Stratifikovani uzorak

UvodU cilju što uspješnijeg poslovanja, savremena preduzeća danas sprovode razna istraživanja jer imaju potrebu da što je moguće detaljnije, upoznaju ponašanje potrošača, a sve to u cilju jačanja svoje pozicije na tržištu.

Upoznavanje potrošača podrazumjeva prikupljanje informacija o potrošačima sa ciljem opisivanja stavova, uvjerenja, sklonosti i ponašanja potrošača na osnovu kojeg preduzeće donosi svoju odluku o načinu pozicioniranja na tržištu.

Ako je osnovni skup relativno homogen, onda prost slučajan uzorak predstavlja dobru osnovu za donošenje preciznih ocjena o parametrima skupa. Ali, ako je osnovni skup heterogen, tj. ako su njihovi elementi među sobom bitno razlikuju po posmatranom obilježju, prost slučajni uzorak će rijetko biti reprezentativan, a zaključci koje donosimo biće neprecizni.Da bismo povećali reprezentativnost slučajnog uzorka vršimo STRATIFIKACIJU OSNOVNOG SKUPA,skup dijelimo na izvjestan broj relativno homogenih, jasno razgraničenih podskupova, STRATUMA.

Stratifikacijom se smanjuju slučajne greške izbora jer se izbor vrši iz homogenih skupova. Izazov prilikom obrazovanja stratifikovanog uzorka predstavlja odabir dovoljnog broja stratuma i sam način stratifikacije. Treba težiti da se skup podeli na što više homogenih stratuma, jer su na taj način i varijanse ovih podskupova male, samim tim mala je greška ocjene aritmetičke sredine i drugih parametara osnovnog skupa. U svakodnevnom radu, stratifikacija se vrši u skladu sa konkretnim problemom uz prethodno proučavanje pojave i njene strukture.

Tako formiramo stratifikovan uzorak koji predstavlja uniju prostih slučajnih uzoraka od kojih je svaki izabran iz po jednog stratuma. Kao kriterijum za diobu osnovnog skupa na stratume koristimo neku osobinu elemenata skupa koja je u čvrstoj vezi sa posmatranim obilježjem.

Pretpostavimo da nas interesuju izdaci građana Republike Srpske za kupovinu kućanskih preparata. Varijacije u kupovini uslovljene su u velikoj mjeri veličinom dohotka građana. (VIŠE od 2000KM, 1000-2000KM, 500- 1000 i ispod 500KM mjesečno). Prost slučajni uzorak neće garantovati zastupljenost sve četiri kategorije stanovnika.

Zato diobom osnovnog skupa na četiri podskupa po nivou dohotka (četiri stratuma), a zatim slučajnim izborom jedinica iz svakog stratuma, obezbjeđujemo reprezentativnost uzorka.

Sve jedinice unutra pojedinih stratuma imaju istu vjerovatnoću izbora u uzorak. Budući da stratumi nisu iste veličine, jedinice skupa imaju među sobom različite vjerovatnoće izbora i one su nam unaprijed poznate.

Nivo izdataka smo izabrali kao kriterijum za stratifikaciju zbog njegove veze sa visinom izdataka za kupovinu kućanskih preparata za dom. Izbor kriterijuma je pravilan ako njegovom primjenom formiramo relativno homogene i medju sobom razraničene podskupove po obilježju koje posmatramo.

U našem primjeru, stratifikacija je opravdana i dobro sprovedena ako su izdaci za kupovinu kućanskih preparata sa istim novoima dohotka približno jednaki, dok se između pojedinih nivoa dohotka oni bitno razlikuju.

Svrha stratifikacije je dvostruka: 1) Ovim načinom izbora elemenata u uzorak

obezbjeđujemo reprezentativnost stratifikovanog uzorka na osnovu kojeg donosimo preciznije zaključke o osnovnom skupu u odnosu na prost slučajni uzorak

2) Stratifikovani uzorak pruža informacije i o pojedinim dijelovima osnovnog skupa, što nam omogućuje da sprovedemo i zasebnu analizu svakog stratuma.

Postoje dvije vrste stratifikovanog uzorka:- proporcionalni- disprcionalni 

U proporcionalnom stratifikovanom uzorku iz svakog sloja uzima se isti procenat jedinica.

Disproporcionalni stratifikovani uzorak se formira na osnovu značaja svakog sloja i izabrani broj jedinica iz svakog sloja nije proporcionalan veličini cijelog sloja. 

Ova tehnika se koristi u situacijama u kojima troškovi prikupljanja podataka variraju od sloja do sloja i u slučajevima kada je za neki sloj teže procjenti njegovu stvarnu veličinu, ili kada od jednog sloja npr. očekujemo da bude manje kooperativan od ostalih, pa nam je potreban veći broj članova upravo iz tog sloja kako bi uzorak bio reprezentativan.

Primjer 1:Organizacija “ Poket mladih” želi da izvrši istraživanje i utvrdi sklonost mladih ljudi ka pozorišnim predstavama. Koristi se stratifikovani uzorak.Osnovni skup se dijeli na četiri stratuma, odnosno podskupa i to po kriterijumu nivoa obrazovanja, osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje. Slučajnim izborom jedinica iz svakog stratuma bira se određeni broj pojedinica na kojima će se vršiti istraživanje.Organizacija je kao kriterijum uzela nivo obrazovanja, jer smatra da što veće obrazovanje pojedinac ima, ujedno ima i veću zainteresovanost za pozorišne predstave.

Primjer 2:

Agencija za bankarstvo vrši istraživanje sposobnosti vraćanja kredita firmi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Za ovo istraživanje, koristi se stratifikovani uzorak, tj. dijeljenje na stratume. Kao kriterijum se uzimaju kantoni u federaciji, a zatim se iz kantona bira određeni broj preduzeća koja će se uzeti u obzir prilikom ovog istraživanja.