Strateške smjernice – programski okvir za identifikaciju projektnih ideja u sklopu projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije:

Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske

Ličko-senjska županija

„Ličko-senjska županija je gospodarski i infrastrukturno razvijena, korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, u

kojoj njeni građani ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma,

poljoprivrede i ekološki prihvatljive prerađivačke industrije, a proizvodnja se bazira na održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvara visok stupanj dodane vrijednosti.“ Vizija Ličko-senjske županije 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011. – 2013.

1. UVOD

Ove Strateške smjernice (dalje: Smjernice) izrađene su u okviru provedbe projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za

slabije razvijena područja Republike Hrvatske“ (dalje: Projekt), kako bi se preciznije odredila

područja u kojima će se identificirati ideje za intervencije i investicije za Ličko-senjsku županiju, usklađena sa svim relevantnim europskim, hrvatskim i županijskim razvojnim

strateškim i programskim dokumentima.

Prioritetna područja koja su određena ovim Smjernicama predstavljaju programski okvir prvenstveno u sklopu ovog Projekta, no metodologija analize ključnih problema i potencijala,

identifikacija ključnih razvojnih prioriteta i slijedom toga dane preporuke se mogu primijeniti i na druga područja u Republici Hrvatskoj.

U određivanju prioritetnih područja za intervenciju u ovim Smjernicama korišten je pristup u kojem su, uz analizu postojeće Županijske razvojne strategije Ličko-senjske županije i

provjeru usklađenosti njenih ciljeva i mjera sa strateškim i programskim dokumentima EU (pod pretpostavkom da je ona već usklađena s relevantnim nacionalnim dokumentima, tj.

Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske) korišteni podaci s terena dobiveni od ključnih partnera. U sljedećem koraku detaljnije su razrađeni prijedlozi mjera za investici je u

onim područjima u kojim postoji potpuna usklađenost, na osnovu dostupnih relevantnih podataka (DZS, HZZ, HGK, HUP,...), ali prvenstveno informacija prikupljenih dugogodišnjim radom timova UNDP-a na području županije, kao i na individualnim sastancima s dionicima u razvoju županije početkom ovog Projekta. Ovakvim pristupom nastojalo se analizirati podatke prikupljene dosadašnjom provedbom ovog projekta, precizno utvrditi sadašnje stanje i postaviti okvir za određivanje prikladnih projekata koji će doprinijeti razvoju ciljanog područja, međusektorskoj suradnji i uspostavi partnerstava. Analiza napravljena za potrebe ovih Smjernica moći će se koristiti u izradi nove županijske razvojne strategije, koja je predviđena za 2014. godinu.

2. STRATEŠKI I PROGRAMSKI OKVIR

Polazeći od prioriteta i mjera sadržanih u Razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije u prvom

koraku analizira se njihova usklađenost sa sljedećim dokumentima:

„Europa 2020“ (web) – Strateški prioriteti UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca

2013., o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu

za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,

Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (http://eur-lex.europa.eu/legal-

content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN)

Iz ove usporedbe proizlaze moguća područja intervencije, prikazana tabelarno u prilogu 1 ovim Smjernicama, raspoređena prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama

sadržanim u Županijskoj razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije. Ono što je potrebno primijetiti jest da se postojećom Strategijom „pokrivaju“ svi tematski

ciljevi što, s jedne strane, znači gotovo automatsko uklapanje konkretnih projekata u ciljeve i mjere Strategije dok, s druge strane, znači nedovoljnu fokusiranost Strategije i realnost u

određivanju strateških ciljeva. Nadalje, Strategijom nije određen redoslijed prioriteta među navedenim strateškim ciljevima, a nisu uzeti u obzir ni nedostaci i potencijali pojedinih mikro-regionalnih cjelina na području županije, tj. nedostaje geografski kriterij za određivanje prioriteta za ulaganje, o čemu je potrebno voditi računa prilikom izrade nove Strategije.

3

3. ANALIZA STANJA

U ukupnom prostoru Republike Hrvatske Ličko-senjska županija ima izuzetno značajan položaj te predstavlja vezu između istarsko-riječkog i unutrašnjeg dijela Republike s

jadranskim priobalnim područjem. Nalazi se između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te

Bosne i Hercegovine na istoku. Pripada većim dijelom Gorskoj Hrvatskoj i manjim dijelom Hrvatskom primorju, dvjema velikim, zemljopisno i klimatski vrlo različitim cjelinama Hrvatske. Županija ma središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutar prostora Republike Hrvatske. Po svojoj površini Ličko-senjska županija je najveća teritorijalna jedinica u Republici Hrvatskoj (prema podacima Državne geodetske uprave - Zavod za fotogrametriju d.d.- Zagreb). Županija zauzima 9,45% kopnenog područja Hrvatske te 1,92% morskog dijela što ukupno znači da Ličko-senjska županija ukupno zauzima 6,78 % teritorija RH. Unatoč relativno velikom prostoru na kojem se županija prostire, ona je i županija s najmanjim brojem stanovnika (50. 927 stanovnika) i time je najrjeđe naseljena županija. Udio stanovništva županije u ukupnom broju stanovnika RH iznosi 1,21%. U odnosu na prosječnu

gustoću naseljenosti RH od 78,4 stanovnika po kilometru kvadratnom, gustoća naseljenosti Ličko-senjske županije je gotovo 8 puta niža i iznos i samo 10,03 stanovnika po kilometru

kvadratnom.

Prema indeksu razvijenosti1 Ličko-senjska županija uvrštena je u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka

Republike Hrvatske. Konkretno, indeks razvijenosti za Ličko-senjsku županiju iznosi 64,82%. Između jedinica lokalne samouprave postoje značajne razlike u indeksu razvijenosti. Najniže

rangirane općine s indeksom razvijenosti manjim od 50% (I. skupina) su: Donji Lapac i Vrhovine, s indeksom razvijenosti od 50% do 75% (II. skupina) su općine: Brinje i Udbina te

Grad Otočac. U III. skupini (s indeksom razvijenosti od 75% do 100 %) nalaze se općine Lovinac, Perušić i Plitvička jezera te gradovi Gospić i Senj . U najvišim skupinama su dvije

"morske" lokalne samouprave, u IV. skupini s indeksom razvijenosti između 100% i 125 % je Općina Karlobag, a u V. skupini razvijenosti, s indeksom razvijenosti većim od 125%, je Grad

Novalja. Središte županije je Grad Gospić. To je najveće središte rada i usluga u Ličko-senjskoj županiji. Gospodarski razvijeniji su ostali gradovi: Otočac, Novalja i Senj, slijede veća naselja koja su ujedno i sjedišta općina (nabrojana po broju stanovnika, od najvećeg prema najmanjem): Korenica, Brinje, Perušić, Donji Lapac, Udbina, Lovinac, Karlobag, Vrhovine.

1 Odluka Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti od 27. prosinca 2013. godine (NN 158/2013) Korišteni podaci: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

Hrvatska gospodarska komora, www.hgk.hr FINA, www.fina.hr

4

Nakon završetka Domovinskog rata u Ličko-senjskoj županiji preostalo je 200 km2 minski sumnjivih područja. Nakon gotovo 20 godina, još uvijek je preostalo 148 km2 minski

sumnjivih područja što predstavlja značajnu prepreku u razvoju županije.

Stanovništvo U 2011. godini udio stanovnika županije u ukupnom broju stanovnika RH iznosio je u 1,18%,

u 2001. 1,2%, dok je isti udio 1991. godine iznosio 1,8%. Ovi trendovi govore da je upravo demografski oporavak jedan je od najvećih problema s kojim je županija danas suočena. Od ukupnog broja stanovnika, radni kontingent (žene između 15 i 59 godina i muškarci između 15 i 65 godina) čini 31.428 stanovnika, što je udio od 61,71% stanovnika. U ukupnom broju stanovnika broj žena i muškaraca je skoro pa izjednačen - 25.580 žena i 25.347 muškaraca. Prosječna starost stanovništva iznosi 45,3 godine, dok je indeks starenja 166, što je alarmantno ako se promotri situacija na nacionalnoj razini, gdje je prosječna starost 41,7 godina, a indeks starenja je 115. Obrazovna infrastruktura

Ličko-senjska županija ima osnovni sustav društvenih djelatnosti i mrežu društvene infrastrukture uspostavljenu tako da pokriva svoj teritorij i prostorni razmještaj stanovništva,

što daje dobru osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti i dobro je polazište za socijalni razvoj u cjelini.

U predškolskom odgoju zbog sve veće potrebe za dnevnom brigom za djecu potrebno je

osposobljavanje novih kapaciteta za prihvat djece, izgradnjom novih ili adaptacijom postojećih prostora, i/ili poticanjem i razvojem privatne inicijative. Za podizanje kvalitete u

provedbi predškolskog odgoja potrebno je stručno usavršavanje odgojnih djelatnika putem radionica, stručnih grupa odnosno njihovo prisustvovanje na što većem broju stručnih

skupova. Djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe provodi se kroz 7 dječjih vrtića s pripadajućim područnim vrtićima čiji su osnivači gradovi i općine, a privatnih dječjih vrtića na

području županije nema.

U postojećoj mreži dječjih vrtića nedostaje određeni broj smještajnih kapaciteta, a odnosi se na ispunjavanje uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom (broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama, broj stručnih radnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina i dr). U 6 dječjih vrtića i 3 područna vrtića nema liste čekanja, dok je u DV „Carić“ u Novalji na listi čekanja 10-ero djece te u Područnom vrtiću „Vidra“ u Mukinjama na listi čekanja je 6-ero djece jasličke skupine. Djelatnost osnovnog školstva na području Ličko-senjske županije provodi se u 15 osnovnih škola, te 38 područnih škola. Osnovne škole na području županije imaju dva osnivača: Ličko-

senjska županija je osnivač 12 osnovnih škola, a Grad Gospić preostale 3 škole. Unatoč relativno velikom broju područnih škola, jedna od specifičnosti je geografska razvedenost

koja izaziva povećane troškove organizacije prijevoza učenika do škola. Smještaj učenika organiziran je u tri učenička doma, ukupnog kapaciteta 185 mjesta.

5

Učenici s teškoćama u razvoju osnovnoškolskog uzrasta uglavnom su integrirani u redovne razredne odjele. U Osnovnoj školi Zrinskih i Frankopana Otočac djeluje posebni razredni

odjel za djecu s teškoćama, a suglasnost za navedeni odjel također je dobila i Osnovna škola Dr. Jure Turića Gospić.

U županiji djeluje 5 srednjih škola (Gimnazija Gospić, Strukovna škola Gospić, Srednja škola

Otočac, Srednja škola Senj i Ugostiteljsko turistička škola u Korenici) u kojima se obrazuje oko 1500 učenika. Izvan županije školuje se oko 350 učenika.

Srednje škole u županiji mogle bi značajno doprinijeti razvoju pojedinih djelatnosti važnih za županiju sukladno zacrtanim strateškim smjernicama. Za to je potrebna njihova daljnja specijalizacija i razvoj kurikuluma kako bi postale svojevrsni centri izvrsnosti za pojedine struke. Pretpostavke za to postoje, primjerice SS Plitvička Jezera iz Korenice ima dugu

tradiciju, a obnovljena je na temeljima dviju škola koje su se ujedinile još 1972. godine. Bile su to Ugostiteljska škola koja je djelovala pri NP Plitvička jezera, te Gimnazija “Ognjen Prica”

u Korenici. Danas je to obnovljena, moderna škola sa 243 učenika i 34 djelatnika (od toga 28 nastavnika) te 12 odjela. Škola upravlja i učeničkim domom kapaciteta 27 soba u koje je, u

školskoj 2011./2012. godini bilo smješteno ukupno 59 učenika (32 učenice i 27 učenika) organiziranih u 4 odgojne skupine. Učenički dom zapošljava 11 djelatnika s odgovarajućom

stručnom spremom, od čega je 5 odgajatelja. Budući da Strategija razvoja turizma predviđa stvaranje mreže centara kompetencije u turizmu, 3-4 na obalnom dijelu Hrvatske, dva u

središnjoj Hrvatskoj i jedan u istočnoj, bilo bi važno, bez obzira na sve razvojne teškoće Ličko-senjske županije, prilikom odabira lokacije uzeti u obzir mogućnost i ove lokacije za smještaj

spomenutog centra s obzirom na potencijale (prirodne, kulturne i ljudske), postojeću infrastrukturu te namjeru mnogih poduzetnika Ličko-senjske županije i JLS-ova za daljnjim

razvojem turističke djelatnosti.

Slična je situacija sa SS Otočac koja ima smjer šumarstva , prerade i obrade drva. Osim navedenog zanimanja škola ima odobrenje za provedbu programa poljoprivrede za zanimanja: poljoprivredni gospodarstvenik, ratar i cvjećar. U školskoj godini 2013./2014. školu pohađa 496 đaka. Škola ima učenički dom kapaciteta 32 učenika/ce sa 1 jednokrevetnom, 5 dvokrevetnih i 7 trokrevetnih soba.

S obzirom da je šumarstvo jedna od strateških odrednica razvoja Ličko-senjske županije bilo bi važno da škola razvija svoj nastavni kadar i kurikulum te sukladno tome osigura prostor i opremu potrebnu za odvijanje teorijske i praktične nastave. Uz šumarstvo, prema informacijama dobivenim od drvoprerađivača u županiji, postoji potreba za srednjoškolskim

kadrom obrazovanim za obradu i preradu drva jer za sada takvog smjera nema u spomenutoj školi.

Tijekom pripreme ovih smjernica Ministarstvo turizma predstavilo je Strategiju razvoja

turizma u RH, prema kojoj su već određene lokacije za centre izvrsnosti u turizmu. To su uglavnom lokacije koje su pojedine propulzivne županije ranije prijavile i već su u višem

stupnju pripremljenosti. Postavlja se pitanje je li u ovom procesu potrebno pomoći područjima u kojima nedostaje kapacitet za brzu reakciju i identifikaciju konkretnih

projekata koji će doprinijeti ostvarenju proklamiranih razvojnih prioriteta. Ciljevi njihovih razvojnih strategija ne odstupaju značajno od ostalih, što znači da ostaje otvoreno pitanje

6

kako ostvariti ambiciozne ciljeve bez razvoja nužnih elemenata razvoja, a prvenstveno bez kritične mase osposobljenih i obrazovanih ljudi spremnih za razvojnu utakmicu.

Srednjoškolsko obrazovanje je u nadležnosti Županija, što znači da treba pronaći način kako ih uključivati u nove trendove i ne ostavljati ih po strani prilikom planiranja strateških,

kapitalnih projekata poput razvoja centara kompetencija. U Ličko-senjskoj županiji su to sasvim sigurno turizam, šumarstvo i pojedini segmenti poljoprivredne proizvodnje.

Za razliku od srednjoškolskog obrazovanja, visoko školstvo nije usklađeno s razvojnim

planovima Županije odnosno ne poklapa se s potrebama za ostvarenje strateških ciljeva iz Županijske razvojne strategije. Na području županije djeluju dvije ustanove na kojima se školuje oko 700 studenata, a to su: 1. Veleučilište „Nikola Tesla“ koji ima tri studija:

Studij ekonomike poduzetništva, provodi se u Gospiću

Studij cestovnog prometa, provodi se u Gospiću

Upravni stručni studij koji se provodi u Otočcu 2. Odjel za nastavničke studije u okviru Sveučilišta u Zadru (od školske godine 2011./2012.) u Gospiću Stanovništvo Prema Popisu stanovništva 2011. godine na području Republike Hrvatske među stanovništvom starijim od 15 godina njih 21,2% ili 773.489 ima završenu osnovnu školu, 52,6% ili 1.911.815 srednju školu, a visokoobrazovanih je 16,3%, odnosno 595.233, dok je bez obrazovanja njih 62.092, odnosno oko 1,7%. Što se tiče strukture stanovništva Ličko-senjske županije prema stupnju obrazovanja (Popis stanovništva 2011. godine) bez škole je1.095 odnosno 2,4% stanovnika županije (m 2011 – ž 884), dok je sa završenom osnovnom školom njih 9.279 ili 21% (m 4.147 – ž 5.132). Nadalje,

prikupljeni podaci pokazuju da je sa srednjom školom ukupno 21.559 stanovnika odnosno 48,9%. Završeno visoko obrazovanje ima 4.605 odnosno 10,4% stanovnika, od čega je 2.061

muškarac i 2.544 žena, dok je tek njih 20 s doktoratom.

Slika 1: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi

Izvor: Državni zavod za statistiku

0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

RepublikaHrvatska

Ličko-senjskažupanija

Bez škole

Osnovna škola

Srednja škola

Visoko obrazovanje

7

Zdravstvo i socijalna skrb

Na području Ličko-senjske županije djeluju sljedeće zdravstvene ustanove: Opća bolnica u Gospiću te Domovi zdravlja u Gospiću, Otočcu, Senju, Korenici te Novalji. Značajnu ulogu u

promicanju obiteljskih vrijednosti, pružanju podrške i pomoći obiteljima, mladima i drugim socijalno osjetljivim skupinama ima Obiteljski centar Ličko-senjske županije sa sjedištem u

Senju. Na području Ličko-senjske županije djeluje Dom za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije sa sjedištem u Gospiću te Podružnicama u Otočcu i Udbini, a osnivač navedene ustanove je Ličko-senjska županija. Tablica 1. Broj korisnika, kapaciteti, liste čekanja i broj zaposlenih u domovima za starije i nemoćne

Naziv ustanove

Raspoloživi

kapacitet

Broj korisnika Broj korisnika na

listi čekanja

Broj zaposlenih

Dom za starije i

nemoćne osobe Ličko-

senjske županije,

sjedište Gospić

185

185

220

62

Dom za starije i

nemoćne osobe Ličko-

senjske županije,

Podružnica Udbina

71

71

26

31

Dom za starije i

nemoćne osobe Ličko-

senjske županije,

podružnica Otočac

96

96

65

41

Ukupno 352 352 311 134

Izvor: Dom za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije, stanje u l istopadu 2013. godine

Uz javne ustanove, na području županije djeluju i tri privatne ustanove.

Tablica 2. Broj korisnika, kapaciteti, liste čekanja i broj zaposlenih u privatnim domovima za

starije i nemoćne

NAZIV USTANOVE Raspoloživi kapacitet

Broj korisnika Broj korisnika

na listi čekanja

Broj zaposlenih

Obiteljski dom „Đurđica“,

Križpolje

20

20

5

5

Obiteljski dom „Lanterna“

Novalja

18

16

0

5 Dom za psihički bolesne odrasle

osobe „Bistričak“ Brlog

126

126

59

29

Ukupno 164 162 64 39

Izvor: Podaci od pružatelja usluga, listopad 2013. godine

8

S obzirom na raspoložive kapacitete i liste čekanja, jednostavno je zaključiti da postoji značajni nedostatak smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe u Ličko-senjskoj

županiji.

Gospodarstvo

Najznačajnije gospodarske grane na području županije su trgovina i popravci, prerađivačka industrija i građevinarstvo, te hoteli i restorani. Unutar prerađivačke industrije to je drvna industrija, metalna industrija, proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja nemetalnih

mineralnih proizvoda. Ove prerađivačke industrije ostvaruju 73 % od ukupnog prihoda na području županije.

Struktura gospodarstva Ličko-senjske županije prema NKD-u u 2012. godini u odnosu na 2008. godinu nije se značajnije promijenila. Iako je udio djelatnosti trgovine na veliko i malo u ukupnim prihodima gospodarstva smanjen za gotovo 5%, u strukturi ukupnih prihoda to je i dalje najzastupljenija djelatnost (25,84% u 2012. godini), slijedi djelatnost prerađivačke industrije sa 16,5%, građevinarstva sa 14,3% te djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane sa 12,18%.

Na području Ličko-senjske županije aktivno je 704 trgovačkih društava, od čega je 7 srednje velikih i jedno veliko (JU NP Plitvička jezera) te 1.192 obrta. Prema veličini poduzetnika u strukturi gospodarstva Ličko-senjske županije dominiraju mali poduzetnici koji čine 98% ukupnog broja poduzetnika županije i zapošljavaju 42,2% svih zaposlenih u županiji. U strukturi bruto dodane vrijednosti Ličko-senjske županije, ako se isključe djelatnosti javne uprave i ostale uslužne djelatnosti, u 2010. godini najznačajniji je udio djelatnosti

građevinarstva (porast sa 12,8% u 2006. godini na 18,1% u 2010. godini) te poljoprivrede, šumarstva i rudarstva – 11,0%, dok na razini Republike Hrvatske te djelatnosti imaju znatno

manji udio u BDV-u (građevinarstvo 6,7% odnosno poljoprivreda, šumarstvo i rudarstvo 6,3%).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2013. godine udio Ličko-senjske županije u

bruto dodanoj vrijednosti Republike Hrvatske u 2010. godini iznosio je: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1,8%

Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije 0,3% Građevinarstvo 2,5%

Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane 0,8%

Informacije i komunikacije 0,3%

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,3% Poslovanje nekretninama 1,5%

Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0,3%

Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1,2%

Ostale uslužne djelatnosti 1,0%

9

Gospodarstvo Ličko-senjske županije karakterizira još uvijek skroman udio u ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske.

Prema podacima HGK iz 2010. godine najvažniji sektori u gospodarstvu županije su:

Prema razini ostvarenih ukupnih prihoda:

trgovina, popravci: 33,6%

prerađivačka industrija: 14,6% građevinarstvo: 11,3%

hoteli, restorani: 10,5%

Prema broju zaposlenih: prerađivačka industrija: 18,7%

trgovina, popravci: 17,8% građevinarstvo: 13,3%

hoteli, restorani: 12,6% Najvažniji sektori:

drvna industrija (30%)

metalna industrija (18%)

proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%)

proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda (12%)

Prema „Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2010. godini“, sljedećih pet poslovnih subjekata ostvarilo je najveći ukupan prihod u 2010. godini: r. br. Naziv poduzetnika Sjedište poduzetnika Ukupan prihod (tisuća kuna)

1. JU NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA

PLITVIČKA JEZERA 209.898

2. NOVALIS d.o.o. NOVALJA 66.219 3. LIKA CESTE d.o.o. GOSPIĆ 47.545

4. Hadria d.o.o. NOVALJA 44.425 5. MOST D.O.O. OTOČAC 44.241

Stanje poduzetničkih zona i njihov razvoj

Sukladno navedenom u Planu razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije

za 2013. i 2014. na području Ličko-senjske županije jedinice lokalne samouprave rade na izgradnji 24 poduzetničke zone, od kojih su radovi na izgradnji i uređenju poduzetničkih zona

dovršeni na dvije lokacije i to su: - Poduzetnička zona Konjsko Brdo u Općini Perušić i

- Poduzetnička zona Otočac u Gradu Otočcu.

Od ostalih lokacija najveći stupanj dovršenosti imaju poduzetničke zone na sljedećim lokacijama:

- Zona poslovnih namjena Smiljansko polje, Grad Gospić,

10

- Poduzetnička zona Čiponjac, Grad Novalja, - Poduzetnička zona Podudbina, Općina Udbina i

- Poduzetnička zona Žuta lokva, Općina Brinje.

Prema podacima iz Županijskog glasnika iz veljače 2013. godine u 24 zone bilo je 59 korisnika sa 612 zaposlenih. Najveći broj zaposlenih je u zoni Čiponjac, Novalja – njih 306, te u zoni

Konjsko Brdo, Perušić - 120 zaposlenih. Slijede zone Podudbina, Udbina sa 86 zaposlenih, Smiljansko polje, Gospić sa 60, Žuta Lokva, Brinje sa 25 i Otočac sa 15 zaposlenih. Temeljem kriterija utvrđenih Planom razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije za 2013. i 2014. (postojanje lokalnih olakšica, broj aktivnih poduzetnika u zoni, broj zaposlenih u zoni, pripremljenost strategije razvoja zone, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja zemljišta potrebnog za izgradnju zone) pripremljena je rang lista poduzetničkih zona u županiji po stupnju spremnosti za prihvat ulaganja: Slika 2. Rang lista poduzetničkih zona po stupnju spremnosti za prihvat ulaganja

Izvor: Plan razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije za 2013. i 2014. Planom razvoja poduzetničkih zona na području Ličko-senjske županije za 2013. i 2014.

godinu definirane su mjere i aktivnosti poput određivanja prioriteta za ulaganja u izgradnju poduzetničkih zona, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, osiguranje sredstava za

financiranje izgradnje, razvoj poduzetničkih potpornih institucija, utvrđivanje lokalnih poticaja ulagačima te promocija izgrađenih poduzetničkih zona. Provedbom tih aktivnosti

trebao bi se ostvariti cilj – poticanje novih investicija na području županije.

Sve daljnje odluke o ulaganju u pojedine zone trebale bi se temeljiti na detaljnoj analizi podataka popunjenosti zona, trenutnim aktivnostima na popunjavanju i eventualnom

postojanju razloga za njihovo širenje.

11

Poljoprivredna proizvodnja

U županiji je 80,4% površine po reljefu planinski kraj (Velebit, Kapela i Plješivica), a poljoprivredna proizvodnja je organizirana na krškim poljima (Gacko, Ličko i Krbavsko polje).

Na području županije klima je kontinentalna i planinska, a u primorskom dijelu sub-mediteranska i mediteranska. Cijelo područje županije se može okarakterizirati kao područje

s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (brdsko-planinska područja, otoci, područja nepovoljnih hidroloških i pedoloških uvjeta). Poljoprivredna proizvodnja organizirana je u nizu malih parcela što ima za posljedicu izrazito ekstenzivan način proizvodnje. Iz navedenog proizlazi da poljoprivredna proizvodnja po kvantiteti i kvaliteti nema velikog značaja u odnosu na druga područje u Republici Hrvatskoj, ali postoje veliki prirodni resursi kao osnova na kojima se može dalje razvijati prvenstveno stočarstvo i ratarstvo u funkciji stočarstva. Kako bi se doskočilo problemu usitnjenih parcela i ekstenzivnom uzgoju pokrenute su dvije inicijative okupljanja poljoprivrednika oko dobivanja znakova zemljopisnog podrijetla. Radi se o registriranoj oznaci zemljopisnog podrijetla za Lički krumpir te registriranoj oznaci izvornosti za Ličku janjetinu. Kako su u oba slučaja zadruga odnosno udruga u ranim

stadijima razvoja i time organizacijski slabe, obje inicijative treba značajnije razvijati kako bi svoje proizvode plasirali nacionalno i lokalno, prvenstveno u značajnim turističkim

destinacijama poput Plitvičkih jezera.

Istočna Lika i rubni dio Korduna gospodarski su izrazito ovisni o Plitvičkim jezerima koja su do domovinskog rata bila pokretač razvoja poljoprivredne proizvodnje šireg područja oko

parka. Danas je JU Plitvička jezera, sa 1,5 mil. posjetitelja godišnje, najjači gospodarski subjekt u području i može značajno doprinijeti razvoju lokalnog gospodarstva. Međutim,

zbog promijenjenih okolnosti (način upravljanja zaštićenim područjima, pravila javne nabave i dr.) njihova uloga je značajno promijenjena, te je u svim razgovorima s JLS-ovima, ali i

udrugama i poduzetnicima s područja istočne Like istaknut problem nemogućnosti plasmana lokalnih proizvoda u Park. Lokalni proizvođači su svjesni svojih nedostataka i slabosti, ali su

spremni u dugoročnom procesu dogovaranja i traženja rješenja razvijati svoje poduzetničke kapacitete i proizvođačke organizacije kako bi postali kvalitetni partner JU. S druge strane, JU

će trebati razvijati svoje kapacitete, kako bi preuzela svoju vrlo odgovornu društvenu i gospodarsku ulogu i bila u mogućnosti odgovoriti potrebama i mogućnostima lokalne zajednice, s obzirom da gospodari resursima koje je od iste zajednice i preuzela na gospodarenje. Fizička infrastruktura Stambeni fond Kao jedan od temeljnih problema JLS-ova u istočnom dijelu Ličko-senjske županije, ističe se

nedostatak slobodnih stambenih jedinica. Mogućnost upravljanja tim fondom na lokalnoj razini pružilo bi mogućnost da u slučaju potrebe JLS-ovi pruže jeftin stambeni prostor

zainteresiranom, mlađem, stručnom kadru neophodnom za razvoj temeljnih službi JLS-ova te pripremu i provedbu razvojnih projekata u području.

12

Prometna infrastruktura Razvojna je prilika županije dostupnost iz gotovo svih glavnih urbanih centara RH. Osim što je

županija dostupna preko novoizgrađene autoceste, županijski poduzetnici također imaju dobar pristup većim urbanim tržištima. Kroz županiju prolazi autocesta, dionica omeđena

tunelima Mala Kapela – Sv. Rok, koja granicama županije ima duljinu 119,3 km sa cca 7 km priključnih cesta, kao i dio brze ceste od državne ceste D1 od Udbine prema čvoru Gornja

Ploča i spoju na autocestu sa obilaznicom Udbine. Podignut je standard i gustoća cestovne mreže na području Ličko-senjske županije sa 361 m/km2 i približio se razini prosjeka gustoće cestovne mreže u Republici Hrvatskoj (500 m/km2)2. S obzirom na male prihode JLS postavlja se pitanje održivosti održavanja cestovne mreže. Dodatna slabost prometnog sustava je i nedovoljna unutrašnja povezanost i visoke cijene javnog prijevoza ili njegovo nepostojanje. Osnovu željezničkog prometa čini magistralna željeznička pruga Ogulin - Knin - Split, sagrađena 1925., koja prolazi područjem Ličko-senjske županije u duljini od 107 km, od postaje Javornik na sjeveru do Štikade na jugoistoku županije. Lička željeznička pruga je zapostavljena, zapuštena i zastarjela. Osamostaljenjem RH lička je pruga postala zamjena za privremeno napušten unski koridor kao veza sjevera i juga, ali s prometno-tehničkog aspekta ne može u potpunosti ispuniti zadanu funkciju. Ratom uništeni i devastirani kolodvorski, stanični i pružni objekti samo su manjim dijelom sanirani. Gotovo potpuno uništene

kolodvorske zgrade u Gospiću i drugim mjestima osposobljene su samo za osnovne funkcije. Tuneli Sinac i Ramljani, kapitalni objekti na trasi ove željezničke pruge bili su isto tako

zapušteni, ali su osposobljeni. Mostovi su, uglavnom, u zadovoljavajućem stanju, jer ratom nisu bili znatnije oštećeni. Cestovni prijelazi su u dosta lošem stanju, ali riješena je prometna

signalizacija. Međutim, do danas nisu riješeni cestovni prijelazi-nadvožnjaci s državnim cestama (cesta D25 u Ličkom Osiku, D50 u Perušiću i D22 u Lovincu). Poseban je problem

kolodvor u Gospiću koji je potrebno obnoviti i staviti u funkciju.

Jedna od prilika za Ličko-senjsku županiju je i unaprjeđenje postojećih zračnih i pomorskih luka, pogotovo za potrebe turizma. Na području županije dvije su zračne luke – Udbina i

Otočac koje su korištene za vojne športske potrebe i dio zračne luke Željava, isključivo vojnog karaktera. Zračna luka Udbina smještena je na rubu Krbavskog polja na površini od oko 80 ha

i na nadmorskoj visini 750 m. Udaljena je od županijskog središta Gospić 32 km zračne linije u smjeru istoka, odnosno cestovnom prometnicom oko 60 km, a od Plitvičkih jezera nešto

manje od 50 km. Udbinska zračna luka može se koristiti samo danju. Postoji kompletna infrastruktura: cesta, priključak na električnu mrežu, voda, odvodnja, telefon, ali je sve potrebno osposobiti. Aerodrom Otočac je predviđen kao lokacija za tercijarnu zračnu luku. Nalazi se 4 km jugoistočno od grada Otočca, na nadmorskoj visini 463 m s uzletno-sletnom travnatom stazom. Namijenjen je prometu športsko-turističkih zrakoplova, za avio-taksije, jedrilice, balonarstvo, te obuku letačkog osoblja, trening i rekreaciju. U sastavu Zračne luke nalazi se plato sa stajankom, hangarom i cisternom za gorivo. Zračna luka Željava prije je korištena isključivo u vojne svrhe, a njezina namjena i daljnje korištenje su neizvjesni sve dok se ne odrede granične linije s Bosnom i Hercegovinom (jedan je dio poletno-sletnih staza na

teritoriju susjedne države).

Pomorski promet, s druge strane, ima dugu povijest i tradiciju na prostorima Ličko-senjske županije, odnosno Velebitskog kanala, zbog nekadašnjeg značenja njezinih luka Karlobag 2 Državni zavod za statistiku, 2002.

13

(Bag) i Senj. No gradnjom kvalitetnije infrastrukture i povezivanjem luke Rijeka s Europom, ove su luke izgubile veće prometno značenje.

Komunalna i energetska infrastruktura

Županija ima značajne potencijale za daljnji razvoj vlastitog elektroenergetskog sustava proizvodnjom energije putem hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih parkova (velik dio

Ličko-senjske županije zbog velikog broja sunčanih sati ima potencijal za izgradnju solarnih parkova). Velik potencijal leži i u proizvodnji toplinske i električne energije iz biomase. Velika većina domaćinstava u županiji grije se na ogrjevno drvo. Vjetroelektrana Vrataruša, instalirane snage 42 MW (2011.) jedina je vjetroelektrana na području županije. Kroz županiju prolazi magistralni plinovod, a očekuje se da će Izgradnja mreže plinovoda podići kvalitetu života i omogućiti nove gospodarske djelatnosti. Mrežu niskotlačnih plinovoda planiraju općine i gradovi, pretežno za gusto naseljene dijelove naselja ili u dijelovima gradova od posebne povijesne i urbanističke važnosti. Međutim, plinofikacija krajnjih korisnika, naročito kućanstava, je upitna zbog visokih

troškova izgradnje infrastrukture, pa je stoga za očekivati da će kućanstva i u budućnosti koristiti ogrjevno drvo za potrebe grijanja.

Slaba i neodgovarajuća komunalna infrastruktura, predstavlja veliku prijetnju netaknutoj

prirodi i prirodnim resursima. U Županijskoj razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije (2011.-2013.) postavljen je cilj da do 2013. godine barem 81% stanovništva županije bude

opskrbljeno javnim vodoopskrbnim sustavima, a jedan od važnijih projekta bio je Vodovod Lička Jasenica kojim bi bio riješen problem vodoopskrbe u NP Plitvička Jezera. Za sada su

Hrvatske vode odustale od tog projekta, a razlozi nisu poznati.

Najznačajnije prijetnje za prirodne i kulturne vrijednosti na području županije odnose se na nepostojanje sustava upravljanja tekućim i krutim otpadom, nepažljivo postupanje prema

okolišu, opasnost od industrijskog zagađenja te nekontrolirani transport kroz zaštićena područja. Nepostojanje sustava navodnjavanja također dodatno ograničava iskorištavanje

prirodnih resursa u poljoprivredi i izgradnja takvog sustava predstavlja značajnu gospodarsku priliku. Predviđeno je uređenje i izgradnja Regionalnog-županijskog centra gospodarenja otpadom (ŽCGO) na lokaciji "Ostrvica – Lički Osik". U međuvremenu se koristi 8 odlagališta otpada, od kojih će, nakon izgradnje županijskog centra, tri odlagališta biti sanirana i preuređena u stanice za prikupljanje, sortiranje, pretovar i transport otpada, uz još tri odlagališta koja će se preurediti u reciklažna dvorišta. Gradovi i općine mogu po vlastitim planovima urediti dodatna reciklažna dvorišta i „zelene otoke“.

Zaštićena područja Ličko-senjske županije

Ukupno je zaštićeno 29% površine Ličko-senjske županije, a velik dio najvrjednijih prirodnih područja koja su pod nacionalnom razinom zaštite pripadaju upravo toj županiji. To su:

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi (najviša razina zaštite u RH)

14

NP Plitvička jezera

NP Sjeverni Velebit

NP Paklenica (malim dijelom)

PP Velebit

Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera Ustanova je ustrojena kao jedinstvena pravna osoba. Unutarnjim ustrojstvom i djelovanjem

ustrojstvenih jedinica osigurava se skladno stručno i sustavno obavljanje djelatnosti Ustanove u upravljanju Nacionalnim parkom Plitvička jezera.

NP ima sve pretpostavke za biti značajni partner u razvoju lokalne zajednice, no preduvjet za to je veća otvorenost NP-a lokalnoj zajednici te zajedničko pronalaženje mogućnosti za suradnju.

Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit Nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U NP Sjeverni Velebit radi 17 djelatnika, od kojih je većina stalno zaposlena, dok ih je nekoliko sezonskih. Djelatnost Ustanove uključuje zaštitu, održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području. Prema nekim prethodnim analizama koje je UNDP provodio, bez obzira što se radi o području visokog stupnja zaštite, NP Sjeverni Velebit izrazito dobro surađuje s lokalnim stanovništvom i u okviru ovlasti i mogućnosti podupire njihove gospodarske aktivnosti. U tom smislu pripremio je i kandidirao projekt Centar za posjetitelje Krasno u partnerstvu s Gradom Senjom. Procijenjena vrijednost projekta je 36.146.205,57 HRK, a cilj mu je izgraditi Centar za posjetitelje NP Sjeverni Velebit kao prepoznatljiv, moderan i atraktivan sadržaj koji privlači turiste u Krasno i okolicu, omogućuje prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka tijekom cijele godine te kvalitetnu promociju turističkih sadržaja u Parku i čitavoj Ličko-senjskoj županiji.

Javna ustanova Park prirode Velebit Park prirode Velebit osnovan je 1981. godine, a javna ustanova za njegovo upravljanje

ustanovljena je tek 1998. godine. U Javnoj ustanovi zaposleno je 17 djelatnika.

Park prirode najveće je takvo zaštićeno područje s površinom od 200.000 ha i proteže se na Ličko-senjsku i svojim južnim dijelom ulazi u Zadarsku županiju. Na području parka nalaze se

neki od najvrjednijih lokaliteta prirodne i turističke baštine na Velebitu – Štirovača, Zavratnica, Premužićeva staza, Cerovačke pećine, Kanjon Zrmanje i drugi. Za sada Ustanova

ima vrlo ograničene kapacitete za pripremu i provedbu projekata, osobito onih koji se odnose na razvoj odnosa i uključivanje lokalne zajednice, razvoj aktivnosti koje doprinose

održivom gospodarskom razvoju područja te unaprjeđenje infrastrukture prijateljske za okoliš u cilju poboljšanja turističke ponude. S obzirom da se park prirode Velebit proteže na ogromnom području, pokriva cijeli niz jedinica lokalne samouprave i ostalih dionika iz privatnog, te posebno civilnog sektora. Velik

broj planinarskih društava raspolaže s planinarskim domovima i skloništima duž cijelog

15

Velebita, pa je u okviru ovog projekta pokrenut niz sastanaka s ciljem definiranja uloga i odnosa kako bi se strateški pristupilo rješavanju problema korištenja prostora kojim upravlja

JU PP Velebit i uloga ostalih dionika vezano za uređenje objekata i prijava na EU fondove.

Što se tiče ostalih 5 kategorija zaštite, o njima se brine Javna ustanova Ličko-senjske županije kojom već duže vremena upravlja v.d. direktora, što na neki način ograničava mogućnosti

djelovanja Ustanove na širi razvoj županije. Navedeno je također u kontradikciji s razvojnim prioritetima županije, u kojoj se turizam temelji upravo na prirodnoj baštini i prepoznat je kao jedan od glavnih motora lokalnog gospodarstva. Upravo nedostatak administrativnih i programsko-planskih kapaciteta na županijskoj razini doprinosi nemogućnosti okrupnjavanja i povezivanja projekata, kako u pitanju zaštite prirodne i kulturne baštine, tako i u razvoju održivog turizma. Institucionalni okvir – ključni nositelji razvoja u županiji Razvojna agencija Ličko-senjske županije – LIRA, LIRA je osnovana 2008. godine i registrirana kao Ustanova. Osnivač i vlasnik je Ličko-senjska županija. U LIRA-i je stalno zaposleno 9 djelatnika.

LIRA je osnovana sa zadaćom poticanja, provedbe i koordinacije aktivnosti regionalnog razvoja, stvaranja pozitivne klime za ulaganje i poduzetništvo s ciljem ostvarenja

gospodarskog i društvenog razvitka Ličko-senjske županije.

Do sada je LIRA bila nositelj jednog projekta iz IPA IV pod nazivom „Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Ličko-senjske županije“ u vrijednosti od 22.851 EUR te partner u više

projekata. Trenutačno ima prijavljena 3 projekta u ukupnoj vrijednosti od 337.264 EUR: jedan prekogranični sa BiH, jedan u okviru lokalnog partnerstva za zapošljavanje te projekt u

iznosu od 130.000 EUR pod nazivom „Mreža za samozapošljavanje mladih u Ličko-senjskoj županiji“. Također, u suradnji s Gradom Gospićem pripremaju jedan kapitalni projekt pod

nazivom „Razvojni centar Ličko-senjske županije“ čiji je cilj osigurati preduvjete za samozapošljavanje i razvoj poduzetništva kroz stvaranje Poslovno-razvojnog centra.

Vrijednost ovog projekta je 2.736.958,71 EUR.

Grad Gospić Odsjek za gospodarstvo i ruralni razvoj Grada Gospića je između ostalog odgovoran i za praćenje i obavljanje stručnih poslova u vezi s programima EU fondova. Odsjek do sada nema provedenih projekata ni projekata u provedbi, no imaju jedan prijavljeni projekt, „Solarne oaze Nikole Tesle“, na Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Pored navedenog Grad je partner Ličko-senjskoj županiji na projektu Razvojnog centra Ličko-senjske županije, koji je također prijavljen na Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu.

Odsjek za gospodarstvo i ruralni razvoj vodi bazu projekata Grada Gospića, u kojoj trenutno ima 20-ak projekata u različitim fazama, od kojih je 6 projekata spremno za realizaciju.

Ustanova za razvoj Grada Senja

16

Ustanova za razvoj Grada Senja nastala je iz bivše Razvojne agencije Senj koju je Grad Senj osnovao 2006. godine. Ona je pak bila slijednik nekadašnjeg Centra za poduzetništvo Grada

Senja. Ustanova zapošljava četvero ljudi, a misija joj je osiguravanje stručne pomoći za razvoj projekata Grada Senja i malih poduzetnika te u realizaciji projekata i privlačenja inozemnih i

domaćih investitora na područje Grad Senja.

Od 2007. godine do danas Ustanova je provela pet projekata su-financiranih iz EU sredstava u ukupnoj vrijednosti od 3.068.104 EUR, od čega je doprinos EU-a bio 2.473.726,5 EUR. Projekti su provođeni u okviru programa CARDS, CARDS – Local Partnership for Employment – phase 2, IPA – Local Partnerships for Employment – phase 3, IPARD – mjera 301 te IPA IIIC. Projekti su se odnosili na izgradnju vodovoda Krasno, stvaranje info punkta za poduzetnike i nezaposlene, pokretanje savjetodavnog centra „Saznaj nešto novo i korisno“, izgradnju 1. faze kanalizacije naselja Trbušnjak u Senju, te turističku valorizaciju kulturno-povijesnog nasljeđa i javne infrastrukture parka Nehaj u Senju. Spomenutim projektima treba pridodati i projekt Izgradnje sportsko rekreacijskog centra Tenis u Senju vrijedan oko 1,2 milijuna eura kojem su odobrena sredstva na 3. pozivu Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu (IPA IIIc).

Ustanova ima u pripremi još četiri projekta ukupne vrijednosti 117 mil. eura koje planira

kandidirati na neki od EU fondova. Jedan od njih je projekt - Centar planinskog turizma Krasno, destinacija koja je temeljem Studije Ministarstva turizma prepoznata kao jedna od

20 lokacija u RH pogodnih za razvoj zimskog i planinskog turizma. Temeljem istog, ovaj projekt uvršten je u projektni paket pod nazivom ViN – Velebitska inicijativa. Grad Novalja Odsjek za EU fondove Grada Novalje ima 3 djelatnika od čega su 2 novozaposlena. Do sada je Odsjek proveo jedan projekt sufinanciran sredstvima EU-a pod nazivom „Vrtovi Lunjskih maslina“. Javna ustanova Pećinski park Grabovača

JU Pećinski park Grabovača jedini je pećinski park u Hrvatskoj, osnovala ga je Ličko-senjska

županija 2005. godine, a 2006. godine prenijela je osnivačka prava na Općinu Perušić . Ustanova se financira dijelom iz proračuna Općine Perušić , a dijelom iz pružanja usluga posjete špilji Samograd i edukativno-ekoloških radionica, škola u prirodi i terenske nastave. Ustanova trenutno upravlja s tri od 8 špilja, koje su ujedno i geomorfološki

spomenici prirode od 1964. godine – špilja Samograd (najstarija turistička špilja u Hrvatskoj – ove godine slavi 125 godina od otvorenja za turiste), Medina i Amidžina špilja, koje se protežu na približno 600 ha. Početkom ove godine Ustanova je pokrenula inicijativu

proširenja granica parka sa 600 na 5500 ha te svrstavanja u kategoriju regionalnog parka. S obzirom na provedena speleološka, geološka, geomorfološka, ornitološka i druga istraživanja

koja je Ustanova financirala vlastitim sredstvima, uspjelo se kroz stručnu podlogu dokazati da postoje značajne vrijednosti područja koje se želi zaštiti, ali i razlozi njegove zaštite.

Park je prve posjetitelje imao 2009. godine,700 osoba, da bi 2013. godine imao 5000

posjetitelja te dobio javno priznanje Ličko-senjske županije za izniman doprinos održivom

17

upravljanju prirodnim bogatstvima županije, razvoju turizma i obogaćivanju turističke ponude na području županije.

Ustanova priprema projekt pod nazivom „GEC – geoznanstveni edukacijski centar” u

vrijednosti od 30 mil. HRK koji planira prijaviti na neki od fondova EU. Projekt se priprema i provodit će se u suglasju s projektom SPARC koji Zadarska županija planira provoditi na

području pećinskog kompleksa Crnopac i Cerovačkih pećina na području Općine Gračac i Grada Obrovca. Sadržaj Geoznanstvenog edukativnog centra raspoređen je na dvije lokacije, Dom kulture gdje su predviđene multimedijska i konferencijska dvorana, TIC/suvenirnica i uredi JU PP Grabovača, te napuštenu zgradu OŠ Studenci gdje se planira smjestiti Centar za istraživanje krša s pratećim laboratorijima i smještajnim kapacitetima za polaznike škole u prirodi (učenici i studenti). GEC (Geoznanstveni edukativni centar) je projekt prije svega regionalnog karaktera, ali i dijelom nacionalnog, s obzirom da se radi o valorizaciji znanstvenog turizma kroz ekološku edukaciju učenika i studenata, stanovništva i turista/posjetitelja. Razvojnog je karaktera s obzirom da iz realizacije ovakvog projekta proizlazi čitav niz manjih projekata koji direktno utječu na lokalni i regionalni razvoj, ali i uspostavu prekograničkih gospodarskih i turističkih veza. Projekt GEC i projekt SPARC uključeni su u projektni paket ViN.

Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda u Ličkom Lešću

Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda – Otočac je osnovan 2006. godine u Otočcu. Osnivači Centra su Grad Otočac, Hrvatska gospodarska komora, Institut Ruđer Bošković i Gacka d.o.o. Centar ima status samostalne udruge pravnih osoba.

Djelatnost Centra su:

znanstveno i stručno istraživanje autohtonih vrsta riba i rakova krških voda posebice njihova genskog profila te njihov mrijest

uzgoj mlađi za poribljavanje krških voda

izrada projekata i programa komercijalnog uzgoja autohtonih vrsta riba i rakova krških voda

stvaranje robnih marki Centar je do sada proveo jedan projekt ukupne vrijednosti 630.222,85 EUR (75% EU, 25% korisnik i partneri) financiran iz programa PHARE 2005. Projekt je uključivao aktivnosti obnove zgrade Centra i bazeni za uzgoj riba i rakova, nabave opreme za Centar, znanstvena istraživanja Gacke i njene autohtone potočne pastrve i dr. Nakon dovršetka prve faze, UNDP

je u partnerstvu s Gradom Otočcom proveo projekt nadogradnje objekta u cilju stvaranja posjetiteljskog prezentacijskog centra. Centar ima 2.000 obilazaka godišnje.

Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) Lokalne akcijske grupe imaju značajnu ulogu u mobilizaciji lokalnog stanovništva i

informiranja o mogućnostima korištenja EU fondova, osobito onih za ruralni razvoj. Oni se trenutno nalaze u početničkoj fazi, no u godinu do dvije prerasti će u mikro-razvojne agencije

s ciljem pomoći u razvoju projektnih ideja za ruralne poduzetnike, manje lokalne samouprave i civilni sektor.

Na području županije djeluju tri lokalne akcijske grupe, to su:

18

1. LAG Lika, najveći LAG koji okuplja 10 JLS-ova; gradove Gospić i Senj te 8 općina uključujući Općinu Gračac koja se administrativno nalazi u Zadarskoj županiji, ali

povijesno i kulturološki pripada istočnom dijelu Like. 2. LAG Bura, u svojem sastavu prvenstveno obuhvaća JLS-ove s područja sjeverno-

zapadnog dijela Zadarske županije. S obzirom na povijesnu i kulturnu povezanost s ostatkom Velebitskog podgorja, Općina Karlobag nalazi se u sastavu ovog LAG-a.

3. LAG Frankopan, većim se dijelom prostire jugo-zapadnim dijelom Karlovačke županije, sjedište mu je u Ogulinu, a Grad Otočac se nakon lokalnih izbora u listopadu 2013. godine odlučio priključiti ovom LAG-u.

Sva tri LAG-a uspješno su se prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede za provedbu Mjere 202 IPARD programa i time ostvarili uvjete korištenja sredstava za informacijsku i edukacijsku kampanju s ciljem informiranja građana o mogućnostima korištenja Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U međuvremenu je LAG-u Bura zbog neaktivnosti, odnosno nekorištenja raspoloživih sredstava, (koja su mu bila na raspolaganju od srpnja 2013. godine) raskinut ugovor s Agencijom za plaćanje o financiranju njegovih aktivnosti, no nedavno je osnovana Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije koja je preuzela odgovornost za pokretanje projekata u

tom području, osobito u okviru ViN inicijative, što jamči da će se projekti nastaviti razvijati, a u dogledno vrijeme i „reanimirati“ LAG koji je izuzetno važan za područje Velebitskog

podgorja.

4. STRATEŠKE SMJERNICE

Nezaobilazna činjenica je da je Ličko-senjska županija prostor sa značajnim prirodnim

vrijednostima i razvojnim mogućnostima. Osnovne pretpostavke za razvoj temeljen na tim vrijednostima i mogućnostima su:

daljnje jačanje kapaciteta JLS-a kao i javnih ustanova i županijskog zavoda zaduženih za zaštitu prirode osobito u dijelu pripreme projekata, te jačanje njihove međusobne

suradnje uz uključivanje civilnog sektora osobito u projektima od strateške važnosti

povezivanje sa susjednim županijama (Zadarskom i Primorsko-goranskom) jer

raspolažu resursima kojima zbog objektivnih okolnosti Ličko-senjska županija ne raspolaže, a nije realno da će u srednjem roku s njima raspolagati (sveučilišta,

tehnološki parkovi i sl.) kontinuirani razvoj komunalne infrastrukture

kontinuirani razvoj srednjoškolskog obrazovanja, odnosno kadrova sukladno strateškim prioritetima

okrupnjavanje projektnih ideja te priprema i provedba strateških projekata u okviru snažne regionalne razvojne agencije

raspoloživi stambeni fond u cilju osiguravanja jeftinog stanovanja za nove stanovnike u području.

Kao temeljni preduvjet za razradu projektnih ideja i pripremu projektnih prijedloga jest priprema tehničke dokumentacije i cijeli niz predradnji. Naime, postoji velik i značajan

vremenskih zaostatak u rješavanju vlasničkih odnosa (objekti, zemljišta), dorade odnosno

19

usklađivanje prostornih planova te na koncu priprema tehničke dokumentacije. Upravo ta činjenica je danas temeljni problem u pripremi projektnih prijedloga. Isto tako, s obzirom da

se radi o relativno kratkim rokovima (sljedeće 2-3 godine) pitanje je koliko će sredstava Županija i JLS-ovi biti u mogućnosti odvojiti za njenu pripremu.

Slijedom gornje analize dolazimo do sljedećih preporuka za strateške smjerove razvoja Ličko-

senjske županije: 1. Turizam: odmorišni, ruralni, sport i avanturizam, planinarenje, znanstveni te ostali vidovi

modernog turizma (osviješteni putnici i transmoderni turisti) Županija se u planiranju svog razvoja mora usredotočiti na dostupne prirodne resurse i komparativne prednosti zemljopisnog položaja. Motor razvoja cijele Like su nacionalni parkovi i parkovi prirode, i oni se, primjenjujući načela društvene odgovornosti, moraju staviti u funkciju razvoja šire zajednice. Prema preporukama Europske komisije za odabir prioriteta u skladu s načelima „smart specialization“, Ličko-senjska županija ima priliku izgradnje regionalnog „branda“ temeljenog na kompleksu dostupnosti pitke vode, njene kvalitetne zaštite, vode kao obnovljivog izvora energije i s time usko povezanog ruralnog turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.

Uz NP-ove i PP-ove, postoje lokalne institucije zadužene za očuvanje pojedinih lokaliteta i vrijedne prirodne i kulturne baštine. Njihove aktivnosti (osobito putem partnerskih

projekata) treba povezati, kako zbog njihove održivosti tako i zbog boljeg marketinga koji će pomoći u povećanju broja posjeta, a time i njihovog prihoda.

2. Sigurnost i zaštita

S obzirom na orijentaciju županije na turizam, ovo je vrlo važna tematika i potrebno je dalje raditi na razvoju ovih aktivnosti. Objedinjena sigurnost i zaštita u županiji je za sada u samim

povojima, u okviru ovog projekta radilo se na uspostavi bolje suradnje Ličko-senjske sa Zadarskom županijom kako bi se upoznali s primjerima dobre prakse.

3. Drvna industrija (prvenstveno za ogrijev)

S obzirom na raspoloživost drvne mase i njenu kvalitetu postoji potencijal za njenu preradu u svrhu ogrijeva (piljeno drvo i peleti). Također, prostor za inovacije treba tražiti u sektoru

drvne industrije (jačanje klastera, povezivanje sa sektorima turizma, transporta, proizvodnje alatnih strojeva, dizajna i marketinga). U prilog razvoju drvne industrije ide i dobra cestovna povezanost i time dobra dostupnost područja te niže cijene zemljišta do sada nisu iskorištene.

4. Brdsko-planinska poljoprivreda Potrebno je jasno definirati njene mogućnosti i strateški joj pristupati , uz pravovremeno

informiranje o mogućnostima i modelima potpora. Za sada u županiji postoji niz turističkih projekata koji se temelje na prirodnim resursima, no čini se da ne postoji dovoljno

razumijevanja o tome da je gotovo nemoguće razvijati održivi turizam bez korištenja lokalne hrane.

20

UNDP je u suradnji sa Ličko-senjskoj županijom 2009. godine angažirao Agronomski fakultet, Zavod za voćarstvom za izradu studije pod nazivom „Agroekološka regionalizacija voćarske

proizvodnje na području Ličko-senjske županije“ kojom se jasno definiraju područja za uzgoj pojedinih voćnih vrsta. Slična studija za razvoj povrćarske proizvodnje bila bi od značajne

koristi za sve poljoprivrednike i potencijalne investitore. Osim toga, svakako treba raditi na osnaživanju postojećih udruga poljoprivrednih proizvođača (stočara, sirara i dr.), daljnjem

obrazovanju poljoprivrednih proizvođača te zaštiti autohtonih proizvoda posebno u cilju zaštite stočarske proizvodnja (ovčarstvo, uzgoj kraja za mlijeko i meso te kozarstvo – prvenstveno na krševitijem terenu s južne strane Velebita). Ono na čemu treba osobito raditi je bolja informiranost poljoprivrednih proizvođača za što je osnovni preduvjet unaprjeđenje korištenja interneta i elektronske pošte kako bi se ubrzala komunikacija i razmjena informacija nužna za bolje korištenje raspoloživih financijskih sredstava, ali i razvoj znanja i vještina nužnih u modernoj poljoprivredi.

5. Održivo korištenje vodnih resursa i odvodnja

Uvriježeno je mišljenje kako je voda temeljni resurs Ličko-senjske županije što ima svoje uporište u činjenici da se mnogi vrijedni izvori i vodotoci upravo tu nalaze. No, za sada je voda prilična obveza jer zahtijeva rigorozan odnos prema njenoj zaštiti, ali ne i izvor prihoda za Ličko-senjsku županiju. Stoga bi bilo od iznimne važnosti da Lika bude prepoznata i

„nagrađena“ za svoju važnu ulogu u zaštiti voda, osobito putem podrške djelatnostima koje će donijeti prihod putem održivog turizma i razvojem institucija koje radi na upoznavanju,

interpretaciji i održivom korištenju vodnih resursa.

6. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije Najveći potencijal u razvoju obnovljivih izvora energije leži u korištenju drvne biomase za

potrebe grijanja. Domaćinstva se velikom većinom griju na ogrijevno drvo, dok se veći objekti i javne institucije griju na loživo ulje. Zamjena energenta i prelazak na grijanje na sječku,

pelete ili brikete može donijeti značajne uštede, povećati energetsku neovisnost, smanjiti utjecaj na okoliš i pokrenuti lokalno zapošljavanje u proizvodnji sirovine.

Potencijal za proizvodnju električne i toplinske energije u kogeneracijskim energanama na

biomasu nedovoljno je iskorišten, a najveću barijeru predstavlja nemogućnost dugoročne opskrbe sirovinom (prvenstveno iz šuma pod upravom Hrvatskih šuma).

Postoji velik potencijal razvoja malih i mikro hidroelektrana, najviše u okviru obnove starih mlinica koje su trenutno zapuštene. 7. Razvoj informacijsko-komunikacijskog sustava S obzirom na sve gore spomenute djelatnosti neophodno je razvijati i poboljšavati informacijsko-komunikacijski sustav u županiji kako bi se smanjio razvojni jaz, ubrzala komunikacija unutar županije te prostora županije sa ostalim dijelovima zemlje i svijeta. Također je potrebno senzibilizirati lokalne čelnike na poboljšanje internetskih veza i ulaganje

u slobodni pristup internetu u turističkim destinacijama korištenjem postojećih, raspoloživih nacionalnih potpora.

5. INDIKATIVNA LISTA PROJEKATA

21

Ovaj dio smjernica donosi listu pojedinačnih i/ili integriranih projektnih ideja („paketa“) za

koje projektni tim UNDP-a drži da mogu u relativno kratkom roku polučiti značajan razvojni efekt za cijelu županiju. Međutim, potrebno je primijetiti da se projektni „paketi“ i projektne

ideje ne poklapaju u potpunosti s proklamiranim strateškim ciljevima Županije, kao ni s preporukama UNDP-a o razvojnim prioritetima Županije. Upravo bi ove Smjernice trebale

dati uputu nosiocima projekata na području županije u kojem smjeru razvijati nove projekte. Lista koja je u prilogu 2 ovim Smjernicama odražava trenutno stanje stvari, a ne u potpunosti poželjnu situaciju u pogledu područja zahvata, općih i pojedinačnih ciljeva, ciljnih skupina i razine pripremljenosti projekata. S obzirom na situaciju u Ličko-senjskoj županiji i slabu prisutnost većih investitora, većina uključenih projekata su manje vrijednosti. Stoga ih je projektni tim odlučio objediniti u „projektne pakete“, cjeline u okviru kojih postoje poveznice i komplementarnost, sukladno načelima cjelovitog razvoja određenog područja. Važno je naglasiti da bi bez ove intervencije imali niz nepovezanih projektnih prijedloga često puta s istim aktivnostima i ciljevima. Projektni paketi obuhvaćaju cijeli niz projektnih ideja koje su detaljno razrađene temeljem standardnog projektnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta, a predstavljeni su u nešto više detalja u zbirnoj tablici u prilogu 2 ovome dokumentu:

Novi turistički proizvodi i destinacije:

a. „Gacka regija“ - Razvoj Gacke doline s naglaskom na održivo korištenje resursa i turizam

b. „ViN (Velebitska inicijativa)“ – Velebit kao mjesto odmora, rekreacije, izvora zdravlja i avanture

c. „Senjski turizam“ - Senj kao turistička destinacija bure i ptica grabljivica Zaštita i spašavanje u Ličko-senjskoj županiji

Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije Pojedinačne projektne ideje u sklopu ovih paketa su u različitim fazama pripreme (neke od njih i dalje su samo na razini ideje, bez ikakvog konkretnog pomaka prema realizaciji). Samo projektne ideje za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu bitno doprinijeti općem socio-ekonomskom razvoju županije, a koje su ujedno i potencijalno prihvatljive za su-financiranje

iz nekog od Strukturnih i investicijskih fondova EU razrađene su i u formi standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

Projekti se većinom odnose na turističke aktivnosti prvenstveno zbog činjenice da je

područje Ličko-senjske županije izrazito bogato prirodnim ljepotama. Možemo reći da je to za sada „sirov resurs“, ali koji s dugotrajnim aktivnostima u razvoju usluga i privlačenja

investitora može donijeti pozitivne pomake. Prva tri projektna paketa odnose se na turizam – Velebitska inicijativa koja okuplja velik broj projekata od sjevera do juga Velebita i uključuje dvije županije (Ličko-senjsku i Zadarsku), drugi se odnosi na razvoj Gacke doline s naglaskom na turističku infrastrukturu, te treći koji na području Grada Senja. Ostali paketi odnose se na

razvoj sigurnosti i zaštite u županiji kao osnovnog preduvjeta za razvoj turizma posebno avanturističkog, integrirani plan upravljanja vodom te energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

22

Osim navedenih projektnih paketa, u prilogu 2 nalaze se i sljedeće skupine projektnih ideja,

razvrstane prema kategorijama, a za koje nije potrebno raditi pred-studije izvedivosti i idejna rješenja. Ovo je dijelom stoga što im je potrebna strogo „tehnička“ dokumentacija (poput

projekata vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavaja otpadnih voda), ili posjeduju veći dio potrebne dokumentacije i spremni su za provedbu, ili još nisu dovoljno razvijeni kao ideje:

Komunalna infrastruktura i promet

Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Društvena infrastruktura

Zaštita okoliša Razvoj poduzetništva i poduzetnička infrastruktura

Pojedinačni projekti vezani uz razvoj turizma

23

Prilog 1: Usklađenost prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Ličko-senjske županije sa Strateškim i programskim dokumentima kohezijske politike EU: STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE USKLAĐENOST S TEMATSKIM CILJEVIMA I MJERAMA ZA FINANCIRANJE

PREMA „COMMON STRATEGIC FRAMEWORK“ I PREPORUKE/SMJERNICE UNDP TIMA

LSŽ-C1. Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije

LSŽ-C1-P1 Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

LSŽ-C1-P1-M1 Jačanje konkurentske sposobnosti poduzetnika i poticanje ulaganja u nove tehnologije

Tematski ciljevi: EFRR: 1 i 3 (posredno 4 i 5)

Horizontalne potpore/garancijski/kreditni instrumenti za prerađivačku industriju kroz sheme Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva gospodarstva – kroz ovaj projekt (radionice) dati informacije o planiranim modelima potpore (Instrumenti „financijskog inženjeringa“!) i prikupiti informacije o potrebama i tipovima potencijalnih prijava

LSŽ-C1-P1-M2 Stvaranje preduvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj

Svi tematski ciljevi

LSŽ-C1-P1-M3 Podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture

Tematski ciljevi: EFRR: 2, 3 i 8

LSŽ-C1-P1-M4 Jačanje poduzetničke klime u društvu

Tematski ciljevi: EFRR 3 i 8

Potpora sudjelovanju poduzetnika iz LSŽ na specijaliziranim sajmovima

Razvoj savjetodavnih usluga

LSŽ-C1-P2 Razvoj turizma

LSŽ-C1-P2-M1 Diversifikacija turističkih proizvoda i razvoj ruralnog turizma

Tematski ciljevi: EFRR: 3

Nužno razviti integrirani program (integrated territorial investment) povezan s nacionalnim i parkovima prirode, zaštićenim vodotokovima, itd. – KOORDINACIJA S JAVNOM NABAVOM – „zelena“ i „društveno odgovorna“ javna nabava

Edukacija za poduzetnike u ruralnom turizmu (smještaj, ugostiteljstvo, specijalizirani vodiči,...)

LSŽ-C1-P2-M2 Postizanje tržišne prepoznatljivosti i jačanje tradicijskih obrta

Tematski ciljevi: EFRR: 3, 6

Horizontalne potpore/garancijski/kreditni instrumenti za prerađivačku industriju kroz sheme Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva gospodarstva – kroz ovaj projekt (radionice) dati informacije o planiranim modelima potpore (Instrumenti „financijskog inženjeringa“!) i prikupiti informacije o potrebama i tipovima potencijalnih prijava

24

LSŽ-C1-P2-M3 Uspostaviti turističku infrastrukturu koja će moći zadovoljiti potrebe tržišta privučenog različitim turističkim doživljajima projektnog područja

Tematski ciljevi: EFRR: 6

Ulaganja u komunalnu infrastrukturu u turističkim središtima (vodovod, odvodnja, pročišćavanje, nabavka električnih vozila za transport turista kroz zaštićena područja, ...)

LSŽ-C1-P2-M4 Stvaranje poticajnog okruženja za turistički razvoj

Tematski ciljevi: EFRR: 3, (posredno 2)

Marketing i razvoj web-alata i servisa za turizam

LSŽ-C1-P3 Razvoj ruralnog područja i razvoj poljoprivrede, ribarstva i akvakulture

LSŽ-C1-P3-M1 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu

Tematski ciljevi: EPFRR: 3 -

LSŽ-C1-P3-M2 Razvoj i unapređenje sustava navodnjavanja

Tematski ciljevi: EPFRR: 5, 6

LSŽ-C1-P3-M3 Stvaranje preduvjeta za razvoj marikulture u Podvelebitskom kanalu

Tematski ciljevi: EFRR: 3; EFRR: 8; EPFRR: 3 (posredno 8 i 9)

LSŽ-C1-P3-M4 Potpora svim oblicima udruživanja poljoprivrednih proizvođača i osnivanje Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova)

Tematski ciljevi: EFRR: 9; EPFRR: 1, 5, 8, 9, 10

LSŽ-C1-P3-M5 Poticanje razvoja ekološke poljoprivrede (proizvodnje i prerade)

Tematski ciljevi: EPFRR: 5, 6, 8

LSŽ-C1-P3-M6 Stavljanje u funkciju gospodarsko korištenje šuma u privatnom vlasništvu

Tematski ciljevi: EPFRR: 3, 8, 9

LSŽ-C1-P4 Razvoj infrastrukture kao osnove za razvoj gospodarstva i unaprjeđenje kvalitete života stanovnika

LSŽ-C1-P4-M1 Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike

Tematski ciljevi: EFRR: 7, (posredno 9)

Prometna infrastruktura u svrhu povezivanja ruralnih i udaljenih prostora županije sa većim gradskim središtima, u svrhu ostvarivanja prava na socijalne usluge)

LSŽ-C1-P4-M2 Razvoj sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Tematski cilj: EFRR: 5 i 6

Moguće kao dio šireg brandiranja županije na temelju dostupnosti vode i potrebe za njenom zaštitom i održivim korištenjem

LSŽ-C1-P4-M3 Razvoj i unapređenje energetske infrastrukture

Tematski ciljevi: EFRR: 4 i 5

25

LSŽ-C2 Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa

LSŽ-C2-P1 Povećanje zaposlenosti povećanjem ulaganja u ljudske resurse, povećavanjem i promicanjem prilagodljivosti gospodarskih subjekata i radnika

LSŽ-C2-P1-M1 Provođenje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative

Tematski ciljevi: ESF: 8 i 10

LSŽ-C2-P1-M2 Podrška razvoju poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva

Tematski ciljevi: EFRR: 1 i 3 .; ESF: 8

LSŽ-C2-P1-M3 Jačanje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i drugih mehanizama potpore tržištu rada

Tematski ciljevi: ESF 10

LSŽ-C2-P1-M4 Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem

Tematski ciljevi: EFRR: 11

LSŽ-C2-P2 Jačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

LSŽ-C2-P2-M1 Pružanje podrške kod pristupa obrazovanju i zapošljavanju skupinama sa posebnim potrebama

Tematski ciljevi: EFRR: 9 Rekonstrukcije na javnoj infrastrukturi kako bi se poboljšao

pristup; razvoj e-aplikacija i nabavka potrebne opreme za osobe s posebnim potrebama

LSŽ-C2-P2-M2 Podrška razvoju socijalnih usluga

Tematski ciljevi: EFRR: 2; ESF: 9

LSŽ-C2-P3 Jačanje sektora obrazovanja

LSŽ-C2-P3-M1 Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju

Tematski ciljevi: EFRR: 1; ESF: 10

LSŽ-C2-P3-M2 Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva

Tematski ciljevi: ESF: 9, 10 i 11

LSŽ-C3 Strateški cilj 3: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom i

LSŽ-C3-P1 Gospodarenje otpadom

LSŽ-C3-P1-M1 Unaprjeđenje sustava prikupljanja i pohrane otpada na području LSŽ

Tematski ciljevi: EFRR, KF: 6

Integrirano upravljanje otpadom? Planovi? Nacionalna strategija?

LSŽ-C3-P1-M2 Uspostava sustava stalnog nadzora nad postupcima gospodarenja otpadom na području LSŽ

Tematski ciljevi: EFRR, KF: 6

LSŽ-C3-P1-M3 Osvještavanje stanovništva i gospodarskih subjekata o važnosti uporabe, razvrstavanja i odvojenog prikupljanja otpada

Tematski ciljevi: EFRR, KF: 6

26

korištenje obnovljivih izvora energije

LSŽ-C3-P2 Zaštita od elementarnih nepogoda

LSŽ-C3-P2-M1 Unaprjeđenja sustava zaštite i spašavanja ljudi i imovine

Tematski ciljevi: EFRR: 5

LSŽ-C3-P2-M2 Unaprjeđenje suradnje svih nadležnim organizacija u zaštiti od elementarnih nepogoda

Tematski ciljevi: EFRR: 5

LSŽ-C3-P3 Zaštita voda, mora, zraka i tla

LSŽ-C3-P3-M1 Sustavno praćenje kakvoće mora, nadzemnih i podzemnih voda, zraka i tla na području Ličko-senjske županije

Tematski ciljevi: EFRR: 5 i 6

LSŽ-C3-P3-M2 Uspostava učinkovitog sustava sprečavanja i nadzora onečišćenja i stvaranje sustava kontrole koji će osigurati pridržavanje normi i propisa neophodnih za očuvanje kvalitete zraka, vode, mora i tla

Tematski ciljevi: EFRR: 4, 5, 6

LSŽ-C3-P3-M3 Racionalno gospodarenje prostorom i uvođenje sustava ekološke i ekonomske valorizacije prostora

Tematski ciljevi: EFRR: 5

LSŽ-C3-P4 Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti

LSŽ-C3-P4-M1 Poticanje ispravnog odabira energenata, sirovina, procesa, transportnih i prometnih sredstava i primjena suvremenih metoda kako bi se smanjio utjecaj na zrak tlo i vode

Tematski ciljevi: EFRR: 4

Energetska rekonstrukcija zgrada

LSŽ-C3-P4-M2 Stvaranje preduvjeta za učinkovito korištenje sunčeve energije, energije vjetra, hidroenergije i energije iz bio-mase na području Ličko-senjske županije

Tematski ciljevi: 5 i 6

Horizontalne potpore ulaganju u obnovljive izvore energije (vjetar, voda – stavljanje u funkciju tradicionalnih mlinica!, sunce – Udbina!, biomasa – koordinacija s drvnim klasterom) i energetsku učinkovitost

LSŽ-C3-P4-M3 Kontinuiran rad na osvještavanju stanovništva o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije

Tematski ciljevi: EFRR: 5 i 6

Horizontalne mjere

LSŽ-HM-1 Razminiranje

LSŽ-HM-2 Teritorijalna suradnja