strukovnjak br 4

strukovnjakGODINA 4 • BROJ 4 • VELJA»A 2007.LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA

Kako smo osvojiliKreπimirov grad

i hrvatske poduzetnike

Kako smo osvojiliKreπimirov grad

i hrvatske poduzetnike

Poloæaj mladih u druπtvuPoloæaj mladih u druπtvuPoloæaj mladih u druπtvu

Jesmo li spremniJesmo li spremnipokazati svoju originalnostpokazati svoju originalnost

Jesmo li spremnipokazati svoju originalnost

Poloæaj mladih u druπtvu nije u pitanju- Vaænije je pitanje jesu li danaπnjimladi uspjeπna ekipa 5Kako smo osvojili Kreπimirov grad ihrvatske poduzetnike 6-7Predstavile se strukovne πkolevirovitiËkog kraja 8

BROJ 4 • VELJA»A 2007.

U organizaciji HHO-a Adrijana i Dubravkou πkoli ljudskih prava 9-12Kako do tolerantnijeg druπtva 10RazliËitosti moramo uvaæavati 11Toleranciju uËimo od svojih roditelja 12Nasilnici nam oduzimaju osnovna ljudska prava- a mi se pravimo da je sve u redu 13Kako smanjiti nasilje 13Tribina o ovisnost: Mladi doæivljavaju drogukao opasnost za sebe i svoje prijatelje 14

Jesmo li spremni izdiÊi se iz svakodnevice 15Svijet u kojem æivimo 16Je li nam bolje nego prije 200 godina 17Napredak je jedino u tehnologiji 17Ærtva loπeg braka uvijek su djeca 18Kad muπkarac mora biti savrπen 18Ana Karenjina nekad i danas 18

Moæe li Hrvatska bez uËitelja biti zemlja znanjaUËenjem ostvarujemo svoje ciljeve,a u tome nam pomaæu uËitelji 18Kad gradimo kuÊu, zovemo zidare 19U nastavi treba biti aktivan 19

mladi - uspjeπna ekipa

mladi i ljudska prava

uËenik - uËitelj

stereotipi

2

sadræaj


Impressum

Dragi Ëitatelji,

kao πto primjeÊujete, neπto ranije no prethodnatri, Ëetvrti broj Strukovnjaka izaπao je iz tiska.VeÊ iz sadræaja moæete primijetiti da smo se ovegodine nekako “uozbiljili”. Teme su nam aktualne,dogaaja je bilo mnogo, a zapravo smo sefokusirali na nas same.

Tako u ovom broju moæete Ëitati o poloæaju mladihu druπtvu, njihovim pravima i odnosima suËiteljima; nadalje bavimo se stereotipima okonas.

Za sve one koji joπ ne znaju dovoljno opustolovinama naπeg sugraanina SlavkaCimermana, o tome tko je Orhan Pamuk, poËecimahratske umjetnosti ili pak iskapanjima u gradskomparku... zahvalite vrijednim mladim novinarima iopskrbite se novim informacijama.

Za kraj tu su i crtice iz πkolske svakodnevice, aznate da se u naπoj πkoli uvijek dogaa neπtozgodno...

U ime redakcijeSanja JankoviÊ

Orhan Pamuk - prvi TurËin dobitnik Nobelovenagrade za knjiæevnost 22Izloæba Prvih pet stoljeÊa hrvatske umjetnosti 23Knjige Slavka Cimermana- sjeÊanja na putovanja 24Indijsko-hrvatsko prijateljstvo 25Arheoloπko iskopavanje ostatakasrednjovjekovne utvrde u gradskomparku u Virovitici 26Mato Lovrak æivi u nama 27

VjeronauËna radionica Agape: Sretni kad izmameosmijeh na liceKako æive uËenici naπe πkole smjeπteni u UËeniËkomdomu: U poËetku samo Ëekaπ da doe petakIzletiRadionicePredavanjePrigodniceValentinovo 2007.

iz πkolskog æivota 4, 28-31

uvodnik

kultura

Strukovnjaklist uËenika Strukovne πkole Viroviticagodina 4, broj 4NakladnikStrukovna πkola ViroviticaVukovarska cesta 1Tel. 033/722-939e-mail:[email protected] nakladnika: Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, prof.Urednica: Sanja JankoviÊU izradi lista sudjelovali: Ivana Bjelica, Helena Marijan, HelenaGrgiÊ, Matko VukoviÊ, Ana ZrniÊ, Zvonimir JakπiÊ, Alan Bart, IvanaIliËiÊ, Marina Prister, Adrijana Tepeπ, Nikolina BoæiËeviÊ, MarinaBoæiËeviÊ, Aleksandra UtjeπinoviÊ, Marija Bekavac, Jozo IliËiÊ,Valentina Petriπko, Kristina –uraπeviÊ, Martin NovakoviÊ, MatejaSzabo, Nikolina VukoviÊ, Snjeæana Ibriks, Ramona LesiÊ, NenoDragiÊ, Mihael GoriËki, Marijana Æagar, Gabriela SmokroviÊ, AnaFindrik, Sanja JankoviÊVoditeljica: Marija Karácsonyi, prof.GrafiËka priprema i tisak: Grafoprojekt ViroviticaNaklada: 200 kom.

Fotografija na naslovnoj stranici: Dubravko Δuk (predsjednikVijeÊa uËenika Strukovne πkole i Ëlan Nacionalnog vijeÊa uËenika)za sudjelovanja u πkoli ljudskih prava

3


Na inicijativu Ramone LesiÊ, uËenice 3.crazreda, a u dogovoru s profesoricom MarijomOliÊ osnovana je vjeronauËna radionica podnazivom Agape. Radionici su se mogli prikljuËitisvi kreativni uËenici naπe πkole bez obzira narazred i spol. No Ëini se da muπki dio ipak nezanimaju takve vrste aktivnosti pa su Ëlaniceove skupine sve redom djevojke: MarinaTomljanoviÊ (2.a), Jasmina GegiÊ (2.a), MarinaLacko (2.a), Valentina Pribil (3.a), BoæicaJezerËiÊ (3.c), Ramona LesiÊ (3.c), SnjeæanaIbriks (3.c), Monika Peula (1.c) i Ivana JezerËiÊ(1.g) na Ëelu s profesoricom OliÊ.

Radionica je poËela s radom u studenom2006. godine, i to svakog utorka 15-17 h. Naradionici smo izraivale boæiÊne Ëestitke snamjerom da se prodaju, a novac prikupljenprodajom dade u dobrotvorne svrhe. »estitkesu se prodavale 10. prosinca pred Crkvomsvetog Roka zajedno s kolaËima koje su ispekliuËenici 1.g razreda naπe πkole. ProdajomËestitaka i kolaËa prikupili smo ukupno 1800

Agape dolazi iz grËkog jezika, aoznaËava najuzviπeniji oblik ljubavi.To je ljubav prema Bogu i drugimljudima i Ëovjek koji ljubi takvomljubavlju, spreman je uËiniti sve zadobrobit drugoga

Sretni kada izmame osmijeh na lica

SreÊa je relativna. Nekome je sreÊamaterijalno bogatstvo, a nekome zdravlje, ljubavi duhovna dobra. Meni sreÊu predstavlja mojezdravlje i zdravlje moje obitelji. Isto tako veliku

RAMONA LESIΔ, U»ENICA KOJA JE POTAKLA RAD VJERONAU»NE RADIONICE:

Misija - pomoÊ drugim ljudima

πkolski æivot

kn. Od tog iznosa 800 kn smo odvojili za kupnjunaoËala jednoj djevojci, a ostatak novca odluËilismo darovati zajednici „Ljubav i svjetlo“ kojaokuplja djecu i ljude s posebnim potrebamakoje smo jednom prilikom i posjetili i proveli snjima ugodno popodne. Osmjesi na njihovim

sreÊu mi predstavlja i pomaganje drugima jermislim da svatko od nas ima svoju misiju naovoj zemlji, a svojom smatram upravo tu. Jaradim na svojoj sreÊi, jer ona ne pada s neba.

Zbog toga sam dala prijedlog profesorici izvjeronauka (jer sam smatrala da je onanajprikladnija za tako neπto) da osnujemoradionicu u kojoj Êe se izraivati boæiÊne Ëestitkekako bi se njihovom prodajom moglo pomoÊionima kojima je to najpotrebnije i kako bi joπnetko, osim nas, mogao biti sretan.

Na sreÊu ima ljudi koji razmiπljaju kao i ja,prva je profesorica koja se sloæila s tim iravnateljica koja nam je to omoguÊila dajuÊisvoj pristanak da se to radi u ovoj πkoli. Ali toipak ne bi bilo dovoljno da nema joπ nekolikouËenica koje pomaæu u ostvarenju te radionicei daju svoj prilog za sreÊu nekog drugog, atime i sebi samima. Utjecajem svih nasradionica teËe glatko.

Za potpunu realizaciju svega πto radimomoraju postojati ljudi koji Êe kupiti naπeproizvode, dakle oni koji na neki naËinrazmiπljaju kao ja. Za ostvarenje naπe sreÊenismo bitni samo mi, veÊ i ljudi oko nas, jerne æivimo sami na ovom planetu.

Ramona LesiÊ 3.c

licima koji su iskazivali radost zbog naπegposjeta dovoljno su velik poticaj da ponovnoudruæimo snage i izmamimo osmijeh na nekadruga lica, jer neËiji osmijeh je najveÊa hvalaza naπ trud.

Snjeæana Ibriks 3.c

»lanovi zajednice “Ljubav i svjetlo”

»lanice vjeronauËne radionice Agape

4

VJERONAU»NA RADIONICA AGAPE



Poloæaj mladih, dakle nas, pripadnikaljudske vrste u dobi od 15 do 25 godina, udanaπnjem je druπtvu povlaπten. No sve imasvoju cijenu, a situacija se moæe matematiËkijednostavno prikazati i ovako: 50:50; biti ili nebiti; da ili ne; hoÊeπ - neÊeπ; uzmi ili ostavi.

MoguÊnosti su naime nebrojene. Prvo,imamo zakonski reguliranu zaπtitu. Mladi sepodupiru, financiraju, πtite im se interesi itd.Na konkretnom primjeru Hrvatske stvari stojeovako: mala smo zemlja, imamo joπ manjestanovnika, potencijali su preveliki, kakoagrarni, ekonomski, turistiËki, tako i joπ mnogi.U starom druπtvu postoji najuobiËajenija træiπnapojava - zakon ponude i potraænje. »ega jemalo, ima visoku cijenu. A to smo mi. Traæenaroba. Ta pogledajte samo oko sebe. Traæimoovog, traæimo onog, nudimo ove moguÊnosti,nudimo one pogodnosti… Uvjeti su tek: prvo- biti mlai od 29 godina; drugo - ne biti starijiod 29 godina. Globalni rezime: moguÊnostivisokog obrazovanja najveÊe su u povijesti,razmjene studenata funkcioniraju do relacijaReykjavik - Wellington, komunikacija je boljano ikad, informacije se utrkuju s brzinomsvjetlosti… Sve knjige svjetskog znanja leæeotvorene i traæe (i one traæe) prstiÊe da ih listaju.

A πto mi za to vrijeme radimo? Sjedimoispred TV-a i preplitkih, preglupih, preispraznih

POLOÆAJ MLADIH U DRU©TVU NIJE U PITANJU

sitcomova, dok nam se mozak zatupljuje odtoliko anti-znanja. Ili telefoniramo. Ilikafeniπemo (ne uz najnovije disertacije, veÊekstra svjeæu porciju soËnih, tek ubranihsupertraËeva, koji imaju efekt droge: najprijeje osjeÊaj genijalan, pa se lako navuËeπ, papostaneπ ovisnik, pa se viπe ne æeliπ i/ili nemoæeπ skinuti, a mozak se pretvori u spuævu).Ili igramo PC ili PS igrice. Ili tulumarimo. Ilispavamo.

A tako smo genijalni. Imamo potencijale daZemlju skrenemo s putanje. Odrasli su namdali moguÊnost da ruπimo i gradimo, znajuÊida se neÊemo pomaknuti iz poluleæeÊegpoloæaja, s poluzatvorenim oËima ipoluotvorenim ustima. Sve neπto odimi-doimi.

A treba joπ toliko toga napraviti. Treba otkritikoja se dimenzija krije u Bermudskom trokutu,jesu li izvanzemaljci pomagali u gradnjipiramida, gdje se nalazila Atlantida, moæe liËovjekov stroj premaπiti brzinu svjetlosti, postojili Sirius C, moæe li se od velike hrpe niËegastvoriti energija…

Previπe su toga zapoËeli i ostavili dopolauraeno. Vrijeme je da udarimo πakom o stoli uzdignute glave kaæemo: 'E, pa mi se nepredajemo tako lako kao vi!'

Nije pravo pitanje - poloæaj mladih udruπtvu, veÊ - koliko su danaπnji mladiuspjeπna ekipa. U to Êete se morati uvjeritisami, a mi - na posao.

Sanja JankoviÊ, 4.b

Ta pogledajte samo oko sebe. Traæimo ovog, traæimo onog, nudimo ovemoguÊnosti, nudimo one pogodnosti… Uvjeti su tek: prvo - biti mlai od29 godina; drugo - ne biti stariji od 29 godina.

Kristina KlariÊ i Sanja JankoviÊ

Jesu lidanaπnjimladiuspjeπnaekipa

A πto mi za to vrijeme radimo? Sjedimo ispred TV-a i preplitkih, preglupih,preispraznih sitcomova, dok nam se mozak zatupljuje od toliko anti-znanja.Ili telefoniramo. Ili kafeniπemo. Ili igramo PC ili PS igrice. Ili tulumarimo.Ili spavamo.

5



Znate onaj osjeÊaj kada sjedite na kavi sgradonaËelnikom svoga grada, prije toga ste obavilirazgovor s premijerom, a slijede joπ neke formalnostiu svezi glede konzultacija s kolegama poduzetnicima.Ne? Pa, naπ odgovor je drukËiji…

Azur d.d. od svog osnutka biljeæi dinamikurada i poslovanja. Nakon πto je Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetniπtva raspisalonatjeËaj za najbolji poslovni plan novog proizvoda,mi smo se vrlo rado odazvali i nekako ga zbrda-zdola napisali. No, ustanovilo se da je to ipakbilo sasvim dobro uraeno, Ëak πtoviπe - planje uπao u finale i dok smo rekli 'jednokratnihigijenski podloæak za toaletnu dasku', naπli smose na kolodvoru u ©ibeniku.Vrijeme radnje: 1., 2. i 3. lipnja 2006. Mjestoradnje: ©ibenik = grad + Solaris.Protagonisti: Silvija Kekez, dipl. oecc., prof.uulozi mentora, Kristina KlariÊ, Dubravko Δuki Sanja JankoviÊ (u daljnjem tekstu - ja) uulozi poduzetnika. Æanr: pustolovno-

Projekt PoduzetniËke tvrtke Strukovne πkole Virovitica Azur d. d. -proizvodnja jednokratnih higijenskih podloæaka za toaletnu dasku - jedanje od triju najboljih poslovnih projekata u konkurenciji srednjih strukovnihπkola u Hrvatskoj, πto ih je na temelju svibanjskog natjeËaja 2006. g.odabralo struËno povjerenstvo Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetniπtva. Stoga su predstavnici tvrtke - uËenici ekonomskogusmjerenja i mentorica profesorica Silvija Kekez - sudjelovali na desetomnacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetniπtvu πto se odræalou organizaciji Ministarstva od 1. do 3. lipnja u ©ibeniku i, uz joπ dvijepozvane srednje, kao i tri visoke πkole, predstavili projekt.

dokumentarni film s elementima humora(uglavnom crnog).

Dan 1: Dubravko i πibensko-kninskiæupan u prijateljstvu

Doπavπi u kompleks hotela Solaris, odluËilismo se smjestiti i poÊi na sveËano otvaranje X.nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu ipoduzetniπtvu. I, kao u filmovima, kad recepcionerzbunjeno gleda uvjeravajuÊi vas da nematerezervirano, a vi ste veÊ na rubu æivaca, jer znateda ste rezervirali… Da, baπ nam se to dogodilo.Prof. Kekez ostaje u 'Jakovu' (rezervacijapotvrena), Δuk, JankoviÊ i KlariÊ - vi ste u hotelu'Jure'.

Napokon se smjestivπi, ponovno smo seokupili u 'Ivanu', gdje su se sve te trantljikeodræavale. SlijedeÊi dobru staru 'æeljezo se kujedok je vruÊe', nakon otvorenja Savjetovanja, nismotroπili ni trenutka, veÊ odmah krenuli u

upoznavanje s pravim poduzetnicima ipolitiËarima. U samo sat i pol oduπevili smodesetke liËnosti (sve shemom: 'Oprostite, imateli trenutak. Mi smo… bla bla'). Toliko smo uzelimaha da Êe sutradan πibensko-kninski æupannaπeg Dubravka osloviti sa πefe, jer ga se mladigospodin izuzetno dojmio! Izmeu ostalih,porazgovarali smo s ministrom VukeliÊem,njegovim zamjenikom g. ©oπiÊem, direktorimaKonËara i HGK-a. I najbolje od svega, tremusmo ostavili doma.

Nakon veËere slijedila je proba prezentacijegrada-πkole-tvrtke putem PowerPointa i nekolikomonitora na pozornici u konferencijskoj dvorani.Prvo nas tri srednjoπkolske ekipe, pa onda trisa sveuËiliπta. Slobodno pretpostavite kada smoiπli u krevet. Nezaobilazna je Ëinjenica da smonas troje bili u dvije susjedne sobe, profesoricana drugom kraju hotelskog kompleksa… Ma,zaboravite.

Dan 2: WC-fora u dæepupremijera Sanadera

Nakon doruËka slijedila je joπ jedna probai nastavak obraivanja svih sudionika i gostiju.No, mi smo si prisvojili neki πtandiÊ u hodnikuhotela 'Ivan', raπirili svoje WC-fore, smjeπak nalice i prihvatili se posla. Upoznali smo se s BorisomMiπeviÊem (Nova tv - Novac), koji je obeÊaojednom napraviti reportaæicu o naπoj tvrtki. No,nekako u to vrijeme je premijer dolazio sa svojomdelegacijom ©uker, »obankoviÊ i gorile, te seu cijeloj toj strci napravio Ëep upravo kraj naπegπtanda. Odjednom je silni æamor prestao, samose Ëulo πkljocanje foto-aparata. Nije da se hvalim,ali ispriËali smo mu toliko toga o proizvodu,'Azuru' i πkoli u roku dvije minute, da je nakraju uzeo jednu WC-foru, stavio je u unutraπnji

Kako smo osvojili Kreπimirov

VirovitiËka ekipa u iπËekivanju rezultata

U predvorju hotela “Ivan”

6

»LANOVI VJEÆBENI»KE TVRTKE AZUR DD U ©IBENIKU PREZENTIRALI SVOJ - JEDAN OD TRIJU NAJUSPJE©NIJIH



grad i hrvatske poduzetnike

lijevi dæep sakoa i pristojno se rukovao s nama.Profesorica nam je kasnije priznala da je onaimala veÊu tremu nego mi.

Popodne smo proveli obilazeÊi grad i zidine,ispijajuÊi sok i kavu u nekom kafiÊu kraj obale,smiπljajuÊi strategiju nastupa i prezentacijeposlovnog plana za sljedeÊi dan te kupujuÊisuvenire.

NaveËer smo se druæili s ekipom iz tvrtkeMell Mellis, a sve je to na kraju zavrπiloisprobavanjem trampolina u blizini hotela,gledanjem filma u sobi i tako…

Dan D: subota

Nakon nekoliko sati spavanja, dan je zapoËeokao i svaki drugi Dan D. O novom specijalitetu- kravata s Ëokoladnim preljevom, posavjetujtese s kolegom Dubravkom. O tome da se slaptopom na krevetu balkonska vrata ne ostavljajuotvorena - konzultirajte Kristinu i mene. Popucaleπavove na hlaËama specijalizirala je Kristina,dok su preËeste 'plave' izjave ipak moj fah. Zasve ostale informacije - obratite se profesorici.

Trodnevni boravak u ©ibeniku protekao jeu radnoj, ali i zabavnoj atmosferi. Poπto su prvadva dana veÊ detaljno opisana, ispriËat Êu vamiz moje perspektive onaj najvaæniji, treÊi danSavjetovanja.

Subota. Ne bih toËno znala reÊi je li panikaviπe hvatala mene ili moje mlade kolege. OdjeÊana njima govorila je viπe od rijeËi. Mladi, ozbiljni,odgovorni, puni samopouzdanja, pravi poslovniljudi. Vjerujem da mnogima od nas i vas nijelako stati pred oko dvjesto poslovih ljudi i jasnoi saæeto, toËnije u 5 minuta, prezentirati svojgrad, πkolu i vjeæbeniËku tvrtku. Onoga trenutkakada su se Sanja, Kristina i Dubravko popeli napozornicu, moju je paniku zamijenio ponos.Prezentacija je bila savrπena, profesionalnoizvedena! »ula sam komentar jednogpoduzetnika: 'Klinci su famozni. VeÊina nas kojismo tu izlagali, nismo im ni do koljena. Pogledajtu odvaænost i samouvjerenost. Shvatio sam dase sve vaæno moæe reÊi i u pet minuta. Mislimda su nam odræali lekciju!'. Mojoj sreÊi nije bilokraja.

Neizmjerno sam ponosna na ovo trojemladih ljudi, koji su upornim radom i dugompripremom potvrdili da iza truda i upornosti dolaziuspjeh.

Dakako, spomenula bih i zahvalila se iMarini, Anamariji, Maji, Saneli, Nini, Aniti i Ivani,koji su svojim znanjem, trudom, odanoπÊu iodgovornoπÊu pridonijeli uspjehu. Dokazali susvojim kolegama da je znanje i upornost kljuËsvakog uspjeha.

Bila mi je Ëast uËiti i druæiti se s timomvjeæbeniËke tvrtke “Azur”, koji me je obogationovim znanjima i idejama.

SILVIJA KEKEZ, VODITELJICAVJEÆBENI»KE TVRTKE AZUR d.d.

'GledajuÊi naπe uËenikena prezentaciji,mojoj sreÊi i ponosunije bilo kraja'

U 9 sati poËela su izlaganja u konferencijskojdvorani, da bismo mi doπli na red tek oko 11sati. Od silnog Ëekanja trema je nestala, a posaosmo odradili savrπeno. Kako je publika glasalana posebne obrasce, morali smo priËekatiprebrojavanje glasova. To vrijeme iskoristili smoza kavu s gradonaËelnikom g. ZvonkomKoænjakom i g. Anelkom RibiÊem, uzneobvezatan razgovor. Trenutak odluke nijeproπao savrπeno, no zaista smo se osjeÊali kaopobjednici. Iako treÊi, na naπim se licima mogaovidjeti samo osmijeh prvaka jer na kraju krajeva,drugo ni nismo. Dodjeli nagrada slijedila jezdravica i brzinski sveËani ruËak, jer nas je veÊËekao autobus za naπ stari, svakodnevni æivot.

Sanja JankoviÊ, 4.b

SREDNJO©KOLSKIH PODUZETNI»KIH PROJEKATA

Bliski susret s premijerom Sanaderom ... i snimak za uspomenu na ©ibenik

VirovitiËki mladi poduzetnici s ministrom VukeliÊem

7



Strukovna πkola prezentirala je rad u ekonomskom i ugostiteljskompodruËju. Predstavnice PoduzetniËke tvrtke Azur predstavile su i prodavalesvoje proizvode - jednokratne higijenske prekrivaËe za toaletnu dasku,ugostitelji su nudili osvjeæenje graanima - koktele nagraene naregionalnim i dræavnim natjecanjima, te okrepljujuÊe zalogaje uz savjeteo zdravoj i vegetarijanskoj prehrani.

Industrijsko-obrtniËka πkola izloæila je radove uËenika drvne, metalskei cvjeÊarske struke, a uËenici frizerskog smjera πiπali su graane i izraivalifen frizure. TehniËka πkola upriliËila je prezentaciju uradaka na CNCstrojevima, a uËenici medicinske struke mjerili su tlak graanima.PitomaËani su prikazali izradu etno frizura, a gosti iz Grubiπnog Poljaizradu cvjetnih aranæmana.

Predstavile se strukovne πkole virovitiËkog krajaUpoznati graane s tim πto i kako rade strukovne

πkole Virovitice i okolice, bio je cilj prezentacije u kojojsu sudjelovale Industrijsko-obrtniËka πkola, Strukovnai TehniËka πkola iz Virovitice, Srednja πkola iz PitomaËete gosti Srednja πkola Bartola KaπiÊa iz GrubiπnogPolja, a u organizaciji Odbora za obrazovanje HOK -ObrtniËke komore VirovitiËko-podravske æupanije.

Ugostitelji Strukovne πkole Metalci

Frizeri i πminkeri©umari

Drvni tehniËari sa svojim proizvodima

8

NA SREDI©NJEM VIROVITI»KOM TRGU



Sve je poËelo sasvim sluËajno. VeÊ trigodine idem na dramsku grupu, glumim ukazaliπtu. Dosta je to naporno, oduzme ti punovremena. Ali ako neπto doista voliπ i uæivaπ utome, nije ti æao potroπenog vremena. Predivanje osjeÊaj stati pred publiku i nikoga ne vidjeti(osim reflektora koji je uperen izravno u tebe,obasjava cijelu scenu), a Ëuti i osjetiti æamoreglasova koji komentiraju predstavu. Prije svakepredstave imam tremu, no to je dobro, u malimkoliËinama, znaËi da si odgovoran za ono πtoradiπ. Ona nestaje onoga trena kada stanemna pozornicu. Sa svojom grupom sastajem sesvake subote u kazaliπtu da bismo uvjeæbalitekstove i scene…

Program πkole ljudskih pravaTako je bilo i jedne subote u studenom,

proπle godine, kada je dramska voditeljica IvanaMarijanËiÊ (dramska pedagoginja u Zagrebukoja dolazi u virovitiËko kazaliπte) pitala mogprijatelja Filipa i mene æelimo li iÊi u πkoluljudskih prava. Na pitanje o Ëemu je rijeË dobilismo odgovor da Hrvatski helsinπki odbor zaljudska prava organizira πkolu ljudskih prava,koja se odræava 3-4 puta na godinu. SjediπteHHO-a u Hrvatskoj je u Zagrebu u Bauerovoj4/II, a predsjednik je Æarko Puhovski. ©kola seodræava u Krapinskim toplicama u vrijemezimskih praznika, od 5. do 14. sijeËnja,besplatna je, a polazit Êe je joπ dvadesetakmladih srednjoπkolaca iz cijele dræave, gdjeÊemo sluπati predavanja, imati radionice napodruËju ljudskih prava, program je interaktivan,a πkola ima cilj poticanje interesa mladih zapodruËje ljudskih prava, prihvaÊanje razlika,poticanje multikulturalne tolerancije i nenasilnorjeπavanje sukoba. Osim toga cilj je usmjeritimlade u moguÊnosti zaπtite njihovih osobnihprava, te potaknuti njihov interes za ukljuËivanjeu inicijative civilnog druπtva. Dosad je uorganizaciji HHO-a odræano 12 πkola na ovutemu. Pokazatelj uspjeπnosti πkole ogleda sei u interesu bivπih polaznika za ukljuËivanje uOmladinsku grupu HHO-a, unutar koje imajumoguÊnost inicirati i provoditi razne projektena podruËju Republike Hrvatske.

Mene je to odmah zainteresiralo. Pitala samroditelje puste li me i objasnila o Ëemu se radi.

U πkoli ljudskih prava©kola se odræavala od 5. do 14. sijeËnja, a polazili su je srednjoπkolci iz cijele dræave, gdje smo sluπali

predavanja, imali radionice na podruËju ljudskih prava… Program je interaktivan, a cilj je poticanje interesamladih za podruËje ljudskih prava, prihvaÊanje razlika, poticanje multikulturalne tolerancije i nenasilno rjeπavanjesukoba te usmjeravanje mladih u moguÊnosti zaπtite njihovih osobnih prava, te poticanje njihova interesaza ukljuËivanje u inicijative civilnog druπtva

Oni su rekli ako to zaista æelim, neka idem,samo ako ne moraju nakon tri dana dolaziti pomene (Ha-ha, jako smijeπno, mislila sam u sebi).SljedeÊe subote sam rekla odluËno Ivani daidem, na πto mi je rekla da je Filip odustao ida bi bilo dobro da povedem nekog deËka jerje uvijek viπe djevojaka a manje momaka. I takosam pitala u razredu Roberta jer je on jako dobari odgovoran deËko, a i zabavan, pokraj njeganikad nije dosadno, za razliku od nekih. No namoju æalost on nije mogao iÊi zbog osobnihrazloga. Stoga sam se obratila svojoj dragojrazrednici, dala mi je popis momaka i jako samjoj zahvalna. Sada sigurno s nestrpljenjemoËekujete imena bisera. Pa krenimo redom, prvina popisu je bio… ne æelim ugroziti njihovidentitet (za sve informacije obratite se mojojrazrednici ili meni osobno). Uglavnom, popissam dobila i krenula u lov. BuduÊi da sam Ëulada Dubravko (Δuk) ima obveza i da je malamoguÊnost da pristane, rekoh sama sebi, idemnjega prvog pitati pa ako pristane,ok, a ako ne,nema veze, ionako je popis bio dug, pa valjdaÊe netko pristati. Iπla sam ono, njega se prvogrijeπimo i idemo dalje. No Dubravko je pristao.

UpoznavanjeDoπlo je vrijeme polaska. OsjeÊala sam

laganu nervozu, πto od umora πto od radoznalosti.Napokon stiæemo do hotela. Dubravkov je cimerodmah doπao, ja sam svoju cimericu malo duæemorala Ëekati. Kada je doπla, bilo je veselja,Doroteja je stvarno otkvaËena cura i jako mi jedrago πto mi je baπ ona bila cimerica. Zatim jeslijedilo upoznavanje sa svima ostalima ukljuËujuÊii predavaËe i upoznavanje sa πkolom. Bilo jedeset djevojka i Ëetrnaest momaka.

Prvo jutro. Dizanje u osam, doruËak. ToËnou 9:30 svi za stolom sjedimo i ulaze BoæicaCiboci, Æarko Puhovski i Mario, Ivan i Janko,mladi predavaËi.

Predavanje Æarka Puhovskog bio je uvod uproblematiku ljudskih prava, o individualnim ikolektivnim ljudskim pravima. U izdvojenimaktivnostima mogli smo birati hoÊemo li iÊi naforum kazaliπte ili na aktivizam u praksi. Odabralasam naravno forum kazaliπte koje vodi IvanaMarijanËiÊ. Na forum se prijavilo samo nassedmero. Ostali su iπli na aktivizam. Tako jeproπao prvi dan. Nama svima jako naporno. Itako svaki dan svih desetak dana.

Sudionici πkole ljudskih prava u radionici o azilu

9

U ORGANIZACIJI HRVATSKOG HELSIN©KOG ODBORA U KRAPINSKIM TOPLICAMA ODRÆANO OKUPLJANJEHRVATSKIH SREDNJO©KOLACA: I U»ENICI NA©E ©KOLE ADRIJANA TEPE© I DUBRAVKO ΔUK SUDJELOVALI



IduÊi dan je bilo najzanimljivije. PredavaËisu bili Saπa Madacki iz centra za ljudska pravaUniverziteta u Sarajevu i Dæenana Kalaπ izMultidisciplinarnog druπtva za unapreenjementalnog i socijalnog zdravlja u Sarajevu. Imalisu predavanje, a kasnije i radionicu na temuidentiteti, stereotipi i predrasude. OdliËno su toprezentirali, πalili su se, znali su kako temuprezentirati na jako zanimljiv naËin i svi smo ihpaæljivo sluπali, bilo je tu i anegdota i viceva…pravo predavanje, svega po malo… pauza zaruËak pa izdvojene aktivnosti.

Tulum, izlet, predavanja…Oko deset sati dogovorili smo se da Êemo

napraviti tulum. Nabavili smo piÊe, malo dotjeralisalu, a neki su se sreivali po sobama, nastalaje panika πto obuÊi, pogotovo mi djevojke. Maipak smo to nekako sredili. Tulum je poËeo,pridruæili su nam se i predavaËi, bilo nam je dragoπto im je toliko stalo do nas. Svi smo se zabavljali,upoznavali… pri kraju je postalo dosadno pasmo Doroteja i ja krenule u sobu, ali nas je putodveo u sobu 410. Pitate se zaπto tamo, a neu naπu sobu 414? Iz jednostavnog razloga - tamosu bila dva deËka Dalibor i Adrijan koji su takoerpobjegli s tuluma. I tako, malo smo priËali…nekise malo bolje upoznavali… dok su ostalitulumarili u sali, nas smo Ëetvero bili u sobi.Ne æelim vam otkriti detalje, to Êu ipak zadræatiza sebe. Sve u svemu, Dalibor i ja smo iπli spavati

u pola sedam ujutro, a za Adrijana i Dorotejune znam.

Jutro je bilo kobno, predavanje i radionica,predavaËica je bila Tanja OpaËak iz uredapravobraniteljice za djecu. Neki su kasnili napredavanje, neki bili pospani, neki sretni… vidjelose da je tulum bio do ranih jutarnjih sati.

SljedeÊe jutro smo iπli na izlet u Klanjec iKumrovec. Vidjeli smo izloæbu kipova, Titov rodnikraj… vraÊanje u hotel na ruËak i na predavanjeStjepana »luπËiÊa i Ranka Helebranta - temapolicija i ljudska prava. Bilo je æestoko. Doslovcesmo napali policiju kako je neljubazna, onda jesvatko od nas ispriËao svoje iskustvo s policijom;

Kada sam upitala svoje bliænje πto je za njih tolerancija, svatko je mislio drugaËije. Tolerancijaje za njih bila poπtivanje drugih ljudi i njihove osobnosti, opraπtanje neËega i nekih postupaka kojise uËine, pristojnost, kulturno ponaπanje u druπtvu i da se mora paziti πto se govori da ne bipovrijedili druge, njihovu osobnost, ali prvenstveno da ne bi povrijedili sebe. Ja mislim da tolerancijaznaËi najviπe poπtovati druge ljude, ali i snositi neπto ili to podnositi. Tolerancija je snoπenje ipodnoπenje tuih, ali i svojih postupaka, te posljedica koje dolaze iza toga.

Ljude oko sebe upitala sam i misle li da u danaπnjem druπtvu postoji tolerancija. NajËeπÊiodgovori koje su dali bili su: “Tolerancije nema, ona ne postoji.” “Tolerancije ima, ali u vrlo malimkoliËinama i primjerima koji bi se mogli navesti.”

Sada kada govorim i piπem o tome, mislim da tolerancija postoji, ali da postoji i netolerancija.Mnogo je primjera koji ukazuju na netoleranciju kao πto je nepoπtovanje drugih te posljedice kojenastaju iz vlastitih postupaka koje najËeπÊe snose drugi ljudi koji za to nisu krivi. Dokazi da postojinetolerancija su i u tome πto se sve manje poπtuju drugi ljudi. Danaπnje je druπtvo takvo da gotovosvi misle samo na sebe. U tome se vidi joπ jedan primjer netolerancije. Tako je to u danaπnjemdruπtvu. Danas ima jako puno vrijeanja, psovanja, nekulturnog ponaπanja i nepoπtivanja pravana æivot. Sve je viπe ubojstava, ljudi ne poπtuju tue pravo na æivot i to da se svi raamo jednaki.Netolerancija postoji od davnina. To potvruje izrabljivanje, ubijanje i silovanje crnaca koje nisupoπtovali i nisu poπtovali njihova prava.

Iako postoji jako malo primjera, tolerancija ipak postoji. Postoje ljudi koji æele pomoÊi drugimakako god mogu. Oni koji imaju manje, prije Êe pomoÊi onima u nevolji nego oni koji imaju viπe.Tolerancije je nekada bilo viπe. Djeca su morala poπtovati svoje roditelje govoreÊi im “vi”. Mladisu poπtovali sebe i nisu vrijeali druge, ali danas se rijetko πto tolerira.

Nakon svega navedenog mislim da tolerancija postoji i ne tako davno tolerancije je bilo viπe,ali πto vrijeme dalje odmiËe, tolerancija se mijenja i pretvara se u netoleranciju. Pretvara se uneπto Ëega bi najmanje trebalo biti na ovom svijetu i u danaπnjem druπtvu. Netolerancija prevladavai teπko da Êe ikada viπe biti tolerancije koja Êe prevladavati umjesto netolerancije.

Poπtovanjem drugih, njihove osobnosti i prava na æivot, snoπenjem posljedica koje smo samiuzrokovali svojim postupcima, svijet Êe æivjeti bolje, a druπtvo u kojemu æivimo i u kojemu Êeæivjeti naπa djeca bit Êe tolerantnije.

Nikolina BoæiËeviÊ, 2.b

Kako do tolerantnijeg druπtva

Trgovina ljudima u danaπnje vrijeme jesve ËeπÊa pojava. Mnogi ljudi su izloæeni tomnaËinu trgovanja. NajveÊi udio ljudi u toj trgovinije iz siromaπnijih zemalja. Kako nemaju novcaza osnovne æivotne uvjete, prisiljeni su bitiærtva trgovanja. Da bi otiπli iz siromaπne ubogatu zemlju, stupaju u kontakt s nepoznatimljudima koji Êe ih prevesti. Kada ih prevezudo odreenog cilja, ti ljudi misle da Êe sipoveÊati æivotni standard, ali samo neki uspiju.VeÊina æena i djece zavrπe u svijetu prostitucije.U tom svijetu su prisiljeni raditi razne stvaribez svoje volje, kako bi zadovoljili potrebepojedinca. Mnogi mladi æivoti su uniπteni uprostituciji. U taj svijet se ulazi lako, ali seteπko izlazi.

Sve svjetske organizacije za zaπtitu ljudskihprava protive se trgovini ljudima. Jedan odnaËina za zaustavljanje trgovine ljudima jepoveÊana kontrola graniËnih prijelaza. Usiromaπnim zemljama se potiËe zapoπljavanjei pomaæe ljudima kako bi se suprotstavilitrgovini. Nadam se da u svijetu neÊe viπe bititrgovine ljudima, jer svaki Ëovjek ima pravobiti slobodan i raditi πto hoÊe.

Neno DragiÊ 3.c

TRGOVINA LJUDIMA

Svijet u koji se lakoulazi, ali se teπkoiz njega izlazi

U trenucima opuπtanja

10



bili je tu i pijanih policajaca, i nekoliko anegdota.Evo jedne koja mi je ostala u sjeÊanju, a ispriËaoju je Dalibor, o tome kako su njegov tata i tatinprijatelj (policajac) otiπli u kafiÊ na piÊe i tamobili priliËno dugo, na rastanku su se pozdravilii kad su izlazili iz kafiÊa, njegov prijatelj izvadiolovku iz dæepa i naplaÊuje kaznu svom prijateljujer je ovaj nepropisno parkirao.

Doπla nam je i Sanja Sarnavka iz udrugeBABE, predavati o rodu i spolu - æenska pravana πto su deËki poludjeli; raspravljalo se o muπko-æenskim odnosima.

Radionice: idealna dræava, azil,diskriminacija, forum kazaliπteU petak su predavanja dræali Mario i Ivan,

predstavili su omladinsku grupu HHO-a. Oni suzajedno s Jankom bivπi polaznici πkole ljudskihprava i koordinatori Omladinske grupe. Njihovopredavanje mi je bilo jedno od najdraæih. Imalismo radionicu o idealnoj dræavi. Podijelili smose u nekoliko grupa i sami smo morali osmislitisvoju idealnu dræavu. Sve su propale osim jednekoja je bila previπe savrπena da bi propala.Radionicu o azilu vodila je Goranka LaliÊ i to jebilo jako zanimljivo; neki su glumili azilante pasmo se i smijali, zabavljali, ali i uoËili kako jejako teπko kako netko mora doÊi u drugu dræavii traæiti azil, a ne poznaje ni jezik, a kamoli dræavu.

U subotu imali smo radionicu o diskriminaciji,ksenofobiji, rasizmu pod vodstvom Hajdi Katinaciz Splita, koja je uz to vodila i aktivizam. Sran

Dvornik, izvrπni direktor HHO-a, dræao jepredavanje o suoËavanju s proπlosti. Gledali smofilm o akciji Oluji i tad su probuene mnogeemocije.

U prezentaciji forum kazaliπta sudjelovali sui glumci i gledatelji, koji ovdje nisu pasivni, veÊsu pozvani da zamijene protagoniste kako bipronaπli rjeπavanja ili alternacije za potlaËeni likna sceni. Mi smo sami sebi odabrali temu; Nikolai Nemanja prepriËali su nam stvarni dogaaj,

koji se odvijao u jednom kafiÊu u Vukovaru izmeuHrvata i Srba. Prema tome smo sloæili scenu iodigrali je. Sudjelovali su i gledatelji, koji supokuπali rijeπiti sukobe.

Na kraju smo imali zavrπnu evaluaciju i dobilidiplome za uspjeπno pohaanje πkole ljudskihprava, slikanje, zahvale i zavrπne rijeËi, a poslijeje zapoËeo oproπtajni tulum.

Kako se bliæio kraj prelijepe priËe, postalismo svjesni toga i pomalo tuæni, a neki su i

RazliËitost moramo uvaæavatiTolerancija je podnoπljivost tuih miπljenja

i uvjerenja. Imati obzira prema nekome, pomiritise s razlikom u razmiπljanju, sve je to tolerancija.

Svi bismo trebali tolerirati razliËitosti jer bitako svijet mogao biti ljepπi. Sve bi cvjetalo,sve bi bilo savrπeno. Svatko bi mogao izrazitisvoje miπljenje. Kada bismo tolerirali jedni druge,ne bi bilo svaa i ratova. Ljudi bi se slagali ipodræavali. Da je bilo tolerancije, ne bi bilo takomnogo nesreÊa. Tolerancijom moæemopromijeniti ovaj ruæni i tmurni svijet. Ljudi susve mrzovoljniji, svaaju se, ratuju, nemajuobzira prema drugima. Tolerancija je u æivotuvaæna kao i ljubav. Ako nemamo tolerancije zadruge, ni drugi je neÊe imati za nas.Tolerancijom uËimo poπtovati tue miπljenje,tue postavke, uËimo ne osuivati druge. Nekiljudi nemaju razumijevanja za ljude druge bojekoæe, jezika i kulture jer misle da su manjevrijedni. Nitko ne moæe reÊi da poπtuje i prihvaÊabaπ sve, svakom neπto smeta, makar to neπtobilo i sitnica, no premda se ne slagali, razliËitostmoramo uvaæavati. U svijetu nema dovoljnotolerancije. Ljudi bez potrebe osuuju jedni drugejer misle da je ono πto oni kaæu jedino ispravno.Svijet bi bio mnogo ljepπi kad bismo imali viπerazumijevanja i poπtovanja. Tolerancijom se ljudipokuπavaju potaknuti na uvaæavanje razliËitosti

koje nas obogaÊuju. Tolerancija u druπtvu opada.Primjer opadanja tolerancije je nasilje u

πkolama koje svaki dan sve viπe raste. Nasiljaima u svakoj πkoli i u svakom obliku, no najËeπÊenitko o tome ne govori otvoreno niti na pravinaËin. Svi su u neugodnoj situaciji, i nasilniki ærtva, svatko ima neku svoju pozadinu iobjaπnjenje zaπto su u nasilnoj situaciji. Nekisu jednostavno nesretni kod kuÊe pa svoj bijesiskaljuju na uËenicima u πkoli, nekima jedosadno, a neki su nasilnici u πkoli, a kod kuÊesu ustvari ærtve nasilja. Nasilje se u druπtvu netolerira. Svi se uvijek negativno izraæavaju otome, postoje Ëak i zakoni koji brane svaku vrstunasilja, no nasilje je uvijek prisutno u veÊoj ilimanjoj mjeri, bar jedan pojedinac se uvijek javii ide nasilnim putem i to onda stvara problemza πiru zajednicu. Druπtvo bi se trebalo potruditida nae neke uËinkovite naËine kako bizaustavilo nasilje i njegovo πirenje.

Nasilnici se neÊe zaustaviti sami od sebe,njima je potrebna pomoÊ, a najgore je kad suærtve nasilja djeca jer se oni ne mogu samizaπtititi, stoga je moja poruka da je veÊ davnodoπlo vrijeme da se nasilju stane na kraj i objasnisvima kako je nasilno ponaπanje neprihvatljivoi πtetno.

Marija Bekavac, 2. b

Nasilje u πkolama svaki dan sve viπeraste. Nasilja ima u svakoj πkoli i u svakomobliku, no najËeπÊe nitko o tome ne govoriotvoreno niti na pravi naËin. Svi su uneugodnoj situaciji, i nasilnik i ærtva,svatko ima neku svoju pozadinu iobjaπnjenje zaπto su u nasilnoj situaciji.Neki su jednostavno nesretni kod kuÊe pasvoj bijes iskaljuju na uËenicima u πkoli,nekima je dosadno, a neki su nasilnici uπkoli, a kod kuÊe su ustvari ærtve nasilja

Ovako izgleda idealna dræava

11

banka, poπta… kao da sam uπla u veÊi BIGBROTHER, tako sam se osjeÊala dok se nisammalo privikla, a sada me uhvati tuga, jer je sveto prekrasna uspomena. Da mi netko opet kaæeda to sve joπ jedanput proæivim, odmah bihprihvatila, ma ne jednom… mladi iz cijele dræave,srednja πkola, svi smo se na neki naËin povezali,neki viπe, neki manje, o svemu smo otvorenorazgovarali, nije bili diskriminacije, svi smo seslagali, druæili, neπto novo nauËili, neopisivoiskustvo. Rijetko tko ima ovakvu priliku iÊi, kaoπto sam iπla ja i jako sam zahvalna Ivani napozivu, nadam se da je nisam razoËarala, inaravno hvala mojim roditeljima koju si mi dopustilida idem. I drago mi je πto sam tu priliku ponudilaDubravku i πto nije poæalio. Upoznala sam jakodrage ljude, i djevojke i momke, ostala sam snjima u dobrim odnosima i Ëujemo se svaki tjedanda razmijenimo priËe, dogaaje…


zaplakali. I sada kada ovo piπem, svega seprisjeÊam i kao da to ponovno proæivljavam: sjeÊamse kako sam, kad sam doπla u Krapinske toplice,bila okruæena breæuljcima, a na sam pogled uokolohvatala me jeza, uopÊe nije bilo dodira s vanjskimsvijetom, tri-Ëetiri kafiÊa, dvije malo veÊe trgovine,

Tolerancija u naπem druπtvu jako je vaæna.Svaka osoba ima pravo na slobodu izbora. HoÊeli biti tolerantna ili ne, sve ovisi o njezinoj odluci.Toleranciju moæemo promatrati kao vrlinu. NjustjeËemo iskustvom, znanjem, komunici-ranjem… Naπ unutarnji glas - savjest pomaæenam da budemo tolerantni, a to znaËi poπtovatidruge, pomagati im i prihvaÊati u potpunosti.

Svaki Ëovjek trebao bi znati tolerirati nekedogaaje iako mu se to i nije svidjelo. Trebaznati biti tolerantan na pravi naËin. U naπemdruπtvu ima sve manje tolerancije. Svi smosebiËni i samo gledamo neËije nedostatke.Toleranciju prvenstveno uËimo od svojih roditeljakoji su nam primjer cijeli æivot, ali najviπe kadase razvijamo i spoznajemo sami sebe.

VeÊ u prvim mjesecima æivota, moæda iprilikom zaËeÊa po genskim osnovama svojihroditelja, odreuje se naπa tolerancija ubuduÊnosti. Stare poslovice ne laæu kada kaæu:“Ne pada jabuka daleko od stabla” ili “Kakavotac, takav sin”. Prilikom odrastanja bitno je ukakvom okruæenju æivimo i s kakvim se osobamasusreÊemo. »ovjek se izgrauje fiziËki, psihiËki,duhovno, karakterno, filozofski… ObiËno kodnas mladih razmiπljanja su da kada steknemopunoljetnost, mislimo da smo dovoljno odrasli,


Toleranciju uËimo od svojih roditelja

O cimerima i docimerimaU sobi broj 413 do Doroteje i mene bili su Nikola i Nemanja iz

Vukovara. Njih dvojica su najbolji prijatelji, vole se πaliti, znaju sezabavljati, a uz to Nikola piπe pjesme. U sobi 412 bila je koordinatoricaBoæica, tako da smo svi veÊ znali da se, kada je ona u sobi, trebamalo stiπati. U poznatoj nam veÊ sobi 410 bili su dva prijatelja izIloka, Dalibor i Adrijan. Oni su imali i leæaj viπka pa smo Doroteja ija znali nekad prespavati kod njih. U sobi 409 bili su Dubravko iNenad (na slici), u 415 Sanja i Ana iz GospiÊa, preko puta naπe sobebile su Maja i Martina iz Kutine, do njih Ana i Ivan iz Benkovca.Ispod nas, na treÊem katu bili su Viπeslav i Danijel, dva Luke i da,naravno, tu su Mario, Ivan i Janko.

da znamo πto nam je potrebno za æivot te smopuni optimizma i samouvjerenja. Kasnije krozæivot shvatimo u kakvoj smo bili zabludi, jer æivotje mnogo kompliciraniji i teæi nego πto smomislili. MetaforiËki mogu reÊi da je æivot samosan, a kad se probudimo, veÊ nas Ëeka smrt.Svaki dan nauËimo neπto novo i cijeli æivotnivijek nam nije dovoljan da bismo sve nauËili iznali se mudro i tolerantno ponaπati u svakojsituaciji. Netolerancija postoji jer su ljudi kojisu odgovorni i koji bi nam trebali davati primjer,zaboravili na osnovne ljudske vrline. Njima suvaæniji osobni interesi nego interesi i problemiveÊine ljudi koji moraju biti pod njihovimutjecajem. Ako je istina da mlai moraju uËitiod starijih, bojim se da nasljeujemo sve onenegativne osobine s kojima se danassusreÊemo. U danaπnje vrijeme ima sve manjedruπtva koja su dobra, pozitivna i tolerantna ito je jako æalosno. »ovjeku je teπko biti dobari ne grijeπiti pa zato Ëesto odlazi na loπu stranu.Tada su nezadovoljni, povuku se u osamu,padaju u depresiju, puni su pesimizma i poËinjuse iskaljivati na slabijima. Zbog opÊegnezadovoljstva æivotom, ponekad smo svjesnida ne moæemo traæiti toleranciju od svojihroditelja, profesora, lijeËnika… Nikad u æivotu

ne moæemo znati kakva Êe nas tragediju snaÊii od koga Êemo trebati pomoÊ. U æivotu moramopokuπati biti prijatelj svima. Iako ponekad imamoloπe miπljenje o nekoj osobi, mislimo da je nitkoi niπta, zapravo smo svi jednaki. Svi smo jednakovrijedni i svakomu Êe doÊi dan kad Êe stati predBoga i kajati se zbog svojih zlodjela zato πtonije bio tolerantan. Ne smijemo drugogismijavati i izrugivati mu se samo ako moranositi naoËale, ako se oskudno odijeva,siromaπan je, ruæan, u kolicima…Takvi najviπetrebaju naπu pomoÊ i od nas oËekuju toleranciju.Nepravda u toleranciji dogaa se i u religijama.KrπÊani, iako vjeruju u Isusa Krista, poπtujudruge koji imaju razliËito miπljenje, ali nekevjerske zajednice ne prihvaÊaju tua miπljenjai prema njima se ponaπaju netolerantno.

Trebamo se uvijek ponaπati tolerantno i bitiprijatelj svakome Ëovjeku, posluπati ga, pomoÊimu, a od njega moæemo i mnogo nauËiti. Zamene je pravi Ëovjek onaj koji zna biti tolerantan.Da se svi tako ponaπamo, danaπnji svijet bi seuvelike promijenio, postao bi bolji, bez nasilja,ubijanja, ratova i boli. Tada bismo svi æivjeliidealnim æivotom kao u bajci - sretno izadovoljno.

Mateja Szabo, 2.b

Tekst i snimci: Adrijana Tepeπ, 2. b

Omladinska grupa HHO-aSvi smo se uglavnom uËlanili uOmladinsku grupu HHO-a. i u sijeËnjusmo se sastali u Zagrebu. Bilo jepomalo Ëudno ponovno vidjeti teljude, na pozitivan naËin. Sada smomogli razgovarati o nekim stvarimai saznala sam dosta toga, πto tamonisam znala. Na sastanku smorazgovarali o buduÊim projektima iisplanirali njihovu provedbu.

Kako rijeπiti sukob - forum kazaliπte

12



U svijetu ne postoji niti jedna dræava kojasvim ljudima osigurava ista prava. Nemaju sviljudi ista prava, a i ona koja imaju, u trenu nestaju.

Za vrijeme ratova ljudi nemaju pravo glasa,mogu se samo nadati da Êe preæivjeti. Imaju liubojice prava oduzimati æivote naπih najmilijih?

narodi kada netko napada njihovu domovinu,æeli im je oduzeti... ljudi tada nemaju prava.

Na svakom koraku oduzimaju nam naπaprava. Ulice su pune nasilja, a mi se pravimoda je sve u redu. Nemamo izbora, moramotolerirati i opraπtati ljudima koji nam to rade, amoram ustvrditi da su to nasilnici, razbojnici izloËinci, no mi im opraπtamo jer oni rade “samoza naπe dobro”.

Nikolina VukoviÊ 2.b

A mi se pravimo da je sve u reduNASILNICI NAM ODUZIMAJU OSNOVNA LJUDSKA PRAVA

Nasilje postoji od poËetka, moæe se reÊi daje nastalo s ovim svijetom. U poËetku su seæivotinje borile za opstanak, kasnije ljudi, a danasse ljudi moraju boriti za opstanak, ali bez nasilja,no naæalost sve ga je viπe.

Istina je da u danaπnjem svijetu postojimnogo nasilja, ali πto je to nasilje? ZnaËi li tomoæda nekoga ubiti, pretuÊi, povrijediti fiziËkiili emocionalno, govoriti ruæne rijeËi ili nekomeprijetiti? Sve je to nasilje. Mnogi ljudi postajunasilni, ubojice, zlostavljaËi zbog nekog razloga.Taj razlog uvijek postoji, a najËeπÊe ljudi postanunasilni zbog toga πto ih u obitelji maltretiraju ilisu doæivjeli neπto grozno u æivotu pa se nasiljemprema drugima æele osvetiti. Je li istina da namnasilnici oduzimaju osnovna ljudska prava? Da,to je istina. Oduzimaju mnoga prava, a nekaod tih prava su: pravo na æivot i pravo svakogËovjeka na slobodu. Svi ljudi raaju se jednakii slobodni bez obzira na rasu, spol i vjeru, alito oËito nekima nije jasno. Ti neki su nasilnicikoji se povlaËe od davnina kao πto su ljudi kojimisle da je ovaj svijet stvoren samo za njih ida su oni najpametniji na svijetu. Iz toga suproizaπli rasizam, gdje su stradali crnci samozbog druge boje koæe i holokaust premaÆidovima, prema ljudima koji to nisu zasluæilii koji nisu bili krivi ni za πto. Primjere oduzimanjaprava na æivot susreÊemo i Ëujemo na televiziji,radiju ili na internetu: netko je opljaËkao bankui pri tome su smrtno stradale jedna ili dvijeosobe, muæ je ubio æenu zbog preljuba, æenaje ubila muæa... Pravo na slobodu joπ je jednoljudsko pravo koje vrijedi za sve ljude. Kakonam nasilnici oduzimaju to pravo? Takvi sluËajevisu najËeπÊi u obiteljima kada roditelji zatvoresvoje dijete i tada ono nema slobodu. Oni misleda je to za njega najbolje, ali nije. Dijete setada ne moæe fiziËki i emocionalno razviti, neupoznaje druge osobe i ne zna kakav je praviæivot.

Ovaj bi svijet bio bolji bez nasilja, ali kadaÊe i kako to biti? Ne znamo kada Êe to biti, alikako bismo nasilje barem malo smanjili, trebamopoπtovati druge, njihova osnovna prava, a prijesvega moramo poπtovati sebe.

Nikolina BoæiËeviÊ 2.b

U Strukovnoj πkoli odræane su radionice za grupe od po dvadesetak uËenika, a vodila ihje profesorica Gordana LuËiÊ, voditeljica ©kole za mlade Plavog telefona, s viπe nego zabavnimtemama: o ravnopravnosti spolova, pravima i potrebama svih ljudi te o nasilju, s naglaskomna ono u adolescentskim vezama. Kako je za navedene aktivnosti vremena uvijek malo, uËenicise nadaju ponovnom susretu u istoj edukativnoj formi.

Navedene aktivnosti nastavak su lani uspostavljene suradnje ove virovitiËke srednje πkoles djelatnicima Plavog telefona i radionica za profesore.

©kola je za Ëlanove Roditeljskog vijeÊa organizirala i predavanje Centra za suzbijanje ovisnostiZavoda za javno zdravstvo VirovitiËko-podravske æupanije o zlouporabi sredstava ovisnosti.

Sanja JankoviÊ, 3. r.

u adolescentskim vezama

Prava imaju moÊni ljudi, voe najjaËih svjetskihsila, a mi obiËni ljudi moramo im se pokoravati.Problem je joπ veÊi kada te ljude diæemo unebesa. Kakva prava imamo kada ih nam oduzmenetko kome smo dali svoje povjerenje? Kakvasu prava imali Æidovi, crnci, kakva prava imaju

Bio ja Aljona Ivanova ili Nelson Mandela, roen sam na ovom svijetu i imam pravo naæivot i jednakost. Ali moæemo li tu misao odraziti i na danaπnji svijet i ËovjeËanstvo? Naæalostne. Povijest sama piπe priËe. Kako je bilo nekad, a πto je danas? Ljudi s obzirom ili bezobzira na boju koæe, vjeru i zajedniπtvo imaju ograniËeno pravo koje nekolicina nijeËe,diskriminira ili jednostavno gazi. Zaπto jedan Ëovjek ima pravo proliti krv na stotine ljudiili jedna budala prepuna eksploziva uπetati u skupinu ljudi i raznijeti se? Je li to Ëast ili sena tome temelji neËija vjera - zasigurno ne jer oËito da netko nije dovoljno dobar da biostvario svoj cilj pa rjeπava problem nasiljem. Sve pada u vodu jer Ëovjek uzima odjednomvelik dio kolaËa dok za nekolicinu ostaju samo mrvice. Iz dana u dan ljudski æivoti gasnuu æelji da ostvare svoja prava koja su tek samo neka daleka java i san. Pitam se probudili se katkad kroz æivot u vama glas i zapita za protekle dogaaje i tad svjesno zakljuËite:imam li ja / jesam li imao na to pravo?

Mihael GoriËki, 3.c

Kako smanjiti nasilje

Nekolicina nijeËe prava veÊini

Radionica o nasilju

13


O ovisnostima opÊenito i stanju na podruËjuVirovitiËko-podravske æupanije te o ulozi Centraza prevenciju ovisnosti u sustavu borbe protivzlouporabe sredstava ovisnosti uËenicima sugovorili djelatnici Centra za prevenciju i suzbijanjeovisnosti VirovitiËko-podravske æupanije Vesna©erepac, dipl. pedagog, dr. Miroslav Venus,Siniπa Brlas, dipl. psiholog, te mr. sc. Elvira KoiÊ.PredavaËi su uËenike upoznali s naËinom radaCentra te s rezultatima ankete πto su je provelimeu uËenicima πestih razreda osnovnih i drugihrazreda svih srednjih πkola u æupaniji, a odnosilase na pitanja o sredstvima ovisnosti i Ëiji rezultatiukazuju da su srednjoπkolci uvelike u dodiru stakvim proizvodima i ljudima koji ih nelegalnoprodaju.

CENTAR ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE OVISNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVOVIROVITI»KO-PODRAVSKE ÆUPANIJE 'SVETI ROK'

Mladi doæivljavaju drogu kaoopasnost za sebe i svoje prijatelje

projekta Eko πkola. Za predsjednika uËeniËkogvijeÊa izabran je Dubravko Δuk iz 2.a razreda.UËeniËko vijeÊe se prema Pravilniku trebasastajati 2 puta u polugodiπtu, i to na inicijativupredsjednika vijeÊa. Ravnateljica nas je upozorilada mi kao svojevrsni posrednici izmeu nje iostalih uËenika moramo brinuti i upozoriti kolegeprvenstveno na oËuvanje novog πkolskogprostora, ali jednako tako i na ostale problemekako bi nam svima bilo ljepπe i ugodnije provoditivrijeme u πkoli. Profesorica ©timac je govorilao projektu Eko πkole u kojem bi trebalisudjelovati svi uËenici, i to na naËin da brinuza okoliπ koji nas okruæuje za dobrobit nas samihi ostalih ljudi. Profesorica je posebno naglasilada bi se u spomenuti projekt trebao ukljuËitiπto veÊi broj uËenika, pogotovo u razdoblju kojepredstoji jer Êe biti organizirane brojne akcijevezane uz taj projekt. Ove πkolske godine naπaπkola mora naime potvrditi status eko πkoleπto, vjerujem, neÊe biti veliki problem ako svatkood nas da svoj maleni doprinos.

Snjeæana Ibriks 3.c

Paæljivo sluπanje i praÊenje te komunikacijas predavaËima sugeriraju da je tema goruÊa ida mladi æele razgovarati (ili barem sluπati) onjoj jer osjeÊaju opasnost za sebe i svoje prijatelje.PredavaËi su pozvali uËenike da odgovore na

pitanja i pomoÊ bez ustruËavanja i bez strahapotraæe u Centru u Virovitici i Slatini.

Predavanje o istoj temi djelatnici Centra uistoj su πkoli odræali Ëlanovima Roditeljskog vijeÊai razrednicima.

U»ENI»KO VIJEΔESTRUKOVNE ©KOLE OËuvati πkolu i meuljudske odnose

Iako sa zakaπnjenjem (zbog preseljenja πkoleu novu zgradu) u ponedjeljak 20. studenog2006. godine sastali su se predsjednici razrednih

odjela. Na sastanku su takoer bile prisutneravnateljica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, struËnasuradnica Maja PeËek i Ivanka ©timac, voditeljica


Dr. Miroslav Venus govori o zlouporabi sredstava ovisnosti

Predsjednik uËeniËkog vijeÊaStrukovne πkole Dubravko Δukizabran je i za predstavnikaosnovnoπkolaca i srednjoπkolaca uNacionalnom vijeÊu uËenika RH

Zaπto mladi uzimaju drogu, πto je joint,je li marihuana ljekovita u zdravstvu, kolikose dugo nakon konzumiranja moæe utvrditida je netko uzeo sredstvo ovisnosti, moæeli netko iznenada doÊi u πkolu i testiratiuËenike na drogu, gdje ovisnik moæepotraæiti pomoÊ, koja je razlika izmeuaktivnih i pasivnih puπaËa… neka su odpitanja koja su uËenici drugih razredaStrukovne πkole Virovitica postavili natribini o temi ovisnosti odræanoj u njihovojπkoli.

14


Od davnina su postojali stereotipi kojih sedruπtvo dræalo iako su bili popriliËno besmislenii smijeπni. Kao npr. u proπlosti. Æene su oduvijekimale niæe mjesto u druπtvu i muπkarci ih nikadanisu gledali kao nekoga tko ima pamet i da suu nekim stvarima puno bolje od njih. Za njihsu one bile samo predmet poæude. Danas setaj stereotip promijenio, no ipak ne u potpunosti.Iako se æene smatraju vrlo loπim vozaËima, onegotovo nikad ne uzrokuju prometne nesreÊe injih posebno ne zamara onih 0,00 promila.Takvih stereotipa o æenama ima u svakoj graniæivota, pa tako i u πkolstvu. Zaπto sepodrazumijeva da Êe samo muπki dio druπtvaupisivati elektrotehniku i uspjeπno je zavrπiti?Moæda bi neka æenska osoba bila u tompodruËju uspjeπnija. Zaπto bi samo æena bilata koja se podrazumijeva da radi s djecom i dabude teta u vrtiÊu? Moæda bi neki muπkarac topuno bolje radio jer tko kaæe da su æene te kojesu osjeÊajnije, njeænije, toplije, a muπkarci grubi,agresivni, pomalo bezosjeÊajni? Sve je to

Jesmo li spremni izdiÊi se iznadstereotipa i pokazati svoju originalnost

STEREOTIPI U NA©OJ OKOLINI

stereotip koji se stvorio, a nije toËan. I muπkarcisu vrlo osjeÊajni iako moæda tu stranu pokazujumalo bolje nego æene. Zaπto? Opet zbog druπtvakoje bi ga na neki naËin predstavilo zbog togakao slabiÊa, mamina sina. Sve su to popriliËnosmijeπni stereotipi koji zapravo uopÊe nisu toËni.

Moja okolina puna je takvih stereotipa kojeje stvorilo jedno druπtvo, a mi se ostalipovodimo za njima ne ispitujuÊi je li to istina.Ako se djevojka odjene za izlazak oskudno,smatra je se 'lakom' iako to moæda stvarno nijetako, nego samo voli taj stil odijevanja. Takoje i s vrstom glazbe koju sluπamo. Osobamakoje sluπaju narodne pjesme stavlja se etiketa'seljaka', a zaπto? Pa svi dobro znamo da svremena na vrijeme svi to posluπamo unatoËËestim ismijavanjima i ruganjima toj vrsti glazbe.Ljudi su Ëesto povodljivi i misle ono πto imnameÊe druπtvo. U danaπnjem svijetu koliko jelagano, toliko je i teπko biti drugaËiji, bez oneujednaËenosti i neoriginalnosti. Osobu koja jesamo svoja, originalna, koja se ne povodi za

danaπnjom modom, veÊ nosi ono πto se sviasamo njoj, a ne πto je nametnula neka tvrtkasamo da proda, Ëesto se Ëudno gleda na ulicii na neki naËin ljudi pomisle da je Ëudna. Azaπto? Zato πto nije kao milijuni i milijuni istih,ujednaËenih cura i deËki. Na neki naËin to jeveÊ dosadno. Svi se isto odijevamo, sve jejednoliËno i monotono. Svi imamo sve isto.Divim se osobama koje su spremne izdiÊi seiznad toga i stvoriti svoj svijet i svojuoriginalnost.

Mislim da ne trebamo prosuivati natemelju nekih stereotipa. Trebamo se prvoupoznati sa svime, situacijama i osobama i tekonda prosuivati. Trebamo imati svoje miπljenjei dræati se njega, a ne stereotipa. Posebno meljuti kada se svi povode za time. Kao za tim dasu plavuπe glupe, πto stvarno nije istina. Svesu to preuveliËane stvari koje treba ignorirati.Da su plavuπe glupe, zar bi u Saboru sjedilagospoa AntiËeviÊ-MarinoviÊ?

Marina Prister, 2.a

stereotipi

Moja okolina puna je stereotipa, a mi se povodimo za njima ne ispitujuÊi je li to istina.U danaπnjem svijetu koliko je lagano, toliko je i teπko biti drugaËiji, neujednaËen i neoriginalan.

15


Ne znam tko je i kada izrekao ovu reËenicu,ali kada sam je Ëula, bilo mi je jasno da je tomisao vodilja svim ljudima htjeli oni to priznatiili ne i nema dana da mi te rijeËi ne prou krozglavu: „Iskoristi ili budi iskoriπten!“, to je glavnimoto prema kojemu funkcionira cjelokupnoËojeËanstvo. Mislim poput veÊine - da Êe svatkoprije iskoristiti nego dopustiti da bude iskoriπten.

Svijet u kojem æivimo

stereotipi

Ljudima je oduvijek bio, i joπ uvijek jest ciljimati πto viπe novca i biti prihvaÊen u odreenomdruπtvu. Pri tome se ne vodi raËuna o tomekako to postiÊi. U veÊini sluËajeva su to nemoralninaËini. Koliko samo puta Ëujemo iz raznih medijakako je netko primjerice opljaËkao banku i pritome ubio jednu, dvije ili Ëak i viπe osoba. TajpljaËkaπ pobjegne i u prvo vrijeme nastavi æivjeti

normalnim æivotom, a kasnije polako poËnetroπiti i nitko i ne nasluÊuje niti se pita odaklepotjeËe novac i svi su sretni i zadovoljni jer sunaπli „sponzora“ koji Êe im plaÊati piÊe i skupeveËere.

Zapravo je nevjerojatno koliko je malopotrebno da Ëovjek proda svoju duπu vragu.»ak i onih nekoliko pametnih ljudi koji u takvimsituacijama otkriju istinu, zakljuËe da je boljeπutjeti i imati materijalne koristi od toga negojavno raskrinkati nekog kriminalca i ispastibudala koja na kraju od toga nema nikakvekoristi. Da ne spominjem samo koliko je bitnou kakvim se „krpicama“ pojavljujeπ bilo gdje ujavnosti i, πto je joπ vaænije, s kime se pojavljujeπ.Neki bi moæda, ËitajuÊi ovo, rekli da je mojerazmiπljanje snobovsko i da tako ne razmiπljanormalna osoba. Tako bi, naravno, rekli kadabi ih netko traæio da javno iznesu svoje miπljenje,ali svatko bi se u sebi sloæio sa mnom.

ZakljuËak svega reËenog je da ne postojirazlika izmeu druπtva u proπlosti i naπegdanaπnjeg druπtva. Novac je, kao πto rekoh,sve i svatko Êe uËiniti sve da ga se domogne.Naposljetku ljudi su ljudi, æivjeli oni u drugom,devetnaestom, dvadeset i prvom ili trideset ipetom stoljeÊu.

Snjeæana Ibriks, 3.c

U danaπnje vrijeme ljudi imaju sve manje vremena za svoju djecujer ,,jure” za slavom, bogatstvom i moÊi. Ljubav prema djeci nastojenadomjestiti novcem i udovoljavanjem svim djeËjim æeljama. Na tajnaËin ,,kupuju” djeËju ljubav ne misleÊi na posljedice. Upravo time supostigli suprotan efekt. Djeca ih navodno vole i oboæavaju dok su roditeljiu moguÊnosti ispuniti njihove æelje, ali kad jednog dana ostare, a djecabi trebala roditeljima posvetiti paænju, to izostaje. To je posljedica pogreπnogodgoja. Djeca nisu navikla da cijene svoje roditelje, novac, stvari jerim je sve bilo ,,stavljeno na dlan” i nisu se morali ni malo truditi. Takoje bilo i prije, a danas joπ viπe. To nije samo u danaπnjem druπtvu, veÊi u prijaπnjem, ali i u drugim dræavama. Slika danaπnjeg druπtva jesamo preslika prijaπnjeg, svijeta novca, slave i moÊi. I danas ako imaπnovca i moÊi, moæeπ biti glup i bez znanja, ali sva su ti vrata otvorena.Vrijednost i ljubav gledaju se kroz novac. Upravo zbog toga je svemanje istinske obiteljske povezanosti. Svi su onda, ali i sada stremilineËem viπem i veÊem ne mareÊi za druge, veÊ gledajuÊi na sebe. Onoπto su ljudske mane, sada su vrline i πto dalje idemo, sve je gore.

Marijana Æagar 3. c

Roditelji ponavljaju pogreπke iz proπlih vremena

Ljudi su uvijek teæili nekom prestiæu, uvijek su se natjecali i æeljeli biti bolji od drugih. »injenica je da sedanaπnji ljudi ne razlikuju od onih s poËetka 19. st., a jednako tako ni od starijih generacija

U kakav svijet ulazimo?

16

©TO SE PROMIJENILO TIJEKOM STOLJEΔA


stereotipi

Kada bi postojala moguÊnost da se vratimu 19. stoljeÊe, vjerojatno nikada ne bih pristala.Razlozi za to su vrlo jednostavni: nedostajala bimi tehnologija koja danas postoji, a drugi razlogje vrlo jednostavan, moj æivot bi i tada bio jednaksadaπnjem, skroman, jednostavan, æivot u kome

»ini mi se da je danaπnje druπtvo identiËnoonome pariπkom s poËetka 19. stoljeÊa: tadai danas, novac je pokretaË svega, snaga, moÊ,sredstvo kojim sve moæemo kupiti.

Ako se osvrnemo na Pariz poËetkom 19.stoljeÊa, moæemo vidjeti da su ljudi tada kao idanas, da bi uspjeli, prelazili preko svih moralnihnaËela, gazili preko leπeva, odricali se roditelja(ali ne i njihova novca), pronalazili bogateljubavnike (ili sami to postajali). Da bi Ëovjekuspio uÊi u visoko druπtvo, da bude vien izapaæen, da ga se smatra za nekoga ili neπto,morao je zaboraviti ljubav i sve istinskevrijednosti. To je bio svijet novca, slave, moÊi,zao svijet u kojem se ne smiju pokazivati nikakveljudske slabosti. Ljudi su morali biti sebiËni,nemilosrdni, iskoriπtavati druge. I tada se visokodruπtvo nazivalo druπtvom glupana i lopova, aipak je veÊina æeljela meu njih.

Nije ni sada situacija znatno drugaËija.Moæda se drugaËije zovu ljudi u visokom druπtvu,ali naËela su im ista kao prije dvjesto godina,novac takoer ima glavnu ulogu: ako ga imateu dovoljnim koliËinama, otvoren vam je put dosvega: sve moæete, sve znate, sve si moæetepriuπtiti, moæete kupiti πto god poæelite, bilo kojustvar, bilo koju vrstu ljubavi... Novac vas moæedovesti do dalekih visina, ali ako ga nemate,padate u bezizlazni ponor.

Je li nam bolje nego

Napredak je jedino u tehnologiji

Mnogi bi rekli da sada ljudi æive bolje negotada, ali kada se bolje razmisli, u danaπnjemvremenu stvoreno je mnogo prednosti, ali uznjih takoer suvremenih problema i poteπkoÊa.

Ana Findrik, 3.c

se vjeËno isprepliÊu dobro i zlo, a u kome zlonajËeπÊe pobjeuje dobro.

SliËnost æivota 19. stoljeÊa u Parizu idanaπnjeg i viπe je nego oËita: novac je uvijeki svagdje glavni pokretaË svega. Ako novcaimamo u dovoljnim koliËinama, tada smopripadnici visokog druπtva, tada smo netko,inaËe, oni πto prelaze preko leπeva, vrlo lakoÊe i nas pregaziti da se uhvate visokog poloæaja.

Sve ono πto krasi pravog Ëovjeka sastoji seu dobroti, moralnoj ËistoÊi, poπtenju, ljubavi...to sve ne dolazi u obzir ako æelimo uspjeti uæivotu.

Tako je bilo prije, a tako je i danas. Ne vidimveliku razliku ni u Ëemu osim u tehnologiji. Onaje jako vaæna u razvoju danaπnjeg æivota . Beznje nam je æivot nezamisliv i prema tome æelimoli uspjeti i postati Ëlanovi visokog druπtva, trebanam samo novac, a kako doÊi do novca, vrloje lako shvatiti. Trebamo samo biti na pravomemjestu u pravo vrijeme i s „pravim ljudima“ iuspjeh nam je osiguran!!

Gabriela SmokroviÊ,3.c

17

Ljubav nekad i danasKakvu sliËnost moæemo naÊi u nekad

pariπkom druπtvu i naπem sadaπnjem? Drevnaporuka Svetog pisma kaæe: “©to je bilo, to Êebiti, πto se Ëinilo, to Êe se Ëiniti i nema niπtanovo pod suncem”. Ljudske vrijednosti poputljubavi, mrænje, lakomosti postojale su onda isada. Sve se ponavlja kroz vrijeme.

U pariπkom druπtvu s poËetka 19. stoljeÊaodnosi roditelja i djece nisu bili kao u danaπnjevrijeme, jer roditelji su svoju ljubav prema djeciiskazivali novcem i materijalnim dobrima. Dokto danas nije u potpunosti tako. Roditeljskaljubav se ne iskazuje samo u materijalnom ifinancijskom smislu, veÊ osjeÊajima i toplinomobiteljskog doma.

U brakovima nije bilo niπta bolje jer su sesklapali zbog materijalnog bogatstva, dakle nijebilo ljubavi, pa su je mnogi traæili negdje drugdje,u drugim osobama (ljubavnicima/ljubavnicama).Ali kada bi je naπli, nisu je smjeli iskazivati.Individualne mane su postajale vrline. A iz togaπto je novac bio najvaæniji, vidimo da u takvomsvijetu nije postojalo istinske sreÊe, jer pravasreÊa potjeËe od duhovnog, a ne od materijalnogbogatstva. Sada su ljudi, uglavnom, sretniji.Brakovi se veÊinom sklapaju zasnovani na ljubavi,poπtovanju i iskrenosti, bez miraza i uplitanjaroditelja.

Mogu zakljuËiti da onaj tko je bogatmaterijalnim bogatstvom ne mora znaËiti daje sretan i voljen, jer da bismo bili istinski sretni,moramo davati ljubav, ali i imati je od kogaprimiti.

Ramona LesiÊ 3.c


stereotipi

Svima nam je poznat æivot Ane Karenjine i nedaÊekoje su je snaπle zbog njezinih postupaka. Ana jeæivjela u devetnaestom stoljeÊu, ali i u petom stoljeÊusu postojale i joπ danas postoje neke druge AneKarenjine. Æene kao nositeljice veÊine odgovornostiza svoju obitelj ponekad poæele pobjeÊi od tolikogpritiska, a takvi æenini postupci odraæavaju se na cijeluobitelj. Neke æene, kao Ana, ne prihvaÊaju brak bezljubavi, a pravu ljubav spoznaju tek nakon udaje, ito u Ëovjeku koji nije njihov muæ. Sve te æene Ëestonalaze utjehu u drugim muπkarcima koji im pruæajuljubav i potporu. Æene te svojevrsne „izlete“ kriju odjavnosti kao zmija noge. No, πto se dogaa kada sepreljubi otkriju? Preljubnice zavrπe na stupu sramai sluæe kao loπ primjer drugima. Svi ih osuuju i nazivajuih lakim æenama, πto je potpuno krivo, jer svi jakodobro znamo da postoji velika razlika izmeu preljubnicai lakih æena. Druπtvo Anu, ali i sve takve æene neprihvaÊa jer igraju po vlastitim pravilima i time vrijeajujavni moral. Takoer, pravila koja vrijede za æene, nevrijede i za muπkarce pa je Vronski (i ostali muπkarci)dobrodoπao u druπtvo, a Ana (i ostale æene) ne. Akozbog preljuba doe do razvrgavanja braka, Ëesto seæeni oduzimaju djeca. To je krajnje nepoπteno i premaæeni i prema djeci, jer svaka ta æena nije to uËinilas namjerom da povrijedi svoju djecu. Uostalom djecanajbolje znaju πto se dogaa s njegovim roditeljimai zbog Ëega im je majka pribjegla tom „nemoralnom“Ëinu. Je li to ipak malo previπe? Naravno da je, jernisu samo æene krive. Naravno krive su jer su uËinilepreljub, no postavlja se pitanje zaπto su to uËinile.Naravno ne zato πto im je u braku bilo sjajno. Nitizato jer su im muæevi pruæali bezuvjetnu ljubav i potporujer da su im stvarno u braku „cvjetale ruæe“, ne biimale potrebu to uËiniti. Snjeæana Ibriks, 3.c

U virovitiËkom kazaliπtu pogledali smohumoristiËnu predstavu u kojoj se radi o nekimstvarnim i svakodnevnim dogaajima. Sve onoπto se u njoj odigrava nama se æeli prikazatismijeπno, a kad se osvrnemo oko sebe, vidimoda je to zaista tako. Predstava nosi naslov: ''Ubijme njeæno'' i prikazuje nesuglasice izmeu muæai æene koji su u braku i ne slaæu se onako kakoto brak zahtijeva. Predstava se razvija postupno,baπ kao u stvarnom æivotu, poËevπi od vjenËanjapreko razliËitih konflikata i ispada izmeu muæai æene. Æena se prikazuje kao manipulatoricakoja je prezahtjevna, lijena i nerazumna dokse muæ prikazuje kao posluπan, razuman,nesiguran i saæaljiv, πto bi se kod nas u æargonujednom rijeËju reklo ''papak''. To je samopredstava, no sve navedeno dogaa se svudaoko nas izmeu muæa i æene. Ja osobno nevolim kad Ëujem neke parove da se svaaju ida si izgovore toliko ruænih rijeËi zbog kojih sekasnije kaju. To je po meni nesvjesni ljudskiËin u trenutku ljutnje koji bi se svakako trebaoizbjegavati.

©to se tiËe braka, mislim da muæ trebapoπtovati æenu, a isto tako i ona njega. Ne sviami se narav muæa i æene iz predstave. Ne poπtuju

OVAKO JA MISLIM:

jedno drugo, a stupili su u neπto sveto - brak.Brak se treba temeljiti na ljubavi, poπtovanju ipovjerenju. Naæalost danas je Ëest sluËaj neslogeu braku zbog Ëega dolazi Ëak do ubojstva ituËnjave. »esto moæemo proËitati u novinamaili Ëuti na televiziji kako je muæ pretukao æenu,kako je æena ubila muæa i dr. Jedina ærtva usvemu tome su djeca koja su neduæna i kojamoraju ispaπtati. Ako se veÊ dvoje ljudi odluËina tako veliki korak u æivotu, da se sjedine,odnosno sklope brak, neka to bude neπto πtoÊe im promijeniti æivot na pozitivno. Ako se teosobe vole, trebaju nastojati ne izgubiti jednodrugo, tj. ne ugasiti ljubav. Jako je puno djecekojima su roditelji rastavljeni πto je jako æalosnoi naravno da Êe to dijete snositi psihiËke posljedicezbog toga. Poznam djevojku kojoj su roditeljirastavljeni i ona dobije svu potrebnu ljubav odnjih, oni su dobrog financijskog stanja i pruæejoj sve πto æeli, no ona kaæe da bi dala sve tou zamjenu da su oni zajedno.

U svakom sluËaju trebali bismo pogledatii viπe takvih predstava, koje su komiËne, iz kojihse moæe izvuÊi neπto pouËno i navesti nas narazmiπljanje o dogaajima u stvarnom svijetu.

Aleksandra UtjeπinoviÊ, 2.b

Ærtva loπeg braka uvijek su djeca

Hasanaga je glava kuÊe stoga i junak svojojæeni Hasanaginici. Njeni stavovi o muπkarcu suda on uvijek mora biti najjaËi i najpametniji.Ukratko, mora biti savrπen. Iako je to nemoguÊe,mnoge su æene dijelile to miπljenje. Muπkarcimaje, naravno, laskao takav status, ali i oni susamo ljudi, kao i æene, pa su u mnogimsituacijama bili jednaki ili Ëak slabiji od njih πtoje bilo ponizno i za muπkarce i æene. UHasanaginici Hasanaga obolijeva, ali ga njegovaæena ne njeguje, Ëak ga i ne posjeÊuje. Hasanagaje iznenaen takvim ponaπenjem i istjera je izkuÊe. Mislim da su æene tada imale krivashvaÊanja jer su na svoje muæeve gledale kaona kojekakve bogove i kada bi shvatile da suu krivu, osjeÊale su se posramljeno. U timvremenima je nedostajao i razgovor kojim bi serijeπili ovakvi problemi, ali prije svega jenedostajalo iskrenosti. Æena se bojala muπkarcupokazati svoje miπljenje, a on njoj svoju slabijustranu. Mislim da takvi brakovi nisu imali nikakvukvalitetu jer je temelj braka bio novac iliprijateljstvo roditelja obiju strana. Nitko nijeposveÊivao paænju odnosu ili Ëak i prijateljstvumuæa i æene. Moæda bih, da sam æivjela u tomdobu, shvatila stavove takvih æena, ali gledajuÊina to sada, mislim da ljudi nisu puno razmiπljalisvojom glavom jer da jesu, moæda bi ovo djelodrugaËije zavrπilo.

Ivana Bjelica, 1.a

Sudbina Hasanaginice bila je odreenakompliciranim i zamrπenim odnosima izmeu likova.Sudbina æene u ovoj baladi bila je tragiËna zbogpogreπnog tumaËenja osjeÊaja duænosti i prevelikogponosa. Hasanaga je turski plemiÊ, muπkarac, otaci muæ, "glava" obitelji i njegova je duænost bila daskrbi i brine za svoju obitelj. Hasanaginica je bilanjegova æena. U djelu se o njoj govori kao o osobikoja nije imala svoje ja, svoj identitet, ona je bilapoznata samo kao Hasanagina æena. Tu je joπ injihovo petero djece i HasanaginiËin brat. Hasanagaje kao "glava" obitelji imao duænost brinuti i skrbitio toj obitelji i kad je bio ranjen, mislio je da jeiznevjerio svoju æenu i djecu, mislio je da ga æenaneÊe posjetiti jer ga se stidi, a ona ga nije htjelaposjetiti jer je pretpostavljala da Êe njemu bitineugodno zbog rana koje je zadobio. Zbog togase razveo od supruge koju je njezin brat preudaoza suca iako se ona nije htjela udati. Bivπi suprugjoj je zabranio da via svoju djecu i ona jenaposljetku umrla od tuge.

Mislim da nije pravedno da se dogaaju takvetragedije zbog nesporazuma s muæem, æena ne bismjela biti podreena muπkarcu, partneri bi u brakutrebali biti ravnopravni, a najveÊa tragedija u ovomdjelu za mene je to da majka mora protiv svojevolje biti odvojena od vlastite djece.

Matija Deskar, 1.a

Kad muπkarac mora biti savrπenOSVRT NAMU©KO-ÆENSKEODNOSE UNARODNOJ BALADI“HASANAGINICA”

Karenjina nekad i danas

18

Ljubav i brak iz narodne pjesme


stereotipi

Predstava je vrlo pouËna i njezina tema je odnos i razumijevanje u braku.Glavni su likovi Tatjana i Kristjan. Na poËetku predstave je bilo vjenËanje ikasnije prva braËna noÊ. Tatjana je neprestano budila Kristjana, jer se bojalada u kuÊi curi plin i da Êe se uguπiti. Kristjan je mrzovoljno ustao iz kreveta,provjerio plin i vratio se na spavanje. Kad je uspio zadrijemati, Tatjana ga jeopet probudila da ode ponovno provjeriti i da joj donese Ëaπu vode. Kristjanju je posluπao, ali ga je ona i dalje nastavila buditi pa se naljutio jer je biladosadna i nije mogao u miru spavati. Druga scena je bila kada Kristjan dolazikuÊi sav sretan jer je dobio poviπicu od 1500,00 kuna i htio se pohvaliti svojojsupruzi, ali je ona bila prezauzeta pospremanjem kuÊe i kuhanjem ruËka danikako nije uspjela saznati πto ima novoga kod Kristjana. Svaki put kad jojje htio reÊi za poviπicu, ona je otiπla u kuhinju, kupaonicu ili drugu sobu, tega nije uspjela Ëuti, nego ga je poËela omalovaæavati i govoriti mu kako jenesposoban, da nikad niπta neÊe postiÊi u æivotu, a pogotovo dobiti poviπicu.Kasnije se svaaju kako je on viπe ne voli jer ne primjeÊuje da je juËer imalacrvenu haljinu i smeu maramu, a danas crvenu haljinu, bijelu maramu i novunarukvicu... Svaaju se i oko svojih mama, te kako ga Tatjana stalno zovena posao… Jednom se nisu mogli dogovoriti kakav Êe film gledati pa su seopet posvaali. Kristjan ju je Ëak pokuπavao ubiti i odseliti se od nje. Doπao

Predstava „Ubij me njeæno“ je komedija. Zabavna, πaljivapredstava koja je zanimljiva do samoga zavrπetka. Govori o braËnimodnosima izmeu muπkarca i æene. U tom braku muπkarac pativeÊ od prvog dana nakon πto je rekao sudbonosno „da“ i uploviou braËnu luku. Æena ga „ubija“ svojim komentarima, ponaπanjemi skeptiËnoπÊu, iæivcira ga te on zaæali πto se æenio. Æeni sve smeta,od toga πto joj muæ ruËa kod svoje mame, do toga πto ne primjeÊujeneke sitnice na njoj. Ona ga krivi za sve, a on jadan sve to trpi idræi u sebi.

U predstavi glume Vlasta i Igor Golub i Antun Vrbenski. Jedanglumac je pripovjedaË, ali „priskaËe“ u nekim scenama i glumi,dok ostala dva glumca glume braËni par. Glumci su savrπenodoËarali braËni æivot, bez obzira bio on istinit ili ne.

Na pozornici su nam prikazani predmeti iz stana u kojembraËni par æivi. Svjetla na pozornici su usmjerena na glumce, kakobismo ih πto bolje vidjeli. Za svaku situaciju, odnosno scenu biranaje glazba koja se savrπeno uklapa.

Ana ZrniÊ, 1.a

Mislim da æene u stvarnom æivotu nisutako loπe kako ih se prikazuje u predstavi.One ipak marljivo rade tako πto kuhaju i ËistekuÊu. Neke æene su pak uspjeπne poduzetnicekoje vode tvrtku i tako same brinu o svojojegzistenciji. Ali naæalost neke æene su upravopoput one u predstavi. Niπta ne rade po cijelidan, samo sjede i gledaju televiziju i smiπljajukako Êe napakostiti muæu koji se umoranvraÊa s posla. On ne stigne ni sjesti, a æenaga veÊ poËne daviti glupostima. Takve æenetreba ostaviti i natjerati ih da se same brinuo sebi.

Marko Glavica 2.b.

Vjerujem da su se mnogi od starije publikemogli pronaÊi u barem jednom dijelu predstave.Jedino πto mi se nije svidjelo je to πto se samoæenu vrijealo i ismijavalo, a time i cijeli æenskirod. Mislim da bi i æene mogle napraviti poduæupredstavu u kojoj bi se pokazale mane muπkogroda. Iako je ova predstava sluæila da nassamo zabavi, mislim da je ovo diskriminacijai da su æene joπ uvijek u loπijem poloæaju odmuπkaraca. Baπ ovakve male sitnice dovodedo tog velikog problema. Po mom miπljenju,predstava bi bila mnogo bolja da se prikazujumane obiju strana.

Ivana Bjelica, 1.a

Predstava je bila vrlo zanimljiva i smijeπna.Moæemo reÊi æiva komedija. U predstavi jerijeË o muπko-æenskim odnosima, ali s muπkestrane. Govori o tome kako muπkarci misleda æene, kada ih sveÊenik pita æele li se udatiza njih, odgovaraju „Da“ prije negoli sveÊenikuspije izreÊi pitanje do kraja. Muπkarci misleda im æele πto bræe sjesti na grbaËu i muËitiih. Iskrivljena miπljenja muπkaraca o æenamaprikazana su u predstavi na vrlo smijeπannaËin. U stvarnosti to nije tako, jer æivotmuπkarca i æene nije komedija.

Martin NovakoviÊ 2.b

U»ENICI STRUKOVNE ©KOLE U KAZALI©TU VIROVITICA

Ubij me njeæno

je dan kad je Tatjana zatrudnjela i ponovno su se svaali jer je onapreviπe zanovijetala da joj Kristjan donese vode, sendviË, pa da jepokrije…, a on je samo htio gledati utakmicu.

Predstava je prikazana na humoristiËan naËin s muπkog stajaliπtakakve su æene u braku. Uæivala sam u predstavi i slaæem se da ubraku postoje trenuci kada partneri jedan prema drugome imajurazumijevanja, kada se vole i oboæavaju, kada uæivaju zajedno u sretnimtrenucima, ali naæalost to u ovoj predstavi nije prikazano jer su namhtjeli poruËiti zaπto je brak loπ i zaπto dolazi do razvoda. Mnogo brakovazavrπava razvodom, a 80 % njih koji su razvedeni ulazi u brak i kombinirasvoje obitelji u novo kuÊanstvo, ponekad i s djecom iz prvog braka.Od 100 milijuna kuÊanstva, 30 % njih su samci. 29% Amerikanacau dobi od 25 do 44 godine æivi samo, kao i 95 iznad 65 godina. Topostaje zaprepaπÊujuÊe i tuæno, jer Bog nas je stvorio kao muπkarcai kao æenu koji bi trebali sretno zajedno æivjeti i sve dijeliti. I kod napostoji mnogo nevjenËanih koji æive sami, a ima i sve viπe onih kojisu rastavljeni.

Nekada nije bilo tako i od izuzetne vaænosti je bilo kada su parovijedan drugome obeÊali - “Dok nas smrt ne rastavi”. Sada su æeneobrazovane, imaju vlastitu karijeru, samostalne su i ne ovise o muπkarcu,imaju jednaku politiËku moÊ i graanska prava. Glavni razlog braËnihproblema je gubitak ljubavi i premalo razumijevanja. Ljudi bi trebalisvakodnevno njegovati brak i odræavati ga sretnim. »ak i male sitnicepaænje ponekad mnogo znaËe. Kada doe do nesporazuma, ako gane znamo rijeπiti, ubrzo Êe prerasti u ljutnju i svau. Moramo znatidobro komunicirati s partnerom i sve probleme rijeπiti mirnim razgovorom.Iz predstave moramo izvuÊi pouku kako se ne smijemo ponaπati dane bismo imali loπ brak, jer u braku mora postojati ljubav, sklad irazumijevanje. Brak je prava πkola ljubavi i o nama ovisi hoÊemo linauËiti kako se ponaπati i znati ga odræati, te ono najvaænije - bitisretni.

Mateja Szabo, 2.b

DOJMOVI

Igor i Vlasta Golub - æivotni i kazaliπni supruænici

19


uËenik - uËitelj

U naπoj πkoli su profesori πtrajkali i nosili znaËkena kojima je pisalo ''Moæe li Hrvatska BEZ NAS bitizemlja znanja?''. Mene je to potaklo na razmiπljanje.Svatko ima svoje miπljenje u vezi s time. MoædaHrvatska moæe biti zemlja znanja i bez uËitelja, jer tusu znanstvenici, doktori, raznorazni specijalisti istruËnjaci. Ali svi oni su to πto jesu jer su iπli u πkoluda bi nauËili i imali su svoje uËitelje, koji su ih uËili,koji su im pomagali i govorili im sve πto trebaju znatida bi, kada zavrπe πkolu, mogli neπto raditi. Moædaima onih koji misle kao i ja, a ima i onih koji misle

UËenjem ostvarujemo svoje ciljeve,a u tome nam pomaæu uËitelji

Baπ kao Nikola Tesla i ostali ljudi koji su izumili i izmislili mnogo togabez Ëega ne moæemo zamisliti æivot. Sve to ne moæemo bez znanja, aza to su zasluæni profesori. Ipak, nije vaæno samo uËenje i punjenje glavemnoπtvom podataka koje ne razumijemo. UËenik mora razumjeti πto uËii nekako se snaÊi u svemu tome. UËenje nam ne bi pomoglo ako namsve πto smo uËili nestane iz glave u kratkom roku kao da nikad nije nipostojalo.

UËenjem osiguravamo svoju egzistenciju. To je jedan od glavnihrazloga zaπto se uopÊe i πkolujemo. Svakome je lakπe zaraivati, a daradi πto lakπi posao. Tako se πto dulje πkolujemo i postiæemo viπe razinesve dok ne ostvarimo πto æelimo.

To je cilj uËenja. Zato nikako ne smijemo zaboraviti da nam u tomepomaæu profesori. Zbog toga ih trebamo poπtovati i odnositi se premanjima na najbolji moguÊi naËin. Takoer, zakljuËujem da se znanje isplati.UËenici to joπ ni ne mogu shvatiti. Posljedice se vide tek kasnije.

Valentina Petriπko 2.b.

suprotno, da Hrvatska bez uËitelja moæe biti zemljaznanja. Da nema uËitelja, ne znam ni da bi bilo πkole,jer tko bi radio u njoj, odnosno πto bi se radilo u njoj.Prije, dok nije bilo πkola, ljudi su bili obrazovani kodkuÊe. U tu naobrazbu moæe se ubrojiti Ëitanje, pisanjei brojanje, a za viπu naobrazbu ipak treba netko tkoje za to specijaliziran. Mislim da Hrvatska bez uËiteljane moæe biti zemlja znanja, jer ne bi bilo viπeobrazovanih ljudi, zemlja bi bila manje razvijena igospodarstvo se ne bi πirilo.

Jozo IliËiÊ, 2.b

Svaki Ëovjek je viπe cijenjen kada je uËen. UËitelju kao Ëovjeku odanoje viπe poπtovanja zbog toga πto je postigao. Godine uËenja i πkolovanjabivaju nagraene dobrim glasom i miπljenjem svakog Ëovjeka koji jesvjestan πto sve mora proÊi do toga. Nagrada je i to πto se ne morabojati za preæivljavanje. Pretpostavljam da uËitelj odabire taj posao zatoπto æeli raditi s djecom i zato πto je imao potrebu za time. Ljudi koji suodabrali posao uËitelja radi preæivljavanja, ne mogu u tome uæivati onakokao bi trebali. Tada posao postaje problem.

MOTIVACIJA I U»ENJEUËenici najbolje uËe kada imaju volju za uËenjem. Uzalud uËiteljima

sav trud da nauËe djecu ako oni to sami ne æele i ne trude se nauËitiono πto im je primjereno i predvieno. Tada im πkola i gradivo postajuproblem. Najteæe se prihvatiti uËenja, a uËitelji na to ne mogu utjecatiniti pomoÊi ako uËenici to ne æele. Profesori bi se u svakom sluËajutrebali truditi da nam ono πto nas uËe bude zanimljivo. To mogu postiÊitako da nam se prilagode i pokuπaju gradivo prikazati na najzanimljivijinaËin i da uËenici dobiju volju za uËenjem i postaju zainteresirani. Naravnoda to nije lako, ali ako su uËitelji doista za taj posao koji rade, to im neÊebiti nikakav problem. Mislim da bi i oni sami bili najsretniji kada bi vidjelida su uËenici zainteresirani.

U»ENJE I ODGOJU svemu tome bitan je i odgoj. On se u πkoli dorauje. Poznati su

i uËeniËki nestaπluci, ali to je normalno u tim godinama u kojima onijoπ ne znaju i nemaju sposobnost zrelog razmiπljanja. Jedan uËen Ëovjekmoæe napraviti velike promjene u æivotima i zbog toga biti i nagraen.

UËitelje trebamo poπtovati

20

MOÆE LI HRVATSKA BEZ U»ITELJA BITI ZEMLJA ZNANJA


uËenik - uËitelj

U davnoj proπlosti ljudi su se morali muËiti dabi preæivjeli. Svatko je morao raditi sve poslove.Nisu imali novca da plate zidara ili da kupe hranu.Kasnije, za vrijeme naπih baka i djedova, veÊ supostojali uËitelji. Oni nisu imali πkolu kao mi u danaπnjevrijeme. Osnovna πkola je trajala Ëetiri godine. Unjoj su nauËili samo neke osnovne stvari: pisati,Ëitati, malo matematike i Êirilicu ili glagoljicu. ©kolskipredmeti nisu bili kao danaπnji. Jedan od njih senazivao domaÊinstvo. Tamo su uËili kuhati, πivati…

U danaπnjoj Hrvatskoj obrazovanje se povezujesa svim drugim podruËjima ljudskog rada ipredstavlja najsloæeniji proces odgoja i obrazovanja.Danas su potrebne promjene u πkoli i druπtvu.Treba mijenjati svijest i ponaπanje ljudi, a ljudi zato nisu dovoljno zainteresirani i spremni. Zato druπtvopokreÊe akcije za jaËu edukaciju porodice, za njenoukljuËivanje u odgojno-obrazovni proces. Danasse odnosi izmeu uËenika i uËitelja zasnivaju naobostranom razumijevanju i uvaæavanju. UËenicimoraju poπtovati uËitelje, ne smiju biti bezobrazni,makar u veÊini sluËajeva jesu. S jednakimpoπtovanjem se moraju odnositi prema uËiteljimakao i sa svojim bliænjima. UËenje se mora uvaæavatikao veliki faktor obrazovanja, jer bez uËenja nemasvrhe iÊi u πkolu. Nije dovoljno samo sjediti uklupi, veÊ treba aktivno sudjelovati u nastavi i dobroorganizirati svoje slobodno vrijeme. Kako bismoneπto postigli u æivotu, trebamo imati povjerenjau sebe i svoje znanje, a to moæemo imati jedinoako smo obavili svoje duænosti, a to su redovitopolaæenje nastave, pisanje zadaÊa, uËenje.... UËitelji

S U»ITELJIMA ILI BEZ NJIH

Kad gradimo kuÊu zovemo zidare

Danas se πkola razvila. Viπe nauËimo i imamoveÊe moguÊnosti za zapoπljavanje. UËitelji nas vodena pravi put. Neki od nas misle da su dovoljnopametni i odustaju od srednje πkole. No nitko nemoæe znati sve. Uvijek nam neπto nedostaje.

RODITELJI - PRVI U»ITELJIAko æelimo neπto nauËiti i postiÊi u æivotu, dat

Êemo sve od sebe. Traæit Êemo po mnogim izvorima.Da bismo se bolje izraæavali, trebali bismo πto viπe

Ëitati. Od malih nogu treba poËeti uËiti. Roditeljinam pomaæu da nauËimo uËiti. Uz njih prohodamoi izgovaramo prve rijeËi, ne baπ ispravno, ali svremenom i to nauËimo. Kad malo porastemo,vjeæbamo Ëitati i pisati, i dalje nam pomaæu roditelji.Ako to dobro svladamo, sve nam je lakπe i boljese snalazimo. Sad veÊ moæemo sami uËiti iz knjige.©to se viπe posveÊujemo uËenju, sve viπe i viπeznamo. Najviπe Êemo znati raditi one stvari kojenas zanimaju. Zanimanjem za neπto dobit Êemoposao, a kroz posao nauËiti joπ mnogo toga, zaraditii prehraniti svoju obitelj kojoj Êemo mi pomoÊi unjihovom uËenju kao πto su naπi roditelji nama.

Sve se moæe uz puno truda, ali to moæemo iolakπati. Zaπto ne bismo uËili uz pomoÊ profesora?U svakom poslu nam je lakπe ako imamo nekustruËnu osobu za taj posao. Kad npr. gradimo kuÊu,neÊemo je sami zidati, veÊ Êemo pozvati zidare, aza voenje knjiga Êemo zaposliti knjigovou. I Isusje bio uËitelj. On je propovijedao vjeru u Boga, htioje to prenijeti na uËenike s puno ljubavi. Ali vratimose na profesore. Njima je trebalo puno vremenada steknu znanje kako bi ga prenijeli na druge. Ito trebamo poπtovati. Uz njih nam je lakπe i svenam ide bræe. Oni nam uvijek pojasne kad zatrebamopomoÊ. Ako nam neπto u radu nedostaje, oni tonadopune. Nisu svi uËitelji isti. Svaki ima svoj naËinrada, ali se mi prilagoujemo njima i oni nama. Danjih nema, veÊina ne bi uËila jer ne vole, ali oni suipak tu i podupiru nas. Stariji su i iskusniji. Tko imaviπe znanja, bolje Êe proÊi u æivotu i lakπe Êe pronaÊidobar posao. Moæda netko od nas postane profesori proπiri svoje znanje. Posao uËitelja nikad neÊenestati. Hrvatska moæe biti zemlja znanja bez uËitelja,ali uz njih Êe to postati mnogo lakπe i bræe.

Kristina –uraπeviÊ 2. b

U nastavi treba aktivno sudjelovatiStoga se danas u πkole sve viπe uvode

suvremene metode u organizaciji nastave, radi sena uvoenju moderne tehnologije u odgoj iobrazovanje. Danaπnji uËitelji moraju svladavatirad na raËunalu i tako napraviti korak bliæe

danaπnjem uËeniku. Vaæni faktori su zbog toga iuËenici, uËenje i uËitelji jer bez jednog od tih faktoranema obrazovanja i napretka. Moramo se potruditida budemo πto viπe obrazovani, a ne da smo neuki.

Martin NovakoviÊ, 2.b

svojim postupcima znaju buditi interes uËenika zanastavne sadræaje, kreativnost uËenika i povezivanjeznanja s praksom. »esto se napada πkola i uËiteljimeu kojima se ne nalaze jedini krivci za uËenikoveneuspjehe. Cjelokupno druπtvo treba poraditi na

odnosima roditelji-djeca-πkola. Istina je da su nekiuËitelji svojom strogoπÊu i ne koristeÊi suvremenemetode pouËavanja izgubili povjerenje uËenika.Zato je u danaπnjim πkolama dosta uËenika kojigube æelju za rad, bjeæe s nastave, a u velikojmjeri napuπtaju πkolovanje.

Uz uËitelje nam je lakπe i sve nam bræe ide

Kako bi Hrvatska bila zemlja znanja, trebamo uloæiti mnogo truda. Kolikogod se trudili, nikad neÊemo postiÊi ono πto postignemo uz uËitelje. Ako uneËemu pogrijeπimo, a moæe biti da i ne primijetimo ili ne obraÊamo paænju,oni su tu da nas upozore i pomognu da moæemo nastaviti. Ne smije nas bitistid ako posjedujemo puno znanja, veÊ se time trebamo ponositi.

21


kultura

Roen je u Istanbulu 1952. godine ubogatoj industrijskoj obitelji koju opisujeu nekim svojim romanima koji su ranijenastali kao πto su Dzevdet-beg i njegovisinovi i Crna knjiga koji je dosadnajznaËajniji i jedna od najËitanijih knjigau turskoj povijesti, te svoju obitelj opisujei u najnovijem romanu Instanbul. ©kolovaose u Instanbulu, te na tehniËkom sveuËiliπtuupisuje studij arhitekture od kojega jeodustao nakon tri godine i zavrπionovinarstvo i poËinje pisati 1974. godine.

Orhan Pamuk je 2006. godine dobioNobelovu nagradu za knjiæevnost. On u svompisanju preispituje sloæeni identitet svoje zemljekroz njezinu kulturu, tradiciju i bogatu povijesti sadaπnjost. Otkriva nove simbole koji prikazujusukobe i uzajamno djelovanje kultura.

LJUDSKA IZGUBLJENOST...“Ljudska izgubljenost uzrokovana gubitkom

identiteta uslijed sukoba islamskih i europskihvrijednosti motiv je koji proæima cjelokupnoPamukovo stvaralaπtvo.” (New York Times)

Pamukov moto oduvijek je bio: budi hrabar,budi zapadnjak πto viπe moæeπ i isto toliko pokuπajbiti istoËnjak, ali i istodobno tradicionalan.

Njegova nova knjiga bavi se temom danas jedva postojeÊe umjetnosti, a to je islamskoslikarstvo. Za tu novu knjigu istraæuje starerukopise, dokumente, crteæe i poneke dogaajes kraja 16. st.

Djela Orhana Pamuka prevedena su namnoge jezike svijeta od Ëega i mnoga na hrvatskijezik (Bijeli zamak, Zovem se Crvena, Snijeg iIstambul).

Prvi TurËin dobitnik Nobelove nagrade za knjiæevnost

ZANIMLJIVOSTPamuk je 1998. odbio primitipoËasti dræavnog umjetnika, a toje obrazloæio ovako: 'Godinamakritiziram dræavu zbog zatvaranjaautora tekstova i filmova, zbogrjeπavanja kurdskog problemasilom i zbog nacionalizma. DanasuopÊe ne razumijem zaπto hoÊe dami daju nagradu.'Zanimljivo je i to da je njegovaknjiga Zovem se Crvena prevedenana 24 jezika.

SUDSKA TUÆBAGodine 2005. odvjetnici diæu tuæbu protiv

Orhana Pamuka zbog izjave u vezi s armenskimgenocidom i masakrom 30.000 Kurda u Anatoliji.Optuæbe protiv njega odbaËene su kada jepriznao da mu je namjera bila skrenuti pozornostjavnosti na problem slobode govora usuvremenom druπtvu.

Prilikom jednog intervjua Pamuk je izjavio:'Dolazim iz gradske obitelji. Moj je djed bioinæenjer, moj otac takoer i veÊ dugo æivimo ucentru Istambula, tako da su se stvari, πto semene tiËe, poklopile. »esto imam obiËaj reÊida, kad se neπto potiskuje u proπlosti, ono ubuduÊnosti uvijek ispliva. Ja sam ono πto ispliva.'

Pripremile:Marina i Nikolina BoæiËeviÊ, 2. b

Kako su æivjeli ljudi na ovim prostorima, odavno i manje davno, najslikovitije namdoËaravaju tzv. etno-sela. Jedno od njih je i Staro selo Kumrovec u kojemu svaka kuÊapokazuje jedan vid tradicijske kulture i obiËaja svakodnevnog seoskog æivota - od naËinaodijevanja, kuhanja, stanovanja, preko obrta i specifiËnih poslova koje su obavljali naπistari.

Snimke iz Starog sela donosi Adrijana Tepeπ.

KAKO HRVATSKA »UVA SVOJU TRADICIJU Staro selo Kumrovec

22

ORHAN PAMUK


kultura

Zidovi izloæbenog prostora bili su tamnozelene boje, a predmeti blago osvijetljeni radiboljeg uËinka. Mogli su se vidjeti vrlo vrijednii lijepi predmeti i slike. VeÊina ih je bilainspirirana vjerom, a poneke i vladarima togdoba. Izloæeni unikati su ujedno, osim πto subili prava remek-djela, bili i povijesni zapisiputem kojih smo saznali mnogo o æivotu u dobakada su ova djela nastala.

Motovunsko raspelo jedno je od najvrjednihpredmeta te izloæbe. Prikazuje Krista na kriæui kako On ne osjeÊa fiziËku bol i time istiËesimboliku Njegova uskrsnuÊa. To kiparsko djelonastalo je u 13. stoljeÊu i potjeËe iz crkve uMotovunu. Izloæen je bio i relikvijar glave sv.Jakova koji je nastao poËetkom 12. stoljeÊa uZadru i smatra se najljepπim relikvijarom. Dala

NA IZLOÆBI 'PRVIH 5 STOLJEΔA HRVATSKE UMJETNOSTI'

Oæivjela davna stoljeÊa

Izloæba je bila interesantna iako su je mnogi pogledali na brzinu. Kadasmo doπli pred galeriju, posluπali smo zanimljivu interpretaciju tajnovitogËovjeka koji je doπao iz susjednog kafiÊa kako bi nam objasnio πto jezapravo umjetnost. Joπ pamtim onu njegovu reËenicu za koju jenapomenuo da je nikako ne smijemo zaboraviti:'Jedno je raditi za novce,a drugo za druge ljude.' Meni ta njegova reËenica nije bila baπ najjasnija,ali bitno da je on znao πto je htio reÊi (ako je uopÊe i znao). Podijelio namje joπ nekoliko savjeta koji su bili popraÊeni urnebesnim smijehom. Nekisu bili zbunjeni tom situacijom, dok su se drugi samo smijuljili i dobacivalineπto naπem ''prijatelju-umjetniku''. Nakon monologa koji nisam dobroËula od buke, uπli smo u galeriju zbunjeni s kiselim osmijehom na licu.Na ulazu smo morali ostaviti torbe u garderobi pa su mnogi, umjesto darazgledavaju izloæbu, razmiπljali hoÊe li naÊi svoje stvari kad se vrate pasu samo ''prozujali'' prostorijama, uzeli svoje stvari i otiπli razgovarati snaπim novim prijateljem koji se, dok smo mi bili u galeriji, osvjeæio u fontanii zabavio time prolaznike. Kada smo izaπli, on je veÊ zavrπio sa svojompredstavom, a mi smo poËeli raspravljati o tome kako nam se svidjelaizloæba. Naravno da su komentari bili razliËiti, ali meni se jako svidjelaiako se ni ja nisam baπ dugo zadræala unutra. Svaka izloæba je zanimljivana svoj naËin i svaka ima svoj cilj koji æeli postiÊi izlaganjem umjetniËkihdjela, a cilj ove izloæbe je bio prikazati ulogu hrvatske umjetnosti u Europi.Mogu zakljuËiti da je ta uloga velika i znaËajna. Hrvatska zasigurno imavisoku kvalitetu za izraæavanje na umjetniËki naËin. Umjetnost jenajzanimljiviji naËin izraæavanja naπih stavova i ideja i u tome je njenaljepota. Ona je svagdje oko nas i samo je treba pretvoriti u djela kojavrijedi pamtiti i izlagati na vaænim izloæbama poput ove. Umjetnici od 9.do 14. stoljeÊa ostavili su velik trag iza sebe koji je sada skup prekrasnihi jedinstvenih djela. Nadam se da Êe i ovo razdoblje u kojem mi æivimobiti prikazano na umjetniËki naËin i postati dio velikog bogatstva hrvatskeumjetnosti.

Ivana Bjelica

OSVRT NA IZLOÆBU

Skup prekrasnih i jedinstvenih djela

ga je izraditi udovica Boæna za spas duπe svogpokojnog muæa Kaæe. Na relikvijaru se moguprimijetiti apostoli i medaljoni sa svetaËkimlikovima koji su odjeveni na klasiËan rimskinaËin - u toge. Izloæeni su i dijelovi slikarskeumjetnosti meu kojima je i Gospa od Ænjana,naslikana krajem 13. stoljeÊa. Ta slika jezanimljiva zbog koriπtenja æivih boja i nevidljivihslojeva otkrivenih restauratorskim sondamakoje pokazuju drugaËije poloæaje ruku. Bile suizloæene i razne skulpture koje su imale velikoznaËenje u 11. stoljeÊu. Mnogi izloπci bili suvrijedni ne samo gledanja, veÊ i divljenja.

Izloæba je oæivila pet navedenih stoljeÊakako bi nas podsjetila na vrijednosti koje naπadomovina ima, a i da neke potakne da stvorenova umjetniËka djela. Hrvatska je ostavila

veliki trag u umjetnosti i ova izloæena djela Êese zauvijek cijeniti, a mi smo sretni πto smobili barem maleni dio koji je oæivio bogatuhrvatsku umjetnost.

Ivana Bjelica, 1.a

Gospa od Ænjana

Motovunsko raspelo

Izloæba ''Prvih pet stoljeÊa hrvatske umjetnosti'' odræala se u Zagrebu uGaleriji KloviÊevi dvori od rujna do studenog 2006. g. Glavna tema je bilakoliko je Hrvatska pridonijela europskoj umjetnosti od 800. do 1300. godine.UËenici naπe πkole posjetili su izloæbu 22. rujna 2006.

23


kultura

Tijekom Mjeseca hrvatske knjige odræanaje knjiæevna matineja sa Slavkom Cimermanomu naπoj novoj πkolskoj knjiænici. MnogobrojniuËenici naπe πkole doπli su na susret svirovitiËkim piscem da bi sluπali priËe s njegovihputovanja diljem svijeta. Pisac je humoristiËnimdijelovima priËa nasmijao publiku i time ostaviolijep dojam. Njegova prva knjiga “Svijet na dlanu”napisana je za vrijeme njegova boravka naprekooceanskim brodovima, a “Drumskeskitnice” objavljene 2006. godine je putopis

KNJIÆEVNISUSRET Knjige - sjeÊanja na putovanja

Na dræavnom susretu literarnog, dramskogi novinarskog stvaralaπtva Lidrano 2006. πto seodræao u Zadru i Zatonu naπu su æupanijupredstavljali uËenici i njihovi mentori Ëiji su rad,zajedno s ostalim pozvanima, Ëlanovi prosudbenihpovjerenstava uvrstili na vrh proπlogodiπnjeproizvodnje izvannastavnih aktivnosti s podruËjacijele dræave. Od predloæenih osnovnoπkolskihradova s podruËja naπe æupanije sudjelovali su

ODJECI DRÆAVNOG SUSRETA LIDRANO 2006.

ostvaren putovanjem autostopom πto je autorproæivio kao osamnaestogodiπnjak. U dvaπkolska sata mi uËenici shvatili smo da u æivotunije tako lako kako mi zamiπljamo i da jepotrebna velika hrabrost i upornost da seodluËimo na putovanje kakvo je proπao SlavkoCimerman.

UËenici su ulaskom u knjiænicu moglipogledati izloæbu nacionalnih suvenira iz cijelogsvijeta koji mnogo vrijede, a pisac ih Ëuva kakobi oËuvao lijepe, ali i tuæne uspomene. Na krajususreta pisac nas je upoznao sa svojim daljnjimknjiæevnim planovima te nas zainteresirao zasvoje buduÊe namjere i mislim da Êe veliki diopublike nastaviti pratiti njegov rad. Mi se nadamoda je ovo bio samo jedan u nizu brojnihsastanaka u novim πkolskim prostorima i daÊemo posluπati joπ mnoge knjiæevnike koji Êenas upoznati sa svojim radom i koji Êe nasnauËiti o knjiæevnosti i opÊenito o æivotu.

Melita GrgiÊ, 1.a

Suveniri iz cijeloga svijetaiz zbirke nekadaπnjeg pomorca

Slavko Cimerman svojim je priËama ostavio okupljene bez daha

uËenica Mirna OstroπiÊ s monologom Zec ikornjaËa (Ezop) i njezin voditelj Denis OstroπiÊte dramska skupina Osnovne πkole PetraPreradoviÊa iz PitomaËe sa scenskom igromvoditeljice Boæice RakijaπiÊ Uzbuna uKokodakovcu. Stvaralaπtvo srednjih πkolapredstavljali su: Slaven GrgiÊ (Srednja πkolaStjepan IvπiÊ Orahovica) recitirajuÊi pjesmuSergeja Jesenjina Tko sam, πto sam (voditeljica

Ljubica BeπliÊ), Dora Golub (Gimnazija PetraPreradoviÊa Virovitica) samostalnim novinarskimradom Da Vincijev kod ili rasprava o tome kakonapraviti dobar bestseler (voditeljica Zdenka Kos),te uËeniËki listovi MAGG (Gimnazija PP Virovitica,urednica Emina PrpiÊ i voditeljica Zdenka Kos)i Strukovnjak (Strukovna πkola Virovitica, urednikDavid MuflizoviÊ i voditeljica Marija Karácsonyi).

Sudionici dræavnog Lidrana triju sjevernih æupanija

»lanovi dræavnog povjerenstvakomentiraju πkolske listove

24


kultura

Na susretu je prvotno govoreno ogospodarskoj suradnji Indije i Hrvatske. Prijateljskiodnosi tih dviju zemalja zapoËeli su joπ za vrijemeJugoslavije dok je na vlasti bio predsjednik JosipBroz Tito. Gospodarska suradnja Indije i HrvatsketrenutaËno se dobro razvija te je spomenuta imoguÊa suradnja na podruËju informatike u kojojse Indija unatrag nekoliko godina zaista iskazala.Veleposlanik Misra spomenuo je dobru suradnjuIndije s tvrtkama KonËar i Pliva. ©to se tiËekulturnih veza, istaknuo je æelju za veÊomkulturnom povezanoπÊu koja se moæe ostvaritiuz pomoÊ knjiæevnosti i filma te planiranomrazmjenom studenata. Veleposlanik je obeÊaoda Êe dovesti glazbene i plesne skupine iz svojezemlje u Viroviticu. Ono πto se njega osobnodojmilo u Hrvatskoj, kako je rekao, morska jeobala. Dok je kulturna veza Indije s VirovitiËko-

O HRVATSKIM IZDANJIMA VELIKIH INDIJSKIH EPOVA RAMAJANE I MAHABHARATE U STRUKOVNOJ ©KOLIGOVORIO INDIJSKI VELEPOSLANIK U REPUBLICI HRVATSKOJ RAJIV MISRA

podravskom æupanijomu razvoju, gospodarskaje veza neπto skromnijate se odvija tek nekolikogodina.

Na ovom gospodarsko-kulturnom susretuodræano je i predstavljanje hrvatskog izdanjaindijskih knjiga Mahabharata - peta veda iRamajana - æivot kralja Rame. Te knjige ubrajajuse u sto najvaænijih djela svjetske knjiæevnostii obrauju se u nastavnim programima uRepublici Hrvatskoj. Hrvatsko izdanje ovih dvajudjela nije doslovni prijevod, veÊ adaptacija, saæetiprikaz izvornih epova. Veleposlanik Misra izrazioje sreÊu zbog tiskanja ovih dvaju djela nahrvatskom jeziku. Izjavio je da Mahabharata iRamajana imaju posebno mjesto u æivotu svakogIndijca te da su vaæan dio hinduizma.

Sadræaj knjiga sudionicima skupa pribliæioje dr. Ante SimoniÊ. Mahabharata je veÊtisuÊljeÊima osnova indijske mitske, religijskei filozofske misli. Po predaji, obuhvaÊa 110.000πloka, odnosno 32 sloga i tako je sedam putaduæa od Ilijade i Odiseje zajedno, a oko tri putaduæa od Biblije. Kako je reËeno na ovom skupu,Mahabharata je priËa o romantici, pohlepi ipoæudi. Ramajana je slavljena zbog ljepote izrazai dubine dijaloga, ali ponajviπe zbog nenadmaπnihosobina svojih likova. Sastoji se od 48.000stihova. Dobrim odnosima Indije i Hrvatskepridonio je i ovaj susret. Ivana IliËiÊ, 1.b

U organizaciji udruge za promicanje vedske kulturnebaπtine Lotos i Hrvatsko-indijskog druπtva prijateljstva indijskiveleposlanik u Republici Hrvatskoj Njegova Ekscelencija RajivMisra posjetio je 1. prosinca 2006. g. VirovitiËko-podravskuæupaniju te, u pratnji Andrije KarafilipoviÊa, koordinatora iglavnog tajnika druπtva prijateljstva te æupana Zvonimira©imiÊa i njegovih suradnika, u prostorima Strukovne πkolepredstavio nova hrvatska izdanja Mahabharate i Ramajane.

Rajiv Misra sa suradnicima i domaÊinima

Indijsko-hrvatsko prijateljstvodosegnulo i do naπe πkole

Izloæba πkolskih novina priËvrπÊenihna morsku travu - David i Emina

pored Strukovnjaka i MAGGA Zadar nas je doËekao otvorenih vrata

Slaven GrgiÊ nastupio jeu crkvi sv. Donata

25


kultura

U srediπtu grada nalazi se park u kojem jedvorac grofa PejaËeviÊa. Dvorac je star 200 godina,kao i park u kojem se nalazi. Dvorac je sagraenna poviπenom dijelu oko kojega se nalazi opkop,po Ëemu se moæe zakljuËiti da se oko njega nekadanalazila voda koja je πtitila srednjovjekovni dvoracod napada.

Tijekom II. svjetskog rata Nijemci su u opkopus juæne strane dvorca sagradili bazen, koji su njihovivojnici koristili za kupanje. I nakon rata bazen jejoπ nekoliko godina koriπten za kupanje, nakonËega je zapuπten. PoËetkom 1990. g. poËela jeizgradnja novog bazena i prilikom njegovaprodubljivanja otkopani su piloti drvenog mosta ipronaen je ulaz u podzemni tunel. Zbog vaænosti

Arheoloπko iskopavanjeostataka srednjovjekovne utvrde

arheoloπkog otkriÊa cijelo podruËje gradskog parkaproglaπeno zaπtiÊenom arheoloπkom zonom.

Godine 1998. napravljen je Projekt za obnovugradskog parka i te godine se zapoËelo s daljnjimarheoloπkim iskapanjima. Sa zapadne strane parka,na kosini na kojoj se nalazi dvorac pronaen jeulaz u srednjovjekovnu tvravu, koja se nalazi ispoddanaπnjeg dvorca. Ulaz u srednjovjekovnu tvravubio je zazidan, na zidu je pronaen grb grofaPejaËeviÊa, a sa strane su bili postavljeni heraldi- Ëuvari grba. Oni su danas restaurirani i izloæeniu holu dvorca.

Tijekom 2003. g. zapoËela su iskapanja nasjeveroistoËnom dijelu platoa i tamo su pronaeniostaci srednjovjekovne kule iz 15. st. Njezin promjerje 16 metara, a iskopano je 2 metra u dubinu.Iskapanja su nastavljena tijekom 2004., 2005. i2006. godine.

Tijekom 2005. g. nastavljena su arheoloπkaiskapanja kod zapadnog ulaza u utvrdu i na 3 metradubine takoer su pronaeni piloti drvenog mostapa se pretpostavlja da je i s te strane bio most iuzlaz u nekadaπnju utvrdu, preko opkopanapunjenog vodom. Nalaziπte je ponovno zatrpanozemljom radi oËuvanja do sljedeÊih arheoloπkihiskapanja.

Iskapanja kod zapadnog ulaza u utvrduOstaci srednjovjekovne kule

»uvari grba grofa PejaËeviÊa

Na istom mjestu pronaena je i veÊa koliËinaposua i Ëaπa koje su koristili ljudi u to doba.Pronaene su drπke noæeva koje su bile izraeneod kostiju. Naeno je i dosta æivotinjskih kostiju,Ëijom Êe se analizom utvrditi koje su æivotinje tadauzgajali i Ëime su se ljudi onog vremena hranili.Takoer je pronaena topovska municija - kamenekugle, te keramiËki „peËnjaci“ - dijelovi kaljevihpeÊi, raznih oblika. Sve pronaene arheoloπkeiskopine Êe se restaurirati i zaπtititi te izloæiti.

Na podruËju gradskog parka i dalje Êe senastaviti s arheoloπkim iskapanjima jer sepretpostavlja da je to podruËje bogato arheoloπkimnalazima, a to potvruje i Ëinjenica da arheoloπka iskapanja financira dræava putem Ministarstvakulture.

Nakon zavrπenih arheoloπkih istraæivanjarestauratori Êe obaviti restauraciju nekih najboljesaËuvanih dijelova srednjovjekovne utvrde. TadaÊe biti dostupna svim πetaËima parka. Ti nalaziÊe dati dodatni povijesni znaËaj gradu.

Matko VukoviÊ, Zvonimir JakπiÊ,Alan Bart, 1. a

Virovitica je smjeπtena u ravniciizmeu obronaka Bilogore na

jugu i rijeke Drave na sjeveru. Onjezinoj starosti govori povelja

kojom je stekla statuspovlaπtenog trgoviπta, πto ju je

1234. g. dodijelio slavonskiherceg Koloman. Povelja se Ëuvau Arhivu Hrvatske u Zagrebu. U

njoj se prvi put spominje imeVirovitice kao „magna villa

Vereucha “.

Rad je napravljen uz pomoÊ ge SilvijeSalajiÊ, viπe kustosice, voditeljiceArheoloπke zbirke u Gradskom muzeju.

26

U GRADSKOM PARKU U VIROVITICI


kultura

Mato Lovrak roen je, æivio i radio u mommjestu. Radio je kao uËitelj u naπoj osnovnojπkoli, a uz to je postao slavan pisac pa jezasluæio da se naπa πkola zove po njemu. Osimπto πkola nosi njegovo ime i prezime, dobioje i svoj - Lovrakov centar koji je smjeπtankraj najpoznatijeg grevaËkog ribnjaka. Ucentru se nalaze motivi iz Lovrakovih djela:vlak i vodenica. Zimi, kad ima snijega, vlakpodsjeÊa baπ na onaj iz knjige Vlak u snijegu,a vodenica je nalik onoj koju je obnavljalaPerina druæina. Sve se to isplati vidjeti jer jeu prirodnoj veliËini i izgleda baπ onako kakose opisuje u djelima. Posjetiteljima je pravidoæivljaj to vidjeti pa se Ëesto upute u naπemjesto, a i sami GrevËani ovdje uæivaju.Lovrakov centar je mjesto stvoreno za odmor,zabavu i druæenje. Pravi seoski turizam. Anajbolje se zabave uËenici iz drugih osnovnihπkola kada pogledaju neπto o Ëemu su Ëitali.UËenici imaju priliku sve to vidjeti na jednommjestu, ali i proπetati grevaËkom Stazom

Mato Lovrak æivi u nama

Veliki Grevac

Vlak u snijegu

Ribnjak u blizini kojeg su vlak i vodenica

Tu se nalazimo

mislimo na njega, πto se ponosimo njime iπto ga na neki naËin posjeÊujemo… Pa takokoji god gost posjeti naπu πkolu, ne izae, ada ne Ëuje ili ne vidi neπto πto ga podsjeti nanaπeg Matu Lovraka.

Tko god doe u Veliki Grevac, mora obiÊiprirodne i povijesne ljepote naπeg mjesta. ©tojoπ reÊi? To ne mogu opisati rijeËima, veÊkako biste znali da govorim istinu, trebate seuputiti u moje malo mjesto i sve ovopogledati…

Helena Marijan, 1. a

prijatelja prirode te posjetiti spomen-sobuMate Lovraka u naπoj πkoli. U sobi se nalazeLovrakova djela i neki predmeti iz njegovadoba.

Joπ nas neπto veæe uz Matu Lovraka. UVelikom se Grevcu svake godine odræavajuLovrakovi dani kulture. Tada nas posjetenagraeni uËenici iz drugih osnovnih πkola.Oni su obiËno nagraeni knjigom i pohvalomza neki svoj rad koji je bio uspjeπan nanatjeËaju. Za nagraene i sve ostale gosteuËenici naπe πkole odræe priredbu u kojojpjevaju, sviraju, glume i recitiraju. Tada imamoosjeÊaj da je naπ najdraæi pisac joπ s nama.I dok se god taj obiËaj bude njegovao iposjeÊivao Lovrakov centar i njegova soba,on Êe æivjeti. Uæivat Êe u tome πto neprestano

Mjesto iz kojeg dolazim je Veliki Grevac. Nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskojæupaniji, na pola puta izmeu Bjelovara i Daruvara. Mjesto nije preveliko, alije poznato kao mjesto velikog djeËjeg pisca Mate Lovraka.

Osnovna ©kola Mate Lovraka

27

HELENA MARIJAN, U»ENICA PRVOG RAZREDA NA©E ©KOLE, UPOZNAJE NAS S LJEPOTAMA SVOGA ZAVI»AJAI PODSJEΔA NA DJETINJSTVO


πkolski æivot

Sudionici radionice o adaptaciji

PoËetkom ove πkolske godine upisala samse u ekonomsku πkolu i u uËeniËki dom. Prijemog dolaska u dom dobro sam razmislila obuduÊem domskom æivotu. »ula sam da je tokorisno i zabavno iskustvo nakon kojeg sepostaje zreliji, samostalniji i odgovorniji. Ali iteπko je odvojiti se od obitelji, posebno ako stejako bliski. Tako je i meni bilo teπko u poËetku.Bojala sam se kako Êu se uklopiti u novomprostoru i s novim druπtvom, s djevojkama usobi… Pitala sam se koliko Êe mi nedostajatiroditelji i mlai brat. Ali u tri mjeseca steklasam dojam da me je veÊina prihvatila takvukakva jesam, a to mi je najvaænije.

Prvi tjedan bilo je najteæe. Samo sam Ëekalada doe petak i da idem kuÊi k svojoj obitelji.Kad sam ih prvi put vidjela, nakon pet provedenihdana u domu, bila sam sretna i znala sam daÊu moÊi izdræati bez njih do sljedeÊeg petka i

U poËetku samo Ëekaπ da doe petak…Svaki od Ëetiriju odgojitelja ima svoju odgojnu skupinu i vodi aktivnost

kojom se moæemo baviti u svoje slobodno vrijeme: dramsko-recitatorskuaktivnost, stolni tenis i rukomet, nogomet, novinarsku druæinu, streljaπtvo,πah i ekoloπku aktivnost

Zadnjih godina naπi uËenicipostiæu dobre rezultate pa smosudionici dræavne domijade.UËenici se natjeËu u nizu sportskihdisciplina (nogomet, rukomet,koπarka, odbojka, streljaπtvo, stolnitenis i πah), kao i u kulturnomstvaralaπtvu (dramski izraz,recitacija, glazbeni izraz, ples ifolklor) i u multimedijalnom izrazu(slikarstvo, kiparstvo, primijenjenaumjetnost, dizajn, fotografija,instalacija, crteæ, videozapis i dr.)

tako svaki tjedan. Odmah sam sklopila prvaprijateljstva i saznala da nisam jedina iz mogakraja. I od tog trenutka postalo mi je u domudobro i lijepo.

Stanovnici doma iz mnogih su mjesta okoVirovitice, tj. malo πire. Ima nas iz okoliceBjelovara i Daruvara, Orahovice pa Ëak i izdaljega. Svi smo tu kako bismo uspjeπno zavrπilisvoje πkolovanje te zbog toga πto nam je jeftinijebiti u domu nego plaÊati mjeseËnu kartu. Ovakose stignemo i odmoriti i, naravno, uËiti.

U virovitiËkom UËeniËkom domu jetrenutaËno devedeset pet uËenika i uËenica kojiidu u sve virovitiËke srednje πkole. Iz Strukovneπkole u domu stanuje sedamnaest uËenika.Meu njima sam i ja. Naπa odgojiteljica je SuzanaSokele koja, kao i ostali odgijitelji, dolazi u πkoluna informacije te redovito biljeæi naπe ocjene ipotiËe pojedince na uËenje.

DOMSKI REÆIMU domu, da bi opstao, moraπ se odviknuti

od nekih svojih navika i postati obzirniji premadrugima. Moraπ naÊi zajedniËki jezik, iako tonije uvijek moguÊe. Radi lakπeg sporazumijevanjau sobi moraπ se i slagati s cimerima. Ja samu trokrevetnoj sobi. To mi se svia jer bih teæeuËila da sam u sobi s viπe kreveta. U domu suuglavnom Ëetverokrevetne i πesterokrevetnesobe. Nekoliko soba je trokrevetno i jednadvokrevetna.

Dan u domu ne poËinje svakomu u istovrijeme. Oni koji imaju poslijepodne nastavubude se malo kasnije. DoruËak je u sedam sati.Nakon doruËka od devet do jedanaest trajeuËenje. U dvanaest je ruËak, a onda od 14 do16 sati opet uËenje - za one koji su ujutro bilivrijedni i posjetili πkolu. UËiti moæemo u sobama,uËionicama, info sobi, sobi za sastanke, dvoraniili u kancelarijama odgojitelja. Onaj tko hoÊe,uvijek nae mjesto.

PomoÊ oko uËenja pruæaju nam naπiodgojitelji. Imamo Ëetiri odgojitelja koji imajusvoje odgojne skupine i dva noÊna koja pazena nas preko noÊi. Svaki od njih vodi i nekuaktivnost kojom se moæemo baviti u svojeslobodno vrijeme. Suzana Sokele ima dramsko-recitatorsku aktivnost, Æeljko Srnak vodi stolnitenis i rukomet, Draæen JurkoviÊ nogomet, VojoBoæiÊ novinarsku druæinu koja uvijek nae nekutemu o kojoj piπe, Staniπa ÆarkoviÊ vodi

Domska knjiænica Sveti Nikola i Krampus posjetili i naπ dom

28

KAKO ÆIVE U»ENICI NA©E ©KOLE SMJE©TENI U U»ENI»KI DOM U VIROVITICI


streljaπtvo, Ivica »uljak πah i Snjeæana BrkiÊ,naπa medicinska sestra, vodi ekoloπku aktivnost.Te aktivnosti pomaæu nam kako bismo razbilidosadu i svoje vrijeme uloæili u neπto korisno izanimljivo.

Meni nikad nije dosadno. Ako mi sepribliæava osjeÊaj dosade, skoknem donajzabavnijih osoba u domu ili do odgojitelja namalo razgovora. Malo se naπalimo, razmijenimonovosti i dosada me napusti. U 18 sati imamoveËeru nakon koje opet uæivamo. Nakon veËerebavimo se slobodnim aktivnostima, a Ëestoimamo i radionice na koje idemo prema interesu.Ponekad imamo i programe obogaÊivanja æivotau domu kao πto je bio program za BoæiÊ, a sadapripremamo i program za Valentinovo imaskenbal. Na kraju πkolske godine imat Êemoprogram za ispraÊaj maturanata.

πkolski æivot

Polaznici prvog razreda hotelijersko-turistiËkog komercijalista (1.d)u prvom su polugodiπtu u okviru nastave ugostiteljskog posluæivanjaposjetili BizovaËke toplice kako bi se upoznali s poslovanjem takvogobjekta. UËenici su se oduπevili ljepotom hotela, koji im se, kako surekli, uËinio kao iz bajke. Niti unutraπnjost nije zaostajala za vanjskimizgledom - sve je lijepo i besprijekorno ureeno, a osoblje ljubazno.Izletnici su obiπli kuglanu, dvoranu za tjelovjeæbu, blagovaonicu,kuhinju, restoran, praonicu rublja, hotelske sobe te bazene zarekreaciju s ljekovitom vodom.

Tanja JuriπiÊ, 1.d

TERENSKA NASTAVA HOTELIJERSKO-TURISTI»KIHKOMERCIJALISTA - IZLET U BIZOVA»KE TOPLICE

Hotelijeri u - hotelu

DOMIJADEOsim toga organiziramo i razliËite izlete

(posjet Jankovcu, izlet u Cinestar, posjet Muzejuza umjetnost i obrt i posjet kazaliπtu u Zagrebu).U travnju sudjelujemo na regionalnimnatjecanjima meu domovima, tzv.domijadama, a ako osvojimo prvo mjesto, idemona dræavno natjecanje. Zadnjih godina naπiuËenici postiæu dobre rezultate pa smo sudionicidræavne domijade. UËenici se natjeËu u nizusportskih disciplina (nogomet, rukomet,

koπarka, odbojka, streljaπtvo, stolni tenis i πah),kao i u kulturnom stvaralaπtvu (dramski izraz,recitacija, glazbeni izraz, ples i folklor) i umultimedijalnom izrazu (slikarstvo, kiparstvo,primijenjena umjetnost, dizajn, fotografija,instalacija, crteæ, videozapis i dr.).

Sve u svemu, domski æivot je teæak dok sene navikneπ. A kasnije ti sve postane normalno.Na prvom mjestu ti mora biti uËenje, a tek ondazabava i rezultati Êe se vidjeti…

Helena Marijan, 1.a

Radionica o zdravoj prehrani

U naπoj se πkoli od ove πkolskegodine obrazuju uËenici u novomusmjerenju - slastiËari.DesetuËenika - zasad u kombinaciji skonobarima - sluπaju noviprogram i svakog tjedna praktiËnoprimjenjuju svoje znanje (na slicisa struËnom uËiteljicom MelitomBalenoviÊ). U slasnostslastiËarskih specijaliteta Ëesto seuvjere i profesori kojima uËenicidonesu na probu svoje proizvode,a oni zaËas planu.

NOVO USMJERENJE U STRUKOVNOJ ©KOLI- SLASTI»ARI

Peku fine kolaËe

29


πkolski æivot

U okviru predmeta enologije s gastronomijomuËenici ugostiteljskih usmjerenja Strukovneπkole govore o tome kako se ocjenjuju vina.Na sat obrade te teme profesorica KarmenkaPicek pozvala je Marijana Lincmajera izPoljoprivredno-savjetodavne sluæbeVirovitiËko-podravske æupanije i on jeuËenicima odræao predavanje o temi ocjenevina te su upriliËili kuπanje sedam uzorakavina - pet iz virovitiËkog vinogorja i dva izmaloprodaje. UËenici su u dvije grupe vinakuπali, biljeæili svoje ocjene osobina vinaocjenjivih vanjskim osjetilima.

ALKOHOL U ©KOLI?

Kako prepoznati dobro vinoVino treba dobro promotriti...

... kuπati ...

... pomirisati ...

... i - ispljunuti

sliËice iz πkolske svakodnevice: BoæiÊ

©kolu treba lijepo urediti Djedica uvijek donese darove

30


πkolski æivot

POSJETILI SMO VIROEXPO

Proglaπenjem najuspjeπnijih uËeniËkihradova na temu ljubavi u NatjeËaju za najljepπuljubavnu pjesmu ili priËu Valentinovo 2007.,uruËivanjem darova i valentinovske poπte iprigodnim programom obiljeæen je danzaljubljenih u naπoj πkoli.

U programu koji svake godine zadobiva sveveÊu pozornost uËenika - kako za sudjelovanjemu natjeËaju, izvedbi programa, tako i zapraÊenjem - sudjelovali su uËenici od prvog doËetvrtog razreda pjesmom i plesom (podvodstvom prof. OliÊ i prof. ©olc) te prigodnimstihovima i mislima o ljubavi (pripremila prof.Balaæ). Brojni su uËenici s nestrpljenjem oËekivalii poπtu koja je u πkolske sanduËiÊe pristizaladesetak dana, a na kraju sveËanosti uruËili suim je valentinovski poπtari i poπtarice.

VALENTINOVO 2007. - NATJE»AJ ZA NAJLJEP©U LJUBAVNU PJESMU ILI PRI»U

Pobjednice V. TomekoviÊ i I. Bjelica

PomoÊnice Djeda BoæiÊnjaka Slovenski izlagaË rado je pozirao s uËenicama 1.a razreda

REZULTATINa natjeËaj su pristigla 44 uËeniËka rada -ljubavne pjesme i priËe. Radove su procjenjivaladva povjerenstva: uËeniËko i povjerenstvoprofesora hrvatskog jezika.Najbolja tri po izboru uËeniËkog prosudbenogpovjerenstva (u sastavu Sanja BalogoviÊ, MirelaKrizmaniÊ - 2.c, te Sanela Leπ i Dajana LuliÊ- 4.b):1. Moja prva ljubav - Vlatka TomekoviÊ, 1.b2. Poæeliπ li nekad, Sanja JankoviÊ, 4.b;3. Bez naslova, Kristina KlariÊ, 4.b.Prosudbeno povjerenstvo profesorica hrvatskogjezika najboljim je radom proglasilo pjesmuIvane Bjelice (1.a) Ukradi svijeÊu za mene.

UËenice 4. a - redovite su sudionice svakogkulturno-umjetniËkog programa Prvonagraena Vlatka TomekoviÊ

s ravnateljicom

Sanja JankoviÊ - druga nagrada uËenika

Marijo ©ijan

31

Svi se joπ uvijek lako, no nerado, moæemoprisjetiti onih (ne)uvjeta rada Strukovne πkolena Trgu Ljudevita PataËiÊa. VirovitiËko-podravskaæupanija i Ministarstvo znanosti, obrazovanja iπporta svojom su financijskom potporom omoguÊilida tome doe kraj. Kao plod dvogodiπnjeg projekta(o kojem smo opπirno govorili u ranijim izdanjimanaπeg lista!), niknula je nova πkolska zgrada.

Shodno tome, sveËanosti otvaranjaprisustvovao je i sam predsjednik Vlade dr. IvoSanader, Ëak tri ministra - Dragan Primorac,Ivica Kirin i Ivan ©uker, virovitiËko - podravskiæupan, virovitiËki gradonaËelnik te nekolicinasaborskih zastupnika i Vladinih duænosnika.Prisutnima se obratila ravnateljica πkole PavicaBiondiÊ-IvankoviÊ, naglaπavajuÊi da su ispunjeniuvjeti odræavanja nastave u jednoj smjeni, jernapokon ima dovoljno prostora za svih 690uËenika i 50 profesora. Æupan Zvonimir ©imiÊi ministar Primorac su se u svojim govorimasloæili da su preseljenjem stvoreni preduvjetiotvaranja Visoke πkole za menadæment u turizmui informatici, jer je osloboen nekadaπnji prostorπkole.

Zavrπnu rijeË imao je premijer, koji je otvoriozgradu Strukovne πkole, dok ju je milanovaËkiæupnik veleËasni Ivica ©oh tradicionalnoblagoslovio. Nakon toga su svi zainteresiraniimali priliku razgledati unutraπnjost i uvjeriti seu mnoπtvo specijaliziranih uËionica, ugostiteljskepraktikume i πkolski restoran, Ëiji se poËetakrada nestrpljivo iπËekuje.

Sanja JankoviÊ, 4. b

OD PODSTANARA DO SVOGA DOMA GOSPODARA

naπa nova adresa je Vukovarska 1Gradnju zgrade Strukovne πkole vrijednu 30 milijuna kuna financirali su æupanijai Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, a radove izvele graditeljske tvrtkes podruËja æupanije Croming, Brana i FilipoviÊ i opremio je virovitiËki Tvin.

Iz centra u predgrae

I onda su πkolu zaposjeli uËenici ...Æupan Z. ©imiÊ predaje ravnateljici P. BiondiÊ-IvankoviÊ dokumente πkole

SveËanost otvaranja uveliËao je i pjevaËki zborHPD-a Rodoljub (u Ëijim su redovima inaπe profesorice D. ©olc i K. Picek)

Jedna od zasluænih osoba za gradnju zgrade jei bivπa ravnateljica Strukovne πkole VidaTurËinoviÊ koja prilikom sveËanog otvaranja nijekrila svoju radost

Na otvaranju je govorio ministar Dragan Primorac...

... i predsjednik Vlade RH Ivo Sanader

Tri mjeseca prije useljenja πkola je pravo gradiliπte

Documents

strukovnjak br 4