STUDIJA ODRŽIVOG RAZVOJA PARK-ŠUME MARJANpogledaj.to/wp-content/uploads/2016/06/Studija-održivog-razvoja... · ''Oj Marjane samotna planino pored Spljeta pored živa grada njetko

STUDIJA ODRŽIVOG RAZVOJA PARK-ŠUME MARJAN

„Studija održivog razvoja Park-šume Marjan“

izradio je:

Hrvatske mornarice 1 H

21 000 Split

Tel +385 (0)21 612 673

Fax +385 (0)21 612 672

Email [email protected]

Web www.uhy.hr

Pri izradi Studije korišteni su podaci dobiveni od odgovornih osoba i javno dostupnih podataka Javne

ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan.

© 2016 UHY SAVJETOVANJE d.o.o. Sva prava pridržana.Sadržaj ovog dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene,

kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodisanu suglasnost autora.

mailto:[email protected]

http://www.uhy.hr/

Sažetak:

Osnovni podaci

Naziv zaštićenog područja Marjan

Kategorija zaštićenog područja Park-šuma

Datum proglašenja zaštićenog područja 16. prosinca 1964. godine

Informacije o upravi

Uprava Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan

Sjedište Split, Cattanijin put 2

Telefon 021/384-097

Web stranica http://www.marjan-parksuma.hr

''Oj Marjane samotna planino

pored Spljeta pored živa grada

njetko njegdje svoju sreću traži

a ja jadan ja bi sretan bio

ja bi bolno srce umirio

kad bi znao kad bi kazat mogo

što mi mirno more oko tebe

pram mjesecu ili uzdiše sjetno

il šapuće tihijem talašcem ...''

Luka Botić, 1861. god.

Sadržaj:

1. UVOD 6

Povijesni pregled Park-šume Marjan 7

Park-šuma Marjan u nacionalnom kontekstu 8

Vizija Park-šume Marjan 9

2. ANALIZA STANJA I VRIJEDNOSTI PARK-ŠUME MARJAN 10

Institucionalni i zakonodavni okvir 10

Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan 11

2.2.1. Organizacijska struktura Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan 11

2.2.2. Postojeća infrastruktura 13

2.2.3. Financijski plan Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan 14

Prirodne vrijednosti Park-šume Marjan 14

2.3.1. Geološka podloga i tlo 14

2.3.2. Klima 16

2.3.3. Flora i fauna u park šumi Marjan 16

Prirodne i estetske specifičnosti park-šume Marjan 24

Kulturna baština 25

2.5.1. Crkve 25

2.5.2. Ustanove i muzeji 30

2.5.3. Ostali sadržaji 36

2.1. Infrastruktura 41

2.2. Posjetitelji 47

2.3. Promocija 48

3. TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI UPRAVLJANJA PARK-ŠUMOM MARJAN 50

Zone obuhvata Park-šume Marjan 50

Istraživanje interesa i potreba šire skupine dionika Park-šume Marjan za održivi razvoj

njenih kapaciteta 51

Izrada koncepta održivog razvoja park-šume Marjan, definiranje razvojnih potencijala i

projekata 53

3.3.1. Sustavno brendiranje park-šume Marjan 57

3.3.2. Sustavno i plansko ulaganje u park-šumu Marjan 59

3.3.2.1. Eko-održivi prometni sustav park-šume Marjan 59

3.3.2.2. Održiva turističko-gospodarska valorizacija park-šume Marjan 61

3.3.2.3. Uspješna prezervacija i zaštita bioraznolikosti park-šume Marjan 64

4. AKCIJSKI PLAN 67

5. Zaključci studije – koncept održivog razvoja Park-šume Marjan – Marjan u 21.

stoljeću 80

6. PRILOZI 83

6 Park-šuma MARJAN

1. UVOD

''U svakoj stvari u prirodi ima nešto veličanstveno.'' - Aristotel

Tijekom duge geološke povijesti, priroda se mijenja. Razvojem ljudskog društva, u vrlo kratkom

vremenu počelo je značajno mijenjanje lica zemlje. S prvim značajnim devastacijama prirode, dolazi

do prvih otpora i organiziranih djelovanja protiv takvih radnji i njihovih posljedica.

Povijest zaštite prirode u Hrvatskoj započinje krajem 19. stoljeća, kada hrvatski prirodoslovci

objavljuju svoje ideje i zapažanja vezana uz zaštitu prirode. Ubrzo se zaštita prirode implementira u

zakonodavstvo. Ipak, zaštita prirode se u to vrijeme temeljila na entuzijazmu pojedinaca i društava.

Sredinom 20. stoljeća javlja se potreba za institucionaliziranjem djelatnosti zaštite prirode. Od 2003.

godine središnja stručna ustanova za zaštitu prirode je Državni zavod za zaštitu prirode.

Zaštićena područja svojom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću predstavljaju temeljnu vrijednost i

jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj je

zaštićeno 420 područja. Prema aktualnom Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), u Hrvatskoj postoji 9

kategorija prostorne zaštite. To su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode,

regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma te spomenik parkovne arhitekture.

Ukupna površina svih zaštićenih područja iznosi 717.921 ha. Na području RH postoji ukupno 36 park-

šuma ukupne površine 88,89 km² od kojih se na području Splitsko-dalmatinske županije nalazi samo

Park-šuma Marjan.

Park-šuma Marjan predstavlja javni prostor osobitih prirodnih, krajobraznih vrijednosti i izgrađenih

struktura koji ima kulturnu, socijalnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu. Kao takva park-

šuma je prvenstveno namijenjena odmoru i rekreaciji, turističkom i izletničkom posjećivanju.

Kako bi se zaštićenim područjima upravljalo racionalno, učinkovito i održivo, donose se dokumenti o

upravljanju: plan upravljanja te prostorni plan područja posebnih obilježja.

Studija održivog razvoja, razvojno je istraživačka studija koja ima za cilj istražiti pravce održivog razvoja

zaštićenog dijela prirode, a sve u kontekstu implementacije brojnih projekata zaštite i očuvanja

prirodne baštine.

Metodologija studije održivog razvoja sastoji se od:

1. Analize stanja Park-šume Marjan, njezinih prirodnih, okolišnih, sadržajnih i gospodarskih

kapaciteta

2. Istraživanja interesa i potreba šire skupine dionika Park-šume Marjan za održivi razvoj njenih

kapaciteta

3. Izrade koncepta održivog razvoja Park-šume Marjan, definiranje razvojnih potencijala i

projekata – Plan upravljanja

4. Izrade detaljnih akcijskih planova upravljanja i prezentacije bio raznolikosti Park-šume Marjan

5. Javnog predstavljanja studije održivog razvoja Park-šume Marjan

7 Studija održivog razvoja

Povijesni pregled Park-šume Marjan

Najstariji tragovi čovjeka i ljudskog života na Marjanu potječu iz 3. stoljeća prije Krista s lokaliteta

Bambina glavica, brežuljka koji se nalazi na južnoj strani Marjana. Kada je riječ o Marjanu i njegovoj

povijesti, zbog specifičnosti ovog šumovitog brijega, valja istaknuti da Marjan nije poprište na kojemu

se ostvarivala povijest, nego rubni prostor s kojega se promatralo događaje u nizini.

Zaštita Marjana datira još od 14. stoljeća o čemu svjedoči Splitski statut iz 1312. godine u kojem se

navodi da se na brdu ne smiju sjeći drva i grane. Kako bi se šuma što bolje čuvala, od 1339. godine su

se svake godine između članova gradskog Velikog vijeća birala po dva splitska plemića koji su preko

svojih čuvara nadzirali Marjan. Godine 1358. gradsko Veliko vijeće uvelo je instituciju stalnih čuvara

Marjana koje je osiguralo svakodnevni angažman dvojice stražara.

Usprkos mjerama zaštite, uništavanje marjanske šume nastavilo se širenjem naselja, sječom, ispašom,

ratovima i paležom, tako da je u 17. stoljeću Marjan bio potpuno opustošen i sveden na ogoljeni krš,

a jedina vegetacija postojala je na malim gospodarskim dobrima smještenima na terasastim

parcelama okruženima suhozidima na južnim padinama.

U vrijeme mletačke uprave nad Splitom, a osobito u doba turskih ratova, dolazi do kontinuiranog

devastiranja te u konačnici i potpunog uništenja šume. O tome zorno svjedoče crteži i gravire iz

perioda od sredine 17. stoljeća do sredine 19. stoljeća.

Slika 1: Marjan 1870. godine1 Izvor: http://www.marjan-parksuma.hr/galerija/stare-fotografije/ (17.5.2016.)

U 19. stoljeću počinje postupna revitalizacija Marjana i njegovo pretvaranje u jedinstvenu rekreativnu

zonu unutar urbanističkog područja grada Splita. Njegovo sustavno pošumljavanje započinje tek 80-

tih godina 19. stoljeća i to ponajprije zaslugom splitskog prirodoslovca i profesora Jurja

Kolombatovića. Zahvaljujući pošumljavanju te uređenju putova i vidikovaca, marjanska šuma za

građane Splita postaje rekreacijska zona neprocjenjive vrijednosti te dobiva naziv od milja „Pluća

grada Splita“. 1903. godine osnova se Društvo Marjan koje djeluje i dan danas.

1 Fotografija prikazuje istočnu stranu još nepošumljenog Marjana s križem na najvišem vrhu. Snimljena je oko 1870. godine.

http://www.marjan-parksuma.hr/galerija/stare-fotografije/

8 Park-šuma MARJAN

Ideja o proglašenju Marjana posebno zaštićenim objektom prirode datira znatno prije 1964. godine.

Ipak, pomanjkanje pravne podloge za definiciju raznolikih kategorija objekata prirode koji se nalaze

na Marjanu nije pružila mogućnost da se Marjan kao jedinstveno prirodno i rekreacijsko područje na

Središnjem Jadranu zaštiti i u formalnom pogledu prema tadašnjem Zakonu o zaštiti prirode. Prema

tadašnjem Zakonu o zaštiti prirode iz 1960. godine, marjanski poluotok sa Sustipanom kao cjelinom

stavio se pod posebnu zaštitu kao rezervat prirodnog predjela, što je ostvareno 16. prosinca 1964.

godine. Površina poluotoka od 347 ha upisana je u Registar zaštićenih objekata prirode pri Zavodu za

zaštitu prirode da bi 1988. godine smanjena na 300.29 ha (Službeni glasnik općine Split 35/88).

Park-šuma Marjan u nacionalnom kontekstu

Marjan je prirodni fenomen s neospornim biološkim odnosno ekološkim, vizualnim, kulturnim i

prostornim vrijednostima, jedinstveno prirodno i rekreacijsko područje na srednjem Jadranu.

Osnovne prirodne karakteristike koje su uvjetovale zaštitu Marjana prvenstveno su2:

jedinstveni zemljopisni položaj, razvedenost njegovih obala, brojne uvale, klifovi i grebeni,

koji ovom objektu daju osebujan panoramski izgled, osobitu prirodnu ljepotu i privlačnost;

povijesni momenti povezani uz Marjan i legende opjevane od mnogih pjesnika i

ovjekovječene od mnogih umjetnika doprinijele su da Marjan postane najpoznatije brdo u

našoj zemlji;

u florističkom pogledu Marjan se odlikuje raznolikošću i velikim bogatstvom biljnih elemenata

od kojih su neki vrlo rijetki i značajni s prirodoznanstvenog stanovišta. Vegetacijske

znamenitosti Marjana uvećavaju guste borove šume istočnih obronaka i cijele sjeverne

strane, budući su one od posebnog znanstvenog interesa za šumarska istraživanja i šumarsku

operativu, jer u praksi prikazuju uspješno provedeno pošumljavanje krša na terenima izloženi

buri;

fauna Marjana značajna po bogatstvu vrsta, a osobito vrsta ornitofaune, od posebnog je

interesa za biologe;

parkovi oko vila, kulturnih i javnih objekata značajna su hortikulturna ostvarenja;

terase sa suhozidima, obraštenim elementima autohtone vegetacije, predstavljaju izuzetnu

krajobraznu vrijednost. Posebno značenje tom pejzažu daje mala površina terasa obrasla

različitim flornim prirodnim ili kultiviranim elementima.

Značaj Marjana je višeslojan, nipošto jednoznačan, pa je njegovo očuvanje istovremeno važno koliko

i očuvanje kvalitete života grada Splita. Zbog iznimne višestoljetne kulturno-povijesne te društvene

vrijednosti Marjana za stanovnike grada Splita i šire okolice, neosporan je njegov nacionalni značaj.

2 Program gospodarenja za šume s posebnom namjenom, gospodarska jedinica “park-šuma Marjan“, od 1. 1. 2008. do 31. 12. 2017. godine


Vizija Park-šume Marjan

Park-šuma Marjan je povijesno velika zasluga entuzijasta koji su u iznimno teškim prirodnim uvjetima

velike kamenitosti terena uspjeli podići, uzgojiti i sačuvati marjansku šumu do danas. Na sadašnjoj i

budućim generacijama je da nastave dalje istim putem očuvanja baštine obogaćeni iskustvom

prethodnih generacija i uz pomoć novih tehnologija što ih donosi znanost.

U tu svrhu donesena je vizija Park-šume Marjan koja povezuje sve interesne skupine i dionike u

osiguravanju kvalitetnije budućnosti, kako park-šume tako i lokalne zajednice i svih dionika.

Svima dostupan, funkcionalan i siguran Marjan kao oaza u gradu Splitu koji služi na

zadovoljstvo svih građana, rekreativaca i turista uz istovremeno uvažavanje suvremenih

standarda zaštite prirode.

Temeljem vizije se donosi svaka odluka u Park-šumi Marjan, a sve aktivnosti moraju voditi ostvarenju

dugoročne vizije.

Slika 2: Marjan kao temeljni resurs grada Splita Izvor: mrežna stranica www.dinaridestrails.org, (13.5.2016.)

http://www.dinaridestrails.org/staze/split-spliski-dir/

10 Park-šuma MARJAN

2. ANALIZA STANJA I VRIJEDNOSTI PARK-ŠUME MARJAN

Institucionalni i zakonodavni okvir

Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj uređena je velikim brojem pravnih propisa. Osnovni pravni propis

kojim se uređuje očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti je Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

kojim su definirane kategorije zaštićenih područja, način upravljanja zaštićenim područjima te osnovni

dokumenti za upravljanje zaštićenim područjima.

Uz nacionalne parkove i parkove prirode, Zakon o zaštiti prirode utvrđuje još 7 kategorija zaštićenih

područja: strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz,

park-šuma te spomenik parkovne arhitekture.

Pojedina pitanja vezana za upravljanje zaštićenim područjima uređena su drugim zakonima:

Zakon o prostornom uređenju (NN, br. 153/13)

Zakon o gradnji (NN, br. 153/13)

Zakon o šumama (NN, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13,

94/14)

Zakon o lovstvu (NN, br. 140/05, 75/09, 14/14, 21/16, 41/16)

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN, br. 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14)

Zakon o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN, br. 39/13, 48/15)

Park-šuma kao posebna kategorija zaštićene prirodne vrijednosti ima dugu zakonodavnu tradiciju.

Radi svoje specifične namjene (odmor i rekreacija) i razmjerno liberalnog režima zaštite, vrlo je česta

i omiljena kategorija, tako da ih je danas u Hrvatskoj 38, uključujući park-šumu Marjan.

Zakon o zaštiti prirode definira park-šumu kao prirodnu ili sađenu šumu, veće krajobrazne vrijednosti,

namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha

njezino održavanje ili uređenje.

Mjere zaštite zaštićenih područja sastavni su dio dokumenata prostornog uređenja, planova

upravljanja, planova gospodarenja, te drugih propisa koji se donose na temelju Zakona o zaštiti

prirode i koji uređuju pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenih područja. Te se

mjere odnose na zabranu ili ograničenje zahvata u prostoru: gradnja infrastrukturnih objekata;

gradnja novih tranzitnih, komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih i prometnih objekata;

otkopavanje ili zasipavanje terena; otkopavanje ili donošenje kamenja, minerala, sirovina ili fosila;

odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda; mijenjanje vodnog režima; gospodarsko korištenje

prirodnih dobara; izvođenje meliorativnih zahvata; uznemiravanje, ubijanje ili hvatanje životinja;

postavljanje reklamnih ili drugih oznaka; i druge aktivnosti koje mogu ugroziti zaštićenu prirodnu

vrijednost.


Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan

Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Javnu ustanovu za

upravljanje zaštićenim područjima u kategoriji park-šume osnivaju jedinice područne (regionalne) ili

općinske samouprave odlukom županijske ili općinske/gradske skupštine.

Javne ustanove obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite

i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog

korištenja prirodnih dobara, te nadziru provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojem

upravljaju.

Park-šumom Marjan upravlja Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan. Osnovana je 18.

veljače 2005. godine sa sjedištem u Cattanijinom putu 2, Split. Javnom ustanovom upravlja Upravno

vijeće od 5 članova. Četiri člana imenuje Gradsko vijeće Grada Splita, a jedan član se imenuje iz redova

zaposlenika.

Djelatnost Javne ustanove je zaštita, održavanje i promicanje Park-šume Marjan, kao i ostalih

zaštićenih dijelova prirode na području Grada Splita.

Javna ustanova održava izvorne vrijednosti zaštićenih dijelova prirode te osigurava mjere koje se

provode u smislu održavanja. Javna ustanova predstavlja vrijednosti zaštićenih dijelova prirode te

obavlja proučavanje i istraživanje zaštićenih dijelova prirode i osigurava uvjete za obavljanje tih

poslova, organizira i sudjeluje u organizaciji turističkih obilazaka objekata i područja, te razmatra

pristigle ponude i daje prijedloge za prvokup zemljišta na zaštićenim dijelovima prirode.

2.2.1. Organizacijska struktura Javne ustanove za upravljanje Park-šumom

Marjan

Organizacijska struktura Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan uključuje ured ravnatelja

s tajništvom, službu protupožarne zaštite i nadzora, službu održavanja te službu promocije i edukacije.

Slika 3: Organizacijska struktura Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan Izvor: Izrada autora

Ured ravnatelja

Služba protupožarne

zaštite i nadzoraSlužba održavanja

Služba promocije i edukacije

Tajništvo


U Uredu ravnatelja obavljaju se administrativni i stručni poslovi za ravnatelja, protokolarni poslovi,

poslovi u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja, poslovi u svezi kontakata i komunikacija sa

tijelima državne uprave, područne (regionalne) i lokalne samouprave, te drugim pravnim i fizičkim

osobama, poslovi u svezi sa zaprimanjem i rješavanjem pošte upućene ravnatelju, vođenje evidencije

i pohrane povjerljive pošte, kao i drugi stručni i administrativni poslovi u vezi s radom ravnatelja.

U djelokrugu Tajništva obavljaju se stručni i drugi poslovi vezani za financijsko planiranje i financijske

analize Ustanove, računovodstveno-knjigovodstveni poslovi te kadrovski poslovi.

Služba protupožarne zaštite i nadzora je podijeljena u dva sektora: odsjek zaštite od požara te odsjek

nadzora. U djelokrugu Odsjeka zaštite od požara Park-šume Marjan obavljaju se stručni poslovi zaštite

i očuvanja šuma, a osobito: izrađivanje godišnjih programa protupožarne zaštite, primjena odredbi

zaštite od požara reguliranih zakonom, briga o ispravnosti protupožarne opreme, motrenje,

protupožarne intervencije, izrađivanje godišnjih programa zaštite na radu te primjena odredbi zaštite

na radu reguliranih Zakonom. U djelokrugu Službe nadzora obavljaju se poslovi neposrednog nadzora

u Park-šumi u svezi primjene Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Park-šume. Radi

provođenja poslova nadzora služba nadzora provodi odgovarajući upravni postupak, te poduzima

zakonom propisane mjere protiv osoba koje su povrijedile zakon ili Pravilnik o unutarnjem redu,

sukladno odredbama toga Pravilnika.

Služba održavanja je podijeljena u dva sektora: odsjek biološke zaštite te odsjek biološkog održavanja.

Služba biološkog održavanja Park-šume obavlja stručne poslove koji se odnose na biološku zaštitu,

održavanje i očuvanje Park-šume, posebno poslove u svezi: ekološke zaštite ekosustava kao temeljnih

sastavnica biodinamike Park-šume, godišnjih i višegodišnjih programa zaštite, održavanja Park-šume,

organizaciju znanstvenih i stručnih praćenja, praćenje stanja krajobraza kao i živog i neživog svijeta u

Park-šumi te obavlja druge odgovarajuće stručne poslove utvrđene Pravilnicima Ustanove. U

djelokrugu Odsjeka biološke zaštite, njege i očuvanja Park-šume obavljaju se stručni poslovi zaštite i

očuvanja šuma, a osobito: znanstvena prezentacija prostornih vrijednosti Park-šume, praćenje

zdravstvenog stanja u šumama, zaštita, praćenje i čuvanje divljači u skladu s programom te suradnja

sa znanstvenim institucijama i znanstvenicima u zemlji i inozemstvu. Odsjek biološkog održavanja bavi

se poslovima provedbe programa ekološkog uređivanja šuma te provedbom godišnjeg programa

zaštite i održavanja šume.

Služba promocije i edukacije se dijeli u dva sektora: odsjek promocije te odsjek edukacije. U djelokrugu

Odsjeka promocije unutar Park-šume obavljaju se poslovi: izrađivanja godišnjih planova promocije

Park-šume, razvoja sustava prihvata i informiranja posjetitelja, kontakata i suradnje s turističkim

agencijama i TZ, uređivanja novih edukativnih staza i pratećih sadržaja (poučne table i označavanje,

uređenje odmorišta) te proširenja ponude za odmor i rekreaciju posjetitelja, uređivanja web stranice,

izrade projekata i prijava na natječaje EU fondova, pripreme i izrade reklamnih letaka, suvenira,

turističkih karata i vodiča, te izvješćivanje javnosti o vlastitoj djelatnosti, i kontakata s medijima. U

djelokrugu Odsjeka edukacije Park-šume obavljaju se poslovi: izrađivanja godišnjih planova edukacije

u Park-šumi, razvoja sustava interpretacije i edukacije, kontakata i suradnje s odgojno- obrazovnim

ustanovama, sportskim klubovima i slično, sudjelovanja u organizaciji sportsko-rekreacijskih priredbi,

te u priređivanju tradicionalnih javnih skupova, organiziranja edukativnih radionica, te priprema građe

vezane uz biološku i kulturno-povijesnu baštinu.


Na dan 17. 6. 2016. godine u Javnoj ustanovi za upravljanje Park-šumom Marjan zaposleno je 57

djelatnika.

2.2.2. Postojeća infrastruktura

Od materijalnih resursa Ustanova trenutno raspolaže sa sljedećom imovinom:

Tablica 1: Imovina Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan u 2016. godini

NEKRETNINE: POKRETNINE: INFORMATIČKA

OPREMA: OSTALA

OPREMA:

uredski prostor - 60 m2 Cattanijin put 2

Osobni automobil Golf – na korištenje gradu Splitu

stolno računalo 15 kom

digitalni fotoaparat 2 kom

uredski prostor - 60 m2 Šetalište Marina Tartaglie bb

Putničko vozilo Citroen – Ured ravnatelja

laptop 1 kom

radijator 5 kom

uredski prostor - 33 m2 Špinutska

Teretno vozilo – Stručna služba

pisač 9 kom

klima 6 kom

čuvarske kućice-betonske 5 kom – 5 x 8 m2

Osobni automobil Renault – služba PPZ i nadzora

skener 4 kom

motrionica Sedlo - 9 m2

Izvor: Izrada autora prema godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja

Park-šume Marjan, u 2016. godini

Slika 3: Uredski prostor JU Park-šume Marjan – Cattanijin put 2, Split

Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, (9.5.2016.)


2.2.3. Financijski plan Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan

Tablica 2: Plan prihoda Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan za razdoblje od 2016. do

2018. godine (u HRK)

RAČUN: VRSTA PRIHODA: Plan 2016. Plan 2017. Plan 2018.

671 Prihodi iz Proračuna Grada Splita

6.855.600 6.877.200 6.904.200

6 Vlastiti prihodi 150.000 150.000 150.000

UKUPNO: 7.005.600 7.027.200 7.054.200

Izvor: Financijski plan za 2016. godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu Javne ustanove za upravljanje Park-šumom

Marjan

U strukturi prihoda razvidno je da Grad Split ima učešće s 98% ukupnog iznosa, dok vlastita sredstva

čine 2% prihoda.

Izvori prihoda potječu od Ugovora o koncesijskim odobrenjima u iznosu od 50.000,00 HRK, propusnice

12.000,00 HRK, te vlastita sredstva u iznosu od 88.000,00 HRK.

Tablica 3: Plan rashoda Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan za razdoblje od 2016. do

2018. godine (u HRK)

RAČUN: VRSTA RASHODA: Plan 2016. Plan 2017. Plan 2018.

05-01 Redovna djelatnost JU Park-šume Marjan

6.755.600 6.777.200 6.804.200

05-03 Projekt protupožarni video-sustav

50.000 50.000 50.000

42012 Aktivnost Upravno vijeće

50.000 50.000 50.000

UKUPNO: 6.855.600 6.877.200 6.904.200

Izvor: Financijski plan za 2016. godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu Javne ustanove za upravljanje Park-šumom

Marjan

Prirodne vrijednosti Park-šume Marjan

2.3.1. Geološka podloga i tlo

Park-šuma Marjan, površine 300.29 ha od čega je 196.24 ha pod vegetacijom, smještena je na

marjanskom poluotoku, krajnje zapadnom dijelu splitskog poluotoka. Sa sjeverne i zapadne strane

okružuje ga more Kaštelanskog zaljeva, a sa južne strane Šoltanskog kanala. Kopnom je vezan na svojoj

istočnoj strani u dužini od 1,0 km i to pravcem od uvale Špinut do Splitske luke na jugu. Gradsko tkivo

Splita usjeklo se u područje park-šume Marjan na sjeveroistoku, istoku i jugoistoku poluotoka.


Jedinstveni zemljopisni položaj, razvedenost njegovih obala, brojne uvale, klifovi i grebeni daju

Marjanu osobitu prirodnu ljepotu i privlačnost. Sjeverna se strana dosta strmo i jednolično spušta

prema moru, s prosječnim nagibom od oko 23%. Južna se pak strana vrlo strmo spušta s nagibom od

oko 50%, a na mjestima i sasvim okomito (Jerolimska stijena), do nadmorske visine oko 50,0 m, a

zatim prelazi u zaravan širine od oko 200-400 m, da bi se okomito spustila u more praveći klifove i do

30 m visoke.

Slika 4: Granice Park-šume Marjan Izvor: mrežna stranica Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan – Split, (5.5.2016.)

Geografski faktor konfiguracije i položaj marjanskog poluotoka oblikovao je dvije izrazite ekspozicije,

sjevernu i južnu, koje utječu na razvitak tipova vegetacije i na raspored određenih biljnih vrsta. Ovaj

relativno mali geografski prostor (dužine 3,5 km i širine od 1 do 1,5 km), značajan je kako po

različitostima biljnih vrsta tako i po njihovu broju i rasporedu. Južnu stranu Marjana čine lapor i fliš

koji se lako razgrađuju. U našim primorskim krajevima ova tla su pretežno eocenske starosti te je

konstantnim djelovanjem vode došlo do njihova rastvaranja i formiranja plodnog tla. Iz ovog razloga,

na južnim padinama uspijeva autohtona i kultivirana flora (vinova loza, masline, povrće i ostale

drvenaste gospodarske kulture). Sjeverne padine Marjana predstavljaju tipičan litoralni krš sačinjen

od vapnenačkih stijena. Tlo je ondje plitko i vrlo suho, izloženo eroziji i siromašno humusom te se jače

odupire rastvaranju supstrata pa samim tim nije povoljno za obradu.

pH vrijednost tla na prisojnoj strani je blago kisela zbog prekrivenosti tla iglicama četinjača bogatim

eteričnim uljima koji sadrže veliki udio kiseline, dok je na osojnoj strani blago to lužnato zbog veće

vlažnosti i manje koncentracije eteričnih ulja u vegetaciji tog područja.


Na sjevernoj strani Marjana intenzitet erozijskih procesa je sporiji zbog toga što vapnenci jače

propuštaju vodu nego lapori. Tlo se na laporima brže regenerira nego na vapnencima, stoga su

posljedice erozije na vapnencu veće i opasnije. Navedeno se očitovalo na Marjanu kada je čovjek

uništio prirodnu vegetaciju Marjana i na taj način ubrzao proces degradacije tla. Proces degradacije

tla je došao do točke kada je tlo postalo nesposobno za poljoprivrednu kulturu, odnosno sterilno.

Nakon toga se pribjeglo pošumljavanju Marjana crnogoricom, na način da se donosila plodna zemlja

potrebna za razvoj mladih borovih sadnica.

Podizanjem park-šume Marjan uvelike se smanjila erozija tla, a može se konstatirati da je tlo poprimilo

određeni progresivni razvoj.3

U park-šumi Marjan ne javlja se tipična crvenica „Terra rossa“, već njezin nerazvijeni tip žućkaste do

bijelo crvene boje. Pokazuje visoku koncentraciju glinenih čestica, a siromašna je česticama vapnenca

i humusa. Vlaženjem ove crvenice bubre, povećavaju svoj volumen i postaju slabo propusne za vodu.

Iako manje plodan, uz pravilne agrotehničke mjere, ovaj tip crvenice može postići velike prinose

posebice u vrtlarstvu.

2.3.2. Klima

Područje poluotoka Marjan klimatski je definirano činjenicom smještaja u mediteranskoj ili

sredozemnoj regiji i to u eumediteranskoj zoni, području uvijek zelene vegetacije. Prema Köppenovoj

klimatskoj razdiobi istraživano područje nosi oznaku tipa klime „Csa“.Ovoj zoni pripadaju najtoplija

područja primorja gdje je barem 50 tjedana kroz godinu temperatura iznad 5°C. Ljeta su suha i topla,

a zime blage i kišovite. Količina oborina u najsušem mjesecu manja je od 40 mm. Klima „Csa“ označena

je kao klima masline.

Planine Mosor i Kozjak predstavljaju prirodnu zaštitu Marjana sa sjeverne strane sprječavajući prodor

hladnog zraka iz područja sa kontinentalnom klimom. Temperatura zraka i zemlje na prisojnoj strani

je veća zbog izravnog udara sunčeve svjetlosti, ali i na prisojnoj i osojnoj strani su temperature

relativno visoke.

Prema mjerenjima i podacima meteorološke postaje Split-Marjan u zadnjih 40 godina, srednje

godišnje temperature izmjerene na Marjanu iznosile su 16,1°C, sa najnižim prosječnim mjesečnim

temperaturama u siječnju od 8,0°C do najvećih prosječnih mjesečnih temperatura u srpnju od 25,7°C.

U promatranom razdoblju prosječna količina oborina na godišnjoj razini je 782,9 mm. Najveće

prosječne mjesečne količine oborina su u studenom od 101,7 mm, a najmanje su u srpnju od 25,5

mm. Najveći broj sunčanih sati je u srpnju (345,6 sati), a najmanji je za siječanj (32 sata).

2.3.3. Flora i fauna u park šumi Marjan

Oko 65%, ukupne površine park-šume Marjan odnosno 196 ha, nalazi se pod vegetacijom. Geografski

položaj marjanskog poluotoka karakteriziraju sjeverna i južna ekspozicija koje su kroz godine utjecale

na stvaranje određenih tipova vegetacije kao i na raspored istih unutar same park-šume.

3 Program gospodarenja za šume s posebnom namjenom – GJ „Park-šuma Marjan“, Zagreb 2008.


Sadašnja šuma na Marjanu je sađena šuma. Prirodna samonikla šuma uništena je pretjeranim

iskorištavanjem - sječom drva, skupljanjem ljekovitog bilja, krčenjem i paležom. Prvobitna česminova

šuma na Marjanu nije sačuvana. Na južnim padinama je iskrčena i pretvorena u obradivo

poljoprivredno zemljište koje obiluje autohtonim i kultiviranim biljnim vrstama, kao što su vinova loza,

masline, voće, povrće te ostale drvenaste kulture dok je na sjevernim padinama, prekomjernom

sječom i ispašom, najvećim dijelom pretvorena u kamenjar. Marjan se od 1884. godine sustavno

pošumljava pa je tako sjeverna strana poluotoka od 1936. godine cijela prekrivena šumom alepskog

bora (Pinus halepensis Mill.) 94% uz primjesu čempresa (Cupressus sempervirens L.) 5%, a sve ostale

vrste: brucijski bor, cedar, pinija, medunac i česmina čine samo do 1% šume. To ujedno i jedna od

prvih, umjetnim pošumljavanjem, podignutih šumskih površina na području jadranskog krša.

Dominacija gusto posađene monokulture alepskog bora uzrokuje pomanjkanje svijetla pa je prirodno

pomlađivanje šume otežano. Osim toga, zbog gustog sklopa sadnje, stabla alepskog bora ovdje su

visoka i tanka, dok je tipični alepski bor širokog debla i raskošne krošnje. Prosječna starost marjanskih

borova je 90 godina. Stabla dožive 150 do 200 godina. Zbog otpornosti na sušu, buru i posolicu

prikladan je za krš.

Za park-šumu Marjan, kao monokulturu alepskog bora, najvažniji i najmasovniji štetnik koji je u većoj

ili manjoj mjeri stalno prisutan je borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa Schiff.).

Slika 6: Gusjenice borovog četnjaka

Izvor: mrežna stranica www.futura-sciences.com, 10.5.2016.

To je štetnik koji ima potencijal stvaranja vrlo jakih populacija i izazivanja golobrsta. Veći dio populacije

nalazi se na rubu sastojine, a na krošnjama koje su brstile gusjenice četnjaka nalaze se svijetlosivi

zapreci. Stabla potpuno obrštenih borova teško se oporavljaju, a sastojine ne ispunjavaju općekorisnu

funkciju šuma. U dodiru sa dlačicama gusjenica, koje vjetar lako raznosi, javlja se osip i crvenilo na

koži. Do osamdesetih godina borov četnjak suzbijan je vrlo štetnim i opasnim kemijskim insekticidima

(Lindan, Nuvan, Paration, Malation). U posljednje vrijeme, kada je potrebno, suzbijanje se obavlja

aviotretiranjem biološkim insekticidima na bazi bakterije Bacillus thuringiensis Berliner. To su

neznatno opasna sredstva koja kao aktivnu tvar imaju spore i toksine bakterije, a djeluju na gusjenice

prvog i drugog razvojnog stadija. Biološki insekticidi ne uništavaju pčele, korisne insekte i ne remete

prirodnu ravnotežu. Zbog estetskih i higijenskih razloga (toksičnih dlačica gusjenica) suzbijanje se

obavlja i mehaničkim putem, skidanjem i spaljivanjem gusjeničnih zapredaka.

http://www.futura-sciences.com/magazines/nature/infos/dossiers/d/zoologie-chenille-processionnaire-pin-700/


U park-šumi Marjan preporuča se suzbijanje navedenog štetnika mehaničkim uklanjanjem gnijezda

zajedno s gusjenicama. Grane na kojima se nalaze gnijezda s gusjenicama treba odstraniti rezidbom

te ih spaliti. Ova mjera se provodi u zimskom periodu od listopada do kraja ožujka. Nakon rezidbe

rane je potrebno dezinficirati bakrenim fungicidima, koji imaju dozvolu za uporabu u tu svrhu, a to su:

Cuprocaffaro 50WG, Modra galica, Kupropin. Za suzbijanje ovog štetnika se može koristiti i pripravak

na osnovi djelatne tvari diflubenzuron (Dimilin SC48) te mikrobiološki pripravak na osnovi bakterije

Bacillus thuringiensis (Baturad WP).

Slika 7: Mehaničko uklanjanje gnijezda borovog prelca na Marangunićevom šetalištu Izvor: Facebook stranica JU Park šume Marjan, 13.5.2016.

Drugi štetnik po važnosti u park-šumi Marjan je čempresov krasnik (Buprestis cupressi), koji napada

čempres i cedar. Ličinke čempresovog krasnika dube hodnike u drvetu i na taj način uzrokuju

odumiranje grana, a u konačnici i cijelog drveta. Osim mehaničke štete koja nastaje dubljenjem,

oštećeno drvo postaje sklonije napadu gljivičnih bolesti koje dodatno pogoršava stanje čempresa.

Tako je uočen napad gljivične bolesti koja uzrokuje sušenje grana i rak čempresove kore (Seiridium

cardinale). Čempresov krasnik suzbija se mehaničkim mjerama (obaranjem zaraženih stabala i

njihovim spaljivanjem) dok je najefikasnija metoda liječenja zaraženih čempresa metoda injektiranja

kojom se u deblo drveta ušpricava koktel insekticida, fungicida i hranjivih tvari koje pospješuju

oporavak drveta. U park-šumi Marjan mjere zaštite od ovih štetnika do sada su se vrlo uspješno

provodile, pa navedeni štetnici ne ugrožavaju opstanak šume.

Od abiotičkih čimbenika, vjetar je u naletima jake bure i juga u nekoliko navrata pričinio manje štete,

znatnija šteta bila je 2005. godine, u obliku vjetroloma i vjetroizavala koje su dovele do jačeg otvaranja

sklopa, što je rezultiralo masovnijem pojavljivanju prirodnog pomlatka bora i čempresa. Osim vjetra,

posolica je pričinila neznatne štete na grmovima tršlje i zelenike duž plažnih prostora na sjevernoj

strani poluotoka, gdje je sječom na panju obavljena regeneracija istih, te su tako eliminirane negativne

posljedice.

U park šumi Marjan uočeno je vrlo brzo širenje invazivnog pajasena (Ailanthus altissima (Mill.)

Swingle), biljke koja potječe s azijskog kontinenta. Ovo listopadno drvo pogubno djeluje na domaću

floru zbog toksina iz listova i izlučevina korijena koje otežavaju rast brojnim drugim biljnim vrstama.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Flora

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Toksin&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/List

https://hr.wikipedia.org/wiki/Korijen


Pojedina uža područja obrasla su florističkim elementima prvotne vegetacije ovog područja, a neki

lokaliteti, kao što su litice Sv. Jere, gdje je čovjek najmanje vršio svoj utjecaj, obrasle su relativno dobro

očuvanom vegetacijom okomitih stijena što svrstava ovo područje u zonu posebnih bioloških

vrijednosti.

Posebnu vrijednost marjanskog poluotoka predstavljaju okomiti klifovi poluotoka Sustipana sa

slikovitim skupinama čempresa velike starosti što ga čini jednim od najljepših vidikovaca na isturenim

točkama morske obale. Na Marjanu se također nalazi veliki broj pojedinačnih i grupimično situiranih

biljaka i stabala koji su se kao spomenici prirode očuvali od razornog djelovanja elementarnih

čimbenika.

Cjelokupnu floru Marjana čini više od 400 biljnih vrsta, te su utvrđene endemične, zaštićene, ugrožene

i ljekovite biljke kao i alohtone vrste, među kojima i neke invazivne. Od ukupne flore, udio endemičnih

i ugroženih biljaka je oko 3,5%, a zaštićenih oko 10%.

Slijedi prikaz flore Marjana prema sljedećoj legendi:

Endemske vrste

Ugrožene biljne vrste

Strogo zaštićene zavičajne divlje vrste

Zaštićene zavičajne divlje vrste

Ljekovito bilje

Buhač

Tanacetum cierariifolium

Dalmatinska žutilovka

Genista sylvestris Scop.

Ssp.dalmatica

Gromotulja

Aurinia leucadea (Guss.)L


Dubrovačka zečina

Centaurea ragusina L

Piramidalna zvončika

Campanula pyramidalis L

Suličasti trputac

Plantago lanceolata

Kaćun

Orchis quadripunctata Cirillo ex

Ten

Obojena krabljica

Chaerophyllum coloratum

Rumenjača

Onosma echioides

Uspravni stričak

Carduus micropterus ssp.

Micropterus

Drvolika pucalina

Colutea arborescena

Bljušt

Tamus communis

Gospina trava

Hypericum perforatum

Obični dubačac

Teucrium chamaedrys

Izverugana gromotulja

Aurinia sinuata


Oštrolisna veprina

Ruscus aculeatus

Rašeljka

Prunus mahaleb

Vrisak

Satureja montana

Smilje

Helichrysum italicum

Uspravna kositrenica

Ephedra major

Pravi ranjenik

Anthyllis vulneraria L ssp

Praepropera

Žuta reseda

Reseda lutea

Kapar

Capparis spinosa L.

Kokice

Ophrys bertolonii Moretti

Ljekovita kadulja

Salvia officinalis

Ružmarin

Rosmarinus officinalis L

Puzava kositrenica

Ephedra fragilis ssp.

Campylopoda


Rutvica

Ruta graveolens L .

Ljuti žednjak

Sedum acre

Talijanski kozlac

Arum italicum

Dalmatinska djetelina

Trifolium dalmaticum

Bjelušina

Inula verbascifolia Hausskn

Gusti sklop flore na marjanskom poluotoku te njegove visoke litice predstavljaju idealno stanište za

životinjske vrste koje su se nastanile u park šumi. Posebnu pažnju za biologe i ornitologe privlači velik

broj nižih vrsta i vrsta ornitofaune. Ipak, uspoređujući raznolikost faune u prirodnim biocenozama sa

onom u park šumi Marjan, možemo primijetiti izrazito siromašan životinjski fond. Nedostatak faune

objašnjava se nepostojanjem hranidbenog lanca koji bi omogućavao opstanak životinja. Uzrok tome

prije svega leži u monokulturnoj šumi. Zbog toga je u budućnosti nužno plansko i kontinuirano

pomlađivanje šume novim sadnicama predviđenim planom sadnje. Osim faktora monokulture,

činjenica da je Marjan poluotok okružen sa tri strane morem, a s četvrte gradom što otežava

komunikaciju marjanskih životinja sa populacijama u okolici, pa se u nekim slučajevima ne mogu niti

održati, odnosno neke se vrste ne mogu prirodnim putem naseliti. Treći ograničavajući čimbenik je

razmjerno mala površina Marjana koja također negativno utječe na brojnost vrsta. To se konkretno

ogleda u nemogućnosti stvaranja stabilne populacije krupnijih životinjskih vrsta.

Vodozemci su na Marjanu zastupljeni samo s jednom vrstom žabe: zelenom gubavicom (Bufo Viridis

Laurenti), koja je i inače najčešći vodozemac na splitskom području.


Gmazovi su zastupljeni s nekoliko zmija i guštera. Od zmija vrijedno je spomenuti šilca (Coluber

najadum Eichwald), šaru poljaricu (Coluber gemonensis Laurenti), crvenkrpicu (Elaphe situlaLinnaeus)

i crnokrpicu (Telescopus fallax Fleischmann). Niti jedna vrsta zmija na Marjanu nije otrovna i opasna

za čovjeka. Najveća i najmarkantnija vrsta guštera na Marjanu je obični zelembać (Lacerta viridis

Laurenti), a česta je i primorska gušterica (Lacerta sicula Rafinesque).

Ptice su vrlo mobilna životinjska skupina, koja jako puno migrira. To je i razlog što je dosada na

Marjanu zabilježen veliki broj vrsta, ali mnoge od njih nisu tu i gnjezdarice. To su najčešće prolaznice,

koje se na Marjanu kratko zadržavaju, tek da se odmore. Od gnjezdarica najčešće su kos (Turdus

merula Linnaeus), te zeba ili finko (Fringilla coelebsLinnaeus), velika sjenica (Parus major Linnaeus),

češljugar ili grdelin (Carduelis carduelis Linnaeus), zelendur ili vrdun (Carduelis chloris Linnaeus) i grlica

(Streptopelia decaocto Frivaldszky). Najčešće vrste vezane za vodene ili morske biotope su galeb

klaukavac (Larus cachinnansPallas) i riječni galeb (Larus ridibundus Linnaeus), koji ovdje zimuju. Od

grabljivica češće se viđaju tek dvije ili tri manje vrste, poput kobca (Accipiter nisusLinnaeus) ili vjetruše

(Falco tinnunculus Linnaeus), koja gnijezdi na stijenama. Slično je i sa sovama i ćukovima, od kojih je

gnjezdarica sivi ćuk (Athene noctua Scopoli). Uz naselja česte su vrste prilagođene ovom biotopu, kao

lastavice (Hirundo rustica Linnaeus), piljci (Delichon urbica Linnaeus) i vrapci (Passer domesticus

Linnaeus).

Sisavci na Marjanu nisu zastupljeni krupnijim vrstama, već s nekoliko vrsta sitnih sisavaca. U nekim su

razdobljima na Marjan umjetno naseljavane i neke relativno krupne vrste, kao npr. divlji kunić

(Oryctolagus cuniculus Linnaeus) i srna (Capreolus capreolus Linnaeus). Srne se do danas nisu održale,

a kunić se održao i posve potisnuo običnog zeca (Lepus europeaus Pallas), koji je bio autohtona vrsta

na Marjanu. Od češćih vrsta sisavaca mogu se izdvojiti bjeloprsti jež (Erinaceus romanicus

BarrettHamilton), patuljasta rovka (Suncus etruscus Savi), sivi puh (Glis glis Linnaeus), šumski miš

(Apodemus sylvaticus Linnaeus), štakor selac (Rattus norvegicus Berkenhout) i lasica (Mustela nivalis

Linnaeus).

Šišmiši su jedna od ključnih karika stabilnosti šumskih ekosustava. Na Marjanu žive šišmiši koji se

hrane isključivo kukcima i time značajno sudjeluju u kontroli brojnosti populacije šumskih i

poljoprivrednih štetnika. Njihov pozitivan utjecaj na prirodu najviše se manifestira kroz smanjenje

potrebe korištenja insekticida kako u šumskim ekosustavima, tako i u poljoprivrednim nasadima. Osim

gospodarskih šteta, neki kukci kojima se šišmiši hrane mogu imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi

s obzirom da su vektori raznih bolesti (npr. komarci). U Hrvatskoj su sve vrste šišmiša zaštićene.

Do sada su na području park-šume Marjan utvrđene 4 vrste šišmiša: Veliki potkovnjak (Rhinolophus

ferrumequinum, Schreber), Mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros, Bechstein), Južni potkovnjak

(Rhinolophus euryale, Blasius) i Veliki šišmiš (Myotis myotis, Borkhausen), no to ne znači da u bliskoj

budućnosti nova istraživanja, koja je svakako potrebno provesti, neće ukazati na to kako je park-šuma

Marjan već bila ili u međuvremenu postala bogatija za još neku vrstu šišmiša.

Posljednjih je godina primijećena i velika ekspanzija vjeverice (Sciurus vulgaris Linnaeus). Vjeverica je

za Marjan nova vrsta, ali koliko je poznato nije umjetno unesena, već je došla sama iz prirode.4

4 Popis preuzet iz Programa gospodarenja za šume s posebnom namjenom, gospodarska jedinica “park-šuma Marjan“,

važnost: od 1. 1. 2008. do 31. 12. 2017. godine


Prirodne i estetske specifičnosti park-šume Marjan

Prirodne i kulturne vrijednosti daju području park-šume Marjan specifične karakteristike i posebne

funkcije. One se između ostalog ogledaju u:

jedinstvenom zemljopisnom položaju, razvedenosti obale s brojnim uvalama, klifovima i

grebenima

panoramskog izgleda iz svih pozicija, a posebno iz zraka s prekrasnim šumskim pokrovom do

samog mora i tradicionalnom obradom na terasama

raznolikosti i bogatstvu biljnog pokrova kako izvornog (autohtonog) tako i (unešenog)

alohtonog

uvijek novim i prepoznatljivim pejzažima koji se pružaju posjetiteljima na svakom dijelu park

šume

bogatstvom zelenila borovih šuma s dugačkim horizontalama iz kojih se ističu vertikale

piramidalnog čempresa lomeći liniju horizonta

grupama drveća i drvoredima posebnih vrsta, oblika i dimenzija: čempresi, cedrovi, pinj,

crnike, i dr.

okomitim stijenama tzv. Jerolimskim stijenama i Šantinim stijenama s posebnom vegetacijom

koja je sačuvana uslijed nepristupačnosti

halofitnom litoralnom vegetacijom flišnih obala na južnoj strani i krškog litorala na sjevernoj

terasama južnih padina korištene tradicionalnim gospodarenjem

bogatstvom boja, cvjetova i mirisa posebno južne padine i to kako prirodnih mediteranskih

flornih elemenata, tako i raznih vrsta voća i povrća

rustikalnom izgradnjom kamenih suhozidova koji su na sjevernoj strani odjenuti borovom

šumom i elementima makije, a na južnoj djelomično goli, a djelomično prekriveni elementima

vegetacije gariga i kamenjara

prirodnoj vegetaciji gariga i kamenjara uz vododjelnicu na jugozapadnom dijelu i Bambinoj

glavici

bogatstvom ptičjeg svijeta

jednim od najljepših panoramskih pogleda u cijelom Mediteranu, koji se pruža s druge vidilice

- Telegrin na prostor od Makarske do Trogira i od Kozjaka i Biokova do Šolte i Brača

drvoredom crnike (Quercus ilex) uz glavnu cestu od uvale Zvončac do Kašteleta kao estetska

i kreativna vrijednost u prostoru

parkovima oko vila, kulturnih i javnih objekata kao značajnim hortikulturnim ostvarenjima

terasama sa suhozidima obraštenim elementima autohtone vegetacije koje predstavljaju

izuzetne ljepote u pejzažu. Posebno značenje mu daju terase male površine, obraštene

različitim flornim elementima bilo kultiviranim ili prirodnim.


Kulturna baština

Promatrajući područje poluotoka Marjan kao cjelinu konstatiramo da su njegove prirodne i radom

čovjeka stvorene vrijednosti objedinjene u harmoničnu ekološku cjelinu. Kada govorimo o kulturnoj

baštini na području park-šume Marjan razlikujemo crkvice, ustanove i muzeje te ostale sadržaje.

2.5.1. Crkve

Crkva sv. Nikole – Na zaravni ispod Prvog marjanskog vrha smjestila se crkva sv. Nikole. Dali su je 1219.

godine o svom trošku sagraditi Splićanin Rako i njegova žena Elizabeta, te su je darovali opatiji sv.

Stjepana na Sustipanu. Crkva je građena u romaničkom duhu i pravilne je orijentacije (svetište na

istoku, ulaz na zapadu). Već 1362. godine postojala je bratovština ove crkve s dvanaest bratima, dva

upravitelja i dva nadstojnika. Oni su uz crkvu imali svoju kuću u kojoj je tada stanovao jedan pustinjak.

Pustinjaci, koji su brinuli o crkvi nakon nestanka benediktinaca tu su još prije 16. stoljeća podigli

sklonište koje je uklonjeno 1922. godine prilikom proširenja ceste i izgradnje vidilice. Crkva sv. Nikole

popravljana je u više navrata, a posljednji put 1990. godine. Na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, u ovoj

najstarijoj crkvici na Marjanu organizira se misno slavlje.

Slika 8: Crkva sv. Nikole Slika 9: Ploča pored Sv. Nikole na Marjanu Izvor: mrežna stranica ww.wikipedia.hr, 9.5.2016. Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Crkva Gospe od Betlema – Kamene stube omeđene čempresima vode do crkve podignute u gotičkom

duhu u drugoj polovici 15. stoljeća kada je ojačao život pustinjaka na Marjanu. Crkva je vremenom

propadala, pa ju je polusrušenu 1927. i 1928. godine, zajedno sa stubištem i vidilicom, obnovilo

Društvo Marjan. U crkvi je sačuvan kameni oltar iz vremena izgradnje, rad nepoznatog domaćeg

majstora. U ovoj crkvi se svake godine na Badnji dan (24. prosinca) održava rana ponoćka u 16.00 sati.


Slika 10: Crkva Gospe od Betlema Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Crkva sv. Jere – Crkva je građena sredinom druge polovice 15. stoljeća, a završena je 1480. godine.

Manjih je dimenzija, a na zapadnoj strani dvorišta nalazi se bunar. Postoje pretpostavke da je na

mjestu današnje crkve nekada postojala crkva posvećena sv. Jerolimu ili sv. Cirijaku čiji se oratorij

(kapelica, soba za molitvu, bogomolja) spominje još 1112. godine. Glavni ulaz nalazi se na zapadnoj

strani, a postoje još i dva manja sa sjeverne i južne strane. Gotički prelomljeni svod u unutrašnjosti

crkve ukrašen je renesansnom kiparskom ornamentikom stilskih obilježja karakterističnih za rad

Andrije Alešija. Oko cijele crkve proteže se jednostavni renesansni kameni vijenac s motivom bastona,

a nad pročeljem se izdiže zvonik na preslicu s gotičkim lukom. Crkva je imala i svoju bratovštinu. Danas

se dan sv. Jere slavi svetom misom i to 30. rujna svake godine.

Slika 11: Crkva sv. Jere Slika 12: Crkva Gospe od Sedam žalosti Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016. Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.


Crkva Gospe od Sedam žalosti – Stotinjak metara niže od crkve sv. Jere, na padini između

Marangunićevog i Šetališta Ivana Meštrovića, nalazi se zavjetna crkva Gospe od Sedam žalosti. U

povijesnim izvorima je poznata pod imenom Sta. Maria Pietatis, a spominje se već 1362. godine.

Krajem prve polovice prošlog stoljeća crkva je bila popravljana, a danas je potpuno restaurirana s

uređenim okolišem. U crkvi se od 1603. godine nalazi reljef Imagine Pietatis Beatae Virginis koji se

pripisuje Jurju Dalmatincu odnosno njegovoj radionici i to zbog stila, kiparske obrade i kompozicijskog

rješenja.

Crkva sv. Stjepana – U predvorju bivše opatije na Sustipanu sagrađena je današnja crkva sv. Stjepana.

Iz natpisa nad ulaznim vratima vidi se da je crkvu podigao 1814. godine rektor splitskog sjemeništa

Nikola Didoš. U crkvu je ugrađeno nekoliko srednjovjekovnih skulptura i nekoliko ulomaka iz

nekadašnje opatije. Iznad portala crkve nalazi se gotički kip sv. Stjepana Prvomučenika s knjigom i

kadionicom u ruci. Kako kaže natpis na podnožju, to je dar duvanjskog biskupa Stjepana iz 1355.

godine. U gornjem lijevom uglu pročelja crkve reljefni je lik biskupa, vjerojatno sv. Dujma iz 13.

stoljeća. U desnom gornjem uglu pročelja nalazi se reljefni prikaz zvijeri s ljudskom glavom i

pandžama, te mali reljef s čovječjim likom. Unutrašnjost crkve krasi poliptih s likom Bogorodice sa

svecima, istaknut rad dalmatinske slikarske škole 15. stoljeća, te šest stupova s korintskim kapitelima

koji su prethodno ukrašavali benediktinsku baziliku.

Slika 13: Crkva sv. Stjepana Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Crkva Gospe od Dobrog Svita – U Capogrossovom kašteletu izgrađenom 1513. godine zbog obrane od

turskih napada, podignuta je crkva Gospe od Dobrog Svita (Savjeta) – Madonna del buon Consiglio.

Crkva je obnovljena prilikom temeljite obnove Kašteleta iz 1883. godine.

Slika 14: Crkva Gospe od Dobrog Svita Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9. svibnja 2016.


Crkva sv. Jure (Jurja) – sjeverno od zgrade Instituta za oceanografiju i ribarstvo nalazi se

predromanička crkva sv. Jurja, jednobojno zdanje s polukružnom apsidom. Prve podatke o crkvi

nalazimo 1275. godine kada se spominje zemlja sv. Jurja na Marjanu. Sudeći po tehnici gradnje

vjerojatno je građena u ranom srednjem vijeku oko 9. stoljeća. Istraživanja su vršena 1954. -1955.

godine, a radovi na konzervaciji 1972. i 1996. godine. Tada su učvršćeni dotrajali zidovi i svod,

rekonstruirani su apsida i krov, obnovljeno je zapadno pročelje s ulaznim vratima i postavljen kameni

pločnik u unutrašnjosti.

Slika 15: Crkva sv. Jure Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Ostaci benediktinske bazilike Sv. Stjepana pod borovima - Smatra se da je benediktinski samostan Sv.

Stjepana de Pinis (pod Borovima) osnovan u X. stoljeću. Bio je to najugledniji splitski samostan, a

njegov opat jedna od najistaknutijih osoba u gradu (odmah poslije nadbiskupa i kneza). Upravo ovom

samostanu poluotok Sustipan duguje svoje ime. U samostanu je posljednje godine života proveo

hrvatski kralj Stjepan II (1078.), posljednji član domaće vladarske loze Trpimirovića. Unutar zidina

opatije utočište je 1466. godine pronašla kraljica Marija, udovica posljednjeg bosanskog kralja

Stjepana Tomaševića, kao i slika čudotvorne Gospe Sinjske 1688. godine. Sredinom XV. stoljeća opada

važnost samostana u kojemu skoro nestaje benediktinaca, pa kompleks preuzima splitsko Sjemenište.

Pretpostavlja se da je oko 1700. godine, nakon potpunog urušavanje samostana i bazilike,

Nadbiskupsko sjemenište uklonilo ruševine i sagradilo malu jednobrodnu crkvu koju je rektor

Sjemeništa Nikola Didoš 1814. godine (kada je i ona već bila ruševina) iznova sagradio ili obnovio

(današnja crkva Sv. Stjepana). Arheološkim iskapanjima, koja su provedena od 1958. do 1994. godine,

otkriveni su temelji bazilike. Bazilika se tipološki može vezati uz starokršćanske bazilike Salone, a

sudeći po tehnici gradnje nastala je u ranom srednjem vijeku i to od IX. do X. stoljeća. Samostan je bio

građen istodobno s bazilikom. Vjerojatno su u njegovom jugoistočnom dijelu bile blagovaonice,

redovničke ćelije južno i zapadno od klaustra, a gospodarske i pomoćne prostorije dalje prema

zapadu.


Slika 16: Ostaci benediktinske bazilike Sv. Stjepana pod borovima Izvor: mrežna stranica: www.split.hr, 9.5.2016.

Ostaci crkve Sv. Benedikta - Uvala Bene svoje ime duguje crkvi Sv. Benedikta, koja se prvi put spominje

u vizitaciji Nikole iz Augubija 1362. godine, a po podacima iz vizitacije nadbiskupa Foconija znamo da

je bila devastirana već u XVI. stoljeću. Arheološkim istraživanjima 2002. i 2004. godine otkopani su i

konzervirani preostali ranosrednjovjekovni dijelovi crkve građene krajem XI. ili početkom XII. stoljeća,

koja se nalazi u blizini današnjeg teniskog igrališta. Tom je prigodom crkva i restaurirana (zidovi do

prosječne visine od 50 cm). Posebnost ove crkve je u činjenici da se, unatoč popularnosti

benediktinskoga reda, svetog Benedikta rijetko susreće kao naslovnika srednjovjekovnih crkava. U

popisu ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji, među više od četiri stotine zabilježenih naslovnika,

ime Benedikt iznimno je rijetko. Splitska crkva Sv. Benedikta na Marjanu spada među te rijetke

primjere.

Slika 17: Ostaci crkve Sv. Benedikta Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.


2.5.2. Ustanove i muzeji

Prirodoslovni muzej – Osnovan je 1924. godine odlukom gradskih vlasti, a prvi kustos i upravitelj bio

je poznati splitski prirodoslovac, planinar, profesor i publicist Umberto Girometta. Krajem 1925.

godine preuređena je općinska zgrada bivšeg restorana na Prvom marjanskom vrhu i u nju je smješten

prikupljeni materijal. Uz Muzej su uređeni i Vivarij i Zoološki vrt. Zabilježeno je da je prvog dana Muzej

i Zoološki vrt obišlo više od 3.000 ljudi. Muzej posjeduje vrijednu kolekciju koja pokazuje geološki i

prirodni razvitak te biljne i životinjske posebnosti srednjodalmatinske regije (biljke, fosilne ostatke,

kukce itd.). U zgradi na Marjanu Muzej je bio otvoren do 1991. godine, kada je zbog ruševnog stanja

zatvoren za posjetitelje. Danas Muzej djeluje na adresi Poljana kneza Trpimira 3.

Slika 18: Zgrada nekadašnjeg Prirodoslovnog muzeja Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Meteorološki opservatorij – općinsko vijeće Splita 1924. godine donijelo je odluku o gradnji Gradskog

meteorološkog opservatorija iz vlastitih sredstava na Prvom marjanskom vrhu. Za ravnatelja je

imenovan inženjer Erald Marchi po čijim je naputcima poznati češki arhitekt Josip Kodl izradio nacrte

za izgradnju. Na zgradi opservatorija Kodl je primijenio ideje moderne europske graditeljske misli.

Koncipirao ju je kao armiranobetonski skelet s ravnim krovom i ožbukanim pročeljima, što je za Split

bila novost. Meteorološko motrenje na Marjanu započelo je 1. siječnja 1296. godine, a dnevno

izvještavanje 1297. godine. Danas je to jedna od najvažnijih sinoptičkih postaja u Republici Hrvatskoj.


Slika 19: Meteorološki opservatorij Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Zoološki vrt – Trenutno zatvoren, otvoren je javnosti 5. travnja 1926. godine u preuređenoj zgradi pod

mladim marjanskim borovima, koju je 1914. godine za paviljonski restoran projektirao ing. Petar

Senjanović. Posjetitelji na Vidilici tada su imali prilike vidjeti “najznačajnije domaće i egzotične

životinje”, kako je to jednostavno pisalo u pratećem katalogu, ali i uživati u pjevu ptica u malom

ornitološkom parku. Samo dvije godine poslije, uz glavnu zgradu u kojoj je djelovao Prirodoslovni

muzej, vođen stručnom rukom utemeljitelja i prvog kustosa prof. Umberta Giromette, podignut je

manji objekt za potrebe prvog i jedinog akvarija u Kraljevini SHS. Uspješno razdoblje djelovanja

prekinula je okupacija grada tijekom Drugog svjetskog rata. Talijani su objekt vrlo brzo zapostavili, a

njemački vojnici su se u jesen 1943. uselili u muzej devastirajući ga pretvaranjem u najobičniju

spavaonicu. Samo zahvaljujući iznimnom trudu osoblja koje je predvodio upravitelj dr. Otmar Karlovac

spašen je dio izložaka i inventara, ali kavezi sa životinjama bili su gotovo potpuno prazni. Nakon

oslobođenja grada Zoološki vrt vratio se u svoj dom na Marjanu. Zgrada je uređena, životinje su

primjereno predstavljene građanima, a muzejski predmeti su vraćeni u vitrine.

Splitski zoološki vrt je bio poznat po tome što su u njemu životinje postizale rekorde u dugovječnosti,

a najpoznatiji je aligator Spavalo koji je doživio 68 godina. U Zoološki vrt stigao je 1939. godine, a

darovali su ga turisti koji su jahtom došli u splitsku luku. Vrt je poznat i po tome što su se u njemu

unatoč zatočeništvu, mjereno međunarodnim parametrima, pojedine vrste (tigrovi npr.) iznimno

uspješno uspijevale razmnožavati. 2014. godine Gradsko vijeće donijelo je “Zaključak o novoj lokaciji

i smještaju zoološkog vrta i azila za životinje u Splitu”. Smisao Zaključka je da životinje treba izmjestiti

s Marjana i ujedno naći nove prostore za zoološki vrt i azil za životinje, na čemu su angažirane stručne

službe Grada. Utoliko, u trenutku pisanja ovog teksta – Zoološki vrt je izmješten, a upravo traje rok

dokad će prijedlozima građana i Fakulteta građevine, arhitekture i geodezije biti određena namjena

tog prostora.


Botanički vrt – Dragutin Hirc, hrvatski prirodoslovac, 1910. godine započinje svoj rad Flora i fauna

Marjana ovim riječima: ''Nema domaćeg i stranog botaničara koji ne bi prepoznao taj vrh kod grada

Splita. Na ovom poluotoku nasadio se glasovit vrh Marjan, poznat u botaničkom svijetu kao Monte

Marjan.'' Nije čudno, dakle što je na južnim padinama Marjana 1951. godine osnovan Botanički vrt.

Na površini od oko 2 hektra bile su zasađene brojne bilje tropskih i suptropskih područja, a u

sjevernom dijelu vrta nalazila se autohtona mediteranska flora. Botanički vrt nije bio samo pedagoška

ustanova već i promotor uzgoja i njege biljaka. Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća uspješno je

surađivao s brojnim botaničkim ustanovama diljem svijeta. Vrt je napredovao do 80-ih godina kada,

nažalost počinje njegovo propadanje. U novije vrijeme Odjel za biologiju Prirodoslovno -

matematičkog fakulteta angažiran je na njegovoj obnovi.

Slika 20: Staklenik botaničkog vrta

Izvor: mrežna stranica www.slobodnadalmacija.hr, 9.5.2016.

Zgrada Vodovoda - Kamena prizemnica jednostavnog oblikovanja u kojoj su smještene crpke za vodu

izgrađena je 1925. za opskrbu vodom gornjeg dijela Velog Varoša i obronaka Marjana.

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) – Jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini u

Hrvatskoj osnovan sa zadaćom da sakuplja, istražuje i prezentira ostatke materijalne i duhovne kulture

Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od 7. do 15. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne

hrvatske države od 9. do 12. stoljeća. Pod nazivom Prvi muzej hrvatskih spomenika utemeljen je u

Kninu 1893. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata zbog bojazni od ratnih opasnosti preseljen je

najprije u Sinj, a zatim na Klis i konačno u Split, gdje mu je i danas sjedište.

Od 1976. godine svoje arheološko blago čuva i izlaže u monumentalnom i reprezentativnom zdanju

izvedenom po projektu arhitekta Mladena Kauzlarića. Muzej čuva bogatu starohrvatsku građu.

Mahom su to primjerci raznovrsnog nakita, oružja i predmeta za svakodnevnu upotrebu te velik broj

kamenih spomenika koji su nekada pripadali interijerima starohrvatskih crkvica. Svojom zbirkom

ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te množinom latinskih starohrvatskih epigrafskih

spomenika, zbirka MHAS-a danas spada među najveće zbirke takve vrste u Europi. Jednu od povijesno

najvrjednijih kolekcija muzeja predstavlja zbirka epigrafskih spomenika od 9. do 12. stoljeća na kojima

su uklesana imena hrvatskih vladara, te svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika. Ovaj dio arheološke

zbirke MHAS-a kao najstariji hrvatski ''arhiv u kamenu'' ima iznimnu povijesnu dokumentarnu

vrijednost. Osim muzeološke djelatnosti, MHAS provodi i opsežna arheološka istraživanja

starohrvatskih lokaliteta, a ima i bogatu izložbenu i izdavačku djelatnost.


Slika 21: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) Izvor: mrežna stranica www.hr.wikipedia.org, 9.5.2016.

Galerija Meštrović – Rezidencija Ivana Meštrovića u Splitu građena je od 1931. do 1939. godine. Za

ovo reprezentativno arhitektonsko zdanje Ivan Meštrović, alfa i omega zamisli projekta, surađuje i s

arhitektima Lavoslavom Horvatom i na izradi projekta zgrade, s Haroldom Bilinićem te građevinskim

poduzetnikom Marinom Marasovićem, voditeljem izvedbe cjelokupnog objekta. Njima je umjetnik

prepuštao razradu vlastitih idejnih skica svog budućeg zdanja. Po Meštrovićevim uputama uređuje se

hortikultura parka i sadi sredozemno bilje. Meštrovićeva koncepcija vile na Mejama temeljila se na

trima namjenama: rad, stanovanje i izlaganje, koje s napretkom gradnje poprimaju sve veću prostornu

određenost.

Danas, kad je galerijski sadržaj prevagnuo jedino izvorni izgled blagovaonice dočarava intimu

ondašnjeg umjetnikova doma i života u njemu. Aktom darivanja kojim je Ivan Meštrović 31. siječnja

1952. poklonio hrvatskom narodu četiri svoja objekta, među kojima je i Galerija Meštrović te 132

umjetnička djela, koja su prema priloženom popisu ušla u sastav svakog pojedinog objekta, stvoreni

su preduvjeti formiranja Galerije Meštrović kao muzejske ustanove.

U Galeriji se nalaze umjetnikova remek-djela izvedena u mramoru (Psiha, 1927.; Kontemplacija,

1924.), bronci (Daleki akordi, 1918.; Kiklop, 1933.; Perzefona, 1946.; Gospa s djetetom, 1917.; Job,

1946.), drvu (Žalosni anđeli i Veseli anđeli, 1916.) i gipsu (Pietà, 1946.), kojima su obuhvaćena sva

razdoblja umjetnikova bogatog stvaralaštva do 1946. godine. Danas o ostavštini Ivana Meštrovića

brinu Muzeji Ivana Meštrovića koji skupljaju, stručno i znanstveno obrađuju i zaštićuju i prezentiraju

muzejsku građu i dokumentaciju vezanu za život i djelo Ivana Meštrovića. Galeriju Meštrović godišnje

posjeti preko 30.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.

https://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&ved=0ahUKEwjW99rnjM_MAhXoKJoKHYGzA3gQjB0IBg&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FMuzej_hrvatskih_arheolo%25C5%25A1kih_spomenika&bvm=bv.121421273,d.bGs&psig=AFQjCNGn2YF-zjFnzGPnwMv1Yi0rP7XDNw&ust=1462955678124479


Slika 22: Galerija Meštrović Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Crikvine Kaštelet - Meštrovićeve Crikvine smještene su u splitskom predjelu Meje, ispod južnih

obronaka poluotoka Marjana, uz more, u blizini Galerije Meštrović. Riječ je o sakralno – umjetničkoj

cjelini nastaloj na ruševnom utvrđenom poljoprivrednom imanju s ostatcima građevina obitelji

Capogrosso iz 16. stoljeća. Taj zapušteni kompleks uvriježenoga naziva Kaštilac Capogrosso, koji je

kroz povijest služio različitim potrebama, kupili su 1939. Ivan Meštrović i njegov brat Petar, želeći ga

urediti i prenamijeniti. Premda je tlocrtna osnova cjeline ostala sačuvana, Ivan Meštrović svojim je

preinakama i novogradnjama ipak u znatnoj mjeri izmijenio gabarite i izgled pojedinih građevinskih

ostataka. U zapadnom dijelu kompleksa, koji je namjeravao pretvoriti u izložbeni prostor svojih

skulptura, izgradio je trijem za smještaj gipsanih modela, te izložbenu glavnu dvoranu – današnju

crkvicu Sv. Križa – u kojoj je izložio drvene skulpture s motivima iz života Isusa Krista: figuru Raspeće

iz 1916. i dvadeset osam reljefa nastalih između 1917. i 1950. Istočni dio kompleksa bio je predviđen

za stanovanje. Prostor same crkve sv. Križa posvećen je i namijenjen misnim obredima na

staroslavenskom jeziku, što je bila želja samog Ivana Meštrovića.

Slika 23: Crikvine Kaštelet Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.


Mediteranski centar za istraživanje života (MedILS) – U prostoru nekadašnje vojarne u sklopu Vile

Dalmacije od 2003. godine djeluje Mediteranski centar za istraživanje života. Misija MedILS-a je

stvoriti novu originalnu znanstvenu kulturu u proučavanju života i njegovih pojavnosti pridržavajući

se najviših svjetskih standarda znanstvenog rada i etike.

Slika 24: Mediteranski centar za istraživanje života Slika 25: Vila Dalmacija Izvor: Mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016. Izvor: www.poslovniturizam.com, 9.5.2016.

Vila Dalmacija – Okružena parkom s bujnim mediteranskim raslinjem, ponad uvale Dujmovica

smjestila se Vila Dalmacija. Ova slobodnostojeća građevina složenog nacrta i simetričnog rasporeda,

izgrađena je u neposrednoj blizini morske obale, izrazitih ambijentalnih vrijednosti. Projektirao ju je

1914. godine Čeh Frane Šiler. Nakon Drugog svjetskog rata vila je konfiscirana i služila je kao

ljetnikovac i rezidencijalni objekt tadašnjem jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu. Od 1988.

godine koristi je grad Split kao reprezentativni objekt.

Institut za oceanografiju i ribarstvo – Utemeljen je 1930. godine kao prva nacionalna institucija za

istraživanje mora. Posebno povjerenstvo tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti

obišlo je cijelu jadransku obalu od Kotora do Sušaka i utvrdilo da je Rt Marjana najpovoljnija lokacija

za izgradnju Instituta.

Slika 26: Institut za oceanografiju i ribarstvo Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

http://www.poslovniturizam.com/objekt/medils-mediteranski-institut-za-istrazivanje-zivota/408/


2.5.3. Ostali sadržaji

Prva vidilica – Smještena na istočnoj strani Marjana, najpopularnija splitska vidilica nastala je u

dvadesetih godina 20. stoljeća izgradnjom stubišta pred Židovskim grobljem, a onda i velikog platoa s

terasom i kamenom ogradom. Omiljeno je odmorište, s kojeg su zbog prekrasnog pogleda koji pruža

na grad pod Marjanom, snimljene neke od najljepših fotografija Splita koje svjedoče o njegovu razvoju

kroz desetljeća.

Slika 27: Prva vidilica Slika 28: Marjanske stube Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016. Izvor: www.panoramio.com, 9.5.2016.

Marjanske stube – stepenice i ograda od fino klesanog kamena vode od obale do Židovskog groblja s

vidilicom na Marjanu. Projektirao ih je i izveo Petar Senjanović u suradnji s Prosperom Čulićem 1919.

do 1920. godine.

Židovsko groblje – jedno je od najstarijih židovskih groblja u Europi. U njemu se ukapalo od 1573.

godine do kraja Drugog svjetskog rata. Ograđeno je zidom 1826. godine, a 1892. godine uz groblje je

sagrađena mrtvačnica. Židovsko groblje na Marjanu sačuvano je kao kulturno-povijesni spomenik i

zakonom je zaštićeno. Ima vaše od 700 grobova čiji su nadgrobni spomenici na hebrejskom,

hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Upravo na Židovskom groblju započelo je u drugoj

polovici 19. stoljeća pošumljavanje do tada golog Marjana.

Slika 29: Ulaz u Židovsko groblje Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

http://www.panoramio.com/user/1299024/tags/Vidilica


Ermitaža – U okomitoj klisuri Šantinih stina nalazi se pećina, s južne strane zatvorena zidom. Od

dvorišta prema pećini vode stube, djelomično zidane, a djelomično uklesane u stijeni, dok je pred

ulazom ogradni zid s gotičkim lukom. U pećini gdje se kasnije nalazio pustinjački stan vjerojatno se

nalazio oratorij sv. Cirijaka, koji je prema legendi Dioklecijanovu kćer Valeriju oslobodio od vraga.

Svetište je postojalo već od ranog srednjeg vijeka. Unutrašnjost pećine nekad je bila podijeljena na tri

kata, od kojih su se do danas sačuvala dva.

Slika 30: Ermitaža

Izvor: Marjanski vrhovi – vodič za posjetitelje

Karepićeva kula – U neposrednoj blizini eremitaža sv. Jere u sličnom okomitom procjepu iste hridi,

nalazi se kula iz 1523. godine, koja je služila za obranu i sklanjanje poljskih radnika u slučaju turskih ili

gusarskih napada. Za formiranje kule korištena je prirodna pećina, osim pročelja i dijela bočnih zidova

koji su građeni od kamena.

Šantine stine – tj. svete stijene, nazvane se su svetima zbog crkvi i eremitaža smještenih pod svojim

liticama. Najbolje sačuvana autohtona flora na Marjanu nalazi se kod Šantinih stina. Zbog

nepristupačnosti terena nije došlo do destruktivnog utjecaja čovjeka i životinja, te se ovdje formirala

jedna kserofitska i halofitska biljna zajednica u kojoj posebno do izražaja dolaze slijedeće vrste:

dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), prndelj (Campanula pyramidalis), busina (Phagnalon

rupestre), kapara (Capparis rupestris).


Slika 31: Karepićeva kula u Šantinoj stini Izvor: mrežna stranica JU Park šume Marjan, 9.5.2016.

Poljska kuća – Primjer lijepo očuvane i održavane poljske težačke kuće nalazi se na zavoju iznad

Lubinskog porta. Poljske kuće gradili su splitski težaci kao sklonište od nevremena i za spremanje alata.

Slika 32: Poljska kuća Izvor: Marjanski vrhovi – vodič za posjetitelje

Botićevo šetalište – Od Trumbićeve obale do Solurata pa dalje do Prve vidilice vodi impozantno

stubište građeno od bijelog bračkog kamena. Stubište je izgrađeno 1919./20. godine prema projektu

inženjera Petra Senjanovića. Dio stubišta od Trumbićeve obale do Solurata ima 51 stubu, dok dio od

Solurata do Prve vidilice ima 324 stube širine 3,20 metara.


Slika 34: Pjesma Luke Botića o Marjanu na Marjanskoj šetnici Izvor: mrežna stranica www.wikipedia.hr, 10.5.2016.

Marangunićevo šetalište - Od crkve Sv. Nikole preko Sedla i Šantinih stina do krajnje zapadne točke

Marjanskog poluotoka vodi Marangunićevo šetalište. Ime je dobilo po bračkom iseljeniku, trgovcu i

dobrotvoru Albertu Maranguniću (1876.–1940.) koji je dio svog imetka darovao Društvu Marjan.

Između crkve Sv. Nikole i Sedla nalaze se odmorišta na kojima su postavljene spomen ploče sa

stihovima pjesnika Luke Botića (1830.–1863.) i Jerolima Kavanjina (1641.–1714.)

Prvi marjanski vrh (Kolombatovićevo šetalište) - Već krajem XIX. stoljeća Splićani su zavoljeli šetnje

Marjanom, a Prvi vrh postaje nezaobilaznim mjestom društvenog života. Tako su 1910. godine

uređene dvije kuglane i drveni paviljon te dječje igralište, a 1913. godine izgrađen je i restoran,

prema nacrtima Petra Senjanovića. Tijekom 1925./26. godine sagrađena je zgrada Meteorološkog

opservatorija, a restoran je preuređen u Prirodoslovni muzej. Uz muzej su sagrađeni Zoološki vrt i

Vivarij, a 1928. godine i akvarij s morskom vodom. Na Prvom vrhu svake se godine slavi međunarodni

Praznik rada 1. svibnja, kao i Dan Marjana 9. svibnja. Prvi marjanski vrh visok je 125 metara.

Drugi vrh (Telegrin) - drugi marjanski vrh – Telegrin, visok je 178 metara i najviši je vrh Marjana. Više

autora u imenu Telegrin vidi latinsku riječ peregrinus što znači hodočasnik. Prema istraživanjima Vjeke

Omašića, za vrijeme francuske uprave (1807.-1812.) u Splitu su bila u uporabi dva optička telegrafa od

kojih jedan na Marjanu, pa bi navodno od toga dolazio naziv Telegrin. Godine 1900. na Telegrinu je

podignut križ od bijeloga kamena. Pred kraj Prvog svjetskog rata 1917. godine austrijska vojska ga je

uklonila iz strateških razloga kako ne bi eventualno poslužio neprijatelju kao nišan. Križ je obnovljen

2013. godine. Od Telegrina do Trećeg marjanskog vrha, odnosno Šantinih stina najbolje je ići

Marjanskim putom. Do njega vodi 314 stepenica.

Treći vrh - Treći marjanski vrh visok je 148 metara. Tu je smještena protupožarna promatračnica, u

čijem je podnožju uređena vidilica.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Boti%C4%87

http://www.wikipedia.hr/


Sustipan – Jedan od najljepših splitskih parkova smješten je u dijelu poluotoka Sustipana. Ističe se

bogatom, tipično mediteranskom hortikulturom i ima ''najljepši zalaz sunca na svijetu'', kako je za svog

posjeta Splitu zapisao poznati nobelovac, irski pisac i dramatičar George Bernard Shaw. Sustipan je

stoljećima bio dom crkvenog reda benediktinaca (11. do 15. stoljeće), a od 1825. do 1943. bio splitsko

izvangradsko groblje.

Slika 33: Park poluotoka Sustipan s Glorijetom Izvor: mrežna stranica www.infozona.hr, 9.5.2016.

Dječji grad – od početka 20. stoljeća na Prvom marjanskom vrhu postoji uređeni prostor za djecu.

Prostor je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća devastiran i zapušten. Ponovo se aktivira početkom

2012. godine kad su postavljene tri drvene interaktivne skulpture, izrađene od materijala pronađenog

u marjanskoj šumi. Po originalnoj ideji Efre Avile, osmišljene su kao zagonetke koje potiču razmišljanje,

djece i odraslih. Svaka sadrži više zagonetki različite zahtjevnosti. Efra Avila, porijeklom Bolivijac, ove

skulpture izradio je volonterski uz pomoć mnogih volontera splitskih škola i udruga.

Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan od 2012. godine ovdje organizira proslavu Dana

Marjana, 9. svibnja u suradnji s eko-školama grada Splita, te provodi edukativne programe za

predškolske i osnovnoškolske ustanove s temom povijesti Marjana i zaštite prirode.

Slika 35: Interaktivne skulpture u sklopu Dječjeg grada Izvor: mrežna stranica Park šume Marjan, 13.5.2016.


2.1. Infrastruktura

U razdoblju od 1915. do 1922. godine na Marjanu se izvode veliki građevinski radovi (probijanje

putova, pristup Prvoj vidilici prema Kaštelanskom zaljevu, glavna stubišta od obale do Židovskog

groblja i put do crkve sv. Nikole i dalje preko Sedla do crkve sv. Jere te od Sedla do Drugog marjanskog

vrha). Radove je vodio inženjer Petar Senjanović, arhitekt koji je imao pionirsku ulogu u utemeljenju

arhitektonske kritike u Splitu i težio sintezi lokalnih vrijednosti i globalnog – izvorno europskog

projekta. Slijedio je oblikovne postulate bečke secesije. Po njegovim nacrtima, a pod nadzorom

inženjera Lovre Manole, u secesijskom stilu je izveden, pa početkom ožujka 1914. godine i otvoren

restoran na Prvom marjanskom vrhu (kasnije adaptiran za Prirodoslovni muzej).

Zaštita od požara

U lipnju 1953. godine dovedena je voda na Marjan. Tom prilikom svečano je otvorena česma na Prvom

marjanskom vrhu. Osim što je voda na Marjanu omogućila veću udobnost šetačima i ustanovama na

Marjanu, stvorila se mogućnost obrane šume od požara. Danas su na putu od sjevernih Marjanskih

vrata do uvale Bene strateški raspoređene česme s hladnom osvježavajućom vodom. Splićani ih zovu

prva, druga i treća voda. Kraj prve vode je istoimena plaža, kod druge sjecište nekoliko trim staza, a

treća se smjestila ponad Lubinskog porta. Prometnice na Marjanu, osim za šetnju i rekreaciju, koriste

se kao protupožarni putevi. Najnoviji protupožarni put, dužine 2,76 km izgrađen je na sjevernoj strani

Marjana i spaja Marjanski put s šetalištem M. Tartaglia.

Mediteranske vrste šumskog raslinja sadrže lakozapaljive smole i eterična ulja što ih čini ugroženima

od požara. Prema Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93), Pravilniku o zaštiti šuma od požara (NN

26/03) i Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku

Hrvatsku za tekuću godinu Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan izrađuje godišnji

preventivno-operativni plan zaštite od požara park-šume Marjan. Planom se utvrđuju mjere za

sprječavanje nastanka požara, odnosno način motrenja, obavješćivanja, organizacije i postupaka u

slučaju izbijanja požara, a u svrhu brzog i učinkovitog gašenja nastalog požara.

Osnova za donošenje Plana zaštite od požara je Procjena ugroženosti od požara park šume Marjan.

Prema Preventivno-operativnom planu zaštite od požara park-šume Marjan pravovremeno otkrivanje

požara postignuto je ustrojem motriteljsko-dojavne službe koja obuhvaća motrenje sa motrionica i

motriteljskih mjesta te ophodarenjem pješice ili prijevoznim sredstvima.

Motrenje obavljaju djelatnici Javne ustanove i to na slijedećim mjestima:

1. Marjan „Sedlo“; u razdoblju od 01.01. do 31.12. 0-24 h

2. Marjan „5 klupa“; u razdoblju od 01.06. do 30.09. 7:00-19:00

3. Marjan „Vrh Telegrin“; u razdoblju od 01.06. do 30.09. 0-24 h

Ophodarenje se obavlja samohodno, motorkotačem i automobilom.

Ophodnja se obavlja danonoćno u razdoblju od 01.06. do 30.09. Osim motrenja i ophodnje

organizirano je i danonoćno dežurstvo na rampama radi pravodobnog uključivanja snaga i sredstava

za gašenje, te boljeg osiguranja objekata. Dežurstva se provode u razdoblju od 01.01. do 31.12. na

slijedećim motrilačkim mjestima:


1. Rampa Špinutska vrata;

2. Rampa Oceanografski institut i Karinova krivina;

3. Rampa Vodovodni spremnik-Kaštelanska vidilica.

S obzirom na površinu, konfiguraciju terena, količinu šumskog pokrova i nadmorsku visinu, oprema i

sredstva koja se mogu upotrijebiti za gašenje požara na Marjanu su: voda iz hidranta i autocisterni,

more, naprtnjače, metlenice, motorne pile i granje. Hidrantska mreža je razvedena na sjevernoj strani

od Matoševe ulice do Oceanografskog instituta, a na južnoj strani od Sedla do kraja Marangunićeva

šetališta. Hidranti su smješteni na međusobnoj udaljenosti od 100 m i to na sjevernoj strani 19

hidranata, Sedlo-Sv. Nikola 13 hidranata i 1 hidrant kod Oceanografskog instituta. Navedeni hidranti

su obilježeni (podzemni). Hidrantska mreža napaja se iz gradskog vodovoda.

Struja, vodovod i kanalizacija

Instalacije za električnu struju i vodu se nalaze po cijelom Marjanu osim na području vrha Telegrin,

najvišeg vrha Park šume. Infrastruktura kanalizacije je dostupna u nešto reduciranijem opsegu u

odnosu na struju i vodu. Park-šuma Marjan nema riješen kanalizacijski sustav; s njegove južne strane

cijevi “Vodovoda i kanalizacije” provedene su do „Vile Dalmacije”, dok sa sjeverne strane sustav

završava kraj Spinutskih vrata. Svi objekti koji se protežu na tom zelenom i ekološki zaštićenom pojasu,

a prema grubim procjenama riječ je o sedamdesetak objekata, komunalni problem rješavaju ili preko

crnih jama ili samostojećih, „divljih” kanalizacijskih cijevi koje fekalije izbacuju ravno u more.

Cestovna infrastruktura

S obzirom da je riječ o zaštićenom području koje je od vitalnog značaja za Grad Split, logično je da se

promet Marjanom odvija u bitno reduciranom opsegu u odnosu na regularni promet. Samo

reguliranje prometa prometnicama internog sustava Park-šume je u domeni Javne ustanove, a interni

sustav prometa je omeđen trima rampama:

rampa Spinutska vrata

rampa Vodosprema

rampa Institut

Asfaltirane prometnice za ograničeni dnevni promet stanovnika, vlasnika nekretnina i korisnika koji

obavljaju redovne djelatnosti u Park- šumi su:

cesta koja obuhvaća Šetalište Ivana Meštrovića i Šetalište Marina Tartaglie od rampe Institut

do rampe Bene

cesta koja obuhvaća ulicu Marjanski put i Marangunićevo šetalište od rampe Vodosprema do

rampe Karinova krivina

cesta Kolumbatovićevo šetalište od križanja s ulicom Marjanski put do Zoološkog vrta

Prometnice namijenjene isključivo za prometovanje vozila posebnih službi su:

asfaltirana cesta koja obuhvaća Šetalište Marina Tartaglie od rampe Spinutska vrata do rampe

Bene

Makadamski put Marangunićevo šetalište od križanja s ulicom Marjanski put na Sedlu do

Crkve sv. Nikole

makadamski protupožarni put od ulice Marjanski put do Šetališta Marina Tartaglie

makadamski put Ul. Vatroslava Lisinskog - Židovsko groblje - sv Nikola


Prometnice za neograničeni dnevni promet (24 sata):

cesta koja obuhvaća Šetalište Ivana Meštrovića od križanja s ulicom Dražanac (Zvončac) do

rampe Institut

Javni prijevoz

Na širem području Park šume Marjan prometuje nekoliko linija javnog gradskog autobusnog prijevoza

Promet Split d.o.o.:

linija 7 i 8 (prometuje od Žnjana do Zvončaca);

linija 12 (prometuje od Sv. Frane do Bena);

linija 17 (prometuje od Trstenika do Studentskog doma);

linija 21 (prometuje na području Varoša i Meja, sa polazištem i odredištem u Sv. Frane)

Slika 36: Stajališta javnog prijevoza Izvor: studija e-mobilnosti park šume Marjan

Od postojećih linija javnog prijevoza jedino linija 12 prometuje prema Park šumi Marjan, točnije

prema Ugostiteljsko-rekreativnom centru Bene. Pokrivenost autobusnim stajalištima zadovoljavajuća

je, ali je potrebno uređenje postojećih stajališta sukladno Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN

119/07), kako bi korisnici imali bolju i potpuniju uslugu, te kako bi se zadovoljili sigurnosni zahtjevi.

Parking

Na području Park šume Marjan i šire okolice postoji veliki broj divljih parkirališta koja se uglavnom

koriste u ljetnim mjesecima, kad je zbog marjanskih plaža broj posjetitelja znatno veći.


Slika 37: Postojeća parkirališta Izvor: studija e-mobilnosti park šume Marjan

Parkiralište "crkva sv. Križa";

Dva parkirališta "Šetalište Ivana Meštrovića";

Parkiralište "Studentski dom";

Parkiralište "Gajeva";

Parkiralište "Cankareva poljana";

Parkiralište "Staro rodilište";

Parkiralište "Gimnazija Don Frane Bulić";

Parkiralište "Podgradska";

Parkiralište "Bartola Kašića";

Tri parkirališta "Sustipanski put"

Zbog udaljenosti od ulaza u park šumu posjetitelji Park šume Marjan ne koriste postojeća parkirališta.

Osim udaljenosti, problem je mali kapacitet navedenih parkirališta i njihova rascjepkanost duž

poluotoka što otežava formiranje sustava parkirališta.

Brodski prijevoz

Na području Marjanskog poluotoka nalazi se već postojeća infrastruktura koja može poslužiti kao

pristanište za turističke brodove manjeg kapaciteta. Proširenjem postojeće infrastrukture može se

organizirati brodski turistički (ili javni) prijevoz koji bi prometovao uz obalu poluotoka Marjana.

Postojeća iskoristiva pristanišna infrastruktura:

Institut za oceanografiju i ribarstvo;

Plaža Kašjuni;


Vila Dalmacija;

Plaža Ježinac;

ACI marina Split;

Sportska luka Lučica;

Pristanište za osobe sa invaliditetom

Osim manjih turističkih brodova, postoji mogućnost organiziranja baza za najam kajaka što bi

obogatilo turističke i rekreativne ponudu Park šume Marjan.

Biciklističke i pješačke staze5

Postojeće stanje biciklističkih i pješačkih staza ne zadovoljava sve potrebe park šume, ponajviše iz

sigurnosnih razloga, te zbog manjka poveznica sa glavnim cestama i stazama u Park šumi Marjan.

Biciklisti i pješaci koriste se zajedničkim stazama, što predstavlja sigurnosni rizik na nekim dionicama

staza. Sigurnosni rizik je posebno izrađen na Šetalištu Marina Tartaglie na dijelu od sjevernih

Marjanskih vrata do Ugostiteljsko-rekreativnog centra Bene gdje je prisutan veliki broj šetača koji se

miješaju sa biciklistima.

Slika 38: Biciklističke i pješačke staze Izvor: studija e-mobilnosti park šume Marjan

Rekreacija na Marjanu

Sjeverna strana Marjana, od ulaza do uvale Bene i dalje do Instituta, omiljena je splitska rekreacijska

zona. Sa sjeverne strane Šetališta Marina Tartaglie nalaze se trim staze, a južno, u sjeni borova, male

plaže i uvale. U šetnji i rekreaciji može se uživati i u kasnim večernjim satima zahvaljujući ekološkoj

rasvjeti postavljenoj duž šetališta. Od sjevernih vrata do uvale Bene promet motornim vozilima strogo

je zabranjen, a od Bena do Instituta prometovati mogu samo vozila s posebnom dozvolom.

5 Studija e-mobilnosti park šume Marjan


Marjan je jedan od kolijevki hrvatskog sportskog penjanja. Rijetko se koji grad može pohvaliti

prirodnim penjalištem u samom svom središtu. Zbog gotovo idealne mikroklime koja omogućuje

penjanje i za najhladnijih zimskih dana te prekrasnom prirodnom okruženju udaljenom od centra

grada 15 minuta šetnje, Marjan se s pravom naziva penjačkom oazom. Prevladavaju smjerovi lakših i

srednjih težina, a od postojećih 80-ak, svaki je vrhunske kvalitete, uređeni po pravilima i propisima

Internacionalne Alpinističke Unije. Iako su prirodno penjalište, Šantine stijene su stanište sova Ušara i

šišmiša te bi se staništa ovih životinjskih vrsta nužno trebalo zaštititi kao značajni krajobraz6 i sačuvati

na Marjanu, dok bi se istovremeno trebali odrediti novi pravci pogodni kao penjalište koji neće

ugrožavati staništa.

Na Benama postoje sprave za vježbanje, no one su dotrajale pa je njihovo obnavljanje i

nadopunjavanje nužno.

Potrebno je razdvojiti biciklistički i pješački promet, na način da se prometnice klasificiraju prema

namjeni. U slučaju da nije moguće razdvojiti određene modove prometa sa staze, stazu je potrebno

fizički podijeliti i osigurati sigurno odvijanje prometa za sve sudionike.

Na području park šume nalazi se i vatrogasni put na kojem je potrebno omogućiti biciklistički i pješački

promet uz osiguranje dovoljnog kolničkog prostora za neometan pristup vatrogasnih i interventnih

vozila.

Kupališta

Plaža Prva voda – Na putu od sjevernih Marjanskih vrata do uvale Bene strateški su raspoređene

česme s hladnom osvježavajućom vodom. Splićani ih zovu prva, druga i treća voda. Kraj prve vode je

istoimena plaža, kod druge sjecište nekoliko trim staza, a treća se smjestila ponad Lubinskog porta.

Bene – Nalaze se na sjeveroistočnom dijelu Marjana. Dijelom pješčana plaža, smještena je u borovoj

šumi pružajući tako svojim posjetiteljima prirodan hlad. Dodatni sadržaji na plaži, kao što su restoran,

teniski tereni, igralište za djecu, tuševi, kabine za presvlačenje čine je idealnom za sve posjetitelje.

Također, dio plaže opremljen je i za osobe sa invaliditetom. Inače, uvala Bene je dobila ime po

starohrvatskoj crkvici sv. Benedikta, danas ruševini. Njene ostatke se pronašlo 2002. godine. Bila je

građena u predromaničkom stilu, a datira iz 9.-11. stoljeća. Postoje pisani dokazi i o drugim crkvicama,

ali su one tijekom vremena porušene, te su se izgubili materijalni tragovi njihovog postojanja.

Kašjuni – Sa jugozapadnog dijela Marjana pruža se predivan pogled na plažu Kašjuni koja se smjestila

u njegovom podnožju. Ovu popularnu splitsku plažu karakterizira velika šljunčana uvala, te obiluje

ostalim sadržajima, kao što su ugostiteljski objekti i kabine za presvlačenje.

6 Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. U Hrvatskoj su trenutno zaštićena 84 značajna krajobraza.


Kaštelet i Ježinac – Dvije šljunčane plaže koje se nadovezuju jedna na drugu, također se nalaze u

podnožju Marjana. Osim što su omiljene kod obitelji sa malom djecom, pogodne su i za ostale uzraste.

Kao i drugdje i ovdje imate ugostiteljske objekte, tuševe i kabine za presvlačenje. Plaža Ježinac osim

što je popularna kod umirovljenika, može se pohvaliti i činjenicom što o njenoj čistoći i izgledu brine

eko udruga "Ježinac"

2.2. Posjetitelji

Iako ne postoje egzaktni podaci o prosječnom broju posjetitelja, naime kamere instalirane na Marjanu

su u funkciji osiguranja zaštićene kategorije, a ne u funkciji prebrojavanja posjetitelja, ipak se

ekstrapolacijom može odrediti približan broj rekreativaca koji konzumiraju blagodati prirodnih ljepota

ove park - šume. Posljednje istraživanje posjećenosti Marjana zabilježeno je 2009. godine i to u

jesenskim mjesecima koji su obilovali kišom i vjetrovitim vremenom, stoga dobiveni rezultati

predstavljaju normalnu, pa vjerojatno i ispodprosječnu posjećenost. Druga napomena se odnosi na

prvo iskustvo u mjerenju koje je iznijelo i neočekivane činjenice da je posjetitelje Marjana nakon

ulaska u Marjan izrazito teško pratiti u kretanju. Naime, dobar dio šetača, protivno pred-istraživačkim

očekivanjima, ne dolazi direktno do okretišta Bene već prošetaju dužinu koja im je uobičajena ili

određena vremenski te se okrenu i vraćaju natrag. Drugi pak preko šumskih puteva odlaze na drugu

stranu. Kontrolna točka Bene se tako u ukupnom rezultatu pokazala neiskoristivom zbog

nemogućnosti razaznavanja radi li se o prolasku novog subjekta, ili o povratku kružnog

biciklista/šetača.

Provedeno istraživanje je sugeriralo sljedeće rezultate:

Sjeverni pravac (Sjeverna vrata - Prva voda - Bene) u promatranom vremenskom intervalu

(listopad, studeni i prosinac 2009.) posjećuje prosječno 1.500 osoba dnevno

Istočni pravac (Prva vidilica - Sv. Jere - ZOO) u promatranom vremenskom intervalu

(listopad, studeni i prosinac 2009.) posjećuje prosječno 1.100 osoba dnevno

Bitno je naglasiti kako gore navedeno istraživanje obuhvaća dio dana od 08:00 do 18:00, dakle

zanemario se dio posjetitelja koji prije i nakon spomenutog vremena dolaze na Marjan. Na osnovu

činjenice da su dobiveni rezultati za jesenski period koji je obilovao kišom i na osnovu činjenice da je

od 2009. naovamo Split doživio galopirajući turistički uzlet, a koji kao posljedicu ima rapidno

povećanje broja turista na Marjanu u ljetnim mjesecima, primjenom konzervativne procjene

zaključuje se kako Park - šumu Marjan u 2015. godini u prosjeku posjećuje cca 4.000 osoba dnevno.

Slični podaci dobiveni su i povremenim brojanjima posjetitelja tijekom studije, u nekoliko navrata, u

različitim mjesecima i vremenskim uvjetima.

Utoliko – godišnja procjena broja posjetitelja Park-šume Marjan iznosi 1.460.000 osoba, čime bi se

Park-šuma Marjan svrstala po broju čak ispred NP Plitvička jezera, postajući najposjećenije

zaštićeno područje prirode u Republici Hrvatskoj.


Riječ je o procjeni koja se ne temelji na sofisticiranim statističkim modulima, dakle odstupanja su

moguća, ali ne velika. Naime, kao što je već spomenuto, od posljednjeg ispitivanja broja posjetitelja

na Marjanu 2009. grad Split je postao turistički hit koji, po broju posjetitelja i broju noćenja, iz godine

u godinu ruši turističke rekorde u Republici Hrvatskoj. U skladu s tim, znatan dio inozemnih i domaćih

turista uključuje Marjan u svoj obilazak, a dobar dio njih bira upravo marjanske plaže (Bene, Prva voda

i brojne uvale) budući da pružaju mogućnost uživanja u spoju čistog Jadranskog mora i prekrasne

mediteranske vegetacije.

2.3. Promocija

Prioritetni cilj odsjeka za promociju Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan je utjecanje

na javnu svijest o značaju park-šume Marjan u životu ljudi Grada Splita, te planiranje i realiziranje

novih sadržaja u svrhu oplemenjivanja ovog zaštićenog prirodnog dijela grada. Budući da Marjan nije

samo brdo, Park-šuma, on je dio mita o Splitu i Splićanima, te najljepši i najpitomiji ukras ovog

jedinstvenog grada potrebno ga je prezentirati što širem broju posjetitelja, a putem podizanja svijesti

posjetitelja i građana Splita još više zaštititi kako bi se spriječilo njegovo propadanje i daljnje

iscrpljivanje.

Promotivne aktivnosti u funkciji brendiranja su u domeni odjela promocije Javne ustanove za

upravljanje Park-šumom Marjan. U proteklih par godina značajno se povećao opseg promotivnih

aktivnosti u kojima Ustanova implicitno ili eksplicitno participira:

KULTUROLOŠKI VODIČ: Vodič namijenjen lokalnom stanovništvu kao i posjetiteljima Splita

koji opisuje marjanske znamenitosti, crkvice, staze, muzeje, ugostiteljske sadržaje. Tekst je

preveden na engleski jezik, a također je osmišljen i način oglašavanja unutar vodiča putem

kojeg bi bilo moguće prihodovati određena sredstva za daljnje tiskanje.

SPLIT IN YOUR POCKET: Brošura namijenjena turistima grada Splita u kojoj je izrađena info

stranica o Park šumi Marjan kako bi privlačila turiste i promovirala istu.

INFO - CENTAR NA 1. VIDILICI: U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Splita tijekom 2013.

pokušano je dogovaranje preuređenja punkta na Prvoj vidilici (kućica u sklopu južnog zida

Židovskog groblja), te organiziranje info-punkta gdje bi se pružale informacije posjetiteljima i

mogućnost vođenih tura. Iako je zbog problema u imovinsko - pravnim odnosima došlo do

stagnacije u realizaciji ove ideje, ista i dalje ostaje aktualna jer je od enormnog značaja za

rapidno povećanje broja posjetitelja, ali i kvalitete obilaska koji bi se posjetiteljima pružao.

Osim gore spomenutih aktivnosti važno je istaknuti suradnju s osnovnim i srednjim školama,

vrtićima, kao i sudjelovanje u obilježavanju Dana zaštite prirode, Dana proljeća, Dana planeta

Zemlje, Svjetskog dana zaštite okoliša, a hvalevrijedna je i akcija „Sadimo zajedno na Marjanu“

koja se realizira u suradnji s Centrom za socijalnu skrb.

Tijekom proteklog perioda tiskan je „Vodič kroz Marjan“ (prosinac, 2014.), te njegova

engleska verzija (rujan, 2015.)

U svibnju 2015. godine tiskane su marjanske novine pod nazivom „Marjanska pošta“ u kojima

se nalazi izbor članaka iz raznih novina od početka prošlog stoljeća do današnjih dana. Novine

se mogu kupiti u Muzeju Grada Splita.


Tijekom protupožarne sezone (lipanj-listopad) 2015. izdana je „Mapa Park-šume Marjan“ s

namjerom promoviranja zaštite Marjana od požara, te promocije samog Marjana kao park-

šume, zaštićenog dijela prirode. Ovaj materijal dostupan je u Info-centrima TZ Grada Splita.

Planira se šira distribucija u idućoj godini, prije same PPZ sezone.

Jednom godišnje također se vrši nabavka promotivnih materijala kao što su platnene torbe,

notesi, šalice, miševi, usb stickovi, kalendari... Svakako bi postojala potreba ujednačavanja

vizualnog identiteta Park-šume Marjan te bi bilo neophodno izraditi što kvalitetniji dizajnerski

materijal koji bi Marjan dostojno prezentirao u javnosti.

S UMAS-om je planirana radionica izrade „Marjanskog suvenira“.

Prodaja ovih do sada publiciranih materijala, a i eventualnih promotivnih materijala koji će se

izrađivati, nije još omogućena (dopuna registracije u procesu).


3. TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI UPRAVLJANJA PARK-ŠUMOM MARJAN

Zone obuhvata Park-šume Marjan

Zbog svojih geomorfoloških i bioloških razlika Marjan u svojoj punini od 300,29 ha možemo podijeliti

u sljedeće zone:

I zona – šumsko-gospodarski pojas

II zona – južne padina

IIa – poljoprivredno zemljište

IIb – mješovita namjena

IIc – postojeće građevine

III zona – rekreacijska zona

IV zona – zona nautičkog korištenja

V zona – Sustipan, Zvončac

Karta zoniranja Park-šume Marjan je prikazana na slici br. 39.

Svaka od gore navedenih zona ima svoje specifičnosti koje treba adekvatno valorizirati i uklopiti u

cjelokupnu sliku o Marjanu.

Navedenih 5 zona, moguće je dodatno podijeliti u:

- Zona aktivne zaštite – koja obuhvaća zonu šumsko-gospodarskog pojasa, Sustipan te zonu

povremenog intenzivnog korištenja za vjerska i kulturna zbivanja (sv. Jere, sv. Nikola, sv. Jure,

Gospa od Betlehema)

- Zona korištenja i rekreacije – koja obuhvaća poljoprivredna zemljišta, stanovanje u zakonito

i nezakonito izgrađenim objektima, rekreacijsku zonu (Kašjuni, Kaštelet, Zvončac i Ježinac) te

zonu nautičkog korištenja


Slika 39: Karta zoniranja Park-šume Marjan Izvor: Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan

Istraživanje interesa i potreba šire skupine dionika Park-šume Marjan

za održivi razvoj njenih kapaciteta

Tijekom izrade Studije održivog razvoja park-šume Marjan organizirane su radionice, javne rasprave,

fokus grupe te anketiranje posjetitelja na Marjanu kako bi se svi sudionici i dionici upoznali s načinom

izrade Studije te kako bi bili u mogućnosti izreći svoje prijedloge za održivi razvoj Park-šume Marjan.

Popis radionica za izradu Studije održivog razvoja park-šume Marjan zajedno s brojem sudionika vidljiv

je u tablici br. 4.

Organizirane su dvije interne radionice Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan na kojima

su ustanovljene: vrijednosti park-šume Marjan, potrebne aktivnosti u cilju razvoja park-šume Marjan,

vizija park-šume Marjan i temeljni ciljevi razvoja u odgovarajućem vremenskom okviru.

Nakon internih radionica organizirane su dvije javne rasprave za širu skupinu dionika s ciljem njihovog

upoznavanja sa Studijom održivog razvoja park-šume Marjan. Javnim raspravama su identificirani

osnovni problemi upravljanja park-šumom Marjan.

Nakon javnih rasprava uslijedile su četiri fokus grupe održane u prostorijama Fakulteta

građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu koje su podijeljene u četiri tematska područja:


1. Kultura i turizam

2. Sport i rekreacija

3. Okoliš i bioraznolikost i

4. Opća infrastruktura.

Fokus grupe su organizirane za predstavnike Grada Splita i TZ Split, Komunalnih službi, udruge i

klubove koji se bave sportom i rekreacijom, škole i predškolske ustanove u svrhu uvođenja

edukacijskih programa u sklopu park-šume Marjan, muzeje i ostale kulturne, znanstvene i vjerske

ustanove unutar park-šume, predstavnike gradskih kotara na području park-šume, nevladine udruge

kao što su: Društvo Marjan, Udruga Sunce, Udruga Merjan, Zeleni Dalmacije, predstavnike

ugostiteljskih objekata na području park-šume, predstavnike udruga za osobe s posebnim potrebama

na području grada Splita, turističke agencije i ostale dionike.

Paralelno s radionicama, javnim raspravama i fokus grupama organizirano je anketiranje posjetitelja

na Marjanu (Prilog 1) te WEB anketiranje. U svrhu izrade Studije održivog razvoja park-šume Marjan,

osim ideja sudionika na navedenim radionicama, korišteni su prijedlozi i ideje šire skupine dionika

prikupljeni anketiranjem.

Tablica 4: Popis radionica za izradu Studije održivog razvoja park-šume Marjan

Rb Datum i lokacija radionice Broj sudionika

1 Prva interna radionica, 24.9.2015. – JU park-šuma Marjan 11

2 Druga interna radionica, 20.10.2015. - JU park-šuma Marjan 12

3 Prva javna radionica, 12.1.2016. – Gradska knjižnica Marka Marulića 15

4 Druga javna radionica, 13.1.2016. - Gradska knjižnica Marka Marulića 22

5 Prva fokus grupa „Turizam i kultura“, 29.4.2016. – Fakultet građevinarstva, geodezije i arhitekture

10

6 Druga fokus grupa „Sport i rekreacija“, 29.4.2016. – Fakultet građevinarstva, geodezije i arhitekture

5

7 Treća fokus grupa „Okoliš i bioraznolikost“, 9.5.2016. – Fakultet građevinarstva, geodezije i arhitekture

12

8 Četvrta fokus grupa „Opća infrastruktura“, 9.5.2016. – Fakultet građevinarstva, geodezije i arhitekture

10

UKUPNO: 97

Izvor: izrada autora


Izrada koncepta održivog razvoja park-šume Marjan, definiranje

razvojnih potencijala i projekata

Inventarizacija i mapiranje postojećih razvojnih potencijala park-šume Marjan, njenih turističko-

gospodarskih i prirodnih znamenitosti, koja je prikazana u dijelu analize stanja i vrijednosti park-

šume Marjan – korištena je kao temelj za izradu koncepta održivog razvoja.

Definirani su ključni problemi u svrhu održivog razvoja Park-šume Marjan:

1. IMOVINSKO PRAVNI ODNOSI

Osnovno pitanje i problemi s kojima se Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan i ostali

dionici susreću su:

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi na području park-šume Marjan

predstavljaju kočnicu održivom razvoju i prosperitetu park-šume Marjan.

U trenutku pisanja ove Studije, u tijeku je ustanovljavanje stanja vlasništva na području park-šume

Marjan, čiji se rezultati očekuju krajem 2016. godine.

Prema trenutnim saznanjima na području park-šume Marjan postoji 166 katastarskih čestica koje su

upisane u Katastar te 19 neupisanih. Površina čestica upisanih u Katastar iznosi 23,17 ha.

Otvoreno pitanje vlasništva za sobom neupitno vuče niz drugih, uglavnom infrastrukturno-razvojnih

pitanja kao što su rješavanje prometnica i prateće prometne infrastrukture, kanalizacije, dostupnosti

– a koje nužno otvaraju pitanje zonacije i granica park-šume Marjan.

Istraživanjem interesa i potreba šire skupine dionika Park-šume Marjan za održivi razvoj njenih

kapaciteta ustanovljeno je da:

1. Posjetitelji park-šume Marjan nisu upoznati s njenim granicama, a sukladno tomu teško je

očekivati da je njihova predodžba i način ponašanja unutar ovog zaštićenog područja u skladu s

pravilnicima (većina građana misli da su granice Park-šume Marjan granice prometnih rampi)

2. Postoji nepovjerenje u sustav jer je park-šuma Marjan gotovo preopterećena raznim pitanjima i

pravilnicima koji su gotovo u koliziji. Neosporno je da se važeći zakonski propisi i pravilnici koji su

na snazi poštuju, ipak inicijativa za izmjenama koji će svim uključenim dionicima pomoći na

rješavanju niza otvorenih pitanja – postoji.

Također, neka od elementarnih pitanja nisu još uvijek definirana pravilnicima kao što je pitanje

održavanja privatnih parcela te određivanje kazni ukoliko se vlasnici ne pridržavaju istog. Navedeno

se treba donijeti kako za vlasnike – fizičke osobe, tako i za pravne subjekte. Poruka kakva se danas

šalje, nije u skladu sa suvremenim standardima zaštite prirode. Naime, ne može se dopustiti da se

šumska područja šire na poljoprivrednim parcelama i obrnuto. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

je prvi korak „uvođenja reda u veliku sliku Marjana“.


2. GRANICE PARK ŠUME MARJAN

Sukladno nastojanjima za pridržavanjem jasno utvrđenih pravila unutar park-šume Marjan, te njenog

održivog razvoja otvara se ključno pitanje:

Redefinirati granice park-šume Marjan ili ne?

Rješavanje pitanja granica i vlasništva je temeljno radi uspostavljanja odgovornosti i pokretanja

nužnih promjena. Dva su mogućnosti rješavanja pitanja redefiniranja granica:

1. OPCIJA 1

Koristiti postojeću zonaciju, utvrditi jasna pravila i procedure optimalna za sve dionike, a pri

tom uvažavajući suvremene standarde zaštite prirode imajući na umu da se radi o

zaštićenom prirodnom području.

Ova opcija bi podrazumijevala konačno pridržavanje mjera zaštite u park-šumi Marjan u

području cijelog njenog postojećeg opsega (300,29 ha), što znači strogo definiranje

nemogućnosti gradnje unutar granica park-šume, rješavanje problema mobilnosti i prometa

u mirovanju, pridržavanje pravilnika o namjeni prostora i svih ostalih propisa i zakonskih

odredbi.

Ova opcija uključuje stoga da grad Split, kao osnivač JU Park-šume Marjan postane svjestan

razloga njezinog osnivanja, kao i potreba za ulaganjem koje postojeća zonacija i granice nose

– a označavaju ulaganja na razinama više desetaka mil. EUR da bi Park šuma Marjan u

postojećim granicama ostvarila punu razinu zaštite kako je zakonom predviđeno

2. OPCIJA 2

Redefinirati granice park-šume Marjan primarno se fokusirajući na zonu aktivne zaštite

(196,24 ha pod vegetacijom), ograditi područje, uvesti kamere i pridržavati se stroge

konzervativne zaštite unutar prostora, s strogim definiranjem izgleda, sadržaja, uvjeta

korištenja prostora, prometovanja i ostalih aktivnosti

Prihvaćanje jedne od navedenih opcija vezanih uz redefiniranje granica ovisi o volji i želji za

zajedničkim djelovanjem odgovornih institucija i o financijskim mogućnostima. Da bi bila održiva, u

park-šumu Marjan je potrebno ulagati. To je jedino mjerilo da bismo ostvarili njenu svrhu, cilj i viziju

te da bi se postojeće stanje opterećeno nizom problema – započelo mijenjati.

Ulagati ima smisla samo u nešto što se koristi ili se u budućnosti želi koristiti. Ukoliko park-šuma

Marjan nije korištena odnosno posjećivana od strane stanovnika Grada Splita i šire okolice te turista

– tada park-šuma Marjan nije održiva.


Zaključak je jasan:

Revitalizacija i održivi razvoj Park-šume Marjan primarno ovisi o broju posjetitelja i korisnika

blagodati ove „zelene oaze“ Grada Splita.

3. NEPOSTOJANJE SUSTAVA ZA PRAĆENJE BROJA POSJETITELJA U SVRHU PODRŠKE KLJUČNIM

ODLUKAMA

Prilikom izrade ove Studije provedena su mjerenja posjetitelja Marjana na četiri marjanska ulaza, na

osnovu kojih se njihovom ekstrapolacijom došlo do broja posjetitelja park-šume Marjan.

Prosječan dnevni broj posjetitelja park-šume Marjan tokom cijele godine iznosi 4.000 ljudi, s tim da

ljeti za sunčanih dana, dnevni broj posjetitelja 7.000, a zimi do 2.000.

Svakako, provedena mjerenja su inicijalna i služe isključivo za definiranje razvojnih potencijala i

projekata park-šume Marjan te se kao takva ne mogu koristiti u statističkim analizama i istraživanjima.

Za bilo kakva znanstvena istraživanja te za izradu studija predizvodljivosti razvojnih projekata park-

šume Marjan nužno je pratiti broj posjetitelja i imati egzaktne brojeve.

Kod svakog projekta, neovisno o izvoru njegovog financiranja, nužno je utvrditi broj potencijalnih

korisnika da bi se provela Cost-benefit analiza7.

U srži svakog projekta nalazi se pitanje: Kome je projekt namijenjen? Odgovor je: posjetiteljima.

7 Cost-benefit analiza (engl. Cost-benefit analysis) je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostatci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit) te se smatra osnovom za donošenje ispravnih odluka i za korekciju projekata.

RJEŠENJE:

Predlažemo:

- ili korištenje postojeće zonacije park-šume Marjan na način da vlasnici budu uključeni u Plan

upravljanja na zadovoljavajući način za sve uključene, postavljajući i pridržavajući se jasno

utvrđenih pravila unutar granica park-šume – uz istovremeno rješavanje gorućih pitanja

(imovinsko pravni odnosi, mobilnost i promet u mirovanju, namjena prostora, koncesijska i

druga odobrenja u skladu s uvjetima postavljenima od strane Park-šume)

- ili redefiniranje granica park šume na zonu aktivne zaštite (šumsko-gospodarski pojas,

Sustipan i crkvice) na način da se postavi izrazito konzervativna zaštita uz sigurnosni pregled

kamerama, označavanje i fizičko ograđivanje granica (gdje je to moguće) i zabrana svih oblika

gradnje i prijevoza, a koji nisu u službi nadležnih tijela u navedenom području

RJEŠENJE:

Uvođenje sustava za praćenje broja posjetitelja Park-šume Marjan.


Već smo naglasili da održivi razvoj park-šume Marjan nužno ovisi o broju posjetitelja i njihovom

povećanju. Marjan ne bi trebao biti samo zeleno brdo na koje će nam pogled padati iz drugih dijelova

Grada Splita i šire okolice.

Marjan treba koristiti! U Marjan treba ulagati! Marjan je neiscrpan ekološki resurs Grada

Splita, ali treba nužno postati valjano vrednovan u svim svojim aspektima: biološki, kulturno,

turistički, sportsko-rekreacijski, edukativno i sociološki. Ulaganja u Marjan trebaju biti

objedinjena oko glavnog cilja: Vraćanje starog sjaja i duha Marjanu!

Kako Marjanu vratiti staru slavu? Dva su pravca u kojima bi se napori trebali iskazati, a koja su

međusobno povezana:

Sustavnobrendiranjepark-šume Marjan u cilju povećanja broja posjetitelja

Sustavno i plansko ulaganje u park-šumu Marjan u cilju održavanja, unaprjeđivanja i osnaživanja svih aspekata park-šume


3.3.1. Sustavno brendiranje park-šume Marjan

Točkom 2.3. Promocija ove Studije iznesene su aktivnosti odjela Promocije pri Javnoj ustanovi za

upravljanje Park-šumom Marjan. Informiranje građana i posjetitelja o park-šumi Marjan neminovno

raste iz godine u godinu.

Ipak, za sustavno brendiranje potrebno je učiniti više, mnogo više.

Svi aktualni strateški i planski dokumenti Grada Splita i Splitsko - dalmatinske županije trebali bi

obuhvatiti park-šumu Marjan kao jedan od strateških resursa Grada Splita. Ukoliko razvojni

dokumenti ne prepoznaju jedinstvenost, prominentnost i relevantnost park-šume Marjan, teško je

očekivati značajnija financijska ulaganja navedenih jedinica lokalne i regionalne samouprave u

revitalizaciju park-šume Marjan i mijenjanje svijesti posjetitelja o njenoj važnosti.

Park-šuma Marjan nije izdvojena oaza koja je sama sebi svrha. Park-šuma Marjan postaje svrsishodna

ukoliko je povezana i kao resurs uključena u razvojne projekte Grada, Županije, Turističke zajednice,

muzeja i ustanova na njenom području, svih udruga organiziranim u svrhu očuvanja Marjana,

sportskih i rekreacijskih društava i klubova, obrazovnih institucija i svih ostalih dionika.

Suradnjom dionika u cilju brendiranja park-šume Marjan osigurava se bolja povezanost svih dionika,

ali i bolje osiguranje financijske konstrukcije uključenih. Naime, jačanje vidljivosti park-šume Marjan,

na jednom mjestu okuplja temeljne institucije koje udruženim snagama mogu raditi na progresu

prosperiteta građana, multiplikaciji kulturno-turističke ponude, osnaživanju sportskog duha, te

očuvanju i jačanju svijesti posjetitelja i stanovnika svih naraštaja o važnosti očuvanja ovog prirodnog

resursa.

Unutar provedenih fokus grupa identificirani su konkretni koraci i projekti brendiranja park-šume

Marjan koji uključuju:

a) Otvaranje Info pulta Park-šume Marjan u centru Grada Splita, čime bi se na istaknutoj

lokaciji promoviralo park-šumu i događanja unutar Marjana. Ukoliko potencijalni

posjetitelji nisu upoznati s resursima i događanjima koja im se nude, nije logično očekivati

značajnije povećanje broja posjetitelja park-šume Marjan, posebice od strane turista u

ljetnim mjesecima. Potencijal koji bi otvaranje Info pulta Park-šume Marjan mogao

ostvariti poglavito u ljetnim mjesecima nikako nije zanemariv uzimajući u obzir činjenicu

turističkog uzleta koji Grad Split bilježi posljednjih godina.

RJEŠENJE:

Uspostaviti kvalitetnu, dugoročnu suradnju sa institucijama i dionicima park-šume Marjan i

uložiti napore u povećanu informiranost o park-šumi Marjan uključujući sve segmente –

domaće i inozemne posjetitelje.


b) Postavljanje Info pulta na Prvoj vidilici. Postoji potreba da se objekt manje površine stavi

u funkciju u cilju informiranja posjetitelja o park-šumi Marjan. U sklopu ovakvog objekta

bila bi moguća prodaja karata i suvenira park-šume Marjan. Prodaja karata sa svim

ucrtanim putovima i objektima unutar park-šume u cilju informiranja posjetitelja je tim

više nužna ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da je javnim mijenjem identificiran problem

manjkavosti trenutne signalizacije svih objekata i sadržaja unutar park-šume Marjan, a o

čemu će u narednim poglavljima biti riječi.

c) Dobivanje dozvole i izrada tipičnih suvenira za park-šumu Marjan kojima bi Javna

ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan nudila opipljiv proizvod, brendirala Marjan

i ostvarivala vlastite prihode

Kada govorimo o sveobuhvatnom brendiranju park-šume Marjan ovdje ne mislimo samo na oblik

logotipa park-šume, odnosno izgradnju vizualnog identiteta, dodavanje nove boje postojećem logu ili

stvaranje određenih oznaka za identifikaciju park-šume. Drugim riječima, ne mislimo samo na

kreiranje vanjskih atributa.

Brand i brendiranje je puno više od vanjskog atributa poslovnog subjekta. Prema P. Cotleru i K. Kelleru

„Brend predstavlja marku, ime, pojam, termin, znak, simbol, dizajn, oblik ili kombinaciju svega

navedenog, čija je namjena identificiranje dobara ili usluga i njihovo razlikovanje (diferenciranje) od

konkurencije.“ Konkretno, cilj koji se brendiranjem park-šume Marjan želi postići je dosljedno

prenošenje nezaboravnog doživljaja posjete koji je jedinstven i povezan samo za ovu destinaciju.

Promatrajući destinaciju park-šume Marjan neupitno je da se ista sjedinjuje i s destinacijom Grada

Splita, zbog čega još jednom naglašavamo važnost uspostavljanja dugoročne suradnje svih dionika.

Što park-šuma Marjan danas nudi? Kakav doživljaj može nuditi posjetiteljima? Na ova i još mnoga

pitanja trebala bi odgovor dati Studija sustavnog brendiranja park-šume Marjan.

Za realnu šansu da park-šuma Marjan privuče posjetitelje kojima će prenijeti nezaboravan doživljaj

posjete potrebno je sljedeće:

RJEŠENJE:

Riješiti fundamentalno otvoreno pitanje imovinsko-pravnih odnosa, donijeti jasne i nedvojbene

pravilnike upravljanja park-šumom Marjan za sve dionike, sveobuhvatno brendirati Marjan

prenoseći nezaboravan doživljaj posjete svim posjetiteljima te sustavno i planski ulagati u park-

šumu Marjan.


3.3.2. Sustavno i plansko ulaganje u park-šumu Marjan

U cilju održavanja, unaprjeđivanja i osnaživanja svih aspekata park-šume Marjan nužno je provođenje

sustavnog i planskog ulaganja u:

a) Eko-održivi prometni sustav park-šume Marjan i provođenje razvojnih projekata u

području pristupačnosti i prometnog sustava svih dijelova park-šume

b) Održivu turističko-gospodarsku valorizaciju park-šume Marjan i provođenje razvojnih

projekata u području sporta, rekreacije, turizma i kulture na području park-šume

c) Uspješnu prezervaciju i zaštitu bioraznolikosti park-šume Marjan

3.3.2.1. Eko-održivi prometni sustav park-šume Marjan

Prema Studiji e-mobilnosti Park-šume Marjan koja je u izradi, navodi se zaključak da je prometni tok

šireg područja park-šume Marjan prilično opterećen u vrijeme turističke sezone te da rješenje

prometa u mirovanju nije adekvatno riješeno.

Kao jedna od mogućih opcija smanjivanja prometnog opterećenja navodi se poticanje održive

mobilnosti koja podrazumijeva smanjivanje emisije štetnih plinova iz pokretnih izvora (vozila),

korištenje inteligentnih transportnih sustava sa svrhom povećanja protočnosti prometnog toga, te

bolji pristup planiranju prometnog sustava. Cilj je što više rasteretiti zaštićeno područje – park-šumu

Marjan od utjecaja prometnog sustava.

Kao moguće rješenje Studija e-mobilnosti Park-šume Marjan navodi uvođenje posebne linije javnog

prijevoza koja će prometovati na području park-šume i povezivati je s ostalim kotarima grada Splita,

koristeći eko autobus s niskom emisijom štetnih plinova. Osim uvođenja nove ekološki prihvatljive

linije autobusa, navodi se mogućnost korištenja ekoloških bicikli i motocikli, a koji se već iznajmljuju

na Sjevernim vratima.

Opravdanost uvođenja linije javnog prijevoza nije bilo moguće utvrditi jer nije provedena anketa, niti

postoje recentniji podaci o broju posjetitelja park-šume Marjan, od onih prikupljenih 2009. godine od

strane marketinške agencije Artur Erceg.

Provedeno istraživanje interesa i potreba šire skupine dionika park-šume Marjan, a i u skladu sa

Studijom e-mobilnosti park-šume Marjan dovodi do zaključka da je:

Razina pristupačnosti i dostupnosti park-šume Marjan relativno niska zbog loše pokrivenosti park-

šume linijama javnog prijevoza, malog kapaciteta prometa u mirovanju i nezadovoljavajućeg stanja

biciklističkih i pješačkih staza.

Slijedom navedenog jasno je iskazana potreba za uvođenje ekološkog prijevoza u području park-šume

Marjan koji bi u potpunosti zadovoljio potrebe svih korisnika.

Diskusija na provedenim radionicama, javnim izlaganjima i fokus grupama se u cilju rješavanja ovog

pitanja razvila u smjeru uvođenja sljedećih oblika prijevoza: žičara, podzemna uspinjača i jačanje

javnog eko prijevoza.


Inicijalna ideja uvođenja žičare se u jednom trenutku tijekom radionica pokazala nezadovoljavajućem

jednog dijela šire skupine dionika park-šume Marjan zbog izmjene vizure Marjana. Osim ideje

uvođenja žičare, postoji ideja probijanja tunela za podzemnu uspinjaču koja bi imala sve odlike žičare,

međutim ne bi nagrđivala vizuru Marjana. Svakako ova opcija uvođenja ekološkog prijevoza je daleko

najskuplje rješenje, međutim izuzetno je uspješno primjenjena u sličnim gradovima – primjerice

Barcelona - Montjuic. Rješenje uvođenja i proširenja eko javnog prijevoza sa sobom prati

infrastrukturne izmjene i unaprjeđenja: poboljšanje i unaprjeđenje prometnica, proširenje istih te

unaprjeđenje autobusnih stajališta. Uvođenje bilo kojeg od navedenih rješenja nužno prati izrada pre-

feasibility studije (predstudije izvedivosti) u kojoj bi se detaljno identificirali svi problemi te bi se

ocijenila sva moguća rješenja.

Marjan treba biti pristupačan i dostupan za sve interesne skupine (starije osobe, osobe s

invaliditetom, inozemne posjetitelje, itd.), što s obzirom da se radi o brdu, a da je broj posjetitelja

najčešći upravo u ljetnim mjesecima s iznimnim vrućinama, to nikako nije.

Primjerice – starijim osobama i osobama s invaliditetom, slabo je pristupačna i Prva vidilica, kao

osnovni punkt Park-šume Marjan, zbog nepostojanja autobusne linije, pristaništa ili javnog prijevoza

do iste.

Problem posebice postaje izražen u slučaju vraćanja sjaja Prvom vrhu – koji je ima 100 godina imao

više sadržaja i posjetitelja, nego što to ima danas, kada je grad i okolica 10 i više puta napučenija, a

grad posjećuje nemjerljivo više turista – posjetitelja, a u čijem bi slučaju isti bio gotovo pa

nepristupačan velikom broju potencijalne publike i posjetitelja novih sadržaja.

Konačno rješenje ovog problema, koje je preko 60% ispitanika i sudionika svih provedenih istraživanja

interesa i potreba u sklopu izrade ove Studije navelo kao iznimno značajno, će ovisiti o provedenoj

studiji izvodljivosti čiji je cilj prikazati najbolje odabrano rješenje na temelju faktora kvalitete.

PRIJEDLOG:

Prijedlog izrađivača ove studije je uvođenje sustava žičare s ulazima u blizini Zapadne obale,

izlazima na Prvoj vidilici, Prvom vrhu te Telegrinu, kao i drugog smjera od sjevernih marjanskih

vrata do Prvog vrha, čime bi se riješio problem pristupačnosti i dostupnosti Marjana svim

interesnim skupinama – kao ekološkog prometnog sredstva koji je najbolji primjer kako se

može stvoriti ravnoteža između dinamike razvoja društva i uz istovremeno očuvanje prirodnih

ljepota, po uzoru na druge uspješne primjere primorskih turističkih gradova (Dubrovnik,

Barcelona, Madeira, Gibraltar, Rio de Janeiro, Santorini, Capri, Haifa...)


3.3.2.2. Održiva turističko-gospodarska valorizacija park-šume Marjan

Na osnovu inventarizacije i mapiranja postojećih razvojnih potencijala park-šume Marjan, njenih

turističko-gospodarskih i prirodnih znamenitosti, te istraživanja interesa i potreba šire skupine dionika

za održivi razvoj njenih kapaciteta (provedeni interni sastanci, provedene dvije javne radionice,

proveden upitnik te provedene četiri fokus grupe) idejno su definirani razvojni projekti park-šume

Marjan u području sporta i rekreacije te turizma i kulture.

Sport i rekreacija

Fokus grupa održana na temu sporta i rekreacije je odredila nekoliko pravaca u kojima je potrebno

poboljšati park-šumu Marjan za sportsko-rekreacijske aktivnosti. U prvom redu govorimo o

nedostajućoj sportskoj infrastrukturi. Ideje koje su rezultirale su: čišćenje i označavanje postojećih

trim staza, određivanje lokacije za brdski biciklizam, poligon za momčad, avanturistički park, teretana

na otvorenom, balotalište, staze zdravlja, postavljanje sportskih sadržaja na kupalištima u skladu sa

zaštitom okoliša, povećanje sportskih događanja na Marjanu, unaprjeđenje Dječjeg Grada…

Općenito, rezultati provedenog anketnog istraživanja posjetitelja park-šume Marjan, kao i WEB

anketiranje (ukupno 423 ispitanika) ukazuju da je trenutno stanje sportskih i rekreacijskih sadržaja

dobro (na skali od nezadovoljavajuće do izvrsno). Uzimajući u obzir da u navedenom skupu 62%

posjetitelja navodi da je upravo sport i rekreacija jedan od 3 glavna razloga njihove posjete park-šumi

Marjan – uviđamo koliko su upravo sportsko-rekreacijski sadržaji važni za posjetitelje.

Identificirani problemi i idejna rješenja su:

a) Postojeće trim staze je potrebno očistiti, unaprijediti i frekventnije označiti. Naime,

postojeća segregacija zona na biciklističke i pješačke se najčešće ne poštuje te se događa

da istu stazu istovremeno koriste trkači i biciklisti. Osim toga, potrebno je odrediti lokaciju

za brdski biciklizam, koju je potrebno izolirati i posebno označiti radi sigurnosti ostalih

posjetitelja Park-šume

b) Postojeće prirodno penjalište – Šantine stijene su ujedno prirodno stanište za šišmiše i

sove ušare. Potrebno je ograničiti distribuciju penjača na mjesta gdje nema gnjezdišta.

Trenutno stanje je takvo da se sove ušare i šišmiši povlače u crkvu sv. Jere, gdje ugibaju

jer ne mogu izaći vani. Zbog navedenog potrebno je kompenzirati Šantine stijene sa

novim mjestom gdje se penjači mogu penjati – kao idejno rješenje navodi se postavljanje

avanturističkog parka u području park-šume Marjan na pogodnom mjestu.

c) Potrebno je unaprijediti infrastrukturu na Marjanu u okviru podstavljanja nadstrešnica za

sve posjetitelje i rekreativce da se mogu negdje skloniti u slučaju loših vremenskih prilika

te postaviti ekološki prihvatljive toalete na više mjesta.

d) Nužno je unaprijediti sadržaje za djecu i školsku dob. Uzimajući u obzir podatak da od 22

srednje škole na području Grada Splita, njih 6 ima vlastite sportske dvorane, većina

srednjoškolaca program predmeta tjelesne i zdravstvene kulture obavlja u park-šumi

Marjan. Postojeći Dječji Grad je potrebno unaprijediti te uspostaviti bolju institucionalnu

suradnju svih dionika prvenstveno u svrhu održavanja rekreacijskih radionica za djecu i

mlade.


e) Sportski sadržaji na kupalištima zahtijevaju komunalno unaprjeđenje, ali ujedno trebaju

biti u skladu s okolišem. Osim sportskih sadržaja na kupalištima na Marjanu bi se mogla

osmisliti ronilačka baza – prijedlog – zatražiti MORH povratak baze za demagnetizaciju sa

sjeverne strane Marjana u civilno vlasništvo – te osnovati ronilačku bazu za edukaciju,

trening i rekreativne ronioce

f) Aktivni turizam na Marjanu koji podrazumijeva otkrivanje novih krajolika, penjanje po

stijenama, zaranjanje u morske dubine, vožnju biciklom, ukratko sve ono za što treba

malo truda, znoja i hrabrosti. Trenutno se aktivni turizam razvija na području park-šume

Marjan, ali ne na planski način.

Najveći potencijal pokazuju adrenalinski sportovi – primjerice zip-line ili adrenalinski park

– za koju lokaciju predlažemo površinu na Benama iza postojećeg parkirališta – pri čemu

se može urediti kvalitetan adrenalinski sadržaj i park za djecu i ostale posjetitelje, unutar

šume, koji ne bi uvjetovao sječu stabala ili šumskog pokrova – međutim ponovno

preduvjet rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (cijeli predmetni dio Marjana je u

vlasništvu Lavčević d.d.)

g) Uvesti pravilnike i uvjete za nova koncesijska odobrenja i ideje za poboljšanje razine

sportskih sadržaja u zoni Park-šume Marjan

Turizam i kultura

Istraživanjem interesa i potreba šire skupine dionika park-šume Marjan za održivi razvoj njenih

kapaciteta, a u sklopu turizma i kulture identificirani su sljedeći prijedlozi:

a) Nužna je sanacija postojeće infrastrukture, primjerice svih stepeništa, te prenamjena

postojećih objekata na Marjanu. Jedan od objekata koji je pokazao interes šire skupine

dionika park-šume Marjan jest Vila Dalmacija. Fokus grupom i WEB anketiranjem je

identificirana potreba za prenamjenom Vile Dalmacije u kulturne svrhe. Prijedlog koji

izrađivači ove studije vide je svakako razvoj kulturnog turizma koji bi bio nastavak postojeće

trase Muzeja – pri čemu bi, prema prijedlogu autora studije, Vila Dalmacija, mogla postati

jedinstvena Galerija Vaska Lipovca, s novim arhitekturalnim rješenjem i osmišljavanjem

cjelokupnog vrtnog i drugog postava po uzoru na Park Guell u Barceloni, a koji bi stvarao zaista

velike prihode gradu kao vlasniku.

PRIJEDLOG:

Naš prijedlog jest da je nužno uložiti financijska sredstva u postojeću sportsko-rekreacijsku

infrastrukturu u cilju obnavljanja iste, definirati i ograničiti sportske aktivnosti na mjestima na

kojima nisu predviđena, te uvesti nove sportske sadržaje (avanturistički park, balotište,

ronilačka baza…) ovisno o mogućnosti njihova izvođenja, a u skladu s važećim zakonodavnim

okvirom, te ponajviše kroz koncesijska odobrenja koja bi bila predmet posebnih pravilnika, a

donosila dodatne vlastite prihode Park-šumi Marjan, za ozbiljniju i kvalitetniju, te sustavnu

zaštitu Park-šume


b) Kada govorimo o kulturi, svjetski trendovi idu u smjeru da se ulaz u kulturne ustanove ne

naplaćuje, već se iste financiraju preko suvenirnica. Time se, među ostalim, želi privući veći

broj posjetitelja. Privlačenje većeg broja posjetitelja na Marjan u organiziranom vremenu

može rezultirati prometnim kolapsom. Kako je analizom utvrđeno, trenutno prometno

rješenje na Marjanu nije zadovoljavajuće. Jedna od kulturnih inicijativa koja je provedena na

način da je bila besplatna za sve posjetitelje jest Večer francuske šansone u Galeriji Meštrović

povodom Svjetskog dana glazbe. Prilikom provedbe ovakve inicijative, a još i više onih kod

kojih se istovremeno događaju manifestaciji u Galeriji Meštrović, Kašteletu i Vili Dalmaciji –

prometni sustav nije zadovoljavajući, a najveći je problem osiguravanje prometa u mirovanju.

c) Jedno od aktualnih pitanja je odlučivanje o tome što će se prenamijeniti zatvoreni Zoološki

vrt. Trenutno je predloženo nekoliko rješenja, a o konačnom će se izjasniti Grad Split.

Predložena rješenja idu u dva smjera: ona koja uključuju životinje i bez. Kao spomenuta

rješenja tu su: prenamjena prostora bivšeg ZOO-a za domaće životinje, hortikulturno

uređenje prostora s tematskim parkom domaćih životinja, prenamjena prostora za prodaju

domaćih izvorno-dalmatinskih proizvoda te prenamjena u edukativni centar.

d) Frekventnije postavljanje signalizacije o kulturnim objektima na području park-šume, ali i sve

one koja uključuje ostale sadržaje (putove, staze, vidilice, ostale objekte). Također, prijedlog

je da se kraj pitke vode postave natpisi da je voda pitka.

e) Postavljanje oznaka na krajnjim dijelovima park-šume da posjetitelji znaju da se nalaze unutar

zaštićenog prirodnog područja te da je njihovo djelovanje ograničeno sukladno važećim

pravilnicima i zakonskim odredbama za park-šumu.

f) Postavljanje video-nadzora na prvu vidilicu, kao jedan od 4 glavna ulaza u park-šumu Marjan.

g) Dovršetak projekta solarne rasvjete na južnoj strani park-šume Marjan

PRIJEDLOZI:

U ovoj sferi, prijedlozi autora studije su: prenamjena prostora bivšeg ZOO-a u hortikulturno

uređeni park s obzirom da isti ne postoji u Gradu Splitu sa malim ugostiteljskim sadržajem, s

obzirom da bi smještaj domaćih životinja bio teško uklopiv s ostalim sadržajima, ljetnom

pozornicom, restoranom i drugim sadržajima; prenamjena Vile Dalmacije u kulturne svrhe –

Galeriju Vaska Lipovca s vanjskim vrtnim i unutrašnjim jedinstvenim postavom po uzoru na Park

Guell Barcelona; postavljanje video-nadzora u području park-šume, postavljanje frekventnije

signalizacije te jačanje suradnje svih dionika park-šume Marjan.


3.3.2.3. Uspješna prezervacija i zaštita bioraznolikosti park-šume Marjan

Bioraznolikost na Marjanu mora biti sačuvana i unaprijeđena uz istovremeno uvažavanje

suvremenih standarda zaštite prirode.

Temelj proglašenja park-šume Marjan zaštićenim područjem je njegova jedinstvena lokacija na

poluotoku pored grada Splita te njegova jedinstvena vrijednost prirodnog prostora u neposrednoj

blizini velikog grada koji je uz to i značajna turistička destinacija. Upravljanje park-šumom mora

pokušati kompenzirati sve moguće pritiske na prirodni prostor Marjana.

Potrebno je izraditi jedinstven plan gospodarenja za cjelokupno šumsko područje park-šume

Marjan. Posebni lokaliteti moraju biti posebno definirani i zaštićeni.

Park-šuma Marjan je u svom najvećem dijelu sađena kultura Alepskog bora. Iako ta vrsta nije čisto

autohtona vrsta ovih krajeva, ipak je već stoljećima prisutna u dalmatinskim šumama. Postojeća

gospodarska osnova za veći dio park šume Marjan određuje upravljanje i gospodarenje sa tim dijelom.

Bitno je da se u relativno kratkom roku izradi jedinstven plan gospodarenja za cijelo šumsko područje

park-šume Marjan, kako bi gospodarenje i upravljanje bilo ujednačeno na cijeloj šumskoj površini

Marjana.

Unutar park-šume Marjan postoje nekoliko manjih lokaliteta na kojima se iz raznih razloga, prirodnih

i antropogenih, javljaju dijelovi izvorne autohtone vegetacije. Na tim lokalitetima treba održati

postojeću sukcesiju i po mogućnosti koristiti ta područja kao nukleuse za širu prirodnu sukcesiju na

području Marjana.

PRIJEDLOG:

Izraditi jedinstven program gospodarenja za cjelokupno šumsko područje Marjana, definirati

stroga područja zaštite i prirodne sukcesije te stalno praćenje na tim područjima.

Rekreativno i turističko korištenje park-šume marjan ne smije značajno utjecati na bioraznolikost.

Gospodarenje park-šumom Marjan mora biti prilagođeno funkciji Marjana kao zelena pluća i

rekreativni prostor grada Splita. Grad Split će se u budućnosti dalje širiti kao i turističko posjećivanje

grada Splita. To će dakako i povećati ljudski pritisak na park-šumu Marjan. Predložena zonacija

pokušava dijelove Marjana koje su pod direktnim utjecajem posjećivanja svesti u realne okvire, te

pokušava harmonizirati zaštitu bioraznolikosti i posjećivanje i korištenje u rekreativne svrhe park-

šume Marjan. U odlučivanju moraju prevagnuti ciljevi zaštite.

Plan upravljanja za park-šumu Marjan, koji je trenutno u izradi, kao i osnove gospodarenja za šumski

dio Marjana moraju utvrditi područja koja su od izuzetnog značaja za zaštitu prirode i bioraznolikosti

i na tim područjima zabraniti svaku turističku ili rekreativnu aktivnost, te staviti ih pod poseban

nadzor, te pomno pratiti prirodnu sukcesiju na tim područjima.


PRIJEDLOZI:

Nakon izvršenih istraživanja posebno zanimljivih područja prirode i prirodne sukcesije treba

odrediti „tabu“ zone za posjetitelje i rekreativce. Turističke i rekreativne aktivnosti treba

usmjeriti na manje osjetljiva područja unutar park-šume Marjan.

Praćenje (monitoring) je neophodno jer omogućava rano otkrivanje promjena u ekosustavu i

grešaka u upravljanaju

Praćenje stanja (monitoring) je detekcija promjena stanja okoliša (staništa, populacija indikatorskih

vrsta) kao i tekuće praćenje svih upravljačkih aktivnosti definiranim planom razvoja i planom

upravljanja. Putem redovito i sistematsko pokupljenih podataka mogu se procijeniti da li su ciljevi iz

plana dostignuti i da li su predviđene mjere bile dovoljno efikasne.

Uspješnost provođenja plana upravljanja se provodi putem godišnjih izvješća o radu koji mora

definirati točne parametre efikasnosti provedbe plana.

Za monitoring staništa, potrebno je definirati postojeće stanje izabranih reprezentativnih dijelova

staništa te odrediti željeno (idealno) stanje. Sistematskim i redovitim praćenjem će se odrediti

pozitivni ili negativni trendovi te omogućiti pravovremena reakcija na eventualne negativne

promjene.

Nadalje potrebno je definirati indikatorske vrste koje se mogu redovito i sistematski pratiti u svrhu

definiranja trendova u razvoju park-šume Marjan. Predlaže se, da se uvede sistematsko praćenje

šišmiša kao vrlo osjetljiv indikator uz pomoć praćenja putem tzv. „Bat-detectora“.

Postojeća Osnova gospodarenja definira praćenje štetnika na većem dijelu šumskog područja, što

predstavlja dobru polaznu točku za budući monitoring na cijeloj površini Marjana.

PRIJEDLOZI:

Uvesti sistematsko praćenje godišnjih planova i efikasnosti rada javne ustanove. Definirati nulto

stanje u odabranim staništima i sistematsko praćenje promjena. Dalje praćenje štetnika prema

programu predviđenom u planu gospodarenja. Daljnja istraživanja šišmiša i određivanje

indikatorskih vrsti.

Prilagodljivo upravljanje će putem konstantne izrade akcijskih planova omogućiti reakcije na sve

izazove pred Javnom ustanovom za upravljanje park-šumom Marjan.

Akcijski planovi vezani za bioraznolikost i zaštitu prirode park-šume Marjan će se izrađivati na temelju

ciljeva i mjera predloženim u planu razvoja i planu upravljanja za određenu mjeru ili za određen

vremenski period (npr. godišnji plan). Na taj način, koristeći metode prilagodljivog upravljanja

omogućava se najveća fleksibilnost i efikasnost u upravljanju. Plan razvoja i plan upravljanja

predstavljaju dugo- i srednjoročni okvir gospodarenja i upravljanja, koji se onda detaljno razrađuju

putem akcijskih planova za određene mjere upravljanja.


Isto tako, plan razvoja i plan upravljanja određuju samo okvirne financijske okvire predviđenih mjera.

Njihova provedba je uvelike ovisna o dostupnim financijskim sredstvima. U budućnosti će Upravi park-

šume Marjan osim gradskih, županijskih i državnih sredstava biti na raspolaganju i značajna sredstva

iz Europskih fondova. U svakom slučaju, javna ustanova mora jačati svoje kapacitete za izradu i

aplikaciju Europskih projekata.

PRIJEDLOG:

Kontinuirana izrada akcijskih planova kao sastavni dio godišnjih planova rada na temelju

realističnih kadrovskih i financijskih mogućnosti.


4. AKCIJSKI PLAN

Tema 1: Bioraznolikost

MJERA 1.1: Kvalitetno upravljanje park-šumom Marjan i postupno pomlađivanje

Lokacija/ Nositelj projekta

H/S

Vremenski period Imovinsko-pravni odnosi

Status/ projektna

dokumentacija

Predviđeni iznos zemljišna

čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Upravljanje prema postojećoj gospodarskoj osnovi u zelenoj zoni

Zelena zona

JU p-š Marjan

S / / /

Izrada uređajne osnove i programa gospodarenja za preostali dio park-šume Marjan

P-Š Marjan

S / / /

MJERA 1.2: Obnovljen i funkcionalan botanički vrt


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izrada geodetske osnove za botanički vrt

Botanički vrt

PMF Split S / / /

Inicirati i podržati mjere obnove botaničkog vrta

Botanički vrt

PMF Split S / / /

Uvrstiti botanički vrt u programe posjećivanja park-šume

Botanički vrt

JU p-š Marjan

S / / /

Rad na zajedničkoj promociji i popularizaciji botaničkog vrta

Botanički vrt

JU p-š Marjan

S / / /


MJERA 1.3: Kvalitetni interpretacijski sadržaji park-šume Marjan, prilagođeni ciljnim skupinama


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Interpretacija šuma u svim svojim aspektima (ekološki, sociološki, biološki, arheološki i povijesni segmenti)

JU p-š

Marjan S / / /

Završiti započete projekte JU p-š

Marjan H / / /

Projekt 9 kamenih kućica (kulturna baština)

JU p-š

Marjan H / / /

Projekt Staza Babe Marte (biološka i geološka baština)

JU p-š

Marjan H / / /

Poučne table uz crkvice i druge lokacije sa bar kodovima (kulturna baština)

JU p-š

Marjan H

/ / /

Izrada glavne tematske staze - Priča o šumi Marjan od A do Ž

JU p-š

Marjan H / / /

MJERA 1.4: Jačanje sustava zaštite prirode


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Zapošljavanje 2 dodatna čuvara prirode

JU p-š

Marjan / / /


Uvesti video nadzor na židovsko groblje i dodati kao ulaz u Marjan, sv. Jere i vrh Telegrin

JU p-š

Marjan / / /

MJERA 1.5: Gospodarenje park-šumom Marjan


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Ustanovljavanje stanja vlasništva šuma u park-šumi

JU p-š

Marjan S / / /

Legalizacija nelegaliziranih objekata sukladno zakonskim propisima RH

JU p-š

Marjan S / / /

Izrada programa gospodarenja park-šumom

JU p-š

Marjan S / / /

Održavanje zemljišnih čestica sukladno sa stanjem zabilježenim u katastru

P-Š Marjan

Vlasnici zemljišnih

čestica S / / /

Donošenje pravilnika o održavanju privatnih parcela unutar park-šume

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

S / / /

Izrada studije o utjecaju klimatskih uvjeta na klizišta na Marjanu

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

S / / /

Izrada analize eko sustava Marjana

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

S / / /


MJERA 1.6: Jačanje sustava zaštite posebno zaštićenih i osjetljivih dijelova prirodnih staništa


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Pokretanje zaštite Šantinih stijena kao prostora značajnog krajobraza sukladno Prostornom planu Grada Splita

Šantine stijene

JU p-š Marjan

S / / /

Izrada programa zaštite staništa za sove Ušare i šišmiše

Šantine stijene

JU p-š Marjan

S / / /

Tema 2: Ekološke funkcije park-šume Marjan

MJERA 2.1: Jačanje ekoloških funkcija park-šume Marjan i ekološko svjesno upravljanje


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Uvođenje ekoloških vozila za potrebe Javne ustanove

JU p-š

Marjan H / / /

Provesti i dovršiti projekt solarne rasvjete na južnoj strani Marjana

JU p-š

Marjan H / / /

Izraditi i provesti projekt ekološkog zbrinjavanja kanalizacije

JU p-š

Marjan S / / /


MJERA 2.2: Zaštita od požara s ciljem 0 požara na Marjanu


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izgradnja stabilnog objekta motrionice na Sedlu

H / / /

Dopuna i širenje već postojeće hidrantske mreže

H / / /

Dodatna obuka i edukacija postojećeg kadra javne ustanove

S / / /

Dodatna edukacija građana i podizanje svijesti građana o važnosti park-šume

S / / /

Nabava jednog dodatnog vatrogasnog vozila

H / / /

Uređenje problematike čišćenja i održavanja privatnih parcela u svrhu očuvanja od požara

H / / /

MJERA 2.3: Uvođenje ekoloških i diskretnih komunalnih instalacija


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Buduće komunalne instalacije na području park-šume su ekološki održive

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

H / / /


Postojeće komunalne instalacije se postupno mijenjaju za ekološke i diskretne

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

H / / /

Tema 3: Kulturno-turističke funkcije park-šume Marjan

MJERA 3.1: Uređenje i unaprjeđenje vidilica


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Uređenje 3 postojeće vidilice, nadopuna sa sadržajima i informativnim tablama

JU p-š

Marjan H / / /

Čišćenje stabala oko vidilica s ciljem očuvanja otvorenih vizura

JU p-š

Marjan H / / /

MJERA 3.2: Kvalitetni edukativni i interpretativni programi


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Uređenje postojeće edukativne staze za djecu, dodati oznake, didaktičke sadržaje za djecu na ustaljenoj, postojećoj stazi za školsku djecu

JU p-š

Marjan H / / /

Proširivanje radionica za djecu sa dodatnim ekološkim ili kulturnim temama

JU p-š

Marjan S / / /


Odrediti lokaciju i izgraditi edukativni centar za potrebe grada Splita i šireg područja

JU p-š

Marjan H / /

1,5 mil. EUR

Uređenje sakralne staze ''Marjanski petci'', hodočašće

Župa sv.

Križa H / / /

Uređenje kamenih kućica na Marjanu

JU p-š

Marjan H / / /

Organizacija ljetnih koncerata u suradnji sa kulturnim institucijama u gradu

JU p-š

Marjan S / / /

MJERA 3.3: Uvođenje aktivnog turizma na Marjanu


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izrada strategije razvoja aktivnog turizma unutar park-šume Marjan

JU p-š

Marjan S / / /

Izrada geodetske osnove za izgradnju avanturističkog parka unutar park-šume

JU p-š

Marjan S / / /


Tema 4: Socijalne funkcije park-šume Marjan i infrastruktura

MJERA 4.1: Uređenje u unaprjeđenje trim staza i šetnica


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Glavnu trim stazu stazu dovesti u funkcionalno i sigurno stanje

JU p-š

Marjan H / / /

Čišćenje i uređenje ostalih postojećih trim-staza

JU p-š

Marjan H / / /

Planiranje i izgradnja trim staze za brdski biciklizam

JU p-š

Marjan H / / /

Jasno označavanje staza za pješake, biciklizam i brdski biciklizam

JU p-š

Marjan H / / /

Urediti i unaprijediti postojeća stepeništa i šetnice

JU p-š

Marjan H / / /

MJERA 4.2: Unaprjeđenje sportsko-rekreacijske infrastrukture park-šume Marjan


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Unaprjeđenje postojeće sportske i rekreacijske infrastrukture raznog tipa

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

H / / /

Izgradnja balotališta u području park-šume

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

H / / /

Postavljanje defibrilatora na području park-šume

P-Š Marjan

JU p-š Marjan

H / / /


MJERA 4.3: Uređenje kupališta


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Uređenje postojećih plaža na sjevernoj strani Marjana

JU p-š

Marjan H / / /

U suradnji sa gradom i županijom povećati ekološke standarde u budućim koncesijskim ugovorima

JU p-š

Marjan S / / /

Izrada idejnog rješenja izgradnje akvarija na području kupališta park-šume

JU p-š

Marjan H / / /

MJERA 4.4: Ugostiteljska ponuda na području Marjana


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Planirati manji ugostiteljski objekt u sklopu edukativnog centra

JU p-š

Marjan S / / /

Odrediti ekološke mjere za sve ugostiteljske objekte koje se daju u koncesije

JU p-š

Marjan S / / /


MJERA 4.5: Prenamjena Zoološkog vrta


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izrada plana prenamjene Zoološkog vrta

Zoološki vrt

JU p-š Marjan

S / / /

Izvođenje radova prenamjene Zoološkog vrta

Zoološki vrt

JU p-š Marjan

H / / /

MJERA 4.6: Prenamjena Vile Dalmacije


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izrada plana prenamjene Vile Dalmacije

JU p-š

Marjan S / / /

MJERA 4.7: Unaprjeđenje sadržaja za kućne ljubimce na području park-šume Marjan


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izrgradnja parka za životinje na području park-šume i postavljanje odgovarajućih sprava

JU p-š

Marjan H / / /


Tema 5: Upravljačke funkcije Javne ustanove Park-šuma Marjan

MJERA 5.1: Pristupačnost Marjana za sve interesne skupine


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Izrada projekta za ekološki transport na području Marjana u raznim varijantama (žičara, električni autobus itd.)

JU p-š

Marjan S / / /

Postupno uklanjati barijere koje otežavaju posjećivanje invalida

JU p-š

Marjan H / / /

Određivanje prometa u mirovanju na području park-šume Marjan

JU p-š

Marjan H / / /

Izrada plana za prometovanje park-šumom Marjan

JU p-š

Marjan S / / /

MJERA 5.2: Povećana informiranost građana i posjetitelja o Marjanu


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Otvaranje Info pulta Park-šume Marjan u centru grada Splita. Dobivanje prostora od grada i opremanje info-pulta

JU p-š

Marjan S / / /

Postavljanje malog, montažnog info-pulta na Prvoj vidilici

JU p-š

Marjan H / / /


Dobivanje dozvole za prodaju vlastitih suvenira

JU p-š

Marjan S / / /

Design i izrada tipičnih suvenira za park-šumu Marjan

JU p-š

Marjan S / / /

Stalno ažuriranje web-stranice i Facebook stranice Javne ustanove

JU p-š

Marjan S / / /

Izrada novog i sveobuhvatnog vizualnog identiteta Marjana

JU p-š

Marjan S / / /

Bolja signalizacija – više pokazatelja za staze, crkvice, vidikovce i općenito sadržaje

JU p-š

Marjan H / / /

MJERA 5.3: Kvalitetna suradnja s dionicima i institucijama


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Bolja suradnja s medijima i uključivanje u turističke biltene cijele regije

JU p-š

Marjan S / / /

Intenzivna suradnja sa obrazovnim ustanovama na svim nivoima

JU p-š

Marjan S / / /

Unapređenje suradnje s gradom Splitom kroz razne mjere i projekte

JU p-š

Marjan S / / /

Unapređenje suradnje sa civilnim društvima

JU p-š

Marjan S / / /


MJERA 5.4: Povećana sigurnost na području Marjana


H/S


Status/ projektna

dokumentacija


čestica 2016 2017 2018 2019 2020

Fizički ograditi granice park šume JU p-š

Marjan H / / /

Kvalitetno označiti i kontrolirati granicu park-šume na južnoj strani

JU p-š

Marjan H / / /

Uvođenje sustava za praćenje broja posjetitelja park-šume

JU p-š

Marjan H / / /


5. ZAKLJUČCI STUDIJE – KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA PARK-ŠUME MARJAN – MARJAN U 21. STOLJEĆU

Sumarno – temeljem izvršene analize stanja, mapiranja potreba, definicije ključnih problema, te

održanih radionica može se zaključiti da Park-šuma Marjan u trenutačnoj situaciji, nije održiva u

potpunosti, niti financijski kroz premala sredstva dodijeljena Javnoj ustanovi, niti prema posjetiteljima

i njihovim potrebama, niti prema zaštiti cjelokupnog područja Park-šume, ali niti prema stanovnicima

koji žive na području Park-šume Marjan.

Cjelokupni koncept održivog razvoja predstavljen je u proteklim poglavljima u detaljnom pogledu, a u

zaključku studije prikazuje se hodogram do ostvarenja pune održivosti, te pravca razvoja Park-šume

Marjan u 21. Stoljeću, a kako bi je sačuvali i još ljepšu i sadržajniju ostavili svojim nasljednicima u

slijedećem stoljeću.

Dakle trenutačna analiza stanja zaključila je da je prvi i gorući problem za razvoj bilo kojeg projekta,

bilo kojeg plana, sadržaja ili rješenja određene situacije – neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Iz predmetnog izlazi prvi ključni projekt kojeg je potrebno pokrenuti:

1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na području obuhvata cijele park-šume Marjan –

otkup privatnih parcela na području zone aktivne zaštite, te na drugim ključnim lokalitetima

– rješavanje odnosa – privatni vlasnici – grad – država – u pogledu mogućnosti upravljanja

šumskim područjem te privatnim zemljištima

Predmetni problem, te rješenje istog neminovno će otvoriti slijedeći, a to je nemogućnost ostvarenja

pune aktivne zaštite zakonski određene za razinu zaštite „Park-šuma“ – s obzirom da trenutačno zona

obuhvaća dijelove poljoprivrednih zemljišta, ceste, puteva, naselja, zgrada, javnih zgrada i ostalog –

što po sadržaju, pa čak i logici – ne bi smjelo postojati u granicama „Park-šume“.

Drugi projekt koji prema autorima ove studije je ključno pokrenuti je:

2. Redefiniranje granica park-šume na u javnosti svima poznate granice – zonu aktivne zaštite

šume – Konačno određivanje čvrste, branjene granice Park-šume Marjan – bez ikakve

mogućnosti gradnje bilo kakvog sadržaja bez direktnog odobrenja JU Park-šuma Marjan, s

ograđenim područjem, 24 satnim nadzorom svih ulaza – te konačno definiranje statusa

nelegalne gradnje kroz legalizaciju u zakonskim mogućnostima

U slučaju pozitivnog rješavanja prva dva problema – svi slijedeći problemi su riješivi te će služiti

održivom razvoju park-šume te njenih sadržaja u potpunosti kroz 21. Stoljeće.

Kod ostvarenja dugoročne financijske, i posjetiteljske održivosti, ključan problem je što trenutačno

nije moguće, osim paušalnom procjenama temeljem povremenog brojanja i ekstrapolacije brojeva

posjetitelja doći do istog broja, te je on u ovoj studiji procijenjen na cca 4000 ljudi dnevno na razini

godine ili 1,46 mil. posjetitelja.


Međutim, u svrhu razvoja bilo koje gospodarsko-turističke grane, boljeg svrsishodnijeg očuvanja i

korištenja park-šume, potrebno je izvršiti projekt:

3. Uspostavljanje sustava za brojanje broja posjetitelja Park-šume Marjan – naravno isto je

direktno vezano uz postavljanje jasnih granica park-šume odnosno redefiniranje istih

U slučaju ostvarenja ovog projekta – biti će značajno lakše ostvariti slijedeći ključan projekt, koji će

neminovno trebati adekvatne brojeve posjetitelja, kako bi feasibility studija, ili CBA analiza mogla

pokazati njegovu opravdanost, a to je:

4. Rješavanje prometnog sustava i pristupačnosti Park-šume Marjan za sve posjetitelje – kroz

više dijelova projekta – rekonstrukciju ključnih prometnica, neadekvatnih za velike brojeve

posjetitelja (kulturna zona – Šetalište Ivana Meštrovića i okolne prometnice), rješavanje

prometa u mirovanju – izgradnju parkirališta u posjetiteljskim zonama i punktevima (sjeverni

i južni ulaz) – te rješavanje mreže gradskog ekološkog prijevoza isključivo za područje park-

šume uz ključni projekt – razvoj sustava žičare - s ulazima u blizini Zapadne obale / Matejuške,

izlazima na Prvoj vidilici, Prvom vrhu te Telegrinu, kao i drugog smjera od sjevernih marjanskih

vrata do Prvog vrha, čime bi se riješio problem pristupačnosti i dostupnosti Marjana svim

interesnim skupinama, ali i slijedećih planiranih projekata u održivom razvoju Park-šume

Marjan

Rješavanje ovog ključnog problema, otvorilo bi praktički cijeli niz mogućnosti i pravaca održivog

razvoja park-šume Marjan za sve posjetitelje, pri čemu bi ključna aktivnost svakako bila:

5. Razvoj brendinga Park-šume Marjan – kroz brojne ciljane marketinške aktivnosti, dizajn

specijaliziranih suvenira, otvaranje suvenirnice ili brand shopa na području centra grada te

Prve Vidilice, kao i u posjetiteljskom edukativnom centru na Prvom vrhu, ali i povezivanje s

ključnim agencijama u dolascima novih posjetitelja

S obzirom na povećan broj posjetitelja park-šume Marjan temeljem svih prethodnih projekata,

naravno u slučaju adekvatnog rješavanja istih – nameće se ključno pitanje – zašto bi posjetitelji

posjećivali Park-šumu Marjan? U odgovoru na to pitanje, nameće se slijedeći projekt:

6. Razvoj ključnih posjetiteljskih sadržaja u skladu s prirodom – posjetiteljski sadržaji na

Marjanu su nažalost trenutačno slabiji nego prije 100 godina, odnosno, ono što su nam

ostavile generacije koje su pošumljavale i razvijale sadržaje, kulturu, crkvice i baštinu Marjana

– danas smo zapustili i prepustili propadanju. Utoliko – kroz ovaj program planirani su slijedeći

pod projekti:

- Razvoj posjetiteljskog centra na Prvom vrhu u postojećoj zgradi bivšeg

Prirodoslovnog muzeja te okolnom dijelu prostora

- Revitalizacija Dječjeg grada na Prvom vrhu

- Razvoj ugostiteljskog objekta u skladu s obilježjima prirode Prvog vrha na

prostoru Prvog vrha

- Redefiniranje prostora bivšeg ZOO-a u novi sadržaj – preporuka ljetna

kazališna pozornica na otvorenom i hortikulturalno uređenje


- Revitalizacija i obnova te potencijalno proširenje Botaničkog vrta te

uređenje dijelova park-šume hortikulturnim sadržajima, cvijećem te

ostalim zelenilom

- Razvoj adrenalinskog parka s zip-lineom na području Bena (lokacija iza

parkirališta na Benama)

- Razvoj paintball i softball terena na okolnom području Bena ili drugom

prikladnom prostoru

- Određivanje i razvoj striktnog prostora za ekstremni brdski biciklizam,

downhill utrke i slično

- Određivanje striktnog prostora i smjerova za penjače – zaštita prirodnog

staništa Šantinih stina

- Preuzimanje prostora baze za demagnetizaciju od MORH-a – razvoj

ronilačke baze za rekreativne ronioce

- Razvoj street workout parka na području Park-šume (Bene)

- Razvoj detaljne signalizacije na području cijele Park-šume, ruta, vrsta i

namjene korištenja puteva, mapiranje i sl.

- Tematizacija i korištenje Marjanskih kućica u kuturno-edukativne svrhe

- Prenamjena prostora Villa Dalmacija u kulturni sadržaj – definiranje

muzejske rute na području Šetališta Ivana Meštrovića – razvoj galerije te

galerijskog parka Vaska Lipovca

- Izgradnja nove, sadržajne vidilice na prostoru postojeće vidilice na Sedlu

Naravno – za razvoj prethodno navedenih projekata, ključna je suradnja svih jedinica, javnog,

privatnog partnerstva, koncesijskih odobrenja, grada kao osnivača i vlasnika prostora i svih ostalih

dionika, međutim, ono što je neminovno, jest da će predmetni sadržaji svakako uključivati obaveznu

komponentu održivosti predmetnog prostora, kao Park-šume i zaštićenog područja prirode.

Utoliko – kao zadnji, ali ne i manje važan, dapače – nameće se projekt:

7. Učinkovita prezervacija bioraznolikosti Park-šume Marjan kroz strože zaštite određenih

dijelova prirode i unaprijeđenje sustava videonadzora te zaštite od požara – kroz koji je

svakako ključna zaštita šumskog pokrova, od ljudskog djelovanja, te od požara kroz jačanje

mreže hidranata, nadzora i videonadzora, ali i kroz učinkovitiju zaštitu definiranih ključnih

zaštićenih vrsta biljki i životinja – sove ušare, šišmiši i sl. – pa i proglašavanje područja Šantinih

stina – posebnim područjem zaštite, te sumarno – izrade kapaciteta nosivosti i održivog broja

posjetitelja park-šume Marjan.

Sumarno – navedenih 7 koraka – ova studija vidi kao temeljne, ključne, beskompromisne

korake, koji moraju biti poduzeti, a kako bi park-šumu Marjan ostavili budućim generacijama

značajno ljepšu, održiviju, zaštićeniju, sadržajniju i korišteniju nego što je ona danas.

Jer Marjan i Split – to je jedna nedjeljiva, tisućljetna priča o gradu i njegovim plućima – koju

niti jedna generacija ne smije uništiti ili prepustiti zaboravu!


6. PRILOZI

Prilog 1. – Upitnik za posjetitelje park-šume Marjan


Poštovani,

ova anketa se provodi s ciljem ispitivanja Vaših stavova o Marjanu.

Rezultati ankete biti će korišteni s ciljem oblikovanja studije održivosti park-šume Marjan.

Anketa je anonimna i potrebno vrijeme za njeno popunjavanje iznosi 1-2 min.

Unaprijed Vam zahvaljujemo na Vašem vremenu i trudu!

1. Koliko često ste na Marjanu?

(molimo označiti jedan odgovor)

Svaki dan

4-6 puta tjedno

1-3 puta tjedno

1-3 puta mjesečno

Nekoliko puta godišnje

2. Koji su Vaši razlozi dolaska na Marjan?

(molimo označiti više odgovora)

Rekreacija

Sportski sadržaji

Opuštanje

Šetnja

Šetanje psa

Vožnja biciklom

Boravak u prirodi

Druženje

Kupanje, sunčanje

Mir i tišina

Organizirana događanja

Poslovni

Ugostiteljski sadržaji

Posjet crkvicama

Posjet botaničkom vrtu

Posjet ZOO

Ostalo ___________________

3. Što bi prema Vašem mišljenju na Marjanu trebalo unaprijediti?

(molimo označiti više odgovora)

Dostupnost u skladu sa zaštitom prirode

Prilaze Marjanu

Javni eko-prijevoz

Parking

Sadržaje za rekreaciju

Sadržaje za djecu

Šetnice

Ugostiteljske sadržaje

Signalizaciju

Botanički vrt

Edukativne staze

Biciklističke staze

Događanja

Solarnu rasvjetu

Kupališta

Odmorišta

Vidilice

Prezentiranje Marjana

Ostalo __________________

www.uhy.hr

Adresa Hrvatske mornarice 1H

21000 Split

Hrvatska

Tel +385 (0)21 612 673

Fax +385 (0)21 612 672

Email [email protected]

UHY SAVJETOVANJE d.o.o. (u nastavku „Firma“) je član Urbach Hacker Young International Limited društva sa sjedištem u Londonu, te sačinjava dio međunarodne UHY mreže zakonski neovisnih računovodstvenih i konzultantskih tvrtki. Usluge opisane ovdje su pružene od strane Firme, a ne od strane UHY-a ili bilo koje druge tvrtke članice UHY. Niti UHY niti ijedna tvrtka članica UHY ima odgovornost za usluge pružene od strane drugih članica.

© 2016 UHY SAVJETOVANJE d.o.o.

Documents

STUDIJA ODRŽIVOG RAZVOJA PARK-ŠUME MARJANpogledaj.to/wp-content/uploads/2016/06/Studija-održivog-razvoja... · ''Oj Marjane samotna planino pored Spljeta pored živa grada njetko