Operacionalizacija Istrazivanja i Uzorak

OPERACIONALIZACIJA ISTRAIVANJA UZORAK I UZORKOVANJEAkademska godina 2014./2015.25.03.2015.

Neeksperimentalna kvantitativna metodlogija


OperacionalizacijaDefiniranje naina na koje planirano istraivanje namjeravamo provesti

Sadri odgovore na pitanje KAKO istraiti temu koja je definirana i razraena u fazi konceptualizacije

Izrada izvedbenog nacrtaIzbor metode i tehnike istraivanjaIzrada plana uzorka Izrada istraivakog instrumentaPriprema provedbe istraivanjaPilot istraivanjeIzrada plana i programa obrade podataka

*Neeksperimentalna kvantitativna metodlogija


Izvedbeni nacrtKratki opis planiranih postupaka realizacije istraivanja.

1. METODA PRIKUPLJANJA PODATAKA

2. DEFINICIJA POPULACIJE I PLAN UZORKA

3. KARAKTERISTIKE MJERNOG INSTRUMENTA

4. TEHNIKA PROVEDBE ISTRAIVANJA

5. PLAN OBRADE I PRIKAZIVANJA REZULTATA ISTRAIVANJA



Metode i tehnikeMETODA:Opi pristup u provedbi istraivanja (npr. anketa, intervju, analiza sadraja)

TEHNIKA:Specifini nain primjene ili ostvarenja toga pristupa (npr. anketa na terenu, telefonom, internetom; individualni intervju, fokusne grupe )



Podjela istraivakih metodaField metodePrikupljanje podataka od pojedinaca, u stvarnoj ivotnoj situacijiopaanjeintervjuanketaeksperimentDesk -metode Prikupljanje podataka za stolom, analiza ve postojeih podatakaanaliza statistikih podatakanaliza sadraja



UZORAK I UZORKOVANJE*Neeksperimentalna kvantitativna metodlogija


Osnovni pojmoviPopulacija je skupina jedinki na koje se istraivanje odnosi i na koju se poopavaju (generaliziraju) dobiveni rezultati. Populacija obuhvaa sve lanove neke skupine, definirane prema odreenim kriterijima, odnosno sve jedinice neke skupine na koju se dobiveni rezultati odnose. Uzorak je dio populacije na kojemu se provodi istraivanje i temeljem kojega se zakljuuje o cijeloj populaciji. Uzorak ne moe biti bilo koji njezin dio nego onaj koji sadrava sve karakteristike populacije vane za predmet istraivanja odnosno koji u cijelosti reprezentira populaciju iz koje je izabran. Uzorak mora biti populacija u malom.Reprezentativnost uzorka se obino utvruje s pomou tzv. kontrolnih varijabli odnosno karakteristika za koje se ve prije utvrdilo ili je opravdano pretpostaviti da utjeu na pojavu koja je predmet istraivanja.



Plan i realizacijauzorkaKARAKTERISTIKE UZORKA o kojima treba voditi rauna da bi se ostvarila njegova reprezentativnost i preciznost dobivenih rezultata u osnovi se mogu svesti na plan i realizaciju uzorka:1. PLAN UZORKA1.1. Ciljana populacija1.2. Osnovni skup i okvir za izbor uzorka 1.3. Nain izbora uzorka 1.4. Veliinu uzorka 1.5. Disperziranost (rasprenost)uzorka2. REALIZACIJA UZORKA:Oznaava to je od planiranog ostvareno, u kojem je smislu ostvareni uzorak odstupio od plana. To obuhvaa sljedea pitanja:2.1. Odsutnost ispitanika2.2. Odbijanje ankete2.3. Neizjanjavanje na pojedina anketna pitanja2.4.Greke anketara prilikom realizacije postavljenog plana uzorka (samo za neke anketne tehnike)



Plan uzorka1. CILJANA POPULACIJA2. OSNOVNI SKUP (i okvir za izbor uzorka)Osnovni skup je skupina jedinki iz koje biramo uzorak, a okvir za izbor uzorka je popis jedinica osnovnoga skupa odnosno podaci iz kojih emo uzorak izabrati. 3. NAIN IZBORA UZORKANain na koji je uzorak izabran jedan od najvanijih elemenata plana uzorka o kojemu najvie ovisi njegova reprezentativnost, a time i ukupna valjanost rezultata istraivanja. Prema nainu izbora razlikujemo dvije osnovne vrste uzoraka:

Probabilistiki uzorci Neprobabilistiki uzorci



Probabilistiki uzorciProbabilistiki uzorciDa bi se neki uzorak mogao nazvati probabilistikim potrebno je zadovoljiti sljedee uvjete:1. Za svakog lana populacije (osnovnoga skupa) mora biti poznata vjerojatnost da bude izabran u uzorak;2. Izbor svih jedinica uzorka mora biti lien bilo kakvog utjecaja, namjere ili odluke istraivaa.Glavne prednosti probabilistikih uzoraka: U dosljednoj primjeni probabilistikog uzorkovanja, iskljuena je bilo kakva pristranost u planu njegova izbora;Probabilistiki uzorci omoguavaju procjenu tzv. standardne greke uzorka odnosno razlike izmeu rezultata dobivenih na uzorku i rezultata koji bi se dobili obuhvatom cijele populacije. Vrste probabilistikih uzoraka:Jednostavni sluajni uzorakSluajni sustavni (sistematski) uzorakSluajni stratificirani uzorak"Cluster" uzorak *Neeksperimentalna kvantitativna metodlogija


Jednostavni sluajni uzorak*Svi lanovi populacije (osnovnoga skupa) imaju, u matematikom smislu, u potpunosti jednake izglede da budu izabrani u uzorak.

Prednosti jednostavnog sluajnog uzorka:- Nije potrebno nikakvo prethodno znanje o populaciji;- Nema mogunosti pristranog izbora koje mogu nastati zbog uvoenja nekog kriterija klasifikacije;Omoguava veliko rasprenje (disperziju) jedinica uzorka pa je pogodan za telefonske ankete, ankete potom i sl.

Nedostaci i ogranienja:- Potreban je popis jedinica osnovnoga skupa (biraki popisi, liste studenata, popisi telefonskih brojeva, adresa i sl.);Jedinice uzorka mogu biti previe "rasprene" pa je stoga sasvim neprikladan za provedbu terenskih istraivanja. Iako je izabran probabilistiki, takav uzorak ne mora biti reprezentativan prema svim relevantnim karakteristikama, osobito ako nije osobito velikNeeksperimentalna kvantitativna metodlogija


Sluajni sustavni (sistematski) uzorak*Za konstrukciju tog uzorka potreban je popis jedinica osnovnoga skupa iz kojeg se, u skladu s odreenim intervalom, u uzorak izabire svaka n-ta jedinica. Pri tome je najvanije da prva jedinica koja e ui u uzorak bude izabrana sluajno (iz "bubnja", kompjutorski i sl.) jer samo tako sve jedinice imaju matematiki iste izglede da budu izabrane u uzorak.



Sluajni stratificirani uzorak *U prvom se koraku osnovni skup (npr. ukupno popisano punoljetno stanovnitvo Hrvatske) podijeli prema karakteristikama koje smatramo vanim kontrolnim varijablama reprezentativnosti uzorka (npr. podjela na ruralna i urbana naselja), a potom se unutar svake cjeline probabilistiki biraju nie jedinice uzorka (npr. naselja). Unutar tako izabranih jedinica (naselja) mogue je provesti daljnju stratifikaciju (npr. prema stupnju naobrazbe stanovnitva) te na kraju provesti sluajni izbor ispitanika unutar svakog obrazovnog stratuma.



Sluajni stratificirani uzorak *

Prednosti sluajnog stratificiranog uzorka:Osigurana reprezentativnost s obzirom na relevantne varijable;Mogua izravnija usporedba rezultata s drugim uzorcima, strukturiranima na isti nain.Nedostaci i ogranienja:Potrebno je predznanje o karakteristikama populacije i njihovom utjecaju na istraivanu pojavu;Procedura je sloena i skupa.



Klaster ("cluster") uzorak *

Tu vrstu uzorka koristimo kad ne raspolaemo relevantnim podacima o populaciji odnosno osnovnome skupu (demografska, socijalna i druga obiljeja temeljem kojih bi se provela stratifikacija), a ipak elimo provesti probabilistiki izbor kojim su kontrolirane odreene karakteristike populacije.

Prednosti klaster-uzorka:Ne zahtijeva predznanje o populaciji;Nedostaci i ogranienja:Ne mora osigurati reprezentativnost prema svim relevantnim karakteristikama populacije;Zahtijeva raspolaganje potpunim popisom jedinica na svim razinama izbora.



Neprobabilistiki uzorci*

Neprobabilistiki uzorci - sve ostale vrste uzoraka koji nisu izabrani prema kriteriju matematike vjerojatnosti nego u skladu s odreenim kriterijima istraivaa - nekim njegovim pretpostavkama, oekivanjima, znanjem o populaciji i slino.

Glavne vrste neprobabilistikih uzoraka jesu:Kvotni uzorakPrigodni uzorakUzorak dobrovoljacaNamjerni uzorakPseudo-sluajni (nasumini) uzorak



Kvotni uzorak*

U osnovi je slian sluajnom stratificiranom uzorku ali izbor jedinica uzorka unutar pojedinih skupina (stratuma) nije probabilistiki nego namjeran ili pseudo-sluajan budui da istraiva sam odluuje o izaboru jedinica koje pripadaju u odreenu kategoriju.

Prednosti kvotnog uzorka:Jednostavniji izbor ispitanikaOsigurana reprezentativnost uzorka prema kontroliranim karakteristikama ispitanika (definiranima izborom kvota)Nedostaci i ogranienja:Potrebno je precizno poznavati promatrane kvote u populacijiMogua je znaajna pristranost uzorka prema karakteristikama koje nisu kontrolirane zadanim kvotamaNeeksperimentalna kvantitativna metodlogija


Prigodni uzorak*

Ovom je vrstom uzorka obuhvaena skupina pojedinca, dostupnih u odreenoj prigodi, koji su dio populacije na koju se odnose rezultati istraivanja.

Prednosti prigodnih uzoraka:Mogunost izbora predstavnika manjih i rasprenih populacija bez odgovarajuih popisa;Jednostavni izbor ispitanika (jednostavna realizacija).Nedostaci i ogranienja: Neopravdanost generaliziranja rezultata na opu populaciju (neprikladni za istraivanja javnoga mnijenja ili drugih pojava koje se odnose na ukupno stanovnitvo nekog podruja)Mogue odreene manjkavosti glede reprezentativnosti ak i manjih i razmjerno homogenih populacija.



Uzorak dobrovoljaca*

Kao to se moe zakljuiti ve iz njegovoga naziva, ovom su vrstom uzorka obuhvaeni samo oni predstavnici promatrane populacije koji se dobrovoljno javljaju za sudjelovanje u istraivanju.

Prednosti uzoraka dobrovoljaca:Jednostavna priprema (ne zahtijevaju neki posebni plan uzorkovanja);Niski trokovi realizacije;Prikladni su za kvalitativna (produkcija ideja, prijedloga, primjedbi i sl.), orijentacijska i dopunska istraivanja.

Nedostaci i ogranienja:Neopravdanost poopavanja rezultata na cijelu populaciju (ak i kad je populacija mala i razmjerno homogena).



Namjerni uzorak*

Pri konstrukciji ove vrste uzorka, istraiva sam izabire ispitanike na osnovi kriterija koje smatra vanima za ciljeve istraivanja

Prednosti namjernog uzorka:Mogunost izbora ispitanika koji su kompetentni za predmet istraivanja;Prikladan za kvalitativna (produkcija ideja, prijedloga, primjedbi i sl.), orijentacijska i dopunska istraivanja.

Nedostaci i ogranienja:Neopravdanost poopavanja rezultata na cijelu populaciju iz koje je uzorak izabran;Potreban popis eksperta te poznavanje vrste i razine njihove kompetencije;Razmjerno sloena provedba istraivanja (mogue tekoe u uspostavi kontakta s potencijalnim ispitanicima).



Pseudo-sluajni (nasumini) uzorak*

Ova se vrsta uzorka odabire po naelu "sluajno sam ga sreo" i stoga daje privid sluajnog izbora iako ni u kojem pogledu ne zadovoljava kriterijima statistiki sluajnog odnosno probabilistikog uzorkovanja.

Prednosti psudo-sluajnih uzoraka:Jednostavni izbor;Prikladni za orijentacijska istraivanja ili kao ilustracija moguih stajalita.

Nedostaci i ogranienja:Privid sluajnosti i nepristranosti iako je izbor vrlo pristran;



Izbor vrste uzorka*

Odluka o nainu izbora vrste uzorka ovisi o:

1. Vrsti i ciljevima istraivanja2. Potrebnoj reprezentativnosti i preciznosti rezultata 3. Raspoloivom vremenu4. Raspoloivim financijskim mogunostima



HVALA NA PANJI!



*

Documents

Operacionalizacija Istrazivanja i Uzorak