Strateške smjernice - Karlovačka županija

Strateške smjernice – programski okvir za identifikaciju projektnih ideja u sklopu projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije:

Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske

Karlovačka županija

„Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva, kvalitetnih ljudskih resursa, održivog razvoja i kvalitetnog življenja.“

Vizija Karlovačke županije 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. – 2013.

1. UVOD

Ove Strateške smjernice (dalje: Smjernice) izrađene su u okviru provedbe projekta „Priprema

temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske“ (dalje: Projekt), kako bi se preciznije odredila područja u kojima će se identificirati ideje za intervencije i investicije za Karlovačku županiju, usklađena sa svim relevantnim europskim, hrvatskim i županijskim razvojnim strateškim i programskim dokumentima. Prioritetna područja koja su određena ovim Smjernicama predstavljaju programski okvir prvenstveno u sklopu ovog Projekta, no metodologija analize ključnih problema i potencijala, i identifikacije ključnih razvojnih prioriteta i slijedom toga danih preporuka može se

primijeniti i na druga područja u Republici Hrvatskoj. U procesu određivanja prioritetnih područja za intervenciju u ovim Smjernicama korištena je metoda analize postojeće Županijske razvojne strategije Karlovačke županije i ocjena

usklađenosti njenih ciljeva i mjera sa strateškim i programskim dokumentima EU (pod pretpostavkom da je ona već usklađena s relevantnim nacionalnim dokumentima, tj. Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske), te analiza i sinteza najnovijih podataka o društvenom i gospodarskom stanju na području Karlovačke županije. Osim toga, detaljno su razrađeni prijedlozi mjera za investicije u onim područjima u kojim postoji potpuna usklađenost, na osnovu dostupnih relevantnih podataka (DZS, HZZ, HGK, HUP,...) kao i informacija prikupljenih dugogodišnjim radom timova UNDP-a na području županije. Na temelju prethodno prikupljenih podataka i prvenstveno informacija prikupljanih na individualnim sastancima sa svim dionicima u razvoju županije (sa posebnim naglaskom na suradnju sa razvojnom agencijom Karlovačke županije - KARLA d.o.o), kao i naknadno dostavljenih informacija, izvršena je analiza i ocjena svih prikupljenih projektnih ideja. Ovakvim pristupom nastojalo se analizirati podatke prikupljene dosadašnjom provedbom ovog projekta, precizno utvrditi sadašnje stanje i postaviti okvir za određivanje prikladnih

projekata koji će doprinijeti razvoju ciljanog područja, međusektorskoj suradnji i uspostavi partnerstava.

Analiza napravljena za potrebe ovih Smjernica moći će se koristiti u izradi nove županijske

razvojne strategije koja je predviđena za 2014. godinu.

2. STRATEŠKI I PROGRAMSKI OKVIR

Polazeći od prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke županije u prvom koraku analizira se njihova usklađenost sa sljedećim dokumentima:

„Europa 2020“ (web) – Strateški prioriteti

UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013., o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan

snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN)

Iz ove usporedbe proizlaze moguća područja intervencije, prikazana tabelarno u prilogu 1

ovim Smjernicama, raspoređena prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama sadržanim u Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke županije. Ono što je potrebno primijetiti jest da se postojećom Strategijom „pokrivaju“ svi tematski

ciljevi što, s jedne strane, znači gotovo automatsko uklapanje konkretnih projekata u ciljeve i

mjere Strategije dok, s druge strane, znači nedovoljnu fokusiranost Strategije i realnost u određivanju strateških ciljeva. Nadalje, Strategijom nije određen redoslijed prioriteta među

navedenim strateškim ciljevima, a nisu uzeti u obzir ni nedostaci i potencijali pojedinih mikro-regionalnih cjelina na području županije, tj. nedostaje geografski kriterij za

određivanje prioriteta za ulaganje, o čemu je potrebno voditi računa prilikom izrade nove Strategije.

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN

3. ANALIZA STANJA

Karlovačka županija je smještena u najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, na području gdje se dotiču panonska i gorska Hrvatska. Županija graniči sa Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom,

Ličko-senjskom i Primorsko-goranskom županijom, te Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Predstavlja prometno čvorište i zbog povoljnog prirodnog i prometno-geografskog položaja

iznimno je dobro povezana s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, kao i susjednim zemljama. Površina područja županije je 3.626 km2 i administrativno je organizirana kroz 5 gradova (Karlovac, Ogulin, Slunj, Ozalj i Duga Resa), 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje) i 649 naselja. Administrativno, političko, gospodarsko i kulturno središte županije je grad Karlovac.

Prema indeksu razvijenosti Karlovačka županija uvrštena je u I. skupinu1 jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka

Republike Hrvatske. Konkretno, indeks razvijenosti za Karlovačku županiju iznosi 54,52%. Između jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) postoje značajne razlike u

indeksu razvijenosti koji se kreće od 34,16% do 89,7%. Najlošije rangirane općine s indeksom razvijenosti manjim od 50% (I. skupina) su: Cetingrad, Vojnić, Krnjak i Plaški, s indeksom

razvijenosti od 50% do 75% (II. skupina) su općine: Saborsko, Ribnik, Tounj, Žakanje, Bosiljevo, Lasinja, Josipdol, Rakovica, Kamanje, Barilović, Netretić, Slunj i Generalski Stol, dok

su ostale jedinice lokalne samouprave – gradovi: Ozalj, Draganić, Duga Resa, Ogulin i Karlovac, u III. skupini s indeksom razvijenosti od 75 do 100%. Uvjerljivo najviši stupanj

razvijenosti ima županijsko središte, grad Karlovac – 98,91%. Niti jedan grad ili općina nisu u skupinama III. (100-125%) ili IV. (>125%).

Ratnim razaranjima bilo je zahvaćeno 70% površine županije, posljedice čega su i danas

vidljive. Nakon ratnih događanja, 5% površine županije je ostalo minirano. Do sada je razminirano 18 km² , pod minama je još uvijek 15 km² i ukupno 157 km² je minski sumnjivih

područja. Razminirani su svi stambeni i gospodarski objekti, kao i objekti komunalne infrastrukture, a ostalo je nerazminirano poljoprivredno i šumsko zemljište. Postupak razminiravanja kontinuirano traje, ovisno o dostupnim sredstvima. Posljedice ratnih razaranja su vidljive kroz indeks razvijenosti, ali i kroz demografska kretanja – u općinama Vojnić, Rakovica, Cetingrad, Plaški i Saborsko (područja koja su bila okupirana) slaba je naseljenost i osjetna je daljnja ubrzana depopulacija. Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj stanovnika na području Karlovačke županije je 128.8992, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 35,6 stanovnika po km2. Po

prosjeku je to znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske (prosjek: 75,71 st/km2). U odnosu

1 Odluka Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti od 27. prosinca 2013. godine (NN 158/2013) 2 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

http://www.dzs.hr/

na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, bilježi se pad u broju stanovnika za 9,1% (sa 141.787 na 128.899 stanovnika).

Proces depopulacije u Karlovačkoj županiji je prisutan kroz duži niz godina. Glavni razlozi loše

demografske slike su negativan prirodni prirast i migracija stanovništva (iseljavanje). Osim već spomenute rijetke naseljenosti, statistički podaci govore i o neravnomjerno naseljenom

području, tj. ruralni dijelovi su slabije naseljeni i vidljiva je njihova daljnja depopulacija, dok u gradovima broj stanovnika raste. Povrh toga, Karlovačka županija ima i vrlo velik udio starog stanovništva - prosječna starost prema popisu iz 2011. godine je 44 godine (prosjek za Republiku Hrvatsku je 41,7), te je nakon Ličko-senjske (45,3) i Šibensko-kninske županije (44,1) treća županija po prosječnoj starosti stanovništva u Republici Hrvatskoj. Indeks starenja županije je 149,0 i veći je od prosjeka za Hrvatsku koji je 115, što ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva. Starenje stanovništva, odnosno smanjenje aktivnog stanovništva rezultira time da sve više stanovnika živi od mirovine, što predstavlja dodatno opterećenje na mirovinski i zdravstveni sustav, te potrebu za razvojem dodatnih programa

pomoći osobama treće životne dobi.

Nekoliko manjih JLS, prvenstveno u pograničnom pojasu prema Sloveniji (Netretić, Ribnik i dr.) i BiH, odnosno većinom onih s područja posebne državne skrbi (PPDS-a), je prepoznalo

vrlo izražen problem depopulacije stanovništva na svojim područjima kao temeljni problem za njihov daljnji razvoj. Predložili su različite načine za njegovo rješavanje i interesiraju se za

mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU za tu namjenu bilo neposredno ili posredno putem razvoja lokalnog gospodarstva i poljoprivrede.

Od ukupnog broja stanovnika, radno sposobnih (radni kontingent: žene starosti između 15 i

59 godina i muškarci između 15 i 65 godina) je 84.359 stanovnika, što je udio od 65,45% stanovnika. Udio žena i muškaraca u strukturi stanovništva je gotovo pa izjednačen - 62.384

muškarca i 66.515 žena. Što se tiče kretanja nezaposlenosti, na kraju 2013. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) područni ured Karlovac evidentirano je

bilo 11.629 nezaposlenih osoba. Na kraju godine godišnja stopa pada nezaposlenosti iznosila je 2,4% odnosno 289 nezaposlenih osoba je manje u evidenciji nezaposlenih nego krajem

2012. godine. Ipak, prosječna nezaposlenost u 2013. godini u Karlovačkoj županiji se povećala u odnosu na 2012. godinu za 1,3% i iznosila je 11.4783. Obrazovna struktura Pokazatelji o obrazovnoj strukturi stanovništva su ispod prosjeka Republike Hrvatske. Karlovačka županija je županija s najvišim udjelom osoba bez ikakvog obrazovanja ili s niskim obrazovanjem. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Karlovačkoj županiji u skupini stanovništva starijeg od 15 godina (117.828 stanovnika) ima 1.659 nepismenih, tj. 1,4% stanovništva, što je nešto manje od prosjeka za Republiku Hrvatsku – 1,8%4. U segmentu stanovništva starijeg od 15 godina, čak 2,48%5 ukupnog stanovništva je bez

završene osnovne škole, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 2,4%. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Karlovačka županija je iznad hrvatskog prosjeka po broju

3 Izvor podataka: HZZ Karlovac 4 Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr 5 Ibidem

http://www.dzs.hr/

stanovnika sa završenom osnovnom školom ili bez osnovne škole. Prema posljednjem popisu stanovništva u tu skupinu pripada 46,89% stanovništva županije, što je negativan pokazatelj

naspram nacionalnog prosjeka od 30%. Najveći broj stanovništva starog 15 i više godina, ima završenu srednju školu te taj udio stanovništva u Karlovačkoj županiji iznosi 50,63%, dok je

prosjek za Republiku Hrvatsku 52%. Udio visokoobrazovanih u Karlovačkoj županiji iznosi svega 12,85% stanovništva, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 16,4%.

* podaci po općinama i gradovima, kao i na razini županije, ne pokazuju bitne razlike između žena i muškaraca

prema uključenosti u obrazovni sustav

Obrazovna infrastruktura Na području županije djeluje ukupno 8 predškolskih ustanova, od kojih je 7 u državnom vlasništvu a samo jedna u privatnom vlasništvu. Postoji kronična potreba za uređenjem,

STANOVNIŠTVO PREMA POHAĐANJU

ŠKOLE

Ukupno Osnovna

škola Srednja

škola Stručni studij

Sveučilišni

studij

Ne pohađa Predškolsko obrazovanje

Karlovačka županija

svi 128.899 9.505 4.753 2.820 3.472 106.340 2.009

m 62.384 4.916 2.432 1.462 1.349 51.187 1.038

ž 66.515 4.589 2.321 1.358 2.123 55.153 971

Republika Hrvatska svi 4.284.889 356.468 184.992 67.741 166.503 3.425.953 83.232

Grad Duga Resa svi 11.180 736 376 302 323 9.270 173

Grad Karlovac svi 55.705 4.152 2.067 1.510 1.880 45.023 1.073

Grad Ogulin svi 13.915 1.058 562 264 386 11.493 152

Grad Ozalj svi 6.817 454 251 124 213 5.630 145

Grad Slunj svi 5.076 441 187 106 102 4.132 108

Općina Barilović svi 2.990 180 104 45 45 2.578 38

Općina Bosiljevo svi 1.284 64 43 21 17 1.127 12

Općina Cetingrad svi 2.027 163 82 27 37 1.695 23

Općina Draganić svi 2.741 201 95 44 58 2.298 45

Općina

Generalski

Stol svi 2.642 168 81 46 42 2.289 16

Općina Josipdol svi 3.773 336 153 47 79 3.101 57

Općina Kamanje svi 891 52 37 25 15 756 6

Općina Krnjak svi 1.985 107 58 20 19 1.765 16

Općina Lasinja svi 1.624 132 43 23 24 1.385 17

Općina Netretić svi 2.862 184 109 44 33 2.468 24

Općina Plaški svi 2.090 145 72 17 20 1.826 10

Općina Rakovica svi 2.387 269 113 29 66 1.875 35

Općina Ribnik svi 475 24 16 8 15 406 6

Općina Saborsko svi 632 50 16 3 8 553 2

Općina Tounj svi 1.150 84 41 7 14 994 10

Općina Vojnić svi 4.764 377 162 52 35 4.120 18

Općina Žakanje svi 1.889 128 85 56 41 1.556 23

opremanjem, proširenjem i izgradnjom vrtića. Kroz konzultacije na terenu, UNDP je utvrdio da postoji kroničan nedostatak ustanova za predškolski odgoj djece u ruralnim zajednicama.

S obzirom da je cijela županija, osim urbanih dijelova Grada Karlovca, ruralno područje te da su potrebe ruralnog područja za osnovnom socijalnom infrastrukturom dugotrajno

nedovoljno adresirane, depopulacija tih područja, starenje stanovništva i migracija su direktni rezultat takve politike. S obzirom na činjenicu da u strukturi nezaposlenih ima više

nezaposlenih žena nego muškaraca6, te da su one tradicionalno vezane na domaćinstvo i mikro poljoprivredne aktivnosti, nedostatak predškolskog odgoja u ruralnim sredinama ih stavlja u nepovoljniji položaj i onemogućava ih u traženju posla, nastavku obrazovanja ili prekvalifikaciji što bi im poboljšalo položaj na tržištu rada i šanse za zaposlenje. Veliki problem vezano za osnovno školstvo je kontinuirano smanjenje broja djece u gotovo svim JLS, što kao posljedicu ima potencijalno zatvaranje područnih škola, čime se djecu iz takvih sredina prisiljava da imaju svakodnevni transfer i putuju u druga mjesta.

Na području Karlovačke županije postoje slijedeće obrazovne ustanove: Srednja škola Duga Resa

Ekonomsko-turistička škola Karlovac Gimnazija Karlovac

Medicinska škola Karlovac Mješovito industrijsko-obrtnička škola Karlovac

Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac Tehnička škola Karlovac

Prirodoslovna škola Karlovac Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac

Obrtnička i tehnička škola Ogulin Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin

Srednja škola Slunj Glazbena škola Karlovac.

Visokoškolsko obrazovanje izvode:

Veleučilište u Karlovcu – s odjelima: Strojarski odjel Tekstilni odjel Odjel sigurnosti i zaštite Odjel lovstva i zaštite prirode Prehranbeni odjel Poslovni odjel. Sveučilište u Rijeci – s odjelima na području Karlovačke županije: Sestrinstvo Poslovna ekonomija.

Temeljem stručnih podloga HZZ-a veliku prepreku razvoju predstavlja neusklađenost obrazovne strukture s potrebama gospodarstva. Postojeći programi ne prate nove grane i

tehnologije koje se razvijaju. HZZ Karlovac je provodio projekte usmjerene na poboljšanje obrazovne strukture nezaposlenih u Karlovačkoj županiji kroz projekte: „Nove vještine za 6 Izvor podataka: HZZ Karlovac

jednake mogućnosti“, „Putuj, uči, kuhaj“, a trenutno provodi projekt „Znanjem do zaposlenja: Partnerstvo za cjeloživotno učenje u Karlovačkoj županiji“. Cilj projekta je bio

ojačati kapacitete lokalnih ustanova za obrazovanje odraslih za razvoj cjeloživotnog učenja u Karlovačkoj županiji i organizirati informativnu kampanju o važnosti cjeloživotnog učenja

kako bi potakli što veći broj stanovnika na obrazovanje. Kroz projekt je oformljena mreža ustanova u Karlovačkoj županiji za razvoj cjeloživotnog učenja, provedeno istraživanje

ponude i potražnje za obrazovanjem odraslih u županiji, edukacija o primjerima dobre prakse cjeloživotnog učenja i kampanja za podizanje svijesti o važnosti ulaganja u cjeloživotno učenje. Iskorak prema boljem povezivanju potreba gospodarstva i povezivanja s obrazovnim sustavom je učinjen i kroz osnivanje Centra mehatronike u Karlovcu (u daljnjem tekstu: CMK) koji je osnovan u suradnji Veleučilišta u Karlovcu i Tehničke škole Karlovac, a pod pokroviteljstvom EU programa CARDS 2004 i tehničke potpore University of the West of England iz Bristola, Ujedinjeno Kraljevstvo.

U okviru CMK pripremljena su i provedena tri velika projekta:

• Osnivanje CMK – tijekom kojeg je i oformljen današnji Centar Mehatronike Karlovac, • INTREPID Karlovac, tijekom kojeg su uređena i opremljena strojevima i opremom visoke

tehnologije 3 laboratorija Odjela strojarstva pri Veleučilištu u Karlovcu • E-LEARNING U AUTOMEHATRONICI pod kojim je napravljen novi nastavni plan i program

za zanimanje automehatroničar i automehaničar te nabavljena nova moderna oprema za potrebe kabineta i radionice u Tehničkoj školi Karlovac.

Kao primjer dobre prakse posebno treba naglasiti projekt INTREPID Karlovac. Ciljevi projekta

„Razvoj infrastrukture za osiguranje uvjeta za istraživanja i transfer tehnologije i inovacije u Karlovcu – INTREPID Karlovac“ (INTREPID - INnovation, Technology Transfer and REsearch

Provision Infrastructure Development in Karlovac) bili su uređenje laboratorija i nabava suvremene opreme za područja ispitivanja materijala, strojne obrade i brze izrade prototipa.

Veleučilište u Karlovcu u suradnji s malim i srednjim poduzećima u okolici radilo je na stvaranju uvjeta za istraživanje, prijenos znanja i tehnologija te razvoj inovacija u Karlovcu i

regiji. Kao rezultat ovog projekta uređeno je 260 m2 prostora laboratorija, kupljena je high tech oprema u vrijednosti od 640.000,00 € a zaposlenici Centra su osposobljeni za stručno obavljanje aktivnosti vezanih uz povratno inženjerstvo, strojnu obradu i ispitivanje materijala. Provedbom ovog projekta se uvelike podignula razina kvaliteta usluga i omogućilo se lokalnom i regionalnom gospodarstvu izvršenje traženih aktivnosti u područjima strojarstva, te se podigla kvaliteta nastave Strojarskog odjela Veleučilišta u Karlovcu. Centar Mehatronike Karlovac danas djeluje kao potpora gospodarstvu u vidu pružanja usluga i savjetovanja, a ujedno služi kao platforma za obuku mladih stručnjaka na područjima strojarstva i mehatronike u Karlovačkoj županiji, te je u potpunosti održiv. Problem neusklađenosti kvalifikacija radne snage s potrebama gospodarstva očituje se i u

pokazateljima vezanim uz nezaposlenost. Od ukupnog broja nezaposlenih prijavljenih u HZZ-u Karlovcu, 40,05%7 je osoba bez završene osnovne škole ili sa završenom samo osnovnom

školom. Osobe bez kvalifikacije su u nepovoljnom položaju na tržištu rada . Također, negativan podatak o 46,9% NKV radnika u ukupnom broju stanovnika odražava se na 7 Izvor podataka: HZZ Karlovac

negativne trendove razvoja gospodarstva i zapošljavanja u županiji. Uz to, Karlovačka županija je jedna od županija s najviše prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba. Čak

54,8% nezaposlenih osoba čeka posao duže od godinu dana. S trajanjem nezaposlenosti dolazi do gubitka znanja i vještina i osobe postaju sve manje konkurentne na tržištu rada.

Obrazovanje odraslih u Karlovačkoj županiji provode uglavnom srednje škole, privatna i javna učilišta, Veleučilište u Karlovcu, Hrvatska obrtnička komora, te poneke udruge koje provode

neformalne programa obrazovanja. No, programi koje oni provode ne pokrivaju sve potrebe tržišta rada. S druge strane, stanovnici Karlovačke županije nedovoljno su zainteresirani za obrazovanje odraslih pa mnogi od tih programa ostaju neupisani. Zdravstvo i socijalna skrb Na području Karlovačke županije djeluje preko 220 zdravstvenih ustanova: dvije opće bolnice (Karlovac i Ogulin), jednoj specijalnoj bolnici (Bolnica za produženo liječenje - Duga Resa), 6 domova zdravlja, jedan zavod za javno zdravstvo, 4 poliklinike, 13 kućnih njega i rehabilitacija, preko 170 privatnih ordinacija (ordinacije u zakupu domova zdravlja te

privatne ordinacije koje imaju ugovore s HZZO ), 5 laboratorija i 24 ljekarničke jedinice. Opći zaključak je da postoji značajan broj zdravstvenih ustanova, no sve se nalaze u većim

gradovima, te zdravstvene usluge nisu jednako dostupne svom stanovništvu. Konkretno, stanovništvo u zabačenim ruralnim krajevima nije dovoljno dobro prometno povezano sa

centrima.

Gospodarstvo Najznačajnije gospodarske grane na području županije su prerađivačka industrija, trgovina i

građevinarstvo, a unutar industrije: proizvodnja hrane i pića, proizvodnja metala, opreme i strojeva, proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa, te tekstilna industrija. Ove

djelatnosti ostvaruju 85,1% ukupnog prihoda na području županije.

Na području Karlovačke županije je aktivno oko 1.600 poduzeća i 2.500 obrtnika. U strukturi gospodarstva Karlovačke županije kao najvažniji sektor ističe se industrija, koja je oduvijek

bila pokretačka snaga tehnološkog razvitka i zapošljavanja, i to prvenstveno metaloprerađivačka industrija i strojogradnja, tekstilna industrija te proizvodnja hrane i pića.

Također, zbog izuzetnog tranzitnog položaja županije i uslužne su djelatnosti, a posebno trgovina, imale svoj utjecaj na ukupni gospodarski razvoj. Gospodarstvo Karlovačke županije je tradicionalno orijentirano na inozemna tržišta, te ima suficit izvoza nad uvozom. Najveći izvoznik je tvrtka HS produkt. Prema podacima HGK, najvažniji sektori u gospodarstvu županije su: Prema razini ostvarenih ukupnih prihoda:

prerađivačka industrija: 58% trgovina na malo i veliko: 19%

građevinarstvo: 9%

prijevoz i skladištenje: 4%

ostale djelatnosti: 11%

Prema broju zaposlenih: prerađivačka industrija: 49,1%

trgovina: 14,4%

građevinarstvo: 11,8%

U Karlovačkoj županiji prerađivačka industrija najviše doprinosi kako ukupnim prihodima tako i zaposlenosti. U toj je industriji prihod značajno porastao s nešto iznad 2,5 na preko 4

milijarde kuna8, a zaposlenost je nešto skromnije narasla sa 7,8 na 8,5 tisuća radnika. Pored prerađivačke industrije ukupnim prihodima najviše doprinosi trgovina i građevinarstvo koje

je, međutim doživjelo značajan pad kako prihoda tako i zaposlenosti u razdoblju od posljednjih pet godina. Sve ostale djelatnosti imaju razinu prihoda ispod 500 milijuna i

zaposlenost ispod 1.000 radnika. Ipak je uočljiv rast zaposlenosti i prihoda u djelatnosti nekretnina, prijevozu, skladištenju i vezama te ostalim društvenim i socijalnim djelatnostima.

Valja napomenuti kako je izrađena i Industrijska strategija Karlovačke županije u razdoblju od 2014-2020. kao važan dokument za budući gospodarski razvoj županije. Među uspješnije dijelove gospodarstva županije ubrajaju se tvrtke koje se bave proizvodnjom pića, hrane, te strojogradnja i metalna industrija. Uz PPK tu su i HS Produkt, Alstom i Karlovačka pivovara.

Najveća koncentracija broja poduzetnika, zaposlenih i ostvarenih financijskih rezultata je u središtu županije – gradu Karlovcu, gdje udjeli ukupnih prihoda poduzetnika županijskog središta čine 75,9%9 ukupnih prihoda u Karlovačkoj županiji. Prema „Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po županijama u 2010. godini“, sljedećih pet poslovnih subjekata ostvarilo je najveći ukupan prihod u 2010. godini:

R.br.

Naziv poduzetnika Sjedište poduzetnika

Ukupan prihod (tisuća kuna)

1. KARLOVAČKA PIVOVARA D.O.O.

KARLOVAC 638.466

2. PPK Karlovačka mesna industrija d.d.

KARLOVAC 552.741

3. ALSTOM HRVATSKA d.o.o. KARLOVAC 359.129

4. HS PRODUKT d.o.o. KARLOVAC 308.394 5. KIM MLJEKARA KARLOVAC

d.o.o. KARLOVAC 194.871

Stanje poduzetničkih zona i njihov razvoj

Na području Karlovačke županije postoji velik broj poduzetničkih i gospodarskih zona, no velik problem je činjenica da od ukupno 34 poslovne zone, svega 13 ih je u funkciji (u

potpunosti ili djelomično). Prema podacima Karlovačke županije, u poslovnim zonama je

zaposleno oko 1.700 zaposlenih. U uređenje i opremanje poslovnih zona su uložena

8 Izvor podataka: HGK, www.hgk.hr 9 Ibidem

http://www.hgk.hr/

značajna sredstva, no razvidno je da u najvećem broju slučajeva nedostaju planovi upravljanja poslovnim zonama, kao i napori da se privuku poduzetnici.

Poljoprivredna proizvodnja Na području Karlovačke županije postoje značajni prirodni resursi u vidu poljoprivrednog zemljišta, povoljne klime i obilja pristupačnih izvora vode, koji čine dobre pretpostavke za razvoj stočarstva, posebice proizvodnje kravljeg mlijeka, a na određenim lokacijama i

voćarstva, vinogradarstva i povrtlarstva. Velike površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u županiji predstavljaju idealne preduvjete za razvoj ekološke poljoprivredne

proizvodnje. Na žalost, vrlo je mali broj poljoprivrednika koji su uspjeli podići proizvodnju na višu razinu, okrupniti zemljište i organizirati plasman proizvoda. Prema podacima koji su

prikupljeni na terenu, razvidno je da je poljoprivredna proizvodnja u dramatičnom opadanju već nekoliko godina. Zaustavljanje tog negativnog trenda iziskuje ozbiljan pristup tom

problemu i razradu mjera koje će doprinijeti oporavku poljoprivrede. Prihodi u djelatnostima kao što su poljoprivreda i šumarstvo koje pruža Financijska agencija (FINA) podcijenjeni su jer se podaci iz FINA-e odnose samo za pravne osobe kojih je u ovim djelatnostima malo. Stoga je za daljnje planiranje potrebno prikupiti podatke o individualnoj poljoprivredi u županiji iz drugih izvora i pažljivo analizirati kako bi se procijenila važnost za zapošljavanje i razvoj. Fizička infrastruktura

Prometna infrastruktura

Karlovačka županija je iznimno dobro povezano sa svim dijelovima Republike Hrvatske, kao i inozemstvom, mrežom prometnica (uključujući autocestu) i željezničkom prugom. I u ovome

segmentu se ponovno pojavljuje velika razlika u kvaliteti prometnica između pojedinih dijelova županije. Ono što predstavlja ozbiljan problem i prijetnju, je trošak održavanja

mreže prometnica. Gotovo sve JLS zbog smanjenih vlastitih prihoda nisu u mogućnosti graditi nove i rekonstruirati stare lokalne prometnice (proširenja, nogostupi i sl. građevinski

radovi). Još je veći izazov kako rekonstruirati ili izgraditi mostove koji se nalaze na ključnim prometnicama, a s obzirom da se radi o složenim građevinama, definirani su kao kapitalne

investicije. Valja napomenuti kako je velik broj prometnica propisima stavljen u nadležnost Županijske uprave za ceste, kojoj su istovremeno smanjena sredstva za održavanje i

izgradnju, čime se onemogućuje kontinuirano, kvalitetno i ekonomično održavanje prometnica.

Željeznička pruga Zagreb-Rijeka se nalazi na iznimno važnom pravcu Rijeka-Zagreb-

Budimpešta (Vb koridor) i trenutno je u rekonstrukciji što će omogućiti povećanje tereta. Nakon dovršetka obnove stare pruge godišnji teretni kapacitet će biti na razini od šest milijuna tona tereta neto. Takav kapacitet će zadovoljavati potrebe servisiranja prometa Riječke luke u narednom kratkoročnom razdoblju. Obnova stare pruge prije svega predstavlja svojevrsnu premosnicu za razdoblje do realizacije projekta nizinske pruge. Istovremeno se radi na pripremi projekata i povlačenju europskih sredstava za oko tri milijarde eura vrijedan projekt nizinske pruge. Njezina gradnja bi trebala započeti u narednim mjesecima. Komunalna i energetska infrastruktura Jedan od izraženijih problema na području županije je vodoopskrba i odvodnja. Na području

Karlovačke županije velike su razlike u dostupnosti pitke vode – razlikujemo JLS gdje je pokrivenost vodovodom preko 90% (Grad Karlovac, Ozalj, i dr.) naspram JLS koje nemaju

riješeno pitanje vodoopskrbe (Općina Generalski Stol). Specifičnost županije je postojanje mnogih pojedinačnih, malih i nekontroliranih sustava, koji nisu dio javnog sustava

vodoopskrbe. Osim toga, vodoopskrbnu mrežu karakteriziraju značajni gubici vode u

distribuciji u svim sustavima, najčešće zbog starosti mreže, kao i problematika ispravnosti vode za piće. Također, u pojedinim JLS ne postoje izvori vode, odnosno postojeći kapaciteti

nisu dovoljni za zadovoljenje potreba, npr. u općini Cetingrad i Rakovica. Konkretno, općina Rakovica koja je ujedno JLS s najviše noćenja na kontinentu i bilježi stalan porast turista,

vezana je na dovod vode s područja Nacionalnog parka Plitvička Jezera, dakle iz druge županije. Voda se crpi iz jezera što predstavlja dodatan rizik i nepovoljno utječe na

Nacionalni park, njegovu floru i faunu, čime se prirodna staništa dovode u opasnost. Prema informacijama projektnog tima UNDP-a, odustalo se od već pripremljenog regionalnog projekta vodoopskrbe „Lička Jasenica“, kojim je predviđeno rješavanje pitanja vodoopskrbe za cijeli južni dio županije. U vrijeme izrade ovih Smjernica nisu bile dostupne informacije o razlozima odustajanja, niti o predloženim alternativnim rješenjima. Također, neriješena je odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na većem prostoru županije, što naročito pogađa gradove i općine s izrazitim potencijalom za turistički razvoj (npr. Rakovica, Slunj) te JLS uz rijeku Kupu na granici sa Slovenijom. Neke JLS su napravile značajne

iskorake u tome pravcu i uspjele riješiti odvodnju i pročišćavanje kroz IPARD sredstva (npr. Općina Barilović), no velika većina JLS nema „niti metra“ kanalizacije, kao ni potrebne

dokumentacije. Uzrok ovakvome stanju je nedostatak sredstava u proračunima JLS koji su dodatno „osiromašeni“ preraspodjelom poreza i prelijevanjem sredstava u državni proračun,

te nemaju sredstva niti za izradu dokumentacije, a kamoli za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja. Ovakvo stanje predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi, okoliš, te

predstavlja veliku prepreku za razvoj gospodarstva i privlačenje investicija uopće.

Županija dulji niz godina redovito koristi sredstva dostupna putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za sufinanciranje projekata korištenja obnovljivih izvora

energije i energetske efikasnosti u kućanstvima. Ovo se najviše odnosi na korištenje solarne energije za grijanje potrošne tople vode i korištenje biomase. Također, postoje planovi za

izgradnju sustava područnog grijanja na biomasu i zamjenu energenta u postojećim sustavima koji koriste fosilna goriva kao energent.

Evidentirane su privatne inicijative za izgradnju kogeneracijskih postrojenja na biomasu te

postrojenja za proizvodnju biomase (sječke), ali veliku barijeru razvoju ovog sektora predstavlja nemogućnost dugoročne opskrbe sirovinom. Energetski pregledi javnih zgrada su također izrađeni za dio zgrada, većinom uz sufinanciranje od strane FZOEU-a. Energetska obnova javne rasvjete djelomično je obavljena, uz sufinanciranje FZOEU-a, uz primjetne neuspješne prijave na natječaje od strane pojedinih općina. Nedostatak projektne dokumentacije i problem legalizacije javne rasvjete često su prepreka za prijavu za sufinanciranje. Sanacija odlagališta otpada i izgradnja reciklažnih dvorišta nalazi se među prioritetima mnogim općinama i gradovima, ali bez velikih pomaka. Posebno se ističe dugotrajan razvoj

projekta županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Zaštićena područja Karlovačke županije Karlovačka županija obiluje prirodnim bogatstvima (rijekama, šumama, čistim zrakom, tlom i

vodom, biljnim i životinjskim svijetom) i zaštićenim područjima. Ono što nedostaje je adekvatna valorizacija tih potencijala i stvaranje dodane vrijednosti.

Očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spomenika dobar su temelj i za razvoj turističkog sektora, no ta djelatnost još ne daje rezultate koji bi se s obzirom na resurse mogli očekivati.

Za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije osnovana je Javna ustanova „Natura Viva“, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i Zakona o ustanovama, s ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode na području Karlovačke županije. Zaštićena područja Karlovačke županije – pregled:

Naziv područja Kategorija

zaštite

Godina

proglašenja

Površina (ha) (GIS baza podataka

DZZP-a)

Površina u KA

županiji (ha) (*GIS baza

podataka DZZP-

a)

Bijele i Samarske stijene

Strogi rezervat 1985. 1.125,38 86,73

Plitvička jezera nacionalni

park 1949. 29.685,15 2.752,28*

Cret Banski Moravci posebni rezervat -

floristički

1967. 2,00 2,00

Žumberak–Samoborsko gorje

park prirode 1999. 34.121,45 7.635,55*

Visibaba spomenik prirode - geomorfološki

1966.

Špilja Vrlovka spomenik prirode - geomorfološki

1962.

0,75

Klek značajni krajobraz

1971. 847,86 847,86

Ozalj - okolica značajni

krajobraz 1970. 6,08 6,08

Petrova gora - Biljeg značajni krajobraz

1969. 2.929,44 2.124,03

Slunjčica značajni krajobraz

1964. 147,88 147,88

Marmontova aleja

spomenik

parkovne arhitekture

1968. 0,59 0,59

Park u Bosiljevu

spomenik


1974. 9,67 9,67

Vrbanićev perivoj

spomenik


1970. 3,63 3,63

Ukupna površina

13.765,69

Institucionalni okvir – ključni nositelji razvoja u županiji Na području Karlovačke županije prisutna je velika razlika između jedinica lokalne

samouprave (JLS) u iskustvu u pripremi, prijavi i provedbi projekata financiranih od strane EU. Ipak se za većinu JLS može reći da nemaju nikakva iskustva u tome jer su do sada

isključivo bili oslonjeni na izravno traženje sredstava od različitih ministarstava ili javnih poduzeća. S obzirom na tu činjenicu, većina JLS nema pravilnih spoznaja o osmišljavanju

projekata, kreiranju partnerstva, potrebnoj razini tehničke dokumentacije a pogotovo o procesu nabave većih vrijednosti za radove, usluge i robe. JLS sa područja Karlovačke županije u pripremi svojih projekata do sada uglavnom nisu koristile mogućnosti suradnje i partnerstva s drugim JLS, unatoč postojanju cijelog niza zajedničkih problema koji često, posebno u slučaju komunalne infrastrukture, proizlaze iz ustroja lokalne samouprave iz bivše SFRJ i većeg obuhvata tadašnjih općina. Suradnja s drugim dionicima iz civilnog i poslovnog sektora u zajednici kroz kreiranje partnerstva na lokalnom nivou također je vrlo ograničena. Zbog toga su do sada razvijeni i prijavl jeni

projekti za pojedine JLS bili vrlo malih iznosa, u najvećem broju slučajeva ispod razine potrebne za fondove EU.

Važeća županijska razvojna strategija široko obuhvaća problematiku razvoja županije tako da

su ciljevi, prioriteti i mjere detaljno razrađeni. S druge strane JLS imaju svoje razvojne dokumente koji su kao Planovi ukupnog razvoja (PUR-ovi) ili strategije lokalnog razvoja

napravljeni davno te su kao takvi potpuno nedostatni i neprimjenjivi za sadašnje stanje.

Zbog svoje loše financijske situacije, nemogućnosti ili nedovoljne informiranosti o mogućnostima povoljnog zaduženja te negativnih dosadašnjih iskustava nekih općina u

provedbi EU projekata, izražena je zabrinutost skoro svih JLS prije svega u odnosu na financiranje vlastitog doprinosa, plaćanja PDV-a kao i predfinanciranje provedbe projekata.

Na Poziv za dostavu projektnih prijava za Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu

infrastrukturu kojeg je objavilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prema informacijama koje su JLS dostavile UNDP-u, JLS s područja Karlovačke

županije prijavile su sljedeće projekte: Grad Karlovac dva projekta: „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka“ i Gradski muzej: „Karlovački muzejski prostor za budućnost“, Grad Ogulin: „Poslovna infrastruktura u poslovnoj zoni“. Za sredstva iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice MRRFEU-a, prema informacijama koje su JLS dostavile UNDP-u,JLS s područja Karlovačke županije prijavile su sljedeće projekte: Općina Lasinja: Modernizacija prometne infrastrukture za održivi razvoj općine Lasinja“, Općina Netretić: „Izgradnja igrališta u Netretiću“ i Grad Slunj (3 projekta): „Put u

bajku – Rastoke“, „Unapređenje prometne infrastrukture na području grada Slunja – Mrežnička ulica“ i „Unapređenje prometne infrastrukture na području grada Slunja – Ulica II

poljski put“.

Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Agencija je osnovana 2002. godine s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog

razvoja na razini područne (regionalne) samouprave. Svoje usluge pruža Karlovačkoj županiji, svim općinama i gradovima u županiji, udrugama, nevladinim organizacijama, javnim

ustanovama te sektoru malog gospodarstva.

Agencija trenutačno zapošljava 8 djelatnika/ica pretežno visoke i više stručne spreme,

raspoređenih na poslove pripreme i provedbe projekata za različite fondove, strateškog planiranja i programiranja strateških dokumenata, edukacija, vođenja baze projekata,

marketinških aktivnosti te administrativnih poslova.

Agencija je pripremila više projekata koji su odobreni za financiranje i raspolaže dovoljnim ljudskim resursima i kapacitetima za pripremu i provedbu projekata. Trenutno priprema projekte: „Žitni put“, „RibarKA“, „Nikola Tesla u Karlovcu“ i „KAaquarium“. Također je uspješno do sada pomagala nekim od JLS u pripremi i provedbi projekata (najviše gradu Karlovcu). S druge strane, neke od JLS do sada nisu koristile pomoć Agencije u pripremi i provedbi projekata, dijelom zbog toga što se s više ili manje uspjeha oslanjaju na pomoć konzultanata.

Grad Karlovac Županijsko središte, grad Karlovac, ima veliki broj projekata i projektnih ideja koje razvija, a

koje su skoro sve odreda dosta velike financijske vrijednosti. Za razliku od ostalih JLS, u gradskoj upravi su zaposleni stručni djelatnici koji imaju dovoljno kapaciteta za pripremu i

kasniju provedbu većih projekata. Osim toga, za pripremu većih projekata Grad koristi i Karlovačku razvojnu agenciju (npr. za projekte KAaquarium, Nikola Tesla idr.). Svi projekti

grada Karlovca su okrenuti razvojnim ciljevima i potrebama grada, iako mnogi od njih kasnije mogu imati širi regionalni utjecaj i to na temelju postojećih potencijala, kulturne i prirodne

baštine, kao i jačanja tehnološkog razvoja i inovacija.

Grad trenutno uspješno provodi nekoliko projekata: „Business Friendly Municipalities“, „Karlovački muzejski prostor za budućnost“ i sudjeluje kao partner na projektima: "AQUA

AGRO" financiran iz ESF-a a kojeg provodi Prirodoslovna škola u Karlovcu, „Svi za jednoga, jedan za sve" kojeg provodi Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac, „Nove

vještine za jednake mogućnosti" u kojem je nositelj projekta ŽGK „Korak".

Za sada Grad nema značajnijih projekata i projektnih ideja koji su usmjereni na iskorištenje potencijala koje Karlovac kao industrijsko središte cijele županije ima, prije svega u metaloprerađivačkoj industriji, te aktivnom uključivanju visokoškolskih ustanova u gospodarski razvoj. Iznimku predstavlja projekt Razvoj infrastrukture za osiguranje uvjeta za istraživanje i transfer tehnologije i inovacije u Karlovcu - INTERPID Karlovac (INTREPID - INnovation, Technology Transfer and REsearch Provision Infrastructure Development in Karlovac) kojeg je provodilo Veleučilište u Karlovcu u suradnji s malim i srednjim poduzećima u okolici i kroz projekt stvorilo uvjete za istraživanje, prijenos znanja i tehnologija, te inovacije. Ovaj projekt posebno treba naglasiti kao primjer dobre prakse kroz koji je dokazano da proizvodnja stvara novu (i dodanu vrijednost) i radna mjesta, a uz to je nakon završetka provedbe u potpunosti održiv.

Veleučilište u Karlovcu – VUKA

Veleučilište je regionalno najjača obrazovna institucija čija je vizija postati suvremena visokoobrazovna institucija i središte znanstvene i stručne misli regije kroz kontinuirano

unapređivanje studijskih programa i provedbu razvojnih i primijenjenih istraživanja, te

također postati okosnica razvoja regije. Veleučilište je uspješno provelo nekoliko projekata (prethodno navedenih) a u tijeku je evaluacija projekta SustaiNet (Sustainable networking

for green solutions) prijavljenog na 3. poziv IPA Prekograničnog programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013.

Projektu „Atrij znanja – Regionalni centar za bioraznolikost i ekološka istraživanja"

prijavljenom u okviru Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije, Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije odobrena je tehnička pomoć u pripremi projekta za sufinanciranje iz strukturnih fondova Europske unije i očekuje se potpisivanje sporazuma. Projekt „Napredak“ (Regionalna proizvodnja sireva – poduzetnička vrijednost za ruralni razvitak) u okviru 3. poziva na dostavu prijedloga projekata u okviru Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. odobren je za financiranje iz IPA fonda. Projekt „Tragom divljine“ (Neinvazivni monitoring divljih životinja u zaštićenom prekograničnom području),

prijavljen je u okviru istog poziva i uvršten je na rezervnu listu projekata predviđenih za sufinanciranje. Projektni sažetak “Cheese senses - Support to the cheese producers”

prijavljen je u okviru poziva Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja prošao je ocjenu kvalitete te je ušao u drugi korak evaluacije.

Veleučilište također ima projektne ideje i koncepte koji predstavljaju nastavak njihovih

aktivnosti usmjerenih prema razvoju regije i sinergijskog djelovanja Veleučilišta, gospodarstva i društvene zajednice, a to su :

Centar za istraživanje i održivi razvoj kontinentalnog turizma primjena tehnologije brze izrade prototipova u medicini i dentalnoj medicini

razvoj GPS tehnologije u telemetrijskim istraživanjima divljih životinja primjena zaštitnih mikrobnih kultura i bakteriocina u zaštiti hrane

brza provjera udjela masti u siru metodom bioimpedancijske spektroskopije

bezmrežna numerička kolokacijska metoda za analizu dinamičkog nelinearnog odziva čvrstih tijela

beskontaktno mjerenje mehaničkih naprezanja šumski požari i obnova šuma nakon šumskih požara na karlovačkom području i drugi.

Slijedom gore navedenog, Veleučilište u Karlovcu posjeduje dovoljne i stručne kapacitete za provedbu razvojnih projekata. Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) Na području Karlovačke županije djeluju tri LAG-a: „Valis Colapis“, „Frankopan“ i „Petrova

Gora“. Uspostavom i akreditacijom Lokanih akcijskih grupa koje obuhvaćaju skoro cijeli teritorij županije (osim urbanog dijela grada Karlovca), započelo se s razgovorima o pripremi

i provedbi većih zajedničkih projekata. Ovakav pristup bi trebalo pomoći u kreiranju partnerstva na lokalnoj i regionalnoj razini nužnih za povlačenje sredstava iz fondova EU.

No, valja naglasiti kako LAG-ovi još uvijek nisu „zaživjeli“ u potpunosti, te će u skoroj

budućnosti imati vrlo ozbiljne zadatke jer će biti svojevrsne mikro razvojne agencije u ruralnim područjima. Djelovati će na unapređenju kvalitete života kroz partnerski pristup

svih sudionika lokalne zajednice i biti značajan subjekt u planiranju, izboru i provedbi

projekata od značaja za razvoj tog područja. Također, njihova važna uloga je i pomoć dionicima u LAG području u prijavi na razne projekte ruralnog razvoja.

LAG Vallis Colapis

LAG Vallis Colapis je jedna od najuspješnijih i najkompetentnijih lokalnih akcijskih grupa u Republici Hrvatskoj. U svojim nastojanjima da pokrene društvene i gospodarske

aktivnosti LAG Vallis Colapis provodi projekte usmjerene na poticanje lokalnih poslovnih inicijativa, korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje prodaje lokalnih poljoprivrednih proizvoda. LAG nastavlja raditi na ukazivanju na prednosti koje ruralno područje Karlovačke županije ima kao mjesto za život, te razvijati njegove turističke i gospodarske potencijale. Poseban naglasak u radu LAG Vallis Colapis stavlja na djelatnosti mladih i podršku u poboljšanju uključivanja mladih u donošenje lokalnih odluka, poboljšanju društvenog života u ruralnim krajevima i zapošljivosti mladih. Valja naglasiti i projekt „Solarni cluster“ - projekt povećanja energetske samodostatnosti ruralnih zajednica, temeljem razvoja lokalnog poduzetništva za korištenje novih tehnologija u razvoju proizvoda i usluga zasnovanih na

obnovljivim izvorima energije.

Grad Ogulin Grad Ogulin aktivno radi na privlačenju sredstava EU i razvoju Ogulina kao gospodarskog i

turističkog centra. Posebno valja naglasiti projekt centra za posjetitelje "Ivanina kuća bajke“ koji je financiran iz IPA programa, ukupne vrijednosti 1,36 mil. EUR.

Hrvatski zavod za zapošljavanje Karlovac

Nastavno na prethodno navedene podatke o pripremi i provedbi razvojnih projekata razvidno je da je HZZ Karlovac dovoljno kompetentan provoditi projekte i biti partner u

projektima usmjerenim ka poboljšanju zapošljivosti i obrazovne strukture stanovništva.

STRATEŠKE SMJERNICE

Osnovni preduvjeti za razvoj Karlovačke županije su:

1. Povećanje efikasnosti i stručnosti javne uprave i administracije, osnaživanje kapaciteta JLS i pružanje tehničke pomoći u pripremi i razradi projektnih ideja -

izgradnja kapaciteta na lokalnom nivou kroz dobro osmišljene i kontinuirane programe, usmjerene na bolje osmišljavanje i objedinjavanje projekata, uspostavljanje kvalitetnih partnerstva na lokalnoj razini i šire te primjenu praktičnih iskustava u upravljanju većim projektima.

2. Karlovačka razvojna agencija kao u potpunosti samostalan regionalni koordinator, što podrazumijeva uključivanje svih JLS i ostalih partnera u postavljanje prioriteta, okrupnjavanje strateških projekata i koordinacija tijela u pripremi i provedbi.

3. Izrađene ili obnovljene i usklađene razvojne strategije svih jedinica lokalne samouprave za naredno programsko razdoblje 2014. – 2020. i jasno određeni

trenutni prioriteti razvoja županije.

4. Razvijena komunalna infrastruktura u funkciji poboljšanja života stanovnika i osnaživanja gospodarskih aktivnosti.

5. Izrada programa i mjera za poboljšanje demografske slike županije.

6. Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava - razvoj srednjoškolskog i

visokoškolskog obrazovanja, tj. kadrova sukladno razvojnim prioritetima i potrebama gospodarstva, uključujući i obrazovanje odraslih.

7. Daljnje poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, i to gospodarstva vezanog uz

korištenje biomase za proizvodnju energenta (sječka, peleti) kao oblik zapošljavanja stanovništva u ruralnim područjima, te korištenja biomase za potrebe grijanja u

javnim ustanovama koje za grijanje koriste ekstra lako loživo ulje.

8. Energetska obnova zgrada kao vid dugoročnog smanjenja troškova za energiju i otvaranje radnih mjesta.

Iz svega navedenog, uključujući i podatke dostupne iz važeće Županijske razvojne strategije, planiranje manjih i većih razvojnih projekata kao i aktivnosti usmjerenih na povećanje razine povlačenja sredstava iz fondova EU bi trebalo započeti od sljedećih nekoliko pretpostavki i smjernica: 1) S obzirom na izrazito nepovoljne demografske pokazatelje, županija se u planiranju svog

razvoja mora usredotočiti na poboljšanje demografske slike kroz poboljšanje uvjeta za život i zapošljavanje. Problem depopulacije je potrebno rješavati kroz populacijske mjere

na državnoj i na lokalnoj razni. Potrebno je zaustaviti odseljavanje postojećeg stanovništva te izraditi programe za privlačenje novog stanovništva, što uključuje razvoj

lokalnog gospodarstva i poljoprivrede kao conditio sine qua non. Također, u planiranju

razvoja, kao i određivanju prioriteta, više se treba fokusirati na dostupne prirodne, društvene resurse (prije svega napuštenu imovinu) i zemljopisne prednosti koje ima

županija (geografski položaj), kao i podržati projekte uvođenja širokopojasnog interneta u ruralna područja županije.

2) Velika većina gradova i općina iz Karlovačke županije ima na svojim područjima sasvim

napuštenu ili nedovoljno iskorištenu državnu imovinu različitih titulara vlasništva - od poljoprivrednog zemljišta, napuštene vojne imovine, napuštenih stambenih objekata, područnih škola, pa sve do gospodarskih objekata. Sve navedeno predstavlja izraziti razvojni potencijal koji se treba aktivirati i mora se staviti u funkciju razvoja šire zajednice. Posebno je važno riješiti pitanje organiziranja predškolskog odgoja u ruralnim zajednicama. Potrebno je osmisliti koncept za ruralna područja na način da se urede, prošire i opreme postojeći objekti za predškolski odgoj, odnosno u gradovima i općinama gdje takvi objekti ne postoje, potrebno je izraditi projekte za uređenje i opremanje izgrađenih a nekorištenih ili zapuštenih objekata, a koji su prikladni za organiziranje rada

predškolske ustanove.

3) Na području Karlovačke županije postoje veliki prirodni, kulturni ili društveni potencijali za nove razvojne projekte koje je nužno valorizirati. Svaka od JLS ima ideje za projekte

kojima bi se stavili u funkciju razvoja lokalne zajednice neki od prirodnih, kulturnih ili društvenih potencijala koji su se ranije puno više koristili. To se odnosi na JLS koje imaju

šansu podići svoj cjelokupni gospodarski razvoj valorizacijom vlastitih prirodnih i društvenih resursa u svrhu razvoja turizma (npr. Karlovac, Ogulin, Rakovica, Ozalj, Lasinja

idr). Isto tako, postoji više dobrih ideja od strane JLS, privatnog i civilnog sektora za iskorištenje prirodnih potencijala županije, a koji nisu u funkciji razvoja turizma, kao npr.:

korištenje termalne vode, korištenje hidropotencijala malih rijeka, kao i potencijala i dostupnosti bio-mase, a što je nužno uzeti u obzir.

4) Integriranim pristupom u oblikovanju većih projekata, potrebno je podržati JLS u

njihovom nastojanju da valorizacijom vlastitih prirodnih i kulturnih vrijednosti iskoriste blizinu nacionalnog parka Plitvička jezera i drugih parkova prirode u svrhu razvoja

turizma te time doprinesu povećanju ukupnog gospodarskog razvoja cijele županije.

5) Nužno je pokušati kreirati kvalitetna partnerstva među sektorima već u fazi pripreme projekta na lokalnoj razini i šire. Također, neophodno je aktivnije uključivanje Županije u određivanju prioriteta i oblikovanje projekata kako ne bi kasnije došlo do zagušenja u njihovoj provedbi i financijskom praćenju.

6) Problematika vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, s obzirom da svaka

od JLS ima više takvih manjih i većih projekata, zahtijeva sustavno rješavanje ovog pitanja, te je od ključne važnosti pomoć i koordinacija sa županijske razine. Generalno gledano, rješavanje problema komunalne infrastrukture, posebno vodoopskrbe i

odvodnje potrebno je kroz objedinjene projekte za više jedinica lokalne samouprave.

7) Kroz bolje osmišljavanje projekata te povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama i poslovnim sektorom, nužno je iskoristiti industrijske potencijale grada

Karlovca, prije svega u metaloprerađivačkoj industriji. Također, u istom sektoru postoji i ogroman potencijal za inovacije i prijenos tehnologija i znanja.

8) S obzirom na ogroman potencijal županije temeljem ukupne površine pod šumom,

potrebno je ojačati sektor drvne industrije kroz direktnu pomoć poslovnom sektoru za tehnološko unapređenje procesa proizvodnje i stvaranje proizvoda više dodane

vrijednosti.

9) Prednost treba dati projektima koji obuhvaćaju unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije dajući prednost iskorištavanju hidro potencijala za male hidrocentrale te bio mase i geotermalne energije za sustave javnog grijanja; uz povećanje energetske efikasnosti u zgradarstvu.

Većina projekata koje predlažu JLS je u osnovi male vrijednosti (do nekoliko stotina tisuća eura) i usmjerena je na rješavanje pojedinačnih problema unutar pojedine JLS. Isto tako

većina projekata i projektnih ideja odnosi se na rješavanje osnovnih potreba u komunalnoj i društvenoj infrastrukturi (npr. lokalne nerazvrstane ceste, gradske ulice, sustavi grijanja,

vrtići, sportski sadržaji idr). Posebno se izdvaja problematika vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, gdje svaka od JLS ima više takvih manjih i većih projekata. To

jasno ukazuje na činjenicu da osnovne infrastrukturne potrebe na području ove županije nisu riješene i da ne postoje sustavni načini rješavanja ove problematike na lokalnom nivou. I u

ovim pitanjima od ključne je važnosti pomoć i koordinacija sa županijske razine.

Strateški smjerovi razvoja:

1) Turizam – kulturni, odmorišni, te ostali vidovi modernog turizma (osvješteni putnici i transmoderni turisti)

2) Industrija (metaloprerađivačka) i inovacije 3) Šumarstvo i prerada drva

4) Poljoprivreda i ribarstvo 5) Održivo korištenje obnovljivih izvora energije – energija vode, biomase

5. INDIKATIVNA LISTA PROJEKATA Ovaj dio smjernica donosi listu većih (regionalnih) i/ili integriranih projektnih ideja („paketa“) za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu u relativno kratkom roku polučiti značajan razvojni efekt za cijelu županiju. Međutim, potrebno je primijetiti da se projektni „paketi“ i projektne ideje veće vrijednosti i obujma zahvata ne poklapaju u potpunosti s proklamiranim strateškim ciljevima županije, kao ni s preporukama UNDP-a o razvojnim prioritetima županije. Upravo bi ove Smjernice trebale dati uputu nosiocima projekata na području županije u kojem smjeru razvijati nove projekte. Lista koja je u prilogu ovim Smjernicama

odražava trenutno stanje stvari, a ne u potpunosti poželjnu situaciju u pogledu područja zahvata, općih i pojedinačnih ciljeva, ciljnih skupina i razine pripremljenosti projekata.

Pojedinačne projektne ideje u sklopu ovih paketa su u različitim fazama pripreme u formi

standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

Paketi projektnih ideja:

1. Komunalna infrastruktura - promet: Obnova i izgradnja nerazvrstanih cesta, obnova gradskih ulica i trgova

2. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prema distributivnim područjima (DP):

a. Karlovac – Duga Resa b. Ozalj c. Lička Jasenica

3. Djeca i mladi 4. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije 5. Zaštita okoliša 6. Razvoj poduzetništva i poduzetnička infrastruktura 7. Novi turistički proizvodi i destinacije (grupirano prema destinacijama):

a. Ozalj – Europska kolijevka akvarela

b. Lasinjska kultura c. „Plitvičke doline“ – Rakovica

d. „Plitvičke doline“ – Slunj e. „Plitvičke doline“ – Saborsko

f. Karlovac 8. Pojedinačni projekti razvoja turizma

9. Poticanje zapošljavanja i razvoj ljudskih kapaciteta, potpora ugroženim skupinama stanovništva, socijalno uključivanje - (ESF)

Projektne ideje kratko su opisane u zbirnoj listi projektnih ideja iz Karlovačke županije u

prilogu 2 ovom dokumentu, a više informacija nalazi se u standardnim obrascima za svaki pojedinačni projekt. Samo projektne ideje za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu bitno

doprinijeti općem socio-ekonomskom razvoju županije, a koje su ujedno i potencijalno prihvatljive za su-financiranje iz nekog od Strukturnih i investicijskih fondova EU razrađene

su i u formi standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE USKLAĐENOST S TEMATSKIM CILJEVIMA I MJERAMA ZA FINANCIRANJE PREMA „COMMON STRATEGIC FRAMEWORK“ I PREPORUKE/SMJERNICE UNDP TIMA

KŽ-C1 Oživljavanje ruralnog prostora i uravnotežen razvoj svih područja Županije

KŽ-C1-P1 Razvoj ruralnog prostora

KŽ-C1-P1-M1 Programi poticanja razvoja ruralnog prostora i prostornog planiranja

Tematski ciljevi: EAFRD

Kroz mjere ruralnog razvoja KŽ-C1-P1-M Izjednačavanje kvalitete života ruralnih područja u odnosu na urbana područja i zaustavljanje procesa depopulacije

Tematski ciljevi: EAFRD

Fokusiranje na dostupne prirodne, društvene resurse

Uvođenja širokopojasnog interneta u ruralna područja

KŽ-C1-P1-M3 Valorizacija i unapređenje autohtonih poljoprivrednih i turističkih proizvoda i usluga

Tematski ciljevi: EAFRD 3

Kroz integrirane projekte za pojedine JLS u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode

KŽ-C1-P1-M4 4. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata na ruralnom području

Tematski ciljevi: EAFRD 3 i ERDF 3

Kroz mjere ruralnog razvoja

KŽ-C1-P1-M5 Primjena LEADER pristupa Tematski ciljevi: EAFRD 9 KŽ-C1-P2 Civilno društvo, kultura i sport

KŽ-C1-P2-M1 Jačanje kapaciteta civilnog društva i povezivanje javnog i civilnog sektora

Tematski ciljevi: EAFRD 11 i posredno 9

Obaveza kreiranja partnerstva sa drugim sektorima, uključivanje udruga i, prije svega, LAG-ova u aktivno partnerstvo

KŽ-C1-P2-M2 Valorizacija i upravljanje materijalnom i nematerijalnom baštinom

Tematski ciljevi: EAFRD 9 i 11

Kroz integrirane projekte razvoja turizma za pojedine JLS u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode

KŽ-C1-P2-M3 Unapređenje kulturnih i sportsko-rekreacijskih programa i infrastrukture

Tematski ciljevi: EAFRD 9 i 11 Kroz integrirane projekte za pojedine JLS u blizini nacionalnih

parkova i parkova prirode

Za manja gradska srdišta kroz programe urbane obnove KŽ-C1-P3 Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem

KŽ-C1-P3-M1 Osposobljavanje kadrova za upravljanje regionalnim razvojem

Tematski ciljevi: EAFRD 11 i ESF 11

Kontinuirana izgradnja kapaciteta

Prilog 1: Usklađenost prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke županije sa Strateškim i programskim dokumentima kohezijske politike EU:

KŽ-C1-P3-M2 Unapređenje županijske, međužupanijske, međuregionalne i međunarodne suradnje

Tematski ciljevi: EAFRD 11 i ESF 11

KŽ-C1-P4 Razvoj prometne povezanosti

KŽ-C1-P4-M1 Prometno povezivanje središta Županije s periferijom

Tematski ciljevi: EAFRD 7 Kroz mjere ruralnog razvoja kao i objedinjavanje više

projekata JLS u veće projektne cjeline

KŽ-C1-P4-M2 Razdvajanje tranzitnog i lokalnog prometa


KŽ-C1-P4-M3 Poboljšanje dostupnosti sustava javnog prijevoza


KŽ-C1-P4-M4 Razvoj novih prometnih pravaca


KŽ-C1-P5 Razvoj ruralnog turizma

KŽ-C1-P5-M1 Usmjeravanje, informiranje i educiranje poljoprivrednika


Uvođenja širokopojasnog interneta u ruralna područja KŽ-C1-P5-M2 Diverzifikacija gospodarskih djelatnosti i izvora dohotka na ruralnom Prostoru


Kroz mjere ruralnog razvoja

KŽ-C1-P5-M3 Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta


Kroz mjere ruralnog razvoja KŽ-C1-P5-M4 Razvoj turističke infrastrukture na ruralnom prostoru

Tematski ciljevi: EAFRD 8, posredno ERDF 3 i 8,


KŽ-C1-P5-M5 Poticanje malog obiteljskog

poduzetništva u turizmu Tematski ciljevi: EAFRD 8, posredno ERDF 3 i 8,


KŽ-C2 Konkurentno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i infrastrukture

KŽ-C2-P1 Jačanje konkurentnosti gospodarstva

KŽ-C2-P1-M1 Ulaganje u nove tehnologije i istraživanje i razvoj

Tematski ciljevi: ERDF 1 i EARDF 1

Povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama

Potencijali grada Karlovca u metaloprerađivačkoj industriji

Inovacijski potencijal drvne industrije KŽ-C2-P1-M2 Poticanje proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti usmjerenih izvozu

Tematski ciljevi: ERDF 3

Jačanje sektora drvne industrije te sektora metaloprerađivačke industrije kroz direktne poticaje za

unapređenje tehnološkog procesa i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti

KŽ-C2-P1-M3 Unaprjeđenje inovacijske djelatnosti i komercijalizacija

Tematski ciljevi: ERDF 1 i posredno EAFRD 3

Projekti koji imaju uključeno povezivanje poslovnog sektora sa znanstvenim ustanovama i civilnim sektorom (udruge inovatora)

KŽ-C2-P1-M4 Promocija Županije i gospodarstva


KŽ-C2-P1-M5 Unapređenje regionalne i međunarodne suradnje poduzetnika i poduzetničkih potpornih institucija


Projekti koji potiču udruživanja poduzetnika, stvaranje klastera i međunarodnu suradnju

KŽ-C2-P2 Poticajno okruženje za ulaganje i razvoj poduzetništva

KŽ-C2-P2-M1 Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

Tematski ciljevi: ERDF 3 i ERDF 8

Direktni poticaji za unapređenje tehnološkog procesa i nove proizvode (manji grantovi, zbog nedostatnih financijskih kapaciteta za ulazak u projekte veće vrijednosti)

KŽ-C2-P2-M2 Razvoj tradicijskih obrta Tematski ciljevi: ERDF 3 i EAFRD 8

KŽ-C2-P2-M3 Privlačenje domaćih i stranih ulagača

Tematski ciljevi:

KŽ-C2-P2-M4 Unapređenje poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija

Tematski ciljevi: ERDF 1 i 8 kao i EAFRD 1

Podrška projektima za upravljanje i marketing postojećih poslovnih zona

KŽ-C2-P3 Unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje

KŽ-C2-P3-M1 Razvoj poljoprivrede i slatkovodnog ribarstva

Tematski ciljevi: EAFRD 5 i EMFF 3 Kroz mjere ruralnog razvoja

KŽ-C2-P3-M2 Razvoj održivog šumarstva i kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem


KŽ-C2-P3-M3 Poticanje razvoja ekološke poljoprivrede


Kroz mjere ruralnog razvoja KŽ-C2-P3-M4 Unapređenje prerade u poljoprivrednoj proizvodnji

Tematski ciljevi: ERDF 3 i EAFRD 1, 3 i 4

Direktni poticaji za unapređenje proizvodnje, ali do manjih ukupnih znosa vrijednosti projekata, kako bi se proširio krug

potencijalnih korisnika

KŽ-C2-P4 Unapređenje turističke ponude

KŽ-C2-P4-M1 Razvoj selektivnih oblika turizma



KŽ-C2-P4-M2 Poboljšanje postojećih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda



KŽ-C2-P4-M3 Komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta


KŽ-C2-P4-M4 Prodaja turističkih usluga Tematski ciljevi: KŽ-C2-P4-M5 Unapređenje destinacijskog menadžmenta i informacijskog sustava

Tematski ciljevi: ERDF 2 i EAFRD 2


KŽ-C2-P5 Razvoj Infrastrukture

KŽ-C2-P5-M1 Razvoj prometnica na glavnim županijskim prometnim pravcima

Tematski ciljevi: ERDF 7 , Zajedno sa Kohezijskim fondom

Obnova pruge Sisak - Karlovac

KŽ-C2-P5-M2 Razvoj komunalne infrastrukture

Tematski ciljevi: ERDF 5 i 6, EAFRD 5 i 6 Objedinjeni projekti za više JLS za vodoopskrbu, odvodnju i

pročišćavanje otpadnih voda

KŽ-C2-P5-M3 Razvoj energetske infrastrukture

Tematski ciljevi: ERDF 4 i 5

Projekti obnove elektrodistribucijskog sustava u ruralnim predjelima, uz moguću primjenu alternativnih i obnovljivih izvora

KŽ-C2-P5-M4 Razvoj poslovne infrastrukture

Tematski ciljevi: ERDF 3, posredno 1 i 8,

Izgradnja nedostajuće infrastrukture u postojećim poslovnim zonama

KŽ-C2-P5-M5 Razvoj turističke infrastrukture

Tematski ciljevi: ERDF 3, posredno 1 i 8, EAFRD 8


KŽ-C3 Jačanje ljudskih resursa i strateško planiranje

KŽ-C3-P1 Unapređenje kvalitete odgojnoobrazovnog sustava

KŽ-C3-P1-M1 Izgradnja i opremanje objekata predškolskog odgoja i povećanje dostupnosti programa predškolskog odgoja

Tematski ciljevi: ESF 9 i ERDF 9 i EARDF 9

Objedinjavanje postojećih projekata JLS u jedan za cijelu županiju, koristeći inovativne pristupe ii iskustva drugih članica EU te korištenje naputene državne imovine

razvoja KŽ-C3-P1-M2 Izgradnja i opremanje objekata u školstvu i poboljšanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa obrazovanja


Opremanje škola izvan županijskog središta

KŽ-C3-P1-M3 Poboljšanje sustava stipendiranja

Tematski ciljevi: ESF 9, 10, 11

Kao preduvjet - identificiranje potreba poslovnog sektora

KŽ-C3-P1-M4 Razvoj visokoškolskog obrazovanja

Tematski ciljevi: ERDF 10 i ESF 10

KŽ-C3-P2 Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama gospodarstva i razvoj cjeloživotnog učenja

KŽ-C3-P2-M1 Suradnja znanstveno-istraživačkog, javnog i privatnog sektora

Tematski ciljevi: ERDF 1, ESF

Projekti koji imaju uključeno povezivanje poslovnog sektora sa znanstvenim ustanovama i civilnim sektorom (udruge inovatora)

KŽ-C3-P2-M2 Poticanje cjeloživotnog učenja i usavršavanja u struci


KŽ-C3-P2-M3 Razvoj obrazovnih programa u skladu s potrebama gospodarstva


KŽ-C3-P2-M4 Izgradnja i opremanje objekata i institucija za programe cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja u struci

Tematski ciljevi: ESF i ERDF 10

Iskorištavanje potencijala napuštene državne imovine bez izgradnje novih objekata

KŽ-C3-P3 Unapređenje zdravlja i preventivne zdravstvene zaštite

KŽ-C3-P3-M1 Unapređenje zdravstvene zaštite

Tematski ciljevi: ERDF 9, ESF 9 i EAFRD 9

KŽ-C3-P3-M2 Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti

Tematski ciljevi: ESF 9

KŽ-C3-P3-M3 Unapređenje programa palijativne i hospicijske skrbi

Tematski ciljevi: ESF 8 i 9

KŽ-C3-P3-M4 Razvoj dodatnih zdravstvenih usluga


KŽ-C3-P4 Unapređenje socijalne sigurnosti

KŽ-C3-P4-M1 Poboljšanje kvalitete života socijalno osjetljivih skupina


KŽ-C3-P4-M2 Unapređenje zaštite žrtava Tematski ciljevi: ESF 8 i 9

nasilja u obitelji

KŽ-C3-P4-M3 Razvoj prevencije i zaštite od ovisnosti


KŽ-C3-P4-M4 Programi potpore braniteljima i oboljelima od PTSP-a


KŽ-C3-P5 Jačanje kapaciteta javne uprave za strateško i prostorno Planiranje

KŽ-C3-P5-M1 Jačanje kapaciteta za

strateško planiranje razvoja Tematski ciljevi: ESF 11 i ERDF 11

KŽ-C3-P5-M2 Prostorno planiranje u funkciji održivog razvoja

Tematski ciljevi: ESF 11 i ERDF 11

KŽ-C3-P5-M3 Jačanje izvršnih kapaciteta i financijskog potencijala JLS-a

Tematski ciljevi: ESF 11 i ERDF 11

KŽ-C4 Održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i kulturnom baštinom

KŽ-C4-P1 Jačanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša, prirodnim i kulturnim resursima

KŽ-C4-P1-M1 Podizanje svijesti i razvijanje kapaciteta za upravljanje zaštitom okoliša i prirodnim resursima i kulturnom baštinom


KŽ-C4-P1-M2 Uspostava županijskog informacijskog sustava zaštite okoliša


KŽ-C4-P1-M3 Zaštita okoliša kod izvanrednih zagađenja


KŽ-C4-P2 Razvoj sustava gospodarenja otpadom

KŽ-C4-P2-M1 Razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada i reciklažnih dvorišta


Kao preduvjet - Uspostava sustava upravljanja otpadom za cijelu županiju

KŽ-C4-P2-M2 Sanacije službenih i ilegalnih odlagališta otpada i uspostava županijskog sustava gospodarenja otpadom s pripadajućim građevinama


Uspostava sustava upravljanja otpadom za cijelu županiju

KŽ-C4-P2-M3 Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama

Tematski ciljevi: ERDF 6 i EAFRD 5 i 6

Objedinjavanje projekata više JLS, prednost korištenju modernih tehnologija pročišćavanja i tehnologija bez utroška el. energije za ruralna područja

KŽ-C4-P3 Zaštita prirodnih vrijednosti te očuvanje biološke i

KŽ-C4-P3-M1 Jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim vrijednostima

Tematski ciljevi: ERDF 6 i 11 i EAFRD 6

krajobrazne raznolikosti KŽ-C4-P3-M2 Provođenje mjera zaštite staništa važnih za očuvanje biološke raznolikosti i krajobraza

Tematski ciljevi: ERDF 6 i EAFRD 5 i 6

KŽ-C4-P4 Unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost

KŽ-C4-P4-M1 Informiranje, sustavno planiranje i upravljanje korištenjem obnovljivih izvora energije

Tematski ciljevi: ERDF 4, 5 Županija kao nositelj i inicijator projekata u korištenju

obnovljivih izvora energije

KŽ-C4-P4-M2 Iskorištavanje hidroenergije, biomase i bioplina

Tematski ciljevi: ERDF 4, 5 iEAFRD 4 i 5

Prednost projektima iskorištenja hidropotencijala i biomase i geotermalne enrgije za sustave javnog grijanja

KŽ-C4-P4-M3 Iskorištavanje solarne energije i energije vjetra

Tematski ciljevi: ERDF 4, 5 i EAFRD 4 i 5

Županijski program poticaja korištenja solarne energije za kućanstva

KŽ-C4-P4-M4 Iskorištavanje ostalih obnovljivih izvora energije


Županijski program poticaja korištenja dizalica topline za kućanstva

KŽ-C4-P4-M5 Energetska učinkovitost u zgradarstvu


Prije svega za javne zgrade u gradovima

Horizontalne mjere

KŽ-HM-1 Razminiranje Tematski ciljevi: ERDF 6

Government & Nonprofit

Strateške smjernice - Karlovačka županija