Studija o mladima u BoSni i Hercegovini

2014

Jusuf iga Lejla Turilo

Amer Osmi Sanela Bai

Nedma Dananovi Miraija Damir Kapidi

Jelena Brki migoc

Jusuf iga, Lejla Turilo, Amer Osmi, Sanela Bai, Nedma Dananovi Miraija, Damir Kapidi, Jelena Brki migoc

STuDiJA O MLADiMA u BOSNi i HercegOviNi

Sarajevo, 2015.

Naslov: Studija o mladima u Bosni i Hercegovini, Autori: Jusuf iga, Lejla Turilo, Amer Osmi, Sanela Bai, Nedma Dananovi Miraija, Damir Kapidi, Jelena Brki migoc

Izdava: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Kupreka 20 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: +387 (0)33 722 010 E-mail: fes@fes.ba www.fes.ba

Fakultet politikih nauka Sarajevo Skenderija 72 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: +387 (0)33 203 562 E-mail: dekanat@fpn.unsa.ba www.fpn.unsa.ba

Za izdavaa: Judith Illerhues air Filandra

Lektura: Enita ustovi DTP: Filip Andronik

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

316.66-053.6(497.6)(047.1)

STUDIJA o mladima u Bosni i Hercegovini / Jusufiga ... [et al.]. - Sarajevo :Friedrich-Ebert-Stiftung, 2015. - 214 str. : graf.prikazi ; 21 cmBiljeke o autorima: str. 208-214

ISBN 978-9958-884-37-5COBISS.BH-ID 22123526

Stavovi, miljenja i zakljuci u ovoj publikaciji ne moraju nuno odraavati stavove Friedrich-ebert-Stiftunga. Friedrich-ebert-Stiftung ne garantuje za tanost podataka koji su izneseni u publikaciji. Sva prava zadrana od Friedrich-ebert-Stiftunga.

Sarajevo, 2015.

Jusuf igaLejla Turilo

Amer OsmiSanela Bai

Nedma Dananovi MiraijaDamir Kapidi

Jelena Brki migoc

STuDiJA O MLADiMA u BOSNi i HercegOviNi

5SADRAJ

PREDGOVOR ................................................................................. 7

RiJe o StuDiJi ............................................................................ 9

uVoD .......................................................................................... 11

1. Mladi u savremenom bosanskohercegovakom drutvu ............ 14

2. istraivanje mladih u Bosni i Hercegovini .................................. 26

ReZuLtAti iStRAiVANJA ........................................................... 30

1. Sociodemografski i socioekonomski poloaj mladih .................. 30

2. Obrazovanje, zapoljavanje i mobilnost mladih ......................... 47

3. Porodica i socijalne mree ........................................................ 71

4. vrijednosti i socijalno povjerenje ............................................... 85

5. Slobodno vrijeme, nain ivota i rizina ponaanja .................. 101

6. Politika, razvoj i demokracija .................................................. 114

7. Bosna i Hercegovina i europska unija...................................... 126

ZAKLJuNe oPSeRVACiJe ........................................................ 137

LiteRAtuRA .............................................................................. 160

PRiLoZi ...................................................................................... 167

upitnik sa postocima .............................................................. 167

Biljeke o autorima................................................................. 208

7PREDGOVOR

Dvadeset godina od Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Herce-govina se jo uvijek suoava sa ekonomskim, drutvenim i politikim izazovima. Ovi izazovi su u velikoj mjeri povezani sa potekoom drave da nae zajedniki nazivnik za politiki i ekonomski razvoj zemlje. Kako bi se saznalo vie o moguim tendencijama bosanskohercegovakog drutva, te sposobnostima da prevlada date izazove, neophodan je detaljan uvid u interese, tenje i stavove mladih, budui da se njihovi stavovi o odreenim drutvenim pitanjima i njihova vrijednosna orijen-tacija, mogu smatrati ranim pokazateljima buduih perspektiva itave drutvene zajednice.

uzimajui u obzir znaaj uea mladih u demokratskim procesima, naroito u novim demokratijama, Fondacija Friedrich ebert (FeS) provela je nekoliko studija o mladima u zemljama jugoistone evrope. Predloak za ova istraivanja bile su poznate Shellove studije mladih, koje se redovito provode u Njemakoj od 1953. godine i koje ukazuju na to da su per-manentna istraivanja mladih pouzdan seizmograf za budue trendove u zemlji, ali i pomo vladama da na ispravan nain odgovore na drutve-ne izazove. Fondacija Friedrich ebert (FeS) je do sada provela studije o mladima u Albaniji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, rumuniji, Makedoniji

8i na Kosovu. Sva provedena istraivanja slijede istu metodologiju, to omoguava dalju komparativnu analizu rezultata na regionalnom nivou..

Ovaj opseni istraivaki projekat o mladima u Bosni i Hercegovini pokrenut je 2014. godine, kao zajedniki projekat Fondacije Friedrich ebert, uvaenih profesora i saradnika sa instituta za drutvena istrai-vanja Fakulteta politikih nauka univerziteta u Sarajevu i istraivake agencije iPSOS Adria.

istraivaki projekat Studija o mladima u Bosni i Hercegovini okon-an je poetkom 2015. godine. rezultati studije ukazuju na to da su mladi u Bosni i Hercegovini svjesni niza problema sa kojima se suoavaju, kako na individualnom nivou tako i na nivou drutvene zajednice. Mladi u Bo-sni i Hercegovini su imali sreu da su uglavnom odrasli u demokratskom drutvu. Meutim, njihovo iskustvo odrastanja i ivljenja se, na nesre-u, odvijalo u okvirima nedovrene nekonsolidovane demokratije, koja iskazuje ignorantan stav spram potreba mladih. u isto vrijeme, mladi su svjesni injenice da u njima lei odreeni potencijal pokretaa promjena u drutvu, a to je izraeno kroz pozitivna oekivanja znaajnog broja ispitanika u pogledu napretka zemlje u narednih nekoliko godina.

Ova studija e nesumnjivo posluiti kao referentna taka za budue publikacije, aktivnosti i politike koje se odnose na mlade u Bosni i Her-cegovini, kako bi potakla dananje mlade da budu pokretai promjena i da zadre pozitivan duh i optimizam. rezultati ovih istraivanja trebaju se naroito ticati donositelja odluka u Bosni i Hercegovini, budui da e drutveno-ekonomski i politiki kontekst koji oni kreiraju, utjecati na budue djelovanje i poloaj mladih u Bosni i Hercegovini.

Nermin KujoviZnanstveni saradnikFondacija Friedrich ebert (FeS) - BiH

9RiJe o StuDiJi

Postoji vie studija, odnosno istraivakih projekata, koji su se na ovaj ili onaj nain bavili propitivanjem poloaja mladih u bosanskohercego-vakom drutvu. istraivanja su se najee bavila problemom neza-poslenosti mladih, njihovim obrazovanjem, odlaskom u druge zemlje, delinkventnim ponaanjem i sl. u ovom istraivanju koje je realizirano u drugoj polovici 2014. godine, pod naslovom Studija o mladima u Bosni i Hercegovini i to na sluajnom uzorku od 1004 osobe sa pod-ruja cijele Bosne i Hercegovine, cilj je bio da se, prije svega, prikupe i evaluiraju stavovi mladih o vlastitom poloaju u drutvu i perspektivama unutar ovdanje stvarnosti koja se mijenja.

istraivaki projekat je realizirao tim od sedam lanova, pri emu je svaki od njih bio autor separata koji je pod istim naslovom, uz neznatnu prilagodbu, inkorporiran u finalni tekst poglavlja Rezultati istraivanja. Nosioci separata i njihovi naslovi su:

Mr. sc. Amer Osmi: Sociodemografski i socioekonomski poloaj mladih;

Dr. sc. Sanela Bai: Obrazovanje, zapoljavanja i mobilnost mladih; Dr. sc. Jusuf iga: Porodica i socijalne mree;

10

Mr. sc. Jelena Brki migoc: vrijednosti i socijalno povjerenje; Dr. sc. Lejla Turilo: Slobodno vrijeme, nain ivota i rizina ponaanja; Dr. sc. Damir Kapidi: Politika, razvoj i demokracija; Dr. sc. Nedma Dananovi Miraija: Bosna i Hercegovina i europ-

ska unija. Autori uvodnog teksta su dr. sc. Jusuf iga i mr. sc. Amer Osmi. Statistika obrada podataka: mr. sc. Amer Osmi. rukovodilac istraivakog projekta: dr. sc. Jusuf iga.

Nosioci Projekta: Fakultet politikih nauka univerziteta u Sarajevu i Friedrich ebert Stiftung (ured u Sarajevu).

empirijsko prikupljanje podataka provela je iPSOS agencija (BiH). Terensko istraivanje je realizirano primjenom modaliteta licem u lice (face to face) cAPi (computer assisted personal interviewing) anke-tom. Strukturu uzorka takoer je definirala iPSOS agencija, referirajui se na popis stanovnitva iz 1991. godine, mini-cenzus iz 2006. godine, ankete mjerenja ivotnog standarda u BiH iz 2001. godine, ankete o potronji kuanstava u BiH iz 2007. godine, kao i na anketu o radnoj snazi iz 2012. godine, ukljuujui i baze podataka ciPS-a i centralne izborne komisije BiH iz 2012. godine.

istraivaki tim se zahvaljuje Fakultetu politikih nauka univerziteta u Sarajevu i Fondaciji Friedrich ebert na ukazanom povjerenju i podrci u realiziranju ovog projekta.

Sarajevo, 2015. godina istraivaki tim

11

uVoD

Studija o mladima u Bosni i Hercegovini, uz konsultiranje relevantne literature, utemeljena je na empirijski prikupljenim pokazateljima, a u vezi sa ocjenom mladih o vlastitom poloaju u ovdanjem drutvu. Do tih pokazatelja dolo se istraivanjem koje je realizirano u drugoj polo-vici 2014. godine i to na reprezentativnom uzorku od 1004 ispitanika oba spola, od ega je 48,5% ena i 51,5% mukaraca, starosne dobi od 15 do 27 godina. Prosjena starost je 21 godina, a ispitanici su u ukupnom uzorku podijeljeni u tri skupine: od 15 do17 godina (21,5%), od 18 do 22 godine (39%), te od 23 do 27 godina (39,5%). istraiva-njem su obuhvaeni ispitanici sa podruja cijele Bosne i Hercegovine, od ega 45,2% iz ruralnih podruja i 54,8% iz urbanih sredina, to je u konanici, prikupljenim pokazateljima osiguralo neupitnu pouzdanost.

u konceptualizaciji ove studije, koja je korespondentna sa prethodno realiziranim istraivanjima u Hrvatskoj, kao i u jo nekim zemljama, res-pektirane su i odreene specifinosti koje su u vezi sa poloajem mladih u bosanskohercegovakom drutvu. Ne smije se zanemariti injenica da je ovdje rije o multilateralnom drutvu koje se, kao takvo, viestoljet-no sedimentiralo. Ono je u irem kontekstu prepoznatljivo po otvoreno-sti spram razliitih religija, kultura i ivotnih tradicija, koje su na ovom

12

prostoru ne samo dugovremeno prisutne, nego su gotovo na svakom koraku i golim okom vidljive. Primjera radi, u Sarajevu, samo u etvero-kutu od 200 metara, stotinama godina egzistiraju i svojoj svrsi slue etiri kljuno vana sakralna objekta koji pripadaju razliitim religijama (islam-skoj, ortodoksnohrianskoj, katolikoj i jevrejskoj), a slina je situacija i u nizu drugih gradova. upravo takva multilateralna odrednica ovdanjeg drutva, pokuala se unititi nedavnim ratom, etnikom homogenizacijom i posvajanjem odreenih teritorija ove zemlje za samo jedan od njenih naroda, a to se, u identitetskom smislu, negativno reflektira na mlade.

Prije sublimirajue evaluacije empirijski prikupljenih pokazatelja, ini se svrsishodnim, u jednom irem kontekstu, apostrofirati nekoliko op-enitih stavova o mladima u savremenom dobu, ali koji se odnose i na ovdanju populaciju mladih.

Prvo, za razliku od sreenih i razvijenih zemalja u kojima se mladi tretiraju kao najdragocjeniji razvojni resurs, pa se onda u njih svjesno ulae s ciljem da im se osigura poeljan ambijent za ivot u vlastitoj sre-dini, poevi od pruanja kvalitetnog obrazovanja i kontinuiranog usavr-avanja, pa do zaposlenja i raznih olakica u privatnom poduzetnitvu, te rjeavanju egzistencijalno vanih pitanja, kao to su kupovina stana i sl., u zaputenim i nerazvijenim drutvima mladi ne samo da su zanema-reni, te u drutveno-statusnom smislu svakovrsno marginalizirani, nego ih se ak benevolentno odrie i preputa drugima, iako to predstavlja nenadoknadiv gubitak za te zajednice. Takav tip odnosa prema mladima je oigledan i u bosanskohercegovakom drutvu. Do koje razine se ne respektiraju mladi u Bosni i Hercegovini, surovo svjedoi podatak da ih je, samo u poratnom periodu, u druge zemlje otilo preko 100.000. imajui u vidu da se tu uglavnom radi o obrazovanim osobama, uklju-ujui i specijaliste iz razliitih oblasti, magistre i doktore nauka, suvino je i naglaavati o kolikom i kakvom se tu gubitku radi, pogotovo za ovako malobrojno drutvo kao to je bosanskohercegovako. Ti ljudi

13

sada svojim znanjima i kreativnim potencijalima unapreuju neka druga drutva i drave, umjesto vlastite domovine, koja prema svim relevan-tnim pokazateljima, tavori na samome dnu nerazvijenih zemalja i to ne samo u evropskim okvirima, nego i ire gledajui.

Drugo, mladi su po svojoj prirodi veoma ranjiva drutvena kategori-ja, pa otuda predstavljaju poseban znanstvenoistraivaki izazov, pogo-tovo u ovim postmodernim, odve temporalnim uvjetima ivljenja, koji nameu redefiniranje dosadanjeg, tj. naslijeenog sistema vrijednosti i naina ivota, promoviraju drugaiju socijalizaciju u kojoj se bitno mije-nja uloga porodice, kole, vrnjaka Mijenja se i vremenska paradigma koja je karakterizirala mlade u minulom vremenu, odnosno, pomjera se granica njihovog trajanja (raniji poetak, kao i ubrzanije sazrijevanje, ali i odgaanje stupanja u branu zajednicu, raanje djece i slino, iz dosadanjih 20-ih u 30-e, pa nerijetko i u jo kasnije godine). Povean je broj razvoda brakova, narastaju vanbrane zajednice i broj vanbrane djece, sve su ee jednoroditeljske porodice, kao i destigmatizacija heteroseksualnih identiteta, mijenja se karakter odnosa roditelja prema djeci i obrnuto itd. Pri svemu tome mladima se, zahvaljujui fascinan-tnom razvoju informacijskih tehnologija, preko raznih internetskih i dru-gih audiovizuelnih mrea, napasno nude i preferiraju razliiti, nerijetko veoma opaki sadraji, ukljuujui i one za koje se pouzdano moe kazati da u sluaju njihovog prekomjernog konzumiranja, mogu odvesti takve osobe ak i u ovisnost, pogotovo u odsustvu pruanja blagovre-mene i adekvatne informacije o tome.

Poznato je, takoer, da ranjivost mladih posebno dolazi do izraaja u tranzicijskim drutvima, naroito ako su ona, kao u bosanskohercego-vakom sluaju, prethodno prola kroz konfliktnu situaciju (rat), to onda konkretni ambijent ivota (ovdje je rije o bosanskohercegovakom), kako u politikom i ekonomsko-socijalnom, tako i u svakom drugom smislu, ini dodatno rovitim i frustrirajuim. Stoga se ne treba uditi to

14

je postojea, po mlade oigledno deprimirajua situacija u ovoj zemlji, gurnula ih u takvo mentalno stanje da njih preko 70% eli da je napusti.

Najkrae kazano, u ovom istraivanju fokus je bio na sagledavanju stavova mladih, odnosno percepciji mladih o njihovom stvarnom sta-tusu u drutvu, tj. kvaliteti ivota, (ne)mogunostima zadovoljavanja egzistencijalnih potreba, perspektivama, motivaciji za odlazak u druge zemlje, sistemu vrijednosti, krizi identiteta i drugim, za mlade osobe bitnim pitanjima.

1. Mladi u savremenom bosanskohercegovakom drutvu

Kako je prethodno istaknuto, savremeno bosanskohercegovako dru-tvo odnosno drava, moe se svrstati u grupu zemalja, koja u drutve-no-statusnom smislu mlade svakovrsno marginalizira.

Takoer, treba imati u vidu da su mladi, u znanstvenoistraiva-kom smislu, postali veliki izazov kao posebno ranjiva drutvena kate-gorija unutar oigledne, radikalne promjene filozofije ivljenja koja sve snanije navire iz aktualnog globalizma. Svjedoci smo redefiniranja mnogih paradigmi, koje su karakterizirale mlade u prethodnom peri-odu, ukljuujui i vremensku dimenziju njihovog trajanja (France, 2007), te neka druga vana pitanja kao to su: ambijent i nain njihove socijalizacije, unutarporodini i meugeneracijski odnosi, odnos prema koli, vrnjacima i sl. Sve je to, uz uspostavljanje novog sistema vrijed-nosti, rezultiralo i oiglednom krizom identiteta mladih. Kad je rije o pomjeranju granica vremenskog trajanja mladih, to se, prije svega, ogleda u ranijem poetku njihovog sazrijevanja, ali i u odgaanju stu-panja u branu zajednicu, raanju djece i sl.

15

Prema globalnom izvjetaju o konkurentnosti svjetskog ekonomskog foruma za 2010. godinu, Bosna i Hercegovina se nalazila na 131. mje-stu od 133 zemlje u kategoriji odliva mozgova, a to se posebno od-nosi na mlade, specijaliste iz razliitih oblasti, magistre i doktore nauka. u vezi s tim uNeScO je iznio podatak da je od 1995. godine iz Bosne i Hercegovine otilo ak 79% istraivaa iz podruja ininjeringa, 81% magistara i 75% doktora nauka1. Nuno je naglasiti, to je ustanov-ljeno i u vie istraivanja (ovdje e biti pomenuta samo dva: PrONY, 20022, te Motivi odlaska mladih iz BiH, 20003), ak 70% mladih ove zemlje bi pod istim uvjetima kolovanja i mogunostima zaposlenja, radije ivjelo u vlastitoj zemlji nego u bilo kojoj drugoj. Oni, zapravo, ele da imaju ono ime raspolau njihovi vrnjaci u ekonomski stabilnim i pravno-politiki sreenim drutvima, a to je kvalitetno obrazovanje, sigurnost i zaposlenje. Njihov animozitet se odnosi na aktualne politike i politiare koji uporno agregiraju krizu u Bosni i Hercegovini, umje-sto da koristei ovdanje, nesporno mogue komparativne prednosti, obezbjeuju poeljan ambijent ivljenja. Najkrae kazano, te politike su proizvele velike i brojne probleme u ovom drutvu, koji posebno po-gaaju mlade osobe. Ovom prilikom fokus e biti na onim najvanijim.

Prvo, problem nezaposlenosti, koji je u planetarnim razmjerama alarmirajui, pogotovo kad je rije o nezaposlenosti mladih, o emu e se detaljnije govoriti i u nastavku ove studije. Prema podacima Svjet-ske banke u 2013. godini, nezaposlenost mladih u bosanskohercego-vakom drutvu dosegnula je ak 58% (Mujanovi, 2013), od toga

1 Opirnije u: Gorui problem mladih u BiH, www. asubih.ba/2012//gorui problem mladih u bih (pristupljeno 03.07.2014.)

2 PrONY projekat (2002), Poloaj mladih u BiH, vlada Kraljevine vedske i Ministarstvo za obrazovanje i nauku Federacije BiH, Sarajevo. Ankertirane su 1.573 osobe u dobi od 15 do 25 godina.

3 Opirnije u: iga, Jusuf (2001), Motivi odlaska mladih iz BiH, Socijaldemokrat, Sarajevo (6-7).

16

je skoro polovina onih koji prvi put trae posao. u istraivanju koje je realizirano u saradnji Federalnog ministarstva kulture i sporta, te insti-tuta za razvoj mladih KuLT, a iji su rezultati objavljeni u januaru 2014. godine, situacija je ak i gora u odnosu na navedene pokazatelje, kako u pogledu stope nezaposlenosti, tako i u pogledu broja mladih osoba motiviranih za odlazak iz zemlje. ilustracije radi, stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini je ak etiri puta vea nego u zemljama evropske unije.4 Mladi su nezadovoljni i sa obrazovnim sistemom, kao i sa situacijom u nizu drugih djelatnosti.

Problem nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini je, pored ostalog, rezultat pogrenog provoenja ekonomske tranzicije, odnosno naina reformiranja privrednog sistema koji vie lii na obrazac kako se to ne treba initi, nego na model kako to treba raditi. Nuno je ukazati i na neodgovarajue obrazovne sadraje koji su, kao takvi, anahroni za mo-derne, odnosno savremene razvijene ekonomije. Ono to je posebno zabrinjavajue jeste injenica da su u privatizacijskom procesu unite-na brojna preduzea, ukljuujui i ona koja su na svjetskoj razini bila priznata i za trinu ekonomiju dokazano potentna, kao to su uNiS, energoinvest, Famos, ipad, Hidrogradnja i mnoga druga. u njima su bile uposlene na stotine hiljada radnika, ukljuujui mlade i kolovane osobe. Naprimjer, energoinvest je zahvaljujui kreativnom potencijalu vlastitih znanstvenoistraivakih centara u onom predratnom periodu prodavao patente (znanje) i to za tadanje najsofisticiranije tehnologije u Americi i drugim razvijenim zemljama svijeta. Naravno, nije on bio jedini na prostoru Bosne i Hercegovine, odnosno tadanje Jugoslavije (unutar koje je Bosna i Hercegovina imala status federalne jedinice). Naalost, unitenju tako prestinih firmi doprinijeli su i predstavnici me-unarodne zajednice koji su snano involvirani u sva dogaanja u ovoj

4 Opirnije u: Nezaposlenost mladih u BiH, www.sigma.ba (pristupljeno 04.07.2014.)

17

zemlji i to ne samo u onom ratnom, ve i u ovom postratnom periodu. Naime, njihov stav je bio da firme iz bivih socijalistikih (dogovornih) ekonomija nisu sposobne za djelovanje u trinim uvjetima, te da ih, kao takve, treba kroz privatizaciju usitniti, odnosno dozvoliti da nastave djelovati samo pojedini njihovi segmenti. To je bila kardinalna greka, naroito kad je rije o ovdanjoj vojnoj, drvnoj i tekstilnoj industriji, proizvodnji hrane, graevinarstvu, kao i u nizu drugih proizvodnih dje-latnosti. Na taj nain su, bezrazlono i nepovratno, izgubljene stotine hiljada radnih mjesta, a ovdanje stanovnitvo je, uz prethodna ratna razaranja, dodatno pauperizirano. To se izuzetno frustrirajue prelama na generacijama ovdanjih mladih ljudi koji su ostali bez mogunosti za-poslenja, rjeavanja svojih egzistencijalno vanih pitanja, preduvjeta za zasnivanje branih zajednica, raanje djece itd. u svemu tome profitirao je samo novoformirani sloj oligarha, koji se naglo i enormno obogatio. Omoguena im je kupovina preduzea, za nominalne iznose emitiranih vrijednosnih hartija (vauera, sertifikata...), ija se realna (trina) vri-jednost kretala ispod simbolinih 5%. Po toj cijeni su ih, dakle legalno, otkupljivali budui, tj. dananji lokalni tajkuni, kao i strani biznismeni. Tako se, zapravo, putem privatizacije, na zakonit nain prelio ogro-man drutveni, odnosno dravni kapital u privatni posjed i to za veoma malo realnog novanog pokria. uz to, vlasti su tolerirale neispunjavanje preuzetih obaveza kupaca privatiziranih firmi, kako u pogledu novih investicija, tako i u pogledu plaa uposlenicima, izmirenja otpremnina za umirovljenike, poreskih obaveza i tome slino.

Za razliku od zemalja evropske unije gdje je, primjerice samo u 2012. godini, namjenski obezbijeeno osam milijardi eura kao poti-caj zapoljavanju mladih, u budetima institucija Bosne i Hercegovine, ukljuujui oba njena entiteta (FBiH i rS) i svih 10 kantona, te Distrikt Brko, i to u periodu od 2007. do 2010. godine, za poboljanje poloa-ja mladih izdvojeno je svega 14 miliona konvertibilnih maraka (sedam miliona eura). Navedena suma ini jedva 0,05% ukupnih budetskih

18

sredstava, mada se odnosi na jednu etvrtinu ljudi u ukupnoj popula-ciji ove zemlje. Konkretnije kazano, izdvajanja su jedva dosegla dvije konvertibilne marke po glavi mladog ovjeka. O kakvom se odnosu drutva prema mladima radi, takoer svjedoi podatak da samo 10% opina u ovoj zemlji ima slubenika koji je zaduen za mlade, te unato usvojenim zakonskim obavezama u vezi sa brigom o mladima, svega 47% lokalnih zajednica (opina) ima bilo kakvu strategiju koja se odnosi na mlade, iako se ni te strategije uglavnom ne provode.5

uz izuzetak koji se odnosi na veoma skromno subvencioniranje trokova za zapoljavanje pripravnika, ne samo da je izostao poticaj za zapoljavanje mladih u BiH, njihovo prekvalificiranje, odnosno konti-nuiranu edukaciju, nego i olakice da sami pokrenu neki biznis. Takvim nemarom ih se gura ne samo na odlazak iz ove zemlje, nego i sunovra-uje u kriminalne aktivnosti, gubljenje samopouzdanja, pasiviziranje, preputanje depresiji i sl. istina, u protekloj godini su u entitetskim budetima izdvojena, manje-vie simbolina sredstva za poticaj zapolja-vanja mladih, na koja je apliciralo nekoliko stotina poslodavaca, od kojih je jedva polovica ispunjavala zadane kriterije. Ta sredstva su uglavnom bila namijenjena za subvencioniranje poslovnog prostora, registriranje firmi, izradu biznis plana, za neke vrste tehnike pomoi i sl.

Drugo, prisutan je veliki problem u vezi sa obrazovnim sadrajima, koji su nerijetko anahroni i viestruko tetni. ak i da postoje radna mjesta u ovoj zemlji, pitanje je koliko bi znanja i vjetine koje se nude u aktualnim edukacijskim sadrajima bila upotrebljiva za nove, a po-gotovo one najnovije tehnologije. vie je nego poraavajua injenica da svaki etvrti mladi uposlenik sa srednjom kolom naprimjer, radi na poslovima koji su, po svom karakteru, potpuno razliiti od onih znanja

5 Opirnije u: Gorui problemi mladih u BiH, www. asubih.ba/2012/.../goruci-problemi-mladih-u-bih (pristupljeno 03.07.2014.)

19

i vjetina koja su im tokom formalnog obrazovanja ponuena. Osim toga, gotovo svaka druga mlada osoba u ovoj zemlji zaustavlja se u svom kolovanju na srednjokolskoj ili ak na nioj edukacijskoj razi-ni, dok svaki etvrti uenik, iz ovih ili onih razloga, napusti zapoeto kolovanje, to je daleko ispod prosjeka u razvijenim drutvima. Nita bolja situacija nije ni sa visokokolskim sistemom. ak 27% studenata odustane od zapoetog studija, a poznato je i da je Bosna i Hercegovina pri samome dnu u evropi po provoenju reforme visokog obrazovanja. To je opet rezultat inata ovdanjih lokalnih politiara, naroito iz rS-a, koji uporno opstruiraju uspostavljanje i adekvatno kapacitiranje nunih agencija na razini drave. Ako se tome doda injenica da se u nauno istraivanje iz gDP-a ove zemlje izdvaja mizernih 0,1%, za razliku od onih predratnih preko 2% ili unutar eu aktualnih ak 3%, onda ne treba uditi to ova zemlja ima samo 0,61 objavljenih radova u referentnim asopisima na 100.000 stanovnika, to je trostruko manje nego 1990. godine. Nedavno je objavljen podatak da je BiH sa 65. mjesta, koje je zauzimala u globalnom indeksu inovacija, pala na 81. mjesto, ime joj je ubjedljivo pripalo posljednje mjesto u regionu. Sve navedeno dovelo je do toga da je ak 80% mladih u Bosni i Hercegovini nezadovolj-no obrazovnim sistemom u ovoj zemlji. Ovakvom praksom, svjesno ili nesvjesno, pristaje se na neminovno intelektualno-struno, odnosno znanstveno-tehnoloko koloniziranje ovog prostora, te njegovo poni-avajue marginaliziranje u odnosu na razvijeni dio svijeta. Osim toga, u sistemu drutvenih vrijednosti stimulira se prosjenost, nerijetko ak i nie razine (ne)pretenzivnosti, a to je za bilo kakav kvalitativni razvoj drutva pogubno. ustvari, to je manir zaputenih drutava, odnosno drutava koja ne dre do sebe. Da nije tako, onda bi se u drutvu otimali za one najbolje i na univerzitetima i u znanstvenoistraivakim centrima, u zdravstvu, kulturi, sportu itd, umjesto to ih se benevolentno preputa drugima, a nerijetko i bezono odgoni od sebe i iz vlastite sredine. Otu-da, kad je rije o ovdanjem drutvenom odnosu prema nauci, problem nije samo finansijske naravi, kako se to nerijetko nastoji predstaviti. On

20

je, ishodino, mnogo dublji i tei od neega to se zove nedostatak novca. On je, zapravo, mentalnog karaktera. Zato je nuan radikalni percepcijski zaokret u ovom drutvu kako bi se shvatilo da ulaganje u nauku ne predstavlja nikakav drutveni troak, puku potronju i sl., kako se to manje-vie u budetskom smislu tretira, ve da se tu radi o najdragocjenijoj i najisplatljivijoj moguoj drutvenoj investiciji. Meutim, apostrofirani percepcijski zaokret spram nauke i obrazova-nja, nikada se nee desiti sam od sebe, ve se za njega, doslovice, valja izboriti, ma koliko to bilo teko u ovakvom politikom i ekonomskom ambijentu, kakav je trenutno u Bosni i Hercegovini. u tom smislu je nedopustivo inertna ovdanja akademska zajednica, koja jo uvijek ili nee ili ne moe da shvati sutinu trine filozofije ivota, koja ne priznaje nikakave i niije sentimente, pogotovo ako se oni ne uklapaju u ostvarivanje kapital-interesa.

S razlogom se postavlja pitanje, zato je ili kome je onda jo 2011. godine usvojena Strategija uenja o poduzetnitvu u obrazovnim si-stemima BiH za period 2012-2015, ako se nee osposobljavati ljudi i drutvo u cjelini da u ovom sluaju rjeavaju vie nego izrazit problem nezaposlenosti naprimjer, naroito mladih!? Ona predvia uvoenje ue-nja o poduzetnitvu u postojee nastavne planove i programe, a to je korespondentno i sa evropskim smjernicama u reformiranju edukacijskih sadraaja. Ne treba se onda uditi to je Bosna i Hercegovina od srednje razvijene drave iz onog predratnog perioda, danas sunovraena u red najnerazvijenih drutava, sa enormno visokom stopom nezaposlenosti, si-romatva i drugim slinim pokazateljima. umjesto da bude inilac prospe-ritetnog razvoja drutva, ovdanji obrazovni sistem je doveden u situaciju da dodatno generira krizu u ovoj zemlji. Ne samo da je uveliko anahron, nego je i ideoloki do te razine kontaminiran da su u njega ugraeni ak i elementi aparthejda (dvije kole pod istim krovom), diskriminacije na etnikoj i vjerskoj osnovi, onemoguavanja kolovanja na maternjem jeziku, pohaanja tzv. nacionalne grupe predmeta i sl. Takva praksa je

21

pogubna za multietnika drutva, u koja spada i bosanskohercegova-ko, koje se stotinama godina sedimentiralo kao multilateralna zajednica. umjesto da cijeli prostor BiH bude poeljan za sve etnike skupine, kao i u dugovremenom prethodnom periodu, aktualne politike nastoje eksklu-zivno posvojiti pojedine njene dijelove samo za ovaj ili onaj ovdanji narod (npr. rS samo za Srbe, kantoni gdje su Hrvati veinski - samo za taj narod, a za Bonjake, opet, oni kantoni gdje su oni brojano domini-rajui), pri emu je ono to se podrazumijeva pod pojmom graanin, ak i u sistemskom smislu, eksterminirano. u cilju etnike homogenizacije ovog prostora, insistira se na projektu tzv. ostanka prognanih na onim mje-stima gdje sada borave, ime se direktno atakuje na multietniki karakter ovog drutva kakvim se ono, i to na cijelom prostoru BiH, viestoljetno se-dimentiralo.6 Najkrae kazano, unutar BiH formirali su se koncepti dezin-tegracije. Ono to se nekada nazivalo zajednitvo, bratstvo i jedinstvo ili pak multietninost, kao historijska karakteristika bosanskohercegovakog drutva, postalo je predmetom razliitih interpretacija u smislu ivota jednih pored drugih do nemogunosti suivota. iako su multietninost i multikulturalnost bosanskohercegovakog drutva prednost i historijska nunost, moe se rei da su osvjetavanje na tom planu i internalizacija te prednosti izuzetno oteani (velagi, 2011). Postojee teritorijalno ureenje i politiko ustrojstvo su neadekvatni, iznueni i izvana namet-nuti, to je dodatno ojaalo etno-homogenizirajue pozicije i partikularne interese, koji do punog izraaja dolaze i u vrijednosnom smislu mladih u BiH. Naime, njihov sistem vrijednosti se formira uglavnom po uzoru na odrasle. Oni su, zapravo, zarobljeni pragmatizmom te su umjesto kritike postojeeg prihvatili konformistiko ponaanje i pronali zatitu u etnosu, tako da je njihov specifini interes, kao interes mladih, te njihov generacijski identitet mladosti potisnut ili je prisutan samo onoliko koliko ne odudara od etnosa (velagi, 2011).

6 Opirnije u: Jusuf iga (2011), Ograniavajui faktori drutveno-ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini, u: Zbornik radova Bosna i Hercegovina - 15 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma, uNSA, Sarajevo (283-288).

22

Osim navedenog, oigledno je uruavanje sistema vrijednosti unutar savremenog bosanskohercegovakog drutva, a to dodatno agregira krizu u kojoj se ono nalazi. Potiskuje se odgovornost prema vlastitim uincima. Stvoren je takav drutveni ambijent u kome se umilja da je dopustivo initi sve to se poeli, a da se pritom, nikome i ni za ta ne moraju polagati rauni. Posebno je zabrinjavajui odnos prema poi-njenim zloinima tokom proteklog rata. umjesto osude i distanciranja od tih zlodjela, bez obzira na etniku i religijsku pripadnost njihovih izvrilaca, nerijetko smo svjedoci ne samo iskazivanja tolerancije spram svega toga, nego ak i glorificiranja takvih uinaka.

Omoguen je i razmah korupcije i mita, to je ustanovljeno kroz vie-kratna istraivanja iji su rezultati dostupni javnosti, pri emu se sve ee i komotnije posee za alkaponeovskom matricom uspjenosti, koja se svodi na to da se jedino isplati biti snalaljiv, tj. pronicljiv u otkrivanju moguih modaliteta prevara u ostvarivanju vlastitih ciljeva, a za to opet, radinost, potenje, strpljenje i slini maniri, ne predstavljaju nikakavu garanciju. Ovakva vrsta etikog sunovrata, tj. uruavanja temeljne skale drutvenih vrijednosti, ne samo da je sama po sebi neprihvatljiva, nego je za svaku zajednicu unutar koje se desi, veoma pogubna.

uz navedeno, preferira se prosjenost i lojalnost aktualnim drutve-nim centrima moi, utnja i toleriranje svakovrsnih ponienja, umjesto insistiranja na kvaliteti, etinosti, radinosti, odgovornosti prema vlasti-tom djelu i sl. Treba imati u vidu da e upravo taj segment ovdanje drutvene krize biti najtee prevazii, jer u pitanju je promjena ljudi, odnosno njihovih vrijednosnih orijentacija, steenih navika itd.

to se tie empirijski prikupljenih pokazatelja, a o kojima e biti detaljnije govora u nastavku ove studije, u uvodnom kontekstu se ini svrsishodnim naglasiti sljedee:

23

Prvo, kad je rije o socioekonomskom poloaju mladih, uz ono to je ve naglaeno, a tie se obrazovanja i rjeavanja egzistencijalnih pita-nja, evidentno je da su mladi, ukoliko nisu uenici ili studenti, najee nezaposleni. Najvie ih ivi u naselju koje nema vie od 2000 stanovni-ka i to u svom stanu/kui gdje postoji internet konekcija, a pripadaju domainstvima koja imaju priblino etiri lana (3,82). u materijalnom smislu, domainstva u kojima mladi ive u prosjeku imaju mjesene izdatke od 801 do 1100 KM. u obrazovnom smislu, nezaposleni mla-di su najee sa trogodinjom ili etverogodinjom srednjom kolom, vie je mukaraca u odnosu na ene, s tim da se ene ee odluuju na studiranje nego mukarci (2= 32,52). Zanimljivo je da je meu za-poslenima svega 1,8% sa zavrenom osnovnom kolom, 18,2% ima zavrenu trogodinju srednju kolu. Najvie zaposlenih je sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom (54,5%), dok ih sa visokokolskom naobrazbom u radnom odnosu ima 25,5%. Kada je rije o nezaposle-nim, svaka druga mlada nezaposlena osoba ima etverogodinju srednju kolu. Sa trogodinjom srednjom kolom je 29,4% mladih, 6,2% ima zavrenu samo osnovnu kolu, te 14,3% mladih nezaposlenih osoba ima visokokolsku naobrazbu.

Drugo, empirijski prikupljeni pokazatelji o porodici i socijalnim mreama u bosanskohercegovakom drutvu, argumentiraju o slinim procesima koji se odvijaju na iroj, tj. planetarnoj razini, naroito unu-tar patrijarhalnih zajednica. iako preoblikovanje ovdanje porodice karakterizira sve izrazitija nestalnost, dinaminost, odnosno, kako bi kazao Bauman, labavost veza i opozivost obaveza njenih lanova, tj. evidentno potiskivanje vrste integracije i hijerarhijskih odnosa svojstve-nih patrijarhalnim zajednicama, jo uvijek to nije doseglo onu razinu do koje se dolo u transformaciji porodinih odnosa u razvijenim drutvima. Naime, prirodno zapoeta demografska tranzicija bosanskohercegova-kog drutva je poremeena ratnim posljedicama, te odve tegobnom

24

postkonfliktnom situacijom u zemlji, zbog ega su se ovdje desile o-kantno radikalne i nagle demografske promjene.

generalno govorei, porodica se sve vie otvara prema brojnim drutvenim institucijama i mreama, iji su lanovi sve usmjereniji ka samostvaranju, razvoju linih osobina, traganju za vlastitim identite-tom (giddens, 2003: 217), ukljuujui i kohabitaciju. Ne radi se samo o formalno-strukturalnim promjenama unutar porodice, odnosno ato-miziranju tradicionalnih porodinih zajednica i smanjenju prosjenog broja njihovih lanova, ve i o redefiniranju karaktera unutarporodinih odnosa, o emu e se detaljnije govoriti u nastavku ove studije. Zna se, takoer, da kvalitet ivota u modernim drutvima vie ne zavisi samo od obima i strukture porodice ili, preciznije kazano, od meusobnog pomaganja njenih lanova, nego i od niza drugih inilaca u drutvu, naprimjer socijalnih mrea, koje su sve dostupnije ljudima. Problem je u tome to su mnoga drutva jo uvijek nerazvijena i u socijalnom smi-slu nesreena, zbog ega se, onda, transformiranje porodinih odnosa unutar njih odvija tegobno. u takav tip drutvenih zajednica, svakako spada i bosanskohercegovako drutvo.

Openito uzevi, procjenjuje se da je svaka druga osoba u Bosni i Hercegovini pomjerena iz svog predratnog doma - unutar zemlje ili pro-tjerivanjem u inozemstvo. Mnoga domainstva su bukvalno desetkovana ili ak u potpunosti unitena. lanovi porodica su invalidizirani, brojna domainstva razdvojena iseljavanjem njihovih lanova u tree zemlje. Ono to posebno zabrinjava, prisutna je destimulacija u zasnivanju branih zajednica i naroito u pogledu raanja djece. evidentno je da su ero-dirale neke kljuno vane uloge porodice, kao to je socijalizirajua - odgojna uloga, ekonomsko-zatitna, te emotivno-identifikacijska funkci-ja. Takoer, treba naglasiti da ovdanje drutvo jo nije spremno na sebe preuzeti ono to je do sada dominantno bila briga porodice, kako u segmentu socijalizacije linosti, odnosno oblikovanju sistema vrijednosti,

25

tako i u pogledu ekonomskog i socijalnog zbrinjavanja djece. Na taj nain se zapravo formiralo vakuum- podruje kojeg popunjava neko drugi - ulica, vrnjaci, mediji, ukljuujui i svakovrsne internetske sadraje, ne-rijetko pogubne po mentalno-karakterni razvoj mladih osoba.

Tree, kad je rije o slobodnom vremenu i rizinom ponaanju, evi-dentno je da ga mladi najvie provode u zabavi, koritenju internetskih sadraja, sluanju muzike, gledanju filmova, dok se itanje knjiga, re-kreativne aktivnosti i sl., sve vie potiskuju. S druge strane, mladi sve vie sudjeluju u rizinim ponaanjima, kao to su nasilje, konzumiranje alkohola, upotreba droge itd., iako o tome imaju preovlaujue nega-tivan stav.

etvrto, u vrijednosnom smislu mladi stavljaju u prvi plan uspjenost karijere, zaradu, fiziki izgled, odnosno uklapanje u modne trendove, ali se jo uvijek ne odriu ni nekih vrijednosti koje karakteriziraju patri-jarhalna drutva, kao to su brak i brane obaveze, povjerenje prema partneru, drugu, kolegi i sl.

Peto, kad je rije o politici, razvoju i demokraciji, evidentno je da mladi u BiH ispoljavaju pasivnost i to ne samo u pogledu konkretnog angamana, nego su, generalno govorei, apolitini, a nemaju povje-renja ni u one koji ih zastupaju, ukljuujui i dravne organe vlasti, te politike aktere. u pogledu demokracije, mladi imaju ambivalentan stav, o emu e se detaljnije govoriti u nastavku ove studije.

esto, u pogledu integracijskih procesa Bosne i Hercegovine i Evrop-ske unije, mladi u BiH imaju pozitivan stav, s tim to je uoena razli-ka u stepenu podrke toj integraciji u odnosu na etniku pripadnost ispitanika.

26

2. istraivanje mladih u Bosni i Hercegovini

istraivanje koje je na prostoru Bosne i Hercegovine provedeno u drugoj polovici 2014. godine, rezultiralo je publikacijom pod naslovom Studija o mladima u Bosni i Hercegovini - zajednikim projektom instituta za drutvena istraivanja Fakulteta politikih nauka univerziteta u Sarajevu i Friedrich ebert Fondacije u Sarajevu. Prikupljanje podataka provela je iPSOS agencija Bosne i Hercegovine na ukupnom uzorku od 1004 ispita-nika. Terenski dio istraivanja proveden je licem u lice (face to face) cAPi (computer assisted personal interviewing) anketom. Kompletnu struk-turu uzorka definirala je iPSOS agencija i to koristei popis stanovnitva po naseljenim mjestima u Bosni i Hercegovini proveden 1991. godine, mini-cenzus iz 2006. godine, anketu mjerenja ivotnog standarda u BiH 2001. godine, anketu o potronji kuanstava u BiH iz 2007. godine, an-ketu o radnoj snazi 2012. godine, te bazu podataka ciPS-a i centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz 2012. godine.

Prilikom definiranja uzoraka za potrebe ovog istraivanja vrila se troetapna stratifikacija u sljedeim koracima: stratifikacija na temelju entiteta, stratifikacija na temelju regija (12 regija) i stratifikacija na te-melju tipa naselja unutar svake regije. Odabir domainstava je vren po sluaju, koristei se metodom sluajne rute kretanja, a polazei od zadate poetne take uzorka, koja je unaprijed definirana. Za sluajan odabir ispitanika u domainstvu, anketar se sluio metodom zadnjeg ro-endana za one lanove domainstva koji imaju izmeu 15 i 27 godina.

Za obradu i analizu podataka koriten je softverski program SPSS (Statistical pakage for social sciences). Statistike analize koje su korite-ne pri obradi podataka su deskriptivne i inferencijalne naravi, odnosno vrene su univarijatne (distribucija odgovora) i bivarijatne analize (hi-kva-drat test) dobivenih podataka. Kao osnov za identificiranje odstupanja, odnosno (ne)povezanosti izmeu odreenih pojava, koritena su sljedea

27

sociodemografska obiljeja: spol, dobna kohorta, tip naselja (selo, grad), socioprofesionalni status, nivo obrazovanja ispitanika i njegovog oca. vano je napomenuti da se u elaboratima koji slijede, odnosno poglav-ljima u Rezultatima istraivanja, tumae samo one razlike koje su stati-stiki znaajne na nivou p=.000. Svi prezentirani rezultati predstavljeni su putem grafikona ili tabela, sa relativnim brojevima. u grafikonima i tabelama prikazani su rezultati sa procentualnim vrijednostima, a u nekim sluajevima navedeni su i rezultati provedenog hi-kvadrat testa.

Kao to je ve spomenuto, ukupan broj ispitanika bio je 1004, od ega je 51,5% mukaraca i 48,5% ena. veina anketiranih, tanije 78,4% su punoljetne graanke i graani Bosne i Hercegovine, prosjene starosi od 21,10 godina, to je prikazano u sljedeoj tabeli.

tabela A: Struktura uzorka mladih - spol i dobna kohorta (%)

Spol:

Muki 51,5

enski 48,5

Dob: (M=21,10)

15 17 godina 21,5

18 22 godine 38,9

23 - 27 godine 39,5

Kada je rije o tipu naselja gdje ive mladi ljudi, neto vei broj anketiranih je naveo da ivi u gradu, odnosno njih 54,8%, dok 45,2% boravi na selu. Najdominantniji broj ispitanih ivi u mjestu gdje ima manje od 2000 stanovnika, dok 14,1% ivi na prostoru gdje obitava vie od 100.000 stanovnika. u narednoj tabeli prikazane su ostale dis-tribucije odgovora za sociodemografska obiljeja uzorka, koje su od velikog znaaja za razumijevanje interpretacije podataka koja slijedi u narednim poglavljima.

28

tabela B: Struktura uzorka mladih u BiH (%)

Regija/Kanton (FBiH, RS, DB)

unsko-sanski kanton 8,7

Posavski kanton 2,1

Tuzlanski kanton 13,6

Zeniko-dobojski kanton 11,7

Bosansko-podrinjski kanton 2,0

Srednjobosanski kanton 7,0

Hercegovako-neretvanski kanton 6,6

Zapadno-hercegovaki kanton 3,0

Kanton Sarajevo 13,5

Kanton 10 1,6

rS Sjever i Distrikt Brko 20,3

rS istok 10,0

tip naselja

Selo 45,2

grad 54,8

Veliina naselja

do 2 000 45,2

2 000 - 5 000 11,5

5 000 - 20 000 9,3

20 000 - 50 000 16,6

50 000 - 100.000 3,3

vie od 100.000 stanovnika 14,1

Socioprofesionalni status

uenik 27,4

Student 24,4

Zaposlen 21,9

Nezaposlen 25,9

Nivo obrazovanja ispitanika

(Ne)zavrena osnovna kola 18,7

Trogodinja srednja kola 13,9

29

etverogodinja srednja kola 47,4

Bakalaureat/dodiplomski studij i vie 19,9

Nivo obrazovanja oca

(Ne)zavrena osnovna kola 10,5

Trogodinja srednja kola 29,8

etverogodinja srednja kola 49,4

Bakalaureat/dodiplomski studij i vie 10,2

30

ReZuLtAti iStRAiVANJA

1. Sociodemografski i socioekonomski poloaj mladih

ispitanici koji su uestvovali u istraivanju koje izmeu ostalog tretira demografski i ekonomski poloaj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, u prosjeku imaju 21 godinu. Od ukupno 1004 ispitane mlade osobe (od toga 51,5% mukog i 48,5% enskog spola), starosnu dob od 15 do 17 godina ima 21,5%, od 18 do 22 godine - 38,9%, dok 39,5% ispitanika ima od 23 do 27 godina. Prema etnikoj strukturi ispitane populacije 56,5% su Bonjaci, 12,4% Hrvati, 27,3% Srbi, Ostalih je 0,5%, dok je na ovo pitanje odbilo odgovoriti 3,4% ispitanika. Po tipu naselja ispi-tanici ive ee u gradu (54,8%) nego na selu (45,2%), to odgovara trendu ubrzane deagrarizacije bosanskohercegovakog drutva. Prema podacima iz Popisa stanovnitva Bosne i Hercegovine za 1991. godinu u ruralnim podrujima je ivjelo vie od 60% graana BiH, dok se taj broj na osnovu podataka kojim raspolae FAOSTAT7, 2008. godine smanjio na 53%, da bi 2013. godine iznosio svega 50%. Po osnovi veliine

7 FAOSTAT Food and Agriculture Organization of the united Nations

31

naselja, ispitani mladi ljudi dominantno ive u naseljima koja imaju do 2000 stanovnika (45,2%), dok 14,1% ispitanih ivi u gradovima sa vie od 100.000 stanovnika, to je detaljnije prikazano u narednoj tabeli.

tabela 1.1: Veliina naselja u kojima ive mladi (%)

Veliina naselja

Do 2 000 stanovnika 45,2

2 000 - 5 000 stanovnika 11,5

5 000 - 20 000 stanovnika 9,3

20 000 - 50 000 stanovnika 16,6

50 000 100.000 stanovnika 3,3

vie od 100.000 stanovnika 14,1

u vezi sa administrativno-geografskom raspodjelom ispitanika koji su uli u uzorak, njih 69,7% su iz Federacije Bosne i Hercegovine, dok je 30,3% iz republike Srpske, detaljnija administrativno-teritorijalna slika prikazana je u narednoj tabeli.

tabela 1.2: Veliina naselja u kojima ive mladi (%)

Regija/Kanton (FBiH, RS, DB)

unsko-sanski kanton 8,7

Posavski kanton 2,1

Tuzlanski kanton 13,6

Zeniko-dobojski kanton 11,7

Bosansko-podrinjski kanton 2,0

Srednjobosanski kanton 7,0

Hercegovako-neretvanski kanton 6,6

Zapadno-hercegovaki kanton 3,0

Kanton Sarajevo 13,5

Kanton 10 1,6

rS Sjever i Distrikt Brko 20,3

rS istok 10,0

32

govoriti o socioekonomskom poloaju mladih ljudi u dravi i drutvu gdje je stopa nezaposlenosti vea od 44%, nije privilegija, pogotovo imajui na umu da je u naoj dravi po svim relevantnim statistikim pokazateljima svaka druga mlada osoba bez zaposlenja. To potvruje i istraivanje koje je provedeno 2013. godine, a tretiralo je nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini i makroekonomsku situaciju BiH. u istrai-vanju se navodi da proteklih nekoliko godina, u kojima je ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini ila od loe ka goroj, predstavljaju period kada je stopa rasta bila posebno slaba, broj otvaranja novih radnih mjesta nedovoljan, a u isto vrijeme stopa nezaposlenosti mladih, koja je ve i bila iznimno visoka, polako ali sigurno je nastavila rasti iz godine u godinu (Mujanovi, 2013: 14). Prema pomenutom istraivanju, ali i Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini najvea je u evropi i iznosi 54,3 posto. Od 2009. do 2012. godine stopa nezaposlenosti biljei rast od 3,9 posto, dok stopa nezaposlenosti mladih u tom istom periodu biljei rast od ak 14,4 posto (Mujanovi, 2013: 18). istraivanje provedeno u 2014. godini upravo potvruje ovu zabrinjavajuu statistiku i negativne trendove. Na-redni grafikon prikazuje socioprofesionalni status mladih u savremenom bosanskohercegovakom drutvu.

Grafikon 1.1: Socioprofesionalni status mladih (%)

grafik 1

1

0,1

0,5

1,1

2,7

17,5

24,4

25,9

27,4

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0

Vlasnik firme

Poljoprivrednik

Slobodna profesija

Zaposlen (skraeno radno vrijeme)

Zaposlen (puno radno vrijeme)

Student

Nezaposlen

Uenik

33

iz grafikona 1.1 je jasno vidljivo da je u ovom uzorku najvie ue-nika (27,4%), u neto manjem procentu slijede mladi koji su svoj so-cioprofesionalni status okarakterizirali kao nezaposlen. istina pojam nezaposlenosti, koji je noviji termin u sociologiji, vrlo je teko definirati. Prema Leksikonu sociolokih pojmova, nezaposlenom osobom se sma-tra ono lice koje je navrilo odreene godine starosti i koje se nae u jednoj od sljedeih situacija: a) lice je radilo i sposobno je za rad, ali je njegov ugovor o radu istekao ili je privremeno prekinut, a ono eli da radi i trai zaposlenje u cilju zarade, b) lice sposobno za rad, koje ranije nije radilo u svom zanimanju kao plaeni radnik, c) lice bez zaposlenja koje je sposobno za rad, d) lice koje je privremeno ili trajno otputeno bez novane naknade (Lavi, 2014: 503). injenica je, takoer, da je nominalna stopa nezaposlenosti koja je u stalnom porastu od 2008. godine, te je u 2013. godini iznosila oko 44%, povezana sa neza-poslenou mladih. Ona je prema relevantnim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2013. godini ukazuje na to da su od tri mlade osobe starosne dobi izmeu 15 i 24 godine - dvije nezaposlene. Dakako, ovi su podaci jedan od uzroka odreenih drutvenih anomalija, prepreka u formiranju porodica i razlog za naputanje zemlje ili kako iga i ozi navode, nezaposleni pojedinac gubi prihode, dok drutvo u kome je visoka stopa nezaposlenosti ekonomski stagnira, to za dalju posljedicu ima nezadovoljstvo nezaposlenih i smanjenje ukupne kupovne moi stanovnitva, te cjelokupno drutvo vue u stagnaciju i recesiju (iga i ozi, 2013: 227). Analizom meuzavisnosti socioekonomskog statusa i nivoa obrazovanja (2= 617,14), dolo se do saznanja da su nezaposleni mladi najee sa trogodinjom ili etverogodinjom srednjom kolom. Ovom podatku treba dodati i injenicu da su mnogi ispitanici jo u fazi sekundarnog ili tercijarnog obrazovanja, pa time ne spadaju u kategori-ju nezaposlenih, to je prikazano u narednoj tabeli. vie je nezaposlenih mukaraca u odnosu na ene, ali je takoer vano napomenuti da se ene ee odluuju na studij nego mukarci (2= 32,52).

34

tabela 1.3: Socioprofesionalni status mladih u odnosu na nivo obrazovanja ispitanika (%)

Socioprofesionalni status mladih

uenik Student Zaposlen Nezaposlen

Nivo obrazovanja 2= 617,14; df=12; p=.000

Osnovna kola 60,7 - 1,8 6,2

Trogodinja srednja kola 8,4 0,4 18,2 29,2

etverogodinja srednja kola 30,2 57,6 54,5 50,4

vSS i vie 0,8 42,0 25,5 14,3

Ako se promatraju ispitanici koji su radno sposobni, a nisu u fazi kolovanja, uoava se da je svega 1,8% ispitanika zaposlenih sa zavre-nom osnovnom kolom; sa zavrenom srednjom trogodinjom kolom u radnom odnosu je 18,2% ispitanih. Najvei procenat zaposlenih ima zavrenu srednju etverogodinju kolu (54,5% ispitanih). u radnom odnosu je 25,5% ispitanika koji imaju vSS ili vie. u vezi sa sektorima zaposlenja, prema istraivanju o poloaju mladih i omladinskog sektora u Bosni i Hercegovini, najdominantniji sektori su trgovina i ugostiteljstvo, jer je prema raspoloivim podacima svaka trea mlada osoba zaposlena u nekom od ova dva sektora. Podjednak je broj nezaposlenih mladih osoba u obje dobne kohorte (od 18 do 22 godine i od 23 do 27 godi-na), dok je najdominantniji broj zaposlenih u dobi od 23 do 27 godina. Kada se nezaposleni posmatraju prema nivou obrazovanja, uoava se da svaka druga nezaposlena mlada osoba ima srednju strunu spremu i to etverogodinju, dok 29,4% nezaposlenih ima zavrenu srednju trogodinju kolu. Procenat od 6,2% nezaposlenih ima zavreno samo osnovno obrazovanje, dok se 14,3% ispitanih koji imaju vSS ili vie, nalazi na evidencijama zavoda za zapoljavanje u Bosni i Hercegovini.

35

tabela 1.4: Socioprofesionalni status mladih u odnosu na njihovu starost (%)

Socioprofesionalni status mladih

uenik Student Zaposlen Nezaposlen

Dob 2=759,79; df=6; p=.000

15 17 75,6 - 1,4 1,5

18 22 23,3 61,6 25,0 46,2

23 27 1,1 38,4 73,6 52,6

Kada je rije o nivou obrazovanja, s obzirom na ciljnu populaciju, dakle mlade ljude, razumljivo je da veliki dio ispitanih ima nii stepen obrazovanja od akademskog, budui da se mnogi nalaze u procesu obrazovanja, odnosno koluju se u srednjim kolama ili na fakultetima, to prikazuje naredni grafikon (pravljena je i komparacija obrazovanja ispitanika sa obrazovnim nivoom oca i majke ispitanika).

Grafikon 1.2: Stepen obrazovanja ispitanika i njihovih roditelja (%)

generalno, obrazovanje je definirano kao proces podizanja (mla-dih osoba); ono je sistematsko obuavanje, kolovanje i uvjebavanje mladih kao priprema za ivotni posao; ono je kutura ili razvoj spo-sobnosti, formiranje karaktera (Kokovi, 2009). S obzirom na stepen obrazovanja primjetno je da gotovo svaki drugi mladi ovjek ispitan u

18,7

13,9

47,4

17,2

2,7

23,6

25,7

44,5

4,4

1,7

10,5

29,8

49,4

7,9

2,3

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0

Nezavrena i zavrena osnovna kola

Trogodinja srednja kola

etverogodinja srednja kola

Bakalaureat/Dodiplomski studij

Magisterij ili Doktorat

Ispitanik Majka Otac

38,7

84,6

56,8

15,4

29,2

38,9

14,1

37,9

78,3

61,1

22,4

1,3

5,3

6,3

9,7

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0

Smartphone

Tablet

Laptop

Raunar

Automobil

2 i vie 1 0

36

ovom istraivanju ima zavrenu srednju etverogodinju kolu, to je u komparaciji sa njihovim roditeljima priblino jednak postotak. Najvei disparitet uoava se kod zavrene srednje trogodinje kole, gdje je dvostruko manje ispitanih zavrilo ovu vrstu srednje kole u odnosu na svoje roditelje. Ovaj tip kole zavrio je u prosjeku svaki etvrti roditelj ispitanika, to se moe objasniti i injenicom da je u tranzicijskom dru-tvu, kakvo je bosanskohercegovako, izuzetno teko nai posao sa bilo kojim tipom srednje kole, a pogotovo sa srednjom trogodinjom ko-lom, to i nije bio sluaj kod njihovih roditelja. visoku kolsku/strunu spremu ima skoro svaki peti ispitanik u ovom uzorku, dok je procenat roditelja koji imaju vS/vSS znatno manji u odnosu na njihovu djecu. Prema miljenju Mujanovia jedan od razlog za visok procenat mla-dih koji se odluuju upisati na fakultet, odnosno nastaviti kolovanje, je neizvjesnost/nemogunost u pronalaenju posla nakon zavretka sred-nje kole, te izbjegavanje stanja ope apatije (Mujanovi, 2013: 32). Takoer, vano je konstatirati da se prema tipu uzorka moe oekivati i porast visokoobrazovanih mladih ljudi, budui da su mnogi od ispitanika jo u fazi tercijarnog obrazovanja.

religija, kao jedan od najosjetljivijih segmenata ljudskog duha i i-vota, moe se sagledati iz razliitih perspektiva, stvarajui tako i veliki prostor za razliita miljenja, nekad razdvojena generacijski, a nekad i nekim drugim, manje ili vie prirodnim faktorima, tvrde Levinik i Krlja.8 u ovom istraivanju 95,6% ispitanika se izjasnilo kako pripada nekoj vjeroispovijesti. Najvie ispitanika se izjasnilo da pripada islamskoj vjero-ispovijesti (55,8%), zatim pravoslavnoj (27,3%), te katolikoj (12,5%). Ateistima i onima koji nemaju vjeroispovijesti se izjasnilo 1,8%, a bez odgovora je bilo 2,6% ispitanika. Samo jedan ispitanik izjasnio se kao pripadnik idovske religije. u popisu stanovnitva iz 1991. godine, preko

8 izvor: http://www.diskursi.com/uploads/2011/10/1_pdfsam_248_pdfsam_001_cASOPiS+DiSKurSi.pdf

37

90% ukupne populacije BiH (90,8%, prema Abazovi, 2008), izrazilo je pripadnost odreenoj vjeroispovijesti. Takoer, i ostalim istraivanjima provedenim prethodnih godina u BiH na koja ukazuje Duani (2007), dolo se do podatka o visokom stepenu religioznosti mladih, ak 70%, o snanoj uvjerenosti da Bog postoji, 84,3%, iznadprosjenom upra-njavanju i posjeivanju religijskih obreda - 61,5% mladih se zjasnilo da ide na religijsku slubu ponekad ili redovno, te da su mlai ispitanici religiozniji od starijih.

Grafikon 1.3: Vjeroispovijest mladih u BiH (%)

u ovom istraivanju religioznost je sagledana i kroz njene dvije osnovne dimenzije koje se manifestuju religijskim vjerovanjem i reli-gijskom praksom. vjerovanje u postojanje Boga iskazalo je 93,6% ispitanika to ukazuje da je odreeni broj ispitanika - onih koji su se na pitanje o pripadnosti odreenoj vjeroispovijesti izjasnili bez odgo-vora ili kao oni koji nemaju vjeroispovijesti, iznio da ipak vjeruje u postojanje Boga. Stepen uvjerenja u neka druga temeljna religijska vjerovanja se prilino smanjuje s obzirom na to o kojoj se vjerskoj dogmi radi. Naime, u postojanje raja i pakla vjeruje 86,5% mladih, da je Bog stvorio svijet 90,2%, kao i da je Bog izvor moralnih propisa i dunosti 86,4%. Ovi rezultati upuuju na to da odreeni broj mladih

3

12,5

27,3

55,8

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0

Katolika

Pravoslavna

Islamska

38

iskazuje pripadnost odreenoj vjeroispovijesti - vrlo visoku uvjerenost u postojanje Boga, ali ne i u neke druge teoloke doktrine.

u vezi sa religijskom praksom, ispitano je i da li mladi upranjavaju neke religijske obrede, i to kroz: odlazak u bogomolju na vjersku slu-bu, uestalost molitve, slavljenje vjerskih praznika/blagdana i odlazak na hodoaa. Treina mladih (33%) redovno ili esto odlazi na vjersku slubu u bogomolju, no vie od polovice njih to ini ponekad (56,3%). Ako bi se zbrojili svi navedeni odgovori (redovno, esto, ponekad), kao to je prikazano u uNDP studiji, onda je broj mladih koji posjeuju religijsku slubu u odnosu na 2003. godinu znatno porastao 61,5% (uNDP, 2003) odnosno 89,3% (Duani, 2007). redovno ili esto se moli 44,3% mladih, a 88,1% slavi vjerske praznike (preko dvije treine mladih vjerske blagdane slavi redovno - 72,6%). No, iako se postoci re-ligijskog prakticiranja mladih mogu initi visokima, vano je naglasiti da se oni uglavnom odnose na prosjenu uestalost upranjavanja religijske prakse (odgovor ponekad), te se polovica njih (40-50%) ponekad moli ili ponekad posjeuje bogomolju radi molitve. Osim proslave vjer-skih blagdana, intenzitet religijske prakse, uopeno, ostaje prosjean.

razlike u religijskom prakticiranju postoje izmeu mladih koje pri-padaju razliitim religijama. grafikon 1.4 prikazuje koliko esto mladi pripadnici razliitih religija odlaze u bogomolje na vjersku slubu.

39

Grafikon 1.4: uestalost odlaska na vjersku slubu s obzirom na religijsku pripadnost mladih (%)

iako najvei postotak mladih katolike vjeroispovijesti redovno ide na vjersku slubu (36%), redovno se moli (29,6%) i obiljeava blagdane (82,6%), uoene su znaajne razlike u prakticiranju religioznosti mladih za prosjene vrijednosti. Naime, mladi pravoslavne vjeroispovijesti zna-ajno se razlikuju od mladih drugih dviju vjeroispovijesti u uestalosti odlaska u crkvu (2=96,37), kao i u prakticiranju molitve (2=41,85).

Grafikon 1.5: uestalost molitve mladih s obzirom na religijsku pripadnost mladih (%)

4

36

28,8

34,4

0,8

11,7

15

68,6

4,7

9,8

21,1

58

11,1

0 10 20 30 40 50 60 70

Redovno

esto

Ponekad

Nikad

Katolika Pravoslavna Islamska

5

29,6

37,6

31,3

1,6

18,6

20,1

54,7

6,6

13,8

31,1

48,2

7

0 10 20 30 40 50 60

Redovno

esto

Ponekad

Nikad

Katolika Pravoslavna Islamska

40

iako ovim istraivanjem nisu obuhvaene detaljnije analize religi-oznosti iz kojih bi se saznalo kakva je lina privrenost mladih religiji, sukladno navedenim karakteristikama, tj. iznadprosjenim iznoenjem vjerovanja u teoloke doktrine, kao i iznadprosjenom izraenou prak-tine religioznosti mladih, moe se pretpostaviti da su mladi uglavnom uvjereni ili obini vjernici, kako ih cvitkovi (2004) naziva. Kao neke od karakteristika uvjerenih vjernika navode se npr. vanost religijskog uvjerenja u ivotu, zapaeno participiranje u ivotu religijske zajednice, dok se kod obinih vjernika religioznost vie temelji na tradicionalnom doivljaju koji je usvojen kroz porodinu kulturu. Na vrlo sline rezultate naiao je i Abazovi (2008) istraujui religioznost muslimana u ukupnoj populaciji. Kako religijski identitet uveliko ovisi o socijalizacijskim fakto-rima i prenosi se meugeneracijski, dobiveni rezultati bili su i oekivani.

Grafikon 1.6: uestalost obiljeavanja vjerskih praznika s obzirom na religijsku pripadnost mladih (%)

Prema svemu navedenom, moe se konstatirati da su mladi prili-no religiozni, te da je religioznost jedna od bitnih odrednica njihovog identiteta. Kako je velikim brojem istraivanja dokazano da religioznost ima znaajan utjecaj na stavove pojedinca, ali i na njegovo ponaanje

6

82,4

10,4

6,4

0,8

70,1

17,9

12

0

75,2

15,5

8,6

0,7

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Redovno

esto

Ponekad

Nikad

Katolika Pravoslavna Islamska

41

(Hood i dr., 1996; Pergament, 1997; Koenig, 1998; Argyle, 2000; prema Duani, 2007) onda se o ovom aspektu njihova identiteta mora uveliko voditi rauna prilikom pripremanja bilo kakve ozbiljnije aktivnosti ili pak istraivanja sa mladima, jer kako Lavinik i Krlja napominju religija je fenomen koji obuhvata saznajnu, emocionalnu i akcionu sferu ljudskog djelovanja. Kao takva neminovno je isprepletena sa svim onim to nas ini takvim kakvi jesmo. religija je dio svakodnevnog ivota, nije ogra-niena samo na neku vjersku zajednicu i mijenja se zajedno sa linou koju ispunjava (Lavinik i Krlja, 2011: 249-254).

Prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovnitva, domainstava i stanova u 2013. godini u Bosni i Hercegovini popisano je 1.163.387 domainstava, gdje prosjeno domainstvo u BiH ima 3,26 lanova (Agencija za statistiku BiH, 2013a).

Grafikon 1.7: Broj lanova domainstva mladih (%)

Prema podacima istraivanja provedenog za potrebe ove publikaci-je, na reprezentativnom uzorku mladih od 15 do 27 godina, prosjean broj lanova domainstva je 3,82. Kako grafikon 1.7 pokazuje, najvie mladih ivi u domainstvima sa tri ili etiri lana, odnosno, svaki drugi mladi ovjek ivi u takvom domainstvu. Svega 3,3% ispitanih ive

7

3,3

10,9

26,4

34,2

16,6

8,7

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 2 3 4 5 6 i vie

42

sami, dok 8,7% mladih ivi u domainstvima sa est ili vie lanova. vrlo zanimljiv je i podatak da su domainstva sa etiri i vie lanova zastupljenija u ruralnim podrujima, dok su domainstva sa manjim brojem lanova znatno vie zastupljena u urbanim centrima. Jedna od bitnih odrednica socijalnog poloaja mladih jeste i nain stanovanja, koji, dakako, u velikoj mjeri utjee na kvalitet ivota. u narednom grafi-konu to je prikazano kroz prizmu vlastite9 kue/stana, sobe i internetske veze (internet konekcija je oznaena kao vrlo vaan faktor u mjerenju zadovoljstva i kvalitete ivljenja).

Grafikon 1.8: Procenat mladih koji ive u vlastitom stanu/kui, imaju vlastitu sobu i internetsku vezu (%)

grafikon 1.8 prikazuje da 90,9% mladih ivi u vlastitom stanu ili kui, gotovo identian procenat mladih (91,3%) je naveo da ima vla-stitu sobu gdje je prosjean broj soba u stanu ili kui gdje ispitanik ivi 3,43. Mladi najee ive u stambenim jedinicima koje imaju tri sobe (27,7%), zatim dvije sobe (22%), 18,2% ispitanih ima na raspolaganju pet ili vie soba, 17% mladih ivi u stanu ili kui sa etiri sobe, dok 4,5% ivi u jednosobnom stanu. Najdominantniji podatak u grafikonu 1.8 svakako je da 93,8% ispitanih, dakle devet od deset ispitanih mladih

9 Pod pojmom vlastite kue/stana podrazumijevala se kua ili stan u kojem ispitanik ivi sam ili zajedno sa roditeljima/starateljima.

8

90,9

91,3

93,8

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

ive u vlastitom stanu/kui

Imaju svoju sobu

Imaju internetsku vezu

43

ljudi ima internetsku vezu u svom domu. Ovaj podatak se moe povezati i sa elementima ekonomskog statusa i opremljenou domainstva u kojem ive mladi. Kada je rije o opremljenosti domainstva, mladi u prosjeku posjeduju jedan raunar, svaki drugi mladi posjeduje laptop, dok najmanje jedan tablet ureaj ima neto vie od 15% ispitanih. ve-ina mladih posjeduje smartphone/pametni telefon (61,3%), dok preko 70% ili gotovo tri etvrtine ispitanih, posjeduje barem jedan automobil u domainstvu. Detaljni prikaz ekonomskog statusa i opremljenosti do-mainstva prikazan je u narednom grafikonu.

Grafikon 1.9: opremljenost domainstva u kojem ive mladi (%)

Analizom prikazanog grafikona uoljivo je da skoro svako peto do-mainstvo posjeduje vie od jednog smartphone ureaja, to je razu-mljivo u odnosu na brzinu razvoja i irenja novih tehnologija. razvoj informacionih tehnologija e zasigurno u narednim godinama enormno smanjiti broj domainstava koja ne posjeduju niti jedan navedeni ureaj, iako je taj procenat i u ovom istraivanju gotovo zanemariv. Statistiki znaajne razlike proizvodi obrazovni nivo ispitanika (2=68,66), jer mladi

18,7

13,9

47,4

17,2

2,7

23,6

25,7

44,5

4,4

1,7

10,5

29,8

49,4

7,9

2,3

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0 50,0

Nezavrena i zavrena osnovna kola

Trogodinja srednja kola

etverogodinja srednja kola

Bakalaureat/Dodiplomski studij

Magisterij ili Doktorat

Ispitanik Majka Otac

38,7

84,6

56,8

15,4

29,2

38,9

14,1

37,9

78,3

61,1

22,4

1,3

5,3

6,3

9,7

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 90,0

Smartphone

Tablet

Laptop

Raunar

Automobil

2 i vie 1 0

44

koji imaju vSS i vie, ee imaju laptop nego mladi koji imaju nii nivo obrazovanja. Takoer, tip naselja statistiki znaajno (2=26,08) utjee na vlasnitvo prenosnog raunala, tako laptop ee imaju ispitanici koji ive u gradu. Zanimljiv je i podatak da 29,3% ispitanih u domainstvu u kojem ivi ne posjeduje automobil, dok 9,7% dakle svako deseto domainstvo u kojiem ive mladi, ima dva ili vie automobila. Prikaz ekonomskog statusa ispitanih domainstava mladih iziskuje i saznanja o prosjenim mjesenim trokovima domainstava u Bosni i Hercegovini koji su prikazani u narednom grafikonu.

Grafikon 1.10: Prosjeni mjeseni izdaci domainstva mladih (%)

Analizom podataka prikazanih u grafikonu 1.10, moe se zaklju-iti da vie od polovine ispitanika ne zna (33,5%) ili ne eli odgovoriti (22,6%) koliki su prosjeni mjeseni izdaci njihovog domainstva. Zabri-njavajui podatak je da gotovo 20% ispitanih, dakle skoro svako peto domainstvo, ivi na rubu siromatva, to odgovara tezi ekonomskih analitiara da svaki peti graanin BiH ivi od tri konvertibilne marke

10

22,6

33,5

3,5

2,8

5,1

7,9

7,9

10,1

4,6

1,1

,7

,4

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0

Ne eli odgovoriti

Ne zna

Do 250 KM

251 do 400 KM

401 do 550 KM

551 KM do 700 KM

701 do 800 KM

801 do 1100 KM

1101 do 1350 KM

1351 do 1850 KM

1851 do 2700 KM

Vie od 2700 KM

45

dnevno. istovremeno 10,1% domainstava u kojima ive mladi ispita-nici ima mjesene trokove izmeu 801 i 1100 KM, dok svega 6,8% ispitanih ivi u domainstvima gdje su mjeseni izdaci vei od 1101 KM. Za potrebe daljih analiza i komparacije prosjene mjesene potronje sa drugim sociodemografskim obiljeima, modaliteti o prosjenim mje-senim izdacima su saeti u tri kategorije (do 700 KM, od 701 do 1100 KM, vie od 1101 KM). Takoer su uzeti u obzir modaliteti odbijanja od-govora mladih koji nisu znali odgovor na postavljeno pitanje. Statistiki znaajne rezultate za najnie trokove domainstva imaju mladi iji su oevi zavrili samo osnovno obrazovanje (2=87,08). To je jedina zna-ajnost koja je ustanovljena, to dovodi do pretpostavke da je problem siromatva izrazito zastupljen u savremenom bosanskohercegovakog drutva (11,4% domainstava ima mjesene izdatke do 550 KM).

Jedan od indikatora koji bi mogao mjeriti obrazovni i drutveni sta-tus porodice, odnosno ispitanikov objektivni kulturni kapital, jeste i spo-znaja o broju knjiga koje posjeduje domainstvo u kojem ispitanik ivi.

Grafikon 1.11: Broj knjiga u domainstvu mladih (%)

11

14,7

23,1

26,9

8

14,1

8

5,3

0

5

10

15

20

25

30

0 Do 10 11 - 20 21 - 30 31 - 50 51 - 100 Vie od 100

46

upotrebom hi-kvadrat testa uoavaju se sljedee statistiki znaajne razlike kod mladih. ene (2=27,94) i ispitanici koji su vieg obrazov-nog nivoa (2=71,17) posjeduju vie knjiga. vano je istaknuti da vie od polovine ispitanika ne zna koliko ima knjiga u domainstvu ili nije odgovorilo na ovo pitanje (ukupno 52,6%). Najdominantniji procenat ispitanih ima od 11 do 20 knjiga (26,9%), dok svega 5,3% ispitanih ima vie od 100 knjiga (tu se najee nalaze visokoobrazovani mladih ljudi, enskog spola od 23 do 27 godina). veliki procenat, odnosno 14,7% mladih kazalo je da nema niti jednu knjigu u svom domainstvu. Zakljuuje se, a na to ukazuju i druga istraivanja, da mladi u Bosni i Hercegovini veoma malo itaju. ivkovi konstatuje da su ljudi vie zainteresovani za telenovele, mladi za internet, neki nemaju novca, a neki se vade na nedostatak vremena. uostalom, ljubav prema knjizi se njeguje briljivo - od porodice, kole, pa do okruenja koje bi trebalo da se odnosi prema knjizi kao istinskoj duhovnoj vrijednosti (ivkovi, 2012).

Analizirane faktore koji utjeu na socioekonomski poloaj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini mogue je sumirati u sljedee nalaze: Pro-sjean mladi ovjek u BiH ima 21 godinu, ivi u naselju/selu koje nema vie od 2000 stanovnika. ukoliko nije uenik (srednja kola) ili student, onda je najee nezaposlen. ivi u domainstvu koje ima priblino etiri lana (3,82), u svom stanu/kui i ima vlastitu sobu i internet konekciju. u prosjeku mladi ljudi u BiH, u domainstvu u kojem ive ili lino, imaju jedan raunar, automobil i smartphone ureaj, dok veina ne posjeduje tablet i u neto manjem procentu prenosno raunalo. Domainstvo u kojem mladi ive u prosjeku ima mjesene izdatke od 801 do 1100 KM, te u svom domainstvu posjeduju izmeu 11 i 20 knjiga.

47

2. Obrazovanje, zapoljavanje i mobilnost mladih

iz perspektive drutvenih teorija, etiri su prevladavajua pristupa, odno-sno teorijske paradigme konceptualizacije mladih. Prvi model model ivotnog ciklusa razvija se drutvenom imaginacijom, odnosno ot-kriem djetinjstva, a potom i adolescencije, mladosti, odrasle dobi i starost kao stupnjevitih razvojnih faza u razvoju ovjeka. razumijevajui ivotni ciklus kao institucionalizirane sekvence dogaaja, pozicija i ulo-ga koji oblikuju napredovanje individue kroz vrijeme i prostor (Buch-man, 1989: 43), studije ivotnog ciklusa koncentriraju se uglavnom na analizu naina na koji promjene u drutvenoj strukturi utjeu na ivotni tok razliitih starosnih grupa ili posmatraju utjecaj drutvenih promjena na drutvenu poziciju odreene kohorte u razliitim fazama njihovog ivotnog ciklusa. Nadalje, otkrivanje svakog novog ivotnog razdoblja spojivo je sa kulturnim definicijama biopsihosocijalnih potreba, kom-petencija, ponaanja i razvojnih izazova koji se smatraju prikladnim za pripadanje odreenoj starosnoj grupi (Segelan, 2009; rudinesko, 2012).

Polazei od injenice da je starosna dob jedan od kljunih elemenata drutvene diferencijacije, u okviru drugoga pristupa mladi se posma-traju kroz prizmu specifine starosne, generacijske pripadnosti. Ovaj pristup svojstven je, primjerice, Mannheimu (1972 i 2009) koji istie da starosne kohorte tendiraju da iskuse iste historijske promjene u slinim periodima, to moe predisponirati dijelove drutva da razviju genera-cijsko poimanje sebe. Popularizaciji generacijskog pristupa naroito su doprinijeli diskursi o izgubljenoj generaciji, baby boom generaciji, danas X, Y, odnosno Z-generaciji.

Model tranzicije akcentuira specifinosti intermedijarnog perioda mladosti kao kljune premosnice u procesu tranzicije iz djetinjstva u odraslu dob. iz perspektive ovoga modela, od kljune vanosti jeste

48

razmatranje pluralnih i fleksibilnih obrazaca i puteva kojima mladi ljudi ulaze u, ili naputaju sistem obrazovanja, rada i/ili roditeljskog doma. Brojne su studije koje pitanja mladih posmatraju iz ove perspektive, a meu utjecajnijim zagovaraima ovoga pristupa jeste i ulrich Beck (2001).

u okviru etvrtog pristupa naglaava se znaaj odreenih kljunih momenata u ivotu mladih ljudi, pri emu se autori koriste razliitim terminima za oznaavanje ovih momenata: prijelomne take (Mandel-baum, 1973), kritini momenti (Thomson i dr., 2002) ili kombinacija dogaaja (Johnson i Hanks, 2002). Analitika prikladnost modela kom-binacije kljunih dogaaja za promiljanje i analizu pitanja mladih u bh. drutvu proistie iz injenice to ovaj model omoguava osvjetavanje relevantnosti kljunih dogaaja u ljudskim biografijama i stavlja akcent na kontingentnu interakciju razliitih drutenih struktura u jednom spe-cifinom, postkonfliktnom i tranzicijskom kontekstu, pri emu se obrazo-vanje i zapoljavanje pojavljuju kao dva kljuna fokusa ispitivanja. S jedne strane, obrazovanje i zapoljavanje igraju krucijalnu ulogu u ivotnim biografijama mladih, dok se s druge strane, pojavljuju kao dva kljuna mehanizma za inkorporiranje mladih u drutvenu zajednicu.

u emu lei supstancijalni znaaj obrazovanja (i zapoljavanja) za mlade? Odgovor na ovo pitanje je dvoslojan, s obzirom na to da se znaaj obrazovanja moe cijeniti iz individualne i drutvene perspektive. Obje razine analize konvergiraju u teoriji ljudskih resursa, koja u osnovi istie kako obrazovanje poveava ljudski kapital, a to poveanje reflek-tuje se i na individualnom i drutvenom nivou. Naime, danas postoji obi-mna literatura koja povezuje obrazovanje sa pozitivnim individualnim i drutvenim ishodima. Tako, primjerice, empirijska istraivanja u razvije-nim zemljama pokazuju da poveenje nivoa obrazovanja doprinosi eko-nomskom rastu i prosperitetu drutva (Becker i Tomes, 1986; canton, 2007; esping-Anderson, 2009). S druge strane, na individualnoj razini

49

vii nivo obrazovanja smatra se prediktorom vieg nivoa dohotka, po-veane upoljivosti i vee sigurnosti zaposlenja (Biblarz i raftery, 1999; card, 1999; gregg i Machin, 2001; carneiro i Heckman, 2003; Breen, 2004; esping-Anderson, 2009). Dakle, obrazovanje se pojavljuje kao kljuna determinanta koja uvjetuje individualnu poziciju na tritu rada s obzirom na to da nivo formalnih kvalifikacija kao indikator znanja, vjetina i kompetencija determinira upoljivost pojedinca. razumljivo je, stoga, da su statistiki podaci o stupnju obrazovnih postignua naj-relevatniji pokazatelj nivoa vjetina i kompetencija radne snage u odre-enom drutvu. uprkos uvrijeenom javnom ubijeenju o obrazovnoj superiornosti bh. graana, sudei prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, opa razina kvalificiranosti radne snage u BiH mjerena nivoom obrazovanosti je prilino nezadovoljavajua: vie od 90% radno sposob-nog stanovnitva na razini je osnovnokolskog (41,7%) ili srednjokol-skog obrazovanja (48,6%), dok tek svaka deseta radno sposobna osoba ima zavreno univerzitetsko obrazovanje (Agencija za statistiku, 2013b: 31). refleksija ogranienih i nedostatnih ljudskih resursa najoitija je u niskim perfomansama trita rada: u 2013. godini opa stopa aktivnosti iznosila je 43,6%, stopa zaposlenosti 31,6%, a stopa nezaposlenosti 27,5% (Agencija za statistiku, 2013b). Ovi parametri ine iri kontekst u koji je nuno situirati empirijske podatke o poloaju mladih u sferi obrazovanja, rada i zapoljavanja, te sferi mobilnosti. Prikaz, deskripcija i analiza dobijenih pokazatelja u ovom odjeljku zapoinje s pitanjem o trenutanoj ukljuenosti u obrazovni proces. Prema dobijenim pokazate-ljima, vie od treine ispitanika, odnosno 39,4% mladih, nije ukljueno u obrazovni proces. unutar populacije mladih koja se jo uvijek obrazuje (59,7%), najzastupljenije su skupina srednjokolaca (32,1%) i mladih na dodiplomskom studiju (20,6%). imajui u vidu prethodno elaborirane nedostatke ljudskog kapitala, podatak o jednoj petini mladih koja se upisuje na visokokolske obrazovne institucije, moe se, pod odreenim okolnostima, smatrati razvojnim potencijalom u budunosti. Procesu demokracizacije pristupa visokokolskom obrazovanju u BiH doprinijele

50

su koliko postratne promjene u sistemu visokokolskog obrazovanja, toliko i europeizacija visokokolskog obrazovnog sistema u kontek-stu Bolonjskog procesa. Naime, opetovano se navodi kako je osnovni pokreta korjenitih promjena u sistemu visokokolskog obrazovanja na europskom tlu od 1999. godine naovamo, razvoj drutva znanja, i to, izmeu ostaloga, irenjem pristupa univerzitetskom obrazovanju na razliitim nivoima. uz dozu kritike distance prema bolonjskom modelu kao modelu za razvoj drutva znanja na liniji ivopisne argumentacije Konrada Paula Liessmana (2008), mogue je iznijeti pretpostavku da e i razvoj Liessmanovog poluobrazovanog drutva, i pored naprijed opisa-nog pozitivnog trenda, a imajui u vidu marginalan procenat mladih koji se obrazuju na drugom (5,4%) i treem ciklusu studija (0,2%), postati nedostinim idealom.

Grafikon 2.1: ukljuenost u obrazovni proces (%)

Obrazovni uspjeh moe se, takoer, interpretirati u smislu dopri-nosa ljudskom kapitalu, pa je od ispitanika traeno da se izjasne o individualnom uspjehu u savladavanju nastavnih/studijskih sadraja u zadnjoj kolskoj godini. individualni uspjeh mjeren je prosjenom ocje-nom. uzme li se opi uspjeh uenika/studenata za objektivni indikator nivoa uspjenosti u savladavanju znanja i razvoju vjetina i sposobnosti

12

,2

1,4

5,4

20,6

32,1

39,4

,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0

Doktorat

Osnovna kola

Master

Bakalaureat/Dodiplomski studij

Srednja kola

Ne idem u kolu/ne studiram

51

u procesu uenja, mapa kvalitete mladih u BiH bila bi sljedea: 40,7% ispitanika u zadnjoj godini je postiglo prosjean uspjeh, 30,6% natpro-sjean, a 12% mladih zadovoljavajui uspjeh. Procenat ispitanika sa nedovoljnim uspjehom je gotovo zanemarljiv (2%).

Savremeni pristup u pojanjavanju varijance obrazovnih postignua uzima u obzir kompleksnu interakciju faktora tri nivoa: prvi nivo ine lina obiljeja i osobine linosti (poput inteligencije i viefaktorskih dimenzija linosti), drugi nivo su obiljeja porodinog miljea (obrazovanost roditelja/staratelja, znaaj koji se pridaje obrazovanju i roditeljske (finansijske i dru-ge) mogunosti koje potiu na uenje), dok trei nivo objedinjuje faktore na razini kolske sredine, kao to su odnos nastavnika, integriranost u kolsku zajednicu (Herrnstein i Murray, 1994; Jensen, 1998; Furnham i dr., 2003; Matei, 2003). Premda ovo istraivanje nije imalo intenciju utvrivati odnos izmeu razliitih varijabli i obrazovnih postignua ue-nika/studenata, posredno je mogue kolski uspjeh dovesti u vezu sa odreenim istraivanim parametrima, poput dnevne koliine vremena izdvojene za uenje, motivacije za pohaanje kole/fakulteta, nivoa stresa koji uenici/studenti proivljavaju u obrazovnom sistemu, te koritenja privatnih instrukcija zarad postizanja eljenih ishoda.

Kada je rije o vremenu utroenom na uenje, vidljivo je da mladi u BiH znaajan dio svog slobodnog vremena posveuju uenju: dvije treine ispitanika ui do tri sata dnevno. Konkretnije, 1-2 sata uei provede 25,9% ispitanika, 2-3 sata 24% ispitanika i do jednog sata 18,4%. Postotak ispitanika koji na uenje u prosjeku provede 3-4 sata i vie svakodnevno, iznosi 20,9%. Statistiki znaajno razlikovanje u broju sati utroenih na uenje meu mladima postoji u odnosu na tip naselja (2=22,46), dob (2=65,45) i obrazovanje ispitanika (2=71,38). Prema raspoloivim podacima mogue je utvrditi tri sljedea obrasca u odnosu mladih prema uenju: do jednog, odnosno izmeu jednog i dva sata dnevno u prosjeku ue mladi u seoskim sredinama, ispitanici

52

mlaeg uzrasta (15-17 godina), sa (ne)zavrenom srednjom kolom; izmeu dva i tri sata ue mladi u gradskim sredinama, starosne dobi od 23 do 27 godina i oni na dodiplomskom studiju, a tri do etiri sata mladi u gradskim sredinama, starosne dobi od 18 do 22 godine i oni koji trenutno studiraju. Profil mladih koji uei provedu vie od etiri sata dnevno, istovjetan je mladima koji ue dva do tri sata dnevno.

Kao indikator motiviranosti za uenje moe se uzeti podatak o tome u kojoj mjeri uenici/studenti rado, odnosno nerado pohaaju kolu/fakultet. Shodno dobijenim podacima, nadpolovina veina mladih rado (39,4%) ili vrlo rado (15,9%) pohaa kolu, odnosno fakultet. Kod jedne treine ispitanika nivo motiviranosti za pohaanje nastave oscilira (odgovor nekada rado, nekada nerado zaokruilo je 32,9% ispita-nika), dok tek 5% mladih nerado, odnosno vrlo nerado (2%) pohaa kolu, odnosno fakultet. Statistiki znaajan utjecaj pronaen je u od-nosu na status (2=136.55) i obrazovanje ispitanika (2=56.42). Oito, najmotiviraniji za pohaanje kole jesu zaposleni mladi i studenti, dok su najmanje motivirani uenici koji pohaaju trogodinju srednju kolu.

Percepcija nivoa stresa u procesu kolovanja kod ispitanika izrazito je visoka: veina ispitanika doivljava svakodnevni ivot u obrazovnoj instituciji vie ili manje stresnim (68,3%), pri emu 39,9% ispitanika ocjenjuje svakodnevni ivot u koli/fakultetu donekle napornim i stre-snim, 19,5% napornim i stresnim, a 8,8% veoma napornim i stresnim. Nadalje, tek za etvrtinu mladih proces kolovanja nije povezan sa stre-som (20,7% ispitanika doivljava proces kolovanja laganim i ne naroi-to stresnim, a 7% veoma laganim i bez stresa). razina stresa pokazuje se razliitom u odnosu na tip naselja (2=24,36), status (2=105,62) i obrazovanje ispitanika (2=55,41). Tako svakodnevni ivot u koli kao izuzetno naporan i stresan uestalije percipiraju mladi koji ive u grad-skim sredinama - uenici i studenti, te mladi sa zavrenom trogodinjom srednjom kolom, dok su u kategoriji onih koji kolski ivot ocjenjuju

53

laganim i nestresnim vie mladi u seoskim sredinama, uenici i oni sa (ne)zavrenom osnovnom kolom.

Kada je rije o koritenju dodatnih, privatnih instrukcija, empirijski nalazi govore da je procenat mladih koji privatnim instrukcijama nastoje obezbijediti dodatnu podrku u savladavanju nastavnih sadraja ili pro-irivanju svog znanja - gotovo zanemarljiv. Naime, apsolutna veina is-pitanika (85,8%) nije koristila ovu mogunost tokom prethodne kolske godine. u skupini mladih koji koriste privatne instrukcije preovladavaju oni koji se odluuju za instrukcije iz prirodnih nauka (9,5%) ili stranog jezika (3,5%), te u manjem opsegu iz drutvenih/humanistikih nauka (1%) i umjetnosti (0,2%).

u narednom pitanju testiran je obim roditeljskog investiranja u do-datna znanja i sposobnosti mladih u cilju postizanja boljeg obrazovnog usjeha i/ili poveanja upoljivosti mladih. Kod skupine mladih iji su ro-ditelji u prethodnoj godini podravali aktivnosti ove vrste rije je uglav-nom o naporima usmjerenim na savladavanje stranih jezika (8,1%), instrukcijama iz pojedinih predmeta radi postizanja odlinog uspjeha (5,3%), te sudjelovanju u ljetnim kolama (2,6%).

54

Grafikon 2.2: Aktivnosti koje su finansirali roditelji u svrhu poveanja uspjeha mladih u kasnijem kolovanju ili zapoljavanju (%)

Oslanjajui se na pokazatelje meunarodne konkuretnosti obrazov-nih sistema u BiH na svim nivoima, u jednoj od studija Svjetske ban-ke istie se kako bi kvalitet obrazovanja mogao biti ispodprosjean (Svjetska banka, 2010: 31). Stoga su ispitanici pitani koliko su ope-nito zadovoljni, odnosno nezadovoljni kvalitetom obrazovanja u BiH. Dobijeni podaci sugeriraju sljedee: neto vie od jedne treine mladih (37,7%) nema formirano miljenje o ovom pitanju, odnosno navodi da je niti zadovoljno niti nezadovoljno, jedna treina je zadovoljna (26,4%), odnosno veoma zadovoljna (5,7%), dok je jedna etvrtina nezadovoljna (16,6%), odnosno veoma nezadovoljna (8,1%) nivoom kvalitete obra-zovanja u zemlji.

imajui u vidu dominantno iskustvo javnog obrazovnog sektora u socijalistikom periodu, te pojavu i snaan porast mree obrazovnih institucija u privatnom sektoru u tranzicijskom periodu, zanimljivi su od-govori mladih na pitanje na kojim obrazovnim institucijama bi se najra-dije kolovali. Prema dobijenim pokazateljima, mladi u BiH nedvojbeno

13

2,69 5,37

0,5

8,07

0,79

0,59

0,69

85,16 18,7

Ljetne kole Instrukcije Uenje stranih jezika u inostranstvu Uenje stranih jezika Pohaanje strane srednje kole kolovanje u inostranstvu Pohaanje privatnog fakulteta Nita od navedenog

55

preferiraju javne obrazovne institucije, pri emu bi se za kolovanje na javnoj obrazovnoj instituciji u zemlji opredijelilo 38% ispitanika, a u inozemstvu 30,8% isptanika. Privatnu obrazovnu instituciju u zemlji odabralo bi 7,8% mladih, a u inostranstvu 7% ispitanika. Statistiki znaajno razlikovanje meu mladima pronaeno je u odnosu na veliinu naselja (2= 50,93), pri emu bi se na javnoj obrazovnoj instituciji u BiH najradije obrazovali mladi iz izrazito malih sredina (do 2000 stanovni-ka), a u privatnoj iz srednje malih sredina (20-50 hiljada stanovnika). Meu mladima koji bi prednost dali javnim ili privatnim obrazovnim institucijama u inozemstvu, najvie je mladih iz veih sredina (50-100 hiljada stanovnika).

O rastuoj svijesti mladih o utjecaju obrazovanja na ivotne mogu-nosti i anse, govori podatak da bi u idealnim uvjetima gotovo dvije treine ispitanika (62,4%) teilo postizanju visokokolskog obrazovanja, nasuprot neto manje od jedne etvrtine (23,3%) mladih koja bi se opredijelila za odreeno zanimanje na nivou srednje strune spreme. Statistiki znaajne razlike utvrene su u odnosu na pet od testiranih est sociodemografskih obiljeja, i to: tip naselja (2=14,72), veliinu na-selja (2=59,65), status (2=128,07), obrazovanje ispitanika (2=89,94) i obrazovanje oca (2=74,16). Za strukovnu kolu, odnosno zanimanje opredjeljuju se ee mladi iz seoskih sredina, sredine u kojima ivi od 5000 do 20000 stanovnika, zaposleni, osobe sa zavenim trogodinjim srednjokolskim obrazovanjem i osobe iji oevi (ne)imaju zavrenu osnovnu kolu. Skloniji da biraju univerzitetsko obrazovanje jesu mladi iz gradskih sredina, sredina u kojima ivi preko 100 hiljada stanovnika, mladi u statusu studenta, oni sa zavrenim dodiplomskim studijem i mladi iji oevi imaju univerzitetsko obrazovanje.

ispitanicima koji su (bili) upisani na odreeni nivo studija na visoko-kolskim institucijama (N=599) data je mogunost da se izjasne o tome koliko su se pri izboru studija rukovodili vlastitim eljama i sklonostima,

56

oportunizmom i/ili spoljnim strukturalnim ogranienjima. Struktura do-bijenih odgovora pokazuje da se polovina bivih, sadanjih ili buduih studenata upisuje na studij po vlastitom izboru (51,9%). Svaka deseta mlada osoba pri odabiru studija rukovodi se mogunou pronalasaka zaposlenja (11%), dok manji postotak mladih (4,3%) bira studij za koji smatra da se moe kvalificirati, iako u oba ova sluaja odabrani studij nije odraz linih elja i afinitetima. Tri su sociodemografska obiljeja proizvela razlike u nainu odabira studija: dob (2=34,37), status ispi-tanika (2=70,82) i obrazovanje ispitanika (2=57,47). Studij po vlasti-tom izboru ee biraju mladi starijeg uzrasta (23-27 godina), studenti i oni koji imaju zavren studij, mogunostima zaposlenja podreuju vlastitu elju mladi srednjeg uzrasta (18-22 godine), zaposleni i oni sa (ne)zavrenom osnovnom kolom, dok se mogunou upisa rukovode mladi mlaeg uzrasta (15-17 godina), uenici i oni sa (ne)zavrenom osnovnom kolom.

u drutvenim teorijama uvrijeeno je miljenje da je vii nivo obra-zovanja, posebno univerzitetsko obrazovanje spojiv sa boljim ansa-ma na tritu rada. Stoga je studentima (N=263) postavljeno pitanje o tome kako procjenjuju mogunosti pronalaska zaposlenja po okonanju studija. Prema dobijenim pokazateljima, studenti u BiH optimistini su glede svoje radne budunosti: ak polovina smatra da e po zavretku studija pronai zaposlenje, od ega 17,1% smatra da e do posla doi odmah, 39,2% ispitanika smatra da e se to dogoditi nakon nekog vremena, nasuprot skoro treini mladih (30,8%) koja je ubjeenja da nee pronai zaposlenje ubrzo po okonanju studija. Neto vie od jedne desetine nije sigurno u ishod i izraava nadu (12,9%).

Proces uenja, odnosno razvoja sposobnosti, znanja i vjetina odvija se dominantno, ali ne i iskljuivo unutar sistema formalnog obrazova-nja. Znaajna uloga u procesu linog razvoja i strunog osposoblja-vanja pripada i razliitim institucijama neformalnog obrazovanja koje

57

pruaju dodatne, komplementarne mogunosti uenja i usavravanja kroz odgovarajue programe stairanja, pripravnitva i kvalifikacije, te civilnog angamana. Ovi mehanizmi unapreuju iskustvenu kompo-nentu uenja, omoguavajui tako mladoj osobi da spozna poveznice izmeu teorijskih spoznaja nauenih u koli/na fakultetu i mogunosti njihove primjene u stvarnome svijetu. S druge strane oni jaaju drutveni kapital mlade osobe. Brojna istraivanja o mladima u posljednje dvije decenije ukazivala su na apatinost, neaktivnost i nedostatan stepen angamana i ukljuenosti mladih u drutveni ivot zajednice (uNDP, 2003; Bai, 2006; Halimi i dr, 2013). Shodno nalazima empirijskog istraivanja, BiH je i u 2014. godini zemlja niske participacije mladih u oblasti volontiranja, stairanja, dodatnih kvalifikacija i/ili pripravnitva: vie od dvije treine mladih (78,7%) navelo je da nikada nije uestvovalo u navedenim aktivnostima. evidentan