Upload
ngocong
View
223
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Doprinos bankarskog sektora ekonomiji i društvu Srbije
Decembar, 2013 Studija
Doprinos bankarskog sektora ekonomiji i društvu Srbije
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 2
Uvod i metodološki pristup
Doprinos ekonomiji
Doprinos društvu
Zaključak
Sadržaj
Uvod i metodološki pristup 2
Doprinos ekonomiji 7
Doprinos društvu 20
Zaključak 33
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 3
Banke su motor finansijskog sistema. Međutim, postoje aspekti bankarskog sektora koji su evidentni ali nedovoljno poznati prosečnom korisniku bankarskih usluga. Ova studija ukazuje na njih.
A.T. Kearney je izradio Studiju o doprinosu bankarskog sektora ekonomiji i društvu Srbije, u saradnji sa Udruženjem banaka Srbije i 21 bankom koja je učestvovala u izradi studije.
Analiza u okviru studije sprovedena je na osnovu podataka koje je obezbedila 21 banka koja posluje na srpskom tržištu. Ove banke ostvaruju tržišno učešće od 81,2% i u potpunosti reprezentuju bankarski sektor Srbije.
Određeni pokazatelji primenjeni u studiji odnose se na sve banke koje posluju na tržištu Srbije, kojih u momentu izrade ove studije ima 30.
Uvod
Uvod i metodološki pristup
Uvod i metodološki pristup
UvodBanke su motor finansijskog sistema. Međutim, postoje aspekti bankarskog sektora koji su evidentni ali nedovoljno poznati prosečnom korisniku bankarskih usluga. Ova studija ukazuje na njih.
Udruženje banaka Srbije poverilo je A.T. Kearney izradu Studije o doprinosu bankarskog sektora ekonomiji i društvu Srbije. A.T. Kearney je ovo istraživanje obavio u saradnji sa Udruženjem banaka Srbije i 21 bankom.
Analiza u okviru studije sprovedena je na osnovu podataka koje je obezbedila 21 banka koja posluje na srpskom tržištu. Ove banke ostvaruju tržišno učešće od 81,2% i u potpunosti reprezentuju bankarski sektor Srbije.
Određeni pokazatelji primenjeni u studiji odnose se na sve banke koje posluju na tržištu Srbije, kojih u momentu izrade ove studije ima 30.
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 4
Bankarski sektor je visoko likvidan, sa dobrom adekvatnošću kapitala i dominirajućim stranim vlasništvom
1. Pokazatelj adekvatnosti kapitala iznosi 20.44 na kraju drugog tromesečja 2013. godine - jedan od najviših u Evropi 2. Uključuje sve oblike poslovne mreže 3. Prema parametru ukupnog kapitala 4. Pokazatelj likvidnosti na kraju II tromesečja 2013 iznosi 2.51, a uže definisan pokazatelj 1.96, dok su regulatorni minimum 1 i 0.7 respektivno Izvor: Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Bankarski sektor Srbije
30 banaka
Visoka adekvatnost kapitala1 koji iznosi 604 milijardi dinara
Dostupnost usluga kroz 2,144
poslovnice u celoj Srbiji2
25% banaka u domaćem
vlasništvu3
27,775 zaposlenih
Ukupni krediti 1,743,840 miliona
dinara
Ukupni depoziti 1,699,713 miliona
dinara
Likvidnost na izuzetno bezbednom
nivou4
Uvod i metodološki pristup
Uvod i metodološki pristup
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 5
Bankarski sektor je jedan od nosećih stubova privredno-društvenog sistema Srbije
Source: A.T. Kearney
Ključni doprinos bankarskog sektora Srbije
Bankarski sektor
Privreda i društvo Srbije
Uvod i metodološki pristup
STABILAN OSLONAC I PARTNER DRŽAVI
STABILAN IZVOR KAPITALA UKUPNOJ PRIVREDI
ODGOVORAN PARTNER I OSLONAC U KRIZI
MOBILIŠE ŠTEDNJU I PRETVARA JE U INVESTICIJE
UNAPREĐUJE EFIKASNOST DRUŠTVENE ZAJEDNICE
ZAPOŠLJAVA I EDUKUJE
ODGOVORAN PREMA DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI
JAČA POLOŽAJ ŽENA U DRUŠTVU
ULAŽE U DRUŠTVO I OČUVANJE OKOLINE
Uvod i metodološki pristup
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 6
Primenjena metodologija sagledava doprinos bankarskog sektora iz dve perspektive
Dvodimenzionalni pristup sagledavanju doprinosa bankarskog sektora, koji uključuje direktni i indirektni uticaj na ekonomiju i društvo Source: A.T. Kearney
Metodološki pristup
Doprinos društvu Doprinos ekonomiji
• Sveobuhvatni uticaj bankarskog sektora na ekonomiju države koji proizilazi iz redovnog poslovanja
• Uticaj na društvo kroz redovno poslovanje ili dodatne aktivnosti u koje se banke uključuju ili koje podržavaju
Uvod i metodološki pristup
Bankarski sektor
Uvod i metodološki pristup
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 7
Uvod i metodološki pristup
Doprinos ekonomiji
Doprinos društvu
Zaključak
Sadržaj
Uvod i metodološki pristup 2
Doprinos ekonomiji 7
Doprinos društvu 20
Zaključak 33
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 8
Evropska Unija (28 zemalja) 3.89%
Bugarska 5.92%
Montenegro 3.74%
Slovenija 3.37%
Mađarska 3.28%
Srbija 2.40%
Rumunija 2.33%
Doprinosi ostvarenju Bruto Domaćeg Proizvoda svojim učešćem od 2.4% Poređenje doprinosa BDP-u u odnosu na zemlje u regionu
Bankarski sektor Srbije nije daleko od doprinosa ostvarenju BDP koje ostvaruju okolne zemlje
Doprinos ekonomiji
Izvor: Eurostat, Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 9
Pozitivan trend rasta bankarskog sektora u prvim talasima ekonomske krize ukazuje na njegovu stabilnost i postojanost
Veličina bankarskog sektora u ekonomiji izražava se kroz odnos ukupne aktive i Bruto Domaćeg Proizvoda (BDP)
• Trend rasta bankarskog sektora, iskazan u odnosu ukupne aktive i BDP, posebno je izražen u najjačem periodu ekonomske krize
• 2009 godine, aktiva bankarskog
sektora izjednačio se sa BDP nakon čega njihov odnos nastavlja pozitivan trend do uravnoteženja u prethodne dve godine
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 20120.00
1.20
1.00
0.80
0.60
0.40
0.20
1.40 Uravnoteženo Uravnoteženo Ukupna aktiva
bankarskog sektora= BDP
Izvor: Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 10
• Sa 4,6% učešća u ukupnim kreditima države, srpski bankarski sektor učvršćuje partnerstvo sa državom
• Sredstva obezbeđena iz kredita banaka, država dominantno koristi za finansiranje budžeta
• 40.5% sredstava kredita država koristi za finansiranje strateških i razvojnih projekata
Budžetski deficit
Projekti
Krediti domaćih poslovnih banaka
59,5%
40,5%
Finansijska podrška banaka je ključna za funkcionisanje državnog sistema
8.4%
87.0%
4.6%
Ostalo
Krediti inostranih banaka Krediti domaćih banaka
13% kredita koje koristi država dale su banke od kojih 4.6% predstavlja kredite banaka koje posluju na tržištu Srbije
Struktura javnog duga
Izvor: Ministarstvo finansija Srbije – Uprava za javni dug, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 11
U uslovima finansijske krize, banke u Srbiji su jak oslonac državi
Procentualno učešće kredita državi u ukupnim kreditima banaka
1. Stanje ukupnih kredita na dan 30.10.2013. Izvor: Narodne banke zemalja uključenih u analizu, A.T. Kearney
0
5
10
15
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Mađarska Austrija Češka Srbija
Doprinos ekonomiji
Procenat kredita državi u ukupnim kreditima banaka • Krediti državi predstavljaju 1/7 ukupnih kredita banaka (14.59%) • Finansiranje države pojačano je nastankom ekonomske krize u 2008, čime je podrška banaka
prevazilaženju izazova krize ojačana • Indirektno finansiranje države može se sagledati kroz finansiranje kompanija u većinskom vlasništvu
države, sa 800 miliona evra aktivnih kredita bankarskog sektora1
• Bankarski sektor Srbije je u poslednjih 5 godina doprinosio državnom budžetu, kroz kreditiranje, značajnije od nekih zemalja Centralne i Zapadne Evrope.
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 12
Država ima 13 kredita u korišćenju za finansiranje budžeta uzetih od ukupno 11 banaka, od kojih 50% ima grejs period od 12 meseci
• Dostupnost kredita banaka je bila ključna za finansiranje budžetskih manjkova u periodu krize
• Bankarski sektor u smislu partnerstva sa državom prati trendove iz zemalja u okruženju, dokazujući spremnost da održi odnos poverenja i podrži ekonomiju u kojoj i sam posluje
Stabilno partnerstvo sa državom uočljivo je kroz kontinuirano finansiranje budžeta sa rastućim trendom Krediti državi u milionima evra
Izvor: Narodne banke zemalja uključenih u analizu, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
0
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
4,000
4,500
5,000
5,500
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013Mađarska Srbija Bosna I Hercegovina Hrvatska
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 13
Dodatna podrška budžetu Srbije ostvaruje se kroz ulaganje banaka u hartije od vrednosti
59,5%
0,8% 6,8%
32,9%
Banke
Ostalo Osiguravajuće kompanije Investicioni fondovi
Vlasništvo državnih hartija od vrednosti (%)1
Banke i državne hartije od vrednosti • Banke su većinski investitori u
državne hartije od vrednosti sa cca 60% udela u vlasništvu, što iznosi 237 biliona dinara
• Sa druge strane, hartije od vrednosti su jedan od glavnih izvora kapitala za državu, sa ukupnom vrednošću od 395 biliona dinara
1. Na dan 30.08.2013 Izvor: Nacrt budžeta Srbije za 2014 godinu
Doprinos ekonomiji
Bankarski sektor investirao je u 60% ukupnih državnih hartija od vrednosti
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 14
Nekoliko godina unazad, bankarski sektor je među najvećim platišama poreza, koji ukupno po svim osnovama iznose 24.5 milijarde dinara (8.9% ukupno plaćenih poreza2)
0
1,000
2,000
3,000
4,000
5,000
6,000
7,000
8,000
9,000
10,000
11,000
12,000
13,000
2009 2010 2011 2012
Građevinarstvo Prerađivačka industrija
Bankarski sektor Informisanje i komunikacije
Saobraćaj i skladištenje Trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila
305,132
27,775 389,183
137,980
92,977 45,266
Druga privredna grana po vrednosti doprinosa budžetu Srbije na osnovu plaćenih poreza iz poslovanja1
Plaćeni porezi po privrednim granama (po klasifikaciji NBS, u milionima dinara2) i broj zaposlenih u sektoru
1. Isključuje poreze na zarade i doprinose
2. 2012 godina Izvor: Udruženje banaka Srbije, Zavod za statistiku Srbije, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Broj zaposlenih
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 15
Banke predstavljaju ključni i gotovo jedini izvor kapitala za privredu
Finansiranje privrede je praćeno trendom smanjenja prosečnih kamatnih stopa od 0,8% godišnje od 2009 godine
2008 2009 2010 2011 2012
10,000
8,000
0
8,500
11,000
9,500 9,000
10,500
1,118,7401,007,757
947,335
742,309615,099
+16.1%
2012 2011 2010 2009 2008
Banke koje posluju u Srbiji su postale glavni kreditor privrede
Kreditiranje privrede u konstantnom porastu
Izvor: Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Potraživanja banaka od privrede Spoljni dug privrede (preko granični dug) ukupni krediti privredi na kraju perioda
Doprinos ekonomiji
Ukupni krediti privredi i ukupan spoljni dug privrede (mil. EUR)
Ukupni krediti privredi, stanje na kraju perioda (mil. RSD)
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 16
U odnosu na zemlje u regionu i šire, srpski bankarski sektor prednjači u finansiranju privrede
2008 2009 2010 2011 2012
34 36 38
32
18
30
20
0
22 24 26 28
Češka Bosna I Hercegovina
Bivša jugoslovenska republika Makedonija Srbija
Rumunija Mađarska
Ukupni krediti privredi kao % BDP-a
Izvor: Narodne banke zemalja uključenih u analizu, Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 17
• Iako ima visok procenat loših plasmana, bankarski sektor Srbije karakteriše kontrolisan godišnji rast, višestruko niži od prosečne stope rasta loših potraživanja zemalja u regionu
• Bankarski sektor ima visoku pokrivenost loših plasmana u procentu od 116%
I pored visokog nivoa loših plasmana, trend promena ukazuje na kontrolisanu naplatu i odgovornost bankarskog sistema da upravlja rizicima kreditiranja
0
5
10
15
20
25
2008 2009 2010 2011 2012 2013
Prosečno 306.4%
+76,1%
Mađarska Hrvatska Bugarska Bosna i Hercegovina Albanija
Srbija Rumunija Montenegro Bivša jugoslovenska republika Makedonija
Loša potraživanja - Srbija u odnosu na zemlje u regionu
% Prosečan rast loših potraživanja 2008-2013 svih zemalja u regionu
% Prosečan rast loših potraživanja u Srbiji
Izvor: Narodne banke zemalja uključenih u analizu, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 18
Privreda Mali biznis Stanovništvo
2009 20.92% 14.90% 8.23%
2010 21.89% 20.71% 7.81%
2011 24.63% 25.08% 7.93%
2012 20.54% 28.50% 7.63%
Uprkos visokom procentu loših plasmana, banke pokazuju odgovornost za oporavak likvidnosti privrede
Izvor: Narodna banka Srbije, Udruženje banaka Srbije, Banke koje su učestvovale u analizi studije, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Procenat loših plasmana i restruktuiranje/reprogram
61515449
74808878
0
2040
6080
100
2009 2010 2011 2012
Procenat odobrenih zahteva za reprogram duga Procenat odobrenih zahteva za restruktuiranje kredita
• Umereno rastući trend loših potraživanja od stanovništva ukazuje da građani još uvek redovno servisiraju svoje obaveze i pored očiglednog pada životnog standarda
• Banke kroz razumevanje potreba olakšica u otplati kredita, iskazanim kroz zahteve klijenata za restrukturiranje i reprogram dugovanja, pokazuju spremnost da zajedno sa učesnicima u privredi doprinose oporavku njihovog poslovanja i povraćaju likvidnosti
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 19
• Significant increase in the deposit base of banks in the past 10 years
• Growing trend of deposits indicates people’s confidence in the banking system
• It enables banks to optimize financing model - lending from deposit sources that transform domestic savings into investment (sustainable model of economy financing)
2013
173,448
771,933
2012
179,843
747,638
2011
207,806
587,187
2010
121,457
623,972
2009
66,378
512,198
2008
51,887
373,258
2007
56,122
336,245
2006
47,096
221,116
2005
27,420
165,983
2004
10,252
103,613
2003
4,057
69,914
Evidentno jačanje baze depozita omogućava bankama da mobilišu domaću štednju i pretvaraju je u investicije Štednja stanovništva u prethodnoj deceniji
• Značajno uvećanje depozitne baze banaka u prethodnih 10 godina
• Trend rasta depozita ukazuje na poverenje građana u bankarski sistem
• Omogućava bankama da optimizuju model finansiranja - kreditiranje iz depozitnih izvora kojim se domaća štednja pretvara u investicije (održiv model finansiranja privrede)
Dugoročna Kratkoročna
Izvor: Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Doprinos ekonomiji
Doprinos ekonomiji
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 20
Uvod i metodološki pristup
Doprinos ekonomiji
Doprinos društvu
Zaključak
Sadržaj
Uvod i metodološki pristup 2
Doprinos ekonomiji 7
Doprinos društvu 20
Zaključak 33
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 21
Osnovna uloga bankarskog sektora je da mobiliše štednju, obezbedi finansiranje uz kontrolisane rizike, i omogući plaćanja i pruži ostale finansijske usluge na efikasan i bezbedan način
Doprinos društvu
Izvor: A.T. Kearney
DEPOZITI I KREDITI
• Građani i privreda polažu novac na račune i ostvaruju prinos kroz kamatu
• Banka pozajmljuje tako položena sredstva, preusmeravajući kapital i pretvarajući štednju u investiciju
ODGOVORNO UPRAVLJANJE RIZICIMA
PLAĆANJA I OSTALE USLUGE
• Banke štite korisnike svojih usluga odgovornim upravljanjem rizicima • Kreditni biro, kao izvor informacija o zaduženosti, omogućava i bankama
i klijentima da procene rizik novog zaduživanja
• Različitim načinima plaćanja, banke olakšavaju život društvenoj zajednici
• Evolucija sistema plaćanja prati trend razvoja tehnologija i osavremenjavanja društva koje kroz inovacije banke tehnološki obrazuju
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 22
Banke svojim uslugama omogućavaju društvu efikasnost u dnevnim aktivnostima
Platni promet
Internet bankarstvo
Mobilno bankarstvo
M-commerce Platne kartice
•198.6 miliona plaćanja u prošloj godini, u iznosu od 506.2 biliona dinara
Telefonsko bankarstvo
•924,730 korisnika
•70,209 korisnika
•81,347 korisnika
•1,841,363 građana je kupilo robu ili usluge putem interneta koju tehnologiju su omogućile banke u Srbiji
Trajni nalog
•224,204 građana umesto odlaska u banku koristi trajni nalog
•5,423,334 izdatih platnih kartica
Doprinos društvu
Izvor: Narodna banka Srbije, A.T. Kearney
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 23
Banke su podržale građane u kupovini više od 93,000 stanova u ukupnoj vrednosti od preko 384 milijardi dinara1
1. Prosečna vrednost nekretnine izračunata na osnovu prosečnog iznosa kredita i prosečnog učešća i iznosi 35,850 evra Izvor: Banke koje su učestvovale u analizi studije, RZS, A.T. Kearney
Štedeći celokupnu prosečnu mesečnu zaradu, građaninu Srbije je potrebno 8 godina da prikupi dovoljno novca za kupovinu nekretnine prosečne vrednosti
ZA 8 GODINA … SADA
Štednja cele mesečne prosečne zarade …
Danas
Doprinos društvu
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 24
Bankarski sektor zapošljava 27,775 građana Srbije
Ako bi svi zaposleni u bankarskom sektoru pripadali po jednom domaćinstvu u Srbiji, 1.1% ukupnih domaćinstava bi imalo jednog člana zaposlenog u banci
Najveći gradovi % ukupnog broja zaposlenih u gradu
Beograd 2.2%
Novi Sad 2.1%
Niš
1.1%
Kragujevac 1.1%
Ostali gradovi 0.8%
% ukupnog broja zaposlenih u Srbiji koji radi u bankarskom sektoru, po gradovima
Niš
Beograd
Novi Sad
Kragujevac
Doprinos društvu
1. Pretpostavka da 2% zaposlenih u bankarskom sektoru ima još jednog člana domaćinstva zaposlenog u banci Izvor: Banke koje su učestvovale u analizi studije, A.T. Kearney
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 25
0
1400
350
300
250
200
150
100
50
0
+10.7%
2012
353.7
2011
305.1
2010
277.0
2009
260.7
Zaposleni u bankarskom sektoru prosečno godišnje pohađaju preko 447,000 sati obuke čime unapređuju svoja profesionalna znanja i uvećavaju vrednost na tržištu rada
• U proseku banke za svoje zaposlene organizuju ukupno 447,000 sati profesionalne edukacije godišnje
• Iznos uloženih sredstava u profesionalno unapređenje zaposlenih se godišnje povećava za prosečno 10% od 2011 godine premašio je 300 miliona dinara
• Banke kontinuiranim i rastućim ulaganjem u profesionalna znanja i sposobnosti zaposlenih doprinose povećanju kvaliteta radne snage u Srbiji
Minimalna ulaganja u edukaciju zaposlenih (mil. RSD)
Doprinos društvu
Izvor: Banke koje su učestvovale u analizi studije, A.T. Kearney
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 26
Dominantnim prisustvom žena među zaposlenima, bankarski sektor jača poziciju žena u društvu
2008 2009 2010 2011 2012 2013
Žene 69.9% 69.8% 69.8% 69.4% 69.4% 69.4%
Muškarci 30.1% 30.2% 30.2% 30.6% 30.6% 30.6%
Izvor: Banke koje su učestvovale u analizi studije, A.T. Kearney
• Žene dominiraju u strukturi zaposlenih u bankarskom sektoru
2008 2009 2010 2011 2012 2013
Žene 49.1% 48.6% 49.3% 49.0% 49.2% 48.8%
Muškarci 50.9% 51.4% 50.7% 51.0% 50.8% 51.2%
Podela zaposlenih u bankarskom sektoru po polu kroz period 2008 - 2013
Podela menadžerskih pozicija između muškaraca i žena kroz period 2008 - 2013
Doprinos društvu
Među zaposlenima u bankarskom sektoru 2/3 su žene, dok je na menadžerskim pozicijama 49% žena
• Ravnopravna podela upravljačkih funkcija u bankarskom sektoru između muškaraca i žena
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 27
U uslovima negativne stope priraštaja u Srbiji1, bankarski sektor motiviše natalitet prosečnom stopom trudničkih i porodiljskih odsustva od 7,4% zaposlenih žena
1. Stopa nataliteta 9.3 a stopa mortaliteta 14.2 2. 21 od 30 banaka uključeno u analizu Izvor: RZS, Banke koje su bile uključene u analizu studije, A.T. Kearney
Doprinos društvu
1,2641,3091,394
1,233
900
7.8%8.1%8.3%
7.4%
0
200
400
600
800
1,000
1,200
1,400
1,600
1,800
2,000
0%
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
8%
9%
2012
5.1%
2011 2010 2008 2009
Minimum broj trudnica na kraju godine u prethodnom periodu2
% zaposlenih žena na trudničkom/porodiljskom
odsustvu
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 28
Socijalna inkluzija - podrška ranjivim grupacijama 71,231,985 24.0%
Ostalo 63,331,925 21.3%
Sport 60,757,608 20.5%
Obrazovanje, istraživanja, naučni radovi, stipendije, i drugo 41,144,903 13.9%
Umetnost i kultura 34,942,989 11.8%
Lokalna samouprava 13,098,420 4.4%
Okolina 10,360,464 3.5%
EU integracije 2,112,445 0.7%
Doprinos društvu
U prethodnih pet godina banke su donirale preko 1.5 biliona dinara, i godišnje prosečno doniraju preko 37 miliona dinara
Izvor: Banke koje su bile uključene u analizu studije, A.T. Kearney
Donacije banaka u dinarima
Other
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 29
Sport 104,782,479 52.8%
Umetnost i kultura 58,612,569 29.5%
Ostalo 21,908,748 11.0%
Obrazovanje, istraživanja, naučni radovi, stipendije, i drugo 9,086,058 4.6%
Lokalna samouprava 1,802,891 0.9%
EU integracije 1,474,722 0.7%
Okolina 759,340 0.4%
U prethodnih pet godina, banke su sponzorisale društvene kategorije sa preko 198 miliona dinara
Doprinos društvu
Izvor: Banke koje su bile uključene u analizu studije, A.T. Kearney
Sponzorstva banaka u dinarima
Other
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 30
Čišćenje i uređenje školskih dvorišta u 20 škola u 20 gradova
Zaposleni u banci pripremaju poklone za decu koja pripadaju ranjivim grupacijama - donirajući preko 2,000 paketića
Godišnje prikupljanje hrane za donaciju 35 škola za decu koja pripadaju ranjivim grupacijama
Čišćenje i uređenje Dvorske bašte i Stražilova
Preuređenje zelenih površina i druženje sa decom bez roditelja
Pomoć Biblioteci u Kraljevu i Centru za socijalni rad u Sečnju
40 sati dobrovoljnog rada posvete uređenju dela parka Gerontološkog doma u Mataruškoj Banji
Veliko spemanje Srbije - donacija 50,000 kesa najnerazvijenijim optinama
Preuređenje 12 vrtića u 11 gradova Srbije, u akciji pod nazivom "Energija na delu"
Dobrovoljno davanje krvi u saradnji sa Zavodom za transfuziju
Partner u osnivanju i daljem razvoju Banke Hrane
Primeri volonterskih akcija zaposlenih u bankama
Doprinos društvu
Svake godine 19% više zaposlenih u bankama učestvuje u volonterskim akcijama koje postaju deo tradicije banaka u Srbiji
Izvor: Banke koje su bile uključene u analizu studije, A.T. Kearney
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 31
Banke odlikuje savesna potrošnja resursa i rastuća svest o značaju očuvanja i zaštite životne sredine u koju ulažu preko 100 miliona dinara godišnje
Doprinos društvu
Recikliraju preko 100 miliona kilograma potrošnog materijala
Prate i kontrolišu potrošnju električne energije, vode, papira, otpada i emisije CO2 kao društveno odgovorne organizacije
Ulažu u očuvanje i zaštitu životne sredine preko 100 miliona dinara godišnje
Izvor: Banke koje su bile uključene u analizu studije, A.T. Kearney
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 32
1. Banka izdaje DOP izveštaj prema GRI standardima (Global Reporting Initiatives): izveštaj za 2011 godinu bio je C niovoa, a izveštaj za 2012 B nivoa
2. Banka je jedan od potpisnika Dekleracije o borbi protiv korupcije Globalnog dogovora UN u Srbiji
3. Banka je potpisnik Principa osnaživanja žena propisanih od UN Women
4. NALED certifikat
5. ISO Standard 14001:2004
6. Otuđenje osnovnih sredstava vrše isključivo certifikovane firme
Primeri certifikata Primeri članstva 1. UNDP Globalni dogovor Srbije
2. Forum poslovnih lidera Srbije
3. Srpska asocijacija menadžera
4. Američka privredna komora u Srbiji
5. Savet stranih investitora
6. NALED
7. Komora italijansko–srpskih privrednika
8. Srpski filantropski forum
9. Savet stranih investitora
10. Udruženje nemačkih privrednika
Banke su u prethodnih 5 godina dobile preko 35 nagrada za očuvanje životne sredine i doprinos društvu kroz društveno odgovorno poslovanje
Izvor: Banke koje su bile uključene u analizu studije, A.T. Kearney
Članstvo u organizacijama društveno odgovornog poslovanja i brojne nagrade banke svrstavaju u visoko društveno odgovorne institucije
Doprinos društvu
Doprinos društvu
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 33
Uvod i metodološki pristup
Doprinos ekonomiji
Doprinos društvu
Zaključak
Sadržaj
Uvod i metodološki pristup 2
Doprinos ekonomiji 7
Doprinos društvu 20
Zaključak 33
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 34
Zaključak
Privreda i društvo Srbije
Bankarski sektor
STABILAN OSLONAC I PARTNER DRŽAVI
STABILAN IZVOR KAPITALA UKUPNOJ PRIVREDI
ODGOVORAN PARTNER I OSLONAC U KRIZI
MOBILIŠE ŠTEDNJU I PRETVARA JE U INVESTICIJE
UNAPREĐUJE EFIKASNOST DRUŠTVENE ZAJEDNICE
ZAPOŠLJAVA I EDUKUJE
JAČA POLOŽAJ ŽENA U DRUŠTVU
ULAŽE U DRUŠTVO I OČUVANJE OKOLINE
ODGOVORAN PREMA DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI
2.4% bruto domaćeg proizvoda
15% ukupnih kredita države dale su banke
U 60% državnih hartija od vrednosti investirale su banke
800 miliona evra kredita datih državnim kompanijama
Preko 198 miliona plaćanja godišnje
Omogućena kupovina preko 93,000 stanova građanima Srbije
Preko 5 miliona izdatih platnih kartica i skoro milion korisnika internet bankarstva 2/3 zaposlenih i 49% menadžera u bankama su žene
Zapošljava 27,775 građana Srbije
Preko 37 miliona dinara donacija godišnje
Više od 100 mil. dinara investicija u životnu okolinu godišnje
Više od 35 nagrada za očuvanje životne sredine
Zaključak
Studija o doprinosu bankarskog sektora Srbije/A.T. Kearney 35
Zaključak
Zahvaljujemo Udruženju banaka Srbije i svim bankama koje su učestvovale u izradi ove studije …
Zaključak
Udruženje banaka Srbije i A.T.Kearney zahvaljuju se svim bankama koje su učestvovale u izradi ove studije:
Decembar, 2013.