Studija Energetskog Sektora u Bih

Treći project obnove EES (BHP3-ESS-TEPRP-Q-04/05 WB)

STUDIJA ENERGETSKOG SEKTORA U BiH

POČETNI IZVJEŠTAJ (FINALNA VERZIJA)

Projekt izvodi konzorcij kojeg čine:

Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska Soluziona, Španjolska

Ekonomski institut Banja Luka, BiH Rudarski institut Tuzla, BiH

Projekt financira:

Svjetska Banka

21. 12. 2006. (Draft verzija) 12. 3. 2007. (Finalna verzija)

PRAZNA STRANICA

TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH

POČETNI IZVJEŠTAJ

3

POČETNI IZVJEŠTAJ

Naziv projekta: Studija energetskog sektora u BiH

Šifra projekta: BHP3-EES-TEPRP-Q-04/05 WB

Zemlja: Bosna i Hercegovina

Konzultant: Konzorcij:

Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska

Soluziona, Španjolska

Ekonomski institut Banja Luka, BiH

Rudarski institut Tuzla, BiH

Kontakt osobe: Haris Boko Davor Bajs

Telefon: ++ 385 1 6326 165 ++385 1 6326 102

Fax: ++ 385 1 6040 599 ++ 385 1 6040 599

e-mail: [email protected] [email protected]

Datum izvještaja: 21. 12. 2006. Razdoblje izvještavanja: 1. 11. – 21. 12. 2006. Autori izvještaja: Goran Granić (vođa tima), Mladen Zeljko (ekspert za električnu energiju), Idriz Moranjkić (ekspert za ugljen), Jose Andres Martinez (ekspert za plin i naftu), Marisa Olano (ekspert za obnovljive izvore), Željko Jurić (ekspert za zaštitu okoliša) Predstavnici tima za praćenje projekta: Ime Potpis Datum


POČETNI IZVJEŠTAJ

4

SADRŽAJ

0 RJEČNIK SKRA ĆENICA 5 1 SADRŽAJ PROJEKTA 6

2 UVOD 10 3 REZULTATI PO ČETNE FAZE I OPIS PRISTUPA I METODOLOGIJE

RADA ZA SVAKI MODUL 13

3.1 Modul 1: Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina 13

3.2 Modul 2: Potrošnja električne energije 29

3.3 Modul 3: Proizvodnja električne energije 38

3.4 Modul 4: Prijenos električne energije i vođenje sistema 52

3.5 Modul 5: Distribucija električne energije 63

3.6 Modul 6: Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora 69

3.7 Modul 7: Pomoć socijalno ugroženim potrošačima električne energije 80

3.8 Modul 8: Ugljen 87

3.9 Modul 9: Centralno grijanje 95

3.10 Modul 10: Prirodni plin 109

3.11 Modul 11: Nafta 122

3.12 Modul 12: Upravljanje potrošnjom, skladištenje energije i obnovljivi izvori 131

3.13 Modul 13: Okoliš 143

3.14 Modul 14: Plan investicija i opcije financiranja 157

4 INTEGRIRANI PRISTUP PLANIRANJU ENERGETSKOG SEKTORA 161

5 KOMENTARI I SUGESTIJE 164

DODACI: Dodatak 1: Vremenski plan Dodatak 2: Logična matrica projekta Dodatak 3: Lista sastanaka u početnoj fazi


POČETNI IZVJEŠTAJ

5

0 RJEČNIK SKRA ĆENICA

BiH (BIH) Bosna i Hercegovina

DERK Državna regulatorna komisija za električnu energiju

EIHP Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb, Hrvatska

EIBL Ekonomski Institut Banja Luka, BiH

EC Energetska zajednica

FERK Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine

FMERI Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije

FMF Federalno ministarstvo financija

FMT Federalno ministarstvo trgovine

HV Visoki napon (110 kV i više)

EPBiH Elektroprivreda BiH

EP HZHB Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne

ERS Elektroprivreda Republike Srpske

IEA Internacionalna energetska agencija

IP Početna faza

IR Početni izvještaj

LV Niski napon (1 kV and niže)

MPER Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske

MV Srednji napon (veči od 1 kV i manji od 110 kV)

NOS Neovisni Operator Sistema

REERS Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske

RI Rudarski Institut Tuzla, BiH

RS Republika Srpska

SOL Soluziona, Madrid, Španjolska

SERC Državna regulatorna komisija za električnu energiju (eng.)

TL Vođa projekta

ToR Projektni zadatak

WB Svjetska Banka


POČETNI IZVJEŠTAJ

6

1 SADRŽAJ PROJEKTA Naziv projekta: Studija energetskog sektora u BiH Šifra projekta: BHP3-ESS-TEPRP-Q-04/05 WB Zemlja: Bosna i Hercegovina Ciljevi projekta:

• pregled i sinteza dosadašnjih studija o energetskom sektoru,

• provođenje novih istraživanja energetskog sektora,

• izvještavanje o rezultatima analiza,

• preporuke za reformu i ojačanje energetskog sektora,

a sve s konačnim ciljem pomoći BiH u definiranju nacionalne energetske strategije.

Očekivani rezultati:

• Izvještaj o prikupljanju informacija o rezervama fosilnih goriva i mogućoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.

• Energetske bilance za razdoblje 1990., 1999. – 2004. prema IEA definicijama i formatu.

• Izvještaj o usporedbi relevantnih indikatora sa istima u susjednim zemljama i zemljama EU.

• Energetske bilance za 2010., 2015. i 2020. u tri scenarija (bazni, niski, specijalni).

• Izvještaj o projekcijama potrošnje energije za tri scenarija.

• Izvještaj o pregledu postojećih hidroelektrana i termoelektrana.

• Izvještaj o potrebama za revitalizacijom tržišno orjentiranih proizvodnih jedinica i investicijskim potrebama.

• Izvještaj o prognozi proizvodnje električne energije iz postojećih elektrana do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o pregledu tehnički izvedivih opcija za buduće elektrane, investicijskih i pogonskih troškova i kompetitivnosti na tržištu.

• Izvještaj o prognozi proizvodnje električne energije iz novih elektrana do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o investicijama potrebnim za rehabilitaciju, ojačanje i/ili proširenje postojećih kapaciteta prijenosne mreže.

• Izvještaj o investicijama potrebnim za sistem vođenja.


POČETNI IZVJEŠTAJ

7

• Izvještaj o razvoju distribucijske mreže i investicijskom programu.

• Izvještaj o reformama elektroenergetskog sektora i preporuke za buduće korake.

• Izvještaj o pregledu izvještaja “Socijalna procjena potrošača električne energije i evaluacija pripadnih programa socijalne zaštite” i druge aktivnosti, i preporuke za buduće aktivnosti.

• Izvještaj o pregledu zaključaka i preporuka studija i strategije o sektoru eksploatacije ugljena i dodatne preporuke.

• Izvještaj o novim prognozama potrošnje ugljena do 2020. godine za tri scenarija.

• Izvještaj o investicijskim potrebama za sektor eksploatacije ugljena.

• Izvještaj o pregledu postojećih toplana, njihovoj kompetitivnosti s alternativnim izvorima energije i opcijama za revitalizaciju i poboljšanja.

• Izvještaj o prognoziranoj proizvodnji i potrošnji topline iz centraliziranih sistema za tri scenarija.

• Izvještaj o organizacijskim i financijskim pokazateljima toplana i preporuke za poboljšanja.

• Izvještaj o pregledu studije restrukturiranja sektora prirodnog plina BiH i studije razvoja sektora prirodnog plina BiH, s ažuriranjem rezultata i preporuka ovih studija.

• Izvještaj o strukturi cijene, usporedbi cijena i preporuke i poboljšanja.

• Izvještaj o progonozi potrošnje prirodnog plina do 2020. za tri scenarija i investicijske potrebe.

• Izvještaj o pregledu sektora nafte i naftnih derivata, s analizom snadbjevanja i cijena, te analizom zadovoljenja odgovarajućih standarda EU koji se odnose na naftni sektor.

• Izvještaj o prognozi potrošnje nafte i naftnih derivata do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o pregledu studije uvoza nafte.

• Izvještaj o regulatornom okviru, preporukama i investicijskim potrebama.

• Izvještaj o opcijama upravljanja potrošnjom i skladištenja energije.

• Izvještaj o preporukama aktivnosti za postizanje ušteda energije i procjena ušteda u tri scenarija.

• Izvještaj o količini ogrjevnog drveta i projekcije do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o potencijalima za izvodivu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i preporukama mjera za njihovo korištenje.

• Izvještaj o prognozi opskrbe i potrošnje za obnovljive izvore energije do 2020. za treći scenarij energetske bilance i investicijske potrebe.

• Izvještaj o procjenama financijskih troškova opskrbe iz različitih izvora energije u grijanju kućanstava, pripremi tople vode i kuhanju.


POČETNI IZVJEŠTAJ

8

• Izvještaj o prognoziranoj potrošnji iz različitih izvora energije u grijanju kućanstava, pripremi tople vode i kuhanju, te evaluacija strukture cijene i postojećih poreza.

• Izvještaj o utjecaju na okoliš svih oblika energije.

• Izvještaj o preporukama poboljšanja zaštite okoliša i lista investicija u mjere za ograničavanje zagađenja.

• Izvještaj o investicijskim planovima za elektroenergetski sistem, sektor eksploatacije ugljena, toplinarstvo, sektor prirodnog plina, nafte, novih i obnovljivih izvora energije, energetskoj efikasnosti i investicijama u zaštitu okoliša.

• Izvještaj o opcijama financiranja investicijskih troškova.

• Izvještaj o preporukama za sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka vezanih za energetski sektor i edukacijskim programima vezanim za energetski sektor.

Aktivnosti u sklopu projekta: 1. Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina

1.1 Energetske rezerve i potencijali

1.2 Povijesne energetske bilance

1.3 Prognozirane energetske bilance

2. Potrošnja električne energije

3. Proizvodnja električne energije

3.1 Postojeće elektrane

3.2 Moguće nove elektrane

4. Prijenos električne energije i vođenje sistema

5. Distribucija električne energije

6. Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora

7. Pomoć socijalno ugroženim potrošačima električne energije

8. Ugljen

9. Centralno grijanje

10. Prirodni plin

11. Nafta

12. Upravljanje potrošnjom, skladištenje energije i obnovljivi izvori

12.1 Upravljanje potrošnjom i skladištenje energije

12.2 Ogrjevno drvo za kućanstva

12.3 Ostali novi i obnovljivi izvori energije

12.4 Grijanje kućanstava, priprema tople vode i kuhanje


POČETNI IZVJEŠTAJ

9

13. Okoliš

14. Plan investicija i opcije financiranja

Datum potpisa ugovora: 30. 10. 2006. Početak izvođenja projekta: 13. 11. 2006. Trajanje projekta: 12 mjeseci (završetak projekta: 13. 11. 2007.) Vremenski plan predaje izvještaja: 1. Početni izvještaj 21. 12. 2006. 2. Izvještaj o napretku na projektu 14. 5. 2007. 3. Draft konačnog sažetog izvještaja 15. 10. 2007. 4. Konačni sažeti izvještaj 13. 11. 2007.


POČETNI IZVJEŠTAJ

10

2 UVOD Projekt financiran kreditom Svjetske banke pod nazivom „Studija energetskog sektora u BiH“ izvodi konzorcij Energetskog instituta Hrvoje Požar (Hrvatska), Soluziona (Španjolska), Ekonomski institut Banja Luka (BiH) i Rudarski institut Tuzla (BiH) (ovdje i nadalje zvani „Konzultanti“). Nakon dugačkog razdoblja evaluacije natječajnih ponuda (od aprila do oktobra 2006.), Komitet za praćenje studije informirao je Konzultante da su izabrani za izvođenje projekta. Pregovori su završili u oktobru 2006., a ugovor je potpisan 30. 10. 2006. godine. Projekt se planira završiti 12 mjeseci nakon datuma početka istoga, do 13. 11. 2007. godine. Svrha ovog početnog izvještaja je da detaljno opiše pristup i metodologiju rada na projektu, te da opiše Konzultantove aktivnosti tijekom početne faze projekta. Prema projektnom zadatku, projekt se sastoji od 14 modula kako slijedi: Modul 1 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina

Energetske rezerve i potencijali

Povijesne energetske bilance

Prognozirane energetske bilance

Modul 2 Potrošnja električne energije

Modul 3 Proizvodnja električne energije

Postojeće elektrane

Moguće nove elektrane

Modul 4 Prijenos električne energije i vođenje sistema

Modul 5 Distribucija električne energije

Modul 6 Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora

Modul 7 Pomoć socijalno ugroženim potrošačima električne energije

Modul 8 Ugljen

Modul 9 Centralno grijanje

Modul 10 Prirodni plin

Modul 11 Nafta

Modul 12 Upravljanje potrošnjom, skladištenje energije i obnovljivi izvori

Upravljanje potrošnjom i skladištenje energije

Ogrjevno drvo za kućanstva

Ostali novi i obnovljivi izvori energije

Grijanje kućanstava, priprema tople vode i kuhanje

Modul 13 Okoliš


POČETNI IZVJEŠTAJ

11

Modul 14 Plan investicija i opcije financiranja

Iako su moduli prema projektnom zadatku definirani odvojeno, a metodologija i plan rada iz dobitničke ponude je opisana za svaki modul kao cjelina, Konzultanti su svjesni da su svi moduli čvrsto povezani, te da rezultati jednog modula imaju snažan utjecaj na rezultate ostalih. Konzultanti će naročito obratiti pažnju na jedinstvenost pristupa u cilju izbjegavanja zasebnog planiranja različitih energetskih sektora što bi rezultiralo lošim rezultatima projekta. Za vrijeme početne faze Konzultanti su ustanovili da je za uspješno izvođenje projekta najvažnija bliska suradnja s domaćim energetskim institucijama i subjektima, osobito u prikupljanju ulaznih podataka. Raspoloživot ulaznih podataka i sposobnost Konzultanata da ih prikupi, kao i domaćih institucija da ih stavi na raspolaganje, imati će najveći utjecaj na dinamiku izvođenja projekta i kvalitetu rezultata. Tijekom početne faze Konzultanti su identificirali slijedeće važne subjekte u energetskom sektoru: • Elektroprivreda Bosne i Hercegovine- EPBiH,

• Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg Bosne- EPHZHB,

• Elektroprivreda Republike Srpske – ERS,

• Neovisni operator sustava BiH – NOS BiH,

• Elektroprenos BiH,

• Državna regulatorna komisija za električnu energiju – DERK,

• Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK,

• Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske - REERS,

• Toplane (18 općina u Bosni i Hercegovini ima postrojenja daljinskog grijanja - Banja Luka, Prijedor, Čelinac, Gradiška, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Sokolac, Istočno Sarajevo, Pale, Derventa, Metal Brod, Sarajevo, Tuzla, Kakanj, Zenica, Breza, Tešanj),

• Plinske kompanije (Gaspromet Pale, Sarajevogas Lukavica, BH Gas – Sarajevo, Sarajevogas – Sarajevo, Energoinvest Sarajevo, Visokogas Visoko, Zvornik Stan).

• Rafinerija Bosanski Brod,

• Naftne kompanije.

Početna je faza trajala 5 tjedana. Tijekom početne faze Konzultanti su pripremali modele, prikupljali podatke i kontaktirali relevantne institucije iz Bosne i Hercegovine. Prvo, delegacija Konzultanata predvođena vođom projekta boravila je na terenu tri dana početkom novembra, te posjetila tri Elektroprivrede i Ministarstva na državnoj i entitetskoj razini. Nakon toga su manji timovi odgovorni za različite module posjetili relevantne institucije u cilju prikupljanja potrebnih ulaznih podataka. Prikupljanje podataka se i dalje obavlja. Tijekom početne faze Konzultanti su uspostavili i organizirali tri ureda u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka), s glavnim uredom u Sarajevu (zgrada Energoinvesta, Hamdije Ćemerlića 2/V). Izvođenje projekta, direktni odgovori i osobna pomoć pruža se iz tih ureda.


POČETNI IZVJEŠTAJ

12

Specijalni web portal je uspostavljen kako bi se razmjenjivale informacije na izvođenju projekta, postavljali upiti i davali odgovori, kao i sugestije vezane za implementaciju i poboljšanje projekta. Adresa je: http://www.eihp.hr/bh-study/index.htm. Sva pitanja koja nisu spomenuta u početnom izvještaju, Konzultant se obavezuje ispuniti prema projektnom zadatku. Početni je izvještaj pripremila skupina međunarodnih konzultanata Energetskog instituta Hrvoje Požar, Soluzione, Ekonomskog instituta i Rudarskog instituta. Konzultantski tim zahvaljuje lokalnom osoblju iz MoFTER-a, Elektroprivreda, Ministarstava i ostalih institucija Bosne i Hercegovine, te posebno želi zahvaliti svim organizacijama i pojedincima koje smo posjetili na njihovoj podršci i obećanoj suradnji u nastavku projekta. Prilikom izrade Studije će se ostvarene energetske bilance u ugovorenom razdoblju rekonstruirati i prikazati po entitetima i ukupno za BiH. Provedba ankete u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru će dati sve potrebne informacije za rekonstrukciju finalne potrošnje energije po pojedinim entitetima, štoviše i po pojedinim zonama unutar entiteta. Predviđanje budućih energetskih potreba, za razdoblje koje obuhvaća studija, provesti će se za jedanaest zona u BiH, u kojima će se razlikovati urbani i ruralni dio, entitete i BiH u cjelini. Planovi razvoja elektroenergetskog sustava će se izraditi za tri elektroprivredna poduzeća u BiH, entitete i BiH u cjelini. Razvoj ostalih energetskih podsustava (toplinske mreže, plinski sustav, sustav nafte i naftnih derivata, ugljen i obnovljivi izvori) prepoznaje se u prostoru, predstavljaju razvojne planove entiteta, i ukupno s električnom energijom čine energetsku bilancu BiH.


POČETNI IZVJEŠTAJ

13

3 REZULTATI PO ČETNE FAZE I OPIS PRISTUPA I METODOLOGIJE RADA ZA SVAKI MODUL

3.1 Modul 1: Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina Tijekom pripreme početnog izvještaja uloženi su znatni napori u analizu raspoloživosti podataka potrebnih za izradu energetske bilance i za analizu finalne potrošnje energije u baznoj godini. Nažalost, Konzultant je ustanovio da Zavodi za statistiku ne prikupljaju i ne raspolažu s podacima o proizvodnji energije u industriji, o potrošnji energije kao sirovine u industriji, te o potrošnji energije u pogonske i tehnološke svrhe u industriji. Također je ustanovljeno da zavodi za statistiku ne prikupljaju i ne raspolažu s podacima o potrošnji goriva i maziva u pojedinim vrstama prometa, o utrošku goriva i maziva u građevinarstvu te o utrošku goriva i maziva u poljoprivrednim poduzećima. Prilikom pisanja ponude pretpostavljeno je da takvi podaci postoje jer bi u normalnim uvjetima statistički zavodi trebali raspolagati s takvim podacima, a jednako je tako ta mogućnost proizlazila i iz prakse koja je postojala i dobro funkcionirala u vrijeme kada ja Bosna i Hercegovina te ostale republike bila u sastavu SFRJ. U takvim uvjetima neraspoloživosti navedenih podataka nemoguće je konstruirati energetske bilance pojedinih oblika energije i kompleksnu energetsku bilancu u svim elementima koji su detaljno opisani u ponudi pa se nameću dva alternativna moguća rješenja: 1. Iskoristile bi se postojeće energetske bilance u IEA (International Energy Agency) statistici za Bosnu i Hercegovinu. Takve energetske bilance bi se provjerile, eventualno nadopunile i poboljšale prikupljanjem dodatnih podataka od ograničenog broja subjekata. Dodatni podaci prikupili bi se od svih proizvođača primarnih oblika energije (uglavnom rudnika ugljena), svih postrojenja za energetske transformacije (termoelektrane, hidroelektrane, rafinerije, javne kotlovnice, koksara) te od opskrbljivača pojedinim oblicima energije kao što su tekuća goriva, prirodni plin, električna energija i toplinski sustavi u pojedinim gradovima. Također bi se iskoristili svi ostali raspoloživi podaci kao i izrađene studije i publikacije. Nakon što bi se konstruirale energetske bilance na takav način svi ostali elementi iz Modula 1 izradili bi se na način kako je to opisano u ponudi. 2. Drugo moguće rješenje temelji se na organizaciji i provedbi ankete u sektorima kućanstava, usluga i industrije čiji bi se rezultati ugradili u energetsku bilancu za 2005. godinu, analizu finalne potrošnje te projekcije budućih potreba. Osim što bi se pouzdanost rezultata navedenih analiza u odnosu na prethodno predloženi koncept znatno poboljšala, anketom bi se osigurali i mnogi drugi relevantni parametri neophodni za razvoj integriranog energetskog sustava. Anketa o potrošnji energije predstavlja tzv. bottom-up approach kod razvoja procesa vezanih uz energy system planning i posebnu vrijednost ima u slučajevima zemalja gdje ne postoje adekvatni podaci potrebni za izradu energetske bilance i analizu potrošnje finalne energije u baznoj godini. Osnovni cilj provedbe ankete o potrošni energije na teritoriju Bosne i Hercegovine je izraditi detaljnu analizu pojedinih skupina potrošača i njihove potrošnje energije. Osim potrošnje energije anketom će se utvrditi u karakteristike korištene tehnologije i opreme koji potrošači posjeduju. Konačna slika prikazivati će energetske potencijale, finalnu i korisnu potrošnju energije po pojedinim područjima; na lokalnoj razini pojedinih gradova i općina, prema


POČETNI IZVJEŠTAJ

14

karakterističnim zonama potrošnje te na nacionalnoj razini za cjelokupni teritorij BiH. Preliminarnim analizama utvrđeno je 11 karakterističnih zona potrošnje energije a svaka zona dodatno se razdjeljuje na urbano područje te ostalo poluurbano i ruralno područje. Rezultati ankete će osim finalne potrošnje energije prikazivati i namjenu korištenja, odnosno end-use potrošnju i karakterističnu tehnologiju koja se koristi. Razdvojit će se toplinska potrošnja za grijanje, toplu vodu i kuhanje te netoplinska potrošnja odnosno potrošnja potrebna za rad raznih uređaja i rasvjetu te energija za hlađenje. Svi rezultati o potrošnji koji proiziđu iz ankete uspoređivat će se i modelirati u skladu s stvarnom potrošnjom energije: električne energije, prirodnog plina i toplinske energije realizirane u baznoj godini odnosno agregatnim podacima koji će se obrađivati u okviru top-down pristupa već opisanog u ponudi. Ovi parametri biti će ujedno i vrlo dobri pokazatelji ispravnosti i korektnosti provedbe ankete. Projekcije budućih potreba raditi će se na temelju unaprijed utvrđena tri scenarija: referentni sa realnim porastom BDP, pesimistični sa usporenim porastom BDP, te referentni sa očekivanim poboljšanjima energetske efikasnosti. Svi rezultati koji proiziđu iz ankete u baznoj godini promatrat će se kroz navedene scenarije. Potražnja za energijom će se prikazivati kroz niz varijanti; po pojedinim karakterističnim zonama potrošnje i po predviđenim scenarijima razvoja. Podaci koji će proizići iz ankete omogućiti će kratko i srednjoročno sustavno praćenje rezultata postignutih u okviru ovog procesa energetskog planiranja. Poseban doprinos provedbe ankete realizirat će se tijekom izrade energetske bilance Bosne i Hercegovine. Predloženi metodološki koncept prikupljanja podataka kod industrijskih potrošača, koji je opisan u slijedećem pot-poglavlju, državna statistika će moći primjenjivati i u budućnosti i time osigurati kontinuitet izrade godišnjih energetskih bilanci. Važno je napomenuti da u ovom trenu, bez ankete poboljšanje izradi energetske bilance u odnosu na onu koja se objavljuje u IEA statističkim izvješćima biti će vrlo malo. Anketom će se dobiti uvid u energetiku industrije promatrane prema industrijskim granama. Osim potencijala potrošnje električne energije, mogućnosti razvoja tržišta biti će dostupni i lokalnim energetskim sustavima: plinoopskrbnom sustavu te sustavima opskrbe toplinom i ostalim energetskim izvorima; ugljenu, naftnim derivatima i obnovljivim izvorima jer će anketom i obradom podataka biti analizirana pojedina područja BiH odvojeno. Pri tome će se moći i utvrditi međusobna interakcija raznih vidova opskrbe energije ukoliko se eventualno ukažu potrebe. Doprinos ankete biti će i analizi potrošnje u prometu. Iako se neće provoditi posebna anketa za ovu kategoriju potrošnje u anketi o potrošnji energije u kućanstvima priprema se i grupa pitanja vezana uz osobna vozila, čime će se automatski ukloniti još jedna nepoznanica kod definiranja potražnje energije. U vezi svega prethodno navedenog u Elektroprivredama EP BiH, EP HZHB te EPS su tijekom pripreme Inception reporta održani radni sastanci u okviru koji su se razmatrale mogućnosti provedbe ankete u sektoru industrije, kućanstava i usluga kao polazišta za


POČETNI IZVJEŠTAJ

15

pripremu kvalitetnih i detaljnih informacija neophodnih za pravovaljano sagledavanje razvoja svih energetskih sustava. Elektroprivrede su podržale cjelokupni proces anketiranja jer će im on u konačnici, zbog decentraliziranog pristupa, pružiti realan uvid u specifičnosti potrošnje i karakteristike potrošača po pojedinim distributivnim područjima te pokazati mogućnosti razvoja i izrade poslovnih planova u budućnosti. Također u okviru radnih sastanaka usvojena je jedinstvena procedura podrške ovom procesu, jer na temelju svojih baza potrošača i potrošnje, Elektroprivrede su spremne sudjelovati u organizaciji i provedbi ankete. Važno je napomenuti i činjenicu da je zadnji popis stanovništva bio 1991 godine. U fazi pripreme ovog dodatnog modula korištena je procjena broja stanovnika za 2005. godinu koju su objavili državni statistički uredi. Međutim, usporedbom službenog broja stanovnika i ocjene broja domaćinstava po pojedinim općinama i gradovima s brojem potrošača u sektoru kućanstava u bazama Elektroprivrednih poduzeća uočene su znatne razlike. U pojedinim slučajevima te razlike iznose i do 50 posto. Ukoliko se pristupi izradi ankete na temelju podataka iz baza elektroprivrednih poduzeća dobit će se realnija slika demografskog stanja po pojedinim područjima BiH. Elektroprivredna poduzeća mogu dati preciznu informaciju o broju stanova za stanovanje u stambenim zgradama i broju obiteljskih kuća što je također jedan od vrlo važnih parametara kod analize energetskih sustava. U slučaju da se ovaj dodatni modul ne realizira ostali Moduli će morati zasebno, individualno ocijeniti potencije potrošnje. Ukoliko se prihvati takva opcija predlaže se da u tom slučaju Moduli ipak kanaliziraju svoje procjene u Model 1 kako bi se napravila njihova međusobna usporedba i eventualna korekcija. Metodološki koncept provedbe ankete u sektoru kućanstava, usluga i industrije Metodološki koncept anketiranja razvijen je u okviru sličnih prethodnih projekata. Sastoji se od nekoliko segmenata; započinje s prikupljanjem i obradom svih raspoloživih podataka vezanih uz potrošnju energije, zatim se pristupa organizaciji ankete te obradi podataka a završava s izradom projekcija budućih potreba te kreiranjem energetskog atlasa koji će na geografskoj mapi prikazivati dobivene rezultate. Navedeni koncept temelji se na kombinaciji tzv. bottom-up i top-down pristupa. Drugim riječima na promatranom području detaljno se promatra potrošnja energije kod krajnjih potrošača, tzv. end-use potrošnja koja se zatim agregira te uspoređuje i modelira s raspoloživom ukupnom finalnom potrošnjom koju registriraju subjekti koji se bave proizvodnjom i distribucijom energije. Također, projekcije budućeg razvoja potrošnje energije temelje se na unaprijed određenim makroekonomskim, ekološkim i drugim scenarijima. - Prikupljanje podataka i opće analize Za izradu energetskih podloga potrebno je sakupiti niz podataka o općem gospodarskom razvoju, energetskom sustavu, demografskim promjenama i očekivanjima, klimatske


POČETNI IZVJEŠTAJ

16

parametre i drugo. Najčešće, ovakve informacije dostupne su prostornim i urbanističkim planovima razvoja, u statističkim izvorima koji se obrađuju na državnoj i lokalnoj razini. Navedeni podaci koriste se kao preliminarna analiza u svrhu stjecanja predodžbe o općoj situaciji ali i o aktivnostima koje je potrebno poduzeti u slijedećim koracima. - Organizacija i provedba ankete u sektoru industrije, kućanstava i usluga Najčešće, službeni podaci su vrlo oskudni i nedostatni za relevantnu ocjenu stvarnog stanja, stoga je anketiranje pojedinih kategorija potrošača jedini način da se dobije stvaran uvid u energetsku sliku promatranog područja. Provedba ankete zahtijeva pažljivu pripremu i organizaciju. Potrebno je uočiti specifičnosti područja, klimatske, demografske, geopolitičke, infrastrukturne i druge prema kojima će se provoditi analize te definirati uzorak za anketiranje. Također, anketni upitnik potrebno je formirati na način da se prilagodi specifičnostima koji vladaju na promatranom području. Na terenu je potrebno organizirati anketare koji prije anketiranja moraju proći tečaj obuke. Terenski obilazak u prosijeku traje oko mjesec dana. Podaci iz prikupljenih anketa unose se u posebno formiranu bazu podataka koja lako i jednostavno omogućuje pretraživanje i donošenje zaključaka. - Energetske analize u baznoj godini Energetske analize kod svih kategorija potrošača uvažavaju princip da se na temelju rezultata ankete, kod ispitanih potrošača, end-use metodom prvo utvrde normativi krajnje potrošnje energije, a zatim i finalna potrošnja te struktura korištenih energenata. Pri tome se posebno analizira toplinska potrošnja za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje, te netoplinska potrošnja potrebna za rad kućanskih uređaja i rasvjetu te energija za hlađenje. Osim energetskih analiza, anketni upitnik omogućava i razne socio-ekonomske analize. Tako je u sektoru kućanstava moguće ispitati odnose kupovne moći i potrošnje energije, prihvatljivost cijene energije, posjedovanje kućanskih uređaja i osobnih automobila te drugo. - Projekcije budućih potreba po sektorima potrošnje do 2025. godine Na temelju definiranih scenarija budućeg razvoja promatranog područja MAED modelima se donose ocjene buduće potražnje za energijom. Kao i kod modeliranja u baznoj godini, osnovna odrednica potrošnje energije kod pojedinih kategorija je podjela na toplinsku i netoplinsku potrošnju, jer je toplinska potrošnja vrlo jasan pokazatelj potencijala koji se može supstituirati s raznim izvorima energije. S druge strane elektro – energetski sustav može jasno razlučiti u kojem smjeru i do kojih granica može razvijati svoje kapacitete. - Izrada energetske baze i energetskog atlasa Svi podaci koji se prikupe tijekom izrade energetskih podloga: analize postojeće potrošnje te projekcije budućih potreba, sačinjavaju bazu podataka koja u budućnosti može omogućiti sustavnu analizu potrošnje energije te planiranje raznih aktivnosti na području razvoja energetskih sustava, primjene energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije kao i praćenje postignutih rezultata. Energetska baza može se transformirati i u energetski atlas koji će slikovito na geografskoj mapi i vrlo detaljno prikazivati postojeću i očekivanu razvojnu sliku potrošnje promatranog područja.


POČETNI IZVJEŠTAJ

17

Organizacija i provedbe ankete na teritoriju Bosne i Hercegovine U svrhu ispitivanja mogućnosti organizacije i provedbe ankete u Bosni i Hecegovini u periodu izrade Inception reporta provedene su brojne analize postojećih raspoloživih izvora o energetskoj potrošnji i drugih potrebnih izvora informacija. Ključni i odlučujući faktori koji su provedbu ankete podržali ali i opravdali su radni sastanci održani u Elektroprivrednim poduzećima u Sarajevu, Mostaru i Trebinju. Na sastancima se je ispitala mogućnost zajedničke suradnje u okviru kreiranja uzorka te provedbe ankete, a također dogovoreni su koraci kojima bi se navedene akcije i realizirale. Usvojena je jedinstvena metodologija odabira slučajnog uzorka iz baza potrošača električne energije posebno po sektorima: kućanstava, usluga i industrije te metodologija prikupljanja podataka o potrošnji i broju potrošača. Anketa će se kod pojedinih kategorija potrošača provesti prema pripremljenoj proceduri koja se je tijekom proteklih godina razvijala na sličnim projektima u županijama Republike Hrvatske, Crnoj Gori i na Kosovu. Anketa u sektoru industrije Anketa u sektoru industrije predviđena je na način da se ispitaju najveći potrošači koji zajedno troše 95 posto od ukupne potrošene elektrine energije. Analizama koje su provedene u okviru radnih sastanaka utvrđeno da u prosijeku 30 posto od svih industrijskih potrošača, ako se poredaju po potrošnji, troše 95 posto od ukupne električne energije u industriji, dok su ostali vrlo mali potrošači te se kao takvi mogu zanemariti. Predviđa se da će se sveukupno ispitati oko 600 potrošača. Poseban doprinos ove ankete je i taj što će se industrijski potrošači razdvojiti prema granama djelatnosti. Dogovoreno je da će osobe koje održavaju baze podataka dodatno unesti šifre i područja djelatnosti za svakog industrijskog potrošača prema važećoj Standardnoj klasifikaciji djelatnosti. Postupak anketiranja, odnosno ispitivanja pojedinih poduzeća, provest će se na način da se angažiraju službene osobe od strane pojedinih Elektroprivrednih poduzeća koje inače očitavaju potrošnju, čime će se taj postupak poprilično pojednostavniti jer su takve osobe već osposobljene za suradnju s industrijskim potrošačima. Anketnim upitnikom ispitat će se cjelokupna energetska potrošnja kod pojedinih industrijskih potrošača te njena namjena. Posebno će se voditi pažnja o energiji koja se troši za toplinske namjene te netoplinsku potrošnju, odnosno za rad motornih goriva, električnih uređaja i slično. Rezultat ovih analiza bit će lista industrijskih potrošača sa karakteristikama potrošnje energije. U studiji će se objavljivati sumarni rezultati grupirani prema granama djelatnosti.


POČETNI IZVJEŠTAJ

18

Anketa su sektoru kućanstva Sektor kućanstva, za razliku od sektora industrije, znatno je složeniji za analize postojeće potrošnje i projekcije budućih potreba. Anketiranje domaćinstava provodit će se prema uhodanoj proceduri, a zahtijeva vrlo detaljnu pripremu i organizaciju. Bosna i Hercegovina predstavlja specifično prostorno područje, osim raznolikosti u geografsko – klimatskim i infrastrukturnim značajkama, razvojne odrednice su specifične i za pojedine administrativne cjeline: dva entiteta i jedan distrikt. Uvažavajući sve gore navedene parametre cjelokupno područje BiH podijeljeno je na 11. zona. Zone su uglavnom definirane prema granicama pojedinih kantona u Federaciji BiH, odnosno prema dominantnim općinama pojedinih područja u Republici Srpskoj. Također, važno je naglasiti da je podjela područja izrađena i prema pokrivenosti s pojedinim elektroprivrednim poduzećima. Takva područja nastojala su se razgraničiti jer se zbog različitih načina poslovanja s potrošačima, cijene energije, budućih razvojnih opredjeljenja i slično, očekuju različite specifičnosti kod potrošnje električne energije. Distrikt Brčko izdvojen je kao zasebna zona jer zbog administrativne organizacije zahtijeva potpuno odvojen pristup. Osim što se je područje razdijelilo na 11 zona prema administrativnim, geografsko-klimatskim i elektroenergetskim karakteristikama, u svakoj zoni posebno će se dodatno razdvojiti i analizirati potrošači u urbanim centrima te ostalim poluurbanim i ruralnim područjima što će u konačnici rezultirati s čak 20 zona energetske potrošnje. Podjela BiH na specifične zone prikazana je na slijedećoj tablici. Zatim slijedi prikaz pokrivenosti BiH sa Elektroprivrednim poduzećima te slika koja pokazuje raspodjelu područja BiH prema karakterističnim zonama potrošnje energije. Podjela područja prema zonama napravljena je na temelju službenih podataka, odnosno procjene broja stanovnika u 2005. godini. Ocjena broja kućanstava napravljena je na temelju Ankete o potrošnji u kućanstvima i Ankete o životnom standardu u domaćinstvima koju provodi Državna agencija za statistiku. Također, urbani centri izdvojeni su u skladu s navedenim anketama i metodološkim konceptom prema kojima oni predstavljaju gradove s više od 20.000 stanovnika. Priprema uzorka U skladu s dogovorima koji su postignuti tijekom radnih sastanaka u Elektroprivredama: EP BiH, EP HZHB te EPS pripremljena je procedura odabira uzorka. Zbog veličine područja koje se anketira, uzorak kućanstava koji će se anketirati neće biti prisutan u svim općinama. Anketa će se provoditi u svim urbanim centrima i pojedinim općinama. Uglavnom će biti anketirano 2-3 općine u svakoj pojedinoj zoni. Sveukupno će biti anketirano oko 55 lokacija. Elektroprivrede će za svaki grad, odnosno općinu u kojoj će se provoditi anketa izlistati slučajno odabrani, unaprijed određeni broj kućanstava. Također, u okviru ove akcije provest će se i dodatna analiza kojom će se utvrditi broj stanova u stambenim zgradama te broj obiteljskih kuća. Ovaj parametar je vrlo važan za analizu potrošnje energije jer se potrošnja za


POČETNI IZVJEŠTAJ

19

ova dva tipa objekta vrlo razlikuje. Za potrebu izrade studije Energy sector study in BiH, predlaže se uzorak veličine 4000 kućanstava. Uzorak po pojedinim zonama raspodijeljen je na način da je mjerodavan za donošenje zaključaka o cjelokupnoj zoni. Elektroprivrede će zbog sigurnosti izlistati 6000 kućanstava kao rezervu u slučajevima kada ispitivanja u domaćinstvima neće moći biti realizirana. Raspodjela stanovnika i kućanstava prema definiranim zonama

Zona Zone Elektropriveda Broj stanovnika Broj domaćinstava

Federacija Bosne i Hercegovine

1. Unsko-sanski kanton EP BiH 292.197 90.474

Urbani centri: Bihać, Cazin, V. Kladuša 80.266 27.662

Ostala poluurbana i ruralna područja 211.931 62.812

2. Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Sarajevski kanton (bez Grada Sarajeva) EP BiH 1.086.311 324.111

Urbani centri: Tuzla, Visoko, Zenica, Goražde 209.710 72.272


3. Grad Sarajevo EP BiH 283.568 97.725

4. Srednjobosanski i hercegovačko neretvanski kanton EP BiH 226.040 53.284

Urbani centri: Bugojno, Konjic, Travno 68.256 23.523


5. Posavski i Srednjobosanski kanton EP HZHB 165.706 36.666

Poluurbana i ruralna područja 165.706 36.666

6. Hercegovačko-neretvanski kanton EP HZHB 140.173 96.226

Urbani Centar: Grad Mostar 64.301 22.160


7. Zapadnobosanski i Zapadnohercegovački kanton EP HZHB 194.702 57.285

Urbani centri: Livno, Ljubuški 21.748 7.499

Ostala poluurbana i ruralna područaj 172.954 42.696

Republika Srpska

8. Sjever EPS 978.639 302.769

Urbani centri: Banja Luka, Prijedor, Doboj 237.330 72.558


9. Istok EPS 434.365 134.521

Urbani centri: Bijeljina, Rogatica, Zvornik 76.746 23.463


10. Jug EPS 66.630 20.532

Urbani centar: Trebinje 33.178 10.143


Distrikt Br čko

11. Distrikt Br čko 79.234 23.345

Urbani centar: Brčko 38.479 11.767

Ostala urbana i poluurbana područja 40.755 11.578

UKUPNO 3.947.564 1.236.938


POČETNI IZVJEŠTAJ

20

Podjela Bosne i Hercegovine prema specifičnim područjima potrošnje energije


POČETNI IZVJEŠTAJ

21

Raspodjela uzorka prema zonama te lokacije za anketiranje prikazane su u slijedećoj tablici i na slici.

Raspodjela uzorka prema zonama potrošnje energije

Zona ZONA Br. anketa

1. Unsko-sanski kanton

Urbani centri: Bihać, Cazin, V. Kladuša 100

Općine: Bihać i Sanski most (bez urbanih centara) 150

2. Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Sarajevski kanton (bez Grada Sarajeva)

Urbani centri: Tuzla, Visoko, Zenica, Goražde 260

Općine: Gradačac, Kladanj, Lukavac, Vareš, Zavidovići, Zenica, Ilijaš, Vogošća 752

3. Grad Sarajevo 324

4. Srednjobosanski i hercegovačko neretvanski kanton

Urbani centri: Bugojno, Konjic, Travnik 100

Općine: Travnik, Prozor 150

5. Posavski i Srednjobosanski kanton

Vitez, Donji Vakuf, Jajce, Orašje, Odžak 220

6. Hercegovačko-neretvanski kanton

Urbani Centar: Grad Mostar 107

Općine: Stolac, Čapljina 246

7. Zapadnobosanski i Zapadnohercegovački kanton

Urbani centri: Livno, Ljubuški 100

Općine: Ljubuški, Široki Brijeg, Glamoč

8. Sjever

Urbani centri: Banja luka, Prijedor, Doboj 241

Općine: Bosanska Dubica, Laktaši, Teslić, Derventa 350

9. Istok

Urbani centri: Bijeljina, Rogatica, Zvornik 150

Općine: Zvornik, Vlasenica, Rogatica 300

10. Jug

Urbani centar: Trebinje 100

Općine: Bileća, Nevesinje 150

11. Distrikt Br čko

Urbani centar: Brčko 100

Ostala urbana i poluurbana područja 100

UKUPNO 4000


POČETNI IZVJEŠTAJ

22

Lokacije na kojima će se provoditi anketiranje

Anketni upitnik

Anketni upitnik za kućanstva Bosne i Hercegovine biti će oblikovan na sličan način kao upitnici koji su korišteni kod prethodnih projekata, s time da će pojedina pitanja biti prilagođena uvjetima koji vladaju na području Bosne i Hercegovine. Sadržat će oko pedesetak pitanja koja se uglavnom odnose na karakteristike potrošnje energije ali i na neke socijalno – ekonomske aspekte koji direktno ili indirektno utječu na potrošnju energije. Kratak pregled pitanja grupiranih u pet tematskih cjelina odnosno tablica izgleda na slijedeći način: 1. Tablica : Podaci o kućanstvu - sadrži osnovna pitanja o veličini kućanstva, tj. broju članova kućanstva.


POČETNI IZVJEŠTAJ

23

2. Tablica : Podaci o obitavalištu – sadrži pitanja o vrsti (obiteljska kuća, stan u zgradi) i ukupnoj površini stambenog objekta. 3. Tablica : Grijanje, opskrba toplom vodom, kuhanje, hlađenje i netoplinska potrošnja – obuhvaća pitanja kojima se detaljno analiziraju tehnologije grijanja i vrste korištenih energenta s obzirom na tip objekta, instaliranu snagu, veličinu grijane površine, temperature i trajanja grijanja, i sl. Slična pitanja odnose se potrošnju sanitarne tople vode, kuhanje, hlađenje i netoplinsku potrošnju potrebnu za rad kućanskih uređaja i rasvjetu, te karakteristike automobila. 4. Tablica : Ekonomsko stanje – ispituje domaćinstvo o iznosima ukupnih mjesečnih primanja svih članova kao i izvore prihoda.. 5. Tablica : Potreba kućanstva za energijom – sadrži pitanja o ukupnoj godišnjoj potrošnji i troškovima pojedinih energenata (energija iz kotlovnice zgrade, ekstra lako lož ulje, ugljen, drvo, ukapljeni naftni plin, električna energija). 6. Tablica : Socijalni aspekti potrošnje energije – kojima se ispituje korištenje raznih subvencija u domaćinstvima, njihove izvore kao i osnove za njihovo korištenje 7. Tablica : Mišljenje domaćinstava o opskrbi energijom – u okviru kojih se ispituje zadovoljstvo o postojećem načinu opskrbe kao i poznavanje osnovnih činjenica vezanih uz korištenje mjera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije

Provedba ankete

Radi uspješnijeg provođenja ankete organizirat će se i promotivna kampanja kako bi se građani upoznali s ciljevima i svrhom ove ankete te na taj način otklonile eventualne negativne predrasude. Za anketiranje kućanstava predviđen je angažman od oko 80 anketara, koji bi se angažirali od strane agencije specijalizirane za istraživanje tržišta u BiH. Planira se da će se anketari okupljati na tri lokacije: u Banja Luci, Sarajevu i Mostaru. Također, svi anketari će morati proći posebnu obuku kako bi im se pojasnila pitanja iz ankete i uklonile eventualne nejasnoće. Svaki anketar u prosijeku treba ispitati oko pedeset kućanstava, od ponuđenih sedamdeset pet, a ispitivanje jednog kućanstva trajati će u prosijeku 30 minuta. Anketiranje sektora kućanstava trajati će sveukupno oko 4 tjedna.

Unos, obrada i analiza podataka pomoću baze podataka

Radi lakšeg unosa, analize i obrade podataka pripremit će se posebna MS Access baza podataka čija je struktura slična onima koje su se koristile prilikom analize potrošnje energije u kućanstvima grada Zagreba i Podgorice. Ona sadrži tabele s podacima i opisom podataka povezanih s relacijskim modelom koji omogućava jednostavno kreiranje upita (querry-a) i pretraživanje podataka.


POČETNI IZVJEŠTAJ

24

Formati za unos podataka u potpunosti su identični s oblikom anketnog upitnika čime se je postigao gotovo dvostruko brži unos za razliku od prethodnih ispitivanja. Istovremeno s unosom rade se i neke nadopune i korekcije u slučajevima nepotpunih i loše ispunjenih anketa. Primjer baze za unos podataka iz ankete prikazan je na slijedećoj slici.

Forma za unos podataka u bazu podataka

Određivanje normativa potrošnje energije

Nakon što se podaci iz anketnih listova unesu u bazu podataka uslijedit će prva faza obrade podataka, tj. određivanje normativa godišnje potrošnje korisne energije za toplinske namjene (grijanje, kuhanje, potrošnja tople vode), te netoplinske namjene tj. potrošnju električne energije za rad kućanskih aparata i rasvjetu.

Određivanje normativa vrši se posebnim postupkom, tzv. „end – use“ metodom, koja se zasniva na analizi kućanstava sa istim karakteristikama potrošnje energije, odnosno istih energenata za pojedine namjene. Takva domaćinstva se izdvajaju iz baze postavljanjem upita, izbacuju se slučajevi koji pokazuju nerealne vrijednosti, a zatim se računa prosjek selektiranog uzorka. Dobiveni rezultat se umanjuje pomoću koeficijenta iskorištenja na trošilu te se tako dobiva normativ korisne potrošnje energije.

Normativi za grijanje računaju se u ovisnosti o korištenoj tehnologiji grijanja, vrsti korištenog energenta te zoni u kojoj se kućanstva nalaze, a iskazuju se u kWh/m2 grijane površine stambenog objekta. Normativi za pripremu sanitarne tople vode izraženi su u kWh/st., a ovise o broju kućanstava i korištenoj energiji. Potrošnja energije za kuhanje i netoplinske namjene ovisi samo o broju članova kućanstava i također je izražena u kWh/stanovniku.


POČETNI IZVJEŠTAJ

25

Energetske potrebe kućanstava Bosne i Hercegovine i ocjena budućih potreba

Nakon što se odrede normativi slijedi konačna nadopuna baze podataka. Za svako anketirano kućanstvo izradit će se raspodjela ukupne finalne godišnje potrošnje korištenih energenata prema namjeni. Tako se na primjer utvrđuje koliko neko kućanstvo troši električne energije, drveta ili drugog energenta za grijanje, toplu vodu ili rad kućanskih aparata. Dakako, pri tome se vodi računa o odgovorima i karakteristikama načina potrošnje energije u kućanstvima.

Za tu svrhu kreiran je poseban program u Accessu koji je čitav postupak gotovo u potpunosti automatizirao, međutim neke korekcije se ipak trebaju unositi ručno.

Model za automatsku raspodjelu ukupno potrošene en ergije na grijanje, kuhanje, pripremu tople vode i netoplinske namjene u anketir anim doma ćinstima Ovako raspodijeljena finalna potrošnja pokazuje niz zakonitosti za kućanstva iz uzorka, međutim ona se koristi i za donošenje zaključaka po pojedinim općinama, zonama te na kraju za čitavo područje Bosne i Hercegovine. Na temelju svih prethodno izračunatih parametara u baznoj godini slijedi modeliranje potrošnje energije u budućnosti. Projekcije budućih potreba formirat će se pomoću MAED modela koji će analize provoditi za svaku zonu pojedinačno. Projekcije će se izraditi u skladu sa tri osnovna scenarija razvoja. S obzirom da će se sektor kućanstava promatrati kroz 20 zona, za svaku zonu definirat će se tri scenarija buduće potražnje za energijom, što će rezultirati sa šezdesetak varijanti razvoja. Anketa u sektoru usluga Elektroprivredna poduzeća u svojim bazama potrošača uslužnu djelatnost vode kao posebnu kategoriju potrošnje, štoviše, uvela su i kategorizaciju koja, iako ne odgovara Standardnoj klasifikaciji djelatnosti, ipak može poslužiti kod razdvajanje pojedinih grana uslužnih djelatnosti. Anketiranje uslužnog sektora posebno će se provoditi u zdravstvu, školstvu, upravi i administraciji, grani turizma i ugostiteljstva, trgovini te ostalim uslužnim granama. Procijenjeno je da potrošnja energije u uslugama ne sudjeluje u ukupnoj potrošnji s više od 20 posto, stoga se smatra da će se na temelju uzorka od 600 anketa dobiti mjerodavna slika stanja


POČETNI IZVJEŠTAJ

26

u BiH. Uzorak će po pojedinim uslužnim granam biti određen naknadno, jer će za adekvatnu raspodjelu biti potrebno utvrditi ukupan broj potrošača po pojedinim granama. Ukoliko se pristupi realizaciji provedbe ankete djelatnici u Elektroprivrednim poduzećima ručno će napraviti raspodjelu potrošača prema definiranim granama te utvrditi stvaran broj potrošača. Za svaku uslužnu granu pripremljen je i poseban upitnik kojim će se ispitati specifičnosti potrošnje energije, način korištenja, tehnologije i energenti. Anketiranje u uslužnom sektoru provest će se u zadnjoj fazi anketiranja, na terenu će djelovati osobe koje će provoditi anketu u industriji i kućanstvima. Vremenski plan aktivnosti Organizacija i provedba ankete zahtijeva vremenski period od 6 mjeseci. Ukoliko ova dodatna aktivnost bude odobrena od strane ponuđača, anketiranje će započeti početkom veljače 2007 godine a kompilacija svih rezultata biti će gotova u lipnju. Međutim, zbog potrebe ostalih projekata tijekom ožujka će se izraditi prvi draft rezultati koje će pojedini Moduli ugraditi u svoje analize a oni će se u lipnju zamijeniti s finalnim veličinama. Modul i aktivnost Jan/07 Feb/07 Mar/07 Apr/07 May/07 Jun/07

Modul 1

Osnovna analiza

Organizacija ankete u kućanstvima

Provedba ankete

Izrada baze podataka Analiza bazne godine

Prognoze

Organizacija ankete u industriji

Provedba ankete

Izrada baze podataka

Analiza bazne godine i prognoze

Organizacija ankete u uslugama

Provedba ankete

Izrada baze podataka

Analiza bazne godine i prognoze

Draft rezultati

Finalni rezultati

Predviđeni troškovi za provedbu ankete Ukupni troškovi predviđeni u za provedbu anketiranja biti iznose 60.000 Eura. U slijedećoj tablici dana je detaljna specifikacija troškova s prikazom tzv. materijalnih troškova provedbe ankete koji će biti realizirani na terenu te troškovi konzultanta potrebni da se rezultati obrade i analiziraju.


POČETNI IZVJEŠTAJ

27

TROŠAK č/mj. kn Eur

Analiza i obrada podataka 5,1 268.660 35.821 PRIKUPLJANJE, ANALIZA POSTOJEĆIH PODATAKA 0,5 26.600 3.547 KUĆANSTVA PRIPREMA ANKETE 0,5 26.600 3.547 IZRADA BAZE PODATAKA 0,5 26.600 3.547 ANALIZA PODATAKA 1,2 63.840 8.512 USLUGE I INDUSTRIJA PRIRPEMA ANKETE ZA INDUSTRIJU 0,2 7.980 1.064 PRIPREMA ANKETE ZA USLUGE 0,2 7.980 1.064 IZRADA BAZE PODATAKA I UNOS 0,1 2.660 355 ANALIZA PODATAKA 1,0 53.200 7.093 PRIKAZ REZULTATA NA GIS PODLOZI 1,0 53.200 7.093

Materijalni trošak kn/anketi kn EUR KUĆANSTVA Ukupan broj anketa: 4000 Neto trošak izrade jedne ankete 20 Porez i prirez, % 30% Bruto trošak izrade jedne ankete 26 ANKETIRANJE 104.000 13.867 ŠTAMPANJE ANKETA 5 20.000 2.667 Neto trošak unosa jedne ankete u bazu podataka 3 Porez i prirez 30% Bruto trošak unosa jedne ankete u bazu podataka 4 UNOS PODATAKA U BAZU PODATAKA 15.600 2.080 UKUPNO 139.600 18.613 INDUSTRIJA Ukupan broj anketa: 600 Neto trošak izrade jedne ankete 20 Porez i prirez, % 30% Bruto trošak izrade jedne ankete 26 ANKETIRANJE 15.600 2.080 ŠTAMPANJE ANKETA 5 3.000 400 Neto trošak unosa jedne ankete u bazu podataka 3 Porez i prirez 30% Bruto trošak unosa jedne ankete u bazu podataka 4 UNOS PODATAKA U BAZU PODATAKA 2.340 312 UKUPNO 20.940 2.792 USLUGE Ukupan broj anketa: 600 Neto trošak izrade jedne ankete 20 Porez i prirez, % 30% Bruto trošak izrade jedne ankete 26 ANKETIRANJE 15.600 2.080 ŠTAMPANJE ANKETA 5 3.000 400 Neto trošak unosa jedne ankete u bazu podataka 3 Porez i prirez 30% Bruto trošak unosa jedne ankete u bazu podataka 4 UNOS PODATAKA U BAZU PODATAKA 2.340 312 UKUPNO 20.940 2.792


POČETNI IZVJEŠTAJ

28

UKUPAN TROŠAK č/mj. kn Eur

Analiza i obrada podataka

KUĆANSTVA 2,7 143.640 19.152

INDUSTRIJA 1,2 62.510,0 8.279

USLUGE 1,2 62.510 8.279

UKUPNO 268.660 35.711

Materijalni trošak

KUĆANSTVA 139.600 18.613

INDUSTRIJA 20.940,0 2.792,0

USLUGE 20.940 2.792

UKUPNO 181.480 24.197

UKUPNO 450.140 59.908


POČETNI IZVJEŠTAJ

29

3.2 Modul 2: Potrošnja električne energije 3.2.1 Ciljevi modula U okviru Modula 2 Konzultant će pripremiti predviđanja potrošnje električne energije za tri scenarija razvoja opisana u Modulu 1 (u dijelu Predviđanja energetske bilance) za svaku godinu planskog razdoblja i analizirati ostvarene godišnje, sezonske i dnevne krivulje trajanja opterećenja. Ciljevi Modula 2 su: • Prikupiti i analizirati postojeće podatke o razvoju potrošnje električne energije, • Prepoznati glavne utjecajne faktore na potrošnju električne energije, • Analizirati povijesne krivulje trajanja opterećenja, • Izraditi predviđanja potrošnje električne energije za nekoliko kategorija potrošnje

električne energije za svaku godinu planskog razdoblja. Predviđanja dati ukupno za cijeli sustav i po regijama,

• Izraditi krivulje trajanja opterećenja koje će se koristiti u Modulu 3 za planiranje razvoja proizvodnih postrojenja za električnu energiju.

Predviđanja električne energije bit će u skladu s predviđenim energetskim bilancama za tri scenarija definirana u Modulu 1. Rezultati Modula 2 bit će korišteni u Modulima 3, 4, 5 i 12. Pretpostavke o gubicima u prijenosu i distribuciji električne energije bit će usklađene s izračunima iz Modula 4 i 5. 3.2.2 Aktivnosti modula i vremenski plan aktivnosti Predviđene aktivnosti u okviru Modula 2 obuhvaćaju sljedeće:

1) Pregled relevantnih studija i podataka o predviđanjima potrošnje električne energije (ako postoje takvi podaci/studije),

2) Prikupljanje i obrada ulaznih podataka za predviđanje potrošnje električne energije,

3) Identifikacija mogućih ograničenja u opskrbi električnom energijom i najvažnijih faktora koji utječu na predviđanje potrošnje električne energije,

4) Raspodjela (alokacija) potrošnje električne energije po kategorijama potrošnje i po regijama,

5) Izrada predviđanja potrošnje električne energije za tri scenarija

Tijekom početne faze projekta planiran je dovršetak aktivnosti 1 i 2.


POČETNI IZVJEŠTAJ

30

Najnovija studija o predviđanju potrošnje električne energije na području jugoistočne Europe koja obrađuje i BiH teritorij je tzv. GIS1 studija. U GIS studiji predviđanje potrošnje električne energije napravljeno je na osnovu analize ključnih makroekonomskih pokazatelja razvoja potrošnje. Plansko razdoblje proteže se do 2020. godine. Za potrebe analiza u studiji izrađen je godišnji profil opterećenja. Za područje BiH godišnji profil opterećenja za cijelu sustav napravljen je na osnovu ostvarenja 2002. i 2003. godine. Predviđeni profili potrošnje podešeni su tako da se ostvaruju predviđena godišnja potrošnja električne energije i predviđeno vršno opterećenje u sustavu. Promjene u obliku potrošnje kao posljedica razvoja gospodarskih djelatnosti uračunate su promjenom mjesečnih razina potrošnje (tj. promjenom udjela pojedinog mjeseca u ukupnoj godišnjoj potrošnji). GIS studija razmatra tri scenarija razvoja potrošnje električne energije u BiH s godišnjim stopama porasta od 2,3%, 3,0% i 3,4%. Tijekom početne faze projekta Konzultant je kontaktirao relevantne institucije u BiH (pogledati poglavlje 3.2.3). U ovoj fazi projekta nisu prikupljani podaci već se provjeravala raspoloživost podataka. Za pojedine grupe podataka još uvijek nije dobivena povratna informacija o raspoloživosti te će biti potrebne dodatne konzultacije. S obzirom na ovu činjenicu (nije u potpunosti poznata raspoloživost traženih ulaznih podataka) Konzultant je pripremio alternativni pristup i metodologiju za realizaciju Modula 2 kako je to opisano u nastavku i koja će se primijeniti u slučaju da se raspolaže s užim skupom ulaznih podataka. Realizacija Modula 2 započet će nakon završetka Modula 1 (Rezerve energije, proizvodnja potrošnje i trgovina), tj. nakon što budu raspoloživa predviđanja potrošnje električne energije na godišnjoj raziniiz Modula 1. Predviđeno je da se Modul 2 dovrši između šestog i sedmog mjeseca realizacije projekta. Realizacija projekta obuhvaća aktivnosti od 3 do 5 kako je to prethodno razrađeno. 3.2.3 Relevantne institucije u BiH i prikupljanje podataka Predviđanje potrošnje električne energije zahtjeva blisku suradnju između Konzultanta i relevantnih institucija u BiH. Tijekom početne faze projekta prepoznate su relevantne institucije i napravljeni su prvi kontakti s njima. Za potrebe izvršenja Modula 2 relevantne institucije u BiH su: • Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu, • Elektroprivreda HZHB sa sjedištem u Mostaru, • Elektroprivreda RS sa sjedištem u Trebinju, • Elektroprenos BiH sa sjedištem u Banja Luci, • Neovisni operator sustava BiH (NOS BiH) sa sjedištem u Sarajevu. Preduvjet za uspješni rad i završetak aktivnosti u okviru Modula 2 je prikupljanje povijesnih podataka tj. podataka o ostvarenoj potrošnji električne energije u suradnji s tri 1 The European Union's CARDS programme for the Balkan Region – Contract No. 52276, REBIS: GIS, Volume 2: Electricity Demand Forecast, Final Report, 31 December 2004


POČETNI IZVJEŠTAJ

31

elektroprivredna poduzeća, kompanijom za prijenos i operatorom sustava. Za potrebe izrade zadataka u Modulu 2 potrebni su sljedeći podaci: 1) Ostvarena satna potrošnja električne energije u sustavu za nekoliko zadnjih godina.

Minimalno su potrebni podaci o satnim opterećenjima u sustavu za jednu cijelu kalendarsku godinu (npr. za 2005. i/ili 2006. godinu),

2) Ostvarena struktura potrošnje električne energije po kategorijama potrošnje (kućanstvo, javna rasvjeta, usluge, industrija; niski, srednji i visoki napon). Ovi podaci potrebni su za nekoliko zadnjih godina ili minimalno za jednu kalendarsku godinu po tjednima/mjesecima/sezonama. Razdoblje za koje se daju podaci treba biti u skladu s razdobljem za podatke iz prethodne točke. Podaci trebaju biti raspodijeljeni po regijama koje su definirane u skladu s tri elektroprivredna područja,

3) Povijesni podaci o broju kupaca po kategorijama potrošnje (kućanstva, usluge, industrija) i po naponskim razinama (niski, srednji i visoki napon)

4) Ostvarena satna opterećenja za karakteristične točke u prijenosnoj/distribucijskoj mreži (npr. ostvarena satna opterećenja u točki iz koje se napaja uglavnom jedna kategorija kupaca – npr. kućanstva)

5) Definicija zimske i ljetne sezone u skladu s definicijama koje koriste tri elektroprivredna poduzeća,

6) Ostvareni gubici u distribuciji električne energije – zasebno za svako pojedino elektroprivredno poduzeća

7) Ostvareni gubici u prijenosu električne energije – zasebno za svako pojedino elektroprivredno poduzeće

Kako je već prethodno navedeno ostvareni su početni kontakti s relevantnim institucijama u BiH. U ovoj fazi projekta naglasak je bio na ispitivanju raspoloživosti podataka. Podaci nisu prikupljani. Još uvijek je potrebna potvrda raspoloživosti podataka navedenih u točkama 2) i 4). Ostali podaci su raspoloživi. U tom smislu Konzultant je pripremio dva pristupa/metodologije: glavni pristup primijenit će se ako su svi navedeni podaci raspoloživi. Alternativni pristup primijenit će se ako je raspoloživi uži skup podataka (bez podataka iz točaka 2) i 4)). 3.2.4 Pristup i metodologija Električna energije je jedan od nositelja društvenog i gospodarskog razvoja modernih država. Dugoročne analize pokazuju relativno snažnu korelaciju između ekonomskog razvoja i potrošnje električne energije. U tom smislu je planiranje razvoja elektroenergetskog sektora veoma važan faktor za razvoj gospodarstva neke države. Predviđanje potrošnje električne energije je jedna od najvažnijih komponenti u analizi rada i razvoja elektroenergetskih sustava. Predviđena (prosječna godišnja) potrošnja električne energije za nekoliko kategorija potrošnje (kućanstva, usluge, industrija) i tri scenarija razvoja energetskog sektora bit će razvijena u sklopu Modula 1. U sklopu Modula 2 ovako predviđena potrošnja električne energije (izražena u GWh/god za cijelo plansko razdoblje) preoblikovat će se u satna opterećenja po


POČETNI IZVJEŠTAJ

32

zahtijevanim kategorijama potrošnje (niski napon – kućanstva, ostala potrošnja na niskom naponu, srednji i visoki napon). Konverzija potrošnje električne energije izražena kao GWh/god u očekivana satna opterećenja uradit će primjenom modulacijskih koeficijenata (faktora). Modulacijski faktori pokazuju odnos/promjenu satne potrošnje električne energije u odnosu na prosječnu godišnju potrošnju. U tom smislu ključni koraci za izradu Modula 2 su: • Određivanje modulacijskih koeficijenata (sezonski, tjedni, dnevni, satni) uporabom

statističke analize ostvarenih satnih opterećenja, • Primjena modulacijskih koeficijenata na predviđenu potrošnju električne energije za tri

scenarija i za svaku kategoriju potrošnje u skladu s rezultatima Modula 1 (kućanstva, usluge, industrija). Na ovaj način dobit će se projekcija satnih opterećenja za svaku kategoriju potrošnje u svakoj godini planskog razdoblja. Satna opterećenja bit će prikazana zasebno za svaku od tri regije i za cjelokupni elektroenergetski sustav BiH. Satna opterećenja sadržavat će i gubitke u prijenosu i distribuciji električne energije,

• Izrada normaliziranih mjesečnih krivulja trajanja opterećenja (nKTO) za potrebe Modula 3 (Proizvodnja električne energije).

Na sljedećoj slici prikazani su ulazni podaci, glavni rezultati i odnosi između Modula 2 i ostalih modula u projektu.

Modul 1 Predviđene energetske bilance

Relevantne BiH institucije (3 elektroprivrede, NOS BiH,

Elektroprenos BiH)

Modul 2 Potrošnja el. energije

- Potrošnja el. energije za 3 scenarija razvoja energetike i 3 kategorije potrošnje (kućanstva, usluge, industrija)

- Ostvarena satna opterećenja - Ostali povijesni podaci (struktura potrošnje, gubici prijenosa i distribucije,…)

Modul 3 Proizvodnja

Glavni rezultati Modula 2: - Potrošnja el. energije (GWh) i vršno opterećenje (MW) za tri scenarija - Podjela potrošnje po kategorijama (kućanstva – NN, ostali NN, SN, VN, gubici) - Sezonska potrošnja - Potrošnja po regijama

Normalizirane mjesečne KTO

Modul 4 Prijenos

Modul 5 Distribucija

Potrošnja i vršno opterećenje

Potrošnja električne energije

Modul 12 DSM i EE

Karakteristike potrošnje el. energije

Gubici u prijenosu i distribuciji


POČETNI IZVJEŠTAJ

33

Za izradu Modula 2 Konzultant će koristiti model MAED (Model za analizu potrošnje energije). MAED model se koristi u više od 80 država u svijetu. MAED je simulacijski model za procjenu kratkoročnih i dugoročnih promjena potrošnje energije za pretpostavljene scenarije razvoja gospodarskih djelatnosti i načina života. MAED je model koji povezuje potrošnju energije sa skupom gospodarskih, društvenih i tehnoloških faktora koji utječu na potrošnju. Posebna pozornost u MAED modelu dana je izračunu potrošnje električne energije, koja se ne daje samo na godišnjoj, već i na satnoj razini, tj. u obliku opterećenja pojedine kategorije potrošnje za svaki sat tijekom godine. Ovako dobivena satna opterećenja omogućuju određivanje ulaznih podataka o potrošnji električne energije za WASP model koji će biti korišten u Modulu 3. MAED model se sastoji od tri modula: • modul MAED-d: Procjena potrošnje energije, • modul MAED-el: Satna opterećenja u EES-u i krivulje trajanja opterećenja, • modul MAED-g: Grafički prikaz rezultata. Za potrebe Modula 2 koristit će se module MAED-el i dva pomoćna modula unutar MAED-a, tj. moduli za statističku analizu ostvarenih satnih opterećenja i izradu krivulja trajanja opterećenja. Prosječno godišnje opterećenje dobiveno iz Modula 1 pretvara se u satno opterećenje uporabom modulacijskih koeficijenata koji opisuju sljedeće promjene: • prosječni porast potrošnje električne energije tijekom godine, • promjena potrošnje ovisno o sezoni. Ova promjena u model je uključena na razini tjedna, • promjena potrošnje ovisno o tipu dana koji se promatra (radni dani, vikendi, blagdani), • promjene potrošnje ovisno o satu tijekom promatranog tipa dana. Godišnja stopa porasta potrošnje električne energije preuzima se iz predviđene potrošnje iz Modula 1. Satne, dnevne i tjedne promjene potrošnje električne energije unutar pojedine kategorije potrošnje mogu se opisati upotrebom skupova od tri modulacijska koeficijenta za svaki od 24 sata tijekom dana, za tip dana u tjednu i za svaki tjedan u godini. Množenjem ovih koeficijenata s brzinom porasta potrošnje i prosječnim godišnjim opterećenjem za svaku kategoriju potrošnje dobivaju se satna opterećenja. Poznavanje svih ovih koeficijenata omogućuje izračun kronološkog satnog opterećenja u sustavu za svih 8760 sati tijekom godine. Izračun se ponavlja za svaku kategoriju potrošnje (kućanstvo, usluge i industrija). Zbrajanjem satnih opterećenja za pojedini sat po kategorijama potrošnje rezultira ukupnim satnim opterećenjem u sustavu. Grafičko predstavljanje satnih opterećenja u padajućem redoslijedu naziva s krivulja trajanja opterećenja elektroenergetskog sustava.


POČETNI IZVJEŠTAJ

34

Modulacijski koeficijenti dobivaju se statističkom analizom ostvarenih satnih opterećenja. Na sljedećoj slici prikazana je osnovna ideja predložene metodologije za pretvaranje godišnje potrošnje električne energije u satna opterećenja.

Metodologija za pretvaranje godišnje potrošnje elektri čne energije u satna opterećenja

U MAED modelu godina je podijeljena na četiri sezone i na posebno razdoblje blagdana koje može imati različit oblik potrošnje električne energije u odnosu na ove četiri sezone. Korisnik određuje početni datum svake sezone. Na isti način se definira početni i krajnji datum sezone blagdana. Korisnik definira i redoslijed dana vikenda i dana s tipičnim promjenama potrošnje. Modulacijski koeficijenti detaljnije su opisani u nastavku. Porast potrošnje električne energije tijekom godine – koeficijent T(i): Najprije je potrebno uzeti u obzir općeniti porast potrošnje električne energije tijekom godine. Za to se koristi koeficijent koji se mijenja od tjedna do tjedna (ukupno 53 vrijednosti tijekom godine). Za tjedan "i" koeficijent iznosi:

−

+=53

26

1001)(

i

porastiT

i: tjedan u godini (ukupni broj tjedana u godini je 53) porast: prosječna godišnja brzina promjene potrošnje električne energije za

promatranu kategoriju potrošnje


POČETNI IZVJEŠTAJ

35

Sezonske promjene potrošnje – koeficijenti K(i): Koeficijent K(i) predstavlja prosječni udio razdoblja "i" u ukupnoj godišnjoj potrošnji električne energije. Zbroj svih K(i) tijekom promatrane godine treba biti jednak ukupnom broju razdoblja u koje je godine podijeljena. Kao osnovno razdoblje uzima se tjedan. Za svaku godinu potrebne je poznavati 53 koeficijenta (prvi i/ili zadnji tjedan nisu kompletni). Dnevne promjene potrošnje – koeficijenti P(i, id): Koeficijenti P(i, id) prikazuju promjenu potrošnje električne energije kao posljedicu različitog tipa dana (npr. radni dani, subota, nedjelja i dr.). Indeks "id" označava tip dana. Težinski faktor za radni dan postavljen je na 1. Potrošnja ostalih tipova dana promatra se u odnosu na potrošnju radnog dana. Koeficijenti se mijenjaju od tjedna do tjedna. Satne promjene potrošnje – koeficijenti LCS(h, id): Satni koeficijenti pokazuju odnose potrošnje tijekom 24 sata jednog tipa dana. Svakom satu "h" dodjeljuje se koeficijent ovisno o razini potrošnje u tom satu. Zbroj svih koeficijenata tijekom jednog dana treba biti jednak 24. Kombinacijom prethodno opisanih koeficijenata i prosječnog godišnjeg opterećenja za svaki sat u godini dobiva se 8760 vrijednosti koje predstavljaju satna opterećenja za promatrani sektor. Potrebno je osim potrošnje po sektorima uračunati i očekivane gubitke u prijenosu i distribuciji električne energije. Gubici prijenosa i distribucije bit će procijenjeni i usklađeni s rezultatima Modula 4 i 5. Na kraju se kronološka satna opterećenja sortiraju po padajućim vrijednostima opterećenja. Računa se ukupno trajanje pojedinog opterećenja u promatranom razdoblju. Za potrebe Modula 3 godina je podijeljena u 12 razdoblja, tj. 12 mjeseci. Formira se funkcija koja prikazuje ovisnost opterećenja o duljini trajanja opterećenja – tzv. krivulja trajanja opterećenja (KTO). Opterećenje i trajanje se normaliziraju, tako da se kao krajnji rezultat dobiva normalizirana krivulja trajanja opterećenje. Ovaj postupak prikazan je grafički na sljedećoj slici.


POČETNI IZVJEŠTAJ

36

Pretvaranje kronoloških satnih opterećenja u normaliziranu krivulju trajanja

opterećenja. 3.2.5 Alternativni pristup i metodologija Prethodno opisana metodologija za određivanje kronološkog satnog opterećenja i krivulja trajanja opterećenja oslanja se na statističku analizu ostvarenih satnih opterećenja za različite kategorije potrošača, tj. različite gospodarske grane. U slučaju kada povijesni podaci (satna opterećenja za karakteristične točke u prijenosnoj/distribucijskoj mreži) nisu na raspolaganju moguće je primijeniti alternativni, pojednostavljeni pristup koji je opisan u nastavku. Razna statistička istraživanja ukazuju na to da se modulacijski koeficijenti za pojedini sektor potrošnje električne energije vrlo malo mijenjaju od godine do godine. Izuzetak su slučajevi kada određena gospodarska djelatnost ili životna navika dožive bitnu promjenu i/ili brzi razvoj (npr. razvoj određenih djelatnosti u uslužnom sektoru, ugradnja uređaja za klimatizaciju prostorija i dr.). Znatno veći utjecaj na elektroenergetski sektor ima struktura potrošnje električne energije (tj. udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji). Udio potrošnje pojedinog sektora potrošnje poznat je iz rezultata Modula 1. Polazna točka (godišnja potrošnja električne energije za tri scenarija razvoja) ista je kao i kod prve predložene metodologije. Osnovna razlika je da se kod alternativnog pristupa ne koristi statistička analiza satne potrošnje po pojedinim kategorijama potrošnje. Umjesto toga koriste se ostvarena ukupna satna opterećenja i krivulje trajanja opterećenja za sve kategorije potrošnje (na razini sustava i regije) te podaci o očekivanom razvoju osnovnih utjecajnih faktora u pojedinim sektorima potrošnje električne energije. Ove informacije čine dio


POČETNI IZVJEŠTAJ

37

informacija koje se koriste kao pretpostavke u formiranju scenarija razvoja, tj. preuzimaju se iz Modula 1. Primjeri utjecajnih faktora su: struktura potrošnje električne energije, lokacija potrošnje, broj kupaca u pojedinoj kategoriji potrošnje, gubici prijenosa i distribucije, broj stanovnika, životne navike, nacionalni i osobni prihodi, cijene energije, prioritetni razvoj pojedinih industrijskih djelatnosti, očekivani trendovi, mjere upravljanja potrošnjom i energetska učinkovitost, tržišni udio pojedinih tehnologija itd. Promjene u potrošnji električne energije utječu na oblik i osnovne parametre krivulja trajanja opterećenja (npr. faktor opterećenja, minimalno opterećenje, vršno opterećenje, vjerojatnost /broj sati u kojima je opterećenje veće/manje od određene razine i dr.). Superpozicijom predviđene potrošnje električne energije na krivulje trajanja opterećenja ostvarene u prošlosti i promjenom osnovnih parametara krivulja trajanja opterećenja za buduće godine, a u skladu s očekivanim promjenama utjecajnih faktora formiraju se nove krivulje trajanja opterećenja (za buduće godine). Odnos između Modula 1 i 2 te institucija u BiH za ovaj slučaj prikazan je na sljedećoj slici.

Opisani alternativni pristup je jednostavniji u odnosu na osnovnu metodologiju. Osnovna metodologija može dati kvalitetnije rezultate, ali zahtjeva veći broj specifičnih ulaznih podataka. Alternativna metodologija predstavlja veoma dobru aproksimaciju opterećenja na razini sustava i/ili regije imajući u vidu dugoročni aspekt projekta i brojne pretpostavke prilikom formiranja scenarija razvoja u okviru Modula 1. Uzimaju se u obzir faktori koji utječu na dugoročne opcije razvoja elektroenergetskog sustava (npr. ukupna potrošnja, vršno i minimalno opterećenje, faktor opterećenja, oblik KTO i dr.). U tom smislu alternativna metodologija zadržava konzistentnost koristeći uži skup ulaznih podataka. Ovaj pristup se oslanja na ekspertna znanja kojima Konzultant raspolaže.

Modul 2 Potrošnja električne energije

Modul 1 Predviđene energetske bilance

Relevantne BiH institucije (3 elektroprivrede, NOS BiH,

Elektroprenos BiH) - Pretpostavke scenarija razvoja - Osnovni utjecajni faktori - Godišnja potrošnja električne energije (GWh)

- Ostvarena satna opterećenje (na razini sustava i regije) - Ostvareni gubici u prijenosu i distribuciji

- Izrada ostvarenih KTP - Modulacija parametara ostvarenih KTO uporabom informacija iz Modula 1 - Izrada budućih KTO


POČETNI IZVJEŠTAJ

38

3.3 Modul 3: Proizvodnja električne energije 3.3.1 Ciljevi modula Unutar ovog modula Konzultant će analizirati stanje postojećih proizvodnih objekata, identificirati potencijalne elektrane-kandidate za buduću izgradnju, te načiniti master plan proizvodnje električne energije za cjelokupno promatrano plansko razdoblje. Konkretno, ciljevi ovog modula su sljedeći:

• Načiniti pregled stanja postojećih hidro- i termoelektrana, uključujući i njihove tehničke i ekonomske karakteristike.

• Odrediti je li neka od proizvodnih jedinica blizu trenutka kada bi njezin kontinuirani rad postao neekonomičan.

• Ispitati potrebe za rehabilitacijom jedinica koje mogu na ekonomičan način sudjelovati u pokrivanju domaće potrošnje ili izvoza, te procijeniti potrebne investicije.

• Izračunati očekivanu proizvodnju električne energije iz postojećih elektrana do kraja planskog razdoblja u tri scenarija potrošnje.

• Razmotriti tehnički izvedive opcije za buduće proizvodne objekte, radi pokrivanja domaće potrošnje i/ili natjecanja na međunarodnim tržištima.

• Procijeniti trošak investicije, goriva i ostale troškove pogona i održavanja, kao i proizvodni trošak po kWh tijekom životnog vijeka za svaku opciju izgradnje.

• Usporediti proizvodni trošak tijekom životnog vijeka s relevantnim cijenama na granicama BiH, radi ocjene može li dotična elektrana konkurirati na izvoznim tržištima ili uvoznoj električnoj energiji.

• Vrednovati procjene najekonomičnijih opcija izgradnje u okviru Energetske zajednice u JI Europi iz recentnih regionalnih studija (REBIS, GIS).

• Izračunati očekivanu proizvodnju električne energije u novim elektranama do kraja planskog razdoblja za tri scenarija potrošnje.

Master plan proizvodnje treba biti usko povezan i koordiniran sa svim ostalim modulima unutar ovog Projekta. Posebice, važni ulazni podaci očekuju se iz Modula 2 (Potrošnja električne energije), u obliku tri scenarija porasta potrošnje za sve tri elektroprivrede u BiH. Ovim scenarijima treba biti obuhvaćena projekcija godišnje potrošnje električne energije, porasta vršnog opterećenja, te mjesečnih krivulja trajanja opterećenja tijekom planskog razdoblja. Drugi važan skup ulaznih podataka bit će dobiven iz Modula 8 (Ugljen), 10 (Prirodni plin), 11 (Nafta) i 12 (Upravljanje potrošnjom, štednja energije i obnovljivi izvori). Ovi podaci prvenstveno će obuhvaćati cijene različitih goriva za korištenje u postojećim i budućim termoelektranama (ugljen, nafta, prirodni plin, obnovljivi izvori), što je od presudne važnosti za ocjenu ekonomskih aspekata različitih proizvodnih tehnologija u budućnosti. S druge strane, izlazni rezultati Modula 3 predstavljat će neke od nužnih ulaznih podataka za Module 4 (Prijenos električne energije) i 5 (Distribucija električne energije), kao i za Modul


POČETNI IZVJEŠTAJ

39

13 (Okoliš). Ovdje se prvenstveno misli na raspored ulazaka u pogon i lokacije novih elektrana, kao i očekivanu proizvodnju električne energije u sustavu tijekom promatranog planskog razdoblja. Master plan proizvodnje uzet će u obzir i razvoj regionalnog tržišta električne energije u jugoistočnoj Europi, pod okriljem Energetske zajednice. Master plan proizvodnje obuhvaćat će dugoročno razdoblje od više desetljeća, budući da je metodologija dugoročnog planiranja (opisana kasnije u tekstu) najprikladnija za trajanje planskog razdoblja od 20 do 30 godina. U procesu izrade plana Konzultant će detaljno analizirati postojeće proizvodne kapacitete u Bosni i Hercegovini, ocijeniti moguće opcije za izgradnju budućih elektrana, te odrediti optimalni plan izgradnje za zadani scenarij potrošnje električne energije. Master plan će usto sadržavati i analizu potencijalnih postojećih objekata-kandidata za rekonstrukciju (obnovu), koji će se procijeniti u usporedbi s potencijalnim novim elektranama. Konačni rezultat ovog Modula uključivat će raspored ulazaka u pogon novih elektrana za sva tri elektroprivredna poduzeća u BiH, i za sva tri scenarija potrošnje, zajedno s predloženim rasporedom rekonstrukcije postojećih objekata. Ovaj će plan sadržavati i potrebne investicije i ostale pripadne troškove vezane za provedbu plana. 3.3.2 Raspored aktivnosti unutar modula Planirane aktivnosti unutar Modula opisane su kako slijedi:

1) Definiranje tipičnih krivulja opterećenja i karakterističnih varijacija opterećenja u sustavu.

2) Pregled novijih regionalnih i domaćih studija, projekata i planova vezanih uz razvoj kapaciteta za proizvodnju električne energije.

3) Prikupljanje ulaznih podataka o gorivima (cijene, raspoložive količine i sl.) za termoelektrane (ugljen, nafta, plin, biomasa itd.).

4) Prikupljanje standardnih podataka o tehničkom, ekonomskom i ekološkom statusu i karakteristikama postojećih proizvodnih objekata.

5) Ispitivanje potreba za rekonstrukcijom postojećih jedinica i procjena potrebnih investicija.

6) Razmatranje tehnički i ekonomski izvodljivih opcija za buduće elektrane.

7) Ekonomska ocjena potencijalnih opcija za nove elektrane, i njihova usporedba s cijenama električne energije u susjednim zemljama.

8) Priprema i postavljanje računalnog modela za dugoročno planiranje na temelju odgovarajuće optimizacijske metode.

9) Određivanje optimalne strategije opskrbe električnom energijom tijekom planskog razdoblja, uključujući i izgradnju novih proizvodnih objekata.

10) Predviđanje buduće proizvodnje postojećih i novih elektrana do kraja planskog razdoblja.


POČETNI IZVJEŠTAJ

40

11) Provođenje analize osjetljivosti predloženog dugoročnog plana izgradnje novih elektrana.

12) Prijedlog investicijskog programa za proizvodne objekte tijekom planskog razdoblja.

13) Priprema detaljnog izvještaja o master planu proizvodnje i pripadnim troškovima za razdoblje do kraja planskog razdoblja.

Namjera Konzultanta tijekom Početne faze bila je provesti aktivnosti 2, 4, 5 i 6, u mjeri u kojoj će to omogućiti brzina dostavljanja potrebnih ulaznih podataka od strane institucija u BiH. U sklopu aktivnosti 2 izvršen je pregled regionalnih studija planiranja (GIS/REBIS), a za domaće se studije sličnog tipa očekuje da budu dostavljene u relativno kratkom roku, odn. za vrijeme Početne faze. Aktivnost 1 planira se provesti u koordinaciji s Modulom 2, iako se određena preliminarna analiza krivulja opterećenja i prognoze potrošnje može načiniti i prije dovršetka Modula 2, radi uštede vremena i verifikacije modela. Aktivnost 3 također će se djelomično obaviti u Početnoj fazi, no ovisit će o zaključcima Modula 8, 10, 11 i 12. Konzultant će nastojati dobiti početne procjene cijena goriva u što je moguće ranijoj fazi, kako bi se što prije moglo započeti s pripremom modela za dugoročno planiranje elektroenergetskog sustava BiH. Preostale aktivnosti (od 7 do 13) izvršit će se između 5. i 8. mjeseca izrade Projekta (travanj 2007 – srpanj 2007) – vidi Prilog 1. 3.3.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije u BiH Za uspješno izvršenje Modula 3 nužna je vrlo bliska suradnja između Konzultanta s jedne strane, te relevantnih institucija BiH s druge strane. Među tim institucijama najvažniji se doprinos očekuje od tri elektroprivredna poduzeća u BiH (Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda RS), i to osobito u pogledu dostavljanja potrebnih podataka. Određena podrška bit će potrebna i od strane drugih institucija, kao što su Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), regulatorne komisije pojedinih entiteta (FERK i REERS), Neovisni operator sustava BiH (NOS BiH), Elektroprenos BiH i druga tijela prema potrebi. Potpora bi trebala biti usmjerena na omogućavanje razmjene podataka i informacija važnih za izradu studije, što je nužan preduvjet za uspješno dovršenje ovog Modula. Zakonom o električnoj energiji Federacije BiH (Službeni list FBiH 41/02) uređuje se, između ostalog, planiranje i razvoj elektroenergetskih objekata u Federaciji. Ciljevi navedeni u Zakonu između ostalih uključuju i stimuliranje razvoja elektroenergetskog sektora, poticanje privatnih domaćih i stranih ulaganja, pouzdaniju opskrbu električnom energijom, povezivanje s međunarodnim tržištem električne energije uspostavom zajedničkog tržišta u BiH, te ekonomično i racionalno korištenje električne energije. Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK) nadgleda učinkovitost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne ravnoteže između potražnje i ponude električne energije. Izgradnja


POČETNI IZVJEŠTAJ

41

objekata za proizvodnju električne energije za kvalificirane kupce je slobodna odluka svakog elektroprivrednog društva koje ima ili će dobiti:

• dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije,

• prethodnu dozvolu za izgradnju,

• dozvolu za korištenje koju izdaje FERK.

Elektroprivredna društva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije mogu graditi i objekte za proizvodnju električne energije za tarifne kupce, na temelju provedenog natječaja i dozvole Regulatorne komisije. Prema Zakonu o električnoj energiji Republike Srpske (Službeni list RS 66/02), Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske (REERS) nadležna je za nadgledanje efikasnosti mehanizama i procesa koji omogućavaju sistemsku srednjoročnu i dugoročnu ravnotežu između potrošnje i opskrbe električnom energijom. Vlada Republike Srpske, u suradnji s NOS BiH objavljuje dugoročne i godišnje elektroenergetske bilance. U tim bilancama se definiraju okvirni planovi za ukupnu potrošnju električne energije i načini pokrivanja potrošnje u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju (5 godina unaprijed). Novi zakonodavni okvir ima za cilj uvođenje konkurencije u proizvodnju električne energije, omogućujući proizvođačima da prodaju energiju kroz slobodno sklapanje bilateralnih ugovora s kvalificiranim kupcima i nezavisnim trgovcima električnom energijom. Za uspješan dovršetak Projekta potrebno je prikupiti podatke o stanju postojećih proizvodnih kapaciteta u BiH, te podatke o mogućim objektima koji su kandidati za izgradnju ili rekonstrukciju. Tijekom Početne faze Konzultant je pregledao postojeće studije i izvještaje vezane uz postojeće stanje i budući razvoj kapaciteta za proizvodnju električne energije u elektroenergetskom sustavu BiH. U pregled su bile uključene i najnovije regionalne studije za jugoistočnu Europu, kao što su studije REBIS, odn. GIS. Tijekom Početne faze sljedeći su podaci prepoznati kao nužni za uspješno dovršenje Modula 3: 1. Hidroelektrane 1a) Postojeće elektrane

- Instalirana snaga (u MW) - Godina izgradnje - Broj jedinica - Minimalna i maksimalna snaga na pragu (u MW) - Vrsta elektrane – protočna/akumulacijska/reverzibilna - Neto pad elektrane (u m) - Instalirani protok (u m3/s) - Vrsta turbina - Visina i duljina brane - Visina i duljina nasipa


POČETNI IZVJEŠTAJ

42

- Duljina i presjek tunela - Duljina i presjek cjevovoda - Duljina i dubina dovodnih i odvodnih kanala - Očekivana godišnja proizvodnja (u GWh) i vrijeme iskorištenja maksimalne snage (h) - Podaci o hidrološkim dotocima za relevantne lokacije, u trajanju od 30-40 godina, ako

je moguće na dnevnoj razini - Topologija riječnog sliva za hidroelektrane u kaskadi - Topografske relacije (krivulja bazena, ovisnost donje vode o protoku, gubici pada u

dovodu i odvodu itd.) - Tehničke karakteristike turbine, generatora i transformatora (školjkasti dijagram

turbine, krivulju stupnja djelovanja generatora i transformatora) - Fiksni troškovi pogona i održavanja (u EUR/kW/god) - Vanjska pogonska ograničenja (ekologija, vodoopskrba, navodnjavanje i sl.)

1b) Kandidati za buduću izgradnju

- Svi parametri nabrojani u 1a), plus: - Potrebna investicijska sredstva za izgradnju elektrane (u EUR ili EUR/kW) - Trajanje izgradnje (u god) - Godina najranijeg mogućeg ulaska u pogon

2. Termoelektrane 2a) Postojeće elektrane

- Instalirana snaga (u MW) - Godina izgradnje - Procijenjeni životni vijek / godina predviđenog izlaska iz pogona - Broj jedinica - Minimalna i maksimalna snaga na pragu (u MW)* - Očekivana godišnja proizvodnja električne energije (u GWh) i broj sati rada (h)* - Cijena goriva koje se koristi za proizvodnju električne energije (u EUR/GJ ili EUR/t)* - Očekivana godišnja potrošnja goriva (u t)* - Kapacitet rudnika ugljena (u t/god) - Rezerve ugljena na lokaciji elektrane (u t) - Ogrjevna vrijednost goriva (u kJ/kg)* - Specifična potrošnja topline (u kJ/kWh) ili efikasnost pretvorbe (u %) za minimalnu i

maksimalnu razinu proizvodnje* - Rotirajuća rezerva (u %)* - Vjerojatnost neplaniranog ispada (u %)* - Fiksni troškovi pogona i održavanja (u EUR/kW/god)* - Varijabilni troškovi proizvodnje (u EUR/MWh) (ne uključujući troškove goriva)* - Emisijski faktori za CO2, SO2, NOx, čestice i CO (u g/MWh ili u % od potrošenog

goriva)* * parametri trebaju biti izraženi na razini jedinice/bloka, ukoliko je moguće 2b) Kandidati za buduću izgradnju

- Svi parametri navedeni u 2a), plus:


POČETNI IZVJEŠTAJ

43

- Potrebna investicijska sredstva za izgradnju elektrane (u EUR ili EUR/kW) - Trajanje izgradnje (u god) - Godina najranijeg mogućeg ulaska u pogon

2c) Kandidati za rekonstrukciju/obnovu

- Svi parametri navedeni u 2a), plus: - Potrebna investicijska sredstva za rekonstrukciju elektrane (u EUR ili EUR/kW) - Potrebna sredstva za ugradnju opreme za kontrolu emisija u svrhu zadovoljenja

odredbi Ugovora o energetskoj zajednici i ostalih ekoloških propisa 3. Uvoz/izvoz električne energije

- Indikativne cijene električne energije na granicama BiH, koje se mogu primijeniti na potencijalni uvoz/izvoz električne energije (u EUR/MWh)

Svi gore nabrojani podaci predstavljaju kvalitetnu osnovu za provedbu potrebnih analiza. No, Konzultant će nastojati prikupiti i sve dodatne podatke koji ovdje nisu navedeni, a za koje se pokaže da mogu biti od koristi za uspješno dovršenje Modula 3. 3.3.4 Pristup i metodologija planiranja Konzultant je svjestan kako master plan proizvodnje, kao dio ovog Projekta, treba biti sastavljen uz blisku suradnju s tri elektroprivrede u BiH. Konzultant također razumije kako je izrada detaljnog plana izgradnje proizvodnih kapaciteta od velike važnosti za postizanje nekih od najvažnijih ciljeva buduće energetske strategije, kao što su:

• Sigurna i pouzdana opskrba svim oblicima energije u BiH,

• Povećanje ekonomske efikasnosti radi smanjenja troškova energije,

• Povećanje energetske efikasnosti u svim segmentima sustava opskrbe, pretvorbe, transporta i korištenja energije,

• Optimalno korištenje lokalnih energetskih izvora u cilju postizanja ekonomskog rasta i socijalne stabilnosti,

• Integracija tržišta električne energije, ugljena, prirodnog plina i naftnih proizvoda,

• Potpuno iskorištavanje prednosti regionalnog energetskog tržišta i ostalih regionalnih sporazuma radi minimizacije troškova za domaće potrošače i ostvarivanja koristi od mogućnosti izvoza energije,

• Gospodarenje energijom na način prihvatljiv za okoliš.

Kriteriji planiranja i metodologija koju Konzultant namjerava upotrijebiti za realizaciju ovog Modula temelje se na standardnoj metodologiji planiranja uz najmanji trošak (engl. Least-cost Planning, skraćeno: LCP), koja je široko prihvaćena od strane međunarodnih organizacija. Konzultant će iskoristiti svoje veliko znanje i iskustvo u dugoročnom planiranju uz minimalni trošak, kao i u korištenju modela WASP, kao računalnog alata za dugoročno planiranje izgradnje proizvodnih kapaciteta. Konzultant je tijekom zadnjih desetak godina


POČETNI IZVJEŠTAJ

44

uspostavio vrlo plodnu i uspješnu suradnju u ovom području s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) u Beču, kroz sudjelovanje u aktivnostima Agencije u smislu distribucije računalnih modela i edukacije u zemljama članicama. Konzultant vjeruje kako je ova metodologija adekvatna za vrstu analize kakva se zahtijeva unutar Modula 3. Pa ipak, Konzultant će prema potrebi provesti i verifikaciju rezultata dobivenih na ovaj način korištenjem drugog modela za sličnu namjenu (dugoročno planiranje uz minimalni trošak), kao što je MESSAGE (razvijen u suradnji IAEA i instituta IIASA). Sljedeće poglavlje iznosi kratki opis metodologije dugoročnog planiranja uz minimalni trošak na kojoj se zasniva rad modela WASP. Metodologija planiranja uz minimalni trošak Suština dugoročnog planiranja izgradnje proizvodnih kapaciteta je u nalaženju optimalnog plana proširenja proizvodnog sustava tijekom razdoblja od tipično 20-30 godina, uz uvažavanje ograničenja koje definira planer. Optimum se nalazi na temelju minimalnih ukupnih diskontiranih troškova. U sklopu metodologije koriste se sljedeće matematičke tehnike:

• Probabilistička procjena troškova proizvodnje u sustavu, troškova neisporučene energije i pouzdanosti;

• Linearno programiranje za određivanje optimalnog angažmana jedinica uz poštivanje zadanih ograničenja na emisije u okoliš, dostupnost goriva i ukupnu proizvodnju za određene elektrane;

• Dinamičko programiranje za usporedbu troškova različitih alternativnih strategija izgradnje sustava.

Svaki mogući niz elektrana koje se dodaju u sustav (plan, odn. strategija izgradnje) koja zadovoljava ograničenja ocjenjuje se u smislu funkcije troškova (funkcije cilja) koja se sastoji od:

• Kapitalnih investicijskih troškova (I),

• Preostale vrijednosti investicijskih troškova (S),

• Troškova goriva (F),

• Troškova skladištenja goriva (L),

• Ostalih troškova pogona i održavanja (M),

• Troškova neisporučene energije (O).

Funkcija troškova se tada može prikazati sljedećim izrazom:


POČETNI IZVJEŠTAJ

45

( )∑=

++++−=T

ttjtjtjtjtjtjj OMLFSIB

1,,,,,,

pri čemu je Bj funkcija cilja pridružena planu izgradnje j, t je vrijeme u godinama (1, 2, ... , T), a T je trajanje studijskog razdoblja (ukupni broj godina). Crta iznad simbola označava diskontirane vrijednosti na određeni referentni trenutak uz neku diskontnu stopu i. Optimalni je plan izgradnje tada definiran kao: Min Bj po svim j. Unutar analize u WASP-u potrebno je najprije odrediti alternativne strategije izgradnje elektroenergetskog sustava. Ako je K t vektor koji sadrži broj svih proizvodnih jedinica koje su u pogonu u godini t za neki plan izgradnje, tada K t mora zadovoljavati sljedeću relaciju:

K t = K t-1 + A t – Rt + Ut

pri čemu su:

A t = vektor unaprijed zadanih ulazaka u pogon jedinica u godini t,

Rt = vektor unaprijed zadanih izlazaka iz pogona jedinica u godini t,

Ut = vektor jedinica kandidata koje se dodaju u sustav u godini t, Ut ≥ [0]

A t i Rt su zadani, dok je Ut nepoznata varijabla koju treba odrediti; Ut se naziva vektorom konfiguracije sustava. Ukoliko definiramo kritični period (p) kao period unutar godine za koji je razlika između odgovarajućeg raspoloživog proizvodnog kapaciteta i vršnog opterećenja ima najmanju vrijednost, te ako je P(K t,p) instalirani kapacitet u sustavu u kritičnom periodu u godini t, svaka prihvatljiva konfiguracija sustava mora zadovoljavati sljedeće nejednakosti:

(1 + at) Dt,p ≥ P(K t,p) ≥ (1 + bt) Dt,p

čime se jednostavno izriče kako instalirani kapacitet u kritičnom periodu mora ležati između zadane minimalne i maksimalne rezerve u sustavu, at i bt respektivno, iznad vršnog opterećenja Dt,p u kritičnom periodu godine. Pouzdanost određene konfiguracije sustava ocjenjuje se unutar WASP-a u smislu indeksa vjerojatnosti gubitka opterećenja (engl. Loss-of-Load Probability, LOLP). U WASP-u se ovaj indeks izračunava za svaki period unutar godine i svaku definiranu hidrologiju. LOLP za svaki period računa se tada kao suma LOLP-ova za svaku hidrološku situaciju (u istom periodu), ponderirana vjerojatnošću hidrologija, a prosječni godišnji LOLP kao zbroj LOLP-ova po periodima podijeljen brojem perioda. Ako su LOLP(K t,a) i LOLP(K t,i) godišnje, odn. periodičke vrijednosti LOLP-a, respektivno, svaka prihvatljiva konfiguracija mora zadovoljavati sljedeća ograničenja:

LOLP(K t,a) ≤ Ct,a

LOLP(K t,i) ≤ Ct,p (za sve periode)

pri čemu su Ct,a i Ct,p granične vrijednosti zadane kao ulaz od strane planera.


POČETNI IZVJEŠTAJ

46

Ukoliko određeni plan izgradnje sadrži konfiguracije sustava za koje je godišnja potražnja za energijom Et veća od očekivane proizvodnje Gt svih jedinica koje postoje u toj konfiguraciji za odgovarajuću godinu t, u ukupne troškove sustava dodaje se kazna u obliku rezultirajućih troškova neisporučene energije. Očigledno su ovi troškovi funkcija količine neisporučene energije Nt, koja se može izračunati kao:

Nt = Et – Gt

Planer može postaviti i tzv. tunelska ograničenja na vektor konfiguracije Ut tako da svaka prihvatljiva konfiguracija mora zadovoljiti:

Ut0 ≤ Ut ≤ Ut

0 + ∆Ut

gdje je Ut0 najmanja dopuštena vrijednost vektora konfiguracije Ut, a ∆Ut tunelsko

ograničenje ili širina tunela. Proizvodnja svake elektrane u svakom periodu godine procjenjuje se na temelju optimalnog angažmana jedinica, koji pak ovisi o raspoloživosti elektrana/jedinica, potreba za održavanjem, potreba za rotirajućom rezervom i bilo kakvim zadanim ograničenjima koje planer može postaviti na emisije u okoliš, dostupnost pojedinog goriva i/ili proizvodnju električne energije određene grupe elektrana. Takva grupna ograničenja imaju sljedeći oblik:

jIi

iij LIMITGCOEFj

≤⋅∑∈

, za j = 1,..., M

pri čemu je Gi proizvodnja elektrane i, COEFij faktor emisije (za ograničenje emisije) ili faktor potrošnje goriva (za ograničenje raspoloživosti goriva), itd. za elektranu i u grupnom ograničenju j, LIMIT j je zadana granična vrijednost, a I j skup elektrana koje sudjeluju u grupnom ograničenju j. Ova specijalna ograničenja rješavaju se algoritmom koji određuje angažman elektrana na način da se ograničenja zadovolje uz minimalni proizvodni trošak. Problem opisan ovdje odgovara nalaženju vrijednosti vektora Ut tijekom planskog razdoblja koji zadovoljava gornje izraze. Time je pronađen „najbolji“ plan izgradnje unutar ograničenja koja je zadao planer. U modelu WASP ovaj najbolji plan izgradnje nalazi se korištenjem tehnike dinamičkog programiranja. Tijekom tog procesa program detektira je li rješenje dotaklo granice tunela i u sklopu rješenja daje odgovarajuću poruku. Proces planiranja tada se nastavlja iterativnim postupkom, modificiranjem ograničenja dok se ne dobije zadovoljavajuće rješenje. To će biti „optimalni plan izgradnje“ za promatrani sustav. Izračun troškova Računanje različitih komponenti troškova provodi se kroz određene modele, kako bi se uzelo u obzir:

(a) Karakteristike prognozirane potrošnje;

(b) Karakteristike termoelektrana i nuklearnih elektrana;

(c) Karakteristike hidroelektrana;

(d) Stohastičku prirodu hidrologije (hidroloških uvjeta);


POČETNI IZVJEŠTAJ

47

(e) Troškove neisporučene energije.

U gornjoj listi riječ elektrana koristi se kad se govori o kombinaciji jedne ili više jedinica (za termoelektrane) ili o jednom ili više projekata (za hidroelektrane). Opterećenje se modelira vršnim opterećenjem i potražnjom energije u svakom periodu (tipično mjesecu) za sve godine u planskom razdoblju, kao i periodičke invertirane krivulje trajanja opterećenja. Ove krivulje predstavljaju vjerojatnost da će opterećenje dostići ili premašiti određenu vrijednost tijekom nekog perioda. Modeli termoelektrana i nuklearnih elektrana se opisuju sljedećim parametrima za svaku elektranu:

- Maksimalna i minimalna snaga;

- Specifični potrošak pri minimalnom opterećenju i inkrementalni specifični potrošak između minimalne i maksimalne snage;

- Potrebe za održavanjem (planirane obustave);

- Vjerojatnost ispada (prisilnih obustava);

- Emisijski faktori i specifična potrošnja energije;

- Kapitalni investicijski troškovi (za kandidate za izgradnju);

- Troškovi goriva;

- Troškovi skladištenja goriva (za kandidate za izgradnju);

- Fiksni i varijabilni troškovi pogona i održavanja (ne uključujući gorivo);

- Životni vijek (za kandidate za izgradnju).

Modeli hidroenergetskih projekata (postrojenja) uključuju protočne elektrane, elektrane za dnevno izravnanje, za tjedno izravnanje, te akumulacijske elektrane sa sezonskim ciklusom regulacije. Za svaki se projekt definiraju sljedeći parametri:

- Maksimalna i minimalna snaga;

- Energetski sadržaj akumulacije;

- Raspoloživa energija u svakom periodu;

- Kapitalni investicijski troškovi (za projekte koji se razmatraju kao kandidati za izgradnju);

- Fiksni troškovi pogona i održavanja;

- Životni vijek (za projekte koji se razmatraju kao kandidati za izgradnju).

Stohastička priroda hidrologije uzima se u obzir definiranjem različitih hidroloških situacija (do 5); za svaku hidrologiju definira se vjerojatnost pojavljivanja i odgovarajući raspoloživi kapacitet i energija za svaki projekt u toj hidrološkoj situaciji i određenom periodu. Reverzibilne hidroelektrane modeliraju se kroz sljedeće parametre:


POČETNI IZVJEŠTAJ

48

- Instalirana snaga;

- Efikasnost ciklusa;

- Kapacitet pumpanja (za svaki period);

- Kapacitet proizvodnje (za svaki period);

- Maksimalna ostvariva proizvodnja električne energije (za svaki period).

Trošak neisporučene energije odražava očekivane štete za gospodarstvo zemlje ili regije koja se proučava, kao rezultat neisporučivanja određene količine električne energije. Ovaj se trošak modelira kvadratnom funkcijom koja povezuje trošak neisporučene energije s količinom iste energije. Jednostavniji pristup kvantificiranju neisporučene energije u ekonomskim okvirima sastoji se u pretpostavljanju neke konstantne vrijednosti po jedinici neisporučene energije, tipično u rangu od 0,5 pa sve do 3 EUR/kWh. Kako bi se izračunale sadašnje vrijednosti komponenti troškova, uvodi se diskontiranje uz zadanu diskontnu stopu, uz pretpostavku da se puni iznos kapitalne investicije za elektranu koja se dodaje u planu izgradnje ulaže na početku godine u kojoj ta elektrana ulazi u pogon, a da njezina preostala vrijednost predstavlja dobitak na kraju planskog razdoblja zbog preostalog ekonomskog životnog vijeka elektrane. Troškovi skladištenja goriva tretiraju se kao investicijski troškovi, no na kraju planskog razdoblja uzimaju se kao dobitak u punom iznosu (odn. bez amortizacije). Svi ostali troškovi (gorivo, pogon i održavanje, neisporučena energija) uzimaju se kao da nastupaju u sredini odgovarajuće godine. Ove pretpostavke opisane su sljedećom slikom.

Shematski dijagram tokova novca za neki program izgradnje

t

Bj

t = 1 t = 2 t = 3 t = T

CA

P1

OP

ER

1

OP

ER

2

OP

ER

3

OP

ER

T

CA

P2

CA

P3

CA

PT

SA

LVA

GE

t0 T

Godine studije

Referentna točka za

diskontiranje


POČETNI IZVJEŠTAJ

49

Tretiranje nesigurnosti U procesu dugoročnog planiranja izgradnje proizvodnih kapaciteta prirodno je prisutan velik broj nesigurnosti. Neke od najčešćih kategorija nesigurnih ulaznih informacija koje utječu na plan izgradnje su sljedeće:

• Porast potrošnje električne energije;

• Kretanje cijena goriva za termoelektrane;

• Predviđeni troškovi izgradnje novih elektrana;

• Diskontna stopa;

• Ekološka i regulatorna ograničenja; itd.

Nesigurnosti u pogledu budućeg kretanja potrošnje električne energije obradit će se analiziranjem tri scenarija potrošnje koji će predstavljati rezultat Modula 2 (Potrošnja električne energije), kao što je spomenuto ranije. Kako bi se uzele u obzir nesigurnosti u ostalim parametrima ili strateškim odlukama, provest će se odgovarajuće analize osjetljivosti. U te analize bit će uključene varijacije u određenim nesigurnim ulaznim parametrima. U pogledu nesigurnosti koje su posljedica ekoloških i regulatornih ograničenja jasno je da postoji određeni zakonski okvir koji je poznat i definiran. Ipak nije isključeno da u budućnosti neće doći do promjene određenih zakona i propisa koji reguliraju energetske djelatnosti i zaštitu okoliša (npr. kao posljedica preuzimanja novih međunarodnih obveza, primjena mogućih novih paketa energetskih i drugih direktiva EU i dr.). Uz tri osnovna scenarija potrošnje, Konzultant će dodatno, u mjeri za koju se procijeni da je prikladna, definirati nekoliko razvojnih scenarija, kako bi se pokrio raspon mogućnosti koje proizlaze iz različitih strateških i političkih odluka u energetskom sektoru. Primjerice, ovi scenariji mogu uključivati snažnu izvoznu orijentaciju, ubrzanu penetraciju obnovljivih izvora energije, ograničenu izgradnju novih hidroelektrana zbog ekoloških pitanja, usporenu izgradnju termoelektrana na ugljen zbog ograničenja na emisije stakleničkih plinova itd. Proširenje analize u ovom smislu pružit će vrijedne informacije o mogućim posljedicama pojedinog razvojnog puta u elektroenergetskom sektoru. Tretman malih elektrana U studiji će se obraditi i tzv. male elektrane (npr. u ovu kategoriju spadaju male hidroelektrane, vjetroelektrane i dr.) u skladu s podacima o potencijalu takvih izvora električne energije koje trebaju osigurati tri elektroprivredna poduzeća u BiH. Procijenit će se doprinos ovih izvora u zadovoljenju ukupnih potreba za električnom energijom, kao i moguće prednosti i nedostaci ovakvih izvora električne energije. Tretman izlazaka iz pogona postojećih proizvodnih objekata Pretpostavka je da će sve postojeće hidroelektrane biti u pogonu do kraja promatranog planskog razdoblja. Razmatrat će se samo izlasci iz pogona postojećih termoelektrana. Datumi izlaska iz pogona termoelektrana bit će određeni u suradnji s domaćim stručnjacima


POČETNI IZVJEŠTAJ

50

iz tri elektroprivrede uzimajući u obzir rezultate nedavno dopunjene studije regionalnog razvoja proizvodnih jedinica (GIS Study) i mišljenja stručnjaka iz pojedinih tvrtki proizvođača opreme (npr. Siemens) koje su sudjelovale u rehabilitaciji pojedinih termoelektrana u BiH. Razmotrit će se i analizirati podatke o pouzdanosti pogona u nekoliko zadnjih godina, datume ulaska u pogon i projektiranog životnog vijeka pojedinih jedinica, broja sati rada i dr. Očekuje se da će stručnjaci iz tri elektroprivrede dati planove potrebnih rehabilitacija. Simulacijama rada i razvoja elektroenergetskog sustava dobit će se dodatni uvid u eventualni raniji izlazak iz pogona pojedinih starijih i nisko učinkovitih proizvodnih jedinica (npr. niski faktor opterećenja i dr.). Modeliranje izvoza i uvoza električne energije Modeliranja uvoza i izvoza električne energije u WASP modelu moguće je na nekoliko načina (korištenjem zamjenske elektrana za uvoz, promjenom oblika krivulje trajanja opterećenja, korištenjem opcije pumpanja i dr.). Konzultant ima široko iskustvo u modeliranju ovih specifičnih stanja sustava i prethodno spomenuti načini modeliranja uspješno su primijenjeni u nekoliko studija u regiji i svijetu. Konzultant je svjestan postojanja relativno velikih mogućnosti izvoza električne energije iz elektroenergetskog sustava BiH i ova opcija će biti razmotrena uzimajući u obzir relevantne činjenica (cijene uvoza i izvoza električne energije, mogući utjecaj ostalih elektrana u regiji, moguće obveze po pitanju zaštite okoliša – post-Kyoto era, razvoj regionalnog tržišta električne energije, strukturu proizvodnih kapaciteta i dr.). Konzultant će analizirati i rezultate GIS studije. Plan rada i metodologija Predloženi pristup planiranju razvoja proizvodnih kapaciteta na način predložen u Početnom izvještaju, kao i tijekom sastanaka s relevantnim institucijama BiH, sastoji se od sljedećih koraka (vidjeti donju sliku):

1. Prikupljanje ulaznih podataka – projekcija potrošnje električne energije, podaci o postojećim elektranama, opcije za izgradnju i rekonstrukciju;

2. Definicija scenarija koji će se analizirati;

3. Određivanje optimalnih planova izgradnje za svaki analizirani scenarij, korištenjem prikladnog računalnog alata (WASP);

4. Ponavljanje proračuna u koordinaciji s relevantnim institucijama BiH (prvenstveno elektroprivredama) radi uklanjanja mogućih netočnosti u modeliranju;

5. Provođenje analiza osjetljivosti na kritične ulazne parametre;

6. Obrada rezultata i izrada izvještaja o planiranju razvoja kapaciteta za proizvodnju električne energije.


POČETNI IZVJEŠTAJ

51

Pristup i metodologija planiranja razvoja proizvodnih kapaciteta Tijekom razgovora s tri elektroprivrede u BiH, općenito je prihvaćena opisana metodologija, prepoznajući činjenicu da se radi o metodologiji koju prihvaćaju i ugledne međunarodne institucije.

Postojeće elektrane

Prognoza potrošnje

Potencijalne rekonstrukcije

Moguće buduće

elektrane

Prikupljanje ulaznih podataka

Identificiranje scenarija razvoja

Određivanje plana izgradnje po scenarijima

Provođenje prikladnih analiza osjetljivosti

Obrada rezultata i izvještavanje

Koordinacija s BiH partnerima


POČETNI IZVJEŠTAJ

52

3.4 Modul 4: Prijenos električne energije i vođenje sistema 3.4.1 Ciljevi modula U sklopu ovog modula konzultanti će pripremiti plan ulaganja u prijenosnu mrežu za 15-godišnje razdoblje (2005 – 2020) i sagledati dodatne investicije potrebne za vođenje sistema. Detaljnije, ciljevi ovog modula su:

• Identifikacija potreba i priprema plana investicija za pojačanje prijenosne mreže.

• Identifikacija potreba i priprema plana investicija vezanih za modernizaciju prijenosne mreže, uključujući revitalizaciju ili rekonstrukciju starijih objekata mreže.

• Priprema liste komponenata, uređaja i materijala za razvoj prijenosne mreže i revitalizaciju, te procjena troškova.

• Identifikacija dodatnih potreba i investicija u vođenje sistema.

• Identifikacija nužne opreme za pružanje pomoćnih usluga sistemu.

Plan razvoja prijenosne mreže mora biti u skladu s planom izgradnje novih elektrana (modul 3), prognozi potrošnje električne energije i opterećenja (modul 2), i planom razvoja distribucijske mreže (modul 5). Plan mora uključiti potrebne vodove za priključak novih elektrana na sistem na temelju rezultata modula 3, mora uzeti u obzir planiranu razinu porasta opterećenja unutar razmatranog vremenskog razdoblja kao rezultat modula 2, te mora uzeti u obzir priključak novih transformatorskih stanica 110/x kV za napajanje distributivnih potrošača kao rezultat modula 5. Budući razvoj prijenosne mreže Bosne i Hercegovine također mora biti u skladu s razvojem tržišta Energetske zajednice. Tijekom izrade plana razvoja prijenosne mreže nužno je uzeti u obzir i revitalizaciju postojećih prijenosnih postrojenja. Veliki broj prijenosnih postrojenja izgrađen je prije 40 ili 50 godina, pa njihovo sadašnje stanje, kao i stanje u bližoj budućnosti, eventualno može ugroziti sigurnost i pouzdanost sistema. Dobro opremljen i moderan dispečerski centar, zajedno s obučenim osobljem i razvijenom telekomunikacijskom mrežom, nužan je preduvjet sigurnog pogona sistema. Dodatne investicije u vođenje sistema biti će također sagledane i predložene. Plan razvoja prijenosne mreže obuhvatiti će razdoblje do 2020. godine. Kao konačan rezultat ovog modula predložit će se lista novih i revitaliziranih prijenosnih postrojenja, zajedno s listom komponenata, uređaja i materijala uz pripadne troškove. 3.4.2 Aktivnosti i njihov vremenski slijed Unutar ovog modula biti će izvršene slijedeće aktivnosti:

1) Pregled relevantnih studija i projekata vezanih za prijenosnu mrežu.

2) Prikupljanje ulaznih podataka vezanih za tehničke i financijske aspekte prijenosne mreže.

3) Definicija najvažnijih nesigurnosti u budućnosti, utjecajnih za planiranje prijenosne mreže.


POČETNI IZVJEŠTAJ

53

4) Definicija kriterija i metodologije planiranja prijenosne mreže.

5) Definicija kriterija i metodologije određivanja potreba za revitalizacijom prijenosne mreže.

6) Tehnička analiza i opravdanost predloženih pojačanja mreže na temelju determinističkih simulacija (tokovi snaga, n-1 sigurnost).

7) Ekonomska analiza i opravdanost predloženih pojačanja mreže na temelju probabilističkih simulacija (izračunavanje indeksa profitabilnosti).

8) Izrada plana revitalizacije na temelju prioriteta.

9) Sagledavanje investicija s aspekta potreba regionalnog tržišta električne energije.

10) Određivanje ukupnih investicija i troškova razvoja prijenosne mreže (izgradnja i revitalizacija).

11) Identifikacija dodatnih investicija u vođenje sistema.

12) Identifikacija nužne opreme za pružanje pomoćnih usluga sistemu (na temelju simulacija pogona sistema).

13) Izrada izvještaja o planu razvoja prijenosne mreže i pripadnim troškovima za razdoblje 2005 – 2020.

Tijekom faze do predaje Početnog izvještaja bilo je planirano izvršiti aktivnosti 1 – 5. Planirane aktivnosti su samo djelomično obavljene zbog kratkog roka unutar početne faze i povećanih napora u prikupljanju podataka s više strana (NOS, Elektroprenos, Elektroprivrede). Tijekom januara 2007. nastavit će se planirane aktivnosti. Konzultanti očekuju da će se do kraja januara 2007. prikupiti svi podaci i studije, te da će metodologija planiranja razvoja i revitalizacije biti prihvaćena od svih zainteresiranih institucija. Izrada modula 4 započeti će odmah nakon završetka modula 2 i 3, te će se obavljati paralelno s modulom 5 radi zajedničke koordinacije, posebno vezano za 110 kV mrežu. Ovaj modul biti će izrađivan tijekom 7. i 10. mjeseca projekta (od juna 2007 do septembra 2007) – vidi prilog 1, pri čemu se pod izradom misli na aktivnosti od 6 do 13, prethodno nabrojane. 3.4.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije iz BiH Priprema detaljnog plana razvoja i investicija za 15-godišnje razdoblje (2005 – 2020) je nemoguća bez uske suradnje između konzultanata i relevantnih institucija iz BiH. Tijekom početne faze projekta identificirane su relevantne institucije i uspostavljeni su početni kontakti između konzultanata i predstavnika slijedećih institucija: • Nezavisni operator sistema NOS (u Sarajevu) • Prijenosna kompanija“Elektroprenos BiH” (u Banja Luci) • Državna elektroenergetska komisija za električnu energiju – DERK (eng.SERC) (u Tuzli) Dodatna podrška na izradi ovog modula također se očekuje od tri elektroprivredna poduzeća (Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB and Elektroprivreda RS) i regulatornih komisija na razini entiteta (Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske i Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine).


POČETNI IZVJEŠTAJ

54

Prema entitetskim zakonima o električnoj energiji i Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u BiH, planiranje razvoja prijenosne mreže je odgovornost prijenosne kompanije (Elektroprenos BiH), Nezavisnog operatora sistema (NOS) i Državne energetske komisije za električnu energiju (DERK). Plan razvoja prijenosne mreže izrađuje prijenosna kompanija, dok ga Nezavisni operator sistema pregledava i odobrava. Konačno odobrenje daje DERK. Djelokrug DERK-ove nadležnosti među ostalim uključuje i koordinaciju i odobrenje planova investicija prijenosne kompanije, uključujući planove razvoja prijenosne mreže i kvalitete prijenosa električne energije. Funkcije NOS-a među ostalim uključuju i održavanje pouzdanosti sistema i upravljanje ograničenjima u prijenosnoj mreži. NOS također priprema mrežni kodeks koja sadrže standarde planiranja mreže. Prijenosna kompanija (Elektroprenos BiH) posjeduje prijenosna postrojenja (400 kV, 220 kV and 110 kV), a njene aktivnosti uključuju prijenos, održavanje, izgradnju i pojačanja prijenosne mreže Bosne i Hercegovine. Preduvjet za uspješnu izradu modula je prikupljanje svih ulaznih podataka i informacija vezanih za postojeće stanje prijenosne mreže, te sagledavanje potrebnih investicija sa strane relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme početne faze projekta konzultanti su pregledali dostupne studije i izvještaje, te istražili razinu dovršenosti 3. projekta obnove elektroenergetskog sistema (eng. Third Electric Power Reconstruction Project). Konzultanti su također pregledali dostupne studije vezane za tržište električne energije jugoistočne Europe poput REBIS-a i GIS-a. Slijedeći podaci su identificirani u početnoj fazi projekta kao nužni za izradu modula 4: 1. Tehnički podaci 1a) Čvorišta 400 kV, 220 kV, 110 kV

- konfiguracija mreže 2006. godine (slika), - ime čvorišta, - nazivni napon čvorišta.

1b) Vodovi 400 kV, 220 kV, 110 kV

- godina izgradnje, - materijal i presjek vodiča, materijal i tip stupova, - duljina l. - radni otpor R, - reaktancija X, - susceptancija (ili kapacitet) B (C), - maksimalno dozvoljena struja tijekom normalnog pogona Imax (termička granica ili

aktualno podešenje zaštite), - maksimalno dozvoljena struja tijekom poremećenog pogona Imax (kratkotrajna

dozvoljena struja), - statistička raspoloživost u posljednjih 5 godina,

c) Transformatori i transformatorske stanice 400/x kV, 220/x kV

- godina izgradnje,


POČETNI IZVJEŠTAJ

55

- prijenosni omjer U1/U2/(U3), - prividna snaga Sr, - otpor R, - reaktancija X (ili napon kratkog spoja), - grupa spoja, - vrsta regulacije (automatska, u praznom hodu, bez regulacije) i koraci regulacije (u %

od nazivnog napona i broj koraka). d) Generatori

- indikativni plan proizvodnje, - instalirana snaga (MVA, MW), - snaga na pragu elektrane (MW), - minimalna snaga (MW), - faktor snage (cos φ), - generatorski napon (kV), - podaci o blok transformatoru (kao pod c), - raspon angažmana jalove snage (Qmin, Qmax), - varijabilni troškovi (eura/MWh ili euro centa/kWh), - tipični angažman hidroelektrana za vrijeme suhe, normalne i vlažne hidrologije.

e) Potrošnja (opterećenja)

- indikativni plan potrošnje, - vršna opterećenja za razdoblje 1995. – 2005., - opterećenja čvorišta 110 kV u trenutku nastupa vršnog opterećenja sistema (u % od Pmax ili u MW), - faktori snage po čvorištima 110/x kV, - opterećenja direktnih (povlaštenih) potrošača (zabilježena, planirana) - godišnje krivulje trajanja opterećenja (razdoblje 1995. – 2005.).

f) Podaci o aktualnim pogonskim stanjima (situacija Pmax i Pmin za godinu 2005.) potrebni za

verifikaciju modela - tokovi snaga u mreži, - angažman generatora i razmjene sa susjednim sistemima, - opterećenja 110 kV čvorišta (P, Q), - naponi u mreži.

g) Podaci o planiranoj izgradnji i revitalizaciji

- prostorni plan BiH s ucrtanim novim vodovima, - lista i parametri vodova kandidata za izgradnju, - lista i parametri transformatora i transformatorskih stanica kandidata za izgradnju, - službeni plan revitalizacije postojećih objekata prijenosne mreže.

2. Ekonomski podaci 2a) Troškovi izgradnje

- jedinični troškovi izgradnje vodova 400 kV, 220 kV, 110 kV, - troškovi transformatora 400/x kV, 220/x kV, 110/x kV,


POČETNI IZVJEŠTAJ

56

- troškovi polja 400 kV, 220 kV, 110 kV, - ostali troškovi izgradnje transformatorskih stanica (u postocima od troškova primarne opreme).

2b) Planirane investicije u dispečerski centar, telekomunikacijsku mrežu, daljinsko

upravljanje, mjerne sisteme i drugo. Konzultanti očekuju da će prikupiti raspoložive podatke od NOS-a, Elektroprenosa i Elektroprivreda do kraja januara 2007. godine. Tijekom početne faze ustanovljeno je da dio podataka nije raspoloživ, ili je raspoloživ u ograničenom opsegu. Podaci postoje uglavnom za vremenski horizont iz 2000. godine, i to je prihvatljivo za predloženu metodologiju i neće negativno utjecati na rezultate projekta. Konzultanti su upozoreni na slijedeće: • statistički podaci o raspoloživosti prijenosnih objekata postoje, • godišnje krivulje trajanja opterećenja nisu pripremljene ali ih je moguće rekonstruirati, • indikativni plan proizvodnje je pripremljen u NOS-u, , • nisu poznati faktori snage potrošnje na 110 kV naposkoj razini jer se ne mjere

istovremeno aktivna i reaktivna snaga, • varijabilni troškovi proizvodnje generatora se smatraju povjerljivim podacima i NOS ne

raspolaže istima, • prostorni plan BiH ne postoji, a trase novih vodova i lokacija novih transformatorskih

stanica nisu službeno određene, • jedinični troškovi neisporučene električne energije nisu službeno definirani u BiH. 3.4.4 Pristup i metodologija Konzultanti su svjesni da plan razvoja prijenosne mreže unutar ovog projekta mora biti u skladu s Mrežnim kodeksom BiH i tržnim pravilima za korištenje mreže elektroprijenosa, te pripremljen u uskoj suradnji s Elektroprenos BiH, NOS, DERK, te tri elektroprivrede. Konzultanti su također svjesni da je priprema detaljnog plana razvoja i investicija jedan od najvažnijih koraka u osiguravanju buduće sigurnosti opskrbe potrošača na području BiH i šire. Imajući u vidu položaj Bosne i Hercegovine unutar prostora jugoistočne Europe, konzultanti su svjesni da odgovarajući razvoj mreže BiH pomaže razvoju tržišta električne energije unutar regije. Mrežni kodeks je pripremio NOS i odobrio DERK u julu 2006. godine. On uključuje standarde planiranja, kao i ostala poglavlja vezana za planiranje mreže. Slijedeći kriteriji planiranja definirani su mrežnim kodeksom:

• planirana prijenosna mreža mora biti dizajnirana tako da omogući ugovorene i planirane prijenose električne energije, pouzdano vođenje i upravljanje EES-om, te ekonomičnu opskrbu električnom energijom, na temelju pravila 3 UCTE,

• planirana konfiguracija mora se zasnivati na ekonomskim kriterijima,

• prijenosna mreža mora biti dimenzionirana u skladu s (n-1) kriterijem,

• prijenosna mreža mora biti planirana tako da statička i prijelazna stabilnost nisu ugroženi, kao ni naponski profil u mreži.


POČETNI IZVJEŠTAJ

57

Slični kriteriji planiranja koriste se širom Europe, no odnos između ekonomskih i (n-1) kriterija (te ostalih tehničkih kriterija poput kriterija stabilnosti i kriterija napona) nije razjašnjen. Otvoreno pitanje ostaje što raditi s investicijama koje su nužne s tehničkog aspekta (npr. investicije potrebne za zadovoljenje n-1 kriterija), ali neopravdane s ekonomskog gledišta (troškovi veći od dobiti). Konzultanti su tijekom početne faze projekta predložili pristup i metodologiju planiranja, prikazanu slikom ispod. Taj pristup moraju odobriti relevantne institucije BiH odgovorne za planiranje prijenosne mreže (NOS, Elektroprenos BiH, DERK) pismenim putem. Predloženi pristup planiranja razvoja prijenosne mreže kombinacija je tehničkih i ekonomskih analiza. Pristup uzima u obzir nove okolnosti koje nastaju otvaranjem tržišta električne energije, a koje se očekuju u BiH i regiji. Najvažniji utjecaj otvaranja tržišta je pojava mnogo nesigurnosti u procesu planiranja. Način modeliranja najvažnijih nesigurnosti također je predložen. Nesigurnosti u planiranju prijenosne mreže posebno su značajne pri dugoročnom planiranju (>10 godina), iako one postoje i u srednjoročnom (>3 godine) i kratkoročnom razdoblju planiranja (<3 godine). Tijekom početne faze identificirane su najvažnije nesigurnosti koje utječu na proces planiranja prijenosne mreže u BiH. To su: • lokacije novih elektrana i njihov raspored angažiranja uzimajući u obzir i hidrološke

okolnosti, • porast opterećenja, oblik godišnje krivulje trajanja opterećenja, te utjecaj cijena na tržištu

na potrošnju, • organizacija tržišta unutar Energetske zajednice, nepoznate tržišne transakcije, i

iskorištenje interkonektivnih vodova, • dugoročna raspoloživost vodova i transformatora. Glavne nesigurnosti za planiranje razvoja prijenosne mreže BiH modelirat će se koristeći dva pristupa: - analizom više scenarija, - korištenjem probabilističke metode planiranja. Nesigurnosti vezane za lokacije i instaliranu snagu novih elektrana modelirat će se definiranjem više scenarija ovisno o rezultatima modula 3, što će također uključiti njihov raspored angažmana (dispečing), ovisno i o hidrološkim prilikama, te bilanci sistema. Nesigurnosti vezane za opterećenja modelirat će se koristeći probabilističku metodu i pretpostavljajući da se opterećenje EES ponaša prema Gaussovoj razdiobi vjerojatnosti, sa srednjom vrijednošću vršnog opterećenja jednakom referentnom scenariju porasta potrošnje i opterećenja prema modulu 2, i standardnoj devijaciji od 5 % radi ekonomskih i klimatskih nesigurnosti. Tehničke analize Tehnički kriteriji planiranja prijenosne mreže definirani su u BiH Mrežnom kodeksu. Osnovni kriterij je (n-1). Najčešća interpretacija tog kriterija kaže da u slučaju neraspoloživosti jedne


POČETNI IZVJEŠTAJ

58

grane mreže (nadzemnog voda, kabela, ili transformatora), ili jednog generatora priključenog na prijenosnu mrežu, slijedeći događaji moraju biti isključeni: • Trajno narušavanje pogonskih graničnih veličina (napona, frekvencije) i terećenja opreme

(maksimalno dozvoljena struja), a koji mogu ugroziti siguran pogon sistema, ili uzrokovati oštećenja opreme i skraćenje očekivanog životnog vijeka,

• gubitak stabilnosti neke elektrane ili sistema u cjelini, • promjenu ili prekid dugoročno ugovorenih razmjena električne energije, • prekid napajanja potrošača. (n-1) kriterij se obično primjenjuje na gubitak jednog sistema vodiča kod dvosistemskih vodova, te ne uključuje sabirničke kvarove, no uključuje kaskadni gubitak nekoliko grana ukoliko je to predviđeno dobro udešenom zaštitom u sistemu. Analiza (n-1) sigurnosti mora se provesti u situaciji vršnog opterećenja s maksimalnim angažmanom elektrana. Kada se promatra neraspoloživost jednog generatora odabire se najveća jedinica u elektrani. Tehničke će se analize raditi koristeći PSS/E software. Proračuni izmjeničnih tokova snaga i (n-1) sigurnosti izvršiti će se za svaki scenarij ovisan o angažmanu elektrana i mogućim razmjenama. Za analizu naponskog profila nužno je analizirati i situaciju minimalnog opterećenja. Lista potencijalnih investicija nužnih za zadovoljavanje (n-1) kriterija unutar razdoblja planiranja osnova je za analize koje slijede iza toga, a predstavlja popis kandidata za pojačanje mreže. Ekonomske analize Osnovni cilj ekonomskih analiza je usporedba između troškova nove opreme (prijenosnog objekta) i benefita od njene ugradnje. Glavni kriterij je indeks profitabilnosti (1) definiran kao omjer između očekivane godišnje dobiti od neke prijenosne investicije i anuiteta te investicije (pretpostavljajući životnu dob svih prijenosnih postrojenja jednaku 45 godina).


POČETNI IZVJEŠTAJ

59

Prikupljanje ulaznih podatakadefiniranje scenarija planiranja

Scenario 1 Scenario 2 Scenario N

Modeli 1 Modeli 2 Modeli N

...

...

Određivanjeplana revitalizacije

Identifikacija mogućih uskih grla (zagušenja)

Lista mogućih kandidata za pojačanjemreže

Tehničke analize(tokovi snaga, n-1)PSS/E software

Ekonomske analize (ekonomski optimalna konfiguracija mreže)"Mexico" software

Plan razvoja 1...Plan razvoja 2 Plan razvoja N

Plan razvoja i investicijau prijenosnu mrežu

Tehničke analize(tokovi snaga, n-1)PSS/E software

Pristup i metodologija planiranja razvoja prijenosne mreže


POČETNI IZVJEŠTAJ

60

a

EBp n= (1)

( )Ti

EIia

+−

⋅=

1

11

(2)

Gdje je: EBn - očekivana dobit u godini n, a - anuitet investicije, EI - očekivana investicija za novo prijenosno postrojenje, T - procijenjena životna dob prijenosnog postrojenja (~45 godina), i - diskontna stopa. Ekonomski kriterij planiranja je zadovoljen ukoliko je indeks profitabilnosti veći od 1 za sve promatrane vremenske presjeke. Konfiguracija mreže mora uključiti sve grane koje zadovoljavaju ekonomski kriterij, a investicije se svrstavaju u prioritete na temelju maksimalnog indeksa profitabilnosti. Takva konfiguracija mreže naziva se „ekonomski optimalna konfiguracija“. Za izračunavanje indeksa profitabilnosti za svaki kandidat za pojačanje mreže ključno je procijeniti dobit od njegove izgradnje. Promatraju se slijedeće vrste dobiti: • očekivana dobit u uštedama neisporučene električne energije, • očekivana dobit od smanjenja gubitaka, • očekivana dobit od ušteda u troškovima zagušenja, i • očekivana dobit u troškovima preraspodjele angažmana elektrana u odnosu na ekonomski

dispečing. Trošak neisporučene električne energije po kWh u BiH odrediti će se na temelju omjera između bruto društvenog proizvoda (GDP) i godišnje isporučene električne energije. Za 2005. godinu taj omjer je iznosio oko 0,7 €/kWh. Ista vrijednost koristi se za sve potrošače. Ova vrijednost mora biti usuglašena s DERK, NOS i Elektroprenos BiH. Redukcija gubitaka uključuje se u ekonomsku funkciju kako bi se motiviralo prijenosne kompanije na što veću uštedu u gubicima. U bliskoj budućnosti, kao posljedica otvaranja regionalnog tržišta električne energije, troškovi zagušenja mogu predstavljati važno opravdanje za pojačanje mreže i na taj način zauzeti važnu ulogu u ekonomskom opravdavanju investicija u mrežu. Problem s procjenama budućih troškova zagušenja u ovom trenutku povezan je s nepoznatom organizacijom tržišta, procedurama upravljanja zagušenja i budućim transakcijama na tržištu. Mogući način rješavanja preopterećenja u mreži je preraspodjela angažmana generatora ukoliko je to moguće, u odnosu na angažman koji rezultira minimalnim troškovima


POČETNI IZVJEŠTAJ

61

proizvodnje (ekonomski dispečing). Troškovi redispečiranja se uključuju u ekonomsku funkciju. Troškovi povezani s investicijama u prijenosnu mrežu obuhvaćaju investicijske troškove, te pogonske troškove i troškove održavanja. Investicijski troškovi se računaju koristeći jedinične cijene opreme, a troškovi pogona i održavanja tijekom životne dobi procjenjuju se na iznos od 2 % ukupne investicije za promatrani objekt (opremu). Ekonomske će se analize vršiti koristeći „Mexico“ software. „Mexico“ je simulacijsko-optimizacijski software koji se temelji na istosmjernim tokovima snaga, Monte-carlo metodi i linearnom programiranju, a koristi se za procjenu očekivanih godišnjih operativnih troškova rada sistema kao sume troškova neisporučene električne energije, troškova proizvodnje i preraspodjele proizvodnje. Proizveden je u EdF-u (Electricite de France). Uzima u obzir probabilističku prirodu prijenosnog sistema, te koristeći metodu slučajnog odabira unutar uzorka koji zasebno sačinjavaju generatori, vodovi i transformatori, odnosno njihove neraspoloživosti, određuje uklopno stanje mreže za svaku simulaciju, te na temelju nekoliko tisuća proračuna DC tokova snaga procjenjuje godišnje operativne troškove rada sistema. Plan revitalizacije mreže Proces starenja prijenosnih postrojenja i opreme ima značajan utjecaj na pogon sistema i planiranje mreže. Nepouzdana i starija postrojenja mogu ugroziti pouzdanost i sigurnost cjelokupnog sistema. Važno pitanje za Nezavisnog operatora sistema NOS i prijenosnu kompaniju Elektroprenos BiH je odabir optimalnog trenutka za revitalizaciju ili zamjenu opreme, u cilju očuvanja zadovoljavajuće razine pouzdanosti i sigurnosti sistema. Istovremeno, troškovi revitalizacije ili zamjena moraju biti reducirani i ekonomski opravdani. Prijenosna postrojenja i oprema (nadzemni vodovi, kabeli, transformatorske stanice, zaštitni sistemi, mjerni sistemi, telekomunikacijske instalacije i dr.) stare tijekom njihova pogona. Svako prijenosno postrojenje i oprema ima svoju očekivanu životnu dob. Očekuje se da će prijenosna oprema raditi u skladu s deklariranim karakteristikama tijekom svoje životne dobi, bez značajnijeg broja kvarova i problema. Za istu vrstu prijenosne opreme životna dob može varirati u širokom rasponu radi različitih utjecajnih faktora poput klimatskih uvjeta, pogonskih prilika ili tvorničkih osobina. Tijekom procesa starenja oprema postupno gubi svoje karakteristike pa se broj i trajanje kvarova povećava. Uz zadovoljavajuću i periodičnu aktivnost održavanja prijenosna oprema može raditi pouzdano uz deklarirane karakteristike, sve dok to više nije moguće radi njihove starosti. Izrada liste prioriteta za revitalizaciju i zamjenu zasnivat će se na tri glavna kriterija:

• stvarnom stanju,

• važnosti u sistemu, i

• očekivanim troškovima uzrokovanim promatranim prijenosnim postrojenjem.

Stvarno stanje prijenosnih postrojenja i opreme u ovom trenutku procijenit će se zajedno s Elektroprenosom BiH. Njihova važnost u sistemu i očekivani godišnji troškovi uzrokovani pojedinačnim prijenosnim postrojenjem procijeniti će se probabilističkim proračunima na


POČETNI IZVJEŠTAJ

62

temelju povećanja očekivanih godišnjih operativnih troškova rada sistema za različite razine raspoloživosti vodova i transformatora (5-godišnja statistička raspoloživost, procijenjena buduća raspoloživost, potpuna neraspoloživost). Analize će se izvršiti samo za starija postrojenja. Plan revitalizacije definirati će se u skladu s tehničkim i ekonomskim analizama tijekom procesa planiranja također. Ukoliko neka analiza pokaže da je određeno ograničenje u mreži moguće riješiti povećanjem prijenosne moći postojećeg voda ili prividne snage transformatora, tada je tu aktivnost moguće uključiti u plan revitalizacije. Pristup planiranju i metodologija Pristup planiranju prijenosne mreže predložen tijekom početne faze projekta sastoji se od slijedećih koraka (vidi prethodnu sliku): 1. Prikupljanje ulaznih podataka (izrada baze podataka za planiranje prijenosne mreže), 2. Definiranje scenarija ovisno o planu proizvodnje, prognozama porasta potrošnje, bilanci

sistema i mogućim razmjenama. 3 Modeliranje prijenosne mreže za determinističke i probabilističke simulacije (PSS/E

format, “Mexico” format). 4. Izrada plana revitalizacije postojećih postrojenja i opreme. 5. Identifikacija mogućih ograničenja u mreži, (n-1) analiza. 6. Izrada liste mogućih kandidata za pojačanje mreže na temelju (n-1) analiza. 7. Probabilistički proračuni i ekonomsko opravdanje kandidata. 8. Analiza naponskih prilika na ekonomski optimalnoj mreži. 9. Definiranje konačnih konfiguracija mreže za pojedine scenarije i planova investicija u

prijenosnu mrežu. 10. Izrada konačnog plana investicija u prijenosnu mrežu koja uključuje tehnički i ekonomski

opravdane kandidate u svim scenarijima, s napomenama vezanim za investicije koje su opravdane samo u određenim scenarijima.

Tijekom početne faze obavljene su konzultacije oko predloženog pristupa i metodologije s NOS-om i generalno su prihvaćeni kao pogodni za BiH. NOS je upozorio konzultante da će biti teško prikupiti sve potrebne ulazne podatke. Radi toga, dogovoreno je da se predložena metodologija može promijeniti ovisno o prikupljenim podacima. Razgovori s Elektroprenosom BiH i DERK-om moraju se obaviti nakon početne faze. Konzultanti nisu primili njihov odgovor na predloženu metodologiju, pa je planirano obaviti nekoliko posjeta tim institucijama tijekom januara 2007. godine. U međuvremenu obavljen je sastanak (januar 2007.) kojemu su prisustvovali predstavnici Elektroprenos-Elektroprijenos BiH, NOS BiH, DERK i izvođača Studije. Dogovorena je dostava potrebnih ulaznih podataka i očitovanje o kriterijima i metodologiji planiranja do aprila 2007. godine. Konačan i usuglašen prijedlog kriterija i metodologije planiranja biti će opisan u Izvještaju o napretku na projektu (predviđenom za maj 2007.).


POČETNI IZVJEŠTAJ

63

3.5 Modul 5: Distribucija elektri čne energije 3.5.1 Ciljevi Glavni cilj ovog Modula je priprema master plana sustava distribucije električne energije za period od 15 godina (2005. – 2020.), s posebnim osvrtom na zadovoljavanje potreba povratka izbjeglica. Detaljnije, ciljevi ovog Modula su:

• Prepoznati potrebe i pripremiti plan ulaganja u modernizaciju postojeće distribucijske mreže uključujući obnovu ili rekonstrukciju starijih postrojenja.

• Pripremiti plan ulaganja u izgradnju nove distribucijske mreže potrebne za praćenje porasta potrošnje električne energije.

• Dati pregled komponenata, opreme i materijala za razvoj i obnovu distribucijske mreže s procjenom pridruženih troškova.

• Prepoznati dodatne potrebe i ulaganja za povratak izbjeglica.

Distribucijski master plan treba biti usklađen s planom ulaganja u proizvodnju električne energije (Modul 3) u dijelu koji obrađuje moguće potrebe priključenja novih elektrana na distribucijsku mrežu, kao i s master planom prijenosne mreže (Modul 4) u dijelu koji se odnosi na lokacije novih VN/SN trafostanica. Budući da je održavanje i razvoj distribucijske mreže tijekom posljednjeg desetljeća bilo gotovo potpuno zanemareno, prilikom pripreme master plana treba uzeti u obzir obnovu postojećih elemenata distribucijske mreže. Plan ulaganja u distribucijsku mrežu će obuhvatiti interval od 2005. do 2020. godine, pri čemu će konačni rezultat biti popis novih i obnovljenih elemenata distribucijske mreže s pridruženim troškovima. Osim jedinstvenog plana ulaganja u distribucijsku mrežu na razini Bosne i Hercegovine, biti će dana i njegova struktura po elektrodistribucijskim poduzećima. 3.5.2 Aktivnosti i vremenska dinamika Predviđene su slijedeće aktivnosti:

1. Pregled studija, projekata i investicijskih planova koji se odnose na pripremu master plana distribucijske mreže.

2. Prikupljanje ulaznih podataka vezanih za tehničke i ekonomske analize razvoja distribucijske mreže.

3. Definiranje kriterija i metodologije planiranja distribucijske mreže. 4. Definiranje kriterija i metodologije obnove distribucijske mreže. 5. Analiza mreže 35 kV te transformacije VN/SN i SN/SN s prijedlogom novih

investicija na temelju determinističkih simulacija (tokovi snaga, N-1 kriterij pouzdanosti pogona).

6. Analiza mreže 10(20) kV i prijelaza s 10 kV na 20 kV. 7. Ekonomsko opravdanje predloženog plana razvoja SN mreže i transformacije VN/SN

i SN/SN. 8. Analiza SN/NN transformatorskih stanica i NN mreže. 9. Analiza sustava upravljanja, mjerenja i komunikacija


POČETNI IZVJEŠTAJ

64

10. Procjena ukupnih troškova investicija i razvoja vezanih uz pojačanja mreže i modernizaciju sustava distribucije električne energije.

11. Izvještaj o detaljnom master planu sustava distribucije električne energije s pridruženim troškovima za interval 2005 – 2020.

Provedba Modula 5 je već započela s kontaktima tijekom početne faze projekta s najvažnijim relevantnim institucijama BiH: tri elektroprivrede odgovorne za distribuciju električne energije. Glavni rezultati su: • Predstavljen je projekt u cjelini, s detaljnijim osvrtom na Modul 5. • Naglašena je i prepoznata povezanost između izbora metodologije planiranja (u pogledu

njene točnosti) te dostupnosti podataka. • Dogovorena je suradnja u konačnom definiranju metodologija planiranja za različite

razine distribucijske mreže. • Potvrđena je suglasnost i obveza elektroprivrednih kompanija da dostave sve studije,

izvještaje projekata, razvojne planove i ostale dokumente povezane s planiranjem distribucijske mreže kao i podatke potrebne za dovršenje Modula 5.

• Podaci potrebni za dovršenje Modula 5 su predstavljeni i utvrđena je njihova dostupnost. • Dogovoren je slijedeći model prikupljanja podataka:

o Faza 1: elektroprivrede će pomoći Konzultantu u prikupljanju svih studija, izvještaja projekata, razvojnih planova i ostalih dokumenata povezanih s planiranjem distribucijske mreže; Konzultant će pregledati te dokumente i izvući iz njih dostupne podatke potrebne za dovršenje Modula 5.

o Faza 2: Konzultant će dostaviti popis dobavljenih podataka i popis podataka koji su dodatno potrebni.

o Faza 3: elektroprivredne kompanije će provjeriti točnost podataka koje je Konzultant prikupio te dostaviti dodatno potrebne podatke.

Konačna i najvažnija faza provedbe Modula 5 može započeti tek nakon provedbe Modula 2 i 3, tj. planirano je da se glavnina analiza u sklopu Modula 5 provede između 7. i 11. mjeseca projekta (vidi Prilog 1). Ova konačna faza provedbe Modula 5 treba biti koordinirana s provedbom Modula 4, posebno u pogledu mreže 110 kV. U međuvremenu će se provoditi aktivnosti 1-4, u skladu s dogovorima između Konzultanta i elektroprivrednih kompanija tijekom početne faze. 3.5.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije u BiH Za uspješnu provedbu Modula 5 biti će nužna uska suradnja između Konzultanta i relevantnih institucija u BiH. Tijekom početne faze utvrđene su relevantne institucije u BiH i obavljeni su početni kontakti. Kao najvažnije za provedbu Modula 5 izdvojene su slijedeće institucije: • Elektroprivreda Bosne i Hercegovine,

• Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne,

• Elektroprivreda Republike Srpske,


POČETNI IZVJEŠTAJ

65

• Državna regulatorna komisija za električnu energiju.

Dodatna podrška za ovaj Modul se također očekuje od entitetskih regulatornih komisija (Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske) kao i od državnog i entitetskih ministarstava nadležnih za električnu energiju (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije; Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske). Planiranje distribucijske mreže je odgovornost operatora distribucijske mreže unutar distribucijskih kompanija i entitetskih regulatornih komisija nadležnih za električnu energiju. Operatori distribucijske mreže pripremaju planove razvoja, koje mora provjeriti i odobriti regulatorna komisija. U pogledu planiranja i pogona, operatori distribucijske mreže su odgovorni za pouzdanost pogona, kvalitetu električne energije, usklađeni pogon distribucijske i prijenosne mreže, dostavljanje informacija o budućim potrebama za električnom energijom Nezavisnom operatoru sistema te sigurni pristup distribucijskoj mreži u skladu s uspostavljenim kriterijima za treće strane. Tijekom početne faze dogovorena je metoda prikupljanja podataka te je naglašena i prepoznata veza između izbora metodologije planiranja (u pogledu njene točnosti) i dostupnosti podataka. Osim rezultata Modula 2 (predviđanje porasta opterećenja) i Modula 3 (veličine i lokacije mogućih novih elektrana koje se priključuju na distribucijsku mrežu), određeni su slijedeći podaci koji mogu biti nužni za provođenje Modula 5: 1. Tehnički podaci 1a) Detaljni parametri mreže 35 kV te transformatorskih stanica 35/10(20) kV, 110/10(20) kV

i 110/35 kV - duljine i tipovi vodiča vodova 35 kV, - redovno (normalno) uklopno stanje mreže 35 kV, - nazivna snaga svih VN/SN i SN/SN transformatora, - pogonsko stanje transformatora u redovnom (normalnom) uklopnom stanju: paralelni

pogon, sekcionirane sekundarne sabirnice, hladna rezerva, - godina izgradnje (ili posljednje značajne obnove) za sve gore navedene elemente

mreže. 1b) Manje detaljni parametri mreže 10(20) kV i transformacije 10(20)/0,4 kV

- broj izvoda 10(20) kV s pretežno kabelskom mrežom, po trafostanicama X/10(20) kV, - broj izvoda 10(20) kV s pretežno nadzemnom mrežom, po trafostanicama

X/10(20) kV, - duljine vodova po tipovima i distribucijskim područjima, - broj transformatora i trafostanica SN/NN po tipovima, nazivnoj snazi i distribucijskim

područjima. 1c) Globalni parametri o mreži niskog napona

- broj izvoda s pretežno kabelskom mrežom, po trafostanicama SN/NN, - broj izvoda s pretežno nadzemnom mrežom, po trafostanicama SN/NN,


POČETNI IZVJEŠTAJ

66

- duljine vodova po tipovima i distribucijskim područjima. 1d) Elektrane priključene na distribucijsku mrežu

- instalirana snaga (MVA, MW) - minimalna snaga (MW),

1e) Opterećenje i potrošnja

- godišnja vršna opterećenja svih VN/SN i SN/SN transformatora za 2005. i nekoliko ranijih godina (za normalno uklopno stanje),

- izmjerene i ako je moguće planirane dijagrame opterećenja industrijskih potrošača priključenih na mrežu 35 kV i 10(20) kV,

- detaljne energetske bilance po tipovima klijenata (kućanstva, usluge, industrija,…) za 2005. i nekoliko ranijih godina,

- godišnje gubitke električne energije u sustavu distribucije električne energije za 2005. i nekoliko ranijih godina.

1f) Podaci o područjima s lošim naponima

- položaj: VN/SN ili SN/SN trafostanica na koju je područje priključeno, - veličina područja, - procjena broja klijenata s lošim naponom, - glavne karakteristike mreže na području.

1g) Podaci o sustavima upravljanja, mjerenja i komunikacija - podaci o ugrađenim sustavima daljinskog upravljanja (SCADA, MTU, distribucijski

dispečerski centri), - podaci o vrstama i karakteristikama ugrađenih brojila, posebno u pogledu ispravnosti

te komunikacije i daljinskog očitanja.

1h) Podaci o područjima gdje je potrebna rekonstrukcija mreže radi povratka izbjeglica - položaj: VN/SN ili SN/SN trafostanica na koju je područje priključeno, - veličina područja, - procjena broja klijenata, - glavne karakteristike mreže na području.

1i) Studije, izvještaji projekata, razvojni planovi i ostali dokumenti kao i podaci povezani s

planiranjem nove izgradnje i obnovom postojeće distribucijske mreže - prostorni plan BiH s popisom i parametrima mogućih vodova 35 kV i trafostanica

110/35 kV, 110/10(20) kV i 35/10(20) kV, - službeni planovi obnove postojećih postrojenja distribucijske mreže, - ostali dokumenti važni za projekt.

2. Financijski podaci

- jedinični troškovi izgradnje vodova, trafostanica i ostalih elemenata distribucijske mreže,

- jedinični troškovi obnove elemenata distribucijske mreže,


POČETNI IZVJEŠTAJ

67

- diskontna stopa, životni vijek pojedinih elemenata distribucijske mreže i ostali podaci potrebni za ekonomsko vrednovanje planova razvoja distribucijske mreže.

3.5.4 Pristup i metodologija Master plan sustava distribucije električne energije treba biti usklađen s mrežnim pravilima Bosne i Hercegovine i pripremljen u uskoj suradnji s distribucijskim kompanijama i entitetskim regulatornim komisijama za električnu energiju. Eektroprivredna preduzeća pripremila su nacrte Distributivnih mrežnih pravila, koji su trenutno u proceduri prihvaćanja. Prema Zakonu o električnoj energiji regulirati će slijedeće elemente planiranja distribucijske mreže: • tehničke i druge zahtjeve za sigurni pogon elektroenergetskog sustava, radi pouzdane

opskrbe kvalitetnom energijom, • akcije koje je potrebno poduzeti prilikom pogona elektroenergetskog sustava u kritičnim

uvjetima i • tehničke i druge zahtjeve za interkonekcijom i pogonom susjednih mreža. Konzultant je tijekom početne faze ukratko predstavio pristup planiranju i metodologiju koja bi se mogla koristiti za Modul 5. Naglašena je i prepoznata povezanost između izbora metodologije planiranja (u pogledu njene točnosti) te dostupnosti podataka. Dogovorena je suradnja u konačnom definiranju metodologija planiranja za različite razine distribucijske mreže. Jedan od glavnih izvora rizika za dovršenje Modula 5 je spori proces usvajanja mrežnih pravila, što može dovesti do nedostatka službenih kriterija planiranja distribucijske mreže. U tom slučaju Konzultant će predložiti nužne kriterije. Početni prijedlog metodologije prezentiran elektroprivrednim kompanijama uključuje različite razine točnosti u pristupu, ovisno o dostupnosti podataka, ali također i o broju mreža, koji može predstavljati ograničavajući faktor za detaljnije analize mreže. • Analize mreže 35 kV te transformacije VN/SN i SN/SN s prijedlogom ulaganja u

pojačanja mreže na temelju determinističkih simulacija (tokovi snaga, N-1 kriterij pouzdanosti pogona). Priprema modela mreže 35 kV. Determinističke tokove snaga i (N-1) simulacije pogona mreže treba provesti za svako analizirano pojačanje mreže. Ekonomsko vrednovanje 15-godišnjeg plana razvoja uzimajući u obzir investicijske troškove i troškove gubitaka električne energije. Plan razvoja s najmanjim ukupnim troškovima je optimalan.

• Analize mreže 10(20) kV i prijelaza s 10 kV na 20 kV naponsku razinu. Globalne analize

mreža 10 kV i 20 kV radi definiranja potrebnih investicija za nove objekte i obnovu ili rekonstrukciju postojećih. Analize potreba za prijelaz s naponske razine 10 kV na 20 kV.

• Analize trafostanica SN/NN i mreže niskog napona. Globalne analize gore spomenutih

elemenata distribucijske mreže radi definiranja potrebnih investicija za nove objekte i obnovu ili rekonstrukciju postojećih.


POČETNI IZVJEŠTAJ

68

• Analize sustava upravljanja, mjerenja i komunikacija. Globalne analize postojećeg stanja i definiranje smjernica budućeg razvoja navedenih sustava. U pogledu brojila električne energije posebni osvrt je predviđen za neispravna brojila. Jedan od kriterija planiranja njihove zamjene trebaju biti i zahtjevi vezani uz otvaranje tržišta električne energije i obračun energije uravnoteženja.

Konačno, pristup planiranju sustava distribucije električne energije može biti više ili manje detaljan u pogledu broja teritorijalnih jedinica analiziranih s različitim prognozama potrošnje energije i vršnog opterećenja. Prema uvjetima natječaja, minimalni zadatak je odvojena analiza tri elektroprivredne kompanije s tri odgovarajuće stope porasta opterećenja. Tijekom početne faze Konzultant i predstavnici tri elektroprivrede predložili su detaljniji pristup s do 20 zona umjesto početne 3. Procjena je Konzultanta da bi predloženi pristup značajno unaprijedio planiranje elektroenergetskog sektora. Očekuje se da bi utjecaj na točnost rezultata bio osobito značajan u planiranju sustava distribucije električne energije (Modul 5), a posebno u planiranju mreže 10(20) kV i mreže niskog napona. Naime, na razini planiranja mreže 10(20) kV i mreže niskog napona koristi se manje detaljan pristup u odnosu na planiranje mreže 35 kV i transformacije 35/10(20) kV. Smanjenje točnosti koje se na taj način unosi će se umanjiti primjenom detaljnije teritorijalne podjele pri analizi distribucije električne energije.


POČETNI IZVJEŠTAJ

69

3.6 Modul 6: Okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora 3.6.1 Uvod U ovome Modulu dat će se pregled stanja reforme elektroenergetskog sektora kroz analizu studija i propisa na kojima se on zasniva te iznijeti preporuke za buduće aktivnosti. Pri tome će se analizirati važeći propisi BiH mjerodavni za politiku elektroenergetskog sektora i njegovu organizaciju, funkcioniranje i regulaciju. Utvrditi će se i razraditi obveze BiH utemeljene na Ugovoru o uspostavi energetske zajednice i zahtjevima EU za usklađivanjem zakonodavstva. Analizirat će se pravni status kvalificiranih kupaca, trgovaca i opskrbljivača kao sudionika na elektroenergetskom tržištu, zakonski uvjeti za otvaranje tržišta električne energije, osobito pravo kupca na izbor opskrbljivača, model funkcioniranja unutarnjeg elektroenergetskog tržišta, status mrežnih/tržišnih/mjernih pravila i mrežnih naknada kao i pravni status neovisnog operatora prijenosnog sustava i operatora tržišta. Nadalje, identificirat će se pravne i administrativne barijere uvođenju konkurencije na tržište električne energije i njegovoj liberalizaciji te predložiti odgovarajuće mjere potrebne za provođenje strukturalne i regulatorne reforme elektroenergetskog sektora uključujući i prijedloge zakona i podzakonskih akata odnosno njihovih izmjena i dopuna nužnih za realizaciju obveza preuzetih međunarodnim ugovorima kao i ispunjenje zahtjeva EU u pogledu harmonizacije energetske regulative. Početno izvješće sadrži prikaz propisa koji čine pravni i regulatorni okvir elektroenergetskog sektora BiH, institucija koje taj sektor reguliraju, obveza koje proizlaze iz Ugovora o uspostavi energetske zajednice te prijedlog mjera koje treba poduzeti u cilju njihova ispunjenja. 3.6.2 Pravni, regulatorni i institucionalni okvir Utemeljenje i razrada pravnog, regulatornog i institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine ima za cilj stvoriti uvjete za neograničenu i slobodnu trgovinu i kontinuiranu opskrbu električnom energijom po definiranom standardu kvalitete za dobrobit građana Bosne i Hercegovine, rukovodeći se uobičajenim međunarodnim iskustvima i odgovarajućim direktivama Europske unije te omogućiti i ubrzati stvaranje tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini i regionalnog tržišta električne energije. Sudjelovanje na regionalnom elektroenergetskom tržištu Bosna i Hercegovina započela je angažmanom u Atenskom procesu o regionalnome energetskom tržištu u jugoistočnoj Europi odnosno potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o regionalnom tržištu energije u jugoistočnoj Evropi i njegovoj integraciji u unutarnje tržište 2003. godine. Bosna i Hercegovina je potpisnica Ugovora o uspostavi energetske zajednice koji je stupio na snagu 1. srpnja 2006. godine. Zadatak Zajednice je organiziranje odnosa između ugovornih strana te utvrđivanje pravila i ekonomskog okvira mrežne energije što uključuje aktivnosti implementacije zakonodavstva Europske zajednice o energiji, okolišu, konkurenciji i obnovljivoj energiji, uspostavu specifičnog regulatornog okvira koji dopušta učinkovito djelovanje tržišta mrežne energije te stvaranje tržišta mrežne energije bez unutarnjih granica.


POČETNI IZVJEŠTAJ

70

Ugovorom je određeno da tržište za kupce koji nisu domaćinstva treba biti otvoreno do 2008. godine, a najkasnije do 2015. godine za sve kupce. Potpisivanjem Ugovora, BiH potvrđuje svoje određenje da surađuje u elektroenergetskom i plinskom sektoru te razvija konkurenciju na energetskom tržištu kroz provođenje zajedničkih pravila Direktiva 2003/54/EZ i 2003/55/EZ i primjenom Propisa 1228/2003/EZ o prekograničnoj trgovini energijom. Pravni okvir BiH mjerodavan za elektroenergetski sektor čine odredbe međunarodnih ugovora koje je potpisala i ratificirala BiH, zakona, podzakonskih akata i propisa donošenih od državnih i entitetskih institucija. Postojeći regulatorni okvir energetskog sektora predstavljaju akti koji se odnose na utemeljenje i rad neovisnih regulatornih tijela i relevantna dokumentacija koja utječe na poslovanje energetskih subjekata. Osnovni dokumenti za elektroenergetski sektor su Ugovor o Europskoj energetskoj povelji, Ugovor o uspostavi energetske zajednice, Bijela knjiga za strategiju i akcijski plan Zajednice, direktive EU relevantne za tržište električne energije, Priopćenje Komisije i Vijeća Europskom parlamentu od 10. siječnja 2007. godine (Pregled mjera za novu energetsku politiku), Izjava Vlade Federacije BiH i Vlade RS o elektroenergetskoj politici kao i njeni amandmani, Studija "Bosna i Hercegovina: Analiza i akcijski plan za restrukturiranje i privatizaciju elektroenergetskog sektora", akcioni planovi entiteta za prestrukturiranje i privatizaciju elektroenergetskog sektora te sljedeći državni i entitetski zakoni kojima se regulira elektroenergetski sektor BiH:

• Zakon o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u BiH (Službeni list broj BiH 07/02 i 13/03),

• Zakon o utemeljenju kompanije za prijenos električne energije u BiH (Službeni list broj BiH 35/04),

• Zakon o utemeljenju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u BiH (Službeni list BiH broj 35/04),

• Zakon o električnoj energije u FBiH (Službeni list FBiH broj 41/02, 24/05 i 38/05), • Zakon o električnoj energiji u RS (Službeni list RS broj 61/02, 66/02, 29/03, 86/03 i

111/04). Intencija Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u BiH je omogućavanje i ubrzanje izgradnje elektroenergetskog tržišta BiH kao i međunarodnog elektroenergetskog tržišta. Zakon određuje da je Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) odgovorna za regulaciju tržišta, Neovisni operator sustava (NOS) za vođenje sustava, Elektroprijenosna kompanija za upravljanje prijenosne mrežom i sredstvima (Elektroprijenos Bosne i Hercegovine) i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za kreiranje politike u skladu s navedenim zakonom. Zakon o električnoj energiji Federacije BiH uređuje, između ostalog, elektroenergetski sustav Federacije, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije i institucije te reguliranje tržišta, opće uvjete za opskrbu kao i razvoj, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje elektroenergetskih objekata.


POČETNI IZVJEŠTAJ

71

Zakonom o električnoj energiji RS predviđeno je da Vlada RS utvrđuje elektroenergetsku politiku. Zakon o električnoj energiji RS utvrđuje pravila za proizvodnju i distribuciju električne energije na prostoru RS i domaće trgovine u ime RS. Zakon uređuje uspostavljanje i rad elektroenergetskog sistema RS. U slučaju sukoba odredbi Zakona o električnoj energiji u RS odnosno Zakona o električnoj energiji u FBiH i odredbi Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u BiH u vezi s prijenosom, pogonom prijenosnog sistema i međunarodnom trgovinom, primjenjivat će se odredbe Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u BiH. Zakonom o utemeljenju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u BiH osniva se neprofitni, neovisni operator sustava BiH (NOS BiH) te određuju njegove funkcije, ovlasti, upravljanje i vlasništvo. Svoju djelatnost NOS BiH obavlja na teritoriju BiH. NOS BiH je isključivo ovlašten za obavljanje djelatnosti koje se odnose na rad sustava za prijenos električne energije i djelatnosti u svezi s prijenosom. Svoje djelatnosti NOS BiH ne obavlja radi stjecanja dobiti. Vlasnici NOS-a BiH su Federacija BiH te RS, s time da je vlasništvo neprenosivo. Poslovanje NOS-a BiH pod nadzorom je DERK-a. NOS BiH donosi Tržišna pravila koje odobrava DERK. Zakonom o utemeljenju kompanije za prijenos BiH električne energije u BiH osniva se dioničko društvo za prijenos BiH električne energije naziva "Elektroprijenos BiH Bosne i Hercegovine" (Kompanija) te utvrđuju njegove funkcije, ovlasti, upravljanje i vlasništvo. Svoju djelatnost Kompanija obavlja na teritoriju BiH. Kompanija za prijenos obavlja djelatnosti koje se odnose na prijenos i djelatnosti u svezi s prijenosom. Djelatnost kompanije za prijenos regulira DERK. Vlasnici kompanije su Federacija BiH i RS. Prihode za financiranje Kompanija ostvaruje iz tarifa i drugih izvora kao npr. iz naknada za priključak. Od podzakonskih akata potrebno je navesti slijedeće: Akti DERK-a:

• Statut DERK-a (Službeni glasnik BiH broj 41/03), • Etički kodeks DERK-a (Službeni glasnik BiH broj 45/04), • Poslovnik o radu DERK-a (Službeni glasnik BiH broj 02/05), • Arbitražna pravila DERK-a (Službeni glasnik BiH broj 02/05), • Pravilnik o javnim raspravama (Službeni glasnik BiH broj 38/05), • Pravilnik o zaštiti povjerljivih informacija (Službeni glasnik BiH broj 13/07), • Pravila o pristupu treće strane na prijenosni sistem od 7. 12. 2006. godine, • Odluka o odobrenju Tržišnih pravila koje donosi NOS BIH (Službeni glasnik BiH

broj 48/06), • Odluka o odobrenju Mrežnog kodeksa koje donosi NOS BIH (Službeni glasnik BiH

broj 48/06), • Pravilnik o tarifnom postupku (Službeni glasnik BiH broj 44/05), • Metodologija za izradbu tarifa za usluge prijenosa električne energije, neovisnog

operatora sustava i pomoćne usluge (Službeni glasnik BiH broj 46/05),


POČETNI IZVJEŠTAJ

72

• Odluka o načinu utvrđivanja privremenih tarifa za prijenos električne energije i rad neovisnog operatora sustava (Službeni glasnik BiH broj 44/05),

• Pravilnik o licencama (Službeni glasnik BiH broj 38/05). Akti Regulatora RS:

• Odluka o tarifnim stavovima za nekvalifikovane kupce električne energije u Republici Srpskoj (Službeni glasnik RS broj 27/06),

• Odluka o utvrđivanju tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema u RS (Službeni glasnik RS broj 28/06),

• Odluka o tarifnom sistemu za prodaju električne energije u RS (Službeni glasnik RS broj 28/06),

• Pravilnik za izdavanje dozvola i saglasnosti (Službeni glasnik RS broj 52/05), • Pravilnik o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku sa prilozima (Službeni glasnik

RS broj 61/05) • Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom (Službeni glasnik

Republike Srpske broj 66/06), • Pravilnik o sticanju statusa kvalifikovanog kupca (Službeni glasnik Republike Srpske

broj 88/06), • Pravilnik o javnim raspravama i rješavanju sporova i žalbi (Službeni glasnik

Republike Srpske broj 71/05). Akti FERK-a:

• Poslovnik o radu FERK-a (Službene novine FBiH broj 59/04), • Pravilnik za izdavanje dozvola – licenci (Službene novine FBiH broj 29/05), • Odluka o iznosima jednokratnih naknada (Službene novine FBiH broj 31/05), • Pravilnik o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva i žalbi FERK-a (Službene novine

FBiH broj 37/05), • Pravilnik o tarifnoj metodologiji i tarifnim postupcima ( Službene novine broj FBiH

45/05), • Pravilnik o arbitraži FERK-a (Službene novine FBiH broj 71/05), • Odluka o tarifnim stavovima za prodaju električne energije tarifnim

(nekvalificiranim) kupcima Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar (Službene novine broj FBiH 15/06),

• Odluka o tarifnim stavovima za prodaju električne energije tarifnim (nekvalificiranim) kupcima Javnog preduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (Službene novine FBiH broj 15/06),

• Pravilnik o stjecanju statusa kvalificiranog kupca (Službene novine FBiH broj 53/06), • Odluku o postupku donošenja mrežnih pravila (Službene novine FBiH broj 55 /06), • Odluka o kupovini/prodaji električne energije ( Službene novine FBiH broj 70/06), • Odluka o određivanju bazne godine kod pokretanja tarifnih postupaka ( Službene

novine FBiH broj 70/06), • Pravilnik o zaštiti povjerljivih informacija ( Službene novine FBiH broj 70/06).


POČETNI IZVJEŠTAJ

73

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je nadležno i za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti BiH koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa, koordinaciju djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu u području energetike i zaštite okoline, kao i razvoja i korištenja prirodnih resursa. Nadalje, prema Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava, kreiranje politike obavljat će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) je nezavisna i neprofitna institucija Bosne i Hercegovine, koja djeluje u skladu s principima objektivnosti, transparentnosti i ravnopravnosti. DERK je osnovala Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donošenjem Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u BiH i imenovanjem članova Komisije. DERK se sastoji od 3 člana komisije i to dva iz Federacije BiH i jedan iz RS. Postupak imenovanja je sljedeći: članove Komisije nominiraju Parlament Federacije BiH i Parlament RS prema preporukama odgovarajuće entitetske vlade. Ovakve nominacije podnose se Vijeću ministara BiH koje predlaže imenovanje članova Komisije nominiranih od strane entitetskih parlamenata Parlamentarnoj skupštini BiH koja može prihvatiti odnosno odbiti ove nominacije. Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) vrši regulaciju elektroprijenosnog sistema u Bosni i Hercegovini te ima nadležnosti i odgovornosti nad prijenosom električne energije, operacijama prijenosnog sustava i međunarodnom trgovinom električnom energijom, u skladu s međunarodnim normama i standardima Europske unije. U nadležnosti DERK-a su:

• izdavanje, promjene, suspenzija, ukidanje i praćenje, te provođenje poštivanja licenci iz svoje jurisdikcije,

• regulacija, odobravanje i nadzor tarifa i tarifnih metodologija za usluge prijenosa, pomoćne usluge i rad Neovisnog operatora sustava (NOS BiH),

• izdavanje pravila i propisa u okviru svoje nadležnosti, među koje spada i revizija i usvajanje tržišnih pravila i mrežnih kodeksa, te normi i uslova za priključak i pristup mrežama,

• uspostavljanje, praćenje i provođenje pravila vezanih za fer i nediskriminirajući pristup trećih strana prijenosnoj mreži,

• praćenje i provođenje uvjeta vezanih za međunarodnu trgovinu električnom energijom, posebno osiguravanje da su ispunjeni i ispoštovani međunarodni tehnički zahtjevi,

• uspostavljanje, praćenje i provođenje standarda kvalitete usluga prijenosa električne energije i pomoćnih usluga,

• koordiniranje i odobravanje investicijskih planova kompanije za prijenos električne energije, uključujući planove vezane za prijenosnu mrežu i kvalitet usluga prijenosa električne energije,

• praćenje djelotvornosti mehanizma i metoda kojima se osigurava ravnoteža između potražnje i ponude električne energije u sistemu,

• zaštita potrošača, kojom se osigurava: pravedan i ravnopravan tretman, visokokvalitetne usluge, konkurencija i sprečavanje antikonkurencijskih aktivnosti,

• rješavanje sporova među korisnicima sistema, u skladu s regulatornim ovlaštenjima i odnosnim državnim zakonima,


POČETNI IZVJEŠTAJ

74

• stvaranje i održavanje konkurentnih tržišta kada je to izvodivo, i prevencija protukonkurentnog ponašanja,

• odobravanje mehanizma rješavanja preopterećenosti kapaciteta sistema za prijenos električne energije,

• reguliranje standarda usluga, kodeksa ponašanja i računovodstvenih zahtjeva vlasnika licenci,

• izdavanje godišnjih izvještaja i drugih javnih informacija o DERK-u. Regulatorna komisija za električnu energiju Republiku Srpske (Regulator) je neovisna i neprofitna organizacija s ciljem reguliranja monopolskog ponašanja i osiguranja transparentnog i nediskriminirajućeg položaja svih sudionika na tržištu električne energije u Republici Srpskoj, a u skladu sa Zakonom o električnoj energiji (Službeni glasnik RS broj 66/02, 29/03 i 86/03). Odgovorna je za nadzor i reguliranje odnosa između proizvodnje, distribucije i kupaca električne energije, uključujući i trgovce električnom energijom, propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca električnom energijom, utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sustava i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju i trgovinu električnom energijom, utvrđivanje opštih uslova za isporuku i snabdijevanje električnom energijom, rješavanje sporova između učesnika te rješavanje žalbi na odbijanje pristupa i žalbi na uslove priključenja na distributivnu mrežu. U svom radu Regulator surađuje s Državnom regulatornom komisijom za električnu energiju (DERK), Regulatornom komisijom za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK), Neovisnim operatorom sustava u BiH (NOS BiH) i jedinstvenom prijenosnom kompanijom Bosne i Hercegovine, a najmanje jednom godišnje izvještava Narodnu skupštinu Republike Srpske o svom radu. Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) je osnovana Zakonom o električnoj energiji (Službene novine FBiH broj 41/02, 24/05 i 38/05) kao specijalizirana, samostalna, neovisna i neprofitna organizacija u Federaciji. Nadležnosti FERK-a su: nadzor i reguliranje odnosa između proizvodnje, distribucije i kupaca električne, energije uključivši i trgovce električnom energijom, propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena opskrbe nekvalificiranih kupaca električnom energijom, utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distribucijskih sustava i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce, izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju i trgovinu električne energije, izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje elektroenergetskih objekata izuzev objekata za prijenos električne energije i utvrđivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije. U izvršavanju svojih ovlasti i obavljanju svojih dužnosti FERK je obvezan da: na osnovama koje propiše DERK regulira tržište električne energije na način da osigura transparentne i jednakopravne odnose između svih sudionika, štiti prava kupaca, elektroprivrednih društava za distribuciju i proizvođača električne energije, te nadgleda odnose u elektroenergetskom sektoru, stvara uvjete za učinkovit, pouzdan i ekonomičan sustav proizvodnje, distribucije i opskrbe električnom energijom, stvara uvjete za konkurentnost u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, stvara uvjete za učinkovitost, ekonomičnost i sigurnost pri korištenju električne energije, stvara uvjete za razvoj elektroenergetskog sustava (proizvodnje i


POČETNI IZVJEŠTAJ

75

distribucije), regulira kvalitetu usluga na svim razinama kao i tarife i naknade koje se plaćaju za monopolske usluge u distribuciji, imajući u vidu interese i potrebe svih korisnika za opskrbom električnom energijom, nadgleda učinkovitost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne ravnoteže između potražnje i ponude električne energije te vodi računa o zaštiti zdravlja, sigurnosti ljudi i zaštiti okoliša. NOS BiH je osnovan Zakonom o osnivanju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u Bosni i Hercegovini i nastao je prijenosom sredstava, obveza i vlasničkih prava nad imovinom neophodnom za rad NOS-a BiH, od elektroprivrednih poduzeća u Bosni i Hercegovini kao i od sredstava i obveza koje su pripadale Zajedničkom Elektroenergetskom Koordinacionom Centru, poslovno udruženje, Sarajevo. NOS BiH ima status pravne osobe Bosne i Hercegovine s pravima, obvezama i dužnostima definiranim Zakonom i općim aktima NOS-a BiH. NOS BiH je utemeljen kao neprofitna kompanija sukladno Zakonu i registriran je kao pravna osoba Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o registraciji pravnih osoba koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH broj 33/02) i Pravilnika o načinu vođenja registra pravnih osoba Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik broj BiH 05/05). NOS BiH je neovisan u obavljanju svojih poslova. Prema Zakonu o električnoj energiji u FBiH, radi upravljanja elektrodistribucijskom mrežom Operatore distribucije organiziraju u svom sastavu elektroprivredna društva za distribuciju odnosno distributeri na temelju svojih potreba vodeći pri tome računa o tehničko-tehnološkoj zaokruženosti na svom djelatnom području. Distributer je dužan omogućiti prijenos električne energije kroz svoju mrežu kao i distribuciju električne energije na svom području na temelju zahtjeva opskrbljivača što podrazumijeva i da upravlja s distribucijskom mrežom posredstvom Operatora distribucije, sukladno tehničkim mogućnostima mreže. Operator distribucije dužan je proizvođačima električne energije i kvalificiranim kupcima električne energije omogućiti pristup mreži na nepristran način prema načelima reguliranog pristupa treće strane. Pogon i način vođenja distribucijske mreže u elektroenergetskom sustavu uređuje se Mrežnim pravilima koja predlaže Operator distribucije u suradnji s Neovisnim operatorom sustava i distributerima, a donosi FERK. Mrežna pravila se objavljuju u "Službenim novinama" Federacije BiH. Prema Zakonu o električnoj energiji u RS za rad (pogon), upravljanje, održavanje i razvoj distributivnog sistema odgovoran je operator distributivnog sistema (distributer) koji je dužan omogućiti prijenos električne energije kroz svoju mrežu kao i distribuciju električne energije na svom području na osnovu zahtjeva korisnika mreže. Distributer ima pravo i obavezu da vrši snadbijevanje korisnika sistema i kupaca električnom energijom na svom području djelovanja, ako je tako utvrđeno u dozvoli za obavljanje djelatnosti. Pogon i način vođenja distributivne mreže uređuje se Mrežnim pravilima koja izrađuje distributer, a odobrava Regulator (REERS).


POČETNI IZVJEŠTAJ

76

3.6.3 Definiranje i analiza obveza utemeljenih na međunarodnim sporazumima i zahtjevima EU Zahtjevi EU i međunarodne obveze BiH u području energetskog sektora sadržane su u najvećoj mjeri u odredbama Ugovora o uspostavi energetske zajednice. Njegovim potpisivanjem države regije, među kojima i Bosna i Hercegovina, obvezale su se na usvajanje i primjenu pravne regulative EU za područje energetike (električna energija i prirodni plin), zaštite okoliša, obnovljivih izvora energije i tržišnog natjecanja odnosno obvezale na provođenje procesa koji će omogućiti stvaranje usklađenih nacionalnih tržišta energije, međusobno povezivanje sustava i tržišta i stvaranje mogućnosti trgovine energijom, podizanje razine zaštite okoliša u skladu s jednakim standardima za sve države, poticanje razvoja obnovljivih izvora energije, uklanjanje barijera slobodnom tržišnom natjecanju i međusobnu pomoć u slučajevima poremećaja u opskrbi energijom. Ugovorom se utvrđuju pravni akti EU čije je odredbe potrebno ugraditi u nacionalno zakonodavstvo te obvezatni rokovi njihove implementacije (u rasponu od dana stupanja ugovora na snagu pa do 31.12.2017.), uz napomenu da nije dovoljno samo deklarativno prihvatiti navedene europske pravne akte, nego ih i provesti u praksi. Primjerice, u području energetike svaka ugovorna stranka u roku dvanaest mjeseci od stupanja na snagu Ugovora odnosno do 1. srpnja 2007. godine mora u potpunosti prihvatiti i provesti, osim rokova otvaranja tržišta:

• Direktivu Europske zajednice 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003,

• Direktivu Europske zajednice 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003.,

• Propis Europske zajednice 1228/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26.lipnja 2003. o uvjetima pristupa mreži za prekograničnu trgovinu električne energije.

Rok za implementaciju ovih direktiva i propisa je 1. srpnja 2007., uz osiguranje da status kvalificiranog kupca najkasnije do 1. siječnja 2008. imaju svi kupci osim domaćinstava, a od 1. siječnja 2015. svi kupci. U području zaštite okoliša svaka će ugovorna stranka odmah po stupanju na snagu Ugovora morati primijeniti Direktivu 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, a koja je nadopunjena Direktivama 97/11/EZ od 3. ožujka 1997., te Direktivu 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. Do 31. prosinca 2011. svaka će ugovorna stranka primijeniti Direktivu 1999/32/EZ od 26. travnja 1999., u svezi sa smanjenjem sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima koja je nadopunjena Direktivom 93/12/EEZ. Direktivu 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada o ograničenjima emisija određenih zagađivača u zrak iz velikih postrojenja sa spaljivanjem treba primijeniti do 31. prosinca 2017., a članak 4 stavak 2 Direktive 79/409/EEZ od 2. travnja 1979., o očuvanju divljih ptica treba primijeniti odmah po stupanju na snagu ovog Ugovora.


POČETNI IZVJEŠTAJ

77

Stranke potpisnice priznaju važnost Protokola iz Kyota, ali njegova ratifikacija po ovom Ugovoru nije obvezna. Međutim, pristupanje EU uvjetovano je ratifikacijom Protokola iz Kyota. Također je važno da nakon stupanja na snagu ovog Ugovora, nova izgradnja, a zatim i rad postrojenja za proizvodnju moraju biti usklađeni s pravnom stečevinom EU iz područja zaštite okoliša. U području obnovljivih izvora svaka ugovorna stranka dužna je dostaviti Europskoj komisiji u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Ugovora, dakle do 1. srpnja 2007. godine Plan provedbe Direktive 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o promociji električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora na unutarnjem tržištu električne energije i plan provedbe Direktive 2003/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2003. o promociji korištenja biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za transport. Europska komisija podnosi programe svake ugovorne stranke Ministarskom vijeću na usvajanje. Obzirom na dosadašnju praksu i predviđeno otvaranje tržišta vrlo značajan dio preuzete pravne stečevine EU odnosi se na zaštitu tržišnog natjecanja. Naime, u Energetskoj zajednici ne dopuštaju se ugovori između poduzeća ili odluke udruženja poduzeća i usklađene prakse koje imaju za predmet ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, zatim zloupotreba od jednog ili više poduzeća dominantnog položaja na tržištu između ugovornih stranki u cjelini ili u njegovom značajnom dijelu. Također, ne dopušta se bilo kakva javna pomoć koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti određenim poduzećima ili određenim energetskim resursima. Svako suprotno postupanje procjenjuje se na temelju kriterija koji proizlaze iz Ugovora o uspostavi Europske zajednice. I ova preuzeta obveza mogla bi uzrokovati značajne promjene u dosadašnjoj praksi u elektroenergetskom sektoru BiH. 3.6.4 Preporuke i smjernice za buduće pravne i regulatorne aktivnosti Načelnom analizom pravnog i regulatornog okvira uočeno je da su doneseni zakoni kojima se uspostavljaju i reguliraju odnosi u elektroenergetskom sektoru. Doneseni su u većem dijelu i provedbeni akti utvrđeni državnim i entitetskim zakonima. Osnovane su neovisne institucije za regulaciju tržišta i obavljanje regulirane djelatnosti prijenosa električne energije. Zakonom o osnivanju neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u Bosni i Hercegovini osnovan je Neovisni operator sustava BiH koji je nastao prijenosom sredstava, obaveza i vlasničkih prava nad imovinom neophodnom za rad NOS-a BiH, od elektroprivrednih poduzeća u Bosni i Hercegovini. Funkcije NOS-a su: održavati pouzdanost sustava, upravljati energetskim tokovima, pružati pomoćne usluge koje uključuju regulaciju frekvencije, operativne rezerve, regulaciju napona i usluge pokretanja elektrana, upravljati ograničenjima prijenosa, pružati informacije o prijenosnom sustavu, koordinirati sa susjednim regulatornim područjima, koordinirati upravljanje opterećenjem te osigurati izradu i objavu tehničkih pravila, kojima će biti definirani minimalni projektni tehnički uvjeti i pogonski uvjeti za priključenje na sustav izvorno povezanih proizvodnih instalacija, distribucijskih sustava, izravno priključene opreme potrošača, međusustavnih vodova i izravnih vodova.

Na temelju snimljenog trenutnog stanja restrukturiranja elektroenergetskog sektora te organizacije i provedbe tržišta električne energije u BiH (Mapa puta Energetske zajednice za


POČETNI IZVJEŠTAJ

78

Bosnu i Hercegovinu za električnu energiju i plin koja je dostupna na Internet stranicama Energetske zajednice te DERK-a: www.energy-community.org i www.derk.ba) u nastavku se predlažu pojedine mjere koje treba provesti kako bi se ispunile obveze preuzete potpisivanjem Ugovora o uspostavi energetske zajednice. 1. Radi harmonizacije zakonodavstva s propisima EU potrebno je:

• Istražiti mogućnosti za definiranje energetskog zakona na državnoj razini (budući da svaki entitet u BiH razvija vlastiti zakonodavni i institucionalni okvir u energetskom sektoru).

• Izraditi sveobuhvatnu energetsku strategiju na državnoj razini do 2030. godine. • Izbjeći preklapanje i uspostaviti dodatno usklađivanje entitetskog zakonodavstva

usporedno s harmonizacijom sa zakonodavstvom EU kroz TAIEX program. • Nastaviti sa započetim razdvajanjem djelatnosti, posebno potpunim računovodstvenim

razdvajanjem. • Nastaviti s primjenom plana restrukturiranja i privatizacije elektroenergetskog sektora

BiH usuglašenom među entitetima. • Usvojiti odnosno primijeniti Opće uvjete opskrbe električnom energijom uz napomenu

da su usvojeni Opšti uslovi za isporuku i snabdijevanje električnom energijom u Republici Srpskoj (Službeni glasnik Republike Srpske broj 66/06 od 22. jula 2006. godine) dok su Opći uvjeti za isporuku električne energije (FERK) u postupku usvajanja.

• Pripremiti plan razvoja proizvodne djelatnosti barem za slijedećih 10 godina. • Pripremiti koordiniran, transparentan i nepristran postupak autorizacije novih

projekata koji je usuglašen u oba entiteta i u skladu s direktivama EU. • Usvojiti i primijeniti Tehnička pravila priključka na elektroenergetsku mrežu. • Usvojiti i primijeniti Mrežna pravila za distribucijsku mrežu uz napomenu da su

Mrežna pravila RS u postupku javne rasprave, a Mrežna pravila FBiH u postupku usvajanja.

• Uspostaviti samostalne operatore distribucijskog sustava. • Uvesti daljinska očitanja brojila što je moguće prije kao preduvjet za potpunu

primjenu Tržišnih pravila i uspostavu tržišta energije uravnoteženja. • Pripremiti Pravila o korištenju prekograničnih prijenosnih kapaciteta. • Pripremiti Pravila o tajnosti komercijalnih i ostalih osjetljivih podataka, uz napomenu

da je Pravilnik o povjerljivim informacijama REERS-a u postupku javnih rasprava (DERK je donio Pravilnik o zaštiti povjerljivih informacija i objavio ga u Službenom glasniku BiH broj 13/07; FERK je donio istoimeni pravilnik koji je obavljen u Službenim novinama FBiH broj 70/06).

• Uskladiti djelovanja regulatora na entitetskoj i državnoj razini. Ovo uključuje i uvođenje regulacije proizvodnje, distribucije i opskrbe i na područje distrikta Brčko.

• Pridijeliti regulatorima i aktivnosti u djelatnostima ugljena i obnovljivih izvora.

2. U cilju uspostave pravilne strukture tržišta električne energije potrebno je: • Provesti analize tržišta korištenjem standardnih pokazatelja. • Osigurati razdvajanje distribucijske djelatnosti na distribucijsku mrežu i opskrbu

električnom energijom, a što je i uvjet početnih dozvola.


POČETNI IZVJEŠTAJ

79

• Završiti pravno razdvajanje operatora distribucijskog sustava od ostalih djelatnosti i uvesti njihovo potpuno funkcionalno i računovodstveno razdvajanje kao preduvjet za produljenje početne dozvole (koja važi do prosinca 2007. godine)

3. Radi uspostave pravilnog funkcioniranja veleprodajnog tržišta električne energije potrebno je: • Razraditi plan uspostave jedinstvenog tržišta električne energije u BiH utemeljenom

na slobodnom i reguliranom pristupu prijenosnoj mreži u skladu s direktivama EU. • Objavljivati podatke o opterećenju sustava, prijenosnoj mreži, pristupu

prekograničnim kapacitetima, uravnoteženju itd. u cilju osiguravanja transparentnosti tržišta.

• Završiti započeti projekt uvođenja Internet portala Nezavisnog operatora sistema i započeti s primjenom SCADA sustava i kontinuiranom objavom relevantnih podataka u realnom vremenu.

4. Radi uspostave pravilnog funkcioniranja maloprodajnog tržišta električne energije odnosno pristupa distributivnoj mreži uz regulirane tarife za korištenje mreže te priključenja na mrežu potrebno je:

• Osigurati sve potrebne procedure i tehničke mjere neophodne za eventualnu promjenu

opskrbljivača povlaštenih kupaca sukladno Pravilniku o sticanju statusa kvalificiranog kupca (Službeni glasnik Republike Srpske broj 88/06) odnosno Pravilniku o stjecanju statusa kvalificiranog kupca (Službene novine broj FBiH 53/06).

• Nastaviti s poboljšanjima u naplati, smanjenjem gubitaka u distribucijskoj mreži, primjenom kriterija u planiranju i vođenju sustava.

• Razviti normative potrošnje za različite kategorije potrošača u cilju daljnjeg razvoja tarifnih metodologija.

• Donijeti Opće uvjete opskrbe električnom energijom i Pravila o priključku na mrežu u cilju zaštite potrošača u Federaciji BiH (FERK) te iz istog razloga formirati standarde kvalitete opskrbe u Republici Srpskoj.

5. U cilju provedbe reforme tarifnog sustava potrebno je:

• Nastaviti s primjenom postojećih tarifnih metodologija propisanih od strane entitetskih

regulatora. • Pripremiti nacrt naknada za pomoćne usluge na temelju podataka entitetskih

regulatora o cijenama proizvodnje, a u skladu s Tržišnim pravilima. • Razviti nacionalni program zaštite socijalno osjetljivih kategorija kupaca.


POČETNI IZVJEŠTAJ

80

3.7 Modul 7: Podrška socijalno ugroženim potrošačima električne energije 3.7.1 Ciljevi modula

Reforma koja je usmjerena na postizanje ekonomskih cijena energije, a posebno el. energije, i zahtijevana poboljšanja u stopama naplate naglašavaju potrebu da se zaštite socijalno ugroženi potrošači el. energije od ovih inicijativa.

S obzirom da su, kako reforma tarifa, tako i poboljšanja u stopama naplate u energetskom sektoru BiH tek na početku, očekuje se da ovo pitanje bude od interesa u dužem budućem periodu, a ovu činjenicu bi trebalo imati na umu prilikom definisanja strateških pravaca za energetski sektor BiH.

BiH je posebno osjetljiva po ovom pitanju jer, na primjer, krajem 2004. godine 17.8% BH populacije je živjelo ispod opšte linije siromaštva (koja iznosi 2,223 KM po glavi stanovnika godišnje), a istovremeno je još 21% RS populacije i 15% populacije Federacije BiH siromašno (April 2005, EPPU)2. Čak i danas, kada su domaće tarife znatno ispod ekonosmkog troška nabave, socijalno ugroženi potrošači nisu u mogućnosti da redovno izmiruju obaveze za struju. Očekivani dalji rast i razvoj BH privrede bi trebao dovesti do porasta zaposlenosti i porasta prihoda domaćinstva, a smanjenje udjela siromašne populacije. Uzimajući sve ovo u obzir, mehanizmi zaštite socijalno ugroženih potrošača el. energije moraju biti jasni i fleksibilni i obezbijediti zaštitu samo za podobne potrošače.

Da bi se predupredili udari povećanja tarifa na budžete socijalno najugroženije kategorije stanovništva, Ekonomski institut Banja Luka je u aprilu 2004. godine za potrebe tri elektroprivredne kompanije, odnosno potrebe nadležnih ministarstava Federacije BiH i RS, uz finansijsku podršku Svjetske banke, uradio studiju Socijalna procjena potrošača električne energije i vrednovanje programa socijalne zaštite (u daljem tekstu Studija).

Cilj ovog Modula jeste da se izvrši analiza rezultata dosadašnjeg provođenja preporuka i pripreme preporuke za dalje aktivnosti potrebne za implementaciju Studije, odnosno razmotri mogućnost proširenja predloženih mehanizama socijalne zaštite na ostale vidove energije, koja se nabavlja, kao i na eleltričnu energiju.

3.7.2 Raspored i aktivnosti Modula

Aktivnosti koje će se preduzeti su opisane kako slijedi:

1) Pregled Studije i identifikacija ključnih nalaza i preporuka,

2) Identifikacija aktivnosti koje su preduzele Vlade Federacije i RS u implementaciji preporuka Studije,

3) Identifikaciju promjena cijena el. energije, a posebno cijena za domaćinstva, od momenta kada je Studija dostavljena Elektroprivredama,

2 Izvor podataka: Preliminarni izvještaj o siromaštvu u BiH za period 2001-2004, Jedinica za ekonomsko

planiranje i implementaciju Strategije srednjoročnog razvoja BiH - Savjet Ministarta BiH, April 2005.


POČETNI IZVJEŠTAJ

81

4) Analiza dosadašnjih rezultata implementacije Studije (pregled razvoja zaštite socijalno ugroženih potrošača el. energije, efekti Studije na važeći tarifni sistem, problemi na koje je naišla implementacija preporuka iz Studije),

5) Razmatranje mogućnosti za proširenje mehanizama zaštite socijalno ugroženih potrošača el. energije na potrošače ostale energije u BiH,

6) Davanje preporuka za dalje aktivnosti (mjere zaštite socijalno ugroženih potrošača el. energije koje se trenutno primjenjuju, primjenjivost preporuka iz Studije za zaštitu socijalno ugroženih potrošača drugih vidova energije, dalje aktivnosti koje se predlažu za efikasniju implementaciju preporuka iz Studije, iskustva relevantnih zemalja u razvoju i tranziciji – iskustva koja bi se mogla usvojiti od strane BiH, preporuke za dalji razvoj mehanizama zaštite socijalno ugroženih potrošača energije).

Izvođenje Modula 7 može početi odmah nakon potpisivanja ugovora jer ono ne zavisi od aktivnosti ostalih modula. Ovaj modul će se realizovati u drugom i trećem mjesecu Projekta (vidi 3H).

3.7.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije BiH

Obrada ovog modula nije moguća bez bliske saradnje između Konsultanata i relevantnih institucija BiH. Tokom početne faze (IP), identifikovane su relevantne institucije i uspostavljeni početni kontakti između Konsultanata i predstavnika nekih institucija koje su značajne za veći dio projekta. Institucije u BiH, koje su bitne za realizaciju ovog Modula, su: • Ministarstvo civilnih poslova BiH, • Entitetska ministarstva nadležna za energetiku (Federalno ministarstvo energije, rudarstva

i industrije i Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS), • Entitetska ministarstva nadležna za socijalna pitanja (Federalno ministarstvo rada i

socijalne politike, Kantonalna ministarstva nadležna za socijalna pitanja u FBiH i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS),

• Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) i Entitetske regulatorne komisije (Regulatorna komisija za el. energiju Republike Srpske-REERS i Regulatorna komisija za el. energiju Federacije BiH – FERC).

Dodatna podrška za ovaj modul se takođe očekuje od tri elektroprivredna preduzeća (Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda RS), odnosno njihovih distributivnih dijelova. U ranijem periodu subvencioniranje se odvijalo uglavnom preko elektroenergetskog sektora unutar koga je bio zatvoren čitav model. Razmotriće se kolika je i kakva uloga distributivnih kompanija u ovoj fazi i planirati njihova uloga u budućnosti. Kakva i kolika je uloga pojedinih institucija zavisi od toga postoji li subvencioniranje električne energije i kakav je izabrani model. Prema aktuelnom zakonodavstvu BiH, nadležnosti za određivanje tarifa su na entitetskom nivou, odnosno odobravaju ih entitetske regulatorne komisije. Ukoliko se sredstva za subvencije prikupljaju od drugih potrošača električne energije, onda ona moraju da budu odobrena kroz tarife, a nadležna ministarstva za energetiku bi obezbjeđivala institucionalne uslove za taj model. Ministarstva za socijalno staranje, odnosno njihovi centri po lokalnim zajednicama, bi odobravala subvencije i pratila njihovu realizaciju. Ukoliko bi se finansiranje obezbjeđivalo iz budžeta, onda bi ova ministarstva vodila brigu i o obezbjeđenju tih sredstava u entitetskim ili drugim budžetima.


POČETNI IZVJEŠTAJ

82

Tokom početne faze, slijedeći podaci su identifikovani kao neophodni za realizaciju Modula 7:

- Da li vlade entiteta imaju kreiranu i organizovanu socijalnu politiku kojom se smanjuje siromaštvo?

- Da li su institucije upoznate sa studijom ‘Socijalna procjena potrošača električne energije i vrednovanje programa socijalne zaštite’?

- Da li se provode preporuke iz navedene Studije? - Koje su aktivnosti preduzete na implementaciji preporuka i koji mehanizam

subvencioniranja je izabran? - Koji se izvor(i) sredstava za subvencije koriste u izabranom mehanizmu i kolika su ta

sredstva? - Da li je nakon prve godine izvršena analiza mehanizma subvencioniranja? - Da li su rezultati zadovoljavajući? - Zašto rezultati nisu veći (problemi)? - Da li će nadležna ministarstva preduzeti neke aktivnosti u skorijoj budućnosti na

sprovođenju preporuka Studije? - Da li je u budućnosti opravdano subvencionisanje potrošnje električne energije

najsiromašnijim kategorijama potrošača? - Da li bi se subvencionisanje potrošnje trebalo proširiti i na neke druge energente

(grijanje, plin, naftu, drvo)? - Da li je u poslednje dvije godine bilo povećanja tarifa domaćinstvima i koliko je to

povećanje iznosilo? - Da li je u tarifi uzeta u obzir i potreba subvencioniranja najsiromašnijih potrošača-

domaćinstava? - Kako se to povećanje odrazilo na standard domaćinstava? - Koliki je stepen naplate električne energije i koliko na to utiče siromaštvo? - Da li bi opredjeljenja studije trebalo implementirati u narednom periodu?

3.7.4 Pristup i metodologija

Pregled studije

Predmetna Studija je pregledana za stolom u dosadašnjoj fazi rada. Studiju Socijalna procjena potrošača električne energije i vrednovanje programa socijalne zaštite uradio je Ekonomski institut Banja Luka u aprilu 2004. godine za potrebe tri elektroprivrede, odnosno nadležnih ministarstava Federacije BiH i RS, uz finansijsku podršku Svjetske banke.


POČETNI IZVJEŠTAJ

83

Studija je imala dva cilja:

1. da identifikuje potrošačke grupe koje bi se mogle kvalifikovati za participaciju u šemi socijalne zaštite za potrošače i

2. da vrednuje, na osnovu prethodnih analiza, razne šeme zaštite socijalno ugroženih od uticaja povećanja tarifa za domaćinstva.

Prilikom izrade studije preduzeti su sljedeći koraci: - Identifikacija ključnih nosilaca reformi u oblasti električne energije, uključujući

njihove karakteristike, njihov interes u reformskim programima, procjenu kako će na njih reforme uticati i procjenu koliko su oni važni za sprovođenje reformi;

- Socijalna procjena potrošača električne energije u servisnoj oblasti svake od tri elektroprivrede i identifikacija socijalnih grupa koje bi bile posebno ugrožene povećanjem tarifa;

- Evaluacija (vrednovanje) mehanizama socijalne zaštite i

- Kvantitativna ocjena potrošača električne energije.

Na osnovu toga nastao je sadržaj Studije u kojem su obrađena naredna pitanja:

1. Opis elektroenergetskog sektora BiH;

2. Opis socijalne slike BiH (opšte stanje privrede i siromaštvo, uzroci siromaštva, definisanje kriterija ugroženosti i identifikacija socijalno ugroženih grupa, institucije koje se bave socijalnom zaštitom, mjere koje se preduzimaju);

3. Socijalna procjena potrošača električne energije u oblasti domaćinstava (nivo potrošnje, namjena potrošnje, mogućnost pristupa i prekidi u napajanju, kvalitet usluga, zadovoljstvo potrošača i plaćanje, kategorije socijalno ugroženih potrošača);

4. Evaluacija (vrednovanje) mehanizama socijalne zaštite (vrednovanje postojećih mjera socijalne zaštite i njihovog uticaja na potrošače električne energije, institucionalni mehanizmi raspoloživi entitetskim vladama za zaštitu socijalno ugroženih potrošača električne energije, ocjena finansijskih i drugih uticaja mehanizama, finansijski i ostali efekti predloženih mehanizama socijalne zaštite-ocjena kretanja tarifa za domaćinstva u budućnosti, ocjena kretanja broja korisnika socijalne zaštite u budućnosti, minimalna potrošnja električne energije subvencioniranog domaćinstva, potrebna sredstva za subvencioniranje socijalno ugroženih potrošača električne energije i potrebna sredstva za troškove administriranja mehanizma) i

5. Zaključci i preporuke

Prezentirani sadržaj je dat u skraćenoj formi, sa naglaskom na pitanja koja su od većeg značaja za ovaj projekat.


POČETNI IZVJEŠTAJ

84

Klju čni nalazi i preporuke Studije

Kao rezultat studije, za vlade oba entiteta, kao regulatorne vlasti za ovaj sektor i vlasnike elektroprivreda, formulisane su naredne preporuke i programi koje je potrebno implementirati da bi se realizovala neophodna tarifna povećanja i povećao stepen naplate od domaćinstava koja su sposobna da plate električnu energiju, istovremeno štiteći siromašne od ovih inicijativa:

� Trošak električne energije već odnosi značajan dio raspoloživih prihoda siromašnih, a u budućnosti se očekuje dalje povećanje cijena električne energije za domaćinstva, što će otežati njihov položaj. Do sada je bilo u primjeni više različitih mehanizama za subvencioniranje električne energije ili energije uopšte (plin, ogrev, grijanje), što je pomagalo nekim kategorijama, ali i dovodilo do problema ravnopravnosti ljudi. Zbog toga je u budućnosti neophodan mehanizam za subvencioniranje socijalno ugroženih potrošača električne energije, koji bi pomogao socijalno ugroženom stanovništvu i predupredio socijalne posljedice novog povećanja cijena električne energije uz maksimalno uvažavanje njihove ravnopravnosti;

� Vlade entiteta su obavezne da kreiraju i organizuju provođenje socijalne politike i drugih mjera kojima se smanjuje, odnosno prevazilazi siromaštvo. Električna energija ima veliki uticaj na životni standard stanovništva jer učestvuje u zadovoljavanju čovjekovih elementarnih potreba kao što su ishrana (zaštita i priprema hrane), zdravlje (priprema tople vode za higijenu), kultura i informisanje (radio i TV) i sl. Zbog toga, omogućavajući potrošačima korištenje i najmanje količine električne energije, utiču pozitivno na njihov ukupan standard;

� Elektroprivredna preduzeća bi mogla opstati bez kategorije najsiromašnijih potrošača, ali bi to uticalo na njihov pozitivan imidž, a možda bi im moglo praviti i druge probleme na terenu (zaštita imovine i sl.), pa i ona, kao i sva druga preduzeća, moraju voditi brigu o svojim potrošačima, a posebno onima kojima je pomoć potrebna, kao što je to kategorija socijalno ugroženih potrošača;

� Svi potrošači imaju interes da snabdijevanje električnom energijom bude kvalitetno, a da u svojoj okolini imaju što manje socijalnih problema, pa je i njihov interes da se pomogne socijalno najugroženijim potrošačima i trebali bi za to da podnesu izvjesnu žrtvu;

� Vladama se preporučuje da snabdijevanje električnom energijom bude sastavni dio svih sistemskih programa iz oblasti socijalne zaštite i programa prevazilaženja siromaštva. Imajući u vidu da su ovi programi dugoročniji i da zahtijevaju veća sredstva i vrijeme, a da se prestrukturiranje elektroenergetskog sektora ne može odlagati, zaštitu socijalno ugroženih potrošača električne energije treba hitno rješavati;

� U studiji je dato više mogućnosti za zaštitu socijalno ugroženih potrošača, koje se mogu kombinovati, zavisno od finansijskih mogućnosti. Testirana je potrošnja od 75-200 kWh mjesečno, a naša preporuka je da se krene sa subvencioniranjem polovine troškova od 200 kWh potrošnje, a kasnije da se ova količina ili procenat subvencije povećava kako se broj ugroženih bude smanjivao, zašto se ne bi zahtijevala povećana finansijska sredstva;

� U studiji su obrađene razne kategorije domaćinstava i konstatovano je da u najvećem broju kategorija ima potrošača koji su socijalno ugroženi i onih koji nisu, pa se predlaže da se umjesto grupa za subvencioniranje izabere neka od linija siromaštva. Kao donja


POČETNI IZVJEŠTAJ

85

linija siromaštva, iz koje se kvalifikuju potrošači za subvencije, testirane su dvije mogućnosti: do 62.25 KM prihoda po članu domaćinstva i ispod 300 KM prihoda po domaćinstvu mjesečno. S obzirom da u BiH nema pouzdane evidencije primanja domaćinstava, mi preporučujemo da se primijeni prvi kriterij. Kako prihodi pojedinih članova domaćinstava u BiH budu rasli, broj zahtjeva za subvencijama će se smanjivati;

� Kao mogući izvori finansijskih sredstava za subvencioniranje socijalno najugroženijih potrošača električne energije analizirane su tri mogućnosti: svi potrošači električne energije, ostali potrošači na 0.4 kV mreži i budžet. Ukoliko je moguće izdvojiti sredstva iz entitetskih budžeta, to bi bilo najjednostavnije, a ako nije moguće, cijenu električne energije za izabranu grupu potrošača treba povećati, kako bi se prikupila sredstva za subvencije. U Studiji (poglavlje 4.2) su date šeme za tri moguća izvora, od kojih vlade mogu izabrati onaj koji im najviše odgovara;

� Na predloženim šemama mogućih instrumenata je navedena uloga svih učesnika u sistemu subvencioniranja socijalno ugroženih potrošača, a vlade trebaju tu ulogu formalizovati u svojim propisima, zavisno od njihovih drugih obaveza i mogućnosti;

� Socijalno ugroženi potrošači će morati dokazivati da imaju pravo na subvencije, a za to će im trebati različiti dokumenti. Svojim propisima vlade trebaju pojednostaviti postupak i osloboditi potrošače plaćanja različitih taksi. S obzirom na promjene socijalnog položaja i na cijenu samog postupka, on se ne bi trebao obnavljati češće od šest mjeseca niti duže od dvanaest mjeseci;

� U projektu je naglašen značaj javnosti. Kao i kod svih davanja pomoći, aktivnost će biti prihvaćena, ako je zadovoljen kriterij pravičnosti, a on će biti zadovoljen ako je pod uticajem javnosti. Zbog toga kriteriji za subvencije trebaju biti javni i svima dostupni, a liste subvencioniranih isto tako, kako bi javnost mogla uticati da se kriteriji primjenjuju;

� Usvojeni mehanizam je potrebno analizirati nakon prve godine primjene i otkloniti njegove eventualne nedostatke, a zatim analizu ponavljati svake dvije godine i po potrebi ga prilagođavati novim uslovima.

Dosadašnji rezultati implementacije preporuka iz Studije

Utvrdiće se doprinos Studije zaštiti socijalno ugroženih potrošača el. energije. Osim toga, identifikovaće se aktivnosti na implementaciji preporuka iz Studije, koje su preduzele Vlade RS i Federacije BiH, uključujući i njihove efekte na trenutno važeće tarife, probleme na koje se naišlo prilikom implementacije preporuka i, na kraju, predložiće se dalje aktivnosti koje bi doprinijele efikasnijoj implementaciji preporuka. Ove aktivnosti bi trebale obezbijediti osnovu za donošenje zaključaka o opštem ambijentu zaštite socijalno ugroženih potrošača el. energije.

Istraživanje će se zasnivati na analizi preporuka iz Studije sprovodeći dubinske intervjue sa stejkholderima. Zainteresovane strane čine relevantna ministarstava, regulatorne komisije i centari za socijalni rad.

Konsultant namjerava da organizuje anketu vezano za planiranje buduće potrošnje el. energije (Modul 1.). Ukoliko do toga dođe u anketi bi bilo postavljeno i nekoliko ptanja vezanih za


POČETNI IZVJEŠTAJ

86

subvencioniranje potrošača električne energije, odnosno kako potrošači vide dosadašnje rezultate provođenja preporuka iz Studije.

Razvoj podrške socijalno ugroženim potrošačima el. energije

Polazeći od rezultata Studije, analize postojećih mehanizama zaštite socijalno ugroženih potrošača el. energije, iskustava zemalja u razvoju i tranziciji i rezultate regionalnih inicijativa, identifikovaće se osnovni strategijski pristup razvojnom mehanizmu zaštite.

Iskustva relevantnih zemalja u razvoju i tranziciji, kao i rezultati regionalnih inicijativa, u vezi sa podrškom socijalno ugroženim potrošačima el. energije razmotriće se za stolom i utvrdiće se njihova prihvatljivost u BH uslovima. Ukoliko se pronađe prihvatljiv model u nekoj od bližih zemalja, moguće je da konsultant organizuje studijsku posjetu i detaljnije analizira to iskustvo.

Konsultant predlaže, tokom početne faze, pristup i metodologiju rada koji su dati na narednoj skici.

Institucije nadležne za socijalnu zaštitu

Regulatori

Pregled Studije

Prikupljanje podataka o provođenju preporuka

Potrošači

Strateška opredjeljenja socijalne zaštite potrošača el.

energije

Distributivne kompanije

Analiza provođenja preporuka

Ministarstva nadležna za energosektor

Iskustva u okruženju

U okviru ovog Modula Konsultant će sačiniti preporuke za dalje aktivnosti koje se zahtjevaju implementacijom preporuka studije “Socijalna procjena potrošača el. energije i ocjena programa socijalne zaštite” i predložiti proširenje programa socijalne zaštite i na ostale vidove energije, koja se nabavlja, kao i na el. energiju, ukoliko to bude prihvatljivo.


POČETNI IZVJEŠTAJ

87

3.8 Modul 8: Ugljen 3.8.1 Ciljevi modula Snabdjevanje energijom u Bosni i Hercegovini (BiH) je uglavnom bazirano na fosilnim gorivima (ugalj) i hidropotencijalima. Sektor uglja predstavlja tradicionalno važan segment u sektoru energije i ekonomske strukture u BiH. Od ukupnih energetskih potencijala zemlje na ugalj otpada 90 %. Bilansne rezerve lignita i mrkog uglja su procjenjene na četiri milijarde tona, i kao takve predstavljaju značajnu osnovu za proizvodnju električne energije uz korištenje postojećih ( konvencionalnih) i novih tehnologija sagorijevanja.

Tako da je vrlo važno dati ocjenu mogućnosti snabdjevanja ugljem sa aspekta vrste, kvaliteta i cijene uglja (postojećih i novih kapaciteta), transportnih mogućnosti, te potrebe investiranja u sektor rudarstva.

U okviru ovog Modula konsultant će pripremiti slijedeće: • plan potražnje za ugljem do 2020. godine, tj. analizu svih potencijalnih tržišta za ugalj, i • analizu sadašnjeg stanja svih rudnika uglja u BiH u cilju obezbjeđenja inputa za definisanje

potreba za ulaganjem koja će voditi ka unapređenju proizvodnje u postojećim rudnicima i/ili otvaranju novih rudnika , u zavisnosti od zahtjeva tržišta.

Izrada ovog modula je usko vezana za izradu Modula 1 (Energetske rezerve...), Modul 2 (predviđanje potrošnje elek. Energije), Modul 3 (Pregled postojećih termo elektrana, te mogućih novih elektrana) i Modul 9 (Centralno grijanje). Posebna pažnja pri izradi prognoze potražnje za ugljem će se dati segmentu plasmana uglja u termoelektrane kao najznačajnijeg tržišta za domaće ugljeve. 3.8.2 Aktivnosti Aktivnosti koje bi se poduzeli da bi se došlo do ciljeva ovog modula su slijedeće:

• Pregled svih potrebnih studija, strategija, programa koje su do sada urađene

U ovom dijelu će biti urađena analiza svih podataka i preporuka koje su date u studijama, strategiji i projektima

• Prikupljanje podataka sa Rudnika U ovom dijelu će se raditi analiza svih tehničko-tehnoloških, organizacionih, socijalnih, ekonomskih, investicionih, okolišnih informacija pojedinačno za svaki rudnik uglja

• Analiza prikupljenih podataka Analiza svih prikupljenih podataka kao podloga za završnu izradu ovog Modula

• Analiza mogućih tržišta Analiza svih mogućih tržišta za domaće ugljeve ( proizvodnja električne energije, izvoz, sektor industrije, domaćinstva, centralno grijanje...)

• Predviđanje potreba za ugljem do 2020. godine U ovom dijelu će se razmatrati tri scenarija definisana na bazi prikupljenih informacija, potražnja za ugljem kao gorivom za termoelektrane do 2020. godine)

• Investiciona ulaganja u Rudnike


POČETNI IZVJEŠTAJ

88

Ovaj dio će biti baziran na prikupljenim podacima sa svakog rudnika kao osnova pri definisanju pojedinačnih investicija potrebnih za obezbjeđenje održive proizvodnje

• Prijedlog mjera i zaključci Kroz zaključke i preporuke biće dati inputi za prognozu potraženje za ugljem do 2020.godine, i za definisanje potreba za ulaganjem u sektor uglja

3.8.3 Prikupljanje podataka i relevantne BiH institucije Priprema sveobuhvatne prognoze potražnje za ugljem do 2020.godine, kao i potreba za ulaganjem za čitav sektor uglja u BiH predstavlja značajan i izazovan azadatk koji se ne može provesti bez neizbježne bliske saradnje Konsultanta sa relevatnim BiH institucijama i rudnicima uglja. U toku Početne faze (IP) identifikovane us kontakt osobe i ostvareni su prvi kontakti sa njima. U toku faze prikupljanja podataka naglasak je dat na podatke sa rudnika uglja, elektroprivreda u BiH ( EPBiH, EPRS, EPHZ), kao i na zahtjeve Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH (FMERI) i Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS (MPER RS)

U prvoj fazi izrade Studije energetike prikupljene su slijedeće Studije. • Studija troškova u proizvodnji uglja i energije iz termoelektrana u BiH (Bechtel Consulting,

juni,1997.godine) • Studija podobnosti o rudnicima federacije BiH (Marston & Marston,Inc. St. Luis, Missouri,

USA Agencija za trgovinu i razvoj, juni 2000. godine) • Studija o modernizaciji rudnika uglja F BiH (DMT-Montan Consulting GmbH, DMT-MC) • Zajednički program prestruktuiranja BiH

Studija Bechtel pokušala dati uvid u stvarne troškove proizvodnje električne energije u BiH, obuhvatajuči troškove u proizvodnji uglja, te da ocijeni mogučnost da se ovi troškovi reflektuju u tarifama za električnu energiju.

Studija Marston dala je sveobuhvatnu analizu stanja rudnika uglja u federaciji BiH. Ovom studijom su označeni rudnici uglja koji mogu proizvesti ugalj po cijeni od 4,00 KM/GJ odnosno, rudnici koji bi mogli snabdjevati dvije TE (TE „Tuzla“ i TE „Kakanj“) ugljem do 2015. godine.

Studijom DMT-MC je razrađen model mogućeg toka restrukturiranja industrije uglja u F BiH za period 2002-2015, koja za razliku od studije Marston & Marston ne izvodi pojedinačno rezultate rudnika kao osnovu za ocjenu produktivnosti i ekonomičnosti nego ukupan rezultat preduzeća. Ovaj način posmatranja posebno je odlučujući sa stanovišta socijalnog toka restrukturiranja rudarstva u F BiH.

Program prestruktuiranja rudnika je urađen na zahtjev Vlade F BiH, gdje su dae mjere za provođenje prestruktuiranja rudnika kroz optimalizaciju proizvodnje, te predložena moguća riješenja zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenih sa što manjim socijalnim udarima . kao baz za izradu ovog Programa su korištene studije M&M, DMT-MC, Studija ublažavanja socijalnog uticaja restruktuiranja rudnika uglja (Ministarstvo rada USA, 2000.godina), te baza podataka i informacija sa kojima raspolažu rudnici.


POČETNI IZVJEŠTAJ

89

U cilju prikupljanja podataka za izradu ovog Modula izrađen je nacrt upitnika za rudnike BiH. Napravljeni su prvi preliminarni kontakti sa Rudnicima (iako očekujemo da nam se dostave imena kontakt osoba sa nivoa Federalnog ministarstva rudarstva,energetike i industrije F BiH i Ministarstva za privredu, energetiku i razvoj RS - kako je dogovoreno na sastanku u Zagrebu). RI je prikupio sve podatke kojima raspolaže (iz vlastite arhive) , a relevantni su za izradu Modula 8, i sa takvim podacima će se ići na Rudnike radi bržeg i lakšeg dobijanja verifikovanih podataka. Izvršena je analiza tržišta za 1990. godinu (predratni period) i to po oblastima potrošnje (Termoelektrane, Industrija, široka potrošnja)

Slika 1: Položaj Rudnika uglja i Termoelektrana u BiH

RL Kreka

RMU Đurđevik RMU Banovići

RMU Zenica RMU Kakanj

RMU Breza

RMU Bila

RL Tušnica

RL Gacko

RMU Ugljevik RL Stanari

RMU Miljevina

RMU Kamengrad

RL Gra čanica

Rudnici uglja BiH: Lignit Mrki ugalj

Ležišta uglja (potencijalno novi objekti)

Termoelektrane: TE

TE Tuzla

TE Kakanj

TE Ugljevik

TE Gacko

Ležište Bugojno

Ležište Kongora


POČETNI IZVJEŠTAJ

90

Tokom izrade početnog izvještaja prikupljaće se slijedeći podaci sa rudnika uglja u BiH:

Tehničko tehnološki podaci:

o Rezerve uglja (geološke, eksploatacione..) o Kvalitet uglja o Proizvodnja uglja o Plasman i struktura plasmana uglja o Toplotna vrijednost isporučenog uglja o Stanje opreme na rudnicima o Broj i struktura zaposlenih

Ekonomski pokazatelji:

o Troškovi proizvodnje o Investiciona ulaganja o Cijena koštanja po GJ o Cijena koštanja po toni o Normativi utroška osnovnog materijala o Stanje zaduženosti (dugoročne, kratkoročne,tekuće obaveze) sa 31.12.2005.

godine o Bilans stanja i bilans uspjeha (dobit, gubitak)

U prvoj fazi smo identifikovali sve rudnike uglja BiH (aktivne i potencijalne). Rudnici sa podacima o adresi, telefonima,E-mail adresama, odgovornim osobama dati su u tabeli 1.

Red. br. RUDNIK POGON MJESTO TELEFON FAX E-mail PROIZVOD STANJE ODGOVORNO LICE

1. Banovići

PK Čubrić* PK Turija PK Grivice PK Breštica PK Seona Jama Omazići Jama Tulovići

Banovići 035/875-811 035/870-210

035/875-166 [email protected] mrki ugalj

aktivno aktivno aktivno

potencijalno potencijalno

aktivno potencijalno

Munever Čergić, gen. direktor Ibrahim Lapandić, teh. direktor

2. Kreka

PK Dubrave PK Šikulje Jama Mramor Jama Bukinje

Tuzla 035/282-087 035/282-087 [email protected] lignit

aktivno aktivno aktivno aktivno

Mr. Rešad Husagić, gen. direktor Mr. Enver Žigić, teh. direktor

3. Đurđevik

PK Potočari PK Višća II Jama Đurđevik Jama Đurđevik II Jama Potočari

Đurđevik 035/774-970 035/772-667 [email protected] mrki ugalj

aktivno aktivno aktivno aktivno aktivno

Adnan Šabić, gen. direktor Samid Džinić, teh. direktor

4. Kakanj PK Vrtlište Jama Haljinići Jama Stara jama

Kakanj 032/553-640 032/554-620 [email protected] mrki ugalj aktivno aktivno

zatvorena

Haris Neimarlija, gen. direktor Muhamed Plasto, teh. direktor

5. Zenica

Jama Raspotočje Jama Stara jama Jama Stranjani PK Moščanica

Zenica 032/242-861 032/401-000 [email protected] mrki ugalj

aktivno aktivno

zatvorena potencijalno

Safet Durmo, gen. direktor Senad Sarajlić, teh. direktor

6. Breza Jama Sretno/Kamenica Breza 032/783-581 032/783-581 [email protected] mrki ugalj aktivno Jakub Dinarević, gen. direktor

Edin Ćosić, teh. direktor

7. Bila Jama Grahovčići Travnik 030/562-404 030/562-400 - mrki ugalj aktivno Vehbija Nurković, gen. direktor Mehmed Varupa, teh. direktor

8. Gračanica PK Gračanica Gornji Vakuf 030/252-495 030/252-495 [email protected] lignit Mustafa Manjgić, gen. direktor Senad Zahirović, teh. direktor

9. Tušnica PK Tušnica PK Table

Livno 034/202-424 034/202-525 [email protected] mrki ugalj

lignit aktivno

potencijalno Branko Janković, VD gen. direktor

Ivica Krivić, teh. direktor

10. Ugljevik PK „Bogutovo selo“ -Ugljevik

Ugljevik 055/774-369 055/771-327 [email protected] mrki ugalj aktivno Zoran Mićanović, gen. direktor

Anto Gajić, teh. direktor

11. Stanari PK Stanari Doboj 053/290-121 053/290-010

053/292-051 [email protected]

[email protected] lignit aktivno

Stevan Lončar, gen. direktor Mr. Dimšo Milošević, teh. direktor

12. Gacko PK „Gračanica“ -Gacko

Gacko 059/464-860 059/475-414

059/464-085 [email protected] lignit aktivno Vlastimir Savičević, gen. direktor Petar Petrović, direktor rudnika

13. Miljevina Jama Nozdre PK Budanj

Miljevina - - - mrki ugalj potencijalno potencijalno

gen. direktor teh. direktor

14. Sanski Most Kamengrad Sanski Most 063/899-737 063/899-738 037/684-412

- mrki ugalj potencijalno Muradif Memić, gen. direktor

*PK-površinski kop


POČETNI IZVJEŠTAJ

92

Tokom izrade početnog izvještaja prikupljeni su podaci o rezervama, kvalitetu uglja, priozvodnji uglja (za period 1990, 2000.-2005.godina), plasmanu uglja (za period 1990, 2000.-2005.godina), investicijama i troškovima (za period 1990, 2000.-2005.godina), strukturi i broju radne snage (stanje 31.12.2005. godine) , bilans stanja i uspjeha , kaloričnoj vrijednosti uglja za slijedeće rudnike:

• Rudnik „Banovići“ (mrki ugalj) • Rudnik „Kreka“ (lignit) • Rudnik „Đurđevik“(mrki ugalj) • Rudnik „Kakanj“ (mrki ugalj) • Rudnik „Ugljevik“ (mrki ugalj)

U narednom periodu će se prikupiti podaci za slijedeće rudnike:

• Rudnik „Zenica“ (mrki ugalj) • Rudnik „Breza“ (mrki ugalj) • Rudnik „Bila“ (mrki ugalj) • Rudnik „Gračanica“ (lignit) • Rudnik „Tušnica“ (lignit) • Rudnik „Stanari“ (lignit) • Rudnik „Gacko“ (lignit) • Rudnik „Miljevina“ (mrki ugalj) • Rudnik „Sanski Most“ (mrki ugalj)

3.8.4. Pristup i metodologija Cilj izrade plana za sektor uglja predstavlja definisanje položaja uglja u ukupnim energetskim resursima za slijedećih 15 godina (drvo, hidro potencijal, biomase, vjetar...). U tom smislu potrebno je definisati sadašnji položaj rudnika uglja (rezerve, proizvodnja, troškovi, stanje opreme, broj zaposlenih, zaduženja...), što se planira postići u saradnji sa relevantnim kontaktima ( elektroprivrede, rudnici uglja, termoelektrane). Uz sagledavanje sadašnjeg stanja potrebno je dati i prognozu potrošnje električne energije da bi se dao plan potreba za ugljem i investicionih ulaganja u narednih 15 godina. Ugalj kao resurs, uz hidropotencijal, bi trebao biti primarni energetski resursr u BiH. Da bi realizovao plan za sektor uglja potrebno je izvršiti tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu svih objekata za prozvodnju uglja. Kod izrade ovog Modula uzeće se u obzir 3 scenarija, što će se bazirati na rezultatima Modula 2 ( prognoza potražnje za energijom). Tehničko-tehnološka analiza Kriti čki sagledati funkcionisanje tehnoloških cjelina u okviru proizvodnih objekata sa posebnim težištima na:

• ostvarena proizvodnja uglja i otkrivke u 1990.godini, u periodu 2000. - 2005. godine i planske veličine u periodu do 2020. godine,


POČETNI IZVJEŠTAJ

93

• stanje opreme pojedinih faza rada rudnika • primjenjene metode eksploatacije uglja • pregled postrojenja za pripremu/preradu uglja • pregled planova za zatvaranje rudnika/pogona dobijenih od rudnika uglja • potencijalno novi objekti • investiciona ulaganja u objekte i opremu • poslove održavanja opreme i sistema • stanje uposlenika na dan 31.12. 2005. godine i godišnje planove zapošljavanja do

2020. godine Ekonomska analiza - Postojeće stanje

• Tržište i plasman uglja • Visina i struktura kapitala • Kreditna zaduženost i neizmirene obaveze • Investiciona problematika • Troškovi osnovnih repromaterijala • Ostali troškovi poslovanja • Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha u periodu 2000 -2005.godina

- Mjere i aktivnosti

• Konsolidacija u oblasti proizvodnje i zaposlenosti • Tržišna konsolidacija (prodaja uglja i drugih resursa, nabavka sirovina i energenata) • Mjere aktivnosti u oblasti troškova • Optimalizacija investicija • Finansijska konsolidacija na kraći rok • Dugoročna ekonomska konsolidacija društva i očekivani efekti

Planirani pristup i metodologija Predloženi pristup izrade plana u početnom izvještaju je slijedeći:

- Prikupljanje ulaznih podataka (iz rudnika uglja i termoelektrana, te iz sopstvene baze podataka)

- Proizvodnja uglja po rudnicima u skladu sa planiranim scenarijima - Prognoza potražnje za ugljem izvedena iz analiza tržišta (električne energije,

industrije, široke potrošnje...) - Tehnička-tehnološka analiza (postojeće stanje i mogučnosti Rudnika) - Ekonomska analiza - Izvođenje zaključaka na osnovu rezultata tehničko-tehnološke i ekonomske analize

Primjenjeni pristup i metodologija će dijelom takođe biti bazirani i na iskustvima prethodno izrađenih studija i petogodišnjih planova poslovanja rudnika koje su po zakonu bili obavezni da izrade, kao i preporukama i sugestijama dobijenih od relevatnih kontakata.


POČETNI IZVJEŠTAJ

94

3.8.5. Komentar na primjedbe Svjetske banke i Komisije za implementaciju Studije Kao što se zahtjeva projektnim zadatkom, Modul 8 će uključiti osvrt koji će se rudnici održati a koji zatvoriti i koliko će radnika biti višak i to na bazi nalaza dosada urađenih Studija o rudnicima BiH. Pored toga kod analize očekivanog nivoa proizvodnje za period do 2020 godine će biti dat i optimalan broj radnika potreban da se ostvari taj nivo proizvodnje. Na bazi dosad urađenih istraživanja i Studijskih rješenja dat ćemo pregled potencijalnih ležišta i novih rudnika uglja u cilju snabdjevanja novih i postojećih Termoelektrana (kao npr. Rudnik i Termoelektrana „Ugljevik II“, Rudnik i Termoelektrana „Gacko II“, Termoelektrana „Stanari“ sa postojećim ležištem, Rudnik i Termoelektrana „Bugojno“). Za potencijalna ležišta i Rudnike dat ćemo slijedeće podatke:

- Rezerve uglja na dotičnoj lokaciji - Toplotnu vrijednost uglja - Očekivanu godišnju proizvodnju

Kroz tehničko tehnološku obradu podataka vezanih za svaki proizvodni objekat (Rudnik) dat ćemo cijenu koštanja tone uglja na mjestu potrošnje, a usporedba sa cijenom uvoznog uglja vršit će se u ekonomskom dijelu ovog Modula. Primjedbe iznesene od Komisije za implementaciju Studije sektora energetike u BiH, su usvojene i otklonjene u tekstu Modula 8.


POČETNI IZVJEŠTAJ

95

3.9 Modul 9: Centralno grijanje 3.9.1 Ciljevi modula U ovom modulu konzultant će analizirati opće stanje u sektoru toplinarstva (sistemi daljinskog grijanja - DG), te razmotriti okvire i izazove za budući razvoj sistema daljinskog grijanja. Ovaj modul bi trebao posebno ispuniti sljedeće ciljeve:

• Prikupiti i analizirati raspoložive podatke o postojećim sustavima daljinskog grijanja i njihovoj konkurentnosti (ocijeniti stvarno stanje DG-a, dati pregled proizvodnih postrojenja)

• Analizirati organizacijske i financijske učinke toplinarskih poduzeća (analizirati stvarno poslovno stanje u toplinarskim poduzećima)

• Prikupiti i analizirati postojeće podatke o potrošnji i proizvodnji toplinske energije

• Identificirati osnovne pokretače razvoja potražnje za energijom, ali također prepoznati relevantnu legislativu, regulativu i infrastrukturalna pitanja vezana uz razvoj sektora toplinarstva, razmotriti konkurentnost proizvodnje toplinske energije iz alternativnih izvora

• Napraviti zbirne projekcije potražnje toplinske energije iz DG-a u narednih 15 godina.

• Predložiti mjere za revitalizaciju i poboljšanja u smislu energetske efikasnosti i poslovnog razvitka (razvoj tržišta)

Tijekom Početne faze (Inception Phase - IP) planirano je izvršiti uvid u stanje (screening) sektora toplinarstva (prepoznati relevantna geografska područja i toplinarska poduzeća koja u njima posluju), razviti prikladan upitnik za sam proces te ga dostaviti toplinarskim poduzećima, i procijeniti da li su dostupni podaci dostatni i relevantni za pripremu i realizaciju Modula. 3.9.2 Opći pregled sustava toplinarstva U Sarajevu su dostupni različiti izvori toplinske energije: stambene zgrade su obično spojene na DG, pri čemu se toplinska energija proizvodi iz plina, teškog loživog ulja, ugljena i dr. Javna poduzeća BH Gas (uvoznik) i Sarajevo Gas (lokalni distributer) upravljaju plinskim sistemom, no osim u gradu Sarajevu, plin nije dostupan kao energent za grijanje pa se u većini slučajeva koristi drvo za ogrjev (u pojedinačnim domaćinstvima) ili teško loživo ulje (u većim sustavima). Veći urbani centri, posebno oni smješteni u blizini značajnih industrijskih kapaciteta ili termoelektrana, koriste DG u značajnom opsegu (Zenica, Tuzla, …). Ostala domaćinstva kao energent za grijanje koriste ugljen, drvo ili loživo ulje, a neka domaćinstva koriste električnu energiju kao dodatan izvor grijanja. U većini slučajeva, ukoliko nije raspoloživo daljinsko grijanje, a s obzirom na nisku razinu prihoda po stanovniku, koristi se najjeftiniji energent za grijanje – drvo. Komercijalni objekti, škole, bolnice i druge slične institucije obično imaju vlastite kapaciteta za proizvodnju toplinske energije (osim ako su spojene na sistem DG), koje u sarajevskom kantonu pretežito koriste plin kao gorivo, dok se u drugim dijelovima regije koristi teško loživo ulje ili ugljen.


POČETNI IZVJEŠTAJ

96

U većem dijelu Republike Srpske dostupni energenti za grijanje su većinom kruta goriva i loživo ulje, te električna energije. Dio domaćinstava u gradovima koristi sisteme daljinskog grijanja, no javna usluga daljinskog grijanja je dostupna u urbanim područjima ili čak samo blokovima u urbanim centrima (Banja Luka, Bihać, Prijedor, …). Toplinska energija se prije rata često proizvodila u toplanama na mazut ili kruto gorivo, no nakon rata broj takvih potrošača se smanjuje. Stanovništvo Hercegovine uglavnom koristi električnu energiju ili ugljen/drvo za grijanje. Manji broj kućanstva dobiva toplinsku energiju iz toplana ili koristi neki drugi izvor toplinske energije (plinske boce ili sl.). Iako postoje viškovi proizvodnje električne energije, problemi s opskrbom električnom energijom postoje, te su u ovoj regiji česte redukcije. Posebno treba naglasiti da se solarna energija ne koristi za grijanje, iako u ovom području broj sunčanih dana godišnji iznosi približno 230. Siromaštvo, tj. nizak životni standard i niska kupovna moć su osnovni razlog zašto se solarna energija ne iskorištava. U prijeratnom razdoblju su postojale energane na ugljen i loživo ulje u nekim dijelovima većih gradova (većina ih je bila u Mostaru). Ove su elektrane uništene u toku rata pa se u ovom trenutku razmatra investiranje u njihovu obnovu. 3.9.3 Pregled sektora toplinarstva Kako je prethodno navedeno, sistemi daljinskog grijanja su postojali i još uvijek postoje u većim gradovima. Stoga je prije posljednjeg rata većina urbane populacije bila zavisna o toplinskoj energiji iz DG-a. Danas je većina tih sustava u dosta lošem stanju, neodržavana i zastarjela, te je potrebna njihova značajna modernizacija. Prema prethodnim, javno dostupnim studijama (Bosnia and Herzegovina 1996-1998 Lessons and Accomplishments: Review of the Priority Reconstruction Program and Looking Ahead Towards Sustainable Economic Development, The World Bank), instalacije daljinskog grijanja su u derutnom stanju uslijed lošeg održavanja, te se do početka 1996. godine broj mreža toplinarstva koje su u pogonu smanjio za dvije trećine. U međuvremenu su neki od ovih sistema rekonstruirani kroz neki od programa obnove, ali od otprilike dvadeset sistema u cijeloj BiH, samo su u Sarajevu napravljene značajnije rekonstrukcije. Može se zaključiti da su u većini drugih sistema napravljene samo nužne i privremene rekonstrukcije, te je jasno da se u većini sistema, osim u Sarajevu, postoje značajni gubici koji dostižu i do 60 posto. Zadnji podaci objavljeni kroz program The Minicipal Network for Energy Efficiency (MUNEE), financiran od strane USAID-a, pokazuju da se toplinarska poduzeća u BiH susreću s problemima pri naplati računa za isporučenu toplinsku energiju. Niski nivo naplate onemogućava zadovoljavajuće održavanje postojećih sistema, a posebno onemogućava investicije u nadogradnju sustava. Osim toga, nedavno prihvaćen Zakon o zaštiti potrošača govori kako se energija isporučena potrošaču treba mjeriti, a ne alocirati prema zauzetoj površini (kvadraturi) što je trenutan slučaj. Stoga se može pretpostaviti da su postojeće toplane i pripadajuća oprema, posebno kotlovnice, stare između 20 i 25 godina, tj. na rubu svoga životnog vijeka, što rezultira niskom efikasnošću sustava. S obzirom da većina toplinarskih poduzeća posluje s gubitkom,


POČETNI IZVJEŠTAJ

97

ne postoji način na koji bi se investiralo u održavanje, a posebno se ne vidi način kako bi se investiralo u daljnji razvoj poslovanja. 3.9.4 Ključne informacije o postojećim toplinarskim poduzećima Za vrijeme IP-a, izdvojena su poduzeća kojima je osnovno djelovanje isporuka toplinske energije krajnjim potrošačima. Osim toga, sakupljeni su i neki osnovi podaci o gradovima, lokalnoj zajednici i regiji u kojoj ta poduzeća posluju. Tablica 3.9.1 daje popis ovih poduzeća i osnovne informacije o lokalnom okruženju u kojoj posluju, dok slika 3.9.1 daje geografski raspored pojedinih poduzeća (sistema DG) unutar BiH.

Slika 3.9.1: Lokacije postojećih sistema daljinskog grijanja

Ugljenokopi

BBoossaannsskkii BBrroodd

ČČeelliinnaacc

KKaakkaannjj

TTeeššaannjj

LLuukkaavvaacc

Toplifikacijski sustavi


POČETNI IZVJEŠTAJ

98

Tablica 3.9.1: Toplinarska poduzeća i osnovni podaci o području na kojem djeluju ID Naziv poduzeća Grad Entitet Br. stan. općine Br. stan. grada

1 JP „KOMUNALAC“ Banovići FBiH 26.344

2 JP "RAD" Lukavac FBiH 57.070 12.607

3 „CENTRALNO GRIJANJE“ d.d. Tuzla FBiH 130.402 88.521

4 JP „TOPLANE“ Breza FBiH 14.618 -

5 JP „GRIJANJE KAKANJ“ Kakanj FBiH 47.230 12.406

6 J.P. „TOPLANA“ d.o.o. Tešanj FBiH 40.924 -

7 JP „GRIJANJE „ Zenica FBiH 122.838 85.649

8 „GEOTERM ILIDŽA“ d.o.o. Sarajevo Ilidža FBiH 403.028 51.951

9 KJKP „TOPLANE SARAJEVO“ Sarajevo FBiH 403.028 -

10 JKP "VIK" Konjic FBiH 43.878 15.950

11 JKP „SANA“ Sanski Most FBiH 46.446 13.551

12 TOPLANA AD BANJA LUKA Banja Luka RS 176.948 173.748

13 JP „GRADSKA TOPLANA“ Bijeljina RS 87.698 27.692

14 OJDP „GRADSKO GRIJANJE“ Čelinac RS 16.921 -

15 AD „TOPLANA“ Derventa RS 51.078 -

16 JP „GRADSKA TOPLANA“ Doboj RS 92.726 27.235

17 JKP „TOPLANA“ Gradiška (Bosanska Gradiška) RS 54.229 13.346

18 JODP „TOPLANA“ Istočno Sarajevo RS 8.807 -

19 JP „GRADSKA TOPLANA“ Pale RS 26.046 -

20 JKP „CENTRALNA TOPLANA“ Prijedor RS 101.763 36.347

21 JP „TOPLANE“ Sokolac RS 13.457 -

22 ODJP "GRADSKA TOPLANA" Srbac RS 19.748 -

23 ODP "TOPLANA" Šamac RS 26.000 -

24 JPIO „ZVORNIK STAN“ Zvornik RS 73.508 -

25 AD „GRIJANJE“ Bosanski Brod RS 30.868 -

Klimatska obilježja Sjeverozapad zemlje karakteriziraju tri klimatske zone: umjerena kontinentalna klima, subplaninska klima i planinska klima. U ovom području najviša godišnja temperatura iznosi 35,3°C dok je najtopliji mjesec Jul. Najniža godišnja temperatura regije je -17,68°C, a prosječna godišnja temperatura je 13,01°C. Prosječan broj sunčanih dana godišnje je 186,4.


POČETNI IZVJEŠTAJ

99

Sjeveroistok zemlje karakterizira taođer kontinentalna klima sa značajnim godišnjim promjenama temperature i količine padalina. U centralnim dijelovima BiH karakteristična je izrazito kontinentalna klima, tj. blaga kontinentalna klima u nižim predjelima i planinska klima u višim predjelima (preko 1000 metara nadmorske visine). Karakteristična su topla ljeta i hladne zime, s jasnim prijelazima između sva četiri godišnja doba. Temperatura varira od -28°C do +39°C, s godišnjim prosjekom od 11°C. Klima u području grada Sarajeva je također klima kontinentalna, s karakterističnim godišnjim dobima, vrućim ljetima i hladnim zimama. Viša područja imaju kratka i hladna ljeta, te dugo i oštre zime. Prosječne ljetne temperature se kreću između 30°C i 35°C u gradovima i područjima u blizina dolina rijeka, dok ljetne temperature u planinskim područjima načelno ne prelaze 25°C. Zimske temperature se kreću između 0°C i 20°C u dolinama, a u planinskom djelu se spuštaju do -28°C. Dostupni tehnički podaci Prije rata, većina gradova u BiH s više od 25.000 i više stanovnika je imala mrežu daljinskog grijanja. Osim vezane proizvodnje električne i toplinske energije u Tuzli i Kaknju, manja kotlovska postrojenja su proizvodila toplinsku energiju za lokalne sustave daljinskog grijanja. Sistemi DG-a u BiH su opskrbljivali 120.000 stanova, što je ekvivalent cca 450.000 stanovnika ili 10 posto ukupnog stanovništva u BiH. Toplinarsko poduzeće Toplane Sarajevo posjeduje najveći sistem daljinskog grijanja u BiH. Unatoč značajnim oštećenim sustava, tokom posljednje četiri godinu spomenuto poduzeće je uspjelo priključiti i doseći broj potrošača kojima je dostavljalo toplinsku energiju u 1992. godini. U 2003. Toplane Sarajevo griju gotovo 50.000 stanova. Osnovni podaci o sistemu DG-a su:

� Ukupan broj individualnih kotlovnica: 129 - Srednje i velike kotlovnice: 44 - Krovne kotlovnice: 85

� Instalirani kapacitet: 485 MW � Zakupljena snaga: 346 MW � Duljina distributivne mreže: 62 km � Toplinske stanice: 140 � Broj grijanih stanova (potrošača): 45.544 � Broj zaposlenika: 35

Toplinarsko poduzeće Toplana AD Banja Luka upravlja velikim sistemom daljinskog grijanja u gradu Banja Lula. Od početaka rada ovog sistema 1970. god., oko 23.000 stanova i 620 drugih potrošača je priključeno na sistem. Osnovni podaci o sistemu DG-a su:

� Ukupan broj individualnih kotlovnica: 6 � Instalirani kapacitet: 232 MW � Duljina distributivne mreže: 45 km � Toplinske stanice: 200 � Broj grijanih stanova (potrošača): 23.000


POČETNI IZVJEŠTAJ

100

� Ukupna grijana površina domaćinstava: >1.000.000 m2 � Broj zaposlenika: 120

Toplinarsko poduzeće JP Grijanje Kakanj upravlja sistemom daljinskog grijanja srednje veličine, distribuirajući toplinsku energiju proizvedenu u TPP Kakanj. Od početka pogona, 1986. god., oko 24 male kotlovnice su bile zamijenjene sistemom DG-a. Danas Grijanje Kakanj osigurava toplinu za oko 15.000 ljudi i 3000 adimistrativnih ili uslužnih objekata. Osnovni podaci o sistemu DG-a su:

� Proizvodnja: TPP Kakanj � Instalirani kapa: 36 MW, planirani budući kapacitet 100 MW � Zakupljena snaga: 58 MW (planirani novi kapaciteti 82,6 MW) � Duljina distributivne mreže: 20 km � Toplinske stanice: 19 � Grijanja površina: oko 206.251 m2

- domaćinstva: 156.070 m2 - uslužni i gospodarski potrošači: 49.780 m2

� Broj zaposlenika: 34 Toplinarsko poduzeće Centralno grijanje Tuzla upravlja velikim sistemom daljinskog grijanja u gradu Tuzli. Od početka pogona, 1983. god., oko 68 malih kotlovnica je bilo zamijenjeno sistemom daljinskog grijanja (oko 45 i danas postoji), i oko 14.000 stanova i 2.000 drugih potrošača je priključeno na sistem. Osnovni podaci o sistemu DG-a su:

� Proizvodnja: TPP Tuzla � Zakupljena snaga: 185 MW � Broj grijanih stanova: 14.000

Vlasništvo i konkurentnost Prema dostupnim podacima, gotovo sva poduzeća su javna poduzeća u vlasništvu vlade pojedinog entiteta i upravljana od strane lokalne zajednice. Nadležnost i odgovornosti lokalne zajednice prema javnim i komunalnim poduzećima su regulirane lokalnim zakonima na razini entiteta (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine). Sustav naplate DG-a Sustav naplate je uvjetovan politikom vlade entiteta ili lokalne zajednice i cijene često ne osiguravaju gospodarsku održivost same usluge. Osim toga, naplata računa je vrlo niska, manja od 50 posto, te ne postoji poseban sustav naplate za socijalno ugrožene skupine. Restrikcije u dobavi su česte, te se trošak rada sustava financijski potiče od strane lokalnih i entitetskih vlada na principu pokrivanja dugova (spašavanja) u posljednji tren. Primarni problemi Stvari primarni problemi koji su prepoznati od strane Svjetske banke u okviru studije Bosnia and Herzegovina - Infrastructure and Energy Strategy (Report No. 29023-BA, June 15, 2004) su sljedeći:


POČETNI IZVJEŠTAJ

101

� od 25 toplinarskih sustava u BiH, jedino u oko 4 od njoh su napravljane ikakva poboljšanja, nadogradnje ili sanacije u posljednjem desetljeću. Sustav daljinskog grijanja je općenito u izrazito lošem tehničkom stanju što dovodi do značajnih gubitaka i visokih troškova unatoč njihovoj važnosti za lokalne i komunalne usluge. Može se reći je sektor toplinarstva generalno zanemaren te mu se ne pridaju dovoljni značaj od strane lokalne ili entitetske uprave.

� ne postoje sistematizirani podaci o sistemima daljinskog grijanja izvan dva najveća centra (Sarajevo i Banja Luka).

� ne postoji regulatorni nadzor sektora. Uz ostale komunalne usluge, toplinarske usluge su pod nadzorom lokalnih zajednica koje su sklone određivanju cijena usluge ispod razine koja bi osigurala izbjegavanje dugoročnog degradiranja infrastrukture.

� većini sustava nedostaje kapaciteta kako bi se provelo individualno mjerenje potrošnje ili da bi se omogućilo potrošačima da sami mjere vlastitu potrošnju.

� regulirana cijena primarnog energenta, posebno plina, stavlja toplinarska poduzeća u nepovoljan položaj (npr. u Sarajevu) što bi moglo ugroziti buduće poslovanje.

Ista studija je predložila strateške ciljeve za 2007.:

� implementaciju programa za poboljšanje tehničke efikasnosti – provesti potpunu sanaciju i instalaciju kontrolnih elemenata.

� uspostaviti regulatorni nadzor nad toplinarskom djelatnošću. � proširiti sustav na novoizgrađena područja/zgrade u gradovima sa saniranim sustavima � prijeći na proizvodnju toplinske energije iz prirodnog plina kao primarnog energenta u

gradovima koji će biti spojeni na plinovod. U većini tranzicijskih zemalja pa tako i BiH, ključan problem poslovanja DG kao djelatnosti obilježava odnos cijena energenata za proizvodnju toplinske energije i prodajnih cijena proizvedene toplinske energije. Nabavne cijene energenata se tržišno formiraju (ili se nabavna cijena toplinske energije određuje u srazmjeru cijeni goriva), dok su prodajne cijene pod kontrolom jedinica lokalne samouprave te su često pod pritiskom socijalne politike, ali bez ikakvih financijskih poticaja iz proračuna ili nekog drugog fonda. Tako se dolazi u situaciju da prodajna cijena toplinske energije ne pokriva stvarne proizvodne ili nabavne troškove, što upućuje da rješenje DG-a nije samo u podizanju cijena toplinske energije, već i u adekvatnoj politici cijena goriva, odnosno potrebi da se kroz odgovarajuću energetsku politiku stave u ravnotežu cijena goriva i prodana toplinska energija. U tom smislu je načelna preporuka da se donošenjem odgovarajućeg zakonodavnog i regulatornog okruženja uredi djelatnost toplinarstva na cjelovit način, što će biti predmet preporuka ovog Modula 9.


POČETNI IZVJEŠTAJ

102

3.9.5 Smjernice za razvoj sektora toplinarstva S obzirom na utjecaj tržišnih mehanizama i utjecajem izbora potrošača, osnovno pitanje kad se razmišlja o razvoju sektora toplinarstva je kako prilagoditi promjene i trendove u tržišnom okruženju, te kako optimalno iskoristiti postojeći potencijal a istovremeno minimalizirati slabosti koje proizlaze iz prijetnja i rizika. Postoje dva kritična pokretača koja treba imati u vidu pri sagledavanju razvoja sistema daljinskog grijanja: (1) povećanje energetske efikasnosti postojećih sustava kroz zamjenu ili sanaciju zastarjelih proizvodnih sustava i (2) povećanje ukupne potražnje za toplinskom energijom. Prvi zahtjev je logična posljedica svakog razvoja i svake mjere smanjenja troškova, ali s obzirom na drugi pokretač, smanjenje potrošnje energije u zgradama koje bi trebalo biti jedan od glavnih ciljeva svake energetske strategije (kao i uvođenje EU Direktive 2002/91/EC o energetskim performansama zgrada) je naizgled u kontradikciji s ekonomski opravdanim proširenjem mreže daljinskog grijanja pri čemu je energetska potrošnja bitna stavka razvoja. Stoga potencijal razvoja sistema daljinskog grijanja leži u pružanju dodatne usluge, poboljšanju kvalitete usluge i povećanju efikasnosti sustava. Razvoj sistema daljinskog grijanja treba usmjeriti k onim sustavima koju nude najviše uštede u energiji goriva, s pozitivnim učincima na konačnu cijenu topline i očuvanje okoliša. Ključno pitanje pri razmatranju razvoja sistema daljinskog grijanja je kako se toplinarska poduzeća trebaju prilagoditi promjenama koje će nastati uslijed novog tržišnog okruženja i kako optimalno iskoristiti postojeće potencijale i minimalizirati slabosti koje bi mogle nastati uslijed razvoja tržišta, kao i pripadajuće rizike. Slika 3.9.2 prikazuje osnovne komponentne makro okruženja toplinarstva koje utječu na općeniti razvoj sektora, ali su istovremeno relevantne i na lokalnoj razini za svako toplinarsko poduzeće s obzirom na lokalni karakter toplinarskog poslovanja.

Macroeconomics Environment

Legislation

Social Standard &

LifestylePopulation

Demographic

Technologies

National Economic Conditions

District HeatingCompany

Fuel SuppliersAlternative

Heating Systems

ConsumersBuyers

PossibleNew Entries

Local Community

��

Direct Business / Market Environment

Slika 3.9.2: Razvoj toplinarskih poduzeća – makro okruženje i poslovanje na lokalnoj

razini


POČETNI IZVJEŠTAJ

103

Djelomični odgovor na postavljena pitanja se može naći ako se sagledaju pozitivna iskustva poslovanja i razvoja ovog sektora u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama koje su se susretale s strukturalnim reformama, osnaživanjem tržišta i povećanjem konkurencije. Stoga je potrebno sagledati EU zakonodavni okvir, npr. smjernice relevantne za zakonodavstvo u sektoru toplinarstvo. Potrebno je istražiti iskustva zemalja članica u sektoru toplinarstva, uključujući i kogeneraciju. S druge strane, sadašnji nacionalni zakonodavni okviri relevantni za sektor toplinarstvo i očekivani razvoj također treba analizirati: zakonodavni i regulativni okvir koji uključuje energiju i/ili toplinarski zakon i sekundarnu legislativu, regulativu s obzirom na mjerenje potrošnje i naplatu računa, tarifnu strukturu koja uključuje i eventualne subvencije (ili među sektorne poticaje). Imajući na umu potrebu za kvalitetno pripremom dokumentacije i evaluacijom situacije u ovom sektoru s obzirom na donošenje strateških odluka vezane za istu, potrebno je napraviti analizu uvjeta i poslovnih učinaka poduzeća koje se bave proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, kao i utjecaja tržišnog i regulatornog okruženja na sektor toplinarstva. Analizirajuću bitne tehničke, tehnološke i poslovne karakteristike toplinarskih poduzeća potrebno je napraviti neovisnu pretpostavku o uvjetima i relacijama unutar sektora kao industrijske grane, tržišnog potencijala, uvjeta i mogućih trendova potrošnje toplinske energije. Analiza potencijala je referenca pri evaluaciji i razumijevanju sadašnjeg stanja i potencijalnih uspjeha u budućnosti, bitna je za dugoročnu stabilnost poslovnih aktivnosti i određivanja trajne dinamičke bilance između poduzeća i okruženja. Relacija između cijene goriva i cijene energije je od iznimnog značaja za poslovne aktivnosti i, nadalje, sam razvoje toplinarskog sektora. Postojanje tarifnih sustava za električnu energiju, prirodni plin ili druga goriva, ima velikog utjecaja na poslovno okruženje u sektoru toplinarstva s obzirom da regulirana cijena goriva određuje budućnost i osigurava održivost poslovanja, dok eventualno odsustvo harmonizacije različitih tarifnih sustava može rezultirati određenim ograničenjima s posljedicama koje bi trebalo dodatno istražiti. Osim navedenog, uslijed određenih povoljnih poslovnih situacija razvoj i razvoj toplinarskih djelatnosti se može pretpostaviti kroz projekte kao što su izgradnja kotlovnica, bilo kućnih, blokovskih ili industrijskih, izgradnja industrijskih kogeneracijskih jedinica, kao i kroz druge razvojne projekte kao što su ESCO modeli, daljinsko hlađenje, itd. Na posljetku, slika 3.9.2 daje shematski pregled ključnih izazova pri razvoju bilo kojeg toplinarskog poduzeća, a koji bi se trebali razmotriti kako bi se prepoznali potencijalni budući razvojni pravci.


POČETNI IZVJEŠTAJ

104

Slika 3.9.3: Ključni izazovi pri razvoju toplinarskih poduzeća

3.9.6 Pristup i metodologija Unutar ovog modula konzultant treba pripremiti projekcije opskrbe i potražnje za toplinskom energijom iz sistema daljinskog grijanja (DG) za tri scenarija određena u Modulu 1 za 15-godišnje razdoblje (2005.-2020.), dajući pregled trenutačnog stanja u sektoru i prijedloge potencijalnih razvojnih pravaca. Prateći prethodno razmatrane pravce razvoja sustava toplinarstva, slika 3.9.4 daje prikaz pristupa i predloženu metodologiju kako bi se dobili glavni zaključci ovog modula. Aktivnosti koje će trebati poduzeti kako bi se dobili navedeni rezultati opisani su u tablici 3.9.2.


POČETNI IZVJEŠTAJ

105

Slika 3.9.4: Pristup i metodologija strategije razvoja toplinarstva


POČETNI IZVJEŠTAJ

106

Tablica 3.9.2: Aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se dobili glavni zaključci Modula 9 Aktivnosti

1 Sakupiti i analizirati dostupne podatke o postojećim toplinarskim poduzećima i njihovoj konkurentnosti

Razmotriti do sada izrađene studije (ako postoje) i druge izvore vezane za sektor toplinarstva. Sagledati tehničke i tehnološke mogućnosti za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom u lokalnim zajednicama u kojima postoji DG. Poslovna aktivnost i vlasnička struktura toplinarskih poduzeća. Broj potrošača. Indikatori apsolutne veličine određenog DG-a, proizvodni kapaciteti, distribucijski sustavi. Sakupiti i analizirati cijene i načine naplate u određenom DG-u- Sagledati cijene goriva za sektor toplinarstva i usporediti ovu cijenu s konkurencijom (cijena konkurentnih energenata).

2 Analizirati organizacijske i financijske performanse poduzeća iz sektora toplinarstva

Analizirati poslovne indikatore i indikatore efikasnosti poslovanja toplinarskih poduzeća. Analizirati organizacijske karakteristike, strukturu i važnost postojećeg DG-a u lokalnoj zajednici. Financijski indikatori poslovnih performansi u sektoru toplinarstva: zaduženost, likvidnost, indikatori ekonomske aktivnosti, indikatori profitabilnosti, indikatori efikasnosti.

3 Sakupljanje i analiziranje postojećih podataka o potrošnji i proizvodnji toplinske energije

Sakupiti podatke i analizirati postojeću proizvodnju i potrošnju toplinske energije. Sakupiti i analizirati podatke o uporabi različitih vrsta goriva za proizvodnju toplinske energije u lokalnim zajednicama s postojećim kapacitetima. Napraviti pregled ukupne grijane površine i proizvodnje potrošne tople vode. Komentirati ukupnu efikasnost sustava.

4 Identificirati ključne pokretače razvoja potražnje za toplinskom energijom

Komentirati karakteristike topline (toplinske energije) kao proizvoda (usluge), razmotriti strukturu potrošača. Odrediti karakteristike tržišnog natjecanja: konkurencija u sektoru toplinarstva, potencijalni novi ulasci na tržište, konkurencija između topline iz DG-a i drugih izvora (alternativne usluge), mogućnosti i pregovaračka moć prema dobavljačima, mogućnosti i pregovaračka moć prema kupcima, opća razvojna strategija. Analizirati utjecaj regulatornog okruženja na razvoj tržišta i poslovnu aktivnost toplinarskih poduzeća: dati pregled relevantnih zakonskih acquis EU, pregled iskustava nekih zemalja članica EU. Kratak pregled relevantnih nacionalnih zakona i regulativa.

5 Napraviti zbirne projekcije potražnje i opskrbe toplinskom energijom iz DG-a u narednih 15 g.

Situacija i pregled razvoja u posljednjih 5 godina, očekivanja i razvojni planovi razmatranih poduzeća. Istražiti karakter, dinamiku i potencijalne učinke razvoja tehnologija. Pretpostaviti budući razvoj toplinarskog sektora s pretpostavkama o veličini tržišta za toplinsku energiju iz sustava toplinarstva i perspektiva veličina tržišta kroz izgradnju novih objekata i prelaska postojećih na DG (stambene zgrade, nestambene zgrade, poslovne zgrade). Vremensko razdoblje za projekcije je od 2005 do 2020. Komentirati projekcije s obzirom na normalnu potražnju (prosječan broj stupanj dana godišnje), utjecaj ekstremnih godina (statistički minimum i maksimum godišnjeg broja stupanj dana) i potražnju za potrošnom toplom vodom.

6 Predložiti rješenja za sanaciju i poboljšanje energetske efikasnosti, te razvoj poslovanja

Komentirati ključne faktore uspjeha u poslovnim aktivnosti toplinarskih poduzeća u okviru očekivanog razvoja i tržišnih karakteristika. Analizirati prednosti i mane toplinarstva u smislu tržišnih karakteristika. SWOT matrica – unutrašnje snage i slabosti i vanjske prilike i opasnosti. Razmotriti karakteristike okruženja i doprinos proizvodnju u toplinarstvu. Pregled mogućnosti razvoja – centralizirani sustavi, kotlovnice, industrijske kogeneracijske jedinice i ESCO programi..

3.9.7 Upitnik - uvid u stanje (screening) postojećih toplinarskih poduzeća Kako bi se prikupili relevantni podaci o sadašnjem stanju u sektoru toplinarstva i razvojnim mogućnostima, kao i pogonskim i poslovnim karakteristikama poduzeća iz ovog sektora, razvijen je upitnik o postojećim toplinarskih sustavima i poduzećima kako bi bio ispunjen od strane svakog toplinarskog poduzeća. Upitnik o postojećem sustavu daljinskog grijanja podijeljen je u pet tematskih cjelina. U prvoj cjelini se traže osnovni podaci o poduzeću, s posebnim naglaskom na vlasničku strukturu, detaljniji opis djelatnosti poduzeća i kratki opis organizacijske strukture. Drugi dio upitnika se bavi tehničko-tehnološkim karakteristika sustava daljinskog grijanja. U ovom dijelu su postavljeni upiti od broju proizvodnih jedinica (kogeneracijskih, vrelovodnih/toplovodnih, parnih), instaliranim toplinskim kapacitetima,


POČETNI IZVJEŠTAJ

107

korištenom gorivu, kao i karakteristikama vrelovodnih ili parovodnih sustava, te broju i karakteristikama toplinskih stanica. U trećem dijelu upitnika postavljena su pitanja vezana za proizvodnju i prodaju toplinske energije. Razmatraju se klimatske karakteristike razmatranog područja, broja potrošača, te proizvodnja i predaja toplinske energija, kao i potrošnja goriva. U četvrtom dijelu upitnika postavljena su pitanja vezana za tarifni sustav i plaćanje toplinske energije, dok se u posljednjem dijelu upitnika razmatraju pokazatelji poslovanja, tj. troškovi i prihodi za razmatranu godinu, rezultati poslovanja, način naplate računa, potencijalno subvencioniranje ili pokrivanje eventualnih gubitaka poslovanja te struktura bilanci. Posebni upiti su postavljeni na temu vrijednosti investicija u dugotrajnu materijalnu imovinu u razmatranoj godini i predviđene nove investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu u narednom četverogodišnjem razdoblju. 3.9.8 Potrebna podrška – odgovornosti i potrebni podaci od interesnih tijela/grupa Kako bi se uspješno prikupili podaci i sve potrebne informacija, ali kako bi se postiglo razumijevanje oko prioriteta i strateških ciljeva, biti će potrebna snažna podrška glavnih interesnih tijela/grupa. Tablica 3.9.2 daje pregled problema vezanih za sektor toplinarstva, razinu odgovornost i potencijalno potrebnu podršku od strane glavnih interesnih tijela i grupa, a koja je prepoznata u ovom trenutku. Osim informacija i podataka sakupljenih upitnikom, sljedeće podatke će također biti potrebno prikupiti:

� Relevantne studije i analize, gotove i u tijeku. � Ključne lokacije i podaci o istoj: dostupno iz statističkih podataka (demografski

podaci, socijalna pitanja, BNP, klima, itd.) i drugi mogući izvori. � Podaci o alternativama toplinarstvu: drugi energenti, cijene energenata. � Podaci o pogonskom/financijskom okruženju: cijene i naplata, cijena i dostupnost

goriva. � Ako je moguće potrebno je dobaviti indikatore poslovne aktivnosti od relevantnih

financijskih tijela. � Zakonodavno i regulativno okruženje relevantno za sektor toplinarstva.

Prema potrebi (ako će se dostaviti kroz razvoj Modula 1): analiza energetske potražnje – upitnik za industriju, kućanstva i sektor usluga.


POČETNI IZVJEŠTAJ

108

Tablica 3.9.2: Pokrivanje problema od strane interesnih tijela, razina odgovornosti i potencijalna podrška

Tijelo Pokrivanje problema vezanih za CTS, razina odgovornosti i potencijalna podrška

Država - odgovorno Ministarstvo (MoFTER)

Nadležno Ministarstvo nema direktnu odgovornost nad sektorom toplinarstva. Stoga, očekivana potpora je na razini informiranja. Ipak, da bi se pristupilo prikladnim razinama odgovornosti i djelovalo neovisno od lokalnih zajednica u pogledu neodrživih cijena usluge, regulator na državnoj razini treba biti dostupan.

Entitet – odgovorno Ministarstvo

Većina svih toplinarskih poduzeća je u vlasništvu entitetske vlade i pod upravom lokalnih zajednica. Ipak, prema podacima dobivenim od ministarstava entiteta, niti oni nemaju direktnu kontrolu nad sektorom toplinarstva, jer su javne i komunalne usluge regulirane od strane lokalnih vlasti. Stoga, zatečeno stanje, prioriteti i strateški ciljevi trebaju biti razmotreni s odgovornim Ministarstvom entiteta. Osim toga, podrška pri razumijevanju relevantnog zakonodavnog okvira i mogućih mjera je potrebna.

Kanton (Federacija) Prema preliminarno dostupnim podacima, kantonalna ministarstva u FBiH imaju utjecaj na energetski sektor toplinarstva te ih je potrebno uključiti u proces.

Lokalne zajednice (lokalna samouprava)

Sposobnosti i odgovornosti lokalne zajednice s obzirom da su javne i komunalne usluge regulirane Zakonom o lokalnim zajednicama na razini entiteta. Stoga, stvarna situacija i budući razvoj će biti razmotreni u uskoj suradnji s lokalnim zajednicama. Direktna potpora i podrška od strane lokalnih zajednica će biti potrebna kako bi se prikupili potrebni podaci i ispunili upitnici.

Toplinarska poduzeća

Toplinarska poduzeća bi trebala imati izravne koristi i poslovati pod utjecajem preporučenih prioriteta i strateških ciljeva. Toplinarska poduzeća su glavnih izvor svih važnih informacija o sektoru, o ključnim pitanjima (barijerama) te potrebama i mogućnostima razvoja. Stoga je potrebna bliska suradnja s toplinarskim poduzećima kako bi se pripremio Modul 9.


POČETNI IZVJEŠTAJ

109

3.10 Modul 10: Prirodni plin

3.10.1 Ciljevi modula Glavni cilj projekta je ispitati unutarnje tržište energije u BiH, te donijeti prijedloge za reformu sektora kako bi se pomoglo BiH da uspostavi energetsku strategiju. Upotreba prirodnog plina u Bosni i Hercegovini započela je 1979. godine. Bosna i Hercegovina nema vlastitih rezervi prirodnog plina tako da je prisiljena uvoziti ovaj energent. Put dobave iz velikih rezervara prirodnog plina u dalekom Sibiru i na sjeveru Rusije do krajnjih potrošača dugačak je otprilike 5000 km i proteže se preko Ukrajine, Mađarske i bivše Jugoslavije, te ulazi u Bosnu i Hercegovinu kod Sepaka blizu Zvornika. U 1990. potrošnja prirodnog plina u Bosni i Hercegovini dosegla je razinu od oko 610 milijuna m3 s trendom daljnjeg porasta. U poslijeratnom periodu potrošnja iznosi između 150 i 200 milijuna m3, a glavni razlog tome je nemogućnost pokretanja ratom uništene industrije. U prijeratnom periodu je industrija BiH kao stalni potrošač, koristila otprilike 85% od ukupne potrošnje prirodnog plina. Nakon rata struktura potrošnje se značajno promijenila, s glavnom i vršnom potrošnjom u sektoru kućanstava i kotlovnicama, dok je industrijska potrošnja vrlo nestabilna uslijed čestih zastoja proizvodnih procesa. Promjena u strukturi potrošnje odražava se kroz smanjenje industrijske potrošnje i povećanje potrošnje u stambenom sektoru, što dovodi do značajnih sezonskih nejednakosti. Iz tog razloga je nužno kompenzirati sezonske fluktuacije bilo plaćajući troškove za neiskorišten, zatražen kapacitet tijekom ljetnih mjeseci ili kupovinom dodatnih količina tijekom zimskih mjeseci.


POČETNI IZVJEŠTAJ

110

BH-Gas Sarajevo, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i prijenos plina, osnovano je 30. rujna 1997. godine, a započelo je s radom 1. siječnja 1998. Osnivač BH-Gas-a je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Temeljne djelatnosti tvrtke su:

� Uvoz prirodnog plina u BiH

� Transport prirodnog plina u BiH

� Prodaja prirodnog plina velikim potrošačima

� Istraživanje i razvoj visokotlačnih plinovoda

Sarajevo Gas Sarajevo je tvrtka s mješovitim vlasništvom (97,75% državni kapital i 2,25% dionički kapital). Osnovna djelatnost poduzeća je distribucija prirodnog plina, upravljanje, održavanje i izgradnja plinskog sustava Kantona Sarajevo. Ostale uslužne aktivnosti su: pružanje usluga iz područja prenesenih javnih ovlaštenja, projektiranje plinskih mreža, održavanje i ugradnja mjerno-regulacijskih uređaja i servisnih priključaka. Sarajevo gas Lukavica je transporter plina (približno 40 km) i distributer plina na dijelu grada Sarajeva. Imaju ugovor s BH Gas-om o transportu plina i kupuju plin za distribuciju plina u istočnom dijelu Sarajeva. Gas Promet Pale operater je na djelu plinskog transportnog sustava od granice sa Srbijom. Obavljaju djelatnost transporta plina od granice do transportnog sustava Sarajevo gas Lukavica (približno 23 km). Polazne točke za dugoročnu prognozu potreba za prirodnim plinom u Bosni i Hercegovini, za restrukturiranje plinskog sektora i za razvojni plan bazirani su na:

� Dostizanju maksimalnog iskorištenja kapaciteta postojećeg prijenosnog sustava.

� Području, veličini i lokaciji potencijalnog tržišta prirodnog plina (razvoj budućih potreba trebao bi biti potpomognut s porastom industrijskih potreba ili upotrebom prirodnog plina u kombiniranim plinskim elektranama).

� Kapacitetu skladišta prirodnog plina u uvjetima operativne i strateške sigurnosti sustava


POČETNI IZVJEŠTAJ

111

Ciljevi modula 10 u skladu su s glavnim ciljevima, pogotovo ako se uzme u obzir njihova zajednička interakcija: • S posebnom pažnjom na smjernice EU i obveze prema ECSEE (Energy Community of

South Eastern Europe) razmotriti i dopuniti preporuke i nalaze u dvije postojeće studije koje se odnose na program restrukturiranja sektora i investicijski plan:

− Studija restrukturiranja plinskog sektora u BiH (BiH Gas Restructuring Study, NERA, UK, 2000)

− Studija razvoja plinskog sektora u BiH (BiH Gas Development Study /Ramboll, Denmark ,2001)

• Istaknuti preporuke o strukturi cijene plina tako da ona odražava troškove, i u usporednim odnosima s cijenama u susjednim zemljama.

• Pripremiti za tri različita scenarija (na temelju različitih trendova rasta BDP-a, različite penetracije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, različitih nivoa energetske učinkovitosti i različitih ekoloških utjecaja) prognozu potreba za prirodnim plinom do 2020. godine.

• Procijeniti potrebne investicije za razvoj sektora prirodnog plina.

• Dati preporuke za opskrbu plinom: kvantitetu (količine) i sigurnost opskrbe


POČETNI IZVJEŠTAJ

112

3.10.2 Aktivnosti modula i vremenski raspored Aktivnosti Modula

Aktivnosti koje treba provesti da bi se postigao planirani cilj za Modul 10 su sljedeće: 1) Razmotriti provedene studije, strategiju i projekte: ovaj dio uključuje analize svih

podataka i preporuka koje su date u tim studijama, strategijama i projektima.

2) Dati preporuke za strukturu sektora: u funkciji prethodnih studija, revidiranih u skladu s razvojem plinskog sektora i preuzetih međunarodnih obveza:

− Potrebe nisu u skladu s predviđenim porastom

− Zadovoljavajuće rješenje problema regulacije nije pronađeno

− Direktiva EU 2003/55

− Novi regulator za tržište električne energije

Regulator prirodnog plina ne postoji. S „Novi regulator tržišta električne energije“ mislimo istaknuti mogućnost korištenja stečenog iskustva

3) Prikupljanje podataka i analiza informacija o strukturi cijene plina: ovo uključuje analizu:

− Veleprodajnog kupovnog ugovora s Rusijom.

− Infrastrukturne troškove, uključujući distribuciju i transport.

− Sadašnju strukturu tarifa: kategorije, trošarine: fiksne elemente, promjenjive elemente, tarifu za potrošače kojima se može uskratiti opskrba.

� Prikupljanje informacija o cijeni plina za krajnje potrošače u susjednim zemljama. Ako postoji značajna razlika, pokušati objasniti razloge.

3) Prognoza potreba za prirodnim plinom do 2020. godine: bit će obrađena tri scenarija koji će biti usklađeni sa zaključcima i preporukama proizašlih iz ostalih modula.

Raspored aktivnosti

A) 15. studenog do 20. prosinca 2006. – Početna faza:

− Put u BiH za početne razgovore s relevantnim predstavnicima za plinski sektor

− Predstavljanje projekta bosanskim institucijama i kompanijama

− Tražiti neophodne podatke, informacije i prethodne izvještaje od različitih izvođača.

− Izdavanje početnog izvješća

B) 21. prosinca 2006. do 31. siječnja 2007.

− Očekuje se zaprimanje i analiza svih podataka zatraženih od institucija i kompanija iz plinskog sektora, koje su posjećene tijekom puta u BiH


POČETNI IZVJEŠTAJ

113

C) 1. veljače do 15. lipnja 2007.

− Priprema prijedloga i preporuka o regulaciji i tržištu.

− Prikupljanje podataka dobivenih iz Modula 9 (centralno grijanje)

− Provođenje radnih sastanaka i susreta s drugim modulima (posebno 1, 3 i 9) radi rasprave o rezultatima optimiranja i zaključcima.

D) 15. lipnja do 31. srpnja 2007.

− Razrada predviđenih potreba za prirodnim plinom

− Razrada konačnih prijedloga za strukturu cijene plina

− Prikupljanje zaključaka Modula 1 (Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina)

E) 15. lipnja do 15. kolovoza 2007.

− Razrada potrebnih investicija

− Prikupljanje zaključaka Modula 3 (proizvodnja energije)

− Prikupljanje zaključaka Modula 9 (centralno grijanje)

F) 15. kolovoza 2007.

− Izdavanje konačnog izvješća za Modul 10

3.10.3 Prikupljanje podataka i institucije BiH Osjetljivost i važnost analiza koje će biti provedene ovim modulom zahtijevaju najnovije i precizne ulazne informacije kako bi se svako istraživanje prilagodilo stvarnoj situaciji i proizvelo odgovarajuće direktne smjernice. Uzimajući u obzir da lokalne agencije i kompanije imaju bolji pristup informacijama, imaju iscrpnije baze podataka i bolje poznaju međusobne odnose i prilika u BiH, nužno je ostvariti dobru komunikaciju i suradnju između konzultanata i relevantnih institucija i kompanija u BiH. U tijeku početne faze, sljedeće institucije i kompanije određene su kao relevantne u plinskom sektoru i razgovori s njima održani su kako bi se dobilo njihovo mišljenje i viđenje sadašnje situacije:

• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO)

• Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije

• Republika Srpska, Ministarstvo privrede, energetike i razvoja

• Sarajevo Gas (Sarajevo), poduzeće za distribuciju prirodnog plina

• Sarajevo Gas (Lukavica), poduzeće za transport i distribuciju prirodnog plina

• Gas Promet, poduzeće za uvoz i opskrbu prirodnim plinom

• BH Gas, poduzeće za proizvodnju i transport plina Energoinvest (uvoznik plina) i Inter Slavija (Laktaši) su također bez sumnje važni. Međutim kompanije nisu posječene niti su s njima provedeni razgovori.


POČETNI IZVJEŠTAJ

114

Preduvjet za uspješan rad je prikupljanje podataka od institucija i kompanija, te prikupljanje informacija o trenutnom stanju na tržištu prirodnog plina i infrastrukturi, na način kako ih vide relevantne BiH institucije i organi vlasti. Tijekom početne faze, konzultanti su pregledali postojeća izvješća i odredili sljedeće informacije kao nužne za provedbu Modula 10:

1. Infrastruktura

- Primarne i sekundarne transportne mreže

� Glavne karakteristike: promjer, tlak, kompresijske stanice

� Status očuvanja

- Distribucijska mreža

� Glavne karakteristike

� Duljina

- Nove međunarodne veze

- Ukapljeni prirodni plin (LNG)

2. Potrošnja

- Postojeća potrošnja može se podijeliti na:

� Djelatnosti (kućanstva, industrija, proizvodnja energije, CTS, sirovine (umjetna goriva i sl.), automobilska industrija)

� Vrsta potrošača: tarifni kupci, kupci s mogućnošću izbora i ostali

- Prognoza potreba (optimizacija s prethodnim modulima: kogeneracija, daljinsko grijanje, itd.):

- Ukapljeni naftni plin

3. Struktura tržišta

- Postojeća struktura sektora prirodnog plina u Bosni i Hercegovini

- Ograničenja pri pristupu mreži

- Liberalizirana ili monopolna

- Operatori sustava

- Izdvajanje djelatnosti: transport – distribucija – maloprodaja

- Tarifni kupci – kupci s mogućnošću izbora

4. Struktura cijena

- Kupnja za strane države

- Upotreba sustava: primarna mreža

- Osnovni kriterij korišteni pri izradu tarifa

- Vrste postojećih tarifa

- Prekid isporuke


POČETNI IZVJEŠTAJ

115

Konzultantski je tim identificirao slijedeće dokumente i smatra da mogu imati relevantne informacije za Modul 10 projekta.

Studija energetkog sektora BiH - Posjet Bosni i Hercegovini u prosincu 2006.

Modul 10: Prirodni plin – dokumenti

Institucija/ Kompanija/ Osoba Dokument Zaprimljeno?

Fed. ministarstvo energije, rudarstva i industrije

Karta bosanskih plinovoda i pravo svojine Da


BiH Studija restrukturiranja sektora prirodnog plina (NERA – UK, 2000)

Da


BiH Studija razvoja sektora prirodnog plina (RAMBOLL – Danska, 2001)

Da

Soluziona Direktiva o plinu 2003/ 55 Da

MoFTER SEE Regional Gasification Study - u izradi

Ne


Gas Sector Policy Note by World Bank Ne

MoFTER Skica zakona o plinu izdano od MoFTER-a Da

BH Gas Cijena otkupa plina iz Rusije Ne

Sarajevo Gas Profil Sarajevogas 1975 – 2005 (fizički document)

Da

Sarajevo Gas Studija europske banke o tarifama Ne

RS i FBiH Službene prijenosne i distribucijske tarife Ne

Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske

Nacrt plinskog zakona Republike Srpske izdane od Ministarstva energije Republike Srpske

Ne

Ministarstvo privrede, energetike i razvoja Republike Srpske

Studija plinskih prijenosnih sustava Ne

Gas Promet Prijenosne tarife (slične onima u Srbiji i Mađarskoj)

Ne


POČETNI IZVJEŠTAJ

116

3.10.4 Pristup i metodologija Analiza i restrukturiranje sektora prirodnog plina u Bosni i Hercegovini obuhvaća skup iscrpnih analiza političkih i tehničkih pitanja koja će na kraju dovesti do potpunog razumijevanja postojećeg stanja, te će odrediti specifičnosti i ograničenja u plinskom sektora u BiH. Prema tome, zbog različite prirode područja rada koja će biti razmatrana, metodologija koja će se koristiti pri analizama u ovom Modulu podijeljena je u slijedeće blokove:

1. Regulatorni okvir i struktura tržišta 2. Analiza potrošnje i prognoza potreba 3. Investicijski zahtjevi

Regulatorni okvir i struktura tržišta Tijekom zadnja dva destljeća, osnovni trend prihvačene politike razvoja plinskog tržišta u razvijenim i zemljama u razvoju je usmjeren prema razvoju liberaliziranog plinskog tržišta. Taj proces, često nazivan deregulacija, ne samo da ne znači nepostojanje regulacije, već za cilj ima izradu pravnog okvira potrebnog za uspostavu otvorenog plinskog tržišta. U osnovi vlade prepoznaju energetski sektor kao strateški sektor, isuviše značajnim za sušto prepuštanje tržišnim silama. Tržište plina je funkcioniralo u uvjetima prirodnog monopola te su uglavnom državne kompanije vodile industriju. Nakon energetske krize u sedamdesetima, provode se strukturne reforme prema otvaranju tržišta s krajnjim ciljem smanjenja troškova i poboljšanja ekonomskih performansi i učinkovitosti. Politika i procesi liberalizacije u različitim državama se provodi na različite načine i različitom dinamikom.

Međutim, slijedeći koraci se uglavnom provede:

� Smanjenje vladinih direktnih intervencija na tržištu � Reforma regulative � Demonopolizacija i privatizacija � Uvođenje tržišnog sustava zasnovanog na pristupu treće strane sustavima za opskrbu

plinom

Cilj je slijedeći: � Uspostava tržišnog okvira u svrhu povećanja učinkovitosti i transparentnosti � Stvoriti okruženje koje privlači domaće i strane investiture, koji će na poslijetku

dovesti do: � Smanjenja cijena za krajnje potrošače � Osigurati sigurnu dugoročnu opskrbu


POČETNI IZVJEŠTAJ

117

Uzimajući u obzir prethodno spomenute činjenice, konzultatski tim vjeruje da će isparavan pristup ovom dijelu studija sadržavati slijedeće korake: 1. Pregled, ažuriranje i preporuke o podacima i zaključcima iz izvještaja BiH Gas

Restructuring Study (NERA, UK, 2000) i RAMBOLL. Pri analizi izvještaja uzet će u obzir slijedeće postavke:

- Bosna i Hercegovina je potpisala Ugovor o uspostavi energetske zajednice, 25.

listopada 2005. godine u Ateni. Energetska zajednica je proces s ciljem širenja internog energetskog tržišta EU na jugoistočnu europsku regiju.

- Direktiva europskog parlamenta i Komisije 2003/55/EC od 26. lipnja 2003. godine o

zajedničkim pravilima na unutarnjem tržištu prirodnog plina i opoziv direktive 98/30/EC

- Osnovana je Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK). DERK je

osnovala Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donošenjem Zakona o prijenosu, regulatoru i operateru sistema električne energije u BiH i imenovanjem članova Komisije (1. srpnja 2003.)

- Direktiva Komisije 2004/67/EC od 26. travnja 2004. Odnosi se na sigurnost opskrbe

prirodnim plinom. 2. Izrada draft verzije smjernica i osnovnih principa prema kojima bi se mogla izrađivati

buduća regulativa plinskog sektora u BiH. Ako se razmotri i uzme u obzir, draft verzija bi se mogla dostaviti glavnim sudionicima plinskog tržišta s ciljem prikupljanja komentara i sugestija.

3. Izrada konačnog dokumenta sa zaključcima i sugestijama prikupljenima tijekom provedbe

projekta. Analiza potrošnje i prognoza potreba Kod analize potrošnje prirodnog plina u Bosni i Hercegovini nužno je voditi računa o značajnom utjecaju rata na strukturu i ukupnu potrošnju prirodnog plina. Tjekom ratnog perioda (1991-1995) potrošnja plina ne samo da se značajno smanjila, i još nije dosegnula prijeratne vrijednosti, nego su se dogodile i kvalitativne promjene u strukturi potrošnje. Ove promjene očituju se u promjeni strukturi potrošnje (industrija/kućanstva) i rezultiraju promjenama u sezonskoj raspodjeli potrošnje. Slijedeće slike pokazuju kvantitativne i kvalitativne promjene koje su opisane.


POČETNI IZVJEŠTAJ

118

SLIKA 1

SLIKA 2


POČETNI IZVJEŠTAJ

119

SLIKA 3

Uzimajući u obzir smanjenu ukupnu potrošnju, nizak udio industrijsko sektora u ukupnoj potrošnji i da nema potrošnje plina u elektranama, preporučuje se sagledavanje budućih potreba za svaki sektor zasebno, prema “bottom-up” pristupu. Konzultatnt predlaže analizu potrošnje u slijedećim sektorima:

- Kućanstva: prognozu potreba će se temeljiti na makroekonomskim pokazateljima – bruto domaći proizvod po stanovniku, koji će biti korigiran za faktor koji je definiran mogućnošću da se transportna plinska mreža razvije do ostalih gradova u BiH.

- Centralno grijanje: povezano je sa sektorom kućanstava, ali uzimajući u obzir

mogućnost obnove postojećih sustava i u specifičnim slučajevima uzimajući u obzir mogućnost razvoja kogeneracije. Zadatak će se provesti na temelju rezultata iz Modula 9.

- Industrija: Konzultant razumije da se ovaj sektor mora analizirati zajedno sa sektorom

kućanstva (makroekonomski pokazatelji), ali korigiran prema očekivanom industrijskom razvoju. Razmotrit će se mogućnost razvoja industrije umjetnih gnojiva.

- Rafinerija nafte: moderne rafinerije su značajni potrošači prirodnog plina.

Najznačajnija potrošnja se ostvaruje kod proizvodnju goriva s malim udjelom sumpora, proizvodnje vodika i u kogeneraciji. Ovaj zadatak će se provesti na temelju rezultata iz Modula 11.

- Proizvodnja električne energije: ovaj sektor će vrlo vjerojatno imati najveći utjecaj na

budući razvoj plinskog transportnog sustava. Na primjer, plinska elektrana kombiniranog ciklusa snage 400 MW, troši 70000 m3/h plina; uz rad od 7000 h godišnje, elektrana bi potrošila 500 Mm3 plina (više od cjelokupne sadašnje potrošnje). Rezultati Modula 3 će se razmatrati u ovom dijelu projekta.


POČETNI IZVJEŠTAJ

120

U ovom poglavlju izradit će se prognoza potrošnje prirodnog plina do 2020. godine, prema tri scenarija opisana u Modulu 1. Na kraju, na temelju prognoziranog porasta potrošnje prirodnog plina i prema geografskom rasporedu potrošnje, Konzultant će predložiti cjeloviti plan razvoja plinske infrastrukture, koji će sadržavati prijedlog upravljanja postojećom infrastrukturom i prijedlog razvoja novih plinovoda. Investicijske potrebe Kada se uz uvažavanje uvjeta sigurnosti opskrbe definira osnovni plan razvoja plinskog sutava, Konzultant će ocjeniti potrebne investicijske troškove s ciljem stavaranja preduvjeta za otvoreno tržište i zadovoljavanje porasta potrošnje plina u budućnosti. Sigurnost opskrbe se definira kao: “Sposobnost da se uz moguće prekide izazvane prirodnim, tehničkim, financijskim i političkim razlozima osiguraju dovoljne količine prirodnog plina uz razumne cijene”. „Zelena knjiga“ o sigurnosti opskrbe energijom upozorila je na zabrinjavajuću razinu ovisnosti Europske unije o uvoznom prirodnom plinu. U kontekstu Europskog tržišta prirodnog plina koje je u procesu restrukturiranja, sigurnost opskrbe plinom ne može se povjeriti samo jednom subjektu na tržištu. Uzimajući ovo u obzir Zemlje Članice imaju obvezu definirati pravila i obveze svih subjekata na tržištu plina kako bi se osigurala sigurnost opskrbe. U Plinskoj direktivi (2003/55/EC) prepoznato je pravo Zemalja Članica da na odgovarajuće načine osiguraju sigurnost opskrbe, kao obvezu javne usluge. Direktiva 2004/67/EC posebno obrađuje problem sigurnosti opskrbe. Osnovni faktori, gdje je to moguće, koji trebaju osigurati sigurnost opskrbe zemlje ili regije su: Temeljni instrumenti kojima se treba osigurati sigurnost opskrbe plinom su:

• Radni kapacitet skladišta plina i ukupni satni kapacitet skladišta plina

• Mogućnost plinskog sustava da preusmjeri plin na nedostatkom plina pogođena područja

• Likvidna tržišta prirodnog plina,

• Fleksibilnost sustava,

• Razvoj (potrošača) potrošnje kojok je moguće uskratiti opskrbu

• Korištenje alternativnih back-up goriva u industriji i elektranama

• Prekogranični kapaciteti


POČETNI IZVJEŠTAJ

121

• Suradnja operatora sustava susjednih zemalja s ciljem ostvarenja koordinirane opskrba

• Koordinacija među upravljačima sustava na distributivnoj i transportnoj razini

• Domaća proizvodnja plina,

• Uvozna i proizvodna fleksibilnost

• Diverzifikacija izvora opskrbe plina

• Dugoročni ugovori,

• Investicije u infrastrukturu za uvoz plina preko LNG terminala i plinovoda

Prema slici 1, nedovoljna je sigurnost opskrbe plinom Jugoistočne Europe. Ovisnost o Ruskom plinu je gotovo potpuna. Zbog svog položaja na zapadnoj granici regije s otežanim pristupom otvorenom moru, BiH ima većih poteškoća u osiguranju sigurne opskrbe. Uzimajući u obzir sve prije navedeno, rezultat ovog Modula će biti projekcija potrebnih investicijskih potreba koje će činiti investicijske smjernice koje BiH mora razmatrati kako bi razvila sigurno buduće tržište prirodnog plina. Tržište koje će zadovoljiti buduću potrošnju prirodnog plina na otvorenom tržištu.


POČETNI IZVJEŠTAJ

122

3.11 Modul 11: Nafta 3.11.1. Postavljeni zadaci i ciljevi Unutar ovog modula, bit će provedena detaljna analiza sektora nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, te izrađene preporuka za njegovo unaprjeđivanje. Preciznije, svrha i ciljevi ovog modula su: • Izraditi pregled sektora nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, naročito vezano uz

razinu s kojom postojeći sustav opskrbe udovoljava potrebama, odnosno potražnji. Također, provest će se pregled stanja i očekivanog razvoja i dovršetka modernizacije rafinerijskih kapaciteta s ciljem usklađivanja standarda kvalitete sukladno EU normama i viškova dostupnih za izvoz u neposrednom okruženju (Srbija, Hrvatska ...) obzirom da će na eventualnu obnovu i modernizaciju Rafinerije nafte A.D. Bosanski Brod djelomično utjecati i modernizacija rafinerijskih kapaciteta u okruženju. Nadalje, intervjuirat će se 20 do 25 velikih trgovaca naftnim derivatima (od ukupno približno 500 trgovaca, od kojih ostatak čine mali trgovci). Potrebni podaci (kontakt osobe i slično) potrebne za provođenje intervjua su već prikupljeni. Također, u slučaju provođenja ankete putem upitnika, bit će prikupljeni i obrađeni podaci vezani i uz sektor naftnih derivata (npr. broj vozila i potrošnja po vozilu po domaćinstvu).

• Izraditi pregled postojećeg režima cijena naftnih derivata, uz usporedbu sa režimom u zemljama EU i izraditi prijedlog njegovih izmjena i poboljšanja (ukoliko se za tim ukaže potreba).

• Izraditi prognozu potrošnje naftnih derivata u razdoblju do 2020. godine.

• Dati ocjenu rezultata, zaključaka i preporuka Studije o uvozu nafte (Oil Import Study) izrađene od strane Svjetske banke 1999. godine.

• Analizirati regulatorni okvir unutar kojeg bi kompanije iz ovog sektora u normalnim uvjetima poslovanja trebale udovoljiti zahtijevanim preduvjetima vezanim uz minimalno potreban kapital, sigurnost i zaštitu okoliša, kvalitetu proizvoda i minimalnu razinu potrebnih zaliha na skladištu.

• Analizirati relevantne aspekte vezane uz strateške zalihe sirove nafte i naftnih derivata sukladno zahtjevima EU i IEA.

3.11.2. Aktivnosti unutar modula i hodogram aktivnosti Aktivnosti koje će konzultanti provesti su opisane u nastavku: 1. Prikupljanje i pregled relevantnih studija, projekata, analiza i dostupnih podataka

2. Pregled naftnog sektora u Bosni i Hercegovini

3. Pregled postojećih cjenovnih režima i usporedba sa zemljama EU

4. Prognoza potrošnje naftnih derivata u razdoblju do 2020. godine


POČETNI IZVJEŠTAJ

123

5. Pregled rezultata i preporuka Studije o uvozu nafte (Oil Import Study) koju je priredila Svjetska banka 1999. godine

6. Regulatorni okvir

7. Analiza strateških zaliha nafte i naftnih derivata (analiza relevantnih aspekata vezanih uz strateške zalihe sirove nafte i naftnih derivata sukladno zahtjevima EU i IEA)

Konzultanti će prikupiti i pregledati relevantne podatke uključujući opće i specifične podatke o sektoru nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini, podatke o razini opskrbe svakog od tržišta pojedinim vrstama derivata, kvantiteti i kvaliteti, uvozu, potrošnji i razini zaliha. Također, prikupit će se relevantne studije, analize i podaci vezani uz postojeće i očekivane režime cijena. Nadalje, prikupit će se i pregledati postojeća primarna i sekundarna legislativa iz sektora naftnih derivata u Bosni i Hercegovini.

Na temelju relevantnih studija, analiza i ostalih prikupljenih podataka, izradit će se pregled stanja naftnog sektora u Bosni i Hercegovini. Cilj je utvrditi u kojoj mjeri postojeći sustav opskrbe uspijeva udovoljiti potražnji širom zemlje, a s proizvodima koji udovoljavaju traženim zahtjevima kvalitete. U okviru ovih aktivnosti, prikupit će se podaci o postojećoj i očekivanoj kvaliteti naftnih derivata, zajedno s podacima o opskrbi pojedinih tržišta (kvantiteta i kvaliteta). Kod provedbe ovog zadatka, potrebna je i apsolutno nužna suradnja s relevantnim institucijama (Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine, Ministarstvo komunikacija i prometa pri Vijeću ministara BiH, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske ). Nadalje, prikupit će se i analizirati podaci vezani uz obnovu Rafinerije nafte A.D. Bosanski Brod. Konačno, intervjuirat će se 20 do 25 velikih trgovaca naftnim derivatima (od ukupno približno 500 trgovaca, od kojih ostatak čine mali trgovci). Potrebni podaci (kontakt osobe i slično) potrebne za provođenje intervjua su već prikupljeni. Na temelju relevantnih studija, analiza i ostalih prikupljenih podataka, izradit će se analiza postojećih režima cijena naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Provest će se usporedba (uključujući i poreze) s zemljama EU i susjednim zemljama radi utvrđivanja da li cijene naftnih derivata odražavaju realne ekonomske i financijske troškove. Nadalje, provest će se usporedba poreza na naftne derivate u Bosni i Hercegovini s zemljama EU i zemljama u okruženju. Na temelju rezultata istraživanja, i u slučaju da se za tim ukaže potreba, izradit će se potrebne preporuke.

Konzultanti će izraditi pognozu porasta potrošnje naftnih derivata u razdoblju do 2020. godine, s pregledom po petogodištima (2010., 2015. i 2020. godina) za tri scenarija prezentirana u Modulu 1 i u interaktivnom procesu s pripremom projekcija energetskih bilanci (radi osiguravanja konzistentnosti ovih projekcija s projekcijama razvoja potrošnje ostalih energenata). Interaktivni proces s Modulom 1 uključuje i pripremu scenarija temeljenog na nižem rastu gospodarskog društvenog proizvoda, kap i scenarija s pretpostavljenim rastom gospodarskog društvenog proizvoda kao u osnovnom slučaju, ali uz primjenu mjera energetske efikasnosti, povećanja uporabe obnovljivih izvora energije i povećane brige o okolišu. Kao što je navedeno, misija Svjetske banke priredila je preporuke u cilju uklanjanja uočenih slabosti unutar postojećeg sustava opskrbe naftnim derivatima. Jedna od ključnih preporuka je


POČETNI IZVJEŠTAJ

124

kupovina većih količina naftnih derivata na tržištu Mediterana korištenjem postojeće infrastrukture (naročito postojećih skladišnih kapaciteta) terminala Ploče uz željeznički transport do terminala bližih centrima potrošnje. Većina predviđenog uvoza trebala bi se odvijati tim putem, a preostali uvoz putem cestovnih koridora prema Hrvatskoj i rafineriji Bosanski Brod. Konzultanti će pregledati i komentirati rezultate i preporuke Studije o uvozu nafte, s ciljem ocjene može li uspostava jedinstvene logistike za uvoz naftnih derivata putem luke Ploče značajno smanjiti troškove opskrbe, povećati kvalitetu naftnih derivata i smanjiti razinu izbjegavanja poreza.

Konzultanti će prikupiti i pregledati postojeću primarnu i sekundarnu legislativu koja čini regulatorni okvir sektora nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Na temelju EU legislative i iskustava ostalih zemalja u tranziciji vezanih uz proces usvajanja EU legislative (prije svega iskustava Hrvatske), konzultanti će utvrditi moguć regulatorni okvir unutar kojeg bi kompanije trebali udovoljiti minimalnim specifičnim zahtjevima vezanim uz minimalnu potrebnu razinu kapitala, sigurnost i zaštitu okoliša, kvalitetu proizvoda i minimalnu potrebnu razinu zaliha.

Konzultanti će izraditi preporuke o tome treba li Bosna i Hercegovina uspostaviti sustav obaveznih zaliha nafte i naftnih derivata sukladno zahtjevima EU i IEA). Na temelju prikupljenih informacija iz Modula 1 o zalihama energije i potencijalnim zalihama sirove nafte (ukoliko postoje) i povijesnih energetskih bilanci koje pokrivaju proizvodnju, uvoz, izvoz, preradu, transport, gubitke prerade, i potrošnju (u slučaju naftnih derivata) i na temelju projekcija energetskih bilanci do 2020. godine, konzultanti će utvrditi potrebnu razinu strateških zaliha nafte i naftnih derivata. Razina potrebnih strateških zaliha će se izračunati sukladno metodologiji EU (90 dana prosječne potrošnje na domaćem tržištu), odnosno metodologiji IEA (koja se temelji na neto uvozu). Po utvrđivanju potrebne visine zaliha, za svaki promatrani scenarij će se utvrditi razina potrebnih skladišnih kapaciteta, zajedno s procjenom investicija za razvoj potrebnih dodatnih skladišnih kapaciteta. Različiti modeli organizacije sustava strateških zaliha nafte i naftnih derivata na snazi u zemljama u okruženju (formiranje zasebne Agencije odgovorne za nabavku potrebnih količina nafte i naftnih derivata i razvoj skladišnih kapaciteta, razvoj zaliha i organizacija njihova čuvanja od strane uvoznika, organizacija skladišnih kapaciteta od strane zasebnih kompanija skladištara koji daju skladišne kapacitete u najam itd...). Dodatno, izradit će se pregled različitih postojećih modela financiranja strateških zaliha nafte i naftnih derivata (u zemljama u okruženju i zemljama EU). Konačno, izradit će se prognoza mogućeg porasta maloprodajnih cijena naftnih derivata koje odražavaju troškove razvoja i skladištenja strateških zaliha nafte i naftnih derivata. Na temelju rezultata svih provedenih analiza, utvrdit će se da li je nužna potpora države u razvoju sustava strateških zaliha. Hodogram aktivnosti Izrada Modula 11 započet će paralelno s izradom Modula 1 u cilju osiguravanja konzistentnosti između projekcija unutar razvijenih scenarija porasta potrošnje naftnih derivata. Ovaj će modul biti izvršen u 2. mjesecu izvedbe projekta, nakon čega slijedi određeni diskontinuitet obzirom da se kao ulazni podaci u modulu 11 pojavljuju izlazni podaci iz Modula 1,3 i 9, te se dovršetak izrade ovog modula očekuje u devetom mjesecu projekta (vidi 3H).


POČETNI IZVJEŠTAJ

125

3.11.3. Stanje u sektoru nafte i naftnih derivata, prikupljanje podataka i relevantne

institucije u Bosni i Hercegovini U nastavku je iznesen i pregled postojećeg stanja u sektoru nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini s ciljem, između ostalog, prepoznavanja i organizacija, institucija i tvrtki značajnih između ostalog i sa stanovišta suradnje i prikupljanja potrebnih podataka. U Bosni i Hercegovini je prisutna značajna potražnja za naftnim derivatima, posebno za motornim gorivima i mazivima te industrijskim mazivima, uz istovremeni nizak stupanj iskorištenja vlastitih rafinerijskih kapaciteta. Bosna i Hercegovina raspolaže rafinerijom nafte u Bosanskom (Srpskom) Brodu, kapaciteta 2 milijuna tona godišnje (stara linija), i s novom linijom od 3 milijuna tona godišnje koja je izgrađena neposredno pred raspad SFRJ. Bosna i Hercegovina još ne raspolaže vlastitim izvorima nafte, iako je utvrđeno postojanje određenih rezervi. Raspoloživi kapacitet prerade sirove nafte u staroj liniji u rafineriji Bosanski (Srpski) Brod iznosi 1,3 milijuna tona godišnje. Raspon proizvedenih naftnih derivata se svodi na super i obični motorni benzin, dizelsko gorivo, ukapljeni naftni plin i bitumen, uz vlastitu potrošnju, gubitke i evaporizaciju od približno 10%, što je dvostruko iznad prosječnih vrijednosti europskih rafinerija. Rekonstrukcija i osposobljavanje nove linije najavljeno je za kraj 2003. godine, ali nisu dostupne informacije o napretku na ovom području. S rekonstrukcijom nove linije, asortiman će se proširiti i na bezolovne benzine, ostale bijele produkte, eurodizel itd. Eventualna obnova i modernizacija rafinerije u Bosanskom (Srpskom) Brodu djelomično je u funkciji i modernizacije rafinerijskih kapaciteta u okruženju. S te je strane moguće izvršiti pregled stanja i očekivanog razvoja i dovršetka modernizacije rafinerijskih kapaciteta s ciljem usklađivanja standarda kvalitete sukladno EU normama i viškova dostupnih za izvoz u neposrednom okruženju (Srbija, Hrvatska ...). Sirova nafta se nabavlja iz Rusije cjevovodom preko Siska do Bosanskog (Srpskog) Broda, te sa Mediterana putem naftovoda JANAF od Omišlja, preko Siska do Bosanskog (Srpskog) Broda. Uz to u Modriči je 80-tih godina prošlog stoljeća modernizirana rafinerija motornih ulja i maziva kapaciteta 120.000 tona godišnje sa vrlo visokim standardima kvaliteta proizvoda. Sirovine je ova rafinerija dobivala iz procesnih ostataka rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Nakon 2000. godine došlo je do naglog pada domaće proizvodnje naftnih derivata, kao izravne posljedice stanja na tržištu, neujednačenosti poreznih režima između entiteta i distrikta Brčko. Prema dostupnim podacima, potrebe za naftnim derivatima u Bosni i Hercegovini (podatak za Federaciju u 2002. godini) su u potpunosti zadovoljeni uvozom iz slijedećih izvora: Hrvatska (približno 60 posto), Slovenija (13 posto), Mađarska (približno 10 posto), Srbija i Crna Gora (5,5 posto) i ostali (Austrija, Italija, Rusija, Bugarska itd...) s udjelom od 4%.


POČETNI IZVJEŠTAJ

126

Prema dostupnim podacima, udio naftnih derivata u ukupnoj potrošnji primarne energije u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1998. do 2001. godine iznosio je približno 30 posto. Prema bilanci naftnih derivata za Federaciju Bosne i Hercegovine za 2005. godinu, ukupna razina predviđenog uvoza iznosila je 680.000 tona, uz slijedeću raspodjelu (strukturu): motorni benzin i mlazno gorivo (27,9 posto), dizelsko gorivo (45,6 posto), ekstra-lako loživo ulje (12,5 posto), ostala loživa ulja (5,9 posto), teška loživa ulja (5,4 posto) i ostali specijalni proizvodi (2,7 posto). U istom razdoblju, predviđena struktura finalne potrošnje naftnih derivata po kategorijama potrošača je bila: objekti za iskop ugljena (2,1 posto), termoelektrane (0,7 posto), ostali industrijski potrošači (7,5 posto) i ostali (distribucija 89,7 posto). Ostvarena potrošnja naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2004. godini iznosila je 660.790 tona. Obavljanje uvoza naftnih derivata obavlja se preko velikog broja kompanija registriranih za ovu djelatnost. Stoga ova usitnjenost bitno utječe na cijenu snabdijevanja krajnjih potrošača. Najveći udio zadržali su Energopetrol Sarajevo, Zovko - Žepče, Holdina BiH, Croherc, Circle, Petrol Oil i drugi. Tijekom i nakon rata, dolazi do značajnog porasta broja benzinskih pumpi, koji je 2002. godine dostigao brojku od preko 600 pumpi (od čega 394 smještene na području Federacije) uz istovremeni pad potrošnje naftnih derivata u odnosu na predratno razdoblje. Usporedbe radi, 1992. godine na području Bosne i Hercegovine u cjelini postojala je 221 benzinska pumpa. Obzirom da se većina naftnih derivata troši u sektoru transporta, postoji namjera za zamjenom dijela skupe uvozne sirove nafte (odnosno finalnih proizvoda) prebacivanjem dijela cestovnog transporta na transport željeznicom (uz istovremeno povećanje udjela energije iz domaće proizvodnje). Na temelju Zakona o kontroli cijena ( „Službene novine Federacije BiH“, broj 2/95 ), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o mjerama neposredne kontrole cijena određenih proizvoda i usluga od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 8/96), među koje su bili svrstani i derivati nafte ( motorni benzini, dizel gorivo i lož ulje ). Ovom Odlukom je bilo utvrđeno da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propisuje, posebnom odlukom, najviše maloprodajne cijene motornih benzina, dizelskih goriva i lož ulja. Uvjeti veleprodaje velikim i specijalnim potrošačima nisu bili posebno limitirani. Upravo suprotno, zahvaljujući mjerama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine postizali povoljniji uvjeti prodaje ukidanjem pojedinih poreznih obaveza, prije svega za rudnike i termoelektrane. Na ovaj način Vlada je praktično bila regulator u dijelu cijena za pojedine proizvode i usluge. Duži vremenski period bila je prisutna problematika cijena naftnih derivata, uzrokovana nabavnim cijenama na svjetskom tržištu, što izravno utiče na veleprodajne i maloprodajne


POČETNI IZVJEŠTAJ

127

cijene naftnih derivata, a također utječe na normalno funkcioniranje tržišta energentima u Federaciji Bosne i Hercegovine i poslovanje kompanija koja se bave uvozom i distribucijom naftnih derivata. Kako je politika i regulacija cijena u nadležnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (osim za cijene prirodnog plina koje su u nadležnosti Vlada Kantona) resorna Ministarstva prate promjene cijena na tržištu, u sklopu aktivnosti i njihov utjecaj na energetsku bilancu. Zagovarana strategija za Federaciju Bosne i Hercegovine (prije stvarne liberalizacije cijena) bilo je uvođenje mehanizma indeksiranja maloprodajnih cijena naftnih derivataa prema promjenama međunarodnih cijena nabavke naftnih derivata na svjetskom tržištu, promjenama tečaja dolara i poreza. Primjenom ove metodologije, izbjeglo bi se propisivanje gornje razine cijena i često administriranje. Nakon ovoga bi se uvela potpuna liberalizacija maloprodajnih cijena naftnih derivata. Indeksiranje cijena kao prijelazna faza do liberalizacije, nije uvedeno, već je zbog pritisaka distributera naftnih derivata Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o najvišim maloprodajnim cijenama motornih benzina, dizel goriva i lož ulja ( „Službene novine Federacije BiH“, broj 52/00 ), a donesena je i Odluka o slobodnom formiranju cijena naftnih derivata ( iste „Službene novine Federacije BiH“, broj 52/00 od 12.12.2000. godine). Ova je odluka proizvela donekle suprotne efekte, jer cijene nisu u pravom smislu dostigle efekte konkurencije, jer se troškovi nabavke nisu smanjili, kvaliteta naftnih derivata i dalje nije bila zadovoljavajuća (sve do donošenja Odluke o kvaliteti naftnih derivata u rujnu 2002. godine koja nameće obavezu uvoza isključivo naftnih derivata EU kvalitete) kontrola uvoza i provoza, te izbjegavanja plaćanja obaveza nisu riješeni na zadovoljavajući način. Nakon što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prestala propisivati najviše maloprodajne cijene naftnih derivata u uvjetima liberalizacije cijena, sagledano je stanje na tržištu naftnih derivata i izraženo u Informaciji Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (prosinac 2001. godine) o kretanjima maloprodajnih cijena naftnih derivata na području Federacije, te je istaknuta relativno visoka razina maloprodajnih cijena naftnih derivata na području Federacije Bosne i Hercegovine, - povoljan položaj naftnih subjekata u primarnoj raspodjeli i izuzetno visoka razina marži, te kvaliteta naftnih derivata koja ne udovoljava standardima. Pored navedenog, zapažena je visoka razina cijene uzrokovana povremenim nastupom manjih uvoznika, koji nemaju trajne i dugoročne ugovore, a kupovina derivata je u stvari iz "druge ili treće ruke" i to u susjednim zemljama kao što su Hrvatska, odnosno Slovenija i Mađarska. Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost, opskrba i potrošnja naftnih derivata porasla je za 10 posto, što je prema pretpostavci, bio dio dosad krijumčarenih količina, te je plaćena razina poreza na dodanu vrijednost trenutno možda najbolji način za utvrđivanje preciznijih podataka o stvarnoj potrošnji naftnih derivata. Transport derivata se pretežno obavlja auto cisternama, bez organiziranog zajedničkog nastupa uvoznika na tržištu kroz udruženje uvoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine.


POČETNI IZVJEŠTAJ

128

Dosad, uvjeti za obavljanje trgovine na veliko i uvoz naftnih derivata bili su utvrđeni Pravilnikom o uvjetima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 7/95, 14/99 i 42/99) koji propisuje da je za obavljanje trgovine na veliko i poslova uvoza naftnih derivata potrebno imati u vlasništvu ili u najmu skladišne prostore veličine najmanje 1.000 m3 za najkraći rok od jedne godine dana, za svaku vrstu naftnog derivata (ne računajući ukapljeni naftni plin, mazut i petrolej koji su izuzeti iz navedenog uvjeta o potrebnom skladišnom prostoru od 1.000 m3 iako je i u ovom slučaju potrebno imati skladišni prostor), izgrađene po tehničkim uvjetima za izgradnju objekata i opreme za skladištenje i pretakanje zapaljivih tekućina i raspolagati potrebnom mjernom i drugom propisanom opremom. Skladišni prostori ne mogu biti u sastavu benzinskih pumpnih stanica. Strateške zalihe nafte i naftnih derivata trebale bi biti dio šire Strategije za sigurnost opskrbe energijom i predstavljati mehanizam dodatne sigurnosti za olakšavanje provedbe predviđene energetske bilance . Trenutno, opće i posebne mjere za ostvarenje bilance naftnih derivata za narednu godinu su:

- Praćenje ostvarenja uvoza i plasmana derivata i redovno izvještavanje o ukupno uvezenim količinama, količinama goriva koja su oslobođena plaćanja poreza na promet i stanju zaliha: uvoznici i distributeri moraju izvještavati mjesečno (do 10-og u mjesecu).

- Redovno izvještavanje o isporukama / potrošnji goriva specificiranom po količini, vrsti i kupcu: uvoznici i distributeri moraju izvještavati mjesečno (do 10-og u mjesecu).

- Redovno izvještavanje o pregledu uvezenih goriva, specificiranih po količini, vrsti i uvozniku/poreskom obvezniku, a koja su evidentirana, ocarinjena i oporezovana. Federalno ministarstvo financija i Carinska uprava podnose mjesečne izvještaje Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije do 15. u tekućem mjesecu, a za prethodni mjesec.

- Međusobna saradnja i razmjena podataka, informacija i izvještaj. Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine i Federalno ministarstvo financija, svaki iz svojeg resora podnose Vladi Federacije BiH tromjesečne izvještaje o rezultatima rada.

- Praćenje snabdjevenosti tržišta po količinama, lokaciji prodaje u tranzitu, skladištenju zaliha, veleprodajnom prostoru i kvaliteti. Stalni zadatak Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva trgovine i odgovarajućih inspekcijskih službi, svake u okviru svoje nadležnosti.

- Kontrola tranzita, veleprodaje i maloprodaje, kao i namjenskog trošenja (stalni zadatak Federalnog ministarstva trgovine)

- Kontrola potrošnje za korisnike koji su oslobođeni plaćanja poreza na promet. Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije prati realizaciju tromjesečno, prema utvrđenim normama (lit/MWh, lit/tona uglja i drugo), a na temelju mjesečnih izvještaja korisnika.

- Kroz Plan osiguravanja strateških rezervi, koji uključuje količine derivata nafte i potrebna sredstva, Vlade Federacije BiH će, prema budžetskim mogućnostima, poduzeti mjere u smislu nabavke dodatnih količina nafte i naftnih derivata.


POČETNI IZVJEŠTAJ

129

Instrumentom propisivanja obaveznih operativnih rezervi naftnih derivata, utvrdit će se lista najvećih uvoznika naftnih derivata po podacima iz prethodne godine koji se obavezuju da u svojim ili zakupljenim rezervoarima na teritoriji Federacije BiH drže minimalne rezerve naftnih derivata u količini od 10% od ukupne količine koju su uvezli prethodne godine. Pod pojmom "veliki uvoznici" u okolnostima Federacije BiH se smatraju uvoznici koji su u 2002. godini uvezli najmanje 10.000 tona naftnih derivata. Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije zaduženo je za formiranje liste „velikih uvoznika”. Skladištenje naftnih derivata se provodi u vlastitim skladištima naftnih kompanija, zapremine približno 140.000 m3 (od čega s najvećim kapacitetom od približno 116.000 m3 sudjeluje Energopetrol), u industrijskim skladištima (ranije za vlastite potrebe, danas za iznajmljivanje) ukupne zapremine približno 39.000 m3 i skladišnim kapacitetima kompanije Terminali FBiH ukupne zapremine približno 95.000 m3. Navedeno ukupno čini približno 275.000 m3, što predstavlja veoma solidan zapreminu skladištenja. Ovome treba dodati prihvatni terminal u luci Ploče, vlasništvo Energopetrola, kapaciteta približno 84.000 m3 raznih derivata. Krajem 1998. i 1999. godine, misija Svjetske banke, provela je analizu postojećih aranžmana za uvoz i distribuciju naftnih derivata, pitanja regulatornog okvira, carinskih i poreznih obaveza i kvalitete naftnih derivata. Glavna zapažanja misije su bila: visoki troškovi naftnih derivata koji se dopremaju u Federaciju Bosne i Hercegovine, loša kvaliteta proizvoda koje distribuiraju mnogi uvoznici, izbjegavanje poreza od strane uvoznika i neodgovarajući regulatorni okvir i praćenja kvantitete i kvalitete. Svjetska banka je dala određene preporuke, s ciljem uklanjanja navedenih slabosti, te preporučila nabavku velikih količina naftnih derivata na Mediteranu, uskladištenje u naftni terminal u Pločama i transport do terminala u blizini potrošačkih centara željeznicom. Ovim putem bi se odvijala glavnina potrebnog uvoza, uz upotrebu i cestovnih pravaca prema Hrvatskoj i rafineriji u Bosanskom Brodu. Da zaključimo, postojeće stanje u sektoru naftnih derivata u Bosni i Hercegovini očituje nizak stupanj korištenja domaćih rafinerijskih kapaciteta, uz prateću visoku razinu uvoza naftnih derivata često loše kvalitete, te nekonzistentnost (odnosno u pojedinim slučajevima nedostatak primarne i sekundarne legislative) postojećeg zakonskog okvira. Stoga se ukazuje potreba za stabilnim zakonodavnim okvirom u cilju privlačenja stranih ulaganja u revitalizaciju postojećih rafinerijskih kapaciteta i za razvojem odgovarajućih mehanizama zaštite od turbulentnih kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu. Privatizacija državnog vlasništva u kompanijama naftne privrede u oba entiteta je već izvršena ili je ovaj proces u završnoj fazi.


POČETNI IZVJEŠTAJ

130

3.11.4. Pristup i metodologija Pristup i metodologija koji će biti primijenjeni u ovom Modulu odnose se prije svega na „desk research“ metodu tj. na prikupljanje i analizu dostupne dokumentacije, usporedno s intervjuiranjem putem upitnika i uz fizički obilazak 20 do 25 najvećih distributera naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Zbog opće prirode problematike koja se obrađuje u ovom Modulu i njegove povezanosti sa više specifičnim Modulom 1, u ovom slučaju nije potrebna niti predviđena primjena pojedinih specifičnih programskih paketa ili matematičkih modela.


POČETNI IZVJEŠTAJ

131

3.12 Modul 12: Upravljanje potrošnjom, skladištenje energije i obnovljivi izvori 3.12.1 Ciljevi modula Ograničeni kapaciteti za zadovoljavanje sve većeg rasta potražnje za energijom, doveli su do nužnosti revizije trenutnog načina opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini. Nadalje, procesi integracije u Europske asocijacije kroz koje ova zemlja prolazi i njene obveze da slijedi EU norme o očuvanju okoliša, primoravaju BiH da zadovolji europske standarde za proizvodnju energije u ograničenom roku. Ovaj novi pristup fokusirat će se na implementaciju i pojašnjenje strategija o energetskim uštedama u industriji i među građanima, kako bi se promijenilo trenutno ponašanje potrošača u odgovornije i efikasnije korištenje energije. Nadalje, ovaj modul će na temelju nacionalnih potencijala i rezervi analizirati mogućnost uvođenja tehnologija obnovljivih izvora energije, kao ostvarivu alternativu tradicionalnim gorivima, u cilju smanjenja utjecaja na okoliš koji potječu iz djelatnosti proizvodnje energije i u cilju diversifikacije energenata za proizvodnju električne energije na nacionalnoj razini. U tu svrhu će ovaj modul obuhvatiti osnovne elemente i tendencije relevantne za izradu strategije koja će BiH omogućiti potrošnju energije na efikasan i održivi način, kao i opskrbu energijom iz obnovljivih izvora, u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga su specifični ciljevi ovog modula sljedeći: • Identificirati mjere koje pridonose energetskoj efikasnosti i odgovornom ponašanju

potrošača • Identificirati i kvantificirati obnovljive izvore energije za industriju i kućanstva • Identificirati i kvantificirati obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije • Opisati utjecaje na okoliš i koristi od ovih mjera • Identificirati troškove i moguće izvore financiranja za implementaciju svake mjere • Identificirati zapreke za razvoj ovih tehnologija • Predvidjeti implementaciju za svaku od tehnologija/mjera u vremenskom okviru do 2020 • Pripremiti Izvještaj o energiji iz obnovljivih izvora za informiranje javnosti • Pripremiti Priručnik o najboljim energetskim primjerima iz prakse za informiranje

javnosti Priručnik o najboljim energetskim primjerima iz prakse i Izvještaj o energiji iz obnovljivih izvora će obuhvatiti sveukupnu analizu nacionalnog potencijala za implementaciju obnovljivih izvora energije i efikasnog korištenja energije u Bosni i Hercegovini. Oni će služiti kao informacijski kanal za podizanje svijesti građana i članova vlade o koristima i važnosti ovakve prakse, bit će razmotrene moguće akcije koje će omogućiti stranim investitorima da saznaju o mogućnostima u Bosni i Hercegovini. Izrada modula Upravljanje potrošnjom, energetske uštede i obnovljivi izvori energije mora početi paralelno s analizom energetskih rezervi, proizvodnjom, potrošnjom i trgovinom (Modul 1) kako bi se osigurala konzistentnost unutar scenarija razvoja.


POČETNI IZVJEŠTAJ

132

Podaci iz predviđanja potrošnje za različite razmatrane scenarije, izrađene unutar Modula potrošnja električne energije (Modul 2) bit će neophodni za izradu realističnih predviđanja razvoja pojedine tehnologije obnovljivih izvora energije. Rezultati dobiveni iz Modula Prijenos i dispečiranje (Modul 4) omogućit će procjenu prikladnosti nekih lokacija za izgradnju elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, u smislu blizine prijenosnog sustava koji ima dovoljne kapacitete za preuzimanje proizvedene energije. 3.12.2 Aktivnosti unutar modula i raspored aktivnosti Obzirom na različitu prirodu mjesta implementacije pojedinih mjera, modul i aktivnosti strukturirani su u tri dijela:

1. Energetska efikasnost i upravljanje potrošnjom 2. Obnovljivi izvori energije za kućanstva i industriju 3. Obnovljivi izvori energije za proizvodnju električne energije

Svaki dio uključivat će niz aktivnosti koje će omogućiti izradu okvira obnovljivih izvora energije i efikasnosti u Bosni i Hercegovini:

1. ENERGETSKA EFIKASNOST I UPRAVLJANJE POTROŠNJOM - Prikupljanje podataka - Identifikacija primjene - Preporuke

2. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ZA KUĆANSTVA I INDUSTRIJU - Prikupljanje podataka i resursi po regijama - Identifikacija primjene - Investicijski troškovi - Financijske pomoći i poticaji

3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE - Detaljno planiranje i resursi - Analiza trenutne situacije - Procjena utjecaja na okoliš i procjena izbjegnute emisije CO2 - Identifikacija zapreka - Investicijski troškovi - Mjere i poticaji - Predviđanje tehnologije - Financijski izvori/pomoći i poticaji - Zaključak i predviđanje doprinosa obnovljivih izvora energije Prema tome, aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se završio svaki od dijelova su: Prikupljanje podataka

1) Prikupljanje podataka o postojećim obnovljivim izvorima energije i zabilježenim potencijalima.


POČETNI IZVJEŠTAJ

133

2) Izrada popisa neophodnih podataka koji će biti zatraženi i zahtjev za podacima.

Enegetska efikasnost i upravljanje potrošnjom

1) Identifikacija mjera energetske efikasnosti i upravljanja potrošnjom koje su primjenjive u BiH i potencijalne koristi od njihove implementacije.

2) Preporuke o najboljim praktičnim mjerama za povećanje energetske efikasnosti i

odgovornom ponašanju potrošača. Obnovljivi izvori energije za kućanstva i industriju 1) Identifikacija, opis i osnove tehnologija za iskorištavanje obnovljivih izvora energije

primjenjivih u kućanstvima i industriji u BiH. 2) Identifikacija potencijalnih mjera.

3) Procjena investicijskih troškova.

4) Identifikacija mogućih izvora financiranja za razvoj ovih projekata.

5) Izdavanje Priručnika o najboljim energetskim primjerima iz prakse koji će sadržavati

rezultate analiza provedenih unutar dijelova „Energetska efikasnost i upravljanje potrošnjom“ i „Obnovljivi izvori energije za kućanstva i industriju“.

Obnovljivi izvori energije za proizvodnju električne energije

1) Identifikacija dostupnih obnovljivih izvora energije u BiH za proizvodnju električne energije.

2) Evaluacija potencijalnih lokacija za elektrane, koje koriste obnovljive izvore energije.

3) Procjena utjecaja na okoliš, koristi i izbjegnutih emisija CO2 za svaku tehnologiju

uporabe obnovljivih izvora energije.

4) Identifikacija potencijalnih zapreka za svaku tehnologiju obnovljivih izvora energije.

5) Procjena industrijske infrastrukture vezane za pojedinu tehnologiju uporabe obnovljivih izvora energije.

6) Procjena investicijskih troškova za projekte pojedinih obnovljivih izvora energije.


POČETNI IZVJEŠTAJ

134

7) Identifikacija mjera i poticaja koji bi pridonijeli održivosti projekata. 8) Procjena fizičkih i ekonomskih potencijala svake tehnologije. 9) Identifikacija financijskih izvora i dostupnih poticaja za projekte.

10) Doprinos obnovljivih izvora energije raznovrsnosti energenata za razdoblje 2007-

2030. 11) Izdavanje Izvješća o obnovljivim izvorima energije.

3.12.3 Prikupljanje podataka i BiH institucije Osjetljivost analiza koje će se provesti u okviru ovog modula zahtjeva što aktualnije i točnije ulazne dostupne podatke, kako bi se svaka studija povezala s realnom situacijom i proizvele smjernice za usmjerene akcije. Stoga je, uzimajući u obzir bolji pristup informacijama koje imaju lokalne agencije i poduzeća, te njihovo bolje razumijevanje prilika u BiH, uspostava bliske suradnje između konzultanta i relevantnih BiH institucija ključna. Za izradu ovog modula identificirane su slijedeće relevantne institucije u BiH: • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MOFTER) • Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije • Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine • Energija 3, Mostar • Impro-Impex d.o.o., Mostar • Ekonomski i komercijalni ured španjolskog veleposlanstva u Zagrebu • Elektroprenos BiH (sjedište Banja Luka) • Državna regulatorna komisija za električnu energiju (SERC) (sjedište Sarajevo) • Elektroprivreda BiH • Elektroprivreda HZ HB • Elektroprivreda RS • Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske • Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK Preduvjet za uspješan rad je prikupljanje podataka i informacija o trenutnom stanju obnovljivih izvora energije i državni proračun s gledišta relevantnih institucija i državnih službi Bosne i Hercegovine. Tijekom početne faze konzultanti su pregledali postojeća izvješća i identificirali slijedeće podatke kao neophodne za izradu modula 12:

1. Energija vjetra - Procjena vjetropotencijala po regijama [MW]. - Podaci o brzini i učestalosti vjetra na lokacijama, ocjenjenim kao optimalnim.

2. Hidroelektrane

- Troškovi implementacije do sada provedenih projekata izgradnje hidroelektrana.


POČETNI IZVJEŠTAJ

135

- Opis potencijala hidroenergetskih resursa po regijama. - Procjena moguće integracije lokacija na kojima se može koristiti energije vjetra i energija

iz hidroelektrana. 3. Sunčeva energija (termalna i fotonaponska primjena )

- Procjena prosječnog sunčevog ozračenja po regiji i sezoni [W/m2].

4. Geotermalna energija - Identifikacija mogućih lokacija za korištenje geotermalne energije s izmjerenim

temperaturama na izvorima. 5. Biomasa

- Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORIŠTENOG3 drvnog ostatka. - Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORIŠTENOG šumskog otpada. - Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORIŠTENOG drvenastog

poljoprivrednog otpada (vinogradi, maslinici, žitarice, itd.). - Identifikacija prirode, lokacije i volumena NEISKORIŠTENIH žitarica (pšenica, ječam,

kukuruz, zob, raž).

6. Bioplin - Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potječe od otpada s farma. - Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potječe iz procesa obrade

otpadnih voda. - Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potječe iz industrijskih procesa. - Identifikacija lokacije i volumena biorazgradive tvari koja potječe od gradskog krupnog

otpada.

7. Suspaljivanje - Popis elektrana koja koriste razna goriva. - Identifikacija resursa biomase u blizini.

8. Recikliranje

- Informacije o iskustvima BiH u recikliranju. - Evaluacija otpada iz kućanstava.

9. Financijski podaci

- Nacionalni budžet za obnovljive izvore energije u milijunima eura. - Trenutno dostupni izvori međunarodnog financiranja.

10. Tržište električne energije

- Organizacija tržišta električne energije, cijene električne energije i tarifne stavke.

3 Termin NEISKORIŠTEN otpad podrazumijeva otpad koje se trenutno ne koristi za proizvodnju energije ili

ekonomski neisplativim za druge svrhe kao na primjer centralno grijanje.


POČETNI IZVJEŠTAJ

136

3.12.4 Pristup i metodologija Kao što je gore navedeno, zbog različite prirode entiteta na koji se svaka mjera odnosi, razumljivo je da će ispravan pristup ovom modulu trebati nezavisno analizirati i usredotočiti se na sljedeće epigrafe:

1. energetska efikasnost te upravljanje potrošnjom 2. obnovljivi izvori energije za kućanstva te industriju 3. obnovljivi izvori energije za proizvodnju električne energije

Energetska efikasnost te upravljanje potrošnjom

Poglavlje o energetskoj efikasnosti i upravljanju potrošnjom usredotočit će se na postupke koji imaju za cilj smanjenje potrošnje energije te korištenje energije na efikasniji i mudriji način. Konzultanti imaju veliko iskustvo s obzirom da su već razvili ’best-practice’ priručnike koji su naišli na široko odobravanje te postigli značajan utjecaj među europskim potrošačima. Glavne mjere koje će se pokriti u okviru ovog dijela modula su sljedeće:

- poticanje održivog prijevoza - recikliranje otpada - poticanje razvijanja navika odgovornog korištenja energije - tehničke smjernice za izgradnju novih objekata:

- termička izolacija - orijentacija zgrada (pasivni solar) - korištenje zaklona od sunca te tehnike smještaj u prostoru

- poticanje korištenja ispravne temperatura kod grijanja i klima uređaja - promocija plinskih kuhala

Općenita procedura analize gore navedenih tehnika bit će primarni opis svake mjere, koji će slijediti procjena potencijalnih dobiti njene primjene. Nakon toga razmotrit će se postoji li već iskustvo ovog tipa u zemlji te će se razmotriti najbolji pristup implementacije specifičnih tehnika štednje energije u Bosni i Hercegovini. Konačno, rezultati ove sekcije dovest će do razvoja dokumenta za javnu upotrebu koji će sadržavati najznačajnije zaključke ove studije. Navedeni dokument bit će osmišljen kao razumni vodič koji će informirati i potaknuti građane da promijene svoje navike korištenja energije, na način da će opisati kako primijeniti svaku od tehnika te prikazati proizlazeće koristi na direktan, jasan i prijateljski način. Konzultantski tim vjeruje da je ovaj stupanj od presudne važnosti zbog toga što potrošači neće promijeniti svoje navike ukoliko se ne provede efikasna komunikacijska kampanja.

Obnovljivi izvori energije za kućanstva i industriju

Ovaj dio će se usredotočiti na identifikaciju obnovljivih izvora energije i izvodivost u malim snagama. U tom smislu, ciljana skupina u okviru ove studije bit će ona domaćinstva i industrijski potrošači koji imaju pristup tim resursima i koji su kvalificirani za instalaciju sustava koji koriste obnovljive izvore energije koji će zadovoljiti dio ili cjelokupnu njihovu


POČETNI IZVJEŠTAJ

137

potrošnju energije. U cilju pružanja valjanog argumenta, ključna komponenta studije bit će pažljiva procjena koristi, pouzdanosti te jediničnih troškova za svaku instalaciju te identifikacija mogućih financijskih alata za osiguranje sredstava. Početno, kao rezultat prijašnjih studija, za Bosnu i Hercegovinu identificirane su sljedeće tehnologije kao vjerojatno izvodljive:

- Ogrjevno drvo za upotrebu u domaćinstvima - Postrojenje za proizvodnju goriva iz biomase - Izolirane vjetroelektrane - Mikro hidroelektrane - Termalni solarni sustavi - Izolirani fotonaponski sustavi - Geotermalne toplinske pumpe - Biodizel za grijanje kućanstava.

Općenita metodologija koja će se primijeniti na svaku tehnologiju za korištenje obnovljivih izvora energije započet će s kratkim opisom temeljnih elemenata, najznačajnijim primjenama, potencijalnim dobrobitima za industrijski sektor i domaćinstva te dobrobitima koje su identificirane u sklopu iskustava u drugim zemljama. Informacije prikupljene za procjenu resursa u sljedećoj sekciji bit će uzete u obzir prilikom razmatranja pojedinih tehnologija kako bi se utvrdila dostupnost pojedinog resursa na određenim lokacijama. Nakon navođenja mogućih aplikacija, detaljno će se razmotriti investicijski troškovi za pojedine instalacije, uzevši u obzir lokalne uvjete u BiH kao što su cijena zemljišta, troškovi prijevoza i sl. Konačno, konzultanti će identificirati financijske izvore te pomoć koja je trenutno dostupna u Bosni i Hercegovini za provedbu ovih projekata te će pružiti smjernice prema značajnim financijskim ili političkim aktivnostima za koje će se utvrditi kao nužne za osiguranje provedbe projekta. Obnovljivi izvori energije za proizvodnju elektri čne energije Cilj ovog dijela je definiranje strategije za integraciju obnovljivih izvora energije u energetski sektor Bosne i Hercegovine. U tom smislu, osnovni pristup temeljit će se na procijeni dostupnih resursa, tehničkoj, ekonomskoj i financijskoj studiji dostupnosti za svaku tehnologiju te općenitom planu integracije i predviđanjima, uzevši u obzir nacionalna predviđanja potrošnje dobivena u Modulu 2. Tehnologije koje će se razmotriti u ovom dijelu su sljedeće:

- Vjetroelektrane - Hidroelektrane - Fotonaponski sustavi - Elektrane na geotermalnu energiju - Elektrane na biomasu


POČETNI IZVJEŠTAJ

138

- Elektrane na bioplin - Suspaljivanje

Koraci koji će se provesti za svaku tehnologiju, u cilju utvrđivanja izvodljivosti, uključuju: 1. Detaljno planiranje i resursi Studija za svaku tehnologiju započet će kratkim opisom postojećih kapaciteta u Bosni i Hercegovini te sektora koji bi mogli ostvarivati dobrobit od primjene svake od tehnologija. Dostupni izvori bit će prikupljeni u cilju stvaranja početnog okvira te određivanja prve procjene mogućnosti svakog specifičnog resursa. Ove informacije bit će procijenjene od strane konzultantskog tima, s ciljem utvrđivanja valjanosti te određivanja potrebe za dodatnim studijama koje bi pružile detaljnije i pouzdanije podatke. 2. Analiza postojećeg stanja Nakon početne procjene dostupnih resursa, konzultanti će prikupiti preostale informacije koje će omogućiti procjenu s određenom točnošću nacionalnih resursa za svaki pojedini izvor energije. Za tu svrhu, oni će kontaktirati prikladne lokalne tvrtke ili institucije utvrđujući točno informacije koje su zahtijevane. Ulazni podaci sadržavat će kako lokaciju tako i procijenjeni iznos zaliha. Konzultantski tim smatra dio koji se odnosi na industrijalizaciju energije vjetra vrlo važnim. Međutim, iako su uloženi značajni napori u prikupljanje podataka o potencijalu energije vjetra u BiH, konzultantski tim nije do sada dobio nikakvu dokumentaciju. Izrada daljnjih analiza i studija bit će usko povezana s dostupnošću traženih ulaznih podataka. Zbog ograničenog vremena i budžeta, detaljna analiza potencijala obnovljivih izvora energije po lokacijama nije predviđena. Ipak, konzultantski tim će u finalnom izvješću objaviti podatke o potencijalima obnovljivih izvora energije i njihovim lokacijama, ukoliko ti podaci budu dostavljeni te ukoliko se dobije odobrenje za njihovo objavljivanje od strane pojedinih izvora informacija. Tek nakon što konzultanski tim dobije tražene podatke, moguće je procijeniti regionalni potencijal obnovljivih izvora energije. Tehnički aspekti koji se odnose na pojedinu tehnologiju i primjene bit će također razmotreni u ovom dijelu. 3. Utjecaj na okoliš i procjena smanjenja emisije CO2 Za svaku tehnologiju korištenja obnovljivih izvora energije provest će se procjena utjecaja na okoliš kako bi se utvrdio utjecaj generičke elektrane koja se bazira na pojedinoj tehnologiji. Također će se navesti i podaci o emisiji štetnih tvari tijekom izrade opreme te fizički, biološki i vizualni utjecaj pojedinog postrojenja na okoliš.


POČETNI IZVJEŠTAJ

139

Još jedan fundamentalni aspekt koji je potrebno razmotriti odnosi se na kvantificiranje smanjenja emisije stakleničkih plinova. U tu svrhu navest će se procjena smanjenja emisije stakleničkih plinova koja će se ostvariti te usporedba s prosječno-zagađujućom tehnologijom kao što je kombinirani ciklus te usporedba s vrlo zagađujućom tehnologijom kao što su elektrane na ugljen. Nakon analize prikupljenih podataka, procijenit će se i moguća upotreba održivih fosilnih goriva. 4. Identifikacija potencijalnih barijera U ovisnosti o prirodi svake tehnologije, bit će potrebno ukloniti i zaobići različite barijere i teškoće koje koče njihov razvoj u Bosni i Hercegovini. Porijeklo tih prepreka moguće je tražiti u nedostatku sredstava, informacija, neprikladnom regulatornom sustavu, dogovoru između institucija centralne vlade i regionalnih uprava, itd. U ovom dijelu identificirat će se barijere te navesti moguća rješenja za omogućavanje razvitka obnovljivih izvora energije. 5. Industrijska infrastruktura Temeljno razmatranje koje je potrebno provesti prije razvitka svake tehnologije u pojedinoj zemlji jest procjena da li postoji dovoljno industrijskog kapaciteta koji će zadovoljiti potražnju za ljudskim resursima za izgradnju te industrije. Iz tog razloga bit će potrebno pružiti sveukupnu procjenu lokalne radne snage potrebne za svaki kilovat instalirane snage. Konzultantski tim će dati prioritet razvoju nacionalne industrije te transferu tehnologije, koliko god je to moguće. 6. Investicijski troškovi Jedna od karakteristika obnovljivih izvora energije je generalizirana upotreba novih tehnologija, koje zahtijevaju značajne investicije u vrlo skupu opremu. Ti troškovi trebaju biti precizno određeni kako bi se utvrdila profitabilnost sa što većim stupnjem točnosti. Iz tog razloga, u ovom dijelu navest će se rang jediničnih cijena za instalirane kapacitete (u $/kW) uzevši u obzir da se koristi trenutno dostupna tehnologija te će se dati procjena proizlazećih troškova izgradnje postrojenja. 7. Mjere i poticaji Specifične karakteristike svake tehnologije zahtijevaju utvrđivanje ključnih aspekata za razvoj u smislu vladine potpore, razvoja instalacijskih propisa, prihvaćanja među građanstvom, specijalne financijske mjere, itd. U ovom dijelu utvrdit će se i ukratko komentirati specifične potrebe i poticaji koji su potrebni za razvoj pojedinih tehnologija u Bosni i Hercegovini. Modul će uključivati i nacrt energetske politike koju je potrebno postaviti kako bi se poticao razvoj obnovljivih izvora energije.


POČETNI IZVJEŠTAJ

140

8. Tehnološka predviđanja Uzevši u obzir sve gore navedeno, utvrdit će se mogući razvoj pojedine tehnologije u okviru predloženih ciljeva. Pri izradi predviđanja utvrdit će se fizička ograničenja te ekonomski potencijal i ograničenja za svaki pojedini izvor. Nakon zasebne analize svih razmatranih tehnologija po svakom od prethodnih koncepata (1 do 8), konzultanti će opisati financijske mjere koje Bosna i Hercegovina može koristiti te utvrditi ostvarljive ciljeve za svaku tehnologiju unutar predloženog vremenskog okvira. 9. Financijski resursi i poticaji za projekte Kako bi se financirali potencijalni projekti, s obzirom na njihove visoke troškove, nužno je pridati posebnu pozornost dostupnim nacionalnim i međunarodnim izvorima financiranja i mogućim poticajima. Tipično, tri najčešće korištena financijska alata na nacionalnom nivou u zemljama članicama Europske unije su sljedeća:

- Subvencije: uobičajeno se koriste u samom začetku promocije pojedine tehnologije u zemlji te se obično zamjenjuju drugim alatima nakon konsolidacije tehnologije.

- Posebne tarife: predstavljaju još jednu stimulativnu mjeru široko rasprostranjenu u zemljama članicama EU, gdje se za proizvedenu električnu energiju iz obnovljivih izvora energije osigurava fiksna i stabilna cijena koja je dovoljno visoka da osigura profitabilnost projekta u okviru njegovog životnog vijeka.

- Porezna rasterećenja: smanjenje poreza za projekte korištenja obnovljivih izvora energije.

Također je potrebno razmotriti mogućnosti financiranja projekata kroz međunarodna sredstva kao što su primjerice UN´s Framework Convention for Climate Change (UNFCCC) Clean Development Mechanism. Osim toga, postoje i sljedeće mogućnosti:

- Europski regionalni razvojni fondovi (European Regional Development Funds, ERDF): imaju za cilj poticanje gospodarske i socijalne kohezije kroz uravnoteženje regionalnih razlika te sudjelovanje u razvoju i konverziji regija.

- Program Svjetske banke ‘mali zajmovi’ (World Bank´s Small Grants Program, SmGP): predstavlja jedan od nekoliko programa podržanih od strane Svjetske banke koji pružaju zajmove nevladinim udrugama i drugim organizacijama građanskog društva. Program ima za cilj poticanje i uravnoteženje razvoja kroz pružanje sredstava za aktivnosti koje podržavaju uključivanje marginaliziranih i ugroženih grupa u civilno društvo.

- Mehanizam čistog razvoja (Clean Development Mechanism projects, CDM): kroz koji zemlje koje su ratificirale Kyoto protokol imaju mogućnost smanjiti nacionalnu bilancu emisija kroz dodavanje redukcijskih kredita koji dolaze iz razvijanja projekata u zemljama ne-potpisnicama Protokola. U tom smislu, industrijalizirane zemlje imaju mogućnost smanjiti svoje emisije kroz razvijanje jeftinijih projekata u drugim


POČETNI IZVJEŠTAJ

141

zemljama, što u isto vrijeme podržava održivi razvoj u zemlji u kojoj je projekt razvijen.

Sve navedene mjere te druge (primjerice, financijski mehanizmi bazirani na Kyoto Protokolu) koje se mogu pojaviti bit će razmotrene kako bi se što bolje uskladile s mogućnošću financiranja i ekonomske promocije obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini. 10. Zaklju čci i predviđanje razvoja tržišta obnovljivih izvora energije Nakon provedene analize za svaku razmatranu tehnologiju (s uključenim fizičkim i ekonomskim potencijalom) te uz uvažavanje mogućih financijskih resursa, predložit će se kako bi se analizirane tehnologije trebale kombinirati s već postojećima u cilju pridonošenja elektroenergetskom sektoru BIH. Za ovu zadaću, koristit će se podaci dobiveni u Modulu 2 kako bi se osiguralo dobivanje razumnog rezultata u skladu s projekcijama potrošnje. Rezultati dobiveni u ovom predviđanju se mogu koristiti za određivanje nacionalnog cilja integriranja obnovljivih izvora energije u predloženom vremenskom okviru. Ovi zaključci bit će objavljeni u Izvještaju o obnovljivim izvorima energije (Renewable Energy Report).


POČETNI IZVJEŠTAJ

142

Slika: Shema metodologije


POČETNI IZVJEŠTAJ

143

3.13 Modul 13: Okoliš 3.13.1 Ciljevi modula Unutar ovog modula konzultant će istražiti moguće i najznačajnije utjecaje na okoliš svih izvora energije i preporučiti mjere za smanjenje utjecaja na okoliš. Istraživanjem će biti obuhvaćeni svi značajni oblici utjecaja na okoliš (utjecaji na zrak, vode, tlo, otpad i uporabu zemljišta), s posebnim naglaskom na emisije u zrak. Konkretno, ciljevi ovog modula su:

• analizirati okolišne zakone i obveze Bosne i Hercegovine prema međunarodnom okolišnom pravu

• istražiti povijesne utjecaje energetskog sektora na okoliš, za sve energetske oblike

• izraditi detaljnu listu dostupnih tehnologija za smanjenje emisija u zrak

• preporučiti mjere za povećanje razine zaštite okoliša

• izraditi plan financiranja za implementaciju tehnologija za smanjenje emisija u zrak

• izraditi projekcije emisija u zrak i identificirati najznačajnije utjecaje na okoliš svih oblika energije

Analiza o okolišu biti će bazirana na podacima iz energetskih bilanci (Modul 1), kao i podacima o proizvodnji električne energije (Modul 3), ugljenu (Modul 8), centralnom grijanju (Modul 9), plinskom i naftnom sektoru (Moduli 10 i 11), upravljanju potrošnjom, skladištenju energije i obnovljivim izvorima (Modul 12). U okviru ovog modula analizirat će se okolišno zakonodavstvo BiH kao i obveze koje BiH ima u okviru međunarodnog okolišnog zakonodavstva. BiH ima obveze prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), kao i Konvenciji o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (CLRTAP). Bosna i Hercegovina je članica Protokola o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjene prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP), no nije i ostalih protokola LTRAP konvencije te Protokola iz Kyota. Usprkos tome što BiH nema obveze u okviru tih protokola, oni će biti uzeti u obzir pri izradi ove studije, budući da je razumno očekivati da će BiH implementirati zahtjeve definirane tim protokolima tijekom procesa priključenja Europskoj Uniji. Nadalje, utjecaj triju europskih direktiva koje se odnose na energetski sektor: IPPC4 Direktiva (96/61/EC), LCP5 Direktiva (2001/80/EC) i NEC6 Direktiva (2001/81/EC) biti će sagledan. Namjena IPPC Direktive je postići integrirano sprečavanje i nadzor zagađenja uzrokovan različitim aktivnostima (uključujući i cijeli energetski sektor). IPPC Direktiva propisuje mjere za sprečavanje ili smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo, uključujući mjere koje se odnose na otpad, u cilju ostvarivanja visokog stupnja zaštite okoliša. LCP Direktiva se odnosi na velika postrojenja za loženje, termičke snage veće od 50 MW. LCP Direktiva propisuje granične vrijednosti emisija u zrak za nove i

4 IPPC Direktiva – Direktiva Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. u vezi s integriranim sprečavanjem i nadzorom zagađenja 5 LCP Direktiva - Direktiva 2001/80/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenjima ispuštanja određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih postrojenja za loženje 6 Direktiva 2001/81/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisije za pojedine onečišćujuće tvari


POČETNI IZVJEŠTAJ

144

postojeće elektrane. NEC Direktiva propisuje gornje granice ukupnih emisija za svaku članicu u 2010. za četiri onečišćujuće tvari odgovorne za zakiseljavanje, eutrofikaciju i prizemni ozon (SO2, NOx, VOC i amonijak), dok članicama ostavlja slobodu izbora mjera kojima će postići postavljene ciljeve. Gornje granice su određene tako da se postignu zajednički cijevi obzirom na zakiseljavanje koji su dogovoreni od strane Vijeća i Parlamenta Europske unije, te su dodani novi ciljevi za ozon, koji su financijski ostvarivi za cijelu Europsku zajednicu. Utjecaji na okoliš bit će procijenjeni za povijesne godine (1990. ako se izradi energetska bilanca, 2000. i 2005.), na temelju podataka iz energetskih bilanci za te godine. Najznačajniji utjecaji na okoliš iz energetskog sektora su emisije u zrak. Stoga će biti proveden proračun emisija stakleničkih plinova (CO2, CH4 i N2O) u zrak, kao i ostalih značajnih onečišćujućih tvari (SO2, NOx, CO, čestice) u skladu s preporučenom IPCC i CORNAIR metodologijom. Za stakleničke plinove koristit će se IPPC software, dok će se AE-DEM (Air Emission - Data Exchange Module) programski paket koristiti za ostale onečišćujuće tvari. AE-DEM je razvila Europska agencija za zaštitu okoliša, u cilju podrške izračuna emisija u zrak na nacionalnoj razini. Glavni modul AE-DEM paketa je CollectER, koji pruža mogućnost korištenja dva tipa proračuna emisija: (1) izračun emisija u zrak iz plošnih izvora na temelju podataka iz energetskih bilanci (pristup „od vrha prema dnu”), (2) izračun emisija u zrak iz velikih točkastih izvora (npr. termoelektrane), na temelju detaljnih podataka o stacionarnim izvorima emisija (pristup „od dna prema vrhu”). Osim emisija u zrak, energetski sektor utječe na vode, tlo, uporabu zemljišta i ekosustave. U okviru ove studije utjecaji koji su uzrokovani emisijom otpadnih voda (koja obično dolazi iz uređaja za smanjenje emisija u zrak, rudarskih radova i odlaganja ostataka izgaranja goriva) i proizvodnja otpada biti će kvalitativno procijenjeni, obzirom na postojeće nacionalne standarde i preporučene standarde Europske unije. Nadalje, moguće implikacije koje se odnose na uporabu zemljišta i utjecaje na stabilnost ekosustava će biti također proučeni. Razvoj energetskog sektora i povećana potrošnja energije nažalost može uzrokovati negativne utjecaje na okoliš. Stoga je glavni cilj ovog modula preporučiti tehnologije i mjere za smanjenje utjecaja na okoliš, kako bi se postigao održivi razvitak i izbjegle ili smanjile štete u okolišu. Analize postojećih termoenergetskih postrojenja te vađenje, procesiranje, transport i uporaba fosilnih goriva, na temelju već spomenutih IPPC i LCP direktiva biti će dobra osnova za preporuke kako povećati razinu zaštite okoliša. Nadalje, uzimajući u obzir nacionalne ciljeve zaštite okoliša BiH, bit će preporučene mjere i najbolje tehnologije za smanjenje utjecaja na okoliš, osobito emisija u zrak. Projekcije emisija u zrak bit će izrađene za staklenički plin CO2 i za ostale značajne onečišćujuće tvari (SO2, NOX i čestice), te će biti analizirane u skladu s međunarodnim obvezama. Za projekcijski period (2010., 2015. i 2020.) najznačajniji utjecaji na okoliš bit će identificirani i evaluirani na temelju energetskih bilanci, koje će biti izrađene u okviru modula 1. U projekcije emisija bit će uključene i mjere smanjenja emisija. Stoga će za svaku onečišćujuću tvar biti izrađena barem dva scenarija projekcija (scenarij „Bez mjera” i scenarij „S mjerama”). Budući da utjecaji na vodu, tlo, korištenje zemljišta i ekosustave ovise o lokaciji energetskog postrojenja i stanju okoliša u okolici, na temelju identificiranih najznačajnijih utjecaja na te elemente okoliša, bit će dane preporuke za scoping i metodologije procjene utjecaja pri izradi studija procjena utjecaja na okoliš.


POČETNI IZVJEŠTAJ

145

3.13.2 Aktivnosti modula i raspored aktivnosti Unutar modula aktivnosti će uključivati:

1) Prikupljanje informacija o okolišnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, te međunarodnim obvezama obzirom na okoliš

2) Pregled relevantnih studija koje se odnose na utjecaje energetskog sektora na okoliš u BiH

3) Pregled tehničkih i financijskih aspekata dostupnih najboljih tehnologija za smanjenje emisija u zrak

4) Uspostava kontakta s predstavnicima BiH u cilju dobivanja svih relevantnih informacija i podataka

5) Analiza okolišnih standarda prihvaćenih u BiH

6) Analiza međunarodnih obveza BiH i važnih direktiva EU

7) Prikupljanje i implementacija podataka neophodnih za proračun emisija u zrak i identifikaciju ostalih utjecaja na okoliš

8) Proračun emisija u zrak i procjena ostalih utjecaja na okoliš

9) Prikupljanje podataka specifičnih za pojedine elektrane o postojećim emisijama u zrak, stvaranju otpada, ispuštanju otpadnih voda i implementiranim mjerama za smanjenje utjecaja na okoliš

10) Priprema sveobuhvatne liste tehnologija za smanjenje emisija u zrak s tehno-ekonomskom analizom

11) Priprema liste koja će uključivati moguće mjere zaštite za ostale utjecaje na okoliš

12) Preporuke za poboljšanje sustava zaštite okoliša

13) Izračun potencijala smanjenja emisija u zrak analiziranih mjera

14) Izrada projekcija emisija u zrak

15) Izrada pregleda ostalih utjecaja na okoliš, za koje je neophodna implementacija mjera zaštite i koje bi trebale biti detaljno obrađene u studijama procjena utjecaja na okoliš za nova energetska postrojenja

16) Priprema nacrta izvještaja o okolišnom zakonodavstvu BiH, povijesnim utjecajima na okoliš, tehno-ekonomskoj analizi mjera za smanjenje utjecaja na okoliš i projekcijama utjecaja na okoliš

17) Primanje komentara i sugestija od strane klijenta na nacrt izvještaja

18) Priprema završnog izvještaja o utjecajima na okoliš iz energetskog sektora BiH.

Za početnu fazu bila je predviđena provedba aktivnosti 1-4. Aktivnost 1. Aktualne informacije o BiH okolišnom zakonodavstvu su prikupljene sa službenih web stranica Federalnog Ministarstva prostornog uređenja i okoliša


POČETNI IZVJEŠTAJ

146

(http://www.fmpuio.gov.ba/FMPUiO/federalni_ propisi.htm) i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (http://www.vladars.net/lt/zakoni/). Informacije o okolišnim zakonima Distrikta Brčko su također prikupljene. Osim toga proučene su obveze BiH u okviru UNFCC i LRTAP konvencija i relevantnih protokola. Lista relevantnih okolišnih zakona BiH i status BiH prema konvencijama i protokolima je dana u tablicama 3.13-1 i 3.13-2. Aktivnost 2. Razmotreno je nekoliko relevantnih dokumenata koji se odnose na utjecaj energetskog sektora na okoliš. Strateški dokument Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH7 sadrži mnogo korisnih informacija o stanju okoliša i sveobuhvatnu listu prioritetnih mjera zaštite za sve aspekte okoliša. S druge strane, studija Razvoj elektroenergetskog sektora u jugoistočnoj Europi, investicijske implikacije za zaštitu okoliša8 analizira regulativu o zaštiti zraka, trenutno stanje onečišćenja zraka, zahtjeve za kontrolu stanja okoliša i tehno-ekonomske karakteristike dostupnih najboljih tehnologija za proizvodnju električne energije u jugoistočnoj Europi, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Dodatno, Plan zaštite okoliša i Dokument o procjeni projekta izrađeni za elektroenergetski sektor, u okviru elektroenergetskog projekta (Power IV) financiranog od strane Svjetske Banke i EBRD, bit će također korišten u najvećoj mjeri, kao i ostali raspoloživi podaci vezani uz zaštitu okoliša u energetici. Aktivnost 3. Tehnički i financijski aspekti dostupnih najboljih tehnologija za smanjenje emisija u zrak su pregledani. Analiziran je dokument Integrirano sprečavanje i nadzor zagađenja, referentni dokument o dostupnim najboljim tehnologijama za velika postrojenja za loženje9, koji obuhvaća termoenergetska postrojenja s termičkom snagom iznad 50 MW, što uključuje termoelektrane na ugljen, kao i na lignit, biomasu, treset, tekuća i plinovita goriva. Aktivnost 4. Prvi kontakt s predstavnicima iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je uspostavljen kako bi se dobile sve relevantne informacije o okolišnom zakonodavstvu BiH te međunarodnim obvezama koje je BiH preuzela. Provedba Modula 13 će početi odmah nakon pripreme energetskih bilanci za povijesno i buduće razdoblje u okviru Modula 1. Modul 13 će se izrađivati u periodu od 7 do 10 mjeseca provedbe projekta (lipanj 2007 – rujan 2007) – vidi prilog 1. Provedba uključuje aktivnosti 5 – 18. 3.13.3 Prikupljanje podataka i relevantne institucije u BiH Priprema detaljne analize povijesnih i budućih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, uključujući plan investiranja za mjere zaštite, je nemoguća bez bliske suradnje između

7 Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH, Bosne i Hercegovine, 2003. 8 Development of Power Generation in South East Europe, Implications for Investments in Environmental Protection, World Bank, Sauth East European Consultants, 2005 9 Integrated Pollution Prevention and Control (IPPC), Reference Document on Best Available Techniques for Large Combustion Plants, European Commission, 2005


POČETNI IZVJEŠTAJ

147

konzultanta i relevantnih institucija u BiH. Tijekom početne faze identificirane su relevantne institucije. Institucije u BiH, relevantne za provedbu ovog modula su slijedeće:

• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Odsjek za zaštitu okoline • Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske

(lokacija: Banja Luka) • Federalno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša • Elektroprivreda BiH • Elektroprivreda RS • Elektroprivreda HZ HB • Zavod za statistiku BiH • Republički zavod za statistiku Republike Srpske Prema informacijama iz Akcionog plana za zaštitu okoliša institucije odgovorne za upravljanje okolišem su Federalno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša (FBiH) i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS). U Distriktu Brčko politika zaštite okoliša spada direktno pod ingerenciju vlade. Na državnoj razini odgovoran je Odsjek za zaštitu okoline koji djeluje u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Važno je istaknuti da je Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije (RS) odgovorno za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Shodno tome, predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (Odsjek za zaštitu okoline), Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije (RS) i Federalnog Ministarstva prostornog uređenja i okoliša (FBiH) sudjelovat će u prikupljanju relevantnih informacija o BiH okolišnom zakonodavstvu i međunarodnim obvezama. S druge strane, predstavnici triju bosansko-hercegovačkih elektroprivreda trebali bi pripremiti aktualne podatke o kvaliteti i karakteristikama goriva (donja ogrjevna vrijednost, sadržaj sumpora u gorivu), podatke o potrošnji goriva za svaku jedinicu u termoelektranama, proizvodnji električne energije i topline, koncentracijama onečišćujućih tvari u dimnim plinovima (kontinuirana ili ad-hoc mjerenja emisija), specifičnom volumenu suhih dimnih plinova, tehničkim karakteristikama implementiranih tehnologija za smanjenje emisija (npr. učinkovitost elektrostatskog taložnika). Ti podaci, zajedno s podacima iz energetskih bilanci, kao i podacima o ugljenokopima, plinskom i naftnom sektoru, potrebni su za pripremu povijesnih i projiciranih trendova emisija u zrak. Nadalje, informacije o praksi upravljanja i količini otpada koji nastaje i koji se zbrinjava te podaci o karakteristikama otpadnih voda i njihovom ispuštanju iz energetskih postrojenja, kao i iz rudnika ugljena i ostalih energetskih objekata biti će neophodni za procjenu utjecaja na vode, tlo, uporabu zemljišta i ekosustave. Proračun emisija u zrak iz cestovnog prometa provest će se pomoću COPERT III software-a, koji je dio integriranog AE-DEM programskog paketa. Ključni ulazni podaci za upotrebu COPERT software-a su ukupan broj vozila prema: tipu vozila (osobna vozila, laka teretna vozila, teška teretna vozila, autobusi, motocikli i mopedi), tipu motora (benzinski četverotaktni, benzinski dvotaktni, dizelski), volumenu cilindra (<1.4 lit, 1.4-2.0 lit, >2.0 lit), nosivosti za teška teretna vozila (<3.5 t, 3.5-7.5 t, 7.5-16 t, 16-32 t, >32 t), starosti vozila; zatim prosječna godišnja kilometraža, potrošnja goriva (dizel, olovni benzin, bezolovni benzin i UNP), karakteristike goriva (sadržaj sumpora i olova) te minimalne i maksimalne


POČETNI IZVJEŠTAJ

148

mjesečne temperature. Ostali neophodni podaci kao što je udio autoputova, ruralnih i gradskih cesta, srednja brzina za različita vozila i različiti tip cesta bit će procijenjeni, prema statističkim podacima. Nesigurnost proračuna emisija u zrak ovisit će o dostupnosti ulaznih podataka. Minimum neophodnih podataka je ukupan broj vozila (osobna vozila, laka teretna vozila, teška teretna vozila, autobusi, motocikli i mopedi) i ti podaci trebali bi biti prikupljeni od zavoda za statistiku FBiH i RS. Za procjenu emisija iz ugljenokopa bit će potrebni podaci o vrsti ugljenokopa (površinski ili podzemni kop), o količini i vrsti izvađenog ugljena, ogrjevnoj vrijednosti i sadržaju sumpora u ugljenu. Pokrenuta je inicijativa za izradu Nacionalnog izvješća o emisiji stakleničkih plinova i tu aktivnost provodi Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS. Poželjno je uspostaviti kontakt s timom za izradu inventara u cilju dobivanja podataka i razmjene iskustava. Tijekom početne faze identificirani su slijedeći podaci neophodni za provedbu modula 13: 1. Okolišno zakonodavstvo BiH i međunarodne obveze U okviru okolišnog zakonodavstva BiH postoje okvirni zakoni uz koje postoje uredbe kojima se osigurava praktična provedba okvirnih zakona. Slijedeći zakoni su identificirani kao relevantni za ovu studiju (tablica 3.13-1). Tablica 3.13-1: Relevantni BiH zakoni Federacija Bosne and Hercegovine Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine br. 33/03) Zakon o zaštiti zraka (Službene novine br. 33/03) Zakon o vodama (Službene novine br. 70/06) Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine br. 33/03) Zakon o zaštiti prirode (Službene novine br. 33/03) Republika Srpska Zakon o zaštiti okoliša (Službeni glasnik br. 53/02) Zakon o zaštiti zraka (Službeni glasnik br. 53/02) Zakon o vodama (Službeni glasnik RS br. 50/06) Zakon o upravljanju otpadom (Službeni glasnik br. 53/02) Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik br. 50/02) Uz obvezu poštivanja uvjeta propisanih nacionalnim zakonodavstvom, Bosna i Hercegovina ima obvezu ispuniti obveze propisane međunarodnim okolišnim konvencijama i protokolima koje je BiH ratificirala ili potpisala. Slijedeća lista uključuje međunarodne konvencije i protokole kojih je BiH potpisnica ili članica i broj službenih novina u kojima je ratifikacija objavljena (tablica 3.13-2).


POČETNI IZVJEŠTAJ

149

Tablica 3.13-2: Međunarodne obveze BiH Konvencija/Protokol Broj službenih novina u kojima

je ratifikacija objavljena Zrak Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (CLRTAP)

SN BiH 13/94

Protokol o dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa onečiščujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP)

SN BiH 13/94

Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime (UNFCCC) SN BiH 19/00 Otpad Konvencija o nadzoru preko graničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju

SN BiH 31/00

Priroda Konvencija o biološkoj raznolikosti MU 13/02 Konvencija o zaštiti rijeke Dunav SN BiH 01/05 Uz navedene međunarodne konvencije i protokole, tijekom izrade ove studije bit će sagledani i ostali relevantni protokoli, kao što su protokoli LRTAP konvencije i Protokol iz Kyota, budući da je razumno za pretpostaviti da će BiH pristupiti pojedinim protokolima tijekom procesa pridruživanja Europskoj uniji. 2. Tehnički podaci za procjenu mogućih utjecaja na okoliš Ovdje su navedeni podaci neophodni za određivanje emisija u zrak i identifikaciju najznačajnijih utjecaja energetskog sektora na vode, tlo, uporabu zemljišta i ekosustave. Termoelektrane:

- podaci o kvaliteti i karakteristikama goriva za svaku jedinicu: o donja ogrjevna vrijednost goriva o sadržaj sumpora u gorivu o količina utrošenog goriva o proizvodnja električne energije i topline

- podaci o mjerenjima (kontinuiranim ili ad-hoc) po dimnjaku u termoelektranama: o koncentracijama onečišćujućih tvari u dimnim plinovima o specifični volumen dimnih plinova

- tehnički podaci o implementiranim tehnologijama za smanjenje emisija o efikasnost tehnike za smanjenje emisije

Cestovni promet:

- ukupan broj vozila prema: o tipu vozila (osobna vozila, laka teretna vozila, teška teretna vozila, autobusi,

motocikli i mopedi) o tipu motora (benzinski četverotaktni, benzinski dvotaktni, dizelski) o volumenu cilindra (<1.4 lit, 1.4-2.0 lit, >2.0 lit) o nosivosti za teška teretna vozila (<3.5 t, 3.5-7.5 t, 7.5-16 t, 16-32 t, >32 t) o starosti vozila

- prosječna godišnja kilometraža


POČETNI IZVJEŠTAJ

150

- potrošnja goriva (dizel, olovni benzin, bezolovni benzin i UNP) - karakteristike goriva (sadržaj sumpora i olova) - minimalne i maksimalne mjesečne temperature

Ugljenokopi:

- vrsta ugljenokopa (površinski ili podzemni) - količina i vrsta izvađenog ugljena - sadržaj sumpora i pepela u ugljenu - donja ogrjevna vrijednost ugljena

Otpad:

- podaci o praksi upravljanja - količina generiranog otpada - mjesto odlaganja

Otpadne vode:

- koncentracija onečišćujućih tvari u ispusnim vodama - mjesto ispusta - tehnički podaci o tehnologijama za smanjenje onečišćenja

3.13.4 Pristup i metodologija Za energetiku je najznačajnije pratiti emisije SO2, NOx CO i čestica te stakleničkog plina CO2. Plinovi SO2 i NOx, osim njihovog potencijalno štetnog djelovanja na zdravlje, poznati su kao kiseli plinovi jer njihovom transformacijom prilikom daljinskog transporta nastaju kiseli sastojci koji se talože iz atmosfere u obliku mokrog (kisele kiše) i suhog taloženja. NOx također sudjeluje u eutrofikaciji i stvaranju prizemnog ozona. Negativni utjecaj emisije CO i čestica na zdravlje i ekosustav uglavnom je lokalnog karaktera. S druge strane, staklenički plin CO2 je uzročnik globalnog zatopljenja. Osim direktnog i indirektnog utjecaja emisija u zrak na okoliš, emisije otpadnih voda u prirodne recipijente, odlaganje otpada i uporaba zemljišta za energetska postrojenja uzrokuju dodatni pritisak na okoliš, na primjer tlo, vodu i stabilnost ekosustava/ biološku raznolikost. Za razliku od utjecaja emisija stakleničkih plinova koji ima globalni značaj, utjecaji na tlo, vode, uporabu zemljišta i ekosustav imaju uglavnom lokalni i/ili regionalni karakter. Mogući utjecaj ugljenokopa na okoliš, kao što su skladištenje ugljena i oporaba zemljišta napuštenih lokacija bit će razmatrani kao utjecaji na uporabu zemljišta. Najvažniji utjecaj transporta ugljena, bilo željeznicom ili kamionima, su emisije u zrak i procijenit će se u okviru proračuna emisija u zrak. S druge strane, očekuje se da će se tehnički aspekti transporta i skladištenja ugljena obraditi u okviru modula 8 (Ugljen). U nastavku se navodi metodologija koja će se koristiti za ocjenjivanje utjecaja na okoliš u okviru ovog modula.


POČETNI IZVJEŠTAJ

151

Metodologije proračuna emisija u zrak CORINAIR metodologija Proračun emisija SO2, NOx, CO, čestica u zrak iz energetskog sektora bit će proveden primjenom CORINAIR metodologije, razvijene od strane Europske agencije za okoliš u okviru CLRTAP konvencije. Za proračun će se koristiti programski alat CollectER, glavni modul AE-DEM programskog paketa, dok se emisija cestovnog prometa određuje primjenom COPERT III programa (dio AE-DEM programskog paketa). Shema AE-DEM programskog paketa je prikazana na slici 3.13-1.

sakupljanje proračun arhiviranje

selektiranjeagregiranje

preraspodjela

CLRTAP (NFR)

itd.

UNFCCC (CRF)

EU direktive

Nacionalni inventar

Estimat ER

Collect ER Report ER

izvor emisije

izvor emisije

izvor emisije

izvor emisije

emisija

Slika 3.13-1: Shema AE-DEM programskog paketa Pri proračunu emisija u zrak koristit će se dva pristupa – „od dna prema vrhu" i „od vrha prema dnu". Pristup „od dna prema vrhu" koristi se za izračun emisije iz točkastih izvora i bit će primijenjen za proračun emisija iz termoelektrana, dok je pristup „od vrha prema dnu" zasnovan na agregiranim podacima (energetska bilanca i statistički podaci) i provodi se za ostale energetske izvore. Općenito, samo za velike točkaste izvore mogu se dobiti zadovoljavajući ulazni podaci, i zbog toga je opravdana primjena oba pristupa. AE-DEM programski paket omogućava proračun emisije za 11 glavnih sektora, sukladno SNAP 97 nomenklaturi CORINAIR metodologije, i to:

1. Izgaranje u postrojenjima za proizvodnju i transformaciju energije 2. Izgaranje u ne-industrijskim ložištima 3. Izgaranje u industriji 4. Proizvodni procesi 5. Pridobivanje i distribucija fosilnih goriva i geotermalne energije 6. Korištenje otapala i ostalih proizvoda 7. Cestovni promet 8. Ostali pokretni izvori i strojevi 9. Obrada i odlaganje otpada 10. Poljoprivreda


POČETNI IZVJEŠTAJ

152

11. Ostali izvori i ponori Sektori 1, 2, 3, 5, 7 i 8 spadaju u grupu energetskih sektora (stacionarni i mobilni) i određivanje emisija u zrak za navedene sektore je zadatak ovog modula. Izgaranje u termoelektranama je dio sektora 1 (Izgaranje u postrojenjima za proizvodnju i transformaciju energije), zajedno s izgaranjem u javnim kotlovnicama, rafinerijama, kao i izgaranje na plinskim i naftnim poljima te ugljenokopima. Za određivanje emisija u zrak uslijed izgaranja goriva u stacionarnim energetskim objektima potrebno je poznavati odgovarajuće faktore emisija, količinu potrošenog goriva i ogrjevnu vrijednost, odnosno primijeniti sljedeću formulu:

HdBFEEM OTOT ⋅⋅=

EMOT – emisija onečišćujuće tvari (kg) FEOT – faktor emisije onečišćujuće tvari (g/GJ) B – količina izgaranog goriva (103 t ili 106 m3) Hd – donja ogrjevna vrijednost (MJ/kg ili MJ/m3) Faktori emisije određuju se na temelju rezultata kontinuiranih ili povremenih mjerenja emisije, ako se mjerenja provode i ako su podaci dostupni. U protivnom, potrebno je odabrati odgovarajući faktor emisije iz literature (npr. CORINAIR priručnici). Ukoliko su raspoloživi rezultati kontinuiranih mjerenja emisije - koncentracije onečišćujućih tvari (SO2, NOx, CO i čestice) u dimnim plinovima [mg/m3] i podaci o količini suhih dimnih plinova [m3], faktor emisije pojedine onečišćujuće tvari (OT) se određuje primjenom slijedeće formule:

Hd

VCEF FGOT

OT

⋅=

EFOT – faktor emisije onečišćujuće tvari [g_OT/GJ] COT – koncentracija onečišćujuće tvari u dimnim plinovima [mg/m3.] VFG – specifični volumen suhih dimnih plinova [m3/kg ili m3/m3] Hd – donja ogrjevna vrijednost goriva [MJ/kg ili MJ/m3] Prirodni plin obično ne sadrži sumpor (moguće su male količine H2S) i emisija SO2 se može zanemariti. Slično je i s emisijom čestica. Faktor emisije SO2 obično se određuje stehiometrijski. Za primjenu stehiometrijske metode, potrebno je poznavanje sadržaja sumpora u gorivu (CS,g), udjela samoodsumporavanja (αS) i donje ogrjevne vrijednosti goriva (Hd), a prema formuli:

Hd

CEF SgS

SO

6,

2

10)1(2 ⋅−⋅⋅=

α

FESO2 – faktor emisije SO2 [g/GJ] CS,g – sadržaj sumpora u gorivu [kg_S/kg_g]


POČETNI IZVJEŠTAJ

153

αS – samoodsumporavanje [ ] Hd – donja ogrjevna vrijednost goriva [MJ/kg] Pri izgaranju ugljena udio neizgorenog sumpora, koji se veže za šljaku i pepeo, može biti značajan, dok je kod izgaranja loživog ulja gotovo zanemariv. IPCC metodologija Za potrebe proračuna emisija stakleničkih plinova razvijena je IPCC metodologija u okviru Konvencije o promjeni klime (UNFCCC). IPCC metodologijom i odgovarajućim software-om (tzv. IPCC software) određuju se antropogene emisije iz izvora i uklanjanje u ponorima. IPCC metodologija proračuna zahtjeva razvrstavanje ukupnih nacionalnih emisija stakleničkih plinova u 6 glavnih sektora, i to:

1. Energetika 2. Proizvodni procesi 3. Uporaba otapala 4. Poljoprivreda 5. Promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo 6. Otpad

Za potrebe ovog modula odredit će se emisija CO2, CH4 i N2O iz Energetike. Energetski sektor pokriva izgaranje goriva u stacionarnim i mobilnim energetskim izvorima, ne-energetsku potrošnju goriva i tzv. fugitivnu emisiju koja nastaje pri pridobivanju i distribuciji fosilnih goriva. Energetski sektor prema IPCC-u obuhvaća prethodno opisane CORINAIR sektore 1, 2, 3, 5, 7 i 8. Tijekom izgaranja većina ugljika iz goriva oksidira i emitira se u atmosferu u obliku CO2. Dio ugljika koji se oslobađa kao CO, CH4 ili NMVOC, također oksidira u CO2 u atmosferi u razdoblju od nekoliko dana do oko 12 godina. Ugljik iz goriva koji ne oksidira, već se vezuje u česticama, šljaci ili pepelu se isključuje iz proračuna. Udio oksidirajućeg ugljika za tekuća fosilna goriva i prirodni plin je poznat i iznosi 99 posto za tekuće gorivo, a 99,5 posto za prirodni plin. Međutim, oksidacijski faktor za ugljen ovisi o uvjetima izgaranja i može varirati nekoliko postotaka. Ukoliko nacionalni oksidacijski faktor za ugljen nije moguće odrediti i elaborirati, koristi se u IPCC priručniku predloženi faktor (98 posto). Općenito, za proračun emisije CO2 zbog izgaranja fosilnih goriva primjenjuje se slijedeća formula:

BOHdFEEM CC ⋅⋅⋅⋅=12

44

EM – emisija CO2 [kg] FEC – faktor emisije ugljika [kg_C/GJ] Hd – donja ogrjevna vrijednost [MJ/kg ili MJ/m3] OC – udio oksidirajućeg ugljika [ ] 44/12 – stehiometrijski omjer CO2 i C [ ] B – količina izgaranog goriva [t ili 103 m3]


POČETNI IZVJEŠTAJ

154

Emisija CO2 ovisi o količini i vrsti izgaranog goriva. Specifična emisija po TJ goriva je najveća uslijed izgaranja ugljena, zatim tekućih goriva i prirodnog plina. Grubi omjer specifičnih emisija pri izgaranju fosilnih goriva je 1 : 0,75 : 0,55 (ugljen : tekuća goriva : prirodni plin). CO2 je najznačajniji staklenički plin iz stacionarnih i mobilnih energetskih izvora. Ukoliko svedemo sve emisije stakleničkih plinova na ekvivalentnu emisiju CO2, pomoću stakleničkog potencijala, CO2 predstavlja više od 99 posto emisija uslijed izgaranja goriva. U okviru IPCC priručnika dane su smjernice za određivanje emisije CO2. Emisija CO2 će se odrediti primjenom 2 pristupa: Referentnog i Sektorskog. Sektorski pristup se temelji na podacima o količini izgaranog goriva u pojedinim energetskim podsektorima. U Referentnom pristupu ulazni podaci su proizvodnja, uvoz, izvoz, međunarodni bunkeri (gorivo za međunarodni vodeni i zračni promet) i saldo skladišta za primarna i sekundarna goriva. Nadalje, u okviru stacionarne energetike određuje se i emisija CO2 uslijed ne-energetske potrošnje goriva. Kada fosilna goriva ne izgaraju jedan dio ili čak sav ugljik sadržan u gorivu se ugrađuje u proizvod na duži vremenski period, a preostali dio ugljika oksidira i odlazi u atmosferu. Udio ugljika sadržanog u proizvodu preuzima se iz IPCC priručnika u slučaju da ne postoje dobro elaborirane nacionalne vrijednosti. Do emisije CO2 dolazi i izgaranjem biomase i biogoriva. Emisija CO2 iz biomase i biogoriva, po preporukama IPCC priručnika, ne ulazi u ukupnu nacionalnu bilancu jer je emitirani CO2 prethodno apsorbiran za rast i razvoj biomase. Uklanjanje ili emisija CO2 uslijed promjene u biomasi šume proračunavaju se izvan energetike. Emisija ostalih stakleničkih plinova (CH4 i N2O) odredit će se primjenom jednostavnijeg pristupa, temeljenog na agregiranoj količini izgaranog goriva te odgovarajućim faktorima emisije. Metodologija procjene ostalih utjecaja na okoliš U okviru modula identificirat će se mogući utjecaji energetskog sektora na vode, tlo, korištenje zemljišta i ekosustav i njihov značaj ocijeniti. Potrebno je naglasiti da ovi utjecaji znatno ovise o lokaciji energetskog postrojenja i stanju okoliša (geomorfološkim, hidrogeološkim, hidrološkim, klimatskim i biološkim karakteristikama), u njihovoj bližoj i daljoj okolini. Prema tome, kako cilj istraživanja u okviru modula 13 nije određivanje strateške procjene utjecaja na okoliš energetskog sektora niti će raspoloživi podaci biti dovoljno detaljni za kvantitativnu analizu mogućih utjecaja na okoliš, provest će se kvalitativna analiza. Mogući utjecaji će se identificirati primjenom ček-lista, koje će biti izrađene prema ček-listama preporučenim u literaturi (Priručnik Svjetske banke: Procjena utjecaja na okoliš – Energetski sektor10, Smjernicama Europske komisije za procjenu utjecaja na okoliš11,

10 World Bank’s Environmental Impact Assessment Sourcebook – Energy Sector, 1999


POČETNI IZVJEŠTAJ

155

Procjena utjecaja na okoliš za zemlje u razvoju – Metodologija za procjenu utjecaja na okoliš12, itd), uzimajući u obzir specifične karakteristike energetskog sektora i stanja okoliša u BiH. Nakon identifikacije mogućih utjecaja, njihov značaj će se ocijeniti korištenjem matrica (npr. modificirana Leopoldova matrica). Definiranje matrica bit će temeljeno na nacionalnim standardima zaštite okoliša BiH, ciljevima postavljenim u Akcionom planu za zaštitu okoliša BiH i stanju okoliša. Nadalje, bit će uspostavljena veza sa zahtjevima iz relevantnih EU direktiva na području zaštite okoliša i međunarodnih konvencija i protokola. Pitanja vezana za opasne tvari i njihovo odlaganje, uključujući odgovarajuće odlaganje polikloriranih bifenila (PCB) i ostalih postojanih tvari bit će razmatrana u okviru odlaganja otpada i mogućeg utjecaja na tlo. Nadalje, bit će predložene preporuke za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom. Na kraju, temeljem rezultata procjene, predložit će se mjere za smanjenje negativnog utjecaja. Također će se dati preporuke scoping i predložiti metodologija za procjenu utjecaja koja bi mogla biti primijenjena u specifičnim studijama utjecaja na okoliš. Pristup za tehniko-ekonomsku analizu mjera za smanjenje emisije Tehnološki postupak koji se smatra najboljom raspoloživom tehnologijom (BAT) udovoljava sljedećim zahtjevima:

- ostvarivanje niske razine emisija, - prikladnost u barem jednoj od kategorija obzirom na veličinu postrojenja za loženje i

vrstu goriva, - niska potrošnja energije, - stvaranje uporabljivih nusproizvoda, - izostanak značajnijih problema s otpadnim tekućinama, zbrinjavanjem otpada i

ispuštanjem drugih tvari u zrak, - komercijalna dostupnost i potvrđenost.

Najbolje raspoložive tehnologije za smanjenje emisija u zrak bit će analizirane, temeljem prikupljenih podataka na razini postrojenja. Ključni podaci su izmjerene koncentracije onečišćujućih tvari u dimnim plinovima, koje je potrebno usporediti s graničnim vrijednostima emisije iz LCP direktive. Kao rezultat analize bit će određena detaljna lista potrebnih ulaganja u mjere za smanjenje emisije, s tehničkim i troškovnim karakteristikama. U tablici 3.13-3 dana je pregled mogućih najboljih raspoloživih tehnika za velika postrojenja za loženje.

11 European Commission, Guidelines for EIA, 2001 and 2005 12 Asian Development Bank, EIA for Developing Countries – Methods for EIA, 1997


POČETNI IZVJEŠTAJ

156

Temeljem analiza troškova i koristi tehnika za smanjenje emisije te potreba za smanjenje emisija u skladu s graničnim vrijednostima, realne i troškovno-učinkovite mjere bit će preporučene za svaku jedinicu termoelektrana. Nadalje, troškovi smanjenja onečišćenja ovisno o tipu elektrane bit će uključeni u ukupne troškove opskrbe, kako za nove elektrane tako i za obnovu postojećih elektrana i obnovu/proširenje opskrbe energijom. Tablica 3.13-3: Pregled mogućih najboljih raspoloživih tehnika za smanjenje emisije u zrak

Stupanj odvajanja (%) Onečišćujuća tvar Razmatrane tehnike

SO2 NOx Čest.

Sumpor dioksid (SO2)

• Mokri postupak s vapnom/vapnencem • Mokri postupak s amonijakom • Ispiranje morskom vodom • Dvo-alkalni mokri postupak • Mokri postupak s karbonatnom sodom • Suho ispiranje raspršivanjem • Suho ubrizgavanje u ložište • Wellman Lord postupak • Mokri postupak s MgO

< 98 90

< 99 85-95 70-90 70-98 50-70 90-98 90-98

> 50

10-80

Dušikovi oksidi (NOx)

• Selektivna katalitička redukcija • Selektivna nekatalitička redukcija • Primarne mjere

< 95 < 80

oko 40

Čestice • Mehanički odvajač • Elektrostatski taložnik • Vrećasti filtar • Mokro ispiranje

45-87 > 97 > 97 > 90

SO2 i NOx (kombinirane tehnike)

• Postupak s aktivnim ugljenom • WSA-SNOX postupak • DESONOX postupak • SOx-NOx-Rox-Box postupak • Postupak s elektronskim snopom • Ubrizgavanje alkala • Izgaranje u atmosferskom fluidiziranom sloju • Izgaranje u pretlačnom fluidiziranom sloju • Kombi proces s integriranim rasplinjavanjem

95 95 95 90 90

60-98 90-97 > 99 99

60-80 95 95 90 80

64-90 200-400* 135-250*

90

- - -

99 - - - - -

* - koncentracija u dimnim plinovima (mg/m3)


POČETNI IZVJEŠTAJ

157

3.14 Modul 14: Plan investicija i opcije financiranja 3.14.1 Cilj modula Kako bi se stvorili uvjeti za razvoj energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, od neizmjerne je važnosti osigurati odgovarajući odnosno pravilan razvoj i funkcioniranje gospodarskih subjekata u gospodarenju oblicima energije. Potrebno je posebno naglasiti one aspekte poslovanja koji su kritični za sigurnost i efikasnost poslovanja za svaki oblik energije i energetsku efikasnost kao što su:

• postojeće stanje imovine • postojeća struktura kapitala • stupanj zaduženosti • stupanj i dinamika razvitka • analiza proizvodnje energije prema obliku energije • uvjeti financiranja razvitka • politika cijena oblika energije • stupanj sigurnosti opskrbe potrošača • struktura proizvodnje oblika energije • način i uvjeti nabave primarnih oblika energije • nabavne cijene primarnih oblika energije

Nadalje, potrebno je ocijeniti razvojni put energetskog sektora Bosne i Hercegovine u prošlosti, njegov sadašnji položaj te odrediti razvojni put za sve oblike energije i energetsku efikasnost u budućnosti i to ne samo s aspekta najvjerojatnijeg slijeda događaja, nego i s aspekta odstupanja od najvjerojatnijeg ishoda. Drugim riječima, u obzir valja uzeti ne samo najvjerojatnije scenarije razvoja već i sve moguće scenarije razvoja. Znači potrebno je analizirati financijske tokove energetskog sektora što podrazumijeva prognoziranje posljedica različitih investicijskih i financijskih odluka, kao i procjenu efekata različitih alternativa. Navedeno vodi k strategiji koja uključuje investicijske odluke, financijske odluke, a nakon procesa privatizacije i odluke vezane uz politiku dividendi. Odluke o investiranju u energetiku najvažnije su odluke prilikom stvaranja vrijednosti. One određuju veličinu energetskog sektora Bosne i Hercegovine, ukupni iznos efektive imovine energetskih subjekata, strukturu te imovine, karakteristike poslovnog rizika, dobit od poslovanja te njihovu likvidnost. Za sve projekte energetici važna je i dinamika izgradnje odnosno dinamika ulaganja. Dinamika izgradnje odražava fizički aspekt investiranja, dok dinamika ulaganja predstavlja vremenski raspored novčanih izdataka sukladan dinamici izgradnje. Za zaključiti je da svaki investicijski projekt fizičku te isto tako i financijsku dimenziju. Premda je konačni cilj investiranja fizička izvedba projekta, za ekonomsko financijsku analizu važan je element i intertemporalna komponenta alokacije financijskih sredstava.


POČETNI IZVJEŠTAJ

158

Izgradnja novih i proširenje postojećih energetskih kapaciteta uvjetovana je rastom gospodarske aktivnosti u Bosni i Hercegovini odnosno općim društvenim i gospodarskim rastom i razvojem. Energetski sektor, kao takav, spada u kapitalno najintenzivnije sektore svake privrede. Upravo zbog te činjenice problem osiguranja određenog obujma i dinamike sredstava za financiranje razvoja energetskog sektora stalno je prisutan, pa stoga i od velikog ekonomskog i političkog značaja Druga važna odluka u financijskoj analizi investicijskog projekta odnosno grupe projekata u energetici je određivanje najpogodnije kombinacije izvora financiranja investicija. Potrebno je ocijeniti utjecaj i posljedice različitih struktura kapitala na vrijednost svake tvrtke u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine. Pri tome treba sučeliti tvrtke s tržištima kapitala i okruženjem koje se stalno mijenja i u kojem se donose odluke o financiranju, točnije u obzir valja uzeti ograničenja nametnuta strukturom tržišta kapitala. Metodološki gledano, pri planiranju investicijskog projekta odnosno grupe projekata u energetici, mora se voditi računa o: • strukturi i dinamici korištenja izvora financiranja • uvjetima korištenja izvora financiranja. Kvaliteta izbora oblika financiranja primarno je određena sa : • raspoloživost sredstava, • cijena kapitala • očekivana rentabilnost ulaganja Raspoloživost sredstava podrazumijeva stabilnost pojedinog izvora financiranja, tj. na koji rok pojedinom gospodarskom subjektu u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine stoje na raspolaganju određena sredstva, pod kojim ih uvjetima mogu koristiti te na koji ih način otplaćuju. Cijena korištenja sredstava iz pojedinih izvora obuhvaća troškove pribavljanja i troškove korištenja i to ne samo direktne nego i indirektne troškove. Ovisno o visini rizika kome su izložene investicije u energetiku, cijena kapitala iz svakog od navedenih izvora bit će različita. Za mnoge projekte cijena korištenja izvora financiranja označava ključan parametar. Zaključno, procjena prihvatljivosti projekata ili grupe projekata izgradnje energetskih objekata i postrojenja te njihovoj energetskoj efikasnosti izvodi se na temelju prethodno uspostavljenih kriterija koji se odnose na očekivanu rentabilnost ulaganja te očekivanu likvidnost projekta. U modelu financijske analize za cijeli energetski sektor BiH obraditi će se razvojna komponenta i utjecaj razvoja na cijenu i troškove poslovanja. Posebno će se obraditi elektroenergetski segment energetskog sustava, tri elektroprivrede, prijenos i operator prijenosnog sustava. Da bi se osigurali uvjeti koji omogućavaju razvitak elektroenergetske djelatnosti u BiH, a time i njezin doprinos razvitku gospodarstva BiH, pretpostavlja se upravljanje poslovanjem i razvitkom elektroenergetskih tvrtki kao komercijalno održivih trgovačkih društava. U tom kontekstu primijenit će se model poslovne


POČETNI IZVJEŠTAJ

159

analize koji služi za ispitivanje i ocjenjivanje dosadašnjeg, te prognozu i upravljanje budućim poslovanjem, a u funkciji razvitka elektroenergetskog sustava do 2020 (ili 2030). godine. Analiza financijskih izvješća prvenstveno će biti orijentirana na vrijednosne ili novčane podatke i informacije. Predloženi model poslovne analize naglašava one aspekte poslovanja koji su ključni za sigurnost i efikasnost poslovanja elektroenergetskih gospodarskih subjekata kao što su: • postojeće stanje i struktura dugotrajne imovine • postojeće stanje i struktura tekuće imovine • postojeće stanje i struktura financijskih obveza • stupanj zaduženosti • vremenski raspored dospijeća postojećih financijskih obveza • tehnološko-tehnički aspekti poslovanja • struktura proizvodnje električne energije • struktura i dinamika investiranja • struktura i dinamika korištenja izvora financiranja • stupanj iskorištenja kapaciteta • prodajne cijene električne energije • način i uvjeti nabave goriva • cijene primarnih oblika energije U model su uključeni svi osnovni aspekti ključni za analizu: • tržišni • tehnološko-tehnički i • ekonomsko-financijski. Ocijenit će se pet elektroenergetskih subjekata u BiH u razdoblju 2000.-2005., njihov sadašnji položaj te odrediti razvojni put u budućnosti. Znači potrebno je analizirati financijske tokove pojedinih elektroenergetskih subjekata što podrazumijeva prognoziranje posljedica različitih investicijskih i financijskih odluka, kao i procjenu efekata različitih alternativa iskazanih kroz projekciju Računa dobiti i gubitka te projekciju Bilance stanja. I konačno projekcijom toka novčanih sredstava od poslovnih aktivnosti, investicijskih aktivnosti te financijskih aktivnosti potrebno je ocijeniti jesu li trgovačka društva u elektroenergetskog sustava BiH sposobna na zadovoljavajućoj razini generirati buduće pozitivne tokove novca i na taj način ispuniti sve svoje financijske obveze u cijelom razdoblju promatranja. 3.14.2 Aktivnosti koje treba provesti vezano uz modul Prema ovom modulu konzultant treba pripremiti detaljan plan investicija za energiju, ugljen, centralizirano grijanje, prirodni plin, naftu, nove i obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, uključujući i investicije povezane uz očuvanje okoliša za svaki od ovih oblika energije i energetske efikasnosti. Konzultant također treba istražiti i mogućnosti financiranja te povezati to sa preporučenim projektima.


POČETNI IZVJEŠTAJ

160

Još konkretnije, ciljevi ovog modula su: • Pripremiti plan investiranja u energiju. • Pripremiti plan investiranja u ugljen. • Pripremiti plan investiranja u centralizirano grijanje. • Pripremiti plan investiranja u prirodni plin. • Pripremiti plan investiranja u naftu. • Pripremiti plan investiranja u nove i obnovljive izvore energije. • Pripremiti plan investiranja vezan uz energetsku efikasnost. • Pripremiti plan investiranja u okoliš. • Istražiti mogućnosti financiranja. • Povezati investicije i mogućnosti financiranja direktno sa preporučenim projektima. Aktivnosti koje treba poduzeti opisane su kako slijedi:

1. Priprema plana investiranja Planovi investiranja za energetski sektor bit će pripremljeni na bazi svih modula. Domaće i strane procjene troškova dat će se odvojeno za svaki projekt ili grupu projekata.

2. Istraživanje mogućnosti financiranja

Izložit će se mogućnosti financiranja domaćih i stranih troškova investicija, uključujući generiranje neto toka gotovine od strane BiH poduzeća koja se bave opskrbom energijom, posudbe od privatnog sektora u BiH i inozemstvu, plasman vlastitog kapitala i pomoć međunarodnih agencija. Veze između mogućnosti financiranja i predloženih projekata također će se prikazati.

3.14.3 Raspored aktivnosti Raspored aktivnosti je naveden niže u materijalu. Izvođenje Modula 14 bi trebalo početi na kraju Projekta, dakle tijekom 11. i 12. mjeseca Projekta. Pripremne aktivnosti za ovaj Modul trajati će tijekom svakog izvršavanja Modula.


POČETNI IZVJEŠTAJ

161

4 INTEGRALNI PRISTUP PLANIRANJU ENERGETSKOG SEKTORA U prethodnim poglavljima detaljno su opisane aktivnosti u svim Modulima čiji međusobna interakcija čini metodološki koncept integralnog planiranja – razvoj energetskog sustava uvažavanjem svih raspoloživih resursa (Integrated Resource Planning - IRP) na državnoj i regionalnoj razini. U ovom poglavlju detaljnije će se kroz proces integralnog planiranja opisati međusobna povezanost pojedinih Modula. Modul 1: Energy Reserves, Production, Consumption and Trade, temeljni je modul. Energetska bilanca temelj je za sve dodatne analize potrošnje u svim ostalim „tehničkim“ modulima kako u baznoj godini, tako i kod osnovnih pretpostavki razvoja energetskog sektora u budućnosti. Izradom energetske bilance za promatrane godine dobit će se odgovarajući uvid u međusobne odnose na svim razinama energetskog sustava BiH (proizvodnja primarnih energetskih oblika, uvoz i izvoz energije, transformacije, gubici i neposredna potrošnja energije u svim promatranim sektorima), odnosno na promjene međusobnih odnosa i dinamiku tih promjena u prošlosti. Uvažavajući utjecaje dugoročnih odrednica gospodarskog i društvenog razvitka (rast i struktura gospodarstva, posebno industrije, rast broja stanovnika, razvitak stanogradnje i poslovnog prostora uslužnog sektora, razvitak životnog standarda i kupovne moći stanovnika i drugo) na buduće energetske potrebe, izrađuje se prognoza korisnih potreba (toplinska, netoplinska potreba, neenergetska potrošnja, gorivo za transport) za sve sektore potrošnje. Prognoze korisnih potreba provode se MAED metodologijom prema zadanim scenarijima gospodarskog i društvenog razvitka. Za sve promatrane scenarije pristupa se razradi mogućeg razvoja udjela pojedinih oblika energije u korisnoj energiji ili u motornim gorivima i izrađuje raspodjela finalnih oblika energije za sve promatrane sektore – PROGNOZA FINALNIH ENERGETSKIH POTREBA. U prvoj iteraciji razrada će se provesti na temelju zabilježenih trendova razvoja u prošlosti, osnovnih scenarijskih postavki, odnosno dijelom na temelju prije izrađenih sektorskih studija. Prognozirane energetske potrebe zadovoljavat će se iz domaćih primarnih energetskih izvora, koje se u objektima za energetske transformacije transformiraju u transformirane oblike i energetskim sustavima dovode do potrošača. U slučaju nedostatka domaćih energetskih izvora nužno je predvidjeti uvoz primarnih ili transformiranih energetskih oblika, odnosno objekte i sustav za njihovu dobavu, transformaciju i opskrbu potrošača. Optimizacija sustava za proizvodnju ili dobavu, transformaciju i prijenos energije do krajnjih potrošača obavlja se u takozvanim „tehničkim“ modulima projekta. Tehničke module možemo podijeliti u dvije skupine:

• module koji razrađuju proizvodnju i potrošnju električne energije u svim sektorima i za nju povezanu energetsku infrastrukturu (proizvodne objekta, objekte prijenosa i distribucije),

• module koji istražuju raspoloživost konvencionalnih izvora energije (ugljen, nafta, plin) i obnovljivih izvora, odnosno potrošnju toplinske energije i potrebnu energetsku infrastrukturu, odnosno potrošnju energije u prometu.


POČETNI IZVJEŠTAJ

162

Civilizacijski dosezi i specifičnosti energetskih sustava osnovni su razlog preraspodjele na ove dvije skupine. Na području BiH opće je prihvaćeno (civilizacijsko) pravilo da se elektroenergetski sustav mora izgraditi i uspješno voditi i održavati na način da osigura sigurnu opskrbu svih potrošača. Modeli za optimiranje elektroenergetskog sustava detaljnije su opisani u poglavlju 3. S druge strane, sustavi za opskrbu drugim energetskim izvorima optimiraju sprema kriteriju ekonomičnosti razvoja pojedinog sustava, odnosno cjenovne prihvatljivosti za krajnjeg potrošača. Energetski sustavi se u određenim prilikama isključuju, npr. nije ekonomski prihvatljivo izgraditi toplinski i plinski distributivni sustav na istom području, dok isto tako mogu biti i komplementarni, npr. proizvodnja topline za toplinski distributivni sustav u kotlovnicama na plin. S druge strane neki sustavi, ekonomski možda prihvatljiviji, zbog negativnog ekološkog utjecaja neće se moći slobodno razvijati (ekološka ograničenja, porazna opterećenja i sl.), dok će se razvoj ekoloških, ali ekonomski manje prihvatljivih sustava poticati. U tehničkim modulima detaljnije će se, prema specifičnim potrebama svakog modula, izvršiti detaljnija razrada prognoziranih energetskih potreba, sezonska raspodjela potrošnje, prostorna raspodjela i dr. Moduli predstavljaju pojedine komponente energetskog sustava, koji su u stvarnosti povezani tržišnim i tehničkim odnosima, u smislu raspoloživosti, lokacija, cijena energenata, tržišnih i tehničkih odnosa i sl. Postupkom integralnog planiranja optimiraju se međuodnosi promatranih modula (energetskih sustava) i izrađuje integralni Plan razvoja energetskog sustava u prvoj iteraciji. Ako se provede anketa energetske potrošnje u kućanstvima, uslužnom sektoru i industriji, izvršit će se korekcija energetske bilance u baznoj godini, prognoza energetskih potreba i provesti dodatno optimiranje energetskog sustava - PLAN RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA – druga iteracija. Planom razvoja energetskog sustava odredit će se detaljne potrebe svakog energetskog oblika i u trećoj iteraciji izraditi energetska bilanca za promatrane godine u budućnosti. Naravno, razvoj bilo kojeg sustava, pa tako i energetskog, nije definiran samo tehničkim odnosima među komponentama sustava, nego i skupom pravila (zakona i propisa) i socijalnim obvezama odgovornog društva. U energetskom sustavu BiH ta pravila su danas definirana postojećim zakonskim okvirom, postojećim obvezama u smislu zaštite okoliša, odnosno u budućnosti novim zakonskim obvezama koje proizlaze iz procesa Europskih integracija, odnosno lokalnih i globalnih obveza u cilju očuvanja okoliša i smanjenja emisije štetnih plinova. Moduli 6, 7 i 13 razrađuju zakonske i organizacijske okvire razvoja budućeg energetskog sustava, razvoj održivog socijalnog modela odnosno mogući utjecaj na okoliš. Ova tri modula, s postojećim i budućim zakonskim i organizacijskim ograničenjima i preporukama sudjeluju u procesu optimiranja svakog pojedinog modula (energetskog sustava), međusobnih interakcija među modulima i na kraju u razvitku energetskog sustava u cjelini. Osnovni međusobni odnosi pojedinih modula, odnosno procesa i energetskih sustava prikazani su na slici u nastavku.


POČETNI IZVJEŠTAJ

163

- izrada energetske bilance

- prognoza kor. energetskih potreba

- razvoj en. oblika prema povj. trendovima

- razvoj en. oblika na temelju en. optimiranja

- energetske bilance za budućnost

MODUL 1 – bilanca, prognoza

- proizvodni kapaciteti- potencijalna tržišta- prognoza potrošnje ugljena- investicijski troškovi

MODUL 8 - ugljen

- razvojni plan- razvoj potrošnje - obnova i efikasnost sustava

MODUL 9 – centralno grijanje

- prognoza potrošnje- investicijski plan

MODUL 10 – prirodni plin

- prognoza potrošnje- zakonsko okruženje- analize strateških rezervi

MODUL 11 – nafta

- DSM i mogućnosti uštede- obnovljivi izvori energije- prognoza razvoja

MODUL 12 – DSM, efikasnost, obnovljivi izvori energije

- investicijski plan- financijske mogućnosti

MODUL 14 – investicijski plan

- obveze za zaštitu okoliša- mjere za smanjenje emisije- očekivani utjecaj za okoliš

MODUL 13 – Okoliš

- ocjena socijalnog stanja potrošaća- socijalni program

MODUL 7 – električna energija socijalni program

- restrukturiranje sektora- regulacijski okvir- preporuke

MODUL 6 – regulacija i restrukturiranje

- demografija- zaposlenost- stambeni standard- prometna politika

GOSPODARSKI RAZVOJ

- kućanstva- industrija- uslužni sektor

ANKETA

- IEA bilance- statistički podaci- anketa en. izvora i dr.

RASPOLOŽIVI PODACI

- potrošnje el. energije – ukupna GWh i snaga MW

- regionalna raspodjela - krivulje trajanja opterećenja

MODUL 2 – potrošnja el.en., krivulje trajanja opterećenja

- optimiranje proizvodnih sustava

MODUL 3 – proizvodnja el.en.

- plan prijenosnog sustava i investicije

MODUL 4 – prijenos el.en. i vođenje sustava

- plan distributivnog sustava i investicije

MODUL 5 – distribucija el.en.

potrošnjalokacije

raspoloživostcijena

ENERGETSKA BILANCA I PROGNOZA POTREBA

RAZVOJ ENERGETSKIH SUSTAVA

ELEKTRIČNA ENERGIJA

ZAKONODAVNI OKVIR I ORGANIZACIJA SEKTORA

optimirana finalna potrošnjafinalna potrošnja, specifična potrošnja po sektorima

proizvodnja energijeoptimirana finalna potrošnjaproizvodnja energije

PRVA ITERACIJA – PROGNOZA FINALNIH POTREBA I OPTIMIRANJE EN. SUSTAVA

DRUGA ITERACIJA – KOREKCIJA FINALNIH POTREBA I OPTIMIRANJE EN. SUSTAVA

TREĆA ITERACIJA – OPTIMIRAN EN. SUSTAV I ZATVARANJE PROGNOZIRANE EN. BILANCE

potrošnjalokacije

OSTALI ENERGETSKIIZVORI

raspoloživostlokacijacijena



Integralni pristup planiranju energetskog sektora


POČETNI IZVJEŠTAJ

164

5 KOMENTARI I SUGESTIJE

Za vrijeme početne faze izvršenja projekta, detaljnim uvidom u stanje na terenu, te kroz niz razgovora i konzultacija u različitim institucijama BiH, konzultanti su došli do slijedećih komentara i sugestija vezanih za uspješnije obavljanje posla, koje bi očekivano dovele do boljih rezultata projekta u odnosu na zadani projektni zadatak i pripremljenu natječajnu dokumentaciju: 1) Prema projektnom zadatku konzultant je dužan obaviti analize, prvenstveno rekonstruirati

povijesne energetske bilance za godinu 1990., te za razdoblje 1999. – 2004. Za izradu elementarne energetske bilance potrebni su podaci o proizvodnji svih primarnih oblika energije, o uvozu i izvozu svih primarnih i svih transformiranih oblika energije, podaci o strukturi energenata za sva postrojenja za energetske transformacije (termoelektrane, rafinerije, koksara), podaci o strukturi proizvodnje energenata u nabrojenim postrojenjima za energetske transformacije, podaci o vlastitoj potrošnji energije u svim energetskim postrojenjima te podaci o finalnoj potrošnji energije u industriji, prometu i općoj potrošnji. Analizom postojećih dokumenata i studija o energetskom sektoru Bosne i Hercegovine te obavljenim razgovorima u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, kao i u Ministarstvu privrede, energetike i razvoja Republike Srpske, konzultant je utvrdio da nema elemenata za izradu energetske bilance Bosne i Hercegovine za 1990. godinu. Kod takvog mišljenja i stava konzultant i dalje ostaje.

Nadalje, poznato nam je, da je za vrijeme bivše Jugoslavije, Savezni zavod za statistiku izrađivao i publicirao određenu formu energetske bilance za Jugoslaviju kao cjelinu, u kojoj se nisu mogle prepoznati pojedine republike. Jedino su pojedine republike, i to Hrvatska, Slovenija i Makedonija, samostalno izrađivale energetske bilance za svoja područja. Prema tome, ni u neposrednom razdoblju nakon 1990. godine nije postojala energetska bilanca Republike Bosne i Hercegovine.

Međutim, ako se inzistira na tome da se energetska bilanca za 1990. godinu ipak pokuša izraditi, konzultant je spreman na odgovarajuće adrese, na koje su upućeni upitnici za razdoblje 2000.-2005. godina, naknadno uputiti i upitnike za 1990. godinu. Također konzultant sugerira da Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine službenim dopisom od Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije, koji je pravni slijednik Saveznog zavoda za statistiku bivše Jugoslavije, zatraži sve eventualno raspoložive podatke o energetskom sustavu Bosne i Hercegovine u 1990. godini.

Ovisno o tome kakvi će se odgovori, odnosno podaci prikupiti konzultant će izraditi pojednostavljenu energetsku bilancu ili odgovarajuće energetske prikaze u skladu s raspoloživim podacima i to tijekom trajanja izrade cjelokupne studije energetskog sektora Bosne i Hercegovine. Konzultant predlaže da proces prikupljanja podataka za 1990. godinu i proces izrade pojednostavljene energetske bilance bude odvojen od izrade energetskih bilanci za razdoblje 2000.-2005. godina i od tijeka ostalih poslova na Modulu 1. To predlažemo iz razloga jer bi poslovi na 1990. godini mogli potrajati kroz dulje vremensko razdoblje te time bitno usporiti izradu energetskih bilanci za razdoblje 2000.-2005. godina, a time i izvedbu cjelokupnog Modula 1, odnosno i cijelog projekta. Želimo


POČETNI IZVJEŠTAJ

165

naglasiti da 1990. godina nema nikakvog utjecaja na predviđanje energetskih potreba u budućem razdoblju i planiranje razvoja buduće strukture oblika energije u pojedinim grupama potrošača, jer će se kao bazna godina iskoristiti 2005. Za planiranje svih odnosa u energetskom sustavu koristit će se samo trendovi koji su ostvareni u razdoblju od 2000. do 2005. godine, a jednako tako će i predložena anketa za kućanstva, sektor usluga i industriju poslužiti za kvalitetniju analizu odnosa u neposrednom proteklom razdoblju. Kada smo u početnoj ponudi naveli 1990. godinu, jer još nismo znali da ne postoje podloge za njezinu izradu, nismo ni tada namjeravali tu energetsku bilancu koristiti u procesu planiranja. Namjera nam je bila samo pokazati kakve su se kvantitativne i strukturne promjene u energetskom sustavu dogodile u razdoblju od 1990. do 2000. godine.

2) U projektnom zadatku definirano je razdoblje planiranja do 2020. godine. Konzultant na

temelju iskustva na obavljanju srodnih poslova, odnosno priprema energetskih strategija zemalja u okruženju, predlaže da se vremenski horizont planiranja produži do 2030. godine, jer čvrsto vjeruje da je za donošenje strateških odluka u energetici potrebno sagledavati razdoblje duže od zadanih 15 godina. Budući da se očekuje završetak projekta tek krajem 2007. godine, to znači da preostaje svega 13 godina razdoblja planiranja. Uzme li se u obzir napr. vrijeme izgradnje pojedinih elektrana okvirno 4 do 5 godina, preostaje svega 8 do 9 godina razdoblja u kojem bi se trebali vidjeti efekti rada pojedinih elektrana (u tehničkom i ekonomskom smislu). To je vrlo kratko razdoblje s obzirom na životni vijek elektrana. Stoga se predlaže da se kao prva planska godina definira 2008., pa bi ukupno razdoblje planiranja bilo 2008. – 2030. godine. Produljenje razdoblja planiranja povezano je s dodatnim troškovima, jer su svi moduli suočeni s dodatnim angažmanom, kako na definiranju ulaznih podataka, tako i analizom i prezentacijom rezultata. Ukoliko Naručitelj prihvaća ovakvo obrazloženje koje bi u svakom slučaju rezultiralo kvalitetnijom studijom, očekujemo da bi bilo prihvatljivo za Naručitelja i osiguranje dodatnih financijskih sredstava. Naša procjena o povećanju troškova na izradi studije za ovakvo produljeno razdoblje planiranja se kreće od 10-15 % posto ukupnog ugovorenog iznosa. Predlažemo da se, ukoliko se prihvati prijedlog o proširenju razdoblja planiranja, osiguraju dodatna sredstva u iznosu od 85 000, 00 EUR.

3) Konzultant čvrsto vjeruje da je za izradu kvalitetne strategije energetskog razvitka Bosne i

Hercegovine nužno uskladiti dva slična projekta (Energy Sector Study in BIH i Technical Assistance to Support the Energy Department of MoFTER in Bosnia and Herzegovina), te oba utemeljiti na istim scenarijima gospodarskog razvoja BiH. Scenariji gospodarskog razvoja BiH definirali bi se i uskladili u roku od mjesec dana nakon isteka početne faze projekta u suradnji s Uredom za monitoring i implementaciju srednjoročne razvojne strategije BiH (PIMU) pri Jedinici za ekonomsko planiranje i implementaciju srednjoročne razvojne strategije Vijeća ministra BiH.

4) Tijekom početne faze projekta konzultanti su uvidjeli poteškoće vezane za ulazne podatke

potrebne za kvalitetnu izvedbu projekta, prvenstveno one podatke vezane za rekonstruiranje povijesnih energetskih bilanci. Iz različitih razloga jedan dio podataka ili ne postoji, ili se nalazi podijeljen između velikog broja institucija i kompanija što značajno otežava njihovo prikupljanje. Iz tog razloga konzultanti čvrsto vjeruju da bi provođenje upitnika o energetskoj potrošnji za 2005. godinu značajno doprinijelo kvaliteti


POČETNI IZVJEŠTAJ

166

rekonstruiranih energetskih bilanci, te naročito prognozi budućih energetskih bilanci, što je od iznimnog značaja za kvalitetnu izvedbu svih modula, te projekta u cjelini. Elementi i način provođenja ankete detaljno su obrazloženi u poglavlju 3.1., a potrebni troškovi za navedene aktivnosti su 60 000,00 EUR.


POČETNI IZVJEŠTAJ

167

DODACI

Dodatak 1: Vremenski plan Dodatak 2: Logična matrica projekta Dodatak 3: Lista sastanaka u početnoj fazi


POČETNI IZVJEŠTAJ

168

Dodatak 1:

Vremenski plan

Tablica A.1 – Vremenski plan aktivnosti na projektu

Modul i aktivnosti Nov-Dec

06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 Maj 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Okt 07 Nov 07 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina Rezerve fosilnih goriva Potencijal obnovljivih izvora Prikupljanje podataka Analiza podataka i metodologija izrade energetskih bilanci Izrada energetskih bilanci Izrada povjesnih energetskih bilanci Prezentcija rezultata Izračun i usporedba indikatora Definicija i analize bazne godine Prognoza korisne i finalne energije za tri scenarija Scenariji opskrbe energijom za finalnu potrošnju Analiza sektora energetskih transformacija Izrada energetskih bilanci za 2010, 2015, 2020 Prezentacija i interpretacija rezultata Potrošnja električne energije Pregled relevantnih studija Prikupljanje ulaznih podataka Definiranje nesigurnosti prognoza Modeliranje potrošnje el. energije Alokacija potrošnje na grupe potrošača i regije Izrada projekcija potrošnje el. Energije za tri scenarija Proizvodnja električne energije Definicija tipičnih krivulja opterećenja i godišnjih varijacija opterećenja Pregled dosadašnjih studija Prikupljanje podataka o cijenama i raspoloživosti goriva Prikupljanje podataka o postojećim


06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 Maj 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Okt 07 Nov 07 elektranama

Identifikacija potreba za revitalizacijom postojećih elektrana Pregled mogućnosti izgradnje novih elektrana Ekonomska evaluacija kandidata Priprema i primjena LCP modela za optimizaciju Proračun optimalne izgradnje elektrana do 2020. Projekcije buduće proizvodnje postojećih i novih elektrana Analiza osjetljivosti predloženog plana Prijedlog investicijskog plana za elektrane Priprema izvještaja o planu izgradnje elektrana i pripadnim troškovima Prijenos električne energije i vođenje sistema Pregled relevantnih studija Prikupljanje podataka Definiranje najvažnijih nesigurnosti Definicija kriterija i metodologije planiranja Definiranje kriterija i metodologije izrade plana revitalizacije Tehničko opravdanje kandidata za izgradnju Ekonomsko opravdanje kandidata za izgradnju Izrada plana revitalizacije Pregled investicija s aspekta regionalnog tržišta električnom energijom Proračun ukupnih troškova Identifikacija dodatnih troškova u system vođenja Identifikacija potrebne opreme za pomoćne usluge sistemu Izvještaj o planu razvoja prijenosne mreže i pripadnim troškovima Distribucija el. energije


06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 Maj 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Okt 07 Nov 07 Pregled relevantnih studija Prikupljanje podataka Definicija kriterija i metodologije planiranja Definiranje kriterija i metodologije izrade plana revitalizacije Analiza 35 kV mreže i VN/SN i SN/NN transformacija Analiza 10(20) kV mreže i prelazak s 10 kV na 20 kV naponsku razinu Ekonomsko opravdanje kandidata za izgradnju u SN mreži Analiza SN/NN trafostanica i niskonaponske mreže Analiza sustava upravljanja, mjerenja i komunikacija Procjena ukupnih investicijskih troškova Izvještaj o planu razvoja distribucijske mreže i pripadnim troškovima Regulatorni okvir i restrukturiranje Detaljan pregled BiH regulatornog okvora u elektroenergetskom sektoru Analiza studija i pravila o energetskom sektoru BiH Identifikacija pravnog statusa svih energetskih subjekata Identifikacija i analiza pravnih okvira za tržište električnom energijom Identifikacija i analiza obaveza BiH Identifikacija pravnih i administrativnih barijera Preporuke za pravna i administrativna poboljšanja Preporuke o amandmanima na državne i entitetske zakone Prijedlog nedostajućih mjera za implementaciju Pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva Osnovni pristup Pregled studije Zaključak Rezultati Preporuke studije


06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 Maj 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Okt 07 Nov 07 Dosadašnji rezultati primjene studije Aktivnosti vlada Federacije BiH i RS nakon objavljivanja studije Efekti studije na postojeće tarife za el. Energiju Problemi u implementaciji rezultata studije Buduće akcije za provedbu rezultata studije Razvoj zaštitnih mehanizama za socijalno ugrožene potrošače Mjere za zaštitu socijalno ugroženih potrošača trenutno primjenjivane Primjenljivost predloženih mjera zaštite socijalno ugroženih potrošača drugih oblika energije osim električne energije Iskustva u razvojenim i zemljama u tranziciji koja se mogu primjeniti u BiH

Preporuke daljnjeg razvoja mjera zaštite socijslno ugroženih potrošača energije Ugljen Pregled studija, strategija, projekata… Prikupljanje podataka iz rudnika Analiza prikupljenih informacija Analiza mogućih tržišta Prognoza potrošnje ugljena do 2020 Investicijski zahtjevi u sector ugljena Konačni zaključci Centralno grijanje Postojeće toplane i njihova kompetitivnost Poslovanje toplana Potrošnja i proizvodnja topline Osnovni pokretači razvoja sistema daljinskog grijanja Projekcije potrošnje i proizvodnje topline u budućnosti Opcije za revitalizaciju i poboljšanja Prirodni plin


06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 Maj 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Okt 07 Nov 07 Pregled studija, strategija, projekata… Prikupljanje i analiza podataka o strukturi cijene prirodnog plina Prognoza potrošnje pr. Plina do 2020 Investicijski zahtjevi u sektor prirodnog plina Nafta Prikupljanje i pregled relevantnih studija, projekata, analiza i raspoloživih podataka Opći pregled sektora nafte u BiH Pregled strukture cijene i usporedba s EU zemljama Prognoza potrošnje naftnih derivate Pregled zaključaka i preporuka Studije uvoza nafte Regulatorni okvir Analiza strateških rezervi Priprema finalnog izvještaja Upravljanje potrošnjom, skladištenje energije i obnovljivi izvori Upravljanje potrošnjom i skladištenje energije Prikupljanje podataka Analiza opcija upravljanja potrošnjom i skladištenja energije Preporuke i definiranje scenarija Ogrjevno drvo u kućanstvima Prikupljanje podatka Analiza podataka Priprma projekcija do 2020 Ostali novi i obnovljivi izvori energije Detaljno planiranje i potencijali Analiza sadašnje situacije Analiza structure obnovljivih izvora energije Analiza prognoze razvoja Zaključci


06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 Maj 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Okt 07 Nov 07 Grijanje kućanstava, priprema tople vode i kuhanje Procjena ukupnih troškova energije za grijanje kućanstava, pripremu tople vode i kuhanje Procjena ukupne energije za grijanje kućanstava, pripremu tople vode i kuhanje, struktura cijene i postojeći porezi Okoliš Zakonodavstvo vezano za okoliš Standardi zaštite okoliša primjenjeni u BiH BiH međunarodne obaveze i EU zakonodavstvo Povjesni utjecaj na okoliš Proračun emisija Ostali utjecaj na okoliš Tehno-ekonomska analiza mjera za smanjenje utjecaja na okoliš Lista tehnika smanjenja utjecaja na okoliš Preporuke za poboljšanje utjecaja na okoliš Projicirani utjecaj na okoliš Projekcije emisija Projekcije ostalih vrsta utjecaja na okoliš Investicijski plan i mogućnosti financiranja Investicijski planovi, procjena troškova, raspored izdataka Opcije financiranja, veza između opcija financiranja i projekata

Tablica A.2 –Vremenski plan predaje izvještaja

Izvještaj Nov-Dec

06 Jan 07 Feb 07 Mar 07 Apr 07 May 07 Jun 07 Jul 07 Aug 07 Sep 07 Oct 07 Nov 07

Početni izvještaj ● Izvještaj o prikupljanju informacija o rezervama fosilnih goriva i mogućoj proizvodnji iz obnovljivih izvora

●

Energetske balance za razdoblje 1990., 1999. – 2004. prema IEA definicijama i formatu

●

Izvještaj o usporedbi relevantnih indikatora sa istima u susjednim zemljama i zemljama EU

●

Izvještaj o napretku na projektu ●

Energetske balance za 2010., 2015. i 2020. u tri scenarija (bazni, niski, specijalni)

●

Izvještaj o projekcijama potrošnje energije za tri scenarija

●

Izvještaj o pregledu postojećih hidroelektrana i termoelektrana ●

Izvještaj o potrebama za revitalizacijom tržišno orjentiranih proizvodnih jedinica i investicijskim potrebama

●

Izvještaj o prognozi proizvodnje električne energije iz postojećih elektrana do 2020. za tri scenarija

●

Izvještaj o pregledu tehnički izvedivih opcija za buduće elektrane, investicijskih i pogonskih troškova i kompetitivnosti na tržištu

●

Izvještaj o prognozi ●

Izvještaj Nov-Dec


proizvodnje električne energije iz novih elektrana do 2020. za tri scenarija Izvještaj o razvoju prijenosne mreže ●

Izvještaj o investicijama potrebnim za sistem vođenja ●

Izvještaj o razvoju distribucijske mreže i investicijskom programu

●

Izvještaj o reformama elektroenergetskog sektora i preporuke za buduće korake

●

Izvještaj o pregledu izvještaja “Socijalna procjena potrošača električne energije i evaluacija pripadnih programa socijalne zaštite” i druge aktivnosti, i preporuke za buduće aktivnosti

●

Izvještaj o pregledu zaključaka i preporuka studija i strategije o sektoru eksploatacije ugljena i dodatne preporuke

●

Izvještaj o novim prognozama potrošnje ugljena do 2020. godine za tri scenarija

●

Izvještaj o investicijskim potrebama za sektor eksploatacije ugljena

●

Izvještaj o pregledu postojećih toplana, njihovoj kompetitivnosti, i opcijama za revitalizaciju i poboljšanja

●

Izvještaj o prognoziranoj proizvodnji i potrošnji topline iz centraliziranih sistema za tri scenarija

●

Izvještaj o organizacijskim i financijskim pokazateljima toplana i preporuke za poboljšanja

●

Izvještaj Nov-Dec


Izvještaj o pregledu studije restruikturiranja sektora prirodnog plina BiH i studije razvoja sektora prirodnog plina BiH

●

Izvještaj o strukturi cijene, usporedbi cijena i preporuke i poboljšanja

●

Izvještaj o progonozi potrošnje prirodnog plina do 2020. za tri scenarija i investicijske potrebe

●

Izvještaj o pregledu sektora nafte i naftnih derivata ●

Izvještaj o prognozi potrošnje nafte i neftnih derivata do 2020. za tri scenarija

●

Izvještaj o pregledu studije uvoza nafte ●

Izvještaj o regulatornom okviru, preporukama i investicijskim potrebama

●

Izvještaj o opcijama upravljanja potrošnjom i skladištenja energije

●

Izvještaj o preporukama aktivnosti za postizanje ušteda energije i procjena ušteda u tri scenarija

●

Izvještaj o količini ogrjevnog drveta i projekcije do 2020. za tri scenarija

●

Izvještaj o potencijalima za izvodivu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i preporukama mjera za njihovo korištenje

●

Izvještaj o prognozi opskrbe i potrošnje za obnovljive izvore energije do 2020. za treći scenarij energetske bilance i investicijske potrebe

●

Izvještaj Nov-Dec


Izvještaj o procjenama financijskih troškova opskrbe iz različitih izvora energije u grijanju kućanstava, pripremi tople vode i kuhanju

●

Izvještaj o prognoziranoj potrošnji iz različitih izvora energije u grijanju kućanstava, pripremi tople vode i kuhanju, te evaluacija strukture cijene i postojećih poreza

●

Izvještaj o utjecaju na okoliš svih oblika energije i izvještaj o preporukama poboljšanja zaštite okoliša i lista investicija u mjere za ograničavanje zagađenja

●

Izvještaj o investicijskim planovima za elektroenergetski sistem, sektor eksploatacije ugljena, toplinarstvo, sektor prirodnog plina, nafte, novih i obnovljivih izvora energije, energetskoj efikasnosti i investicijama u zaštitu okoliša

●

Izvještaj o opcijama financiranja investicijskih troškova

●

Izvještaj o preporukama za sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka vezanih za energetski sektor i edukacijskim programima vezanim za energetski sektor

●

Draft konačnog sažetog izvještaja ●

Konačni sažeti izvještaj ●

● službeni izvještaji za Klijenta ● neslužbeni izvještaji za Project Managera


POČETNI IZVJEŠTAJ

179

Dodatak 2:

Logična matrica projekta

Opis projekta Indikatori Izvor potvrde Pretpostavke Ukupan cilj Ukupan cilj tehničke pomoći je pregled i sinteza prethodnih energetskih studija, provođenje novih istraživanja, izvještavanje o zaključcima i preporuke za reformu i ojačavanje energetskog sektora radi pomoći BiH da definira nacionalnu energetsku strategiju.

Svi relevantni dokumenti nužni za izradu nacionalne energetske strategije su pripremljeni. Obaveze BiH prema Energetskoj zajednici su ispoštovane. BiH energetski sector je organiziran slično onome u EU. Energetski sektor BiH zadovoljava obaveze države vezane za buduće integracije u EU:

Nacionalna energetska strategija je odobrena u parlamentu. Službeni dokumenti i odluke Energetske zajednice. EU službeni izvještaji.

Svrha • Sigurna i pouzdana opskrba svih oblika energije u BiH; • Osiguranje pristupa energiji do svih potrošača; • Prihvatljiva kvaliteta energije u skladu s Bi Hi EU standardima; • Povećana ekonomska efikasnost u cilju smanjenja troškova energije; • Cijene energije koje odražavaju ekonomske i financijske troškove; • Povećana energetska efikasnost u svim segmentima opskrbnog sistema,

transformacijama, tranportu i korištenju energije; • Optimalno korištenje lokalnih energetskih izvora u cilju postizanja ekonomskog rasta

i socijalne stabilnosti; • Integrirana nacionalna tržišta el. energije, ugljena, prirodnog plina i derivate nafte; • Pruzimanje svih prednosti regionalnog energetskog tržišta i ostalih regionalnih

inicijativa radi minimiziranja troškova za domaće potrošače i postizanja benefita od izvoza energije;

• Upravljanje energijom u skladu s zahtjevima zaštite okoliša; • Zaštita interesa potrošača; • Adekvatna zaštita ekonomski i socijalno ugroženim potrošačima; • Reforma energetskog sektora u skladu s zahtjevima Energetske zajednice i pravilima

EU energetskog zakonodavstva; i • Stabilno, transparentno, troškovno minimalno i prijateljsko regulatorno,

zakonodavno i institucionalno okruženje radi poticanja privatnih ulaganja u energetski sektor.

Opskba energijom nije ugrožena. Energija je dostupna svim potrošačima. Potrošači su zadovoljni s kvalitetom energije. Cijena energije je prihvatljiva. Energetski system je financijski održiv. Cijene energije su minimizirane. Lokalni energetski izvori su iskorišteni, lokalna radna snaga je optimalno angažirana. Kompetitivnost u energetskom sektoru. Efikasnost je povećana, troškovi su minimizirani, energetske tvrtke posluju s profitom. Međunarodne obaveze u zaštiti okoliša se poštuju. Potrošači su zadovoljni s energetskim sistemom. Energija je dostupna svim potrošačima. Međunarodne obaveze su zadovoljene. Privatne investicije u energetski sector su značajne.

Izvještaji i mišljenja Državne komisije za električnu energiju. Izvještaji vlade. Izvještaji Energetske zajednice. Izvještaji EU. Izvještaji i mišljenja nevladinih organizacija.

Zadovoljavajuća podrška lokalnih stručnjaka na pružanju tehničkih ulaznih podataka i informacija. Tehnološki zaostatak je smanjen. Pouzdani statistički podaci su raspoloživi. Energetske kompanije su financijski u mogućnosti provesti predložene investicije. Cjelokupno gospodarstvo BiH napreduje a potrošači mogu plaćati stvarne troškove energije. Cijene su ekonomski definirane i van utjecaja Vlade. Buduće nesigurnosti i pridruženi rizik su prihvatljivi. Zakonodavni okvir je jasan i razumljiv za sve sudionike na tržištu energije.

Rezultati

• Izvještaj o prikupljanju informacija o rezervama fosilnih goriva i mogućoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.

• Energetske balance za razdoblje 1990., 1999. – 2004. prema IEA definicijama i formatu.

• Izvještaj o usporedbi relevantnih indikatora sa istima u susjednim zemljama i zemljama EU.

• Energetske balance za 2010., 2015. i 2020. u tri scenarija (bazni, niski, specijalni).

Opis projekta Indikatori Izvor potvrde Pretpostavke

• Izvještaj o projekcijama potrošnje energije za tri scenarija.

• Izvještaj o pregledu postojećih hidroelektrana i termoelektrana.

• Izvještaj o potrebama za revitalizacijom tržišno orjentiranih proizvodnih jedinica i investicijskim potrebama.

• Izvještaj o prognozi proizvodnje električne energije iz postojećih elektrana do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o pregledu tehnički izvedivih opcija za buduće elektrane, investicijskih i pogonskih troškova i kompetitivnosti na tržištu.

• Izvještaj o prognozi proizvodnje električne energije iz novih elektrana do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o razvoju prijenosne mreže.

• Izvještaj o investicijama potrebnim za sistem vođenja.

• Izvještaj o razvoju distribucijske mreže i investicijskom programu.

• Izvještaj o reformama elektroenergetskog sektora i preporuke za buduće korake.

• Izvještaj o pregledu izvještaja “Socijalna procjena potrošača električne energije i evaluacija pripadnih programa socijalne zaštite” i druge aktivnosti, i preporuke za buduće aktivnosti.

• Izvještaj o pregledu zaključaka i preporuka studija i strategije o sektoru eksploatacije ugljena i dodatne preporuke.

• Izvještaj o novim prognozama potrošnje ugljena do 2020. godine za tri scenarija.

• Izvještaj o investicijskim potrebama za sektor eksploatacije ugljena.

• Izvještaj o pregledu postojećih toplana, njihovoj kompetitivnosti, i opcijama za revitalizaciju i poboljšanja.

• Izvještaj o prognoziranoj proizvodnji i potrošnji topline iz centraliziranih sistema za tri scenarija.

• Izvještaj o organizacijskim i financijskim pokazateljima toplana i preporuke za poboljšanja.

• Izvještaj o pregledu studije restruikturiranja sektora prirodnog plina BiH i studije razvoja sektora prirodnog plina BiH.

• Izvještaj o strukturi cijene, usporedbi cijena i preporuke i poboljšanja.

• Izvještaj o progonozi potrošnje prirodnog plina do 2020. za tri scenarija i investicijske potrebe.

• Izvještaj o pregledu sektora nafte i naftnih derivata.

• Izvještaj o prognozi potrošnje nafte i neftnih derivata do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o pregledu studije uvoza nafte.

• Izvještaj o regulatornom okviru, preporukama i investicijskim potrebama.

• Izvještaj o opcijama upravljanja potrošnjom i skladištenja energije.

Opis projekta Indikatori Izvor potvrde Pretpostavke

• Izvještaj o preporukama aktivnosti za postizanje ušteda energije i procjena ušteda u tri scenarija.

• Izvještaj o količini ogrjevnog drveta i projekcije do 2020. za tri scenarija.

• Izvještaj o potencijalima za izvodivu proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i preporukama mjera za njihovo korištenje.

• Izvještaj o prognozi opskrbe i potrošnje za obnovljive izvore energije do 2020. za treći scenarij energetske bilance i investicijske potrebe.

• Izvještaj o procjenama financijskih troškova opskrbe iz različitih izvora energije u grijanju kućanstava, pripremi tople vode i kuhanju.

• Izvještaj o prognoziranoj potrošnji iz različitih izvora energije u grijanju kućanstava, pripremi tople vode i kuhanju, te evaluacija strukture cijene i postojećih poreza.

• Izvještaj o utjecaju na okoliš svih oblika energije.

• Izvještaj o preporukama poboljšanja zaštite okoliša i lista investicija u mjere za ograničavanje zagađenja.

• Izvještaj o investicijskim planovima za elektroenergetski sistem, sektor eksploatacije ugljena, toplinarstvo, sektor prirodnog plina, nafte, novih i obnovljivih izvora energije, energetskoj efikasnosti i investicijama u zaštitu okoliša.

• Izvještaj o opcijama financiranja investicijskih troškova.

• Izvještaj o preporukama za sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka vezanih za energetski sektor i edukacijskim programima vezanim za energetski sektor.

Aktivnosti Aktivnosti na modulu 1 Rezerve fosilnih goriva Potencijal obnovljivih izvora Prikupljanje podataka Analiza podataka i metodologija izrade energetskih bilanci Izrada energetskih bilanci Izrada povjesnih energetskih bilanci Prezentcija rezultata Izračun i usporedba indikatora Definicija i analize bazne godine Prognoza korisne i finalne energije za tri scenarija Scenariji opskrbe energijom za finalnu potrošnju Analiza sektora energetskih transformacija Izrada energetskih bilanci za 2010, 2015, 2020 Prezentacija i interpretacija rezultata Aktivnosti na modulu 2 Pregled relevantnih studija Prikupljanje ulaznih podataka Definiranje nesigurnosti prognoza Modeliranje potrošnje el. energije

Angažman 115 čovjek-dana 50 čovjek-dana

Opis projekta Indikatori Izvor potvrde Pretpostavke Alokacija potrošnje na grupe potrošača i regije Izrada projekcija potrošnje el. Energije za tri scenarija Aktivnosti na modulu 3 Definicija tipičnih krivulja opterećenja i godišnjih varijacija opterećenja Pregled dosadašnjih studija Prikupljanje podataka o cijenama i raspoloživosti goriva Prikupljanje podataka o postojećim elektranama Identifikacija potreba za revitalizacijom postojećih elektrana Pregled mogućnosti izgradnje novih elektrana Ekonomska evaluacija kandidata Priprema i primjena LCP modela za optimizaciju Proračun optimalne izgradnje elektrana do 2020. Projekcije buduće proizvodnje postojećih i novih elektrana Analiza osjetljivosti predloženog plana Prijedlog investicijskog plana za elektrane Priprema izvještaja o planu izgradnje elektrana i pripadnim troškovima Aktivnosti na modulu 4 Pregled relevantnih studija Prikupljanje podataka Definiranje najvažnijih nesigurnosti Definicija kriterija i metodologije planiranja Definiranje kriterija i metodologije izrade plana revitalizacije Tehničko opravdanje kandidata za izgradnju Ekonomsko opravdanje kandidata za izgradnju Izrada plana revitalizacije Pregled investicija s aspekta regionalnog tržišta električnom energijom Proračun ukupnih troškova Identifikacija dodatnih troškova u system vođenja Identifikacija potrebne opreme za pomoćne usluge sistemu Izvještaj o planu razvoja prijenosne mreže i pripadnim troškovima Aktivnosti na modulu 5 Pregled relevantnih studija Prikupljanje podataka Definicija kriterija i metodologije planiranja Definiranje kriterija i metodologije izrade plana revitalizacije Analiza 35 kV mreže i VN/SN i SN/NN transformacija Analiza 10(20) kV mreže i prelazak s 10 kV na 20 kV naponsku razinu Analiza sustava upravnjanja, mjerenja i komunikacija Ekonomsko opravdanje kandidata za izgradnju u SN mreži Analiza SN/NN trafostanica i niskonaponske mreže Procjena ukupnih investicijskih troškova Izvještaj o planu razvoja distribucijske mreže i pripadnim troškovima Aktivnosti na modulu 6 Detaljan pregled BiH regulatornog okvora u elektroenergetskom sektoru

80 čovjek-dana 70 čovjek-dana 65 čovjek-dana 27 čovjek-dana

Opis projekta Indikatori Izvor potvrde Pretpostavke Analiza studija i pravila o energetskom sektoru BiH Identifikacija pravnog statusa svih energetskih subjekata Identifikacija i analiza pravnih okvira za tržište električnom energijom Identifikacija i analiza obaveza BiH Identifikacija pravnih i administrativnih barijera Preporuke za pravna i administrativna poboljšanja Preporuke o amandmanima na državne i entitetske zakone Prijedlog nedostajućih mjera za implementaciju Aktivnosti na modulu 7 Osnovni pristup Pregled studije Primjenljivost predloženih mjera zaštite socijalno ugroženih potrošača drugih oblika energije osim električne energije Iskustva u razvojenim i zemljama u tranziciji koja se mogu primjeniti u BiH Preporuke daljnjeg razvoja mjera zaštite socijslno ugroženih potrošača energije Aktivnosti na modulu 8 Pregled studija, strategija, projekata… Prikupljanje podataka iz rudnika Analiza prikupljenih informacija Analiza mogućih tržišta Prognoza potrošnje ugljena do 2020 Investicijski zahtjevi u sector ugljena Konačni zaključci Aktivnosti na modulu 9 Postojeće toplane i njihova kompetitivnost Poslovanje toplana Potrošnja i proizvodnja topline Osnovni pokretači razvoja sistema daljinskog grijanja Projekcije potrošnje i proizvodnje topline u budućnosti Opcije za revitalizaciju i poboljšanja Aktivnosti na modulu 10 Pregled studija, strategija, projekata… Prikupljanje i analiza podataka o strukturi cijene prirodnog plina Prognoza potrošnje pr. Plina do 2020 Investicijski zahtjevi u sektor prirodnog plina Aktivnosti na modulu 11 Prikupljanje i pregled relevantnih studija, projekata, analiza i raspoloživih podataka Opći pregled sektora nafte u BiH Pregled strukture cijene i usporedba s EU zemljama Prognoza potrošnje naftnih derivate Pregled zaključaka i preporuka Studije uvoza nafte Regulatorni okvir Analiza strateških rezervi

15 čovjek-dana 44 čovjek-dana 75 čovjek-dana 55 čovjek-dana 75 čovjek-dana

Opis projekta Indikatori Izvor potvrde Pretpostavke Priprema finalnog izvještaja Aktivnosti na modulu 12 Upravljanje potrošnjom i skladištenje energije Prikupljanje podataka Analiza opcija upravljanja potrošnjom i skladištenja energije Preporuke i definiranje scenarija Ogrjevno drvo u kućanstvima Prikupljanje podatka Analiza podataka Priprma projekcija do 2020 Ostali novi i obnovljivi izvori energije Detaljno planiranje i potencijali Analiza sadašnje situacije Analiza structure obnovljivih izvora energije Analiza prognoze razvoja Zaključci Grijanje kućanstava, priprema tople vode i kuhanje Procjena ukupnih troškova energije za grijanje kućanstava, pripremu tople vode i kuhanje Procjena ukupne energije za grijanje kućanstava, pripremu tople vode i kuhanje, struktura cijene i postojeći porezi Aktivnosti na modulu 13 Zakonodavstvo vezano za okoliš Standardi zaštite okoliša primjenjeni u BiH BiH međunarodne obaveze i EU zakonodavstvo Povjesni utjecaj na okoliš Proračun emisija Ostali utjecaj na okoliš Tehno-ekonomska analiza mjera za smanjenje utjecaja na okoliš Lista tehnika smanjenja utjecaja na okoliš Preporuke za poboljšanje utjecaja na okoliš Projicirani utjecaj na okoliš Projekcije emisija Projekcije ostalih vrsta utjecaja na okoliš Aktivnosti na modulu 14 Investicijski planovi, procjena troškova, raspored izdataka Opcije financiranja, veza između opcija financiranja i projekata

65 čovjek-dana 75 čovjek-dana 20 čovjek-dana


POČETNI IZVJEŠTAJ

186

Dodatak 3:

Lista sastanaka u početnoj fazi (do 21. 12. 2006.)


POČETNI IZVJEŠTAJ

187

Datum Sastanak sa Lokacija

30. 10. 2006. - MoFTER, Svjetska banka, NOS Sarajevo

08. 11. 2006. - MoFTER Sarajevo

08. 11. 2006. - Federalno ministarstvo Sarajevo

08. 11. 2006. - Exergia Sarajevo

08. 11. 2006. - Elektroprivreda BiH Sarajevo

09. 11. 2006. - Elektroprivreda HZ HB Mostar

09. 11. 2006. - FERK Mostar

10. 11. 2006. - Ministarstvo RS Banja Luka

10. 11. 2006. - Elektroprenos Banja Luka

10. 11. 2006. - Ekonomski institut Banja Luka Banja Luka

16. 11. 2006. - Energetski institut Hrvoje Požar, Ekonomski institut Banja Luka, Rudarski institut Tuzla, Soluziona

Zagreb

29. 11. 2006. - MoFTER, Ured za statistiku, entitetska ministarstva zadužena za energetska pitanja, NOS, Elektroprenos, DERK

Sarajevo

04. 12. 2006. - Elektroprivreda BiH Sarajevo

05. 12. 2006. - Elektroprivreda HZ HB Mostar

06. 12. 2006. - Elektroprivreda Republike Srpske Trebinje

11. 12. 2006. - MoFTER Sarajevo

11. 12. 2006. - BH Gas

12. 12. 2006. - Sarajevo gas Lukavica, Ministarstvo RS Lukavica

12. 12. 2006. - Gas promet Pale Pale

13. 12. 2006. - Centar za obnovljive izvore Mostar

Documents

Studija Energetskog Sektora u Bih