj a o mogućnostima na destinaciji informiraju se putem interneta. Parovi bez djece u dobnoj su skupini od 25 do 34 godine. Njima je potreban kratak odmor i odmak od svakodnevnice. Ovaj segment turista nije cjenovno osjetljiv te im je potrebno ponuditi veći broj mogućnosti odnosno proizvoda i usluga kojima se na odmoru žele nagraditi. Starija populacija traga za destinacijama koje nude boravak u prirodi, a među njima se nalaze i rekreativni lovci koji mogu uživati u lovištima općine.

Ruralni turizam kao drugi oblik turističkog proizvoda vezuje se prvenstveno uz prostor i aktivnosti koje se mogu obavljati u ruralnom području. Glavne karakteristike ovakvog oblika turizma su mirno okruženje, očuvan okoliš i odsutnost buke. Važan kriteriji za definiranje ruralnog turizma je svakako i gostoljubivost domaćina, postojanje lokalnih proizvoda, nasljeđe i sl. Na području općine postoje brojna poljoprivredna gospodarstva koja predstavljaju potencijal za razvoj seoskog turizma gdje će se turistima ponuditi smještaj, hrana uzgojena na vlastitom gospodarstvu, zabavni i/ili rekreacijski sadržaji. Razvoj gastronomske i enološke ponude ima potencijal u vidu jačanju kapaciteta i postojećih ugostiteljskih objekata. Turisti koji dođu na područje općine Brodski Stupnik trebaju moći preuzeti aplikaciju koja će im pokazati rute na kojima su zabilježene vinske ceste, kušaonice, vinarije i ugostiteljski objekti. Također na kartama trebaju biti locirana i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i njihova. Na taj način će turisti imati ponudu na dlanu, a gastronomska ponuda temeljena na lokalnim namirnica, pripremljena prema starim receptima oplemenjena vinima iz vinograda koji okružuju općinu će biti dostupna i bliska posjetiteljima. Kako bi se turistima predočio način života i autentičan ambijent, a ujedno se i zaštitilo građevine od propadanja aktivirati će se i potencijali Eko-etno sela Lovčić. Lovčić kao selo gotovo napušteno od stanovnika, sa očuvanim građevinama i tradicionalnom arhitekturom uz prirodu koja okružuje općinu predstavlja glavni vizualni identitet mjesta. Segment potrošača koje privlači eno i gastro turizam te ruralni turizam u dobnim je skupinama od 25 do 34 godine te od 50 godina pa na više. Dok se mlađe dobne skupine o destinaciji informiraju putem interneta, starije dobne skupine preferiraju preporuke kao izvor informacija. Također je važno razlikovati segment radno aktivnog stanovništva u dobi od 50 do 65 godina koji nisu cjenovno osjetljivi dok umirovljenici, stariji od 65 godina jesu.

Isprepletene, navedene turističke niše i proizvodi stvaraju niz asocijacija koje u turistima stvara pomisao na boravak na području općine Brodski Stupnik. Na idućoj slici dan je prikaz asocijacija koje se vezuju uz općinu Brodski Stupnik.

37

Slika 13. Asocijacije vezane u boravak turista na području općine Brodski Stupnik

Izvor: Izrada autora

Prema dostupnim resursima te nakon provedbe planiranih strateških ciljeva i razvoja turističkih proizvod koji će biti nositelj turističke ponude stvara se asocijacija destinacije. Kod općine Brodski Stupnik to je image autentične vikend destinacije. Brodski Stupnik kao odredište turiste će asocirati na odmak od gradske buke, odmor u prirodi i mirnom okruženju. Aktivnosti koje se mogu odvijati na destinaciji vezane su uz biciklizam, obilazak eko-etno sela i sadržaja u prirodi te upoznavanje lokalne tradicije i običaja. Turističku ponudu upotpunit će gastronomski specijaliteti te ponuda vina koji osim uživanja stvaraju dodanu vrijednost za stanovnike ovog kraja a turisti imaju priliku kušati, domaće, izvorne proizvode.

5.3.2 MODELI ODREĐIVANJA CIJENE

Bitno obilježje koje formira potražnju za proizvodom, pa tako i turističkim je njegova cijena. Određivanjem cijene proizvodi ili usluge koje se nude na tržištu postaju više ili manje privlačni za potencijalne kupce odnosno turiste koji dolaze na određenu destinaciju. Cijena koja se formira potencijalnim turistima treba biti privlačna te usklađena sa trendovima i ponudom na susjednim i konkurentskim destinacijama. Istodobno mora osigurati rentabilnost poslovanja lokalnim poduzetnicima. Važan čimbenik pri određivanju cijene nije samo individualna ponuda pojedinih subjekata nego cjelokupna ponuda određene turističke niše i destinacije jer upravo one privlače potrošače i čine razlog za dolazak.

Razvoj turizma općine Brodski Stupnik je u povojima te kao turistička destinacija Brodski Stupnik treba dodatno razviti i proširiti ponudu. U skladu sa navedenim cijene na razini općine trebale bi se formirati na nižoj razini kako bi se privukao veći broj posjetitelja.

U određivanju cijena treba voditi računa i o specifičnostima prethodno definiranih turističkih proizvoda. Odabrani proizvodi koji će se nuditi na području općine Brodski Stupnik su privlačni uglavnom za srednju klasu potrošača koja od destinacije očekuje zadovoljavanje više potreba te potpuni doživljaj. Govoreći prema tržišnim segmentima to su upravo skupine potrošača koje je odabrala općina za ciljana tržišta odnosno mladi, obitelji s djecom te umirovljenici.

Trenutna se ponuda na području općine temelji na jednostavnim turističkim proizvodima i individualnim pokušajima aktiviranja turističkih potencijala. Kako bi se nakon faze uvođenja i prepoznavanja općine Brodski Stupnik kao inovativne destinacije za odmor na turističkoj mapi

Vikend destinacija

Priroda

Biciklizam

Odmor

Gastronomija

Enologija

Eko-etno selo

Lovčić

Rekreacija

Tradicija

38

potrebno je uključiti što više aktera iz privatnog sektora u stvaranje turističke ponude. Važan segment u stvaranju kvalitetnije i potpunije ponude, koja će u konačnici rezultirati višim cijenama, je i sinergija između nositelja vlasti, društvenog i privatnog sektora. Zajedničkim međudjelovanjem dionika u turizmu važno je ojačati opću opremljenost općine te stvoriti atmosferu i ugođaj koji će turistima omogućiti ugodan boravak te utjecati na daljnji rast potražnje za dolaskom na destinaciju.

5.3.3 DISTRIBUCIJA

Osnovni pojam distribucije obuhvaća kretanje roba od proizvođača do potrošača. Kako je turizam djelatnost zasnovana na pružanju usluge na određenoj destinaciji tako i distribucija u turizmu obuhvaća sustave koji potrošače odnosno u ovom slučaju turiste dovode do destinacije odnosno do konzumacije turističkog proizvoda. Dva su osnovna kanala putem kojih se turistička ponuda može plasirati na turističko tržište.

Prvi kanal se odnosi na izravnu ili direktnu distribuciju. Ovaj kanal prodaje primjenjuje se kade turist na destinaciji rezervira smještaj na recepciji hotela ili odluči kupiti proizvod od lokalnog poljoprivrednika na kućnom pragu. Ovaj oblik ne pokriva sva potencijalna tržišta no ukoliko već dođe do ovakvog oblika distribucije brojne su prednosti poput mogućnosti za bolje objašnjavanje ponude i davanja dodatnih informacija o proizvodu ili usluzi. Na razini općine ovakav oblik distribucije može biti značajan osobito uz primjenu odgovarajućih mjera promocije i informiranja potrošača. Međutim da bi polučio pozitivne rezultate potrebno je upotpuniti ga edukacijom dionika u turizmu koji će turistima moći pružiti točne i pouzdane informacije te im omogućiti da se osjećaju ugodno na destinaciji pružajući im autentičan doživljaj.

Kroz indirektni kanal distribucije između proizvođača i potrošača nalazi se i po nekoliko razina posrednika koji obuhvaćaju turoperatore, turističke agencije, prijevozničke organizacije, internet i sl. Navedeni kanali prodaje pokrivaju veliko tržište ponude i potražnje, lako su dostupni, pružaju veliki izvor informacija te omogućuju niže troškove. Ovaj vid distribucije potrebno je dodatno razviti kako bi se na turističkim sajmovima u brošurama i letcima spomenula i destinacija Brodski Stupnik. U razvoju ovog distribucijskog kanala važnu ulogu ima TZ Brodskog Stupnika koja, u suradnji sa drugim turističkim zajednicama, treba realizirati suradnju sa više destinacija u bližoj okolini gdje će posjetitelji kroz par dana u široj regiji posjetiti nekoliko manjih, ali značajnih destinacija. Ovaj vid distribucije značajan je u privlačenju većih grupa posjetitelja koji će na ovakav način ostvariti popuste te moći uživati u većem broju atrakcija. Direktna distribucija iznimno je važna kod individualnih posjetitelja koji su ciljano došli na destinaciju ili su primjerice na proputovanju te im je općina stanica do krajnje destinacije.

Danas važan kanal distribucije svakako čini uporaba interneta i specijaliziranih web i mobilnih aplikacija koje korisnicima olakšavaju informiranje o destinaciji i odabir iste. Neovisnost o fizičkoj lokaciji, mogućnost transfera velike količine informacija te troškovne uštede u odnosu na konvencionalne kanale poput sajmova i sl. čine ovaj vid distribucije osobito zanimljiv za nove destinacije kao što je Brodski Stupnik.

5.3.4 PROMOCIJA

Promocija predstavlja splet aktivnosti kojima nositelji turističke ponude nastoje pridobiti kupce, upoznati ih sa proizvodom i uslugama te ih potaknuti na kupnju. S obzirom da se sekundarni elementi turističke ponude poput smještaja često moraju rezervirati i platiti mjesecima prije dolaska na neku destinaciju zadatak promocije je upoznati potencijalnog kupca sa svim mogućnostima. Prvenstveno ga je potrebno upoznati sa određenom destinacijom, te mogućnostima korištenja usluga koje ona pruža. Važno je omogućiti turistu konkretne informacije o destinaciji te stvoriti pozitivan stav te potaknuti želju za dolaskom na određenu destinaciju.

39

Glavni promotivni kanal koji će se koristiti je Internet. Imajući u vidu različite preferencije kod ciljanih skupina pristupit će se selektiranju nekoliko oblika internetske komunikacije. Mlađim dobnim skupinama pristupit će se putem društvenih mreža. Ovakav vid promocije ima velik prodajni potencijal te omogućava kreativnost i fleksibilnost. Jedan od trendova, a koristit će se u promociji turizma općine Brodski Stupnik je i angažman blogera specijaliziranih za putovanja koje preko društvenih mreža prati veliki broj potencijalnih posjetitelja. Na taj način potencijalni posjetitelji mogu dobiti direktan uvid i osobni osvrt na destinaciju. Starije dobne skupine u manjoj mjeri koriste Internet kao sredstvo istraživanje destinacija no osobni osvrti i preporuke su jedan od načina zbog kojih donose odluku o destinaciji, što je dodatna prednost ovakvog vida promocije.

Kako je cikloturizam prepoznat kao jedan od sastavnih dijelova turističke ponude dodatno treba potaknuti promociju na poznatim stranicama sa biciklističkim rutama. Cikloturizam sam po sebi nije vezan za samo jednu destinaciju stoga se Općina Brodski Stupnik za ovaj vid promocije treba udružiti sa susjednim općinama i turističkim zajednicama na prostoru županije. Na taj način će se biciklistima ponuditi šira biciklistička mreža sa označenim rutama, popratnim vinskim stazama, vidikovcima te smještajnim objektima. Kako bi se potaknuli dolasci turista iz većih gradova i susjednih zemalja potrebno je postaviti reklamne panoe u blizini granice te uz autocestu. Također je u suradnji sa TZ Nove Gradiške i Slavonskog Broda potrebno organizirati dijeljenje promotivnih materijala turistima koji su smješteni u velikim gradovima na kojima će se promovirati općina Brodski Stupnik.

5.3.5 SAŽETAK MARKETING MIKSA

Nastavno na prethodnu razradu elemenata marketing miks u sljedećoj tablici se daje sažetak njegovih najvažnijih obilježja. Prema njima će u narednim poglavljima ovog dokumenta biti predložene mjere usmjerene na razvoj proizvoda i pratećih elemenata marketing miksa i pozicioniranje Brodskog Stupnika na turističkom tržištu.

40

Tablica 5. Marketing miks

Vizija Vikend destinacija oživljene baštine!

Pozicioniranje & image Autentična vikend destinacija

Ciljana tržišta

Mladi

Dobne skupine od 24 do 34 godine,

zaposleni, orijentirani na posao, samci i parovi bez djece, ovisni o internetu, žive zdravi način i

života i biraju aktivni turizam, posjećuju

destinacije na proputovanjima

Obitelji s djecom

Dobne skupine od 35 do 45 godina,

zaposleni, motivirani sadržajima za djecu

koji se mogu kombinirati odmorom

za roditelje (gastronomija, boravak

u prirodi), preferiraju preporuke u odabiru

destinacija,

Zrela dob

Dobne skupine iznad 65 godina,

umirovljenici, motivirani odmorom i

autentičnim doživljajem, preferiraju

boravak u prirodi, koriste konvencionalne

kanale informiranja i odabira destinacija (turističke agencije)

Proizvod

Aktivni turizam

Biciklizam, pješačenje, lov i ribolov, sadržaji za rekreaciju u

prirodi

Gastro turizam

Manifestacije, tradicionalni recepti, enologija, ponuda na OPG-ovima uz

mogućnost smještaja

Cijena Srednji cjenovni razred

Distribucija

Izravno na destinaciji

Mobilne aplikacije

Posrednici

Promocija

Internet (blogeri, forumi, aplikacije)

Preporuke (blogeri, forumi, turističke agencije, prijatelji)

Plakati (na srodnim destinacijama i u okruženju)

Letci (na frekventnim lokacijama i info punktovima)

Izvor: Obrada autora

5.3.5.1 Komunikacijski plan

Nakon definiranja usluge odnosno turističkog proizvoda, cijene, načina distribucije i prodaje unutar marketinškog plana komunikacijskim planom potrebno je odrediti ciljnu javnost, kreirati poruku koja im se želi poslati te odrediti kanale komunikacije. Navedeno treba biti u skladu sa budžetom sa kojim Općina raspolaže za izradu komunikacijskog plana što predstavlja prvi korak u izradi komunikacijskog plana.

Poruka po kojoj destinacija općine Brodski Stupnik želi biti prepoznata na tržištu te ujedno određuje ciljane tržišta je Vikend destinacija oživljene baštine. Navedenom porukom odnosno vizijom općina se treba orijentirati na tri tržišta a to su mladi, obitelji sa djecom te umirovljenici. Svaka od navedenih kategorija potrošača sukladno svojim preferencijama zahtijeva poseban pristup i komunikacijski plan. Tako će se kategoriji mladih destinacija približiti putem društvenih mreža i blogera. Na društvenim mrežama poput Instagrama, Facebooka i sl. blogeri će objavljivati fotografije i prepričavati doživljaje sa destinacije. Na taj način će destinacija mladima ostati u podsvijesti, često će tijekom godine iskakati u vidu videa, fotografija na njihovim mobilnim zaslonima te ih podsjećati na sve mogućnosti koje općina

41

Brodski Stupnik nudi. Obitelji sa djecom o destinaciji će se informirati kroz tiskane materijale i promotivne plakate. Oni predstavljaju tržište koji svoj odmor planiraju i usklađuju sa obvezama djece pa bi se u skladu sa navedenim i marketinške aktivnosti trebale provoditi na lokacijama koje često obilaze sa djecom, primjerice trgovački centri u većim gradovima.

Tržište umirovljenika destinaciju najčešće bira putem preporuka ili u turističkim agencijama. Kako bi se približili navedenoj ciljnoj skupini potrebno je izraditi promotivne materijale koji će se nalaziti u turističkim agencijama koje organiziraju izlete. Promotivne materijale potrebno je napraviti u suradnji sa TZ Brodsko-posavske županije na kojima će općina Brodski Stupnik biti jedna od odredišta koju vrijedi posjetiti.

Kako bi se općina Brodski Stupnik razvila u potpunosti kao samostalna destinacija koja svojim posjetiteljima nudi sve mogućnosti na jednom mjestu (smještajni kapaciteti, ugostiteljska ponuda, zabavni sadržaji) uz prateću infrastrukturu potrebno je napraviti i detaljan marketinški plan. Vizualni identitet općine i sve asocijacije koje će se tijekom godina pojavljivati u mislima posjetitelja koji dolaze u općinu Brodski Stupnik u konačnici će tvoriti prepoznatljiv identitet i brend općine Brodski Stupnik.

42

5.4 Smjernice za razvoj destinacije

5.4.1 PLAN AKTIVNOSTI

5.4.1.1 Mjerljivi pokazatelji

Prethodno opisani vizija, ciljevi i elementi marketing miksa će biti realizirani implementacijom mjera navedenih u sljedećoj tablici. One su izrađene u suradnji s predstavnicima općine i lokalnih dionika tijekom procesa izrade Strategije. Za svaku od predloženih mjera dani su i osnovni pokazatelji mjerenja njihove implementacije odnosno takozvani indikatori, a u narednim poglavljima su izrađeni i planovi njihove implementacije tijekom vremena.

Tablica 6. Popis mjera s indikatorima

SC Naziv projekta Indikatori

SC1

Izgradnja novih biciklističkih staza sa pratećim sadržajima

# km izgrađene biciklističke staze, # pratećih sadržaja

Označavanje postojećih biciklističkih staza # km označene biciklističke staze

Mapiranje postojećih i novih staza # mapa

Izgradnja i opremanje odmorišta i vidikovaca # izgrađenih i opremljenih odmorišta i

vidikovaca

Izgradnja i opremanje vježbališta i igrališta na otvorenom # izgrađenih i opremljenih vježbališta i

igrališta

Izgradnja i opremanje novih i unaprjeđenje postojećih šetnica i tematskih staza

# izrađenih i opremljenih šetnica i tematskih staza

Uređenje lovačke kuće i pratećih sadržaja # uređena lovačka kuća

Izrada digitalnih karata # digitalnih karata

Uvrštavanje mapiranih biciklističkih ruta na međunarodne biciklističke stranice

# međunarodnih stranica sa uvrštenim rutama

Provođenje marketinške aktivnosti u svrhu promoviranja ponude

# marketinških kapanja

Poticanje otvaranja smještajnih kapaciteta kategoriziranih sa bike & bed oznakom

# smještajnih jedinica / kreveta s oznakom bike & bed

SC2

Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje kušaonica # domaćinstava s uspostavljenim

kušaonicama i ugostiteljskom ponudom

Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje ugostiteljskih objekata s tradicionalnom ponudom

# ugostiteljskih objekata s tradicionalnom ponudom

Organizacija manifestacija i aktivnosti kojom će posjetitelji moći doživjeti stare i zaboravljene poslove i aktivnosti (zlatovez, pletenje, stare igre, priprema zimnice i tradicionalnih jela i sl.)

# manifestacija, # dana manifestacija, # posjetitelja

Provođenje marketinške aktivnosti u svrhu promoviranja ponude

# marketinških kapanja

Izrada interaktivne aplikacije koja će posjetitelje voditi kroz mjesto i pričati priču o prošlosti i načinu života s posebnim naglaskom na Eko-etno selo Lovčić

# korisnika aplikacije

Izgradnja novih vinskih cesta sa pratećim sadržajima # km izgrađenih vinskih cesta, # pratećih

sadržaja

Mapiranje vinskih cesta i označavanje turističkom signalizacijom te izrada tiskanih materijala

# km izgrađenih vinskih cesta, # pratećih sadržaja

Označavanje i unaprjeđenje postojećih vinskih cesta # km označenih vinskih cesta, # uspostavljenih pratećih sadržaja

Uspostava baze tradicionalnih recepata # recepata

Izvor: Obrada autora

43

5.4.1.2 Izvori financiranja

Budući su projekti delegirani od strane Općine i lokalnih dionika bili na razini ideje detalji o njihovoj vrijednosti i izvorima financiranja nisu bili specificirani ni dostupni za izradu detaljnog financijskog plana implementacije Strategije. Međutim imajući u vidu tip i obuhvat predloženih mjera može se pretpostaviti kako će se alokacija sredstava za provedbu planiranih mjera a u svrhu razvoj turizma na području općine Brodski Stupnik vršit će iz sljedećih izvora:

- Proračun jedinice lokalne samouprave - Javni izvori (županijska i nacionalna sredstva) - EU fondovi - Privatni kapital - Ostalo.

U svrhu sustavne i organizirane implementacije mjera nužno je, u okviru internih mehanizama u Općini, izraditi detaljne planove za svaki od predloženih projekata te specificirati potrebna financijska sredstva. Ovisno o tipu projekata neophodno je izraditi i precizni troškovnik (primjerice kod projekata izgradnje šetnica koji uključuju zahvate u prostoru i manje građevinske radove) koji će poslužiti kao podloga izrade financijskog plana.

Budući je turizam u osnovi komercijalna djelatnost zadatak Općine je osigurati infrastrukturu i preduvjete lokalnom stanovništvu za poduzetništvo. Takav tip mjera se može uglavnom financirati iz javnih izvora uključujući i europske fondove kojima se promiče revitalizacija ruralnih prostora. Kreiranjem pozitivnog poduzetničkog okruženja Općina će stvoriti i motiv lokalnom stanovništvu za ulaganje i pokretanje vlastitih inicijativa koje će se primarno financirati privatnim kapitalom. Kako je ekonomska djelatnost na ruralnom području fokus interesa nacionalnih i europskih tijela privatni sektor također može računati na europske i nacionalne potpore. Primjer dobre prakse i poticaj lokalnom stanovništvu može biti i sama Općina na način da u vlastitom proračunu osigura sredstva za financijske potpore lokalnom stanovništvu čije inicijative odgovaraju strateških ciljevima poput primjerice ulaganja u kušaonice, dobivanja bike & bed oznake, nabavu bicikli i sl.

44

5.4.2 PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Za uspješnu implementaciju mjera predloženih ovom Strategijom te u konačnici ispunjenje ciljeva i dosezanje vizije nužno je implementirati nekoliko značajnih mehanizama.

U prvom redu to je komunikacija s javnošću i motivacija lokalnog stanovništva za uključenje u razvojne inicijative. Kao što je prethodno istaknuto uspjeh turističkog proizvoda ovisi o sinergiji dionika koji posjetiteljima ne nude pojedinačne i izdvojene doživljaje nego kreirati zajedničko i cjelovito iskustvo destinacije na kojoj se boravi. Iz toga razloga općina kao nositelj razvojnih inicijativa treba pravodobno informirati lokalno stanovništvo o planiranim aktivnostima te im osigurati alate za uključenje. Jedan od načina su činile radionice organizirane tijekom procesa izrade Strategije, a važnu ulogu će imati i prezentacija Strategije javnosti kroz postupak prethodnog savjetovanja. Tijekom njega svi dionici će imati mogućnosti dati svoje komentare i prijedloge te postaviti pitanja o planovima općine.

Po usvajanju strategije bitno je osigurati da proces implementacije strategije bude kontinuiran i interaktivan. U tu svrhu se trebaju osigurati javne tribine po potrebi i kanalima javnog priopćavanja informirati stanovništvo o implementaciji razvojnih mjera. Važnu ulogu će imati i trenutne, jako aktivne organizacije civilnog društva, zadužene za očuvanje tradicije ali i njenu integraciju u turistički proizvod. Općina će na svojim internetskim stranicama objavljivati relevantne novosti i pozive stanovništvu za uključenje u razvojne inicijative te će u proces implementacije uključiti i postojeću TZ.

Razvojem turizma upravljati će Općina koja za cilj ima pratiti izvršenje planiranih mjera te sudjelovati u sufinanciranju istih. Direktnu provedbu nadzirat će Načelnik te o poduzetim mjerama i ostvarenim rezultatima izvještavati Općinsko vijeće. Drugi važan dionik u implementaciji strategije je postojeća TZ Općine u kojoj je planirano i zapošljavanje novog djelatnika koji će biti zadužen za rad turističkog informativnog centra i provedbu promotivnih aktivnosti. Ona će sve potrebne aktivnosti u funkciji promocije općine na tržištu te će biti direktna poveznica između stanovništva i nositelja politike. Također će usmjeravati ideje, prijedloge i kritike u svrhu stvaranja što ugodnije atmosfere za razvoj turizma. Ujedno će turistička zajednica biti kontakt sa turistima kako na sajmovima tako i prilikom dolazaka turista u općinu. Razvijati će komunikaciju sa turističkim zajednicama drugih općina i gradova u cilju razvoja što kvalitetnije i potpunije ponude.

Proces implementacije će se pratiti periodično. Na godišnjoj razini će interna općinska tijela imenovana od strane Načelnika izraditi izvještaj o provedenim aktivnostima i stupnju implementacije mjera dajući osvrt na razinu ispunjenja pokazatelja iz tablice 6. odnosno planiranu dinamiku implementacije iz tablice 7. U ovisnosti o ishodima implementacije predlagati će se korektivne i/ili alternativne mjere. Po isteku razdoblja za koje se radi predmetna Strategija izraditi će se konačno izvješće s detaljnim pregledom odstupanja ostvarenih rezultata u odnosu na planirane te će se dati preporuke za naredno razdoblje i dugoročni razvoj turističkog proizvoda.

45

6 OPERATIVNI PLANOVI

6.1 Plan aktivnosti Tablica 7. Akcijski plan

Naziv projekta Godine provedbe projekta

1. 2. 3. 4. 5.

SC1

Izgradnja novih biciklističkih staza sa pratećim sadržajima x x x

Označavanje postojećih biciklističkih staza x

Mapiranje postojećih i novih staza x x

Izgradnja i opremanje odmorišta i vidikovaca x

Izgradnja i opremanje vježbališta i igrališta na otvorenom x

Izgradnja i opremanje novih i unaprjeđenje postojećih šetnica i tematskih staza x

Uređenje lovačke kuće i pratećih sadržaja x

Izrada digitalnih karata x

Uvrštavanje mapiranih biciklističkih ruta na međunarodne biciklističke stranice x x x

Provođenje marketinške aktivnosti u svrhu promoviranja ponude x x x x x

SC2

Poticanje otvaranja smještajnih kapaciteta kategoriziranih sa bike & bed oznakom

Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje kušaonica x x x x

Poticanje lokalnog stanovništva na otvaranje ugostiteljskih objekata s tradicionalnom ponudom x x x

Organizacija manifestacija i aktivnosti kojom će posjetitelji moći doživjeti stare i zaboravljene poslove i aktivnosti (zlatovez, pletenje, stare igre, priprema zimnice i tradicionalnih jela i sl.)

x x x x x

Provođenje marketinške aktivnosti u svrhu promoviranja ponude x x x x x

Izrada interaktivne aplikacije koja će posjetitelje voditi kroz mjesto i pričati priču o prošlosti i načinu života s posebnim naglaskom na Eko-etno selo Lovčić

x

Izgradnja novih vinskih cesta sa pratećim sadržajima x x

Mapiranje vinskih cesta i označavanje turističkom signalizacijom te izrada tiskanih materijala x x x

Označavanje i unaprjeđenje postojećih vinskih cesta x

Uspostava baze tradicionalnih recepata x

46

POPIS TABLICA Tablica 1. Brojno stanje domaćih životinja na dan 31.12.2018. godine ................................ 10

Tablica 2. Pregled kulturnih dobara na području općine Brodski Stupnik ............................ 17

Tablica 3. SWOT analiza .................................................................................................... 27

Tablica 4. Strateške odrednice ............................................................................................ 29

Tablica 5. Marketing miks ................................................................................................... 40

Tablica 6. Popis mjera s indikatorima .................................................................................. 42

Tablica 7. Akcijski plan ........................................................................................................ 45

POPIS SLIKA Slika 1. Položaj općine Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj županiji ................................ 13

Slika 2. Prometna infrastruktura u općini Brodski Stupnik ................................................... 14

Slika 3. Flora i fauna značajnog krajobraza Jelas polje ....................................................... 16

Slika 4. Crkva sv. Martina u Lovčiću .................................................................................... 18

Slika 5. Stari zvonik - kapelica u Lovčiću ............................................................................. 19

Slika 6. Prikaz nošnje i tkalačkog stana izloženog u sklopu Zavičajne zbirke Stari Slatinik . 20

Slika 7. Stupnička berba grožđa .......................................................................................... 21

Slika 8. Zlatovez udruge Spretne ruke Brodski Stupnik ....................................................... 22

Slika 9. Biciklistička staza Četiri kapelice ............................................................................ 23

Slika 10. Eko-etno selo Lovčić ............................................................................................ 25

Slika 11. Prikaz strateških ciljeva razvoja turizma općine Brodski Stupnik........................... 31

Slika 12. Turistički proizvodi za općinu Brodski Stupnik ...................................................... 35

Slika 13. Asocijacije vezane u boravak turista na području općine Brodski Stupnik ............. 37

POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Struktura gospodarstva Brodsko-posavske županije mjerena udjelom u ukupnom prihodu .................................................................................................................................. 9

Grafikon 2. Udio kultura na području Brodsko-posavske županije u 2018. godini ................ 10

Grafikon 3. Noćenja turista u promatranim županijama ....................................................... 12

Grafikon 4. Trgovačka društva prema području NKD-a 2017. godine u općini Brodski Stupnik ........................................................................................................................................... 15

Grafikon 5. Dolasci i noćenja turista na području općine Brodski Stupnik ............................ 24

47