Embed Size (px)
Citation preview
Tehničko veleučilište u Zagrebu
Projekt „Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda
kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskoga kvalifikacijskog
okvira u području specijalističkih studija politehnike“
Element projekta 2:
Analiza i projekcija potreba realnog i javnog
sektora - studija
1
ELEMENT PROJEKTA 2
Analiza i projekcija potreba realnog i javnog sektora
EP2.001
PROJEKT
RAZVOJ VISOKOBRAZOVNIH STANDARDA ZANIMANJA
I STUDIJSKIH PROGRAMA NA OSNOVAMA HKO U
PODRUČJU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA POLITEHNIKE
- Verzija za prvu objavu -
Oznaka projekta HR.3.1.15-0007
Nositelj projekta TVZ
Partneri APIS, IN2 grupa, SPAN
Korisnik projekta TVZ
Datum dokumenta 15.12.2015.
Tekuća inačica 1.0
2
Nadzor dokumenta
Promjene dokumenta
Inačica Autori Tag Datum Opis
0.1 Mladen Mauher 15.7.2015 Ekscerpti
0.2 Mladen Mauher
10.09.2015 Radna verzija
0.3 Mladen Mauher, Miroslav Slamić
30.09.2015 Verzija za internu objavu
1.0 Mladen Mauher, Miroslav Slamić, Krešimir Meštrović, Goran Malčić, Jana Žiljak Vujić, Dražen Arbutina, Boris Uremović, Vesna Alić Kostešić, Toni Bjažić, Vjeran Bušelić, Marinko Žagar, Ivan Žugaj, Siniša Koščina, Antonija Kapović
18.12.2015 Verzija za prvu objavu
Revizori/Nadzor
Ime i prezime Pozicija Napomena
Raspodjela dokumenta
Br. kopije Ime i prezime Lokacija
1 Mladen Mauher Intranet portal
1 Projektni tim Politehnika 2025 portal
3
4
Studija potražnje za kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima u
politehnici u horizontima 2020. i 2025. godine
Verzija za prvu objavu 1.0
Sadržaj:
1. Globalni izazovi .............................................................................................................................. 10
1.1. EUROPA 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast ................................. 10
1.2. Digitalna agenda za Europu ................................................................................................... 11
1.2.1. Izazovi ............................................................................................................................ 11
1.2.1.1. ŠIROKOPOJASNI PRISTUP: DIGITALNI KISIK ZA SVE ............................................... 11
1.2.1.2. REDIZAJNIRANI EUROPSKI TELEKOMUNIKACIJSKI SEKTOR ................................... 11
1.2.1.3. JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE PRIHVATLJIVO ZA POTROŠAČE ...................... 11
1.2.2. Četvrta industrijska revolucija ....................................................................................... 12
1.2.2.1. Industrija 4.0 .......................................................................................................... 12
1.2.2.2. Kibernetičko-fizički sustavi .................................................................................... 13
1.2.2.3. Tvornice budućnosti .............................................................................................. 13
1.2.2.4. Zahtjevi za kompetencijama i vještinama Industrije 4.0 ....................................... 14
1.2.2.5. Obrazovanje za Industriju 4.0 ................................................................................ 15
1.2.2.6. Globalno strateško fokusiranje.............................................................................. 15
1.2.2.6.1. Razumijevanje četvrte industrijske revolucije fokusirana je tema WEFa –
Svjetskog ekonomskog foruma. ............................................................................................ 15
1.2.2.6.2. Europska tehnološka platforma za integraciju pametnih sustava ..................... 16
1.3. OBZOR 2020 .......................................................................................................................... 16
1.3.1. Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života ....................................................... 16
1.3.2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i
unutarnjih voda i bioekonomija .................................................................................................... 16
1.3.3. Sigurna, čista i učinkovita energija ................................................................................ 17
1.3.4. Pametan, zeleni i integrirani promet ............................................................................. 17
1.3.5. Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine .......................................... 17
1.3.6. Europa u promjenjivom svijetu - uključiva, inovativna i promišljena društva .............. 17
1.3.7. Sigurna društva: zaštita slobode i sigurnosti Europe i njezinih građana ....................... 17
1.3.8. Industrijsko vodstvo ...................................................................................................... 18
1.3.8.1. Informacijske i komunikacijske tehnologije .......................................................... 18
1.3.8.2. ICT u Europskim 2020 prioritetima ........................................................................ 19
1.3.8.3. Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i
prerada 20
5
1.4. Strategija pametne specijalizacije ......................................................................................... 20
1.5. Ostale relevantne strategije .................................................................................................. 21
1.5.1. Strategija energetskog razvoja ...................................................................................... 21
1.5.2. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije .............................................................. 21
1.5.3. Strategija inovacija ........................................................................................................ 22
1.5.4. Industrijska strategija .................................................................................................... 22
1.5.5. Strategija razvoja klastera ............................................................................................. 22
1.6. EU Strategija za održivu konkurentnost građevinskog sektora ............................................. 23
1.7. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. ................................................ 23
1.8. Strukturne promjene uvjetovane visokom tehnologijom u vodećim zemljama ................... 24
1.8.1. Razdvajanje korelacije produktivnosti i zapošljavanja .................................................. 24
1.8.2. Rast outputa po zaposlenom ......................................................................................... 25
1.8.3. Rast jaza u odnosima Bruto domaćeg proizvoda (GDP) i prihoda domaćinstava ......... 25
1.8.4. Promjena tehnološke strukture i potražnje za zanimanjima ........................................ 26
2. Vizije politehnike 2025 .................................................................................................................. 27
2.1. Vizija graditeljstva.................................................................................................................. 27
2.1.1. Domene ......................................................................................................................... 27
2.1.2. Profil inženjera graditeljstva u 2025. ............................................................................. 30
2.1.3. Reforme u pripremi inženjera ....................................................................................... 31
2.1.4. Domene „Novog graditeljstva“ ...................................................................................... 32
2.2. Vizija elektrotehnike .............................................................................................................. 32
2.2.1. Energija budućih inovativnih pogona ............................................................................ 33
(1) Pokretači energetske ponudbene strane ......................................................................... 36
(2) Pokretači energetske potražnje ...................................................................................... 38
2.3. Mehatronika .......................................................................................................................... 41
2.3.1. Područja istraživanja u mehatronici .............................................................................. 41
2.3.2. Sustavno inženjerstvo u mehatronici ............................................................................ 43
2.3.2.1. Međusektorsko istraživanje .................................................................................. 43
2.3.2.2. Novi poslovni modeli ............................................................................................. 44
2.3.2.3. Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje ................................................................ 45
2.3.2.4. Okvir za ostvarenje visokih performansi ............................................................... 45
2.3.2.5. Ukupni troškovi životnog ciklusa (uključujući i troškove zaštite okoliša) .............. 46
2.3.2.6. Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje ................................................... 47
2.3.2.7. Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse ......................................... 48
2.4. Grafički dizajn i tehnologije u tiskarstvu ............................................................................... 48
2.4.1. Grafički dizajn ................................................................................................................ 48
6
2.4.2. Istraživačka područja računalne grafike ........................................................................ 50
2.5. Vizija ICT-a ............................................................................................................................. 51
2.5.1. Tehnološki trendovi ....................................................................................................... 51
2.5.2. Istraživanje..................................................................................................................... 54
2.5.3. Budući sustav internetskih poduzeća ............................................................................ 58
2.5.4. Inteligentna uprava – istraživačke domene .................................................................. 59
3. Projekcija potražnje za zanimanjima i kompetencijama ............................................................... 61
3.1. Definicijski dio ....................................................................................................................... 61
3.1.1. Grupa profesionalnih zanimanja (Professionals Group) ............................................... 61
3.1.2. Klasifikacijske liste ......................................................................................................... 61
3.1.2.1. Temeljem ILO ......................................................................................................... 61
3.1.2.2. EUROSTAT klasifikacija .......................................................................................... 62
3.1.2.3. Nacionalna klasifikacija zanimanja RH, .................................................................. 62
3.2. Europske CEDEFOP projekcije ............................................................................................... 65
3.2.1. Projekcija ponude i potražnje za vještinama ................................................................. 65
3.2.1.1. Utjecaj recesije na rast BDP—a, EU-27+ ................................................................ 66
3.2.1.2. Utjecaj recesije na zaposlenost, EU-27+ ................................................................ 66
3.2.1.3. Trendovi populacije (15+) po kvalifikacijskim grupama, EU-27+ .......................... 67
3.2.1.4. Prošla i vjerojatna buduća promjena ponude kvalifikacija, radni kontingent (15+),
EU-27+ 68
3.2.1.5. Sektorska potražnja za vještinama ........................................................................ 68
3.2.1.6. Udio u sektorima zapošljavanja (EU-27+) .............................................................. 69
3.2.1.7. Prošla i vjerojatna buduća promjena sektorskog zapošljavanja (EU 27+) ............. 70
3.2.1.8. Perspektive zanimanja ........................................................................................... 70
3.2.1.9. Otvaranje radnih mjesta/poslova po grupama zanimanja 2010-2020, EU-27+ .... 72
3.2.1.10. Stope nezaposlenosti po kvalifikacijskim kategorijama, EU-27+ .......................... 72
3.2.2. CEDEFOP - Vizualizacija podataka za period 2015-2025 ............................................... 73
3.2.2.1. Radna snaga (Labor Force) .................................................................................... 73
3.2.2.1.1. Stope rasta radne snage ..................................................................................... 73
3.2.2.1.2. Brojčani pokazatelji rasta radne snage............................................................... 76
3.2.2.1.3. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima ................ 77
3.2.2.2. Zapošljavanje (Employment) ................................................................................. 79
3.2.2.2.1. Ukupne stope rasta zapošljavanja ...................................................................... 79
3.2.2.2.2. Stope rasta zapošljavanja po izabranim sektorima ............................................ 83
3.2.2.3. Mogućnosti zaposlenja (Job Opportunity) ............................................................ 88
3.2.2.3.1. Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima ........................................... 88
7
3.2.2.3.2. Mogućnosti zapošljavanja visokog kvalifikacijskog nivoa .................................. 89
3.2.3. Projekcije za Republiku Hrvatsku .................................................................................. 90
3.2.3.1. Usporedbena vizualizacija stopa rasta po datim područjima................................ 97
3.2.3.1.1. Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu ................................................... 97
3.2.3.1.2. Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu ............................... 98
3.2.3.1.3. Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+...................................... 99
3.2.3.1.4. Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+ ................... 100
3.2.3.1.5. Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+ ................ 101
3.2.3.1.6. Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim brojkama .......... 102
3.2.3.1.7. Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima RH i EU28+
103
3.2.3.1.8. Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima ................................. 104
3.2.3.1.9. Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+ ...................................... 105
3.3. EU Skills panorama .............................................................................................................. 106
3.3.1. Zanimanja .................................................................................................................... 106
3.3.1.1. Anticipirani postotak promjena ukupnog broja zaposlenih osoba ..................... 107
3.3.1.1.1. Anticipirani postotak promjena zaposlenih osoba profesionalnih zanimanja -
ekscerpt 108
3.3.1.1.2. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima –
ekscerpt 109
3.3.1.1.3. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima –
ekscerpt 110
3.3.2. Sektorske prognoze ..................................................................................................... 111
3.3.2.1. Electricity, gas, steam and air conditioning supply ............................................. 111
3.3.2.1.1. Construction ..................................................................................................... 112
3.3.2.1.2. Information and communication ..................................................................... 113
3.3.2.1.3. Public administration and defence; compulsory social security ...................... 114
3.3.3. Vještine ........................................................................................................................ 116
3.4. Budućnost radnih vještina 2020 .......................................................................................... 116
3.5. Ministarstvo rada SAD (US Department of Labor) .............................................................. 117
3.5.1. Najbrže rastuća zanimanja .......................................................................................... 117
3.5.2. Projekcije zapošljavanja (Employment Projections) ................................................... 118
3.5.2.1. Projekcija najvećeg rasta zapošljavanja (Occupations with the most job growth) za
period 2012.-2022. .................................................................................................................. 118
3.5.2.2. Projekcija zapošljavanja po zanimanjima (Employment by detailed occupation)
izvadci u relaciji politehnike TVZ ............................................................................................. 119
3.5.2.3. Graditeljstvo ........................................................................................................ 121
8
3.5.2.4. Graditeljstvo - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja
121
3.5.2.5. Elektrotehnika - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama
zanimanja 122
3.6. ONET projekcije po zanimanjima ........................................................................................ 123
3.6.1. STEM inženjerstvo ....................................................................................................... 123
3.6.2. STEM – Računalna znanost (Computer Science) .......................................................... 123
3.6.3. Mehatronika i robotika ................................................................................................ 124
3.6.4. Ostala politehnička zanimanja .................................................................................... 124
3.7. Projekcije za Republiku Hrvatsku ........................................................................................ 125
3.7.1. Profili sektora (računarstvo, elektrotehnika) .............................................................. 125
3.7.1.1. Profil sektora elektrotehnike i računarstva ......................................................... 125
3.7.1.2. Profil sektora graditeljstva i geodezije ................................................................ 128
3.7.2. Polazišta za projekcije Državnog zavoda za statistiku ................................................. 130
3.7.2.1. AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA PODACIMA ANKETE O
RADNOJ SNAZI ......................................................................................................................... 130
3.7.2.2. BROJ I STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA PREMA NKD-u 2007. . 131
3.7.2.3. ANKETA O RADNOJ SNAZI - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA
AKTIVNOSTI I SPOLU ................................................................................................................ 132
3.7.2.4. STUDENTI UPISANI NA STRUČNI I SVEUČILIŠNI STUDIJ U ZIMSKOM SEMESTRU AK.
G. 2014./2015. ......................................................................................................................... 132
3.7.2.5. Statistika diplomiranih studenata ....................................................................... 135
3.7.2.5.1. Udio u ukupnom broju diplomiranih studenata............................................... 135
3.7.2.5.2. Diplomirani studenti TVZ po studijskim odjelima i godinama ......................... 136
3.7.3. Projekcijske vrijednosti ................................................................................................ 138
3.7.3.1. Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim
podacima DZS .......................................................................................................................... 138
3.7.3.1.1. Odjel elektrotehnike ......................................................................................... 138
3.7.3.1.2. Odjel graditeljstva ............................................................................................ 138
3.7.3.1.3. Informatičko-računarski odjel .......................................................................... 139
3.7.3.1.4. Strojarski odjel .................................................................................................. 139
3.7.3.2. Procjena absorpcijske snage tržišta 2020. i 2025. ............................................... 140
3.7.3.2.1. Anketa poslodavaca 2015 ................................................................................ 140
4. Sažetak provedene ankete i dubinskih intervjua ........................................................................ 150
4.1. Analiza trenutnog stanja – studenti .................................................................................... 150
4.2. Analiza trenutnog stanja – alumniji ..................................................................................... 151
4.3. Analiza trenutnog stanja – poslodavci ................................................................................ 151
9
4.4. Razvoj budućih zanimanja ................................................................................................... 151
4.4.1. e-Poslovanje ................................................................................................................ 151
4.4.2. e-Uprava ...................................................................................................................... 152
4.4.3. e-Zdravstvo .................................................................................................................. 152
4.4.4. Informacijska sigurnost ............................................................................................... 152
4.4.5. Ortotika i protetika ...................................................................................................... 152
5. Područja i projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ ............................. 152
5.1. Prikaz postojećih i prijedlog novih stručnih naziva ............................................................. 153
5.2. Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ ...................................... 155
5.2.1. Elektrotehnički odjel .................................................................................................... 155
5.2.2. Graditeljski odjel .......................................................................................................... 156
5.2.3. Informatičko-računarski odjel ..................................................................................... 157
5.2.4. Strojarski odjel ............................................................................................................. 158
6. Zaključna razmatranja ................................................................................................................. 159
6.1. Temeljem: ............................................................................................................................ 159
6.2. Konstatacije: ........................................................................................................................ 159
6.2.1. Makroekonomski indikatori ........................................................................................ 159
6.2.2. Indikatori potražnje za zanimanjima ........................................................................... 160
6.3. Odnos očekivane potražnje i ponude u horizontima 2020. i 2025. godine: ....................... 160
6.3.1. Projekcija potražnje za kompetencijama i zanimanjima u području politehnike........ 162
6.3.2. Projekcija ponude specijalističkih politehničkih kvalifikacija TVZ ............................... 162
10
1. Globalni izazovi
1.1. EUROPA 20201 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast
Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:
- Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji. Pametan rast označava
jačanje znanja i inovacija kao pokretača našeg budućeg rasta. Zahtijeva podizanje kvalitete našeg
obrazovanja, jačanje učinka naših istraživanja, promicanje transfera inovacija i znanja u Uniji,
bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija te osiguravanje pretvaranja
inovativnih ideja u nove proizvode i usluge koje rezultiraju rastom i kvalitetnim poslovima te
pomažu u suočavanju s europskim i globalnim socijalnim izazovima. Kako bi se postigao uspjeh,
potrebno je to spojiti s poduzetništvom, financijama i fokusiranjem na potrebe korisnika i tržišne
mogućnosti
- Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija. Održiv rast označava izgradnju održivog i konkurentnog gospodarstva koje
učinkovito iskorištava resurse, korištenje europskog vodstva u utrci s ciljem razvoja novih procesa
i tehnologija, uključujući i zelene tehnologije, ubrzavanje razvoja pametnih mreža korištenjem
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, korištenje mreža na razini EU te jačanje
konkurentnih prednosti našeg poslovanja, prvenstveno u proizvodnji i u okviru naših malih i
srednjih poduzeća, kao i pomoći potrošačima da cijene učinkovito iskorištavanje resursa. Takav
će pristup pomoći EU da napreduje u svijetu s malom emisijom ugljikovog dioksida i ograničenih
resursa, istovremeno sprječavajući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti te neodrživo
iskorištavanje resursa. Također će ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
- Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i
teritorijalnu povezanost. Uključiv rast označava osnaživanje ljudi visokom stopom zaposlenosti,
ulaganje u vještine, borbu protiv siromaštva i modernizaciju tržišta rada te sustava
osposobljavanja i društvene zaštite u svrhu pružanja pomoći osobama u predviđanju promjena i
upravljanja njima te izgradnji povezanog društva. Nužno je da se blagodati ekonomskog razvoja
prošire u sve dijelove Unije, uključujući i njezine najrubnije regije, jačajući na taj način
teritorijalnu koheziju. Cilj je osigurati pristup i mogućnosti za sve tijekom cijeloga života. Europa
mora u cijelosti iskoristiti svoj radni potencijal kako bi se suočila s izazovima sve starije populacije
i rasta globalne konkurencije. Bit će potrebne politike za promicanje jednakosti spolova kako bi
se povećalo sudjelovanje radne snage, pridonoseći na taj način rastu i socijalnoj povezanosti.
Europska komisija predstavlja sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u okviru
svake prioritetne teme:
- „Unija inovacija“ s ciljem unapređenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za istraživanje i
inovacije kako bi se osigurala mogućnost transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge
koje stvaraju rast i radna mjesta.
- „Mladi u pokretu“ s ciljem povećanja učinka obrazovnih sustava i olakšanja ulaska mladih na
tržište rada.
- „Digitalni program za Europu“ s ciljem bržeg širenja brzog interneta te korištenja prednosti
jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.
1 http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf
11
- „Resursno učinkovita Europa“ s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa,
podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, povećanja korištenja obnovljivih
izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske učinkovitosti.
- „Industrijska politika za globalizacijsko doba“ s ciljem unapređenja poslovnog okruženja,
prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja snažne i održive globalno konkurentne
industrijske osnove.
- „Program za nove vještine i radna mjesta“ s ciljem modernizacije tržišta rada te osnaživanja ljudi
razvojem njihovih vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te
boljeg slaganja ponude i potražnje, uključujući i kroz mobilnost radne snage.
- „Europska platforma protiv siromaštva“ s ciljem jamčenja društvene i teritorijalne povezanosti na
način da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od
siromaštva i socijalne isključenosti omogući dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu.
1.2. Digitalna agenda za Europu2
1.2.1. Izazovi
1.2.1.1. ŠIROKOPOJASNI PRISTUP: DIGITALNI KISIK ZA SVE
Digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostaloga gospodarstva, a velik dio tog rasta pokreće
širokopojasni internet. Razvoj mreža velike brzine danas ima isti učinak kakav je imao razvoj
električne energije i prometnih mreža stoljeće prije. Postizanje ciljeva Digitalne agende otvorilo bi put
inovativnim uslugama kao što su e-zdravstvo, pametni gradovi i proizvodnja utemeljena na
podatcima.
Europska komisija potiče širenje brze širokopojasne mreže donošenjem novih pravila o smanjenju
troškova, Preporukom o sljedećoj generaciji pristupnih mreža, revidiranim Smjernicama o državnoj
pomoći za širokopojasne mreže i prijedlogom za dovršenje jedinstvenog tržišta telekomunikacijskih
usluga i izradu paketa #ConnectedContinent.
1.2.1.2. REDIZAJNIRANI EUROPSKI TELEKOMUNIKACIJSKI SEKTOR
Jedinstveno telekomunikacijsko tržište značit će gospodarstva razmjera u telekomunikacijskom
sektoru, veću produktivnost u drugim gospodarskim sektorima zahvaljujući učinkovitijoj
prekograničnoj povezanosti, povoljne prekogranične cijene, veću inovativnost i diversifikaciju
proizvoda i usluga. Glavni elementi prijedloga #ConnectedContinent su otvoreni internet, veća prava
potrošača, nenaplaćivanje dodatnih naknada za roaming u EU-u, koordinirana dodjela spektra,
sigurnost za ulagače.
1.2.1.3. JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE PRIHVATLJIVO ZA POTROŠAČE
Sve je više novih poduzeća u području tehnologije u Europi, a gospodarstvo EU-a u aplikacijama
osigurava 17,5 milijardi EUR prihoda i 1,8 milijuna radnih mjesta. Akcijskim planom Europske komisije
pod nazivom StartUpEurope jača se poslovno okružje za poduzetnike u internetskoj i informacijskoj i
komunikacijskoj tehnologiji u Europi, kojim se poduzetnicima pomaže da dobiju sredstva koja su im
potrebna i pridonosi inovativnosti, rastu i otvaranju novih radnih mjesta.
2 http://europa.eu/pol/pdf/flipbook/hr/digital_agenda_hr.pdf
12
U ovom trenutku e-trgovina je u EU-u i dalje nedovoljno razvijena. Potrošači imaju poteškoća s
pristupom internetskim trgovinama, a poduzećima je otežana ponuda njihovih usluga u drugim
zemljama EU-a.
Digitalnom agendom za Europu modernizirat će se pravila EU-a o jedinstvenom digitalnom tržištu
kako bi se olakšala e-trgovina. Cilj je akcijskog plana Komisije za e-trgovinu iz 2012. udvostručiti opseg
e-trgovine u Europi do 2015. uz inicijative za pojednostavljenje poštanske dostave; lakša kartična,
elektronička i mobilna plaćanja i veće povjerenje u kupnju internetom s pomoću strategije za
poboljšanje internetske sigurnosti u Europi i bolju zaštitu od kibernetičkih napada.
Jaz u digitalnim vještinama i dalje je prisutan u trenutku kada je potrebno više stručnjaka u području
informacijske i komunikacijske tehnologije nego ikad i kada se radna mjesta povezana s IKT-om
otvaraju mnogo brže nego u ostalim sektorima. Kako bi riješila to pitanje, Europska komisija osnovala
je Veliku koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta.
Aktualni program EU‑a za istraživanje u području IKT‑a usmjeren je, među ostalim, na sljedeća
područja:
• robotika: iskorištavanje najboljih mogućnosti toga rastućeg tržišta kroz javno-privatno partnerstvo
između javnih tijela, industrijskog sektora i znanstvene zajednice. Poboljšat će se industrijsku
konkurentnost EU-a s pomoću robotičke tehnologije, osigurati da roboti i robotičke usluge pomognu
u rješavanju nekih od društvenih izazova EU-a, poput starenja stanovništva, rješavanja etičkih i
pravnih pitanja i razvoja strateških ciljeva;
• sastavnice i sustavi: financiranje ključnih tehnologija važnih za buduće proizvode i usluge. To
uključuje podršku za elektroniku, kibernetičko-fizičke sustave, napredno računalstvo, pametnu
proizvodnju, buduću rasvjetu, fotoniku i drugo.
1.2.2. Četvrta industrijska revolucija
Četvrta industrijska revolucija (često imenovana kao Industrija 4.0) sumarni je pojam temeljen na
konvergenciji Informacijskih tehnologija (Automatizacije poslovnih procesa, Automatizacija ureda),
višeslojnih računalno-komunikacijskih tehnologija (Računarstvo u oblaku, Magla računarstvo, Rosa
računarstvo), uvezan sa Operativnim tehnologijama (Aditivna proizvodnja, Automatizacija
industrijskih procesa, Automatizacija tvornice, Umjetna Inteligencija, Robotika) i Internetom Stvari
(Kibernetsko-fizički sustavi3), koji obuhvaća brojne kontekstualne oblike virtualizirane automatizacije,
kontekstualne interakcije i razmjene podataka u realnom vremenu između strojeva (Machine-to-
Machine) i njihovog okruženja, te uspostavu inovativnih inteligentnih proizvodnih sustava4 (Tvornica
budućnosti, Pametna tvornica, Prediktivna prilagodba i održavanje).
1.2.2.1. Industrija 4.0
Industrija 4.0 odnosi se na kontekstualnu, temporalno umreženu ekonomiju, temeljenu na primjeni
IKT, osnaženu jednostavnom povezanošću pametnih jedinica proizvodnih resursa, tehnologija i
procesa.
3 Vidjeti: (CPS – Cyber Physical System) http://cyberphysicalsystems.org/ 4 Vidjeti: FESB Split – INSENT projekt „Pametna tvornica“ http://insent.fesb.unist.hr/index.php/hr/o-projektu
13
Integracija interneta stvari (IoT) i interneta usluga (IoS) u proizvodni okoliš5. Uspostavit ce se globalne
mreže koje će obuhvaćati strojeve, te proizvodne i skladišne objekte u formu virtualno-fizičkog
sustava (CPS, Cyber-Physical System). Oni će biti sposobni samostalno komunicirati, međusobno će
se pokretati i kontrolirati, olakšavajući tako fundamentalna poboljšanja u dizajnu, proizvodnji,
distribuciji i eksploataciji.
1.2.2.2. Kibernetičko-fizički sustavi
Kibernetičko-fizički sustav je sustav međusobno povezanih suradničkih računalnih elemenata koji
komuniviraju i kontroliraju fizičke entitete korištenjem Interneta stvari.
Kibernetičko -fizički (materijalni) sustav prikazan je na slijedećoj konceptualnoj mapi:
Slika 1: Konceptualna mapa kibernetičko-fizičkog sustava
1.2.2.3. Tvornice budućnosti
Domene i karakteristike tvornice budućnosti
Napredni proizvodni procesi – inovativni način proizvodnje sa postojećim i novim materijalima za
postojeće i nove proizvode; kompleksne strukture, geometrije i volumeni (nanotehnologije,
kontekstualno-integrirani proizvodni procesi, individualizirana proizvodnja visoko-performansnih
5 http://titan.fsb.hr/~jpetric/Predavanja/Industrija%204_0.pdf
14
fleksibilnih struktura; novi poslovni modeli proizašli iz distrupcije tradicionalnih poslovnih
sustava),
Adaptivni i pametni proizvodni sustavi – inovativna proizvodna oprema na komponentnom i
sustavnom nivou, uključujući mehatroniku, kontrolne i nadzorne sustave (fleksibilni i
rekonfigurabilni strojevi i roboti, ugradbene kognitivne funkcije, simbiotske sigurne i produktivne
interakcije čovjeka i robota, pametna robotika, mehatronika i nove strojne arhitekture za
adaptivne i revolutivno-razvojne tvornice, nano/mikro preciznost i makro-proizvodna oprema,
multidisciplinarni inženjerski alati za mehatronički inženjering,
Digitalne virtualne i resursno učinkovite tvornice – integrirani modeli tvornica za evolutivne
proizvodne sustave, inteligentni sustavi prediktivnog održavanja, integrirano visoko
performansno računarstvo u upravljanju životnim ciklusom tvornice, energetski monitoring,
višeslojne simulacije i analitike za unapređenje kvalitete proizvodnih procesa, kontinuirano
vrednovanje i razdioba proizvodnih rizika, tvornice reciklaže,
Kolaborativne i mobilne korporacije – umrežene tvornice i dinamički opskrbni lanci/mreže,
poslovno-proizvodna kolaboracija u oblaku, mobilna skladišta i aplikacije za agilne i otvorene
opskrbne mreže, povezani objekti imovine i poduzeća u opskrbnim mrežama, kolaborativna
prognostika i planiranje ponude i potražnje, upravljanje digitalnim pravima (DRM),
multikorporativna kontrola pristupa temeljem uloga u proizvodnim poduzećima (MRBAC)
Humanocentrična proizvodnja – jačanje uloge ljudi u tvornicama, korporacijski kolaborativni
sustavi edukacije i učenja na daljinu, napredni informacijski modeli za kreiranje znanja i učenje,
novi oblici interakcija kolaborativnog rada radnika i drugih resursa u proizvodnim sustavima,
dinamička interaktivna sučelja tvorničkih radnika u dinamičkom radnom okruženju, napredna
vizualizacija kompleksnih proizvodnih i podataka, povezivanje organizacijskog znanja u
povezanim poduzećima,
Kupcu/korisniku fokusirana proizvodnja – uključivanje kupca/korisnika u proizvodni vrijednosni
lanac, proizvodna inteligencija za informativan dizajn produkta, crowd sourcing za
visokopersonalizirani i inovativni dizajn produkta, sakupljanje, analiza i anonimizacija korištenja
produkta, mobilni uslužni kokpit za proširenu poslovnu ponudu, proizvodna rješenja za
modularni, nadogradivi, rekonfigurabilan i razgradiv produkt, implementacija kreativnosti i
korisničko vođene inovacije putem fleksibilnog dizajna produkta i proizvodnih procesa.
1.2.2.4. Zahtjevi za kompetencijama i vještinama Industrije 4.0
Zahtjevi za kompetencijama i vještinama6 obuhvaćaju dva skupa: generičke kompetencije i vještine i
kvalitativne kompetencije i vještine.
Generičke kompetencije i vještine obuhvaćaju područja:
Pametnih sučelja čovjeka i stroja u komunikacijijama između strojeva na makro-mezo-mikro
nivou
Sigurnost „meke automatizacije“ i kolaborativnih robotskih i inteligentnih strojnih sustava
Bionika7 u razvoju budućih robotskih sustava sa ljudskom percepcijom, spoznajom i ponašanjem
Kvalitativne kompetencije i vještine obuhvaćaju:
6 http://www.iit-berlin.de/de/publikationen/skills-needs-analysis-for-industry-4-0201d-based-on-roadmaps-for-smart-systems/at_download/download 7 bionika (grč.), znanost koja istražuje složene mehanizme u životinja da bi ih tehnički reproducirala (npr. ultrazvučni sustav u šišmiša – uzor za radar).
15
Industrijski IKT specijalisti,
Mehatronički specijalisti,
Specijalisti kognitivnih sustava za distribuirane senzorsko/aktuatorske mreže, robotiku,
percepciju (3D računalni vid),
Kognitivni specijalisti (planiranje aktivnosti, kooperativne interakcije, inteligencija „jata“ (sworm))
Bionička automatizacija i interakcija čovjeka i stroja.
1.2.2.5. Obrazovanje za Industriju 4.0
Fokusira na8:
Interdisciplinarnost za nova područja rada:
o interakcija čovjeka i stroja u uvjetima potpomognute stvarnosti (augmented reality),
virtualne stvarnosti, komunikacije prirodnim jezicima
o inteligentne logistike (logistika u oblaku, autonomna intralogistika, robotika „jata“,
inteligentni transportni sustavi, vozilo 2.x)
o poslovno računarstvo (BIG DATA prediktivna analitika, analitika rizika)
o autonomni sustavi (automatizirana vožnja, laki roboti, autonomno letenje)
o socijalna robotika9 (antropomorfizam, posebnost)
o ostala do sada nepoznata područja rada,
IKT i umjetnu inteligenciju,
BIG DATA spoznajnu i prediktivnu analitika,
Poduzetništvo i otvorenu inovativnost (temporalno/projektno zapošljavanje slobodnjaka
(freelancer) kao stalnost zapošljavanja).
1.2.2.6. Globalno strateško fokusiranje
1.2.2.6.1. Razumijevanje četvrte industrijske revolucije fokusirana je tema
WEFa – Svjetskog ekonomskog foruma10.
Razumijevanje četvrte industrijske revolucije glavna je tema WEFa – Svjetskog ekonomskog foruma.
Svjetski ekonomski forum (eng. World Economic Forum) je neprofitna organizacija osnovana 1971. sa
sjedištem u švicarskoj Ženevi. Forum je 2006. otvorio podružnice u New Yorku i Pekingu.
Godišnji sastanak foruma se održava u Davosu gdje se okupljaju vodeći poslovni ljudi, političari,
intelektualci i novinari kako bi raspravljali o trenutnim svjetskim problemima. Osim sastanaka forum
provodi brojna istraživanja. Forum ima promatrački status pri Gospodarskom i socijalnom vijeću
Ujedinjenih naroda.
Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu
globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-
8 http://www.ima-zlw-ifu.rwth-aachen.de/fileadmin/user_upload/INSTITUTSCLUSTER/Publikation_Medien/Vortraege/download//EngEducationInd4.0_22Sept2015.pdf 9 Roboti nove generacije blisko će surađivati s ljudima kao društvo i pomoć kod kuće, u uslužnim djelatnostima, kao pomagači u brizi o starim i nemoćnim osobama ili osobama s invaliditetom, suradnici u terapiji i rehabilitaciji te mnogim sličnim ulogama za koje je potrebna sposobnost efikasnih, prikladnih i ugodnih interakcija s čovjekom. 10 https://agenda.weforum.org/2015/11/5-ways-of-understanding-the-fourth-industrial-revolution/
16
2016.“ . U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi, kao i prošle godine, na 77. mjestu među 140
gospodarstva svijeta.
Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na
ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se
uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Češka, Makedonija, Rumunjska i Poljska.
Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija su zadržale prošlogodišnju poziciju dok Mađarska i Crna Gora
bilježe pad za 3 mjesta.
1.2.2.6.2. Europska tehnološka platforma za integraciju pametnih sustava11
Ciljevi:
pridonijeti razvoju snažne i globalno konkurentne industrije elektroničkih komponenti i sustava u
Uniji,
osigurati raspoloživost elektroničkih komponenti i sustava za ključna tržišta i za rješavanje
društvenih izazova s ciljem da Europa zadrži vodeći položaj u tehnološkom razvoju, da se
premosti jaz između istraživanja i primjene, ojačaju mogućnosti razvoja inovacija te ostvari
gospodarski rast i rast zapošljavanja u Uniji;
uskladiti strategije s državama članicama kako bi se privukla privatna ulaganja i pridonijelo
djelotvornosti javne potpore, izbjegavanjem nepotrebnog udvostručavanja i fragmentaciju
napora te olakšavanjem sudjelovanja dionika uključenih u istraživanje i inovacije;
održati i povećati mogućnosti proizvodnje poluvodiča i pametnih sustava u Europi, uključujući
vodeći položaj u području proizvodne opreme i obrade materijala;
osigurati i jačati vodeći položaj u projektnom i sistemskom inženjeringu uključujući ugrađene
tehnologije;
omogućiti svim dionicima pristup vrhunskoj infrastrukturi za projektiranje i proizvodnju
elektroničkih komponenti te ugrađenih/kibernetičko-fizičkih i pametnih sustava; i
razviti dinamični ekosustav koji uključuje inovativna mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), jačajući
tako postojeće klastere i podupirući stvaranje novih klastera u obećavajućim novim područjima.
1.3. OBZOR 202012
1.3.1. Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života
Cjeloživotno zdravlje i kvaliteta života, ekonomski održiv zdravstveni sustav visoke kvalitete, te
mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i ekonomski rast, predstavljaju ciljeve podrške istraživanju
i razvoju koji odgovaraju na navedene izazove.
1.3.2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora,
pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija
Cilj Društvenog izazova Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora,
pomorstva i unutarnjih voda, i bioekonomija je osigurati dovoljno sigurnih i visokokvalitetnih
11 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32014R0561&from=HR 12 http://www.obzor2020.hr/drustveni-izazovi
17
prehrambenih proizvoda i ostalih bioproizvoda. Odgovarajuće zalihe će se osigurati pomoću razvoja
primarnih proizvodnih sustava s naglaskom na produktivnost i učinkovitost resursa; pomoću
poticanja ekosustava i povezanih usluga; pomoću konkurentnih opskrbnih lanaca koji uključuju nisku
razinu emisije CO2. Očekuje se da će navedene mjere ubrzati prijelaz prema europskoj bioekonomiji.
1.3.3. Sigurna, čista i učinkovita energija
Istraživanja iz područja Energije u okviru Obzora 2020. prije svega se odnose na prilagodbu
postojećeg energetskog sustava u održiviji, konkurentniji i sigurniji sustav. Osim toga, europski
energetski sustav treba se u manjoj mjeri oslanjati na uvoz goriva, a više se okrenuti korištenju
različitih energetskih izvora, prije svega obnovljivih i prenosivih energetskih izvora koji ne izazivaju
zagađenje zraka. Europska unija namjerava smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20% od razine u
1990. godini do 2020. godine s daljnjim smanjenjem za 80-95% do 2050. godine. Obnovljivi izvori
enregije bi trebali pokrivati 20% konačne potrošnje energije i podići razinu efikasnosti za 20% do
2020.
1.3.4. Pametan, zeleni i integrirani promet
Glavni cilj istraživanja iz područja prometa je razvoj sigurnijeg, ekološki prihvatljivijeg i "pametnijeg"
pan-europskog prometnog sustava, od kojeg će imati koristi svi građani, koji će biti u skladu sa
standardima zaštite okoliša i koji će pridonijeti povećanju konkurentnosti europske prometne
industrije na svjetskom tržištu. Održiva mobilnost se može jedino postići kroz radikalne promjene u
prometnom sustavu dalekosežnim inovacijama i koherentnom provedbom zelenijih, sigurnijih i
pametnijih prometnih rješenja. Istraživanje i inovacije moraju donijeti usredotočeni i pravovremeni
napredak koji će pomoći postizanje ključnih ciljeva politike Unije i jačanju gospodarske
konkurentnosti te održavanju vodstva na globalnom tržištu.
1.3.5. Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine
Cilj društvenog izazova Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine je razviti ekonomiju
otpornu na klimatske promjene i održivu zalihu sirovina, kako bi se zadovoljile potrebe rastuće
svjetske populacije u okviru održivih granica prirodnih resursa planeta. Aktivnosti će doprinijeti
povećanju europske konkurentnosti i poboljšanju kvalitete življenja, istovremeno osiguravajući
integritet i održivost u pitanjima vezanim za okoliš, te održavajući prosječno globalno zatopljavanje
ispod 2°C i omogućavajući prilagodbu ekosustava i društava na klimatske promjene.
1.3.6. Europa u promjenjivom svijetu - uključiva, inovativna i promišljena društva
Cilj je povećati solidarnost, društvenu, gospodarsku i političku uključenost i pozitivnu interkulturalnu
dinamiku unutar Europe te, s međunarodnim partnerima, pridonijeti izradi odgovarajućih politika za
sprječavanje različitih vrsta podjela, diskriminacija i rodne nejednakosti, digitalnih i inovacijskih
podjela, za borbu protiv siromaštva i marginalizacije te unaprjeđenje ljudskih prava.
1.3.7. Sigurna društva: zaštita slobode i sigurnosti Europe i njezinih građana
Cilj područja Sigurnosti je stoga poduprijeti politike Unije za unutarnju i vanjsku sigurnost i osigurati
kibernetičku sigurnost, povjerenje i privatnost u jedinstvenom digitalnom tržištu (eng. Digital Single
Market). Istovremeno, cilj je poboljšati konkurentnost sigurnosti Unije, ICT-ja i industrije usluga.
18
Ciljevi će biti postignuti razvitkom inovativnih tehnologija i rješenja koja se odnose na sigurnosne
propuste i koja vode ka prevenciji sigurnosnih prijetnji. Ove aktivnosti integrirat će zahtjeve različitih
krajnjih korisnika (građana, kompanija, administratora, uključujući i nacionalne i međunarodne vlasti,
civilne zaštite, policijske snage, granične patrole, itd.) kako bi se uzelo u obzir napredovanje
sigurnosnih prijetnji i zaštite privatnosti, i nužni društveni aspekti.
Dvanaest fokusnih područja na koja će se koncentrirati sredstva i istraživačke aktivnosti za potporu
ključnim ciljevima programa:
Personalizirana zdravstvena skrb
Održiva sigurnost hrane
Plavi rast: realizacija potencijala oceana
Pametni gradovi i zajednice
Konkurentna energija s niskom emisijom CO2
Energetska efikasnost
Mobilnost za rast
Otpad: izvor za recikliranje i ponovnu upotrebu sirovina
Inovacije vezane za vodene resurse: jačanje vrijednosti vodenih resursa za Europu
Prevladavanje krize: nove ideje, strategije i upravljačke strukture za Europu
Otpornost na katastrofe: sigurna društva, uključujući prilagođavanje klimatskim promjenama
Digitalna sigurnost
1.3.8. Industrijsko vodstvo
1.3.8.1. Informacijske i komunikacijske tehnologije13
ICT je temelj za inovacije i konkurentnost u širokom rasponu privatnih i javnih tržišta i sektora i
omogućava znanstveni napredak svim disciplinama. U sljedećem desetljeću, neograničeno računanje,
resursi komunikacijskog i podatkovnog pohranjivanja, bit će na raspolaganju svakom građaninu na
svijetu. Ogromne količine informacija i podataka generirat će se detektorima, senzorima, strojevima i
proizvodima pojačanima informacijama, na način da se aktivnosti na daljinu smatraju uobičajenima i
da se omogući globalno pokretanje poslovnih procesa i održivih mjesta proizvodnje. ICT će pružati
ključne usluge u komercijalnom i javnom sektoru, kao i ključnu infrastrukturu za proizvodnju i
poslovne procese, komunikacije i transakciju. Također, bit će neophodan u doprinošenju ključnim
društvenim izazovima i društvenim procesima kao što su stvaranje zajednica, ponašanje potrošača ili
javnom upravljanju, na primjer, sredstvima društvenih medija.
Nekoliko će aktivnosti ciljati izazove industrijskog i tehnološkog vodstva u ICT-ju, kako bi pokrile
generičko istraživanje i inovacije u ICT-ju, posebice:
Nova generacija komponenta i sustava: Elektronika, mikrosustavi i ugrađeni sustavi (eng. Embedded
systems) podloga su inovaciji i stvaranju vrijednosti u svim segmentima gospodarstva. Cilj je učvrstiti
položaj Europe u ovim područjima kako bi se prilike na novim tržištima, stvorene napretkom
tehnologija, mogle iskoristiti.
Napredno računarstvo: U kombinaciji s potrebom za energetskom učinkovitošću kod računarstva u
oblaku i podatkovnim centrima, iste će ključne tehnologije niske potrošnje poticati napredak u
13 http://www.obzor2020.hr/industrijsko-vodstvo-sadrzaj/ict-opis
19
cijelom računarskom spektru. Strateški je fokus ojačati i proširiti industrijski i tehnološke snage
Europe u ICT-ju niske potrošnje.
Internet budućnosti: Cilj aktivnosti u polju Interneta budućnosti jest pokriti najkritičnije tehničke i
korisničke aspekte kako bi Internet mogao pokriti ogromna buduća očekivanja široke javnosti. Teme
će stoga pokriti ograničenja Interneta koji nije osmišljen da podrži veliki set zahtjeva koji proizlaze iz
diversifikacije korištenja; podržavati učinkovitije računarske modele i one vezane uz upravljanje
podacima; korištenje Interneta kako bi se množila inovativna korištenja društvene i ekonomske
vrijednosti koja prilaze iz geo-prostornih sposobnosti Interneta budućnosti.
Tehnologije sadržaja i upravljanje informacijama: Fokus u ovome području bit će na nekoliko
ključnih aspekata digitalnog sadržaja i upravljanja informacijama: na poboljšanju sposobnosti
europskih kompanija da stvore inovativne višejezične podatkovne proizvode i usluge i riješe temeljne
probleme vezane za skalabilnost i reaktivnost analitičkih sposobnosti; strojnom prevođenju; na
alatima za kreativne i medijske industrije, te industrije znanja i učenja; na multimodalnoj i prirodnoj
računalnoj interakciji.
Napredna sučelja i roboti: Pametna automatizacija i robotika ključni su za održavanje proizvodnje i
srodnih usluga. Roboti kao osoblje, i u uslužnoj industriji ili za kućnu upotrebu, predstavljaju jedno
nadolazeće tržište s potencijalom rasta, jer postaju sve uobičajeniji u svim segmentima života.
Mikro- i nanoelektronika i fotonika: Mikro- i nanoelektronika i fotonika dvije su ključne razvojne
tehnologije (eng. Key Enabling Technologies – KETs), a cilj aktivnosti u tom području jest iskoristiti
prednost europske izvrsnosti u područjima znanosti i tehnologije kako bi se ojačala konkurentnost i
tržišno vodstvo povezanih industrija i razvili inovativna rješenja za društvene izazove.
1.3.8.2. ICT u Europskim 2020 prioritetima14
Slika 2: ICT u Europskim 2020 prioritetima
14 https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/sites/horizon2020/files/ICT%20in%20H2020%20WP2014-15_0.pdf
20
ICT u rješavanju društvenih izazova
ICT u kreiranju industrijskog vodstva i kompetitivnog okvira
ICT u izvrsnosti znanstvenih potencijala
1.3.8.3. Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna
proizvodnja i prerada
Do 2020. godine, nanotehnologija će biti široko rasprostranjena i integrirana s većinom tehnologija i
aplikacija, s velikim utjecajem na kvalitetu života, održivi razvoj i snažan industrijski potencijal za
postizanje konkurentnosti i učinkovitosti resursa. Nanotehnologija ima revolucionarni utjecaj na ICT,
materijale, znanost o životu, zdravstvenu skrb i robe široke potrošnje, energetsku učinkovitosti i
ostala područja.
Nanotehnologije imaju ključnu ulogu u rješavanju izazova identificiranih u strategiji za pametan,
održiv i uključiv rast Europa 2020. Uspješna implementacija tih ključnih tehnologija koje omogućuju
poboljšanje i unapređenje postojećih, ali i prilike za nastank potpuno novih, inovativnih proizvoda i
usluga, primjenjivih za industrijsku proizvodnju, doprinijet će konkurentnosti europske industrije.
1.4. Strategija pametne specijalizacije15
Europska unija pokrenula je inicijativu izrade Strategija pametne specijalizacije kao novi pristup
gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim aktivnostima i
inovacijama. Države članice usredotočile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji će
povećati ukupnu konkurentnost EU i smanjiti razlike u razvoju između gospodarstava svojih 28
članica. Nova Kohezijska politika EU za programsko razdoblje 2014. – 2020. 4 kao „ex-ante“ uvjet
zahtjeva od zemalja članica identificiranje područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju njihovom
inovacijskom potencijalu, a koja su temeljena na sredstvima i sposobnostima za korištenje EU
sredstava u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Cilj je omogućiti učinkovitije
korištenje ESI fondova i povećati sinergiju između EU, nacionalnih i regionalnih politika.
Za glavni fokus Strategije pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj odabrano je pet tematskih
prioritetnih područja (TPP) s relevantnim tehnološkim i proizvodnim poljima: (1) Zdravlje i kvaliteta
života , (2) Energija i održivi okoliš, (3) Promet i mobilnost , (4) Sigurnost i (5) Hrana i bio-ekonomija.
Hrvatska je također definirala dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj dodanoj
vrijednosti hrvatske proizvodnje i potaknuti nastajanje novih gospodarskih aktivnosti, porast
produktivnosti hrvatskog gospodarstva i nastanak novih i održivih prilika za zapošljavanje.
Horizontalne teme su: (1) KET (ključne razvojne tehnologije) i (2) ICT (informacijske i komunikacijske
tehnologije).
15 http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Nacrt%20Strategije%20pametne%20specijalizacije.pdf
21
1.5. Ostale relevantne strategije
1.5.1. Strategija energetskog razvoja16
Pred Republikom Hrvatskom su obveze čije ispunjavanje će utjecati na izgradnju energetskog sustava
i njeno gospodarstvo. Ti izazovi ujedno su i razvojne prilike, a posebice treba istaknuti ove:
Ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola;
Međunarodne obveze glede stakleničkih plinova nakon 2012. godine;
Integracija u europsko tržište emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i načelo interne
raspodjele obveze među članicama Europske unije;
Konkurentnost u regiji;
Pritisci iz brzorastućih sektora;
Razvoj i primjena obnovljivih izvora energije;
Razvoj i primjena tehnologije izdvajanja i spremanja CO2;
Primjena nuklearne energije;
Otpor izgradnji na lokalnoj razini, tzv. NIMBY sindrom (Not-in-my-backyard –Ne u mom dvorištu).
Strategija određuje smjernice za provedbu aktivnosti kojima će se ostvariti održiv, pouzdan i elastičan
energetski sustav kroz strateško vodstvo, iskorištavanje tržišta za ostvarenje sigurne i cjenovno
prihvatljive opskrbe energijom, obuzdavanje emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora,
učinkovitiju uporabu energije te poticanje, razvoj i primjenu okolišno održivih energijskih tehnologija.
Republika Hrvatska će povećavati ulaganja u obrazovanje, znanstveno-istraživačke projekte i razvoj te
sustavno poticati međunarodnu suradnju na području održivih energetskih tehnologija. Cilj je te
mjere razvoj i podizanje sposobnosti domaće industrije i usluga, usmjereno prema rješenjima visokih
tehnologija. Vlada Republike Hrvatske će osigurati povezivanje energetske politike, industrijske
politike i politike visokog obrazovanja i znanosti.
1.5.2. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije17
Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti
dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta.
Budući da je Europa suočena s novim kompetitivnim gospodarskim, ali i kulturološkim te drugim
društvenim izazovima, u dokumentu Europske komisije vezanom uz strateško promišljanje
obrazovanja18 naglašava se između ostalog da je od najranije dobi važno podjednako usvajati
transverzalna i temeljna znanja i vještine iz prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike
(STEM – Science, Technology, Engineering, Mathematics). Ta su znanja i vještine nužni za snalaženje u
tehnološki ovisnom društvu – za kasnije djelovanje unutar znanstvenih istraživanja, tehnološkog
razvoja i služe kao čvrsta podloga za cjeloživotno učenje. Između ostalog, također se upozorava da u
stjecanju strukovnih znanja i vještina treba težiti najvišoj svjetski usporedivoj kvaliteti utemeljenoj na
učenju kroz rad.
16 http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Energetska%20strategija%20RH%20do%202020..pdf 17 http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Strategija%20znanosti%2C%20obrazovanja%20i%20sporta_NN_124_2014.pdf 18 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-12-1233_en.htm
22
1.5.3. Strategija inovacija19
Strategijom se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno poticanje inovacija kao temeljne vrijednosti
uspješnosti gospodarstva, ali i društva u cjelini.
Elementi inovacijskog sustava prilagođavaju se potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u
gospodarstvo te se u svim EU strateškim dokumentima poseban naglasak stavlja na investicije u
tehnologiju i inovacije u 6 prioritetnih područja:
KET tehnologije (eng. Key enabling technologies),
napredne proizvodne tehnologije,
tržište bio-proizvoda,
čisti transport,
pametne mreže i
održivu gradnju i učinkovito korištenje sirovine.
1.5.4. Industrijska strategija20
Industrijska strategija Republike Hrvatske, zajedno s inovacijskom strategijom, strategijom odgoja,
obrazovanja, znanosti i tehnologije, strategijom razvoja turizma te planom razvoja istraživačke i
inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, čini sastavni dio strategije pametne specijalizacije
koja, zajedno s energetskom strategijom, strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama RH,
strategijom poticanja investicija, strategijom razvoja poduzetništva i strategijom razvoja ljudskih
potencijala predstavlja osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije.
Definirana su 4 ključna prioritetna područja industrijske strategije kako slijedi: 1. STVARANJE
STABILNOG INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA 2. POTICANJE STRATEŠKE SURADNJE INDUSTRIJE I SUSTAVA
OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE 3. RESTRUKTURIRANJE JAVNE UPRAVE 4. RAZVOJ TRŽIŠTA
KAPITALA (ALTERNATIVNIH IZVORA FINANCIRANJA).
1.5.5. Strategija razvoja klastera21
Ciljevi su klasterskih organizacija:
Povećanje izvoza i omogućavanje pristupa novim tržištima,
Poticanje inovacija i transfer i uvođenje novih tehnologija u hrvatskom gospodarstvu,
Potpora suradnji s akademskom zajednicom i istraživanjem i razvojem,
Poboljšavanje okvirnih uvjeta za inovacije,
Povezivanje raznih komplementarnih sektora i posredničkih organizacija i internacionalizacija
klastera,
Uvođenje i poboljšavanje normi kvalitete i procesa u klasterima i članovima klastera.
19 http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Nacrt%20Inovacijske%20strategije%202014-2020.pdf 20 http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Industrijska%20strategija%20RH%202014.-2020..pdf 21 http://www.europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Strategija_razvoja_klastera.pdf
23
1.6. EU Strategija za održivu konkurentnost građevinskog sektora22
Građevinski sektor može signifikantno doprinijeti kreiranju poslova povećanjem aktivnosti u nekim
vrlo obečavajućim područjima poput renoviranja zgrada i infrastrukture, usmjerenih prvenstveno na
povećanje energetske efikasnosti, smanjenju emisije CO2, prilagodbe klimatskim promjenama,
otpornost na prirodne i ljudski izazvane nepogode.
Usmjerava se na intenziviranje napora u istraživanju i inovacijama usmjerenih na racionalizaciju
velikog volumena inputa građevinskih resursa i proizvodnje velikih količina otpada.
Pokrenute su inicijative privatno-javnog partnerstva za ostvarivanje energetsko efikasnih građevina;
zaštite kulturne baštine; ostvarenja pametnih zajednica i pametnig gradova (Smart Cities); izgradnje
buduće infrastrukturne mreže Europe; snažno korištenje IKT, kao i projekti iz okvirnog projekta 7
(FP7) poput SuperBuildings (Sustainability and performance assessment and benchmarking of
buildings) i Open House, čije će se proširenje i nadogradnja ostvarivati putem OBZOR-a 202023.
1.7. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.24
Temeljni su ciljevi ovog programa poticanje gospodarske konkurentnosti, podrška usklađivanju sa
stečevinom EU-a vezanom uz ekološka pitanja, ulaganje u prometnu infrastrukturu (TEN-T) i mrežnu
infrastrukturu25.
Podržati će nacionalne napore za razvojem gospodarstva utemeljenog na inovacijama, ponajprije
razvojem znanstvene izvrsnosti, poticanjem ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te prijenosa
tehnologija u poslovnom sektoru. Širokopojasna mreža nove generacije (NGN) dodatno će se
proširiti, a elektroničke javne usluge razviti. U malim i srednje velikim tvrtkama konkurentnost i
inovacije podržavati će se poticanjem poduzetništva, boljim pristupom financijskim sredstvima i
razvojem poslovnih usluga visoke kvalitete.
Veliki dio sredstava Kohezijskog fonda namijenjen je ulaganjima nužnima za usklađivanje s
direktivama EU-a u sektorima vodoprivrede i zbrinjavanja otpada. Sredstva Europskog fonda za
regionalni razvoj ulagat će se u razvoj energetske učinkovitosti u javnim i stambenim zgradama, kao i
u proizvodnju obnovljivih izvora energije na lokalnoj razini. Također, u sektoru prometa će Europski
fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond ojačati povezanost zemlje i regija s transeuropskim
mrežama (željezničkom prugom, kontinentalnim plovnim putovima i cestama), podržati
modernizaciju dubrovačkog aerodroma, povezati otoke s kopnom, razviti održivu urbanu mobilnost u
velikim gradovima i povećati sigurnost na cestama. Isto tako, Europski fond za regionalni razvoj će
utjecati na komplementarnost s programom „Učinkoviti ljudski resursi” (Europski socijalni fond) u
sektorima obrazovanja (e-škola) i strukovnog osposobljavanja, razvoja usluga u lokalnim zajednicama
i usluga primarne zdravstvene zaštite.
22 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52012DC0433 23 program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). 24 http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Operativni%20program%20Konkurentnost%20i%20kohezija%202014.-2020..pdf 25 http://www.europski-fondovi.eu/vijesti/za-hrvatsku-zna-i-usvojeni-operativni-program-konkurentnost-i-kohezija-2014-2020
24
Područja obuhvata operativnog programa jesu:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2. Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora (za EPFRR-
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) i sektora za ribarstvo i akvakulturu (za EFPR-
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo 2014. - 2020.)
4. Podržavanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencije i upravljanja rizicima
6. Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa
7. Promicanje održivog transporta i eliminacije uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama
8. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svih oblika diskriminacije
9. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje
1.8. Strukturne promjene uvjetovane visokom tehnologijom u vodećim zemljama
1.8.1. Razdvajanje korelacije produktivnosti i zapošljavanja26
Slika 3: Razdvajanje korelacije produktivnosti i zapošljavanja
Temeljem pokazatelja korelacije produktivnosti i zapošljavanja u Sjedinjenim Američkim Državama
(USA) vidljiv je manji oscilirajući jaz do kraja 2000. godine. Nakon tog perioda rast zaposlenosti
iznenadno usporava, produktivnosi i nadalje pokazuje robustni nastavak rasta, što značajno povećava
njihov jaz.
Digitalne tehnologije ubrzale su rast produktivnosti u USA bez poticanja značajnijeg rasta
zapošljavanja.
26 http://www.technologyreview.com/sites/default/files/images/destroying.jobs_.chart1x910_0.jpg
25
1.8.2. Rast outputa po zaposlenom
Slika 4: Rast outputa po zaposlenom
Output po zaposlenom u vodećim zemljama sa naprednim automatiziranim sustavima proizvodnje
(Amerika, Njemačka, Japan) impresivno raste.
1.8.3. Rast jaza u odnosima Bruto domaćeg proizvoda (GDP) i prihoda
domaćinstava
Slika 5: Rast jaza u odnosim Bruto domaćeg proizvoda i prihoda domaćinstva
Rast jaza u odnosima Bruto domaćeg proizvoda (GDP) i prihoda domaćinstava pokazuje opći rast
GDP-a uz gotovo stagnirajući rast prihoda domaćinstava. Indikativni su pokazatelji uzroka jaza gotovo
dramatičan stupanj automatizacije u pružanju usluga (ekonomija usluga), te skokovit rast broja
prodanih robota.
26
1.8.4. Promjena tehnološke strukture i potražnje za zanimanjima
Slika 6: Promjena tehnološke strukture i potražnje za zanimanjima
Mnoštvo je dokaza kako razvoj i primjena tehnologija utjeću na promjenu strukture potražnje za
zanimanjima. Potražnja za visoko kvalificiranim zanimanjima, temeljenim na intenzivnoj primjeni
računarstva, ostvaruju visoke stope rasta. Nisko kvalificirani poslovi u područjima koji se teško mogu
automatizirati, poput pružanja kućne njege, zadržavaju značajne stope rasta potražnje. Potražnja za
srednje kvalificiranim poslovima pomalo nestaje.
Ilustrativni prikazi na prethodnoj slici ukazuje na najbrže rastuću potražnju za poslovima u
područjima IKT, te zdravstvu i zdravstvenoj skrbi, te ranjiva zanimanja za kojima potražnja pada.
27
2. Vizije politehnike 202527
Vizija 2025. opisuje kako bi TVZ trebao i mogao izgledati 2025. godine s naglaskom na programske,
karakterne, kulturne i strukturne atribute ustanove. Dok ambiciozan vremenski okvir (12 godina)
obeshrabruje svaku težnju za sigurnošću i sveobuhvatnosti, Vizija 2025 nastoji biti i primjereno
konkretna i reprezentativna (više nego iscrpljujuća) u pogledu poželjnih svojstava ustanove.
Vizija TVZ:
• Trebala bi biti aspirativna: pružati niz ambicioznih, ali ostvarivih ciljeva koje možemo ostvariti
istezanjem granice naše mašte, napora i sredstava.
• Trebala bi biti inspirativna: poticati različite studijske i druge jedinice TVZ-a da se uključe u rad
koji bi viziju pretvorio u stvarnost i generirati resurse potrebne za ostvarenje vizije.
• Namjerno provokativna i izazovna: Vizija 2025 nije jednostavan odgovor pitanje kako bi TVZ
trebao izgledati za dvanaest godina, već namjeran katalizator za tekuće rasprave o pitanjima koja
potiče, pitanjima koja u mnogim slučajevima osporavaju temeljne pretpostavke na kojima TVZ,
ali i sva ostali sveučilišta primijenjenih znanosti, funkcioniraju. Po prirodi stvari, ta pitanja mogu i
trebaju biti uznemirujuća i mogu s vremena na vrijeme biti doživljena kao napad (nenamjeran) na
stvari koje su mnogima od nas drage. Sve više razloga da ih se postavi, naravno, ako naše sadašnje
pretpostavke ne mogu podnijeti izazov te ako nismo otvoreni prema novim pretpostavkama,
budućnost TVZ-a je u opasnost.
2.1. Vizija graditeljstva
2.1.1. Domene
Inženjeri graditeljstva
Inženjeri graditeljstva će 2025. biti u ulozi glavnih nositelja građevinarstva, predvodnici zaštite
okoliša, inovatora, integratora, menadžera rizika i neizvjesnosti, kao i lideri u stvaranju javnih politika
održive gradnje.
Društvo će im povjeriti ulogu stvaratelja održivog svijeta, koji će povećati globalnu kvalitetu života;
svoj će posao raditi kompetentno i etički, kao:
• dizajneri, graditelji i dionici društvenog ekonomskog i inženjerskog motora za izgradnju okoliša
• predvodnici održivog prirodnog okoliša i njegovih izvora
• inovatori i integratori ideja i tehnologija gradnje diljem javnog, privatnog i akademskog sektora
• menadžeri rizika i neizvjesnosti uzrokovanih prirodnim događajima, nesrećama i drugim
prijetnjama
• lideri u raspravama i odlukama koje oblikuju javnu ekološku infrastrukturnu politiku
Građevinske konstrukcije 2020
• Energetski pozitivne - smanjenje energetske potrošnje; integracijom sustava grijanja, hlađenja i
ostalih oblika potrošnje električne energije; skladištenje ili povratka viška električne energije u
javnu električnu mrežu.
27 Ekscerpti iz Strategije dugoročnog razvoja TVZ 1014.-2025.
28
• Prilagodljive – primjenom sustava pokretnih zidova, preinačivim sobama i fleksibilnim
ugradbenim sustavima
• Prilagodljive promjenjivim potrebama stanara (npr. od novorođenčadi do starijih osoba) i budućim
tehnološkim inovacijama
• Troškovno-efikasne i pristupačne u smislu sveobuhvatnog vlasništva, u rasponu od prvog troška,
troškova održavanja, troškova životnog ciklusa korištenja i prodajne vrijednosti
• Izdržljive - poboljšana sigurnost i otpornost na prirodne nepogode, uključujući i vlagu, vatru i
katastrofe, kao i smanjujuće održavanje
• Ekološki-bezopasne za prirodni okoliš, efikasno korištenje resursa, uravnotežen odnos energije i
izdržljivosti
• Zdrave i ugodne - bezopasne za dobrobit građevinskih radnika i korisnika, dobre kakvoće i
protoka zraka, toplinske i vizualne udobnosti, prirodne ventilacije i svjetlosti, zaštite od požara,
vlage, kemikalija, vanjskih radova i zagađenja bukom
• Inteligentne - korištenjem naprednih senzora, monitora, kontrola i komunikacijske tehnologije za
poboljšanje učinkovitosti resursa, udobnost, dostupnost, prilagodljivost, trajnost i sklad sa
okolišem
• Sveobuhvatne integrativne graditeljsko-tehnološke strategije
• Uravnotežene tržišne / graditeljsko-političke strategije
• Promicanje obrazovanja duž graditeljsko-konstrukcijskog vrijednosnog lanca
• Izgradnja platforme za suradnju u istraživanjima, transferu tehnologija i apsorpcijskih tržišnih
aktera28 koja će dovesti do sustavnog interdisciplinarnog pristupa i inovativnog graditeljstva
• Promjena strukture visokoobrazovane radne snage izvježbane za korištenje novih tehnologija
gradnje
Energetski efikasne građevine
Dijelovi lanca vrijednosti:
• projektiranje i puštanje u pogon s novim pristupima kako bi se suzile praznine koje postoje između
projektiranih performansi dizajna i performansi ostvarenih izgradnjom
• strukturni dijelovi u kojima će inovacije u obradi materijala omogućiti daljnje smanjenje udjela
CO2 unutar strukturnih komponenti tijekom životnog ciklusa novih zgrada
• građevinska konstrukcija koja štiti od vanjskih utjecaja te istovremeno smanjuje potrebu za
grijanjem odnosno hlađenjem, stvorena pametnom upotrebom obnovljivih izvora energije uz
pomoć toplinskog skladištenja
• energetska oprema (grijanje, hlađenje, rasvjeta, ventilacija) i njeni kontrolno-upravljački sustavi
koji trebaju biti kontinuirano optimizirani u realnom vremenu energetske potražnje i ponude
• građevinski procesi, koji u kombinaciji primjene unaprijed proizvedenih standardiziranih kritičnih
komponenti i automaciji i samoprovjeri/inspekciji građevinskih procesa, povećava kvalitetu i
produktivnost građevinskih radnika
• sustavi za energetsko upravljanje zgradom s mogućnošću optimizacije ponude i potražnje prema
cijeni koja je najavljena potrošačima, ali i energetska suradnja između zgrada na razini okruga
• Optimizacija na kraju „života“ građevine po pitanju recikliranja / ponovnog korištenja
građevinskog otpada
“Zeleno” graditeljstvo
• Grijanje, ventilacija, klima (HVAC)
28 Strategija „pametne“ specijalizacije
29
• Energetski učinkovita izolacija
• „Zelena“ rasvjeta
• Inkorporacija obnovljivih izvora energije (self-powered zgrade)
Kuća temeljena na budućim omogućujućim tehnologijama
FET kuća29 - kuća temeljena na budućim omogućujućim tehnologijama (FET – Future Enabling
Technologies).
Razvoj i inovacije u graditeljstvu
• Nano tehnološki premazi koji značajno popravljaju gotovo-infracrvena reflektirajuća svojstva
zgrade
• Integrirani senzori kvalitete zraka za energetski učinkovitu kontrolu okoliša
• Alati za poboljšanje unutarnjeg okruženje u zgradama koje su naknadno učinjene energetski
učinkovitima
• Vodiči za izradu studije o procjeni životnog ciklusa temeljem „Inicijative o energetski
učinkovitim zgradama30“
• Održivi, inovativni i energetski učinkovit beton
• Visoko učinkovite bio-smjese za zgrade
• Komponente i sustavi za zgrade: polivalentni fasadni paneli, ETICS sustavi31, i tsl.
• Komponente i sustavi za grupe zgrada (okruge): Čvrste oksidene ćelije (SOFC32) za pohranu
energije u sustavu električne mreže grupe zgrada (Smart Electric Grid)
• Računalno obradivi, standardizirani i korisnički jednostavni modeli zgrada
• Hardver za kontrolu i upravljanje korištenjem energije i optimalizaciju radi korisnije
potrošnje energije i poboljšanja kvalitete unutarnjeg okoliša
• Sustav energetskog upravljanja zgrade (BEMS33) na temelju tehnika samostalnog učenja,
inovativnih bežičnih tehnologija i inovativnog modeliranja ponašanja
• Optimiziran sustav energetskog upravljanja pomoću senzorskih mreža i inteligentnih adaptivnih
tehnologija, u funkciji vanjske klime, kao i kroz interakciju sa stanarima
• Razvoj jedinica za kontrolu i ostvarenje ultra niske energetske potrošnje sustava grijanja,
ventilacije i klimatizacije (HVAC) primjenom hibridnih jedinica za prikupljanje energije
• Zatvaranje jaza između inteligentnih zgrada i objekata i potrebnih podataka koji nadležnima
pokazuju rezultate simulacije energetske učinkovitosti u dizajnu i upravljanju objektima
• Omogućavanje primjene novih metoda i usluga koje integriraju podatke dobivene putem
kontrolnih sustava sa virtualnim modelom zgrade
• Oblikovanje i izgradnja vanjskih površina zgrade (zidovi i krov) s integracijom višenamjenskih
energetskih modula
29 http://cordis.europa.eu/fet-house/ 30 In October 2014, the European Commission published a report about the information communicated by Member States on Nearly Zero-Energy Buildings (NZEBs). 31 External Thermal Insulation Composite Systems (ETICS) - http://www.ea-etics.eu/views/etics/mode-of-operation/index.html 32 An energy-efficient and low-emissions solid oxide fuel cell (SOFC) - http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0378778812006081 33 Building Energy Management Systems (or BEMS) are computer-based systems that help to manage, control and monitor building technical services (HVAC, lighting etc.) and the energy consumption of devices used by the building. They provide the information and the tools that building managers need both to understand the energy usage of their buildings and to control and improve their buildings’ energy performance.
30
• Toplinska pohrane energije, kompaktno skladištenje topline, energetska čvorišta za rješavanje
neusklađenosti između transporta energije, pretvorbe, pohrane i upravljanje ključna su pitanja na
kojima se radi
• Razvoj novih poslovnih modela za identifikaciju različitih puteva ka tržištima; komercijalizaciji
koncepta za upravljanja energijom; savjetovanja za E-neutralne okruge
Kombiniranje sanacije i izgradnje novih zgrada
• značajno povećanje stopa visokih performansi, temeljite sanacije poslovnih i stambenih
zgrada uz smanjenje troškove sanacije
• povećanje ukupne dubine sanacija favoriziranjem i prioritetima sanacije okruga,
• valorizacija proizvodnje i korištenja energije unutar novih okruga kako bi okruzi postali
"energetski pozitivni",
• rušenje loše izoliranih zgrada i njihova zamjena sa zgradama s visokim performansama (energetski
neutralnim i, kada je to moguće, energetski pozitivnim).
Dugoročni strateški ciljevi uključuju
• većina zgrada i okruga trebala bi postati energetski neutralna bez emitiranja C02. Na taj način bi
značajan broj zgrada postao energetski pozitivan (aktivni generator energije), te integrirao
obnovljive izvore energije, čiste tehnologije generacije energije, sa pametnim energetskim
mrežama na razini okruga
• industrija će zapošljavati visokokvalificirane osobe, sposobne učinkovito, sigurno i brzo
provesti građevinske procese. To ujedno znači proširenje lanca vrijednost i suradnje, koja će
rezultirati prilagodljivom i višenamjenskom energijom, štednim zgradama i optimiranim
rješenjima na nivou okruga
• Dinamičkim programiranjem odnosa ponude i potražnje za visoko obučenim građevinskim
kompetencijama smanjit će se njihova nezaposlenost. Javno-privatna partnerstva će doista
pokrivati cijeli lanac inovacija, poticati će izgradnju temeljenu na uspješnosti, te prakticirati javnu
nabavu koja potiče inovativnost. To će se postići s održivim financijskim poticajima od strane
potražnje. Na strani ponude će sustavna tehnička rješenja, optimizirana na europskoj razini, biti
integrirana na lokalnoj razini.
• Prostorno planiranje i nastajanje „pametnih gradova“ utjecati će na nova rješenja, na razini zgrada
i okruga, i na taj način stvoriti osnovu za inteligentne veze između zgrada, okruga i svih urbanih
resursa.
Takva globalno konkurentna industrija energetske učinkovitost u stanju je isporučiti nove poslovne
mogućnosti, radna mjesta i rješenja. Što se tiče utjecaja na okoliš, emisije stakleničkih plinova 2050.
godine bit će smanjene za 80-95% u usporedbi s onima iz 1990. (kako je propisano od strane
Energetskog putokaza (Energy Roadmap 2050 (COM (2011) 885/2)). Osim toga, korištenje
obnovljivih izvora energije i učinkovitih tehnologija prošireno je sukladno Strateškom planu
energetske tehnologije, plan energetske učinkovitosti i prerade u EPBD34.
2.1.2. Profil inženjera graditeljstva u 2025.
Znanja i vještine
• Osobni atributi - znanja, vještine i stavovi - moraju se proširiti kako bi zadovoljili kriterije/izazove
2025.
34 Directive 2010/31/EU (EPBD recast) Article 9 requires that “Member States shall ensure that by 31 December 2020 all new buildings are nearly zero-energy buildings; and after 31 December 2018, new buildings occupied and owned by public authorities are nearly zero-energy buildings”.
31
• inženjer graditeljstva obrazovan je po pitanju tehničkih i profesionalnih, kao i socioekonomskih,
tema
• inženjer graditeljstva posjeduje mnogo različitih vještina
• inženjer graditeljstva obuhvaća niz stavova koji uključuju dodatna znanja i vještine te omogućuju
veću učinkovitost u industriji, obrazovanju i javnim sustavima
Održivi svijet
• Inženjeri graditeljstva pomogli su podići globalna očekivanja održivosti i zaštite okoliša
• Seoba stanovništva iz ruralnih u urbane sredine preopterećuje postojeću urbanu infrastrukturu
• Zahtjevi za održivom energijom, pitkom vodom, čistim zrakom i sigurnim odlaganjem otpada
potiču globalni razvoj infrastrukture
• Filozofije dizajniranja životnog ciklusa gradnje i korištenja široko su usvojene
• Kao rezultat vodstva i suradnje, smanjile su se razlike između razvijenih zemalja, zemalja u
razvoju i nerazvijenih zemalja
Istraživački rad i razvoj
• Inženjeri graditeljstva pružaju kritične smjernice za utvrđivanje javne politike i definiranje
istraživačkog plana
• Inženjeri graditeljstva pomogli su definirati istraživačke planove nano znanosti, nano tehnologije i
biotehnologije
• napredak profesije u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i upravljanje podacima poboljšali
su dizajn, izgradnju, korištenje i održavanje građevinskih objekata
Upravljanje rizicima
• Inženjeri graditeljstva ulažu trud kako bi upravljali rizicima i ublažili iste
• Inženjeri graditeljstva su predvodnici razvoja i primjene globalnih standarda temeljenih na izvedbi
i najboljim praksama
• Multinacionalne korporacije postale su sada glavni pokretači globalnih ekoloških standarda
Glavni inovatori i provoditelji
• Inženjeri graditeljstva vodeći su u prilagođavanju i integriranju novih tehnologija u projektiranju i
gradnji
• Mnoga poboljšanja u upravljanju projektima, posebice vezana uz virtualne timove, pripisuju se
inženjerima graditeljstva
2.1.3. Reforme u pripremi inženjera
Široko prihvaćeno znanje sada je temelj za formalnom obrazovanje i pred-certifikaciju inženjera
graditeljstva. Edukacija inženjera graditeljstva i prethodna iskustva u edukaciji su reformirani. Ova
promjena je djelomice nastala zbog spoznaje da akademska zajednica i industrija trebaju surađivati i
udružiti se "izgradnji" dodiplomskih, diplomskih i post diplomskih programa, kao i cjeloživotnog
učenja. Industrija je probleme iz stvarnog života dovela u sveučilišne učionice te je napravila veliki
korak kako bi osigurala kontinuirani profesionalni razvoj inženjera tijekom cijele karijere.
Akademsko-industrijsko partnerstvo omogućilo je da formalno obrazovanje ide ukorak s novim
tehnologijama i brzo mijenja postojeće prakse.
Inženjeri graditeljstva su široko priznat kao osobe koje će prepoznati prilike i doprinijeti rješavanju
problema.
32
2.1.4. Domene „Novog graditeljstva“
3D „printanje“ građevine (Building printing)
3D, 4D 6D Building Information Model (BIM), BIM okvir (Framework)
Izgradnja zgrada i robotika (Building construction and robotics)
Roboti u graditeljstvu (Robots in construction)
Robotizirana kuća (Robotic house)
Mehatronika u građevinama (Mechatronics in Buildings)
Pametne građevine (Smart Buildings)
Europsko pametno graditeljstvo (EU smart construction)
Inteligentni algoritmi u graditeljstvu (Intelligent Algorithms in construction)
Paradigma računalom integrirane gradnje (The paradigm of computer integrated
construction)
Knjiga znanja o graditeljstvu 21. stoljeća (Civil Engineering Body of Knowledge | ASCE)
Novi koncepti gradnje cestovnih prometnica (New Road Construction Concepts)
Evolucija graditeljstva (Evolution of construction - raconteur.net)
Cementno-matrični kompoziti za pametne strukture (Cement-matrix composites for smart
structures)
Istraživanja i razvoj pametnih strukturnih sustava (RESEARCH AND DEVELOPMENT OF SMART
STRUCTURAL SYSTEMS)
Arhitekturne implikacije integracije fotovoltnih i solarnih termalnih sustava (Architectural
Implications in the Building Integration of Photovoltaic and Solar Thermal systems –
Introduction of a taxonomy and evaluation methodology)
Fotovoltni elementi u građevinama (PHOTOVOLTAICS IN BUILDINGS)
2.2. Vizija elektrotehnike
Teslin Manifest
33
Manifest elektrotehnike
Inženjerima elektrotehnike potrebno je znanje matematike kako bi mogli izračunati jačinu struje,
napona i potrošnju energije. Sposobnost da se izračuna i stvori određena količina struje u sklopu je
nužna je da bi se stvorio profil koji neće spržiti sklop. U slučaj da se sklop sprži, nije ga moguće
popraviti već mora biti napravljen iznova. Izuzetno je bitno znati kolika količina napona i struje
prolazi kroz električne komponente te je veliki trud uložen kako bi se upotrijebile one količine koje će
rezultirati najboljom izvedbom. Postoje mnoge teorije i zakoni koje treba poštivati, kao i određene
matematičke jednadžbe.
Inženjeri elektrotehnike također moraju biti u mogućnosti držati korak s konkurentima i s najnovijom
tehnologijom koja će njihov proizvod izdvojiti od ostalih. No, držati korak s najnovijom tehnologijom
je financijskih zahtjevno, između ostalog i zato što treba odrediti koja tehnologija nužno mora biti
ugrađena u produkt, a da pri tom njegova cijena ostane razumna. Stoga je izuzetno bitno stvoriti
poželjan produkt po prihvatljivoj cijeni i upravo to neke tvrtke čini boljima od drugih.
Inženjeri elektrotehnike imaju viziju provođenja svojih želja u složene dijagramske sklopove.
Sposobnost razmišljanja i stvaranja složenog dizajna i stvaranje sheme zahtjeva puno predanosti i
istraživanja komponenti, kao i traženja načina kako spojiti jedan aspekt proizvoda na matičnu ploču.
Proizvod započinje s idejom što je potrebno napraviti i na koji način nadograditi prethodni proizvod,
kako bi se potencijalnim kupcima dalo razloga za odbacivanje starog i kupnju novog proizvoda.
Sposobnost razmišljanja izvan okvira i sastavljanja različitih komponenti u jedan izvanredan proizvod
može jednu tvrtku učiniti boljom od ostalih.
Inženjeri elektrotehnike na svaki projekt gledaju kao na polazište za sljedeći veliki izum. Tvrtke
nastoje biti korak ispred drugih, a činjenica da je upravo vaša tvrtka odskočna daska za sljedeću
generaciju čini vaše proizvode poželjnima već radi samog imena i spoznaje da napredna tehnološka
rješenja nose baš to ime. Jedan takav primjer je Apple, čiji kupci znaju da to ime garantira dobar
proizvod.
Inženjeri elektrotehnike imaju veliki interes prema elektroničkim uređajima i stvaranju novo
tehnoloških produkata. Mnoge elektroničke uređaje može koristiti i više kupaca, te su inženjeri
elektrotehnike stalno u potrazi za novom tehnologijom i imaju beskrajne ideje o mogućnostima
unapređenja na mnogim područjima primjene električne energije. Bez inženjera elektrotehnike ne bi
bilo brojnih dnevnih aktivnosti prilikom kojih se kupci oslanjaju na struju i elektroničke uređaja.
Inženjeri elektrotehnike omogućavaju nam različite načine korištenja električne energije u
svakodnevnom životu, te čine naše živote jednostavnijima.
2.2.1. Energija budućih inovativnih pogona
Istraživanje za energetsku budućnost
Energetski izazov:
Proizvodnja - najveći izvor neiskorištene snage je sunce, koje proizvodi energiju veću od 386
milijarda milijardi megawata. Znanstvenici procjenjuju da bi 600 milijuna megawata ove snage
(ekvivalent proizvodnji više od pola milijuna elektrana na ugljen) teoretski mogao biti uhvaćen i
korišten na Zemlji. Fokus u ovom području je povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova
fotonaponskih ćelija i pronalaženje novih načina za korištenje sunca za izravnu proizvodnju goriva
pomoću umjetne fotosinteze.
34
Prijenos - jednako važan kao i proizvodnja energije je i učinkovit prijenos iste krajnjim korisnicima.
Stara električna mreža suočava se sa izazovima poput dostatnih kapaciteta, pouzdanosti, kvalitete i
učinkovitosti, izazovima koji se mogu ostvariti temeljnim istraživanjima. Znanstvenici rade s novim
klasama super vodiča, materijalima koji prenose električnu struju bez otpora, kako bi pomogli u
suočavanju s tim izazovima. Jedan kabel izrađen on takvog super materijala mogao bi preuzeti posao
10 konvencionalnih bakrenih dalekovoda.
Pohrana - Izazovi u ovom području vežu se na ograničena svojstva današnjih baterija, koja se unatoč
nedavnom napretku u području ponovnog punjenje, koriste u više manje neizmijenjenom obliku od
Edisonovog otkrića žarulje. Istraživači proučavaju nove materijale koji bi mogli preskočiti ograničenja
današnjih baterija. Nano znanost u tome igra veliku ulogu budući da bi baterije (kemijska pohrana) i
kondenzator (fizička pohrana) na temelju nano strukturiranih materijala mogle postati nova paradigma.
Korištenje - Napredak u materijalima, obnovljivi izvori energije, pohrana i isporuke energije
promijeniti će sve, od prijevoza do kućnih elektronskih uređaja te grijanja i rasvjete. Neki od primjera
konačnog proizvoda koji mogu nastati iz ovog istraživanja uključuju snažnije, učinkovitije i ekološke
stanice za gorivo za pogon automobila i opskrbu domova, kao i visoko učinkovitu rasvjetu uz uštedu
energije.
BIOGORIVA
Jedna od ključnih strategija je istraživanje biogoriva - goriva proizvedenih izravno iz biljaka ili
izvedeni iz biljnih materijala, kao što su stabljike, sjemenke i voće. Da bi optimizirali proizvodnju
biogoriva, znanstvenici moraju steći bolje razumijevanje o tome kako biljke akumuliraju biomase i
druge proizvode, na način koji će im omogućiti da utječu na te procese i pretvore biljne materijale u
obnovljiva biogoriva. Uz stručnost iz području genetike biljaka, metabolizma, molekularne biologije,
kemije, interakcije okoliša, kao i pristup visokotehnološkim alatima, znanstvenici su spremni napraviti
važan korak prema tom cilju i prema održivoj energetskoj budućnosti.
KATALIZA
Izrada goriva iz vodika; solarna energija goriva: oponašanje majke prirode; obnovljiva tekuća goriva;
novi elektro-katalizatori gorivih ćelija; katalizatori za smanjenje onečišćenja; kataliza na nano-
ljestvici.
Grupni istraživački rad na nanostrukturnim elektro-katalizatorima, poput katalizatora od
zlata/platine/bakra. Razvijene su tehnike sinteze pomoću kojih se atomi platine stavljaju na površine
nanočestica kako bi proizvele nove katalizatore koji imaju veću stabilnost, koriste manje platine, te su
otporniji na nečistoće u hidrogenskim gorivim ćelijama.
Kompleksni materijali
U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su otkrili niz neobičnih i dramatičnih svojstava u
materijalima složenijeg sastava. Primjerice, određeni slojeviti materijali koji djeluju kao izolatori na
sobnoj temperaturi, mogu prenositi struju bez otpora napunjeni s malom količinom nečistoća i
ohlađeni na određenoj temperaturi. Neki drugi složeni materijali pretvaraju male količine topline u
električnu struju. Iako su slični učinci uočeni i kod nekih jednostavnih materijala, učinci kod složenih
materijala su znatno bolji.
Razumijevanje visoko temperaturnih supervodiča te njihova prilagodba aplikacijama kao što su vodiči
bez gubitka energije (zero-loss power lines) može dovesti do značajne godišnje financijske uštede, s
pet puta većim kapacitetom prijenosne snage određene električne mreže.
SOLARNA ENERGIJA
35
Umjetna fotosinteza - dok biljke koriste klorofil kako bi apsorbirale sunčevu svjetlost, znanstvenici
koriste foto-elektrokemijske ćelije kako bi apsorbirali svjetlost i razdvojili naboje. Razdvojeni naboji
pokreću složene kemijske reakcije koje pohranjuju sunčevu energiju u obliku goriva poput vodika ili
metanola. Kemičari rade na pronalaženju stabilnih materijala koji upijaju vidljivu svjetlost za anodne
stanice.
Katalitički procesi moraju koordinirati višestruke prijenose elektrona, protona i atoma kako bi se
formirale nove visokoenergetske kemikalije iz termodinamički stabilnih prekursora. Ovaj izazov
(umjetne fotosinteze) veže se na dublji kemijski izazov u kojem se koristi katalizator kako bi se
aktivirale stabilne, male molekule za kemijske reakcije.
Katalizatori za dvije reakcije - katalizatori su potrebni u dvije odvojene reakcije u stvaranju umjetne
fotosinteze za proizvodnju solarnog goriva kao što je molekulski vodik iz vode. Presudan korak u
procesu je oksidacija vode - razbijanje vode na vodik i kisik. Cijepanje vode zahtijeva veliku količinu
energije iz sunčeve svjetlosti i učinkovite metalne katalizatore za aktivaciju vrlo stabilnih molekula
vode. Proces se događa kao dvije odvojene polu-reakcije. U jednoj, oksidacija vode proizvodi
molekularni kisik zajedno s protonima i elektronima, a u drugoj se kombiniraju ti protoni i elektroni i
zajedno čine molekularni vodik.
Električna energija iz sunca - Znanstvenici rade na pretvaranju sunčeve energije u električnu
koristeći nove materijale i nove metode za kontroliranje strukture tih materijala. Istraživanje uključuje
prevladavanja problema koji nastaju korištenjem jeftinih, organskih materijala ili nanostrukturnih
anorganskih tvari u učinkovitim solarnim ćelijama. U današnje vrijeme je samo mali dio struje koju
koristimo generiran solarnim ćelijama, jer su ti uređaji izrađeni od kristalnog silicija koji je skup
materijal. U životnom vijeku solarne ploče - oko 30 godina - prosječna cijena struje je oko pet do deset
puta veća od električne energije dobivene iz fosilnih goriva. Ako bi se troškovi proizvodnje solarnih
ćelija mogli svesti na jednu desetinu njihove sadašnje vrijednosti, ovi uređaji mogli bi osigurati
troškovno konkurentnu struju te u skladu s tim i biti rasprostranjeniji. Znanstvenici proučavaju jeftine
polimerne materijale za korištenje u solarnim ćelijama. Njihov cilj se temelji i na temeljnoj i na
primijenjenoj znanosti: žele razumjeti kako materijali funkcioniraju i utvrditi mogu li isti biti pogodni
za poboljšanje solarnih panela za tržište.
Izrada solarnih ćelija iz polimera - solarne ćelije izrađene od polimera sastoje se od elektron
davajućih i elektron prihvaćujućih materijala. Kada sunčeva svjetlost udari elektron donatorski dio
stanice na mjestu elektrona se stvaraju elektronski uzbuđeni parovi elektrona i rupa (eksitroni
(excitrons)). Da bi se razbio elektron i stvorila struja, eksiton mora proći kroz sučelje, koje se sastoji
od dva priljubljena tanka materijala. U sučelju je materijal na bazi polimera te donator, koji apsorbira
fotone ili energiju iz sunca, dok prihvatni materijal – fuleren (fullerene), ugljikova molekula u obliku
nanocijevi, privlači elektron. Električno polje na sučelju solarne ćelije je u stanju istrgnuti elektron i
rupu te stvoriti električni naboj potreban za stvaranje električne energije.
NAPREDNI SUSTAVI POHRANE
Promjena prema alternativnim oblicima prijevoza - vozila na vodikovo gorivo, hibridna električna
vozila, hibridna električnih vozila s zamjenom baterija i električna vozila - bitna je po pitanju
smanjenja ovisnost o nafti. Brookhaven nacionalni laboratorij35 provodi istraživanja u dvije od naj
obećavajućih tehnologija kako bi se takva vozila proizvela, bila pristupačna i sigurna: vodik u krutom
stanju za skladištenje i litijeve baterije. Znanstvenici provode osnovna elektrokemijska istraživanja
kako bi se značajno poboljšala učinkovitost i pouzdanost gorivih ćelija i baterija. Pokrenuli su
35 http://www.bnl.gov/world/
36
fokusirana temeljna i primijenjena istraživanja za razvoj što boljih materijala za pohranu energije i
sustava s visokom energetskom gustoćom, brzim stopama ciklusa te dugim ciklusima života u
učinkovitim, sigurnim i ekonomičnim medijima. Konačni cilj je uspostaviti sveobuhvatan,
multidisciplinarni program za energetsku pohranu koji uključuje temeljne i primijenjene
eksperimentalne i teorijske napore u svrhu skladištenja energije za mobilnu i stacionarnu primjenu.
Brookhaven nastoji uspostaviti kontinuitet znanstvene izvrsnosti sposoban za premošćivanje jaza
između sinteze novih energetskih materijala, pripreme i ispitivanja novih materijala, karakterizacije, te
u razvoju modela i utvrđivanju odnosa svojstava strukture materijala.
(1) Pokretači energetske ponudbene strane
Supervodljivost
Supervodljivost - sposobnost odabranih metala (ispod određene temperature) da bez gubitka prenose
električnu struju - nudi snažne i jedinstvene mogućnosti za povećanje kapaciteta, učinkovitosti i
pouzdanosti energetske mreže. Razvoj supervodiča koji rade na višim temperaturama (idealno bi bilo
na sobnoj temperaturi, jer na taj način nema potrebe za rashladnom tekućinom) će preobraziti moć
energetske tehnologije - s potencijalnim primjenama u rasponu od supervodljivih strujnih kablova do
motora i generatora te pametnih preklopnika i skladištenja energije.
Supervodiči su materijali koji prenose električnu struje bez gubitaka. Međutim, dovođenje električne
struje do supervodiča generira širenje topline u kontaktima te tako degradira maksimalnu održivu
strujnu vrijednost. Količina degradacije kontakata ovisi o kemijskoj prirodi supervodljivog materijala.
Supervodiči na bazi željeza (iron-pnictide) imaju niz vrhunskih svojstava u usporedbi s drugim
poznatim visoko temperaturnim supervodičima.
Novi materijali
Napredak u materijalima, obnovljiva goriva, skladištenje i isporuke energije promijeniti će sve, od
transportnih sustava do kućnih elektronskih uređaja te grijanja i rasvjete. Neki od primjera proizvoda
za krajnju upotrebu koji mogu nastati iz ovog istraživanja uključuju snažnije, učinkovitije i ekološko
prihvatljive gorive čelije za pogon automobila i opskrbu domova, kao i visoko učinkovitu rasvjetu uz
uštedu električne energije.
Nano strukture i nano cijevi
Nano strukture za skladištenje električne energije (Nanostructures for Electrical Energy Storage
(NEES)36) s mogućnošću pohrane mnogo veće količine energije, pružajući veću snagu, brže ponovno
punjenje, te novi sustav za pohranu električne energije nove generacije (next-generation electrical
energy storage (EES)) će omogućit nova, ekološka rješenja za skladištenje energije u manje, lakše
pakete.
Primjena nano strukturnih rješenja (Applied NanoStructured Solutions (ANS)) ima sposobnost
ulijevanja nanostruktura ugljika na više podloga, uključujući bakar, aluminij, ugljični filc i pjenu, za
kritične primjene u tehnologijama nove generacije (next-gen technologies37).
36 http://www.efrc.umd.edu/research/ 37 Carbon Nanostructures for Energy Storage Applications http://www.lockheedmartin.com/content/dam/lockheed/data/ms2/documents/ANS/ANS_Super_Capacitor_Fact_Sheet_5-21-2012.pdf
37
Ugljične nano cijevi38 (CNT) za superkapacitatore, Li-ion baterije39.
Optoelektronički uređaji
Upijanje i emitiranje svjetlosti
Fotodiode
Solarne ćelije
Svjetlosne diode (LED)
Laserske diode40
Pametne mreže
Opći ciljevi istraživanja i primjene: prijenosne mreže i sustavne operacije; sprečavanje kratkih
spojeva; povećanje prijenosnih kapaciteta: unapređenje rada operativnih sustava.
Budućnost pametnih mreža
Jačanje prijenosne mreže i operativnog sustava
Integracija varijabilnih energetskih resursa
Proširenje prijenosnih sustava
Utjecaj distribuirane proizvodnje i električna vozila
Unapređenje distribucijskog sustava
Povećanje potražnje za električnom energijom
Regulacija režija
Podatkovna komunikacija, digitalna sigurnost i privatnost informacija
Pametni energetski sustavi
Današnje energetske mreže temelje se prvenstveno na velikim elektranama s jednosmjernim protokom
energije od mreže na pasivnog potrošača. Pametne energetske mreže biti će otpornije te će moći
izbjeći kratke spojeve. Omogućiti će značajne uštede energije pomoću bolje povezanosti te isto tako i
omogućiti aktivnu ulogu za potrošače41. Osim toga, pametne energetske mreže će povećati
integraciju i korištenje obnovljivih izvora energije.
Omogućiti će potrošaču da preuzme aktivnu ulogu u potrošnji i opskrbi električnom energijom.
Upravljanje potražnjom će postati indirektan poticatelj generacije energije, a uštede će biti nagrađene.
Novi sustav će ponuditi veću učinkovitost te će kroz cijelu Europu i šire biti postavljene poveznice iz
kojih će se iscrtati raspoloživi resursi i omogućiti učinkovita razmjena energije.
Bolja integracija obnovljivih izvora energije će dovesti do smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova.
Nakon SKADA-e
Nadzor i prikupljanje podataka (SCADA - supervisory control and data acquisition) elektroenergetske
infrastrukture.
Potreba za procjenom i projektiranjem okvira informacijskih tehnologija (IT) u svrhu dokaza o
performansama složenih fizičkih infrastrukturnih mreža. Trenutačno primjena IT nije usmjerena ka
38 A Carbon Nanotube is a tube-shaped material, made of carbon, having a diameter measuring on the nanometer scale. http://www.nanocyl.com/jp/CNT-Expertise-Centre/Carbon-Nanotubes 39 Nano strukturni ugljik za pretvorbu i skladištenje energije http://depts.washington.edu/solgel/documents/pub_docs/journal_docs/2011/Nanostructured%20carbon%20for%20energy%20storage%20and%20conversion.pdf 40 http://ecee.colorado.edu/~bart/book/book/chapter4/ch4_6.htm 41 http://ec.europa.eu/research/energy/eu/index_en.cfm?pg=research-smartgrid
38
upravljanju cjelovitih performansi sustava. Potreban je modelski pristup definiranju informacija po:
vrsti, mjestu i rangu u kompleksnoj infrastrukturi mreže, kako bi se poboljšala učinkovitost mreže u
ekstremnim slučajevima.
Sustav poznat kao SCADA ima inherentne karakteristike koje ne omogućuju pouzdanost
elektroenergetske mreže u stresnim/ekstremnim uvjetima. Konkretno, sadašnja se SCADA oslanja na
ekstenzivnoj redundanciji podataka (mjere se sve linije i ulazi): zbog toga viška podataka i njihove
inherentno statičke prirode (primijenjene metode ne oslanjaju se na trendove promjena stanja sustava),
SCADA sustav (i) nije robustan s obzirom na topološke promjene i na velike razlike u uvjetima rada te
(ii) nudi rezultate koje je teško koristiti zbog prevelikog broja izlaznih podataka koji nisu naknadno
prerađeni u transparentne informacije potrebne za kontrolne i upravljačke akcije.
e-Energija
Tehnološko natjecanje e-Energija usmjereno je na sljedeća tri aspekta:
Izrada E-energetskog tržišta koja olakšava elektroničke poslovno-pravne transakcije i poslovne
odnose između svih sudionika na tržištu.
Digitalno povezivanje i informatizacija tehničkih sustava i komponenata te procesna kontrola i
kontrola aktivnosti održavanja na temelju tih sustava i komponenti. Na taj način je osigurano
neovisno praćenje, analiza, nadzor i regulacija cjelokupnog tehničkog sustava.
Online povezivanje elektronskog tržišta energije i cjelokupnog tehničkog sustava tako da su
zajamčene digitalne interakcije poslovnih i tehnoloških operacija u stvarnom vremenu.
Virtualne elektrane za distribuirane energetske resurse, uključujući električna vozila - ICT
arhitekture i komunikacije
Fleksibilna suradnja nezavisnih tržišno vođenih subjekata koji pružaju učinkovite energetske usluge
zahtijevane od strane kupaca, bez nužnog posjedovanja odgovarajuće energetske imovine.
(2) Pokretači energetske potražnje
Razvoj motora ultra-visoke učinkovitosti
Industrijski motor niske stope gubitka i velike snage, jednostavan za instalaciju i korištenje te
učinkovitiji, lakši i manji od trenutne alternative. Biti će to motor za opću namjenu, koji može
zamijeniti postojeće indukcijske motore s većim mogućnostima starta i korištenja promjenjivih brzina
rada.
Energetski učinkovita proizvodnja
Optimiziranje energetske potrošnje kompletnog poslovnog postrojenja (tvornice).
Izgradnja zgrada s vrlo malom energetskom potrošnjom
Izgradnja novih poslovnih zgrada koje koriste 80 posto manje energije od današnjih zgrada u svrhu
borbe protiv globalnih klimatskih promjena. Senzori koji mogu brzo procijeniti promjene u
popunjenosti prostora i na taj način pružiti podatke koji omogućuju kontrolnom sustavu da smanji
rasvjetu i HVAC usluge u praznim prostorima. Na primjer, kontrolni bi sustav mogao dopustiti da
sobne temperature budu ispod onih predodređenih za vrijeme kada netko boravi u prostorijama i da se
zatim vrlo brzo promjene u skladu s predviđenim potrebama.
39
Pametni mjerni sustavi za upravljanja energijom u kućanstvu
„Pametno brojilo“ identificira potrošnju energije detaljnije od konvencionalnog brojila, često u
realnom vremenu, te je u mogućnosti poslati podatke o potrošnji stanarima kao i pružateljima
energetskih usluga. Pametna brojila se smatra sve važnijim elementom ekološki prihvatljivijih
energetskih sustava, no postoji mnogo vrsta pametnih brojila i mnogo načina njihove upotrebe.
Smještena na inteligentnim čipovima, inteligentni električni ampermetri integriraju više
komunikacijskih postupaka poput: čitača s dvosmjernom komunikacijskom funkcijom, operativnog
sustava upravljanja, baze podataka, aplikativne računalne tehnike, komunikacijske tehnike, i tsl.,
realizirajući sljedeće funkcije: vremensko mjerenje električne snage, automatsko mjerenje, trenutna
dvosmjerna komunikacija, optimizaciju potrošene električne energije, i tome slično.
Inteligentni kućni sustav za upravljanje energijom dodjeljuje dinamični prioritet kućanskim uređajima
ovisno o vrsti uređaja i njegovom stanju. U skladu s dodijeljenim prioritetima, planirana je uporaba
kućanskih uređaja u skladu sa sposobnostima obnovljivih izvora energije.
Ušteda energije
Mnoge su tehnologije do danas već nadoknadile ono što je u njih uloženo, ponekad uz regulatornu
potporu. To uključuje toplinske pumpe, dvoslojne i troslojne prozore, energetski učinkovitu rasvjetu i
mikro generacijske proizvode (poput solarnih panela). Ostale tehnologije su u velikoj mjeri
neiskorišteni potencijali. To se odnosi na sustave grijanja, ventilacije i klimatizacijske sustave koji
koriste senzore koji omogućuju automatsko upravljanje korištenjem grijanja i klimatizacije.
Tehnologije, koje su trenutno u fazi razvoja, imaju veliki potencijal i mogle bi biti komercijalno
održive do kraja ovog desetljeća. Jedan od primjera je "aktivni prozor" s premazima koji blokiraju
dolazno svjetlo prilikom visokih temperatura. Oni bi mogli nadoknaditi ulaganja u manje od tri godine
od instalacije.
Europski komunalni sustavi bi uskoro mogli zaraditi veći dio svojih prihoda pomažući kućanstvima da
štede energiju, umjesto da je nepotrebno konzumiraju.
Za većinu potrošača, cijena je jedini razlog za smanjenje potrošnje energije. No, funkcionalnost,
tehnološka jednostavnosti, marka i dizajn često imaju prioritet u odnosu na uštede energije prilikom
kupnje. Većina potrošača na nisko energetske proizvode gleda kao na proizvode niže nominalne
vrijednosti u odnosu na cjelovite performanse. Ova spoznaja pokazuje da bi tvrtke za energetsko
upravljanje trebale uložiti veliki napor kako bi smanjile troškove, povećale kvalitetu proizvoda i
educirale potrošače o dugoročnim uštedama koje bi mogli postići. Među tim tvrtkama su pružatelji
komunalnih usluga koji žele pružati portfelj proizvoda i usluga, od osnovnih izolacijskih i obnovljivih
energetskih sustava do sustava koji energetsku potrošnju automatski prilagođavaju potrebama
kućanstava.
Razvoj i stjecanje novih sposobnosti biti će neophodno za komunalne sustave, koji izlaze iz svojih
postojećih zona udobnosti. Primjerice, morati će korisnicima pomoći u prevladavanju prepreka za
ulaganja kroz pružanje mogućnosti financiranja kroz partnerstva s bankama ili stvaranje unutarnje
financijske jedinice. Mnogi dionici su svjesni da se moraju udružiti s drugim, novim sudionicima,
kako bi učinkovito pokrili čitav prodajno-uslužni lanac. Rast prilika ovisit će o brzini odlučivanja
potrošača o primjeni mjera koje smanjuju potrošnju energije iz javne mreže.
Učinkovito korištenje energije u milijunima domova također će postati "motor" za ICT. Moderni
elektronički sustavi mogu pomoći pri ostvarenju ušteda na troškovima za klimatizaciju, grijanje i
struju. Europska kućanstva trenutno troše oko 400 milijardi kilowatsati. Od tog iznosa, najmanje 70
milijardi kilowatsati, moglo bi biti ušteđeno bez nametanja ograničenja u potrošnji u našim
40
svakodnevnim životima. Ovaj iznos jednak je iznosu potrošnje četiri nuklearne elektrane. Senzorske
mreža i optimizirani kontrolni sustavi mogu se fleksibilno i ekonomično prilagoditi kućanskim
zahtjevima za klimatizacijom, grijanjem i potrošnjom električne energije. S obzirom na rastuće
troškove energije, korist bi se osjetila ne samo u novim, već i u starijim zgradama.
Optimiziranje energetskih sustava „pametnih gradova“
Gradovi su sve češće prepoznati prema svojim sposobnostima igranja katalitičke uloge u rješavanju
klimatskih promjena i energetskih izazova korištenjem tehnološki inovativnih pristupa.
Pametni uređaji / Digitalni uređaji
„Pametni uređaji“ su oni uređaji kojima se može daljinski upravljati ili pomoću daljinskog aparat ili
pomoću korisničkog daljinskog sučelja, kao što je računalo ili pametni telefon. To omogućuje
komunikaciju pametnih uređaja i komunalnih dobavljača usmjerenu na smanjenje ili odgodu potrošnje
u vrijeme najveće potražnje. Također, korisnik daljinski može aktivirati svoje uređaje ili promijeniti
njihove postavke. Uređaj mora imati kontrolnu ploču, ili eksterno spojenu kontrolu koja može
komunicirati s aparatom, ili daljinsko sučelje (uglavnom preko bežične ili žičane komunikacije).
Trendovi učinkovitosti kod električnih strojeva i pogona
Ključni izazovi:
• Povećanje usvajanja strojeva promjenjive brzine, visoke učinkovitosti sustava strojeva i pogona,
revizija učinkovitosti i eventualna zamjena dobrovoljnih sporazuma sa zakonodavstvom
• Proširenje područja primjene promjenjive brzine pogona kroz smanjenje troškova energetske
elektronike i troškova upravljanja i kontrole
• Integrirani dizajn pogona i radnog opterećenja kako bi se povećala učinkovitost sustava
• Povećanje učinkovitost električnih pogona
Ključne prednosti znanosti i inženjerstva:
Električni strojevi
• Novi meki magnetski materijali ostvaruju manji gubitak čelika, uz najniže troškove
• Nisko-cjenovni, visoko-temperaturni, visoko-energetski magneti
• Visoko-temperaturne izolacije i magnetski sustavi (> 400oC)
• Novi načini gradnje, uključujući segmentirane statore i rotore od lijevanog bakra (gdje je to
prikladno)
• Nosivi sustavi za ultra-brze radove
• Pouzdani super vodljivi dizajn koji podnosi visoke temperature po umjerenoj cijeni
• Poboljšani dizajnerski alati
Energetska elektronika i kontrola
• Smanjenje troškova
• Novi uređaji, materijali i tehnologija usmjereni povećanju mogućnosti promjena brzina i
smanjenju padova provođenja
• Povećana integracija
• Smanjenje veličina pasivnih komponenti
Integrirani sustavi
• Novi dizajn ventilatora, pumpa, kompresor itd. za maksimalnu učinkovitost u postojanju potpune
slobode brzina.
• Inteligentne metode kontrole
Ultra-učinkoviti i snažni električni motori
41
• Pumpe, ventilatori i kompresori koriste više od 60% energije industrijskih motora u Sjedinjenim
Američkim Državama.
• Najkorišteniji motori su motori konstantne brzine
• U nekim primjenama, motori s promjenjivim brojem okretaja, pokretani iz pogona promjenjive
brzine, koriste se bez uređaja za slanje povratnih informacija rotora kako bi se postigao energetski
učinkovitiji rad
• Razvija se nova tehnologija motora koja će povećati učinkovitost motora, a smanjenjem količine
aktivnog materijala istovremeno smanjiti veličinu i težinu motora
2.3. Mehatronika
Mehatronika je sinergijska kombinacija strojarstva, elektroničkog inženjerstva („mecha“ za
mehanizme, tj. strojeve koji se kreću) i programskog inženjerstva42. Svrha ovog interdisciplinarnog
inženjerstva je studija automata iz inženjerske perspektive usmjerene kontroli i upravljanju naprednih
hibridnih sustava. Odnosi se na dizajn sustava, uređaja i proizvoda s ciljem postizanja optimalne
ravnoteže između osnovne mehaničke strukture i njene cjelokupne kontrole.
Inženjerstvo mehatroničkih sustava je multidisciplinarni inženjerski program koji na jedinstven način
integrira mehaniku, elektroniku, kontrolu, softver i računalno inženjerstvo za dizajn i razvoj računalno
kontroliranih elektromehaničkih proizvoda i sustava.
2.3.1. Područja istraživanja u mehatronici
Glavne teme istraživanja uključuju dizajn, simulacije, optimizacije i kontrole složenih mehatroničkih
sustava koji obuhvaćaju najnovije teorije i tehnologije modeliranja, teorije kontrole, identifikacije
parametara, promatrače stanja te tehnike numeričke optimizacija. Područja istraživanja pokrivaju
mehatroničke sustave i kontrolu, spajanjem napredne teorije kontrole, teorije dinamičkih sustava,
fizike, računarstva, strojarstva, optike, ugradbenih sustava, energetske elektronike itd.
Biomehatronika
Biomehatronika primjenjuje biologiju, mehaniku i elektroniku na biomedicinske i rehabilitacijske
uređaje. Srčani stimulatori i umjetni implantati su primjeri jednostavnih biomehatroničkih uređaja, dok
su napredniji primjeri u područjima ortotike i protetike, autonomni robotski sustavi i implatantski
uređaji.
Inteligentni sustavi i kontrola
Istraživanje inteligentnih sustava i kontrole uključuje dodavanje inteligencije u inženjerske sustave
integracijom informacijske tehnologije sa strukturalnim inženjerstvom i kretanjem. To omogućuje da
strojevi dostignu maksimalnu sposobnost performanse i reagiraju na promjene u svojoj okolini.
Mikro i nano mehatronika
Područje mikro i nano mehatronike (MNM) donosi nova rješenja kroz proučavanje ponašanja
materijala i uređaja na mikro i nano-skalama i projektiranje oko gotovo nedostižnih mogućnosti koje
se nude na tim skalama.
42 Mehatronika je interdisciplinarna kombinacija koja se bavi uz interakciju komponenti i modula strojarstva, elektronike i računarstva u mehatroničkim sustavima.
42
Mehatornika za novu generaciju proizvodnih sustava
Ekonomska održivost oslanja se na optimalnu provedbu cijelog niza tehnologija i omogućivača
proizvodnje, posebno informacijsko-komunikacijske (IKT) tehnologije i robotike-mehatronike,
uključujući i ugrađene senzore povezane s proaktivnim poslovnim informacijskim sustavima (ERP),
sustavima planiranja i upravljanja proizvodnjom (MES) i sustavima održavanja, omogućujući punu
kontrolu kvalitete u stvarnom vremenu. Proizvodnja uz visoke performanse će nadalje u velikoj mjeri
biti podržana uvođenjem napredne mehatronike i ugrađivanjem inteligencije u opremu (fleksibilni
proizvodni sustavi).
Proizvodni sustavi uključuju strojeve, module i komponente koji integriraju mehaniku, tehnologiju
obradu materijala, elektroniku i računalnu sposobnosti (IKT tehnologije) za obavljanje željenih
zadataka u skladu s očekivanjima. Mehatronički sustavi ne surađuju samo s materijalima, dijelovima i
proizvodima, nego i s radnicima i ostalim tvorničkim sustavima. Također povezuju proizvodnju i
nadzorne sustave na višim upravljačkim razinama
Osnovne mehatroničke domene u proizvodnim sustavima:
Tehnologija nadzora i upravljanja će dodatno istražiti primjene rastuće računalne snage i umjetne
inteligencije, kako bi se približila zahtjevima povećanja brzine i preciznosti u proizvodnji. Strategije
napredne kontrolne omogućiti će korištenje lakših pogonskih i strukturnih elemenata za dobivanje
preciznih rješenja, te će zamijeniti sporije i energetski intenzivne pristupe. Sustavi kontrole
prilagođavaju ponašanje baznog sustava promjenama okruženja ili degradacijama sustava, uzimajući u
obzir i ograničenja s obzirom na alternative, oslanjajući se pritom na robusne industrijske
komunikacijske tehnologije, pristup sustavnom modeliranju i arhitekture distribuirane inteligencije.
Kognitivno-inteligentne značajke strojeva i robota radikalno će promijeniti svoj odnos prema
ljudskim operaterima u proizvodnim okruženjima. Strojevi i roboti će pratiti intuitivnu suradnju,
koristiti će tehnologije navigacije i percepcije kako bi bili svjesni rada i radnog okruženja.
Napredna interakcija strojeva i ljudi kroz sveprisutnost mobilnih uređaja, omogućit će
korisnicima da primaju relevantne informacije o proizvodnji i specifične poslovne informacije bez
obzira na svoj lokacijski položaj, kontekst i svoje odgovornosti/vještine. Interakcija s ICT
infrastrukturom i opremom biti će ostvarena prirodnim jezicima.
Kontinuirano praćenje stanja i performansi proizvodnog sustava na razini komponenata i stroja
omogućuje održivu i konkurentnu proizvodnju uvođenjem sposobnosti autonomne dijagnoze i
kontekstualne svjesnosti. Otkrivanje, mjerenje i praćenje varijabli, događaja i situacija povećati će
učinkovitost i pouzdanost proizvodnih sustava. To uključuje napredno mjeriteljstvo, kalibraciju i
osjetljivost (sensing), obradu signala i modelske virtualne senzore za široki spektar aplikacija, npr.
otkrivanje uzoraka događaja, dijagnostike, otkrivanja anomalija, prognostike i preventivno održavanje.
Inteligentni dijelovi strojeva i arhitektura omogućit će implementaciju sigurnih, energetski
učinkovitih, točnih i fleksibilnih ili rekonfigurabilnih proizvodnih sustava. To uključuje uvođenje
pametnih pogona/aktuatora i korištenje naprednih krajnjih efektora/djelovatelja sastavljenih od
pasivnih i aktivnih tvari za manipulaciju složenim dijelovima i asemblatima. Energetska tehnologija
poput (super)kondenzatora, pneumatskih uređaja za pohranu, baterija i tehnologije koja konvertira i
sakuplja energiju, dobiva na važnosti.
Proizvodna opreme još u potpunosti ne koristi pogodnosti koje nude novi i moderni materijali, te će
tvornice u budućnosti trebati napredniju opremu za ispunjavanje uvjeta za učinkovito korištenje
energije uz ostvarenje ekoloških ciljeva i zadovoljavanje novih oblika potražnje u povezanom svijetu.
Budućnost će stoga vidjeti modernu, laganu, dugotrajnu/fleksibilnu i pametnu opremu koja će biti u
43
mogućnosti proizvesti sadašnje i buduće proizvode za postojeća i nova tržišta. Nastati će potpuna
promjena u izgradnji takve opreme, koja će dovesti do održive proizvodne baze koja će biti u
mogućnosti isporučiti visoke dodane vrijednosti proizvoda i prilagodljivu proizvodnju. Povećana
inteligentnost proizvodne opreme (Internet stvari) također omogućuje sustavni pristup strojevima u
mogućnosti da uče jedni od drugih i utječu na odnos čovjeka i stroja.
2.3.2. Sustavno inženjerstvo u mehatronici
Sustavno inženjerstvo u mehatronici je sinergijska kombinacija strojarstva, elektroničkog inženjerstva
i programskog inženjerstva usmjereno oblikovanju računarsko-kontroliranih elektromehaničkih
produkata i sustava.
Svrha ovog interdisciplinarnog inženjerstva (vidi sliku) je studija automata iz inženjerske perspektive,
a namijenjena kontroli naprednih hibridnih sustava.
Slika 7: Sustavno inženjerstvo u mehatronici
2.3.2.1. Međusektorsko istraživanje
Interakcija i integracija međusektorskih istraživanja prikazana je na slijedećoj slici:
44
Slika 8: Interakcija i integracija međusektorskih istraživanja
2.3.2.2. Novi poslovni modeli
Mehatronički sustavi omogućuju oblikovanje i implementaciju novih poslovnih modela (fleksibilni
poslovni sustavi, holonički poslovni sustavi, integrirana isporuka proizvoda ili usluge „od kraja do
kraja“ npr.). Ilustracija na slijedećoj slici:
Slika 9: Mehatronički oblikovani novi poslovni model
45
2.3.2.3. Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje
Kompleksni adaptivni sustav je dinamička mreža koja se sastoji od mnogo agenata (koji mogu
predstavljati stanice, vrste, pojedince, tvrtke, države) koji djeluju paralelno, konstantno djeluju i
reagiraju na ono što rade drugi agenti. Takvi sustavi sami po sebi nastoje biti raspršeni i
decentralizirani. Ako ima bilo kakvog koherentnog ponašanja u sustavu, to proizlazi iz konkurencije i
suradnje agenata međusobno. Cjelokupno ponašanje sustava je rezultat velikog broja odluka donesenih
u svakom trenutku od individualnih agenata43.
Konceptualni model takovih sustava prikazan je na slijedećoj slici:
Slika 10: Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje
2.3.2.4. Okvir za ostvarenje visokih performansi
Komponente i strukture za ostvarenje visokih performansi prikazuje slijedeća slika:
43 http://autopoiesis.foi.hr/wiki.php?name=KM+-+Tim+51&parent=NULL&page=Kompleksni%20adaptivni%20sustavi
46
Slika 11: Komponente i strukture za ostvarenje visokih performansi
2.3.2.5. Ukupni troškovi životnog ciklusa (uključujući i troškove zaštite
okoliša)
Slika 12: Ukupni troškovi životnog ciklusa
47
2.3.2.6. Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje
Slika 13: Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje
48
2.3.2.7. Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse
Slika 14: Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse
2.4. Grafički dizajn i tehnologije u tiskarstvu
2.4.1. Grafički dizajn
Grafički dizajn je profesionalna disciplina koja se fokusira na vizualne komunikacije u svom
najjednostavnijem obliku. Grafički dizajneri razmišljaju kritički i rješavaju probleme kombinirajući
pritom umjetničke i tehničke vještine te biraju mjesto, riječi i slike kako bi stvorili vizualne prikaze
ideja i poruka. Dizajneri se prvenstveno fokusiraju na tiskane medije, kao što su brošure, promotivni
plakati, knjige i časopisi, logotipi, brendiranje i još mnogo toga. Vještine grafičkog dizajna koriste se
u, ali se ne ograničavaju, dizajnu korporativnih identiteta, web dizajnu, pokretnom grafičkom dizajnu,
reklamnom dizajnu i u ambalaži. Koristeći standardni industrijski softver, studenti razvijaju tehničke
vještine za stvaranje smislenih i kreativnih dizajna koji vizualno komuniciraju s ciljanom publikom.
Grafički dizajneri, ručno ili pomoću računalnog softvera, stvaraju vizualne koncepte, pomoću kojih
komuniciraju ideje kako bi nadahnuli, informirali i pridobili potrošače. Važne kvalitete grafičkih
dizajnera:
• Umjetničke vještine. Grafički dizajneri moraju biti u stanju stvoriti rješenja koja su umjetnički
zanimljiva i privlačna za klijente i potrošače. Grube ilustracije dizajnerskih ideja rade se ili ručnim
skiciranjem ili pomoću računalnog programa.
49
• Komunikacijske vještine. Grafički dizajneri moraju komunicirati s klijentima, kupcima, i drugim
dizajnerima kako bi bili sigurni da njihovi projekti točno odražavaju željenu poruku i učinkovito
izražavaju informacije.
• Računalne vještine. Većina grafičkih dizajnera, za pripremu dizajna, koristi specijalizirani softver
za grafički dizajn.
• Kreativnost. Grafički dizajneri moraju biti u stanju smisliti nove pristupe komuniciranju ideja
prema potrošačima te za svoje klijente razvijaju jedinstveni dizajn koji prenosi prepoznatljivo
značenje
• Timski rad. Grafički dizajneri često rade na projektima zajedno s drugim grafičkim dizajnerima,
poslovnim analitičarima, piscima i programerima te moraju surađivati kako bi stvarali uspješne
web stranice, publikacije i druge proizvode.
• Vještine upravljanja vremenom - organiziranost. Grafički dizajneri često rade na više projekata
u isto vrijeme, svaki od tih projekata ima drukčiji rok, stoga grafički dizajneri moraju biti dobro
organizirani
Redefiniranje grafičkog dizajna
Redefiniranje 'grafičkog dizajna' kao 'dizajna vizualnih komunikacija' - nova definicija proširuje
granice kako bi se uzele u obzir tehnološke inovacije i njihova demokratska priroda.
Web dizajn i dizajn e-Literature
Razvoj tehnologija zahtjeva da se dizajnerska rješenja prilikom projektiranja ravnopravno planiraju za
realizaciju u tiskanom i digitalnom izdanju - web stranice. Isti dizajnerski zadatak danas zahtjeva
jednako aplikativno rješenje za realizaciju u tiskanom obliku, za web stranicu, e- literaturu,
multimedijalni prikaz (reklame). TVZ je razvio i uveo predmete oblikovanje e literature -dizajn
multimedije - oblikovanje web stanica.
Komunikacijski dizajn
Komunikacijski dizajn sve više postaje struka koja integrira idiome i pristupe drugih disciplina u
višedimenzionalnu i hibridnu vizualnu sposobnost.
Granica između dizajnerskih disciplina su sve manje, zahvaljujući razmjeni naprednih digitalnih alata i
znanja. Radni proces dizajn-ima (multiplayer) donosi i veću složenost, te komunikacijski dizajneri
moraju redefinirati svoju ulogu i svrhu u proširenom kontekstu medija dominiranog grupnim načinom
komunikacije.
Suradnja
Uz sve manje granica između disciplina, uređaja, vremenskih zona i komunikacijskih prostora dolazi
novi način suradnje:
• Suradnja je interaktivna
• Suradnja se temelji na razumijevanju i dogovaranju
• Suradnja je smislena
• Suradnja je kontinuirana
• Suradnja je osobna
Prilike i izazovi
Nove tehnologije (proširena stvarnost (augmented reality), pametni telefoni i društveni mediji)
proširile su način na koji dizajneri komuniciraju kako bi uključili vizualne, zvučne, somato-senzorne,
okusne i/ili mirisne komponente. Multi-platforma za isporuku sadržaja je sada norma.
50
Tehnologije važne za buduće komunikacijske dizajnere
Tehnologija e-tinte - e-tinta se uglavnom koristi za ekrane e-knjiga, ali planovi za idućih tri do pet
godina pokazuju širok spektar primjena, kao što je promjena boje kućišta uređaja, koja će nam
omogućiti, primjerice, da promijenimo boju telefona za svaku prigodu. Reklamni panoi koji koriste e-
tintu mogli bi zamijeniti LED verzije, koje na sunčevoj svjetlosti imaju visoke razine potrošnje
energije i lošu boju, te će raditi na principu odražavanja ambijentalnog svjetla i imati vrlo malu
potrošnju energije. E-obrazac bi također mogao postati primjenjiv u sljedećih 10 do 20 godina. S
bojama jednake kvalitete kao u magazina, ovi tanki uređaju bi se mogli zamotati poput papira i puniti
na suncu ili na sobnoj rasvjeti.
3D vizualne tehnologije - u budućnosti bi mogli imati futuristički 3D; fizički ekran napravljen od
tisuća letećih nano-strojeva koji komuniciraju međusobno i s mrežom te se kreću u stvarnom vremenu
kako bi stvorili ekran. Korisnik bi mogao imati ekran kada god poželi - nano-strojevi premjestili bi se
na sredinu prostorije i prikazali pravi trodimenzionalni objekt. Postojeći prototip je napravljen od
tisuća nano-strojeva, ali HD slika bi mogla zahtijevati oko 100 milijuna nano strojeva, od kojih bi
svaki prikazivao piksel te bi zajedno zahtijevali veliku mrežnu propusnost.
Virtualna stvarnost i proširena stvarnost - Tehnologija virtualne stvarnosti omogućuje toliko
precizno stvaranje objekata i okruženja da ih se može promatrati kao prave, dok tehnologija proširene
stvarnosti počinje s postojećom stvarnosti te dodaje slojeve komplementarnih umjetnih elemenata i na
taj način pojačava svijest o vlastitoj stvarnosti.
Evolucija koncepta proizvoda - tradicionalni koncept proizvoda brzo se mijenja. Neki od razloga za
to su inovativni materijali i ugrađeni softver. Ovi pametni materijali imaju poseban značaj u
dizajnerskom sektoru. Iako su materijali međusobno različiti, oni dijele jedno svojstvo, odnosno u
mogućnosti su promijeniti svoje osobine u odnosu na svoju okolinu ili na druge izravne utjecaje. Na
primjer, termo-kromna tinta mijenja boju prilikom promjena temperature, dok foto-kromna tinta
mijenja boju reagirajući na varijacije u osvjetljenju. Postoje i materijali koji emitiraju svjetlost kada su
stimulirani elektroničkim putem, poput elektroluminiscentnih i fluorescentnih materijala, dok drugi,
poput polimernih gelova, mogu mijenjati oblik i volumen ovisno o malim promjenama u svom
okruženju kao što su promjene temperature ili električnog polja. Osim inovativnih materijala, postoji
još jedan trend koji doprinosi proizvodnom konceptu: softver koji djeluje kao sastavni dio predmeta.
Ovaj trend pretvara proizvode u usluge, zahtijevajući preispitivanju cjelokupnog lanca vrijednosti,
uključujući i dizajnerski aspekt.
Crowdsourcing u grafičkom dizajnu - Jedna od najzanimljivijih primjena tehnologije u ovom
području je takozvani Crowdsourcing (korištenje sposobnosti zajednice za zajedničko dobro),
fenomen koji se bavi Internet zajednicom i njezinim znanjem o određenoj temi, poput dizajna majica,
pakiranja ili rješavanja matematičkih zadataka. Projekt je otvoren za sve zainteresirane volontere, bez
obzira na mjesto, dok god oni imaju pristup Internetu. Tvrtke povremeno nude nagradu za najbolje
rješenje.
2.4.2. Istraživačka područja računalne grafike
Računalni vid44
• 3D rekonstrukcija na temelju slike
44 Računalni vid je znanstvena i tehnološka disciplina koja se bavi teorijom izrade te samom izradom sustava koji služe pribavljanju informacija iz slike, bilo da je to iz jedne ili više fotografija, video sekvence ili medicinskih uređaja (primjerice CT skeneri). Neke od poddisciplina računalnog vida su
51
• Lokalizacija na temelju slike
Geometrijska obrada i modeliranje
• Popravak 3D Modela
• Dinamička simulacija fizičkog ponašanja
• Multi rezolucijsko modeliranje
• Sub divizijske površine
• Uređivanje oblika i obrada oblika
• Kvadratni mrežasti prikaz
• Heksaedarski (kockasti) mrežasti prikaz
• Generiranje vođeno računalnim alatima (Tool-Path generation)
• Proceduralno modeliranje i prikaz (renderiranje)
• Arhitektonska geometrija
• Učinkovita geodetska udaljenosti složenih struktura
• Okvir geometrijskog procesiranja i strukture podataka
Multimedijska obrada podataka
• Učinkovito spektralno obilježavanje 3D mreža vodenim žigom
• Prikaz dinamičkih pločica
Rasterska grafika (Point Based Graphic)
• Visokokvalitetno progresivno obilježavanje površine
Globalno osvjetljenje
• Foto-realistična sinteza slike
• Rasprostranjenost radiovalova
Obrada slike
• Kompletiranje slike/Sinteza teksture
• Animacija likova iz 2D slika i 3D podataka
Medicinska primjena
• Ekstrakcija oblika s kontrolom geometrije i topologije
• Visokokvalitetna volumenska vizualizacija u stvarnom vremenu
• Virtualna stvarnost i praćenje pokreta
2.5. Vizija ICT-a
2.5.1. Tehnološki trendovi
Hardver
VLSI Tehnologija (Very-large-scale integration- Integracija na vrlo visokoj razini)
ICT industrija standardizirana na malom broju generičkih platformi i komunikacijskih protokola na
način da se ti uređaji masovne proizvodnje mogu koristiti u mnogim različitim aplikacijama. Budući
da neangažirani dizajn, kao što je FPGA (Field Programmable Gate Array – integrirani strujni krug
osmišljen kako bi mogao biti konfiguriran od strane klijenta ili dizajnera nakon proizvodnje), može
biti proizveden u velikim količinama u buduće se na tržištima može očekivati povećana primjena
rekonstrukcija scene, pronalaženje, detekcija i prepoznavanje objekata, praćenje, detekcija događaja, restauracija slike i slično.
52
takvih uređaja. Prevođenje algoritama visokog nivoa izravno u FPGA jedan od aktualnih dizajnerskih
izazova. Aplikacije niske potrošnje (pametni telefoni) i one visoke potrošnje (video obrada, igre, ...)
još uvijek zahtijevaju namjenski dizajn.
Zahtjevniji izazov: dizajn hardvera visokih performansi s niskom energetskom potrošnjom. Mjerenje
FLOPS-a45 u sekundi zamjenjuje se mjerenjem FLOPS-a po džulu.
450 mm Tranzicija
Veća dimenzija wafera (tanak materijal poput silikona dimenzije od 450mm46) i smanjena težina će
najvjerojatnije donijeti i dodatne izazove u primjeni novih računarskih potencijala za održavanje i
unapređenje zdravog okruženja i opće sigurnosti47.
Energetska elektronika
Elektrifikacija transportnog sustava, električna energija iz vjetroelektrana, kontrola električne energije
u zgradama, pametna kontrola električnih mreža - zahtijevaju isplative poluvodičke prekidače npr.
IGBTs (Bipolarni tranzistor - Insulated Gate Bipolar Transistor) i MOSFET (Metal Oxide
Semiconductor Field Effect Transistor) i napredne strategije upravljanja.
Fotonika
Fotonika može pružiti nove načine otkrivanja, liječenja pa čak i sprečavanje bolesti i na taj način
doprinijeti zdravstvu. Može prevladati ograničenja računalne elektronike kroz optičko ili čak kvantno
računalstvo. Može pomaknuti komunikaciju u terabitnu fazu dramatičnim povećanjem podatkovnog
kapaciteta i brzine prijenosa podataka, istovremeno smanjujući ugljični otisak mreže i ukupnu
potrošnju. III-V poluvodiči48 te čak i organski poluvodiči moći će pružiti hardverske alate za,
korisnicima jednostavnu, komunikacije pomoću novih zaslona, npr. one fleksibilne, mobilne sustave
projekcija ili 3D televizije. U tom području je upravo započeo trend prelaska iz pojedinih komponenti
prema integriranim sustavima.
45 FLOPS (eng. FLoating point OPerations per Second) je mjerna jedinica koja se koristi pri mjerenju brzine procesora. Jedan FLOPS označava jednu matematičku operaciju sa pomičnim zarezom (engl. floating point) u sekundi. 46 Gartner: Chip industry tracking toward 450mm production in 2018: A 300mm wafer is about the
size of a dinner plate. A 450mm wafer, the size of an extra-large pizza, can hold twice as many die
(the die are the individual chips.). More die on the wafer means that chipmakers can processes more
chips at each stage of the production process, increasing manufacturing capacity and thereby cutting
costs.
47 Essentially all wafer process and quality control tools will require the new equipment for 450mm production such as: photolithography, deposition, etching, electroplating, imaging, defect analysis and electrical testing. 48 The integration of III–V semiconductor devices with silicon is one of the most topical challenges in current electronic materials research. The combination has the potential to exploit the unique optical and electronic functionality of III–V technology with the signal processing capabilities and advanced low-cost volume production techniques associated with silicon. Key industrial drivers include the use of high mobility III–V channel materials (InGaAs, InAs, InSb) to extend the performance of Si CMOS, the unification of electronics and photonics by combining photonic components (GaAs, InP) with a silicon platform for next-generation optical interconnects and the exploitation of large-area silicon substrates and high-volume Si processing capabilities to meet the challenges of low-cost production, a challenge which is particularly important for GaN-based devices in both power management and lighting applications. http://iopscience.iop.org/0268-1242/28/9/090301/pdf/0268-1242_28_9_090301.pdf
53
Senzori i pogoni
U tijeku je zamjena mehaničkih senzora sa beskontaktnim optičkim senzorima. Implementacija
MEMS49 (mikro-elektro-mehanički sustav) senzora i pogona integriranih na jednoj silikonskoj
ploči zajedno s mikro-kontrolorom i odgovarajućim softverom tako da čine inteligentan instrument.
RFID senzori (radio-frekventna identifikacija) i sustavi: RFID označava radio frekvencijsku
identifikaciju (eng. Radio Frequency Identification). RFID sustav sastoji se od čitača na jednoj strani i
transpondera (eng. tag) na drugoj. Tipični sustav ima nekoliko čitača koji su ili stacionarni ili
prijenosni, te mnoštvo transpondera koji su pričvršćeni za objekte kao što su palete, kutije, boce i sl.
Čitač bežično komunicira s transponderom i dobiva povratne informacije.
Inteligentne senzorske mreže50: integracija senzora - senzorskih mreža, obrade signala i strojnog
učenja.
Softver i sustavi
Očekuje se da će se ova infrastruktura sastojati uglavnom od pametnih osobnih uređaja i ugrađenih
sustava s jedne strane Interneta i brojnih različitih poslužiteljskih farmi (računarstvo u oblaku) s druge.
Internet računala i Internet stvari (Internet-of-Things) omogućuje pristup udaljenim senzorskim
podacima i kontrolu fizičkog svijeta iz daljine.
Kombinacija prikupljenih podataka i podataka iz drugih različitih izvora (ontologija Interneta) dovodi
do novih inovativnih usluga koje nadilaze usluge koje pružaju postojeći izolirani sustavi.
Razvoj pametnih objekata koje prikupljaju podatke i kontroliraju fizičko okruženje iz daljine
predstavlja i ozbiljan izazov za informacijsku sigurnost kao i sigurnost općenito.
Kognitivni sustavi51 i sve veća kognitivna kompleksnost velikih sustava – pametni gradovi, pametni
planet - tema je od vrlo velike važnosti. Pravi uspjeh kognitivnog računalstva neće se mjeriti po tome
koliko je uspješno kopiralo sposobnosti ljudskog mozga – mjeriti će se po tome koliko će uspjeti u
poboljšavanju ljudskog života i u pružanju informacija koje su nam potrebne da bismo oslobodili
sposobnost kreativnog rješavanja problema u trenucima u kojima se suočavamo s najtežim
izazovima52.
Pouzdanost
Sveprisutnost računalnih sustava i oslanjanje na njihove usluge čini ih nezamjenjivim dijelom
današnjeg života. Stoga je izuzetno važno smanjiti učestalost kvarova takvih sustava i njima
uzrokovanih šteta na prihvatljiv nivo.
49 Micro-Electro-Mechanical Systems, or MEMS, is a technology that in its most general form can be defined as miniaturized mechanical and electro-mechanical elements (i.e., devices and structures) that are made using the techniques of microfabrication. The critical physical dimensions of MEMS devices can vary from well below one micron on the lower end of the dimensional spectrum, all the way to several millimeters. https://www.mems-exchange.org/MEMS/what-is.html 50 this significant new technology will help run factories, optimize widely spread processes, monitor the weather, detect the spread of toxic gases in chemical spills, and even provide precious extra time in advance of tornados and earthquakes. 51 2. Izazov EU - Kognitivni sustavi i robotika: Razviti ICT sustave koji ce biti sposobni učiti, razmišljati i biti interaktivni s ljudima. Ovi sustavi trebaju biti usmjereni na industrijsku proizvodnju, zdravstvenu zaštitu, javnu sigurnost, obrazovanje i zaštitu okoliša. 52 http://www.mipro.hr/default.aspx?language=hr-HR&newsid=9d2b772b-aa2f-4ee3-90c0-9aa96d42de22
54
Sigurnost i zaštita
Povećava se broj aplikacija kod kojih kompjutorska pogreška može rezultirati ozljedom, oštećenjem
okoliša ili velikim financijskim i drugim gubicima. Društvo sve češće zahtjeva certifikaciju
softverskih sustava u odnosu na sigurnosne rizike njihove nefunkcionalnosti.
Povezanost računalnog sustava na Internet omogućuje napadačima da iskoriste područja ranjivosti
sustava. Sigurnosni napadi mogu ugroziti naše povjerenje u sustav, utjecati na sigurnost relevantnog
sustava i dovesti do značajnog financijskog gubitka. Izgradnja sigurnih sustava je stoga visoki
prioritet.
Održivost sustava
Sve intenzivnija upotreba računala (npr. ambijentalna inteligencija) zahtijeva nove koncepte za
samodijagnozu i samoobnavljanja. Budući da se odnos troškova hardvera i održavanja stalno
smanjuje, arhitekture hardvera otporne na pogreške će značajno rasti.
Platforma koja pruža osnovne usluge
Platforma koja pruža rafinirane usluge u danoj domeni, sa posredničkim sučeljem (posredničkom
softveru) koje osigurava okruženje koje se može učinkovito koristiti u različitim aplikacijama unutar
iste ili druge domene – arhitektura temeljena na uslugama (Service Oriented Architecture).
2.5.2. Istraživanje
Izazovi istraživanja u tematskom području informacijskih i komunikacijskih tehnologija
(Budućnost i dolazeće tehnologije53)
Sveprisutna i pouzdana mreža i infrastruktura usluga54
Kognitivni sustavi i robotika
Alternativni put do komponenata i sustava
Tehnologije za digitalne sadržaje i jezike
ICT za zdravstvo, starenje, društveno uključivanje i upravljanje
ICT za „zeleno“ gospodarstvo
ICT za poduzetništvo i proizvodnju
ICT za učenje i pristup kulturnim izvorima
Fokus primijenjenog istraživanja
Kognitivno računarstvo55 - Predstavljanje znanja, zaključivanje, virtualna stvarnost, oblikovanje
koncepta i manipulacije simbolima, strojno učenje, autonomno ponašanje, razumijevanje i prevođenje
prirodnih jezika, samoorganizacija, pametno sučelje čovjeka i računala, kognitivna složenosti,
prikupljanje podataka iz vrlo velikih skupova podataka i multimedijalnih izvora (BIG DATA),
zaboravljanje, prepoznavanje slike.
53 Europa 2020 (http://www.mingo.hr/public/documents/eu_hr.pdf), Obzor 2020 (http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020), Digitalna Agenda 2020 (http://ec.europa.eu/digital-agenda/digital-agenda-europe) 54 Temeljena na znanosti o uslugama (Science of Services) 55 Cognitive computing systems learn and interact naturally with people to extend what either humans or machine could do on their own. They help human experts make better decisions by penetrating the complexity of Big Data. http://www.research.ibm.com/cognitive-computing/index.shtml#fbid=fSps0LMLMzY
55
ICT sustavi na koje se možemo osloniti – domene: sigurnost i povjerenje, zaštita kritične
infrastrukture, zaštita od vanjskih napada, sigurne platforme otporne na kvarove, robusnost,
arhitekture za aplikacije kritične po pitanju sigurnosti, samodijagnosticiranje, održavanje, modularno
certificiranje, formalne metode, modeli pouzdanosti.
Senzori i kontrola – umrežene domene ugradbenih sustava, senzori i pokretači, napredne kontrolne
strategije u stvarnom vremenu kao što su multivarijabilne adaptivne kontrole, dizajnerska okruženja za
ugrađene sustave, distribuirana kontrola mreže, autonomno ponašanje, samoorganizacije, samo-
obnavljanje, robotika, dizajn za kontinuirano unapređenje sigurnosti.
Unapređenje razvoja i primjene Cloud sustava56 - Slojevi usluga računarstva u oblaku, softverski
alati za Cloud aplikacije, upravljanje vrlo velikim bazama podataka, alati za upravljanje
poslužiteljskim farmama, sigurnost Cloud sustava, Energetski „svjesni“ Cloud sustavi, inovativne
aplikacije koje koriste pametne osobne uređaje i Cloud usluge (kao što su medijska otkrića konteksta i
sadržaja - npr. medijska adaptacija), nove paradigme agilnih naknada za pružanje pouzdane i sigurne
"mreže kao usluge", adaptivni distribuirani Cloud sustavi za širenje sadržaja i mobilnosti Cloud
resursa.
Sveprisutna komunikacija - komunikacija u stvarnom vremenu, Internet budućnosti, protokoli niske
energetske potrošnje za priključenje pametnih uređaja na Internet, osobne mreže niske energetske
potrošnje, pouzdana sinkronizacija satova u globalnoj mreži, protokoli za međusobnu povezanost
automobila, kao i povezanost automobila i infrastrukturnih protokola (inteligentni prometni sustavi),
sigurnosti u komunikacijskim sustavima, opto elektronički uređaji, fotonika.
Energetski učinkovit ICT - inovativne komponente niske potrošnje, fotonika, nanoelektronika,
heterogeni MPSoCs niske potrošnje, sub-granična logika, uređaji za prebacivanje energije (IGBT,
MOSFET) i njihovi kontrolori, termički dizajn sustava, prevodioci, operacijski sustavi, napajanja,
upravljanja resursima na razini sustava, algoritamski dizajn za energetsku učinkovitost, platforme
niske potrošnje za mobilne uređaje, podrška za 450 mm tranziciju.
Razumljivi sustav sustava (SoS) - SoS platforme, kognitivna kompleksnost, povjerenja i sigurnosti u
SoS, SoS evolucija, dizajnerske metode SoS-a, sveobuhvatna specifikaciju sučelja, validacija SoS,
pametne tvornice, pametni gradovi, pametni planet itd., samodijagnoza i popravak, pojava novih
svojstava sustava, ekonomska i socijalna implikacija velikih povezanih sustava (npr., bankarstva).
Dizajn i simulacija na bazi modela - Dizajn i validacija modela različitih aspekata fizičkog sustava
(funkcije, potrošnja energije, toplinska potrošnja, pouzdanost, itd.), integracija modela, simulacijske
metode i platforme za oblikovanje temeljem modela, analiza podataka i značajki istraživanjem velikih
skupova podataka za potporu donositeljima odluka, vizualizacija velikih skupova podataka, analize
velikih skupova podataka (javnih i privatnih) na bazi modela.
Novi računalni programski jezik imitira ljudski mozak
Ljudski mozak, koji je svakako neka vrsta kompjutora, radi puno drugačije od postojećih računala.
Mozak je masivno paralelan i masivno opširan kompjutor koji generira oko 1016 procesa u sekundi.
Nastaju nove paradigme programiranja koje omogućuju izgradnju složenih kognitivnih algoritama i
aplikacija temelje se na nizu sinapsi i neurona te mrežama neuro-sinaptičkih jezgri s progresivnim
povećanjem veličine i složenosti57.
56 Postoji mnogo definicija i interpretacija računarstva u oblaku (engl. cloud computing), ali svima je zajednička osnovna ideja – iznajmljivanje računalnih resursa po potrebi. 57 Cognitive Computing Programming Paradigm: A Corelet Language for Composing Networks of Neurosynaptic Cores http://www.research.ibm.com/software/IBMResearch/multimedia/IJCNN2013.corelet-language.pdf
56
Programiranje računala za pomoć računalnim programerima
Cilj tima za stvaranje "automatskog alata programskih sinteza58" za razne aplikacije.
Aktualni trendovi
• Povećanje potpore za funkcionalnim programiranjem u glavnim jezicima koji se koriste na tržištu,
uključujući čisto funkcionalno programiranje za stvaranje koda lakšeg za shvaćanje i lakšeg za
paraleliziranje (na mikro i makro razinama)
• Sustavi za potporu istovremenog i distribuiranog programiranja
• Mehanizmi za dodavanje sigurnost i provjeru pouzdanosti programskog jezika: proširenu statičku
provjeru, kontrolu protoka informacija, statičku sigurnosti procesne/dretvene59 niti (thread)
• Alternativni mehanizmi za modularnost: miksini, delegati, aspekti (mixins, delegates, aspects)
• Razvoj komponentno orijentiranog softvera
• Meta programiranje, odraz ili pristup apstraktno razgranatoj sintaksi
• Veći naglasak na distribuciju i mobilnost
• Integracija s strukturiranim i nestrukturiranim bazama podataka, uključujući XML, relacijske,
semantičke i ontološke baze podataka
• Podrška za Unicode, tako da je izvorni kod (programski tekst) nije ograničen na ASCII znakove.
Na taj se način omogućava čitanje skripta koje nisu na latinici i/ili interpunkcije
• XML za grafička sučelja (XUL, XAML)
• Otvoreni kod kao razvojna filozofija jezika, uključujući i GNU zbirku i novije jezike kao što su
Python, Ruby i Squeak
• Aspekt-orijentirano programiranje - AOP omogućava programerima da kodiraju na mjestima
proširenih kodnih karakteristika
• Masivno paralelni jezici za kodiranje 2000 procesora GPU grafičke procesorske jedinice i super
kompjuterskih vektora uključujući OpenCL
Računalna arhitektura koja je trenutno na prekretnici i zahtjeva nove tehnike i pristupe
• Tehnološki pokretači: Tehnološki trendovi promijenit će oblike buduće računalne arhitekture
posebice, progresivno razilaženje stvarnog skaliranja i klasičnog skaliranja (Denard) što sve više
otežava ostvarivanje računalnih performansi povećavanjem broja tranzistora na čipu. Ograničenja
po pitanju snage i smanjena pouzdanost poluvodiča će u budućnosti otežati tradicionalno
skaliranje. Dolazak novih tehnologija za logičke uređaje, skladištenje i povezivanja bi u
budućnosti moglo promijeniti postojeći način rada.
• Aplikacijski pokretači: Računalne arhitekture također moraju reagirati na promjenjivu prirodu
aplikacija i softvera. Posljednjih godina su se pojavile multimedijske aplikacije i podatkovno-
intenzivna računanja, kao i opsežan rast mobilnih i ugradbenih računala s jedne strane, te golemi
podatkovni centri s druge. Sve ovo tjera nas da ponovno razmislimo o jednostavnim arhitekturama
sučelja (učitavanja, pohrana, izračuni) koje su već desetljećima nepromijenjene.
• Metrike i ciljevi: Važan trend koji zahtjeva arhitekturnu pozornost odnosi se na metrike i ciljeve
prema kojima se vrednuju računalni sustavi. Dok je računarstvo donedavno bilo usmjereno
58 Automated program synthesis has the potential to make programming and the design of systems easier by allowing programs to be specified at a higher-level than executable code. 59 Dretva, u apstraktnom značenju predstavlja vezu između izvedenih instrukcija programa. Naime, program se obavlja tako da se slijedno izvode njegove instrukcije. Izbor slijedeće instrukcije ovisi o strukturi programa i o nekoj vrijednosti u programu, međutim, uvijek je samo jedan, tako da se može reći da instrukcije povezuje jedna nit, odnosno, dretva upravljanja.
57
isključivo na performansu, sada je jasno da nove metrike zahtijevaju posebnu pažnju. Osim
performansi, od računalnog sustava se očekuje pouzdanost i sigurnost, te da je fleksibilan i
skroman po pitanju energetskih troškova. Postizanje ovih ciljeva zahtijeva snažnu suradnju
hardvera i softvera, zbog čega je bitno da računalo bude dizajnirano s odgovarajućim
mehanizmima i sučeljima koje će olakšati ovu suradnju.
Budućnost algoritma
• Sveprisutnost algoritama je sljedeći logički korak u našoj tehnološkoj evoluciji te možda i
obilježava našu evoluciju prema statusu super-vrste.
• Algoritmi prevode procese u naredbe koje računalni stroj može shvatiti, na temelju matematičkog,
statističkog i logičkog okvira. Obično su razvijeni kako bi smanjili računalne korake koji su
uključeni u procese ili formule i na taj način maksimirali računarsku učinkovitost u korištenju
računalnih resursa, te istovremeno poboljšali točnost i provjerljivost.
• U budućnosti će gotovo svaki proces ili metoda biti pretvoreni u algoritam za računarstvo, dok
god se taj proces može definirati kao niz matematičkih i logičkih izjava, koje se mogu izvršavati
na Turingovom stroju60.
• Svi programi i sve industrije svijeta su infiltrirani algoritmima, primijenjenim u područjima
proizvodnje, logistike i inženjerstva. Pokrivaju standardne metode operacijskih istraživanja, kao
što su linearno programiranje, kontrola procesa i optimizacija, simulacija, čekanje, teorije
raspoređivanja i pakiranja, analiza kritičnih puteva, upravljanje projektima i kontrola kvalitete.
• Inženjeri i znanstvenici ih sve više povezuju s metodama i tehnikama umjetne inteligencije kao što
su Bayesova i Neuronska mreža, Fuzzy logika i Evolucijsko programiranje, kako bi optimizirali
procese i riješili složene znanstvene probleme.
• S vremenom su algoritmi prošireni na sva polja ljudskog djelovanja, uključujući: poslovanje i
financije, informatiku i komunikaciju, robotiku, dizajn i grafiku, medicinu i biologiju, ekosustav i
okoliš te astronomiju i kozmologiju; u procesu koji primjenjuje dubinsku analizu podataka (data
mining), otkrivanje znanja, te metode i tehnike prognostike i predviđanja nad sve većim i većim
skupinama podataka (BIG DATA).
• Ostale algoritamske aplikacije pokrivaju cijela sub-područja znanja kao što su: teorija igara,
strojno učenje, prilagodljiva organizacija, strateško odlučivanje, ekonometrija, bioinformatika,
analiza i optimizacija mreže, raspodjela resursa, planiranje, upravljanje opskrbnom mrežom i
logistika prometa.
• Osim toga, sve više aplikacija ulazi u vrtlog algoritma koji su nekoć bili "rezervirani" za
stručnjake poput stručnjaka za analizu srca i analizu moždanih valova, genoma i istraživanje
strukture proteina, modeliranje kvantnih čestice, formalnih matematičkih dokaza, kontrolu zračnog
i cjelokupnog prometnog sustava, prognozu vremena, automatsku vožnju vozila, financijski
inženjering, burzovno trgovanje i enkripcijsku analizu.
• Mnoga takva područja također uključuju visok životni rizik, kao što je upravljanje teškim
strojevima, automatska kontrola vozila i prometa, te donošenje ključnih odluka koje se odnose na
upravljanje infrastrukturom poput: sustava brana, elektrana, električnih mreža, voznih parkova,
konstrukcija mostova i cesta, prekrcaja kontejnera i integralnog prometa.
60 Turingovi strojevi su iznimno jednostavni apstraktni uređaji za manipulaciju znakovima (simbolima) koji - unatoč jednostavnosti dizajna - mogu biti prilagođeni da simuliraju logiku bilo kojeg računalnog algoritma (uz sadašnje poimanje algoritma). Opisao ih je 1936. Alan Turing. Turingovi strojevi ne koriste se u praktične svrhe, već u misaonim eksperimentima, gdje najvažniju primjenu nalaze u istraživanju granica mogućnosti izračunavanja računalnim algoritmima. Proučavanje njihovih svojstava pruža dalekosežne uvide u pitanja računalne znanosti i teorije složenosti.
58
• Web je nova infrastruktura za algoritme što donosi nove dalekosežni utjecaje na ukupni razvoj
društva.
Predviđanje budućnosti računarstva
Programsko okruženje s mijenja
• Distribuirana obrada u kojoj platforma na kojoj program može biti pokrenut više nije jedan stroj ili
procesor.
• Virtualna okruženja u kojima je program objekt u 3D virtualnom svijetu.
2016 Kvantno računarstvo61
• Iako je kvantno računarstvo još uvijek u relativno mladoj dobi, eksperimenti su izvedeni u kojima
su kvantne računske operacije izvedene na vrlo malom broju qubita. Istraživanja i u teoretskim i u
praktičnim područjima nastavljaju frenetičnim tempom, i vlade mnogih država te napose agencije
za financiranje vojnih tehnologija potpomažu istraživanje kvantnoga računalstva kako bi se
kvantna računala razvila za civilne svrhe, kao i za one koje se tiču pitanja od nacionalne
sigurnosti, kao što je kriptoanaliza.
• Scott Aaronson predviđa da će do 2025. nastavni program dodiplomskog studija fizike upoznati
studente s kvantnom mehanikom pomoću kvantnog računarstva.
2018 Postojana računalna memorija
Performanse Flash memorija povećati se do te mjere da će nadmašiti radnu memoriju (RAM) na
računalima, eliminirajući potrebe i za hard diskom i RAM-om, te ih zamijeniti s jednom jedinicom
koja obavlja obje funkcije.
2018 Sveprisutno praćenje
Nano tehnološki bežični komunikatori i Internet stvari: Gotovo sve bi se moglo označiti i pratiti na
globalnoj razini 24/7. Nema više oglasa o nestalim osobama na tetrapacima od mlijeka, ili nestalih
tetrapaka mlijeka.
2021 Simulirani glumci
Svi novi filmovi stvaraju se digitalno. Realistično simulirana akcija postala je mnogo jeftinija te ju je
lakše kontrolirati.
2.5.3. Budući sustav internetskih poduzeća
Atributi internetskih poduzeća budućnosti62:
61 Kvantno računalo je bilo kakav uređaj za računanje koji izravno koristi različite kvantnomehaničke fenomene, kao što su superpozicija i povezanost (spregnutost), kako bi obavile operacije nad podacima. U klasičnom (ili konvencionalnom) računalu, količina podataka je mjerena bitovima - u kvantnom su računalu podatci mjereni qubitovima (od engl. quantum bit). Osnovno načelo kvantnoga računanja jest to da se kvantna svojstva čestica mogu koristiti za predstavljanje i strukturiranje podataka, i da kvantni mehanizmi mogu biti iskorišteni za izvođenje operacija nad ovim podacima 62 Future Internet Enterprise Systems (FInES) has emerged as a field of activity that aims at enabling enterprises, including SMEs, by means of ICT, to exploit the full potential of the Future Internet. http://cordis.europa.eu/fp7/ict/enet/ei_en.html
59
Inventivna poduzeća- usmjerena na podršku kontinuiranim inovacijama, s inherentnom voljom za
razvoj kreativnosti i vještina u otvorenim i kooperativnim sredinama63
Humanistička poduzeća- stavljanje osoba u centar pažnje, obraćajući pažnju na potrebe i kvalitetu
života radnika, kupaca, ali i društvene zajednice u cjelini
Kognitivna poduzeća – sposobna za stjecanja, organizaciju i redistribuciju znanja među različitim
akterima, na način da prožima cijelu organizaciju, povezujući prave aktere s pravim informacijama u
pravo vrijeme u temporalnim kolaborativnim aktivnostima.
Poduzeća orijentirana prema zajednicama - mogu usvojiti i iskoristiti nove proizvodne i
organizacijske modele, temeljene na društvenim medijima i novim suradničkim paradigmama.
Temporalna poduzeća – su poduzeća bez jasnih granica u smislu ljudskih resursa, tržišta, proizvoda i
procesa u danom kontekstualnom vremenu. Njihova strategija i operativni modeli čine nemogućim
razlikovati njihov unutarnji i vanjski dio.
Agilna poduzeća - usvajanjem novih organizacijskih modela i novih tehnoloških rješenja su u stanju
brzo reagirati na neprestane izazove na tržištu i potaknuti kontinuirani napredak i inovacije koje
zahtijeva globalna konkurencija.
Osjetilna poduzeća - pojavit će se s razvojem interneta stvari, u trenutku kada će objekti, oprema i
tehnološka infrastruktura početi koristit napredne mreže i mogućnosti obrade te će aktivno surađivati
kako bi formirali neku vrstu "živčanog sustava" unutar poduzeća.
Glokalna poduzeće – (globalna i lokalna istovremeno) su ona poduzeća koje se znaju prilagoditi
potrebama različitih tržišta, rasprostranjena po cijelom svijetu, razumije se u lokalne specifičnosti i
ograničenja, te istovremeno vodi računa svim izazovima i mogućnostima.
Održiva poduzeća - karakterizira ih mogućnost rada i sposobnost usvajanja vrijednosti i strategija
koje ciljaju dalje od prihoda, razvijanjem ekološke svijesti, društvene odgovornosti, a da pri tom ne
gube kapacitete proizvodnog bogatstva.
Industrija 4.0 – akronim četvrte industrijske revolucije. Omogućava ostvarenje „Inteligentne
tvornice“. Umrežavanje produkcijskih pogona pokreće novu industrijsku revoluciju – industrija 4.0
iliti smart factory (pametna tvornica).
2.5.4. Inteligentna uprava – istraživačke domene
Istraživanje o mogućnostima modernizacije uprave, uključivalo bi organizacijske promjene,
umreženje uprave, pravna stajališta, nove poslovne modele plošne uprave (lean government), novih
oblika javnih uprava, javno-privatno-građanskih partnerstva, usmjerenosti na služenje građanima,
usvajanje e-vještine itd.
Istraživanja o društvenoj evoluciji, demografskim promjena, ljudi i njihovog korištenja ICT-a kao
svakodnevnog alata za podršku, potpora osobama koje nisu u stanju koristiti ICT, promjena
očekivanja da uprava obavlja svoju dužnost na tradicionalan način, problemi društvenih promjena kao
što su digitalna podjela, ICT-nepismenosti, ICT-ovisnosti, virtualni kriminal, izvanredne situacije i
katastrofe itd.
Istraživanja vezana uz ICT, uključujući nove i inovativne tehnologije u budućoj e-upravi (e-
Government) i e-participaciji (e-Participation)
63 Strategija pametne specijalizacije 2020
60
Istraživanja o efektivnosti, učinkovitosti i gospodarskim vrijednostima u modernizaciji uprave
temeljene na ICT-difuziji, uključujući javne vrijednosti novih ICT-alata i tehnologija s procjenom
odnosa prihoda i rashoda.
Uprava i ICT: kako upravne institucije koriste ICT za svoje aktivnosti i usluge, interno i za među
upravne interakcije.
Uprava i društvo: kako uprave interaktiraju sa društvom, pružaju usluge građanima, integracija
uprave i građanstva, građanin u fokusu pružanja usluga, otpori građana koji očekuju od uprava da
nastave s tradicionalnim načinom rada, umjesto online itd.
Uprava i ekonomija: kako uprave ispunjavaju svoje zadatke na učinkovit i djelotvoran način,
osiguravajući vrijednost za novac, obavljajući analize troškova i koristi, modernizacija radi smanjenja
troškova itd.
Društvo & ICT: osobe koje koriste ICT kao svakodnevni alat, osobe koje odbijaju koristiti ICT;
problem društvene promjene u odnosu na ICT uporabu - digitalna podjela, ICT-nepismenost, ICT-
ovisnost itd.
Uprava, ekonomija i ICT: kako korištenje ICT-a može povećati učinkovitost i djelotvornost uprave;
osuvremenjivanje putem ICT-a na temelju ekonomskih pokretača; fokus modernizacije i ekonomije
unutar i između uprava.
Uprava, društvo i ekonomija: kako uprava ostvaruje veću učinkovitost i djelotvornosti u interakciji
sa dionicima (konstituentima) pomoću organizacijskih promjena i modernizacije.
Uprava, društvo, ICT i ekonomija: kako uprava može postići veću učinkovitost i djelotvornost te
implementirati javne vrijednosti kroz modernizaciju interakcije sa dionicima (konstituentima) putem
opsežnog korištenje ICT-a.
Domene istraživačkih tema e-Uprave
Povjerenje u e-upravu
Semantička i kulturna interoperabilnost javnih usluga
Kvaliteta informacija
Procjena vrijednosti upravnih ICT ulaganja
e-Participacija, angažman građana i demokratski procesi
Misija za ostvarenje ciljeva i upravljanje performansama
Digitalne infrastrukture za e-uprave
Ontologija, inteligentna informacija i upravljanje znanjem
Upravljanje odnosima javno-privatno-civilnog sektora
Uloga uprave u virtualnom svijetu
Prelaženje granica i potreba za mogućnostima upravljanja granicama
E-uprava u kontekstu društveno-demografskih promjena
Zaštita privatnosti i osobnog identiteta
61
3. Projekcija potražnje za zanimanjima i kompetencijama
3.1. Definicijski dio
3.1.1. Grupa profesionalnih zanimanja (Professionals Group)
Grupa profesionalnih zanimanja (International standard classification of occupations ISCO-08 major
group 2) obuhvaća zanimanja u kojima glavnina poslova zahtijeva visoki nivo profesionalnih znanja i
iskustva u područjima prirodnih, tehničkih, društvenih i humanitarnih znanosti. Glavnina poslova se
ostvaruje rastućim potrebama korištenja postojećih znanja, primjenu znanstvenih i umjetničkih
koncepata i teorija u rješavanju problema, uz spoznavanje i primjenu rastuće sustavnosti navedenih
interakcija (sustavnost, kompleksnost). Najveći dio zanimanja u glavnoj grupi zahtjeva vještine
četvrtog ISCO-08 nivoa vještina, uobičajeno stečenih kao rezultat ISCED 97 razine 5 i 6, te ISCED 2011
razina od 5 do 8.
Sukladno navedenoj definiciji, ljudi zaposleni unutar ISCO-08 glavnoj grupi 2 mogu se smatrati
ljudskim resursima u znanosti i tehnologiji (human resources in science and technology (HRST)).
3.1.2. Klasifikacijske liste
3.1.2.1. Temeljem ILO64
2 Professionals 21 Science and engineering professionals 22 Health professionals 23 Teaching professionals 24 Business and administration professionals 25 Information and communications technology professionals 26 Legal, social and cultural professionals 2 Professionals 21 Science and engineering professionals
2133 Environmental protection professionals 214 Engineering professionals (excluding electrotechnology)
2141 Industrial and production engineers 2142 Civil engineers 2143 Environmental engineers 2144 Mechanical engineers
215 Electrotechnology engineers 2151 Electrical engineers 2152 Electronics engineers 2153 Telecommunications engineers
216 2161 Building architects 2162 Landscape architects 2166 Graphic and multimedia designers 2356 Information technology trainers
2359 Teaching professionals not elsewhere classified
64 http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/isco/docs/resol08.pdf
62
24 Business and administration professionals 25 Information and communications technology professionals 251 Software and applications developers and analysts
2511 Systems analysts 2512 Software developers 2513 Web and multimedia developers 2514 Applications programmers 2519 Software and applications developers and analysts not elsewhere classified
252 Database and network professionals 2521 Database designers and administrators 2522 Systems administrators 2523 Computer network professionals 2529 Database and network professionals not elsewhere classified
3.1.2.2. EUROSTAT klasifikacija65
ISCO2 Professionals
ISCO21 Physical, mathematical and engineering science professionals
ISCO22 Life science and health professionals
ISCO23 Teaching professionals
ISCO24 Other professionals
Detail
ISCO2 Professionals
ISCO21 Physical, mathematical and engineering science professionals
ISCO211 Physicists, chemists and related professionals
ISCO212 Mathematicians, statisticians and related professionals
ISCO213 Computing professionals
ISCO214 Architects, engineers and related professionals
3.1.2.3. Nacionalna klasifikacija zanimanja RH66,67
NKZ 2010. namijenjena je prikupljanju, obradi i diseminaciji službenih statističkih podataka o zanimanjima. Osigurava sustav za razvrstavanje i povezivanje podataka o zanimanjima koji se dobivaju iz različitih statističkih istraživanja (Popis stanovništva, Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji kućanstava) te iz administrativnih podataka. NKZ 2010. u potpunosti je usklađen s Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja - ISCO-08 (International Standard Classification of Occupations, 2008 version) koju je razvila Međunarodna organizacija rada (ILO). Jedinu razliku u strukturi klasifikacije čini skupina 1115 koja je uvedena zbog nacionalnih potreba.
65 http://ec.europa.eu/eurostat/ramon/nomenclatures/index.cfm?TargetUrl=LST_NOM_DTL&StrNom=CL_ISCO88C&StrLanguageCode=EN&IntPcKey=&StrLayoutCode= 66 http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/NKZ_2010/NKZ%202010_HR.pdf 67 http://zakon.poslovna.hr/public/nacionalna-klasifikacija-zanimanja/16523/zakoni.aspx
63
7.1. Rod zanimanja Rod zanimanja najviša je razina razvrstavanja zanimanja, koja je označena jednoznamenkastom šifrom. U klasifikaciji postoje ovi rodovi zanimanja: 1. Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori 2. Stručnjaci i znanstvenici - obuhvaća zanimanja čija glavnina poslova i zadaća zahtijeva visoki stupanj stručnog znanja na području prirodnih, tehničkih, biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti, u biomedicini i zdravstvu te umjetnosti. Tu su obuhvaćena i zanimanja znanstvenika koji povećavaju količinu znanja, primjenjuju znanstvene ili umjetničke spoznaje i teorije, obrazuju na sustavan način ili se zapošljavaju u povezanosti tih triju aktivnosti. Zanimanja ovog roda su 7, 8, 9, stupnja složenosti 3. Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 4. Uredski i šalterski službenici 5. Uslužna i trgovačka zanimanja 6. Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 7. Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 8. Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 9. Jednostavna zanimanja 0. Vojna zanimanja ROD 2. STRUČNJACI I ZNANSTVENICI VRSTA 21. - DIPLOMIRANI INŽENJERI I SRODNI STRUČNJACI I ZNANSTVENICI PODVRSTA 211. - DIPLOMIRANI FIZIČARI, KEMIČARI I SRODNI STRUČNJACI
2111. DIPLOMIRANI INŽENJERI FIZIKE I ASTRONOMI 2112. DIPLOMIRANI METEOROLOZI 2113. DIPLOMIRANI INŽENJERI KEMIJE 2114. DIPLOMIRANI INŽENJERI GEOLOGIJE I GEOFIZIKE
PODVRSTA 212. - DIPLOMIRANI MATEMATIČARI I STATISTIČARI
2121. DIPLOMIRANI MATEMATIČARI 2122. DIPLOMIRANI STATISTIČARI
PODVRSTA 213. - DIPLOMIRANI RAČUNALNI STRUČNJACI
64
2131. DIPLOMIRANI PROJEKTANTI RAČUNALNIH SUSTAVA, SUSTAVNI INŽENJERI I PROGRAMERI 2139. DIPLOMIRANI RAČUNALNI STRUČNJACI D.N.
PODVRSTA 214. - DIPLOMIRANI INŽENJERI TEHNIKE I TEHNOLOGIJE I SRODNI STRUČNJACI
2141. DIPLOMIRANI INŽENJERI ARHITEKTURE, URBANIZMA I PROMETA 2142. DIPLOMIRANI GRAĐEVINSKI INŽENJERI 2143. DIPLOMIRANI INŽENJERI ELEKTROENERGETIKE I ELEKTROSTROJARSTVA 2144. DIPLOMIRANI INŽENJERI ELEKTRONIKE I TELEKOMUNIKACIJA 2145. DIPLOMIRANI STROJARSKI I BRODOGRAĐEVNI INŽENJERI 2146. DIPLOMIRANI INŽENJERI KEMIJSKE TEHNOLOGIJE, PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE I BIOTEHNOLOGIJE 2147. DIPLOMIRANI INŽENJERI RUDARSTVA I METALURGIJE 2148. DIPLOMIRANI INŽENJERI GEODEZIJE I KARTOGRAFIJE 2149. DIPLOMIRANI INŽENJERI D.N.
PODVRSTA 215. - DIPLOMIRANI SNIMATELJI I MONTAŽERI SLIKE I ZVUKA
2150. DIPLOMIRANI SNIMATELJI I MONTAŽERI SLIKE I ZVUKA
Ekscerpt68: 2 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 21 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 211 Stručnjaci/stručnjakinje fizikalnih znanosti i geoznanosti 2111 Fizičari/fizičarke i astronomi/astronomke 2112 Meteorolozi/meteorologinje 2113 Kemičari/kemičarke 2114 Geolozi/geologinje i geofizičari/geofizičarke 212 Matematičari/matematičarke, aktuari/aktuarke i statističari/statističarke 2120 Matematičari/matematičarke, aktuari/aktuarke i statističari/statističarke 213 Stručnjaci/stručnjakinje bioloških i srodnih znanosti 2131 Biolozi/biologinje, botaničari/botaničarke, zoolozi/zoologinje i srodni stručnjaci/stručnjakinje 2132 Savjetnici/savjetnice u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 2133 Stručnjaci/stručnjakinje za zaštitu okoliša 214 Stručnjaci/stručnjakinje tehničko-tehnoloških znanosti (osim elektrotehnike) 2141 Inženjeri/inženjerke industrijskog inženjerstva i proizvodnje 2142 Inženjeri/inženjerke građevinarstva 2143 Inženjeri/inženjerke za okoliš 2144 Inženjeri/inženjerke strojarstva 2145 Inženjeri/inženjerke kemijske tehnologije 2146 Inženjeri/inženjerke rudarstva, metalurgije i srodni stručnjaci/stručnjakinje
68 Nacionalna klasifikacija zanimanja, 2010. - NKZ 2010., Narodne novine, br. 147/2010 i 14/2011 http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/NKZ_2010/NKZ%202010_HR.pdf
65
2149 Stručnjaci/stručnjakinje tehničko-tehnoloških znanosti (osim elektrotehnike) d. n. 215 Inženjeri/inženjerke elektrotehnike 2151 Inženjeri/inženjerke elektroenergetike 2152 Inženjeri/inženjerke elektronike 2153 Inženjeri/inženjerke telekomunikacija 216 Arhitekti/arhitektice, urbanisti/urbanistice, geodeti/geodetkinje i projektanti/projektantice 2161 Arhitekti/arhitektice 2162 Krajobrazni arhitekti/krajobrazne arhitektice 2163 Industrijski i modni dizajneri/industrijske i modne dizajnerice 2164 Inženjeri/inženjerke urbanizma i prometa 2165 Kartografi/kartografkinje i geodeti/geodetkinje 2166 Grafički dizajneri/grafičke dizajnerice i dizajneri/dizajnerice multimedijskih sadržaja
3.2. Europske CEDEFOP projekcije69
3.2.1. Projekcija ponude i potražnje za vještinama
Prognostički rezultati, temeljeni na sofisticiranim modelima i njihovim interakcijama70, indiciraju na
rast znanjima i vještinama intenzivnih poslova71. Neadekvatnost odgovarajućih znanja i vještina
povećava ranjivost ljudi na promjene na tržištima rada. Poslodavci, u cilju što boljeg korištenja
vještina, talenata i inovativnosti svojih zaposlenika, usmjeravaju i potiču njihov osobni profesionalni
rast i razvoj.
Svjetska kriza je imala dramatičan utjecaj na ekonomije i tržišta rada. Unatoč indikacijama da svjetska
ekonomija izlazi iz recesije, vrlo je vjerojatno da će se rast zapošljavanja postepeno oporavljati u
nekoliko slijedećih godina.
Opća je tendencija promjene strukture potrebnih znanja i vještina – pomak ka visoko kvalificiranom
radnom kontigentu.
Sektorske promjene nastavljaju trendove rasta prema ekonomiji usluga.
Perspektive zanimanja usmjerene su ka dominaciji znanjem i vještinama intenzivnih poslova.
Potrebe za budućim vještinama – povećanje potražnje za visokim i srednjim nivoom kvalifikacija.
69 http://www.cedefop.europa.eu/en/events-and-projects/projects/forecasting-skill-demand-and-supply/data-visualisations 70 Osnovni prognostički moduli potražnje jesu: E3ME makroekonomski model – skup multisektorskih makroekonomskih prognoza zapošljavanja; EDMOD – model zapošljavanja fokusiran na objašnjenje ekspandirajuće potražnje unutar sektora primjenom zajedničkih klasifikacija i izvora podataka; QMOD – modul kvalifikacija temeljen na sličnim izvorima podataka, inicijalno fokusiran na implikacije intenziteta kvalifikacija unutar zanimanja (potražnje), a bez interakcije sa ponudbenom stranom; RDMOD – modul potražnje za zamjenom/nadoknadom odlazećeg radnog kontigenta i rastućom mijenom profila potrebnih novih zanimanja. Više u: Skills supply and demand in Europe - Medium-term forecast up to 2020, str.25. – 28. Model ponude vještina temelji se na tri modula: E3ME; StockMOD – vjerojatnost stjecanja ratličitih nivoa kvalifikacija; FlowMOD – komplementarna analiza udjela kvalifikacija po starosnim grupama; str.25.29.; BALMOD – prognostika odnosa ponude i potražnje za kvalifikacijama. Konceptualni model prikazan je na stranici 33. 71 Skills supply and demand in Europe - Medium-term forecast up to 2020, str.2.
66
Indikacija stalno mijenjajućeg odnosa ponude i potražnje za vještinama i kompetencijama upućuje
na potrebu pribave/usvajanja cjeloživotne kombinacije transverzalnih temeljnih vještina i
specifičnih vještina za potrebe određenih vremenski mijenjajućih vrsta poslova.
Prognostički rezultati ukazuju na područja koja zahtijevaju snažnija istraživanja očekujućih poslova i
radnih zadataka, načina njihove mijene, načina osposobljavanja zaposlenika – ljudskog kapitala -
za usvajanje stalno mijenjajućih znanja i vještina.
3.2.1.1. Utjecaj recesije na rast BDP—a, EU-27+
Slika 15: Utjecaj recesije na rast BDP-a, EU-27+
Vidljiv je pad GDP-a tijekom 2008-09 na godišnjoj bazi od 4,5%. Usporedbom sa scenarijem
nepostojanja krize, vidljiv je ukupan pad od 7%. Na grafu je vidljiva krivulja oporavka tijekom 2010, s
očekivanjima povratka u „nekrizni“ scenarij nakon 2017. godine.
3.2.1.2. Utjecaj recesije na zaposlenost, EU-27+
Slika 16: Utjecaj recesije na zaposlenost
67
U odnosu na GDP trend, temeljem kojeg se očekuje relativno lak oporavak, oporavak zaposlenosti
vjerojatnije je umjereniji i vremenski pomaknut.
Recesija je kratkoročno osnažila participaciju nastavljanja stjecanja vještina i visokog obrazovanja, ali
sustav javnog financiranja i poticanja takove participacije dugoročno nije održiv. Recesija je, nadalje,
utjecala na smanjivanje privatnih investicija tvrtki i pojedinaca u kontinuiranu edukaciju i trening.
3.2.1.3. Trendovi populacije (15+) po kvalifikacijskim grupama, EU-27+
Slika 17: Trendovi populacije (15+) po kvalifikacijskim grupama
Trendovi ukazuju na promjenu strukture kvalifikacija sa rastom udjela kvalifikacija visokog i srednjeg
nivoa, te padom udjela kvalifikacija niskog nivoa.
68
3.2.1.4. Prošla i vjerojatna buduća promjena ponude kvalifikacija, radni
kontingent (15+), EU-27+
Slika 18: Prošla i vjerojatna buduća promjena ponude kvalifikacija, radni kontingent (15+), EU-27+
Signifikantan je porast ponude visoko kvalificiranih nivoa kvalifikacija, pogotovo mlađih godišta
(pristiglih na tržišta rada) u odnosu na starija godišta koja prirodno napuštaju radni kontigent.
3.2.1.5. Sektorska potražnja za vještinama
Slika 19: Sektorska potražnja za vještinama
69
Indikativan je kontinuirani pomak iz primarnog sektora (posebice poljoprivrede) i tradicionalnih
proizvodnih industrija, prema uslužnim i znanju intenzivnim sektorima72.
3.2.1.6. Udio u sektorima zapošljavanja (EU-27+)
Slika 20: Udio u sektorima zapošljavanja (EU-27+)
Smanjivanje udjela u ukupnoj strukturi još uvijek sa sobom nosi značajan apsolutni broj zaposlenih: u
primarnom sektoru bit će zaposleno oko 12 milijuna ljudi, a u proizvodnim sektorima više od 34
milijuna ljudi na Europskom nivou.
72 Skills supply and demand in Europe - Medium-term forecast up to 2020, str. 59.
70
3.2.1.7. Prošla i vjerojatna buduća promjena sektorskog zapošljavanja (EU
27+)
Slika 21: Prošla i vjerojatna buduća promjena sektorskog zapošljavanja (EU 27+)
3.2.1.8. Perspektive zanimanja
Projecirane sektorske promjene imati će značajne implikacije prema budućim zanimanjima i
vještinama.
71
Slika 22: Perspektive zanimanja
Gotovo 40% ljudi sada je zaposleno u visokovrijednim poslovima poput upravljačkih poslova,
stručnih poslova i poslovima tehničke asistencije u navedenim poslovima. Taj će se udio povećati
prema 42% u 2020. godini.
Slika 23: Struktura ukupne zaposlenosti
72
3.2.1.9. Otvaranje radnih mjesta/poslova po grupama zanimanja 2010-
2020, EU-27+
Slika 24: Otvaranje radnih mjesta/poslova po grupama zanimanja 2010-2020, EU-27+
3.2.1.10. Stope nezaposlenosti po kvalifikacijskim kategorijama, EU-27+
Slika 25: Stope nezaposlenosti po kvalifikacijskim kategorijama, EU-27+
73
Indikativna je najmanja stopa nezaposlenosti za visoko kvalificiranu skupinu kvalifikacija.
3.2.2. CEDEFOP - Vizualizacija podataka za period 2015-202573
3.2.2.1. Radna snaga (Labor Force)74
3.2.2.1.1. Stope rasta radne snage
Prognoza stopa rasta radne snage u periodu od 2015. – 2025. godine ukazuje na različitosti u
zemljama članicama EU. Istovremeno, prognozirano je malo smanjenje i starenje radne snage, ali
bolje kvalificirane, pri čemu mlađa generacija postaje najobrazovanija u europskoj povijesti.
Slika 26: Prognoza stopa rasta radne snage u periodu od 2015. – 2025. godine
Republika Hrvatska se nalazi u srednjoj skupini zemalja sa umjereno smanjenom (negativnom)
ukupnom stopom rasta radne snage (-1,3%).
73 http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/data-visualisations/ 74 http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/data-visualisations/labour-force
74
Filtriranjem podataka po kvalifikacijskim grupama, dobivju se slijedeće slike:
Slika 27: Stope rasta radne snage (%) u niskom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.
Smanjenje stopa rasta u RH u niskom kvalifikacijskim nivou – u grupaciji sa državama negativnih
stopa rasta od -30% (-26,97%).
Slika 28: Stope rasta radne snage (%) u srednjem kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.
75
Srednji kvalifikacijski nivo ukazuje na povećanje stopa rasta radne snage za RH od 2,58%.
Slika 29: Stope rasta radne snage (%) u visokom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.
Najviše stope rasta za RH očekuju se za visoki kvalifikacijski nivo sa 9,19%.
76
3.2.2.1.2. Brojčani pokazatelji rasta radne snage
Slika 30: Radna snaga u apsolutim brojevima u 2025. godini
Apsolutni broj radne snage svih nivoa kvalifikacija u RH u 2025. godini procijenjen je na 1.824.000
radnika.
Po kvalifikacijskim nivoima to iznosi:
Nizak nivo: 185.300
Srednji nivo: 1.089.500
Visoki nivo: 549.300
77
3.2.2.1.3. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima
3.2.2.1.3.1. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima
u EU28+
Slika 31: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u EU28+
78
3.2.2.1.3.2. Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima
u RH
Slika 32: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u RH
79
3.2.2.2. Zapošljavanje (Employment)
3.2.2.2.1. Ukupne stope rasta zapošljavanja
Slika 33: Ukupne stope rasta zapošljavanja (%) za period 2015. do 2025.
Za RH se procjenjuju ukupne stope rasta zapošljavanja od 8,44%.
80
Slika 34: Godišnje stope rasta zaposlenosti (%) za period 2000. do 2025.
Slika 35: Godišnje stope rasta zaposlenosti po kvalifikacijama (%) za period 2000. do 2025.
81
Slika 36: Godišnje stope rasta zaposlenosti po zanimanjima (%) za period 2000. do 2025
82
Slika 37: Godišnje stope rasta zaposlenosti visokih kvalifikacija (%) za period 2000. do 2025
Očekuju se visoke stope rasta zapošljavanja visoko kvalifikacijskog nivoa. Za RH stopa iznosi 15,69%.
83
Slika 38: Godišnje stope rasta zaposlenosti profesionalnih zanimanja (%) za period 2000. do 2025
U kategoriji profesionalnih zanimanja stopa rasta zapošljavanja u periodu 2015.-2025. za RH iznosi
25,97%.
3.2.2.2.2. Stope rasta zapošljavanja po izabranim sektorima75
PODRUČJE D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
75 Unutar Europske zajednice uvedena je statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti pod nazivom NACE rev. 2, koja je stupila na snagu 19. siječnja 2007., a njena primjena počela je 1. siječnja 2008. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007. (dalje u tekstu: NKD 2007.), usklađena je s NACE-om Rev. 2.
84
Slika 39: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
RH se nalazi u skupini zemalja sa negativnim stopama rasta: RH -18,4%, koja u 2025 donosi smanjenje
26.300 zaposlenih.
PODRUČJE F Građevinarstvo
85
Slika 40: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE F: Građevinarstvo
Prognozirana je umjerena stopa rasta za RH od 20,14%, koja u 2025 donosi 151.000 zaposlenih
PODRUČJE J Informacije i komunikacije
86
Slika 41: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE J Informacije i komunikacije
Prognozirana je umjerena stopa rasta za RH od 16,14%, koja u 2025 donosi 33.300 zaposlenih.
PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
87
Slika 42: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Prognozirana je vrlo visoka stopa rasta za RH od 42,76% koja u 2025 donosi 41.000 zaposlenih.
88
3.2.2.3. Mogućnosti zaposlenja (Job Opportunity)76
3.2.2.3.1. Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima
Slika 43: Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025.
Mogućnost zapošljavanja u periodu 2013-2025 za RH procijenjena je na 930.900 radnika.
76 Job opportunities represent the sum of net employment change and replacement demand. The concept of replacement demand is based on the fact that some jobs become available due to people leaving work places for different reasons (retirement, migration etc.) These vacant positions need to be filled. In practice the replacement needs are much higher than the net change of employment (expansion demand). As the distribution of those leaving the labour forces is difficult to estimate on the yearly basis, the replacement needs for the period 2013 – 2025 are provided.
89
3.2.2.3.2. Mogućnosti zapošljavanja visokog kvalifikacijskog nivoa
Slika 44: Mogućnosti zapošljavanja visokog nivoa kvalifikacija u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025
Za visoki nivo kvalifikacija za RH je procijenjeni broj od 348.800 osoba. Od toga je procjenjena neto
promjena 116.900, a potražnja za zamjenom 231.900 osoba sa visokim kvalifikacijama. Slijedeće slike
ilustriraju strukturu po kvalifikacijskim nivoima. Najviši se rast neto promjena očekuje na nivou
visokih kvalifikacija, te visoki rast u predviđenju potražnje za zamjenama.
90
Slika 45: Neto promjena zapošljavanja u apsolutnim brojevima 2013. - 2025.
3.2.3. Projekcije za Republiku Hrvatsku77
Prenešeno iz: Hrvatska - Predviđanje ponude i potražnje za vještinama do 2020.
Hrvatska je postala 28. država članica Europske unije (EU-a) 1. srpnja 2013. U ovom se članku navode
ključne značajke tržišta rada u Hrvatskoj, kao i pregled ponude i potražnje poslova kako bi se pružio
uvid u izazove i mogućnosti za stanovništvo u Hrvatskoj. U analizi se koriste podaci iz projekta
Cedefop za predviđanje ponude i potražnje vještina (Okvir 1.78) koji omogućuje usporedbu s drugim
državama članicama EU-a.
Premda je općenito slično onom u EU-u, tržište rada u Hrvatskoj ima neke zanimljive specifičnosti.
Radna snaga u Hrvatskoj neznatno je mlađa, veći je udio osoba sa srednjim kvalifikacijama, a manji
udio osoba s niskim kvalifikacijama u odnosu na prosjek EU-a.
Predviđa se da će u Hrvatskoj do 2020. najveće mogućnosti zapošljavanja postojati u području
distribucije i prijevoza te netržišnih usluga. U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska ima relativno visok
udio zaposlenih u poljoprivredi i proizvodnji.
Kao i u ostatku Europe, u Hrvatskoj je zabilježen stabilan porast zaposlenosti između 2000. i 2008.
nakon čega je uslijedilo razdoblje gubitka radnih mjesta. Prema podacima Eurostat-a, u drugom
tromjesečju 2013. stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 18,4%.
Temeljni scenarij Cedefop-a koji se koristi za glavne zaključke predviđa da će se između 2017. i 2018.
stopa zaposlenosti na razini EU-a vratiti na razinu iz 2008. prije početka krize. Nasuprot tome, čak i
77 http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/country-reports/croatia-skills-forecasts-2025 78 Najnovija predviđanja Cedefop-a o ponudi i potražnji vještina do 2020. obuhvaćaju 28 država članica EU-a te Island, Norvešku i Švicarsku. Tri scenarija uzimaju u obzir globalni gospodarski razvoj do listopada 2012., kratkoročno makroekonomsko predviđanje Europske komisije i najnovije projekcije Eurostat-a o broju stanovnika. Pretpostavke svakog scenarija navedene su u nastavku. Temeljni scenarij: koristi se za glavne zaključke predviđanja. Pretpostavlja da zahvaljujući skromnom gospodarskom oporavku polako raste povjerenje. Dolazi do porasta ulaganja, osobne potrošnje kao i izvoza. Inflacija ostaje unutar ciljnog raspona, a kamatne stope su niske. Veći prihodi od poreza pomažu vladama u smanjenju duga. Optimistični scenarij: brži gospodarski oporavak donosi veće povjerenje, više stope ulaganja i osobne potrošnje. Izvozna potražnja je visoka. Inflacija raste, no kamatne stope ostaju niske jer veći prihodi od poreza pomažu vladama u uravnoteženju proračuna. Pesimistični scenarij: dugotrajna gospodarska kriza smanjuje povjerenje. Ulaganja i osobna potrošnja su na niskoj razini. Izvozna potražnja je slaba. Inflacija pada, a kamatne stope rastu da bi se izbjegla valutna kriza. Problemi s javnim dugom stvaraju dodatan pritisak za povećanje poreza i smanjenje potrošnje.
91
prema optimističnom scenariju Cedefop-a, zaposlenost će u Hrvatskoj 2020. i dalje biti ispod vrhunca
iz 2008. (Slika 46: Prošla i predviđena buduća zaposlenost, Hrvatska (u milijunima)).
Tijekom 2012. većina radnih mjesta u Hrvatskoj, otprilike 33,4%, pripadala je sektoru distribucije i
prijevoza (Slika 47: Struktura zaposlenosti po sektorima, Hrvatska (%)), što uključuje hotele,
ugostiteljstvo, maloprodaju i prijevoz.
U usporedbi s ostatkom EU-a, Hrvatska ima relativno visoku stopu zaposlenosti u primarnom sektoru
(uglavnom poljoprivredi) i proizvodnji. Oba sektora pružaju više radnih mjesta od sektora poslovnih
usluga koji uključuje bankarstvo, financije i računarstvo te pruža tek 8,7% radnih mjesta u Hrvatskoj,
što je uvelike ispod prosjeka EU-a koji iznosi otprilike 23%.
U Hrvatskoj bi trebalo doći do neznatnog smanjenja broja radnih mjesta u primarnom i proizvodnom
sektoru od danas do 2020., no i do porasta u sektorima građevinarstva, distribucije i prijevoza (Slika
48: Prošli i predviđeni budući trendovi u zaposlenosti, Hrvatska (u tisućama)).
Slika 46: Prošla i predviđena buduća zaposlenost, Hrvatska (u milijunima)
92
Slika 47: Struktura zaposlenosti po sektorima, Hrvatska (%)79
Slika 48: Prošli i predviđeni budući trendovi u zaposlenosti, Hrvatska (u tisućama)
Struktura zanimanja u Hrvatskoj slična je onoj na tržištu rada EU-a. Najbrojnija skupina zanimanja,
oko 18,2% u 2012., uključuje tehničare i slične stručnjake. S 13,5% Hrvatska ima treći najveći udio
obrtnika i radnika u povezanim djelatnostima u EU-u (Slika 4.). Također se predviđa porast
zaposlenosti u ovoj skupini zanimanja između 2012. i 2020.
79 Non-market services - Netržišne usluge Business & other services - Poslovne i druge usluge Distribution & transport - Distribucija i prijevoz Construction - Građevinarstvo Manufacturing - Proizvodnja Primary Sector & utilities - Primarni sektor i komunalna poduzeća
93
Slika 49: Struktura zanimanja, Hrvatska, 2012. (%)80
U istom se razdoblju predviđa porast zapošljavanja stručnjaka, no predviđanje ukazuje i na manji broj
operatera postrojenja i strojeva te poljoprivrednih radnika. Iako se u EU-u očekuje ukupno veći broj
članova zakonodavnih tijela, viših dužnosnika i menadžera, očekuje se da će u Hrvatskoj broj ljudi s
tim zanimanjima biti prilično stabilan od danas do 2020.
Ukupne mogućnosti zapošljavanja uključuju nove poslove (potražnja zbog proširenja) i potrebu za
zamjenom onih koji napuštaju radno mjesto, na primjer radi odlaska u mirovinu (potražnja zbog
potrebe za zamjenom). Predviđa se da će u Hrvatskoj potražnja zbog potrebe za zamjenom omogućiti
gotovo sedam puta više mogućnosti zapošljavanja nego novi poslovi do 2020. godine.
Za sva će zanimanja postojati mogućnosti zapošljavanja od danas do 2020. (Slika 50: Ukupne
mogućnosti zapošljavanja prema zanimanju od 2012. do 2020., Hrvatska (u tisućama)). Važnost
potražnje zbog potrebe za zamjenom jasno je vidljiva kod kvalificiranih poljoprivrednih radnika. Iako
se očekuje opći pad zaposlenosti u ovoj skupini zanimanja, uslijed potražnje zbog potrebe za
zamjenom ta će skupina biti treća po ukupnom broju mogućnosti zapošljavanja.
80 1 Legislators, senior officials and managers, 5.6% - 1 Članovi zakonodavnih tijela, viši dužnosnici i menadžeri, 5,6% 2 Professionals, 15.2% - 2 Stručnjaci, 15,2% 3 Technicians and associate professionals, 18.2% - 3 Tehničari i slični stručnjaci, 18,2% 4 Clerks, - 4 Činovnici, 12,1% 5 Service workers and shop and market workers - 5 Uslužni radnici te radnici u trgovinama i na tržnicama, 10% 6 Skilled agricultural and fishery workers - 6 Kvalificirani radnici u poljoprivredi i ribarstvu, 7,6% 7 Craft and related trades workers - 7 Obrtnici i radnici u vezanim djelatnostima, 13,15 % 8 Plant and machine operators and assemblers - 8 Operateri na postrojenjima i strojevima te monteri, 10% 9 Elementary occupations - 9 Osnovna zanimanja, 7,4%
94
Slika 50: Ukupne mogućnosti zapošljavanja prema zanimanju od 2012. do 2020., Hrvatska (u tisućama)81
Trendovi u zapošljavanju po sektorima i zanimanjima pokazuju povećanu potražnju za vještinama
prema stupnju kvalificiranosti. Cedefop predviđa da će za novonastala radna mjesta biti potrebni
uglavnom srednjekvalificirani i visokokvalificirani radnici (Slika 51: Ukupna ponuda radnih mjesta
prema kvalifikacijama, 2012. - 2020. Hrvatska (u tisućama)). Međutim potražnja zbog potrebe za
zamjenom dovest će do znatnih mogućnosti zapošljavanja za niskokvalificirane radnike.
U 2012. godini radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj brojilo je 3,7 milijuna ljudi, dok je radna
snaga brojila otprilike dva milijuna. Budući trendovi ponude poslova uglavnom ovise o demografiji,
stopi sudjelovanja i brzini stjecanja formalnih kvalifikacija. U Hrvatskoj se do 2020. očekuje porast
broja radno sposobnog stanovništva za otprilike 22 000 od čega će 12 000 postati radna snaga.
U usporedbi s prosjekom EU-a radna snaga u Hrvatskoj je mlađa. Na Slici Slika 52: Promjene u broju
stanovnika i radne snage od 2012. do 2020. po dobi, Hrvatska (%) prikazana je u postotcima
promjena broja stanovnika po dobnoj skupini. Za razliku od EU-a u cjelini, do 2020. udio osoba u dobi
od 25 do 39 godina u radnoj snazi u Hrvatskoj bit će veći u odnosu na 2012.
81 Expansion demand - Potražnja zbog proširenja Replacement needs - Potreba za zamjenom Total job openings - Ukupna ponuda radnih mjesta Legislators, senior officials and managers - Članovi zakonodavnih tijela, viši dužnosnici i menadžeri Professionals - Stručnjaci Technicians and associate professionals - Tehničari i slični stručnjaci Clerks - Činovnici Service workers and shop and market... - Uslužni radnici te radnici u trgovinama i na tržnicama. Skilled agricultural and fishery workers - Kvalificirani radnici u poljoprivredi i ribarstvu Craft and related trades workers - Obrtnici i radnici u vezanim djelatnostima Plant and machine operators - Operateri postrojenjima i strojevima Elementary occupations - Osnovna zanimanja
95
Slika 51: Ukupna ponuda radnih mjesta prema kvalifikacijama, 2012. - 2020. Hrvatska (u tisućama)82
Slika 52: Promjene u broju stanovnika i radne snage od 2012. do 2020. po dobi, Hrvatska (%)83
Međutim, predviđa se da će Hrvatska između 2012. i 2020. imati višu stopa porasta radne snage od
50 i više godina u odnosu na prosjek EU-a.
U 2012. otprilike 56,2% radne snage u Hrvatskoj bilo je srednjekvalificirano (Slika 8.), a očekuje se
porast tog broja na 57,7% do 2020. Udio visokokvalificiranih osoba trebao bi porasti s 25,9% u 2012.
82 Total job openings - Ukupna ponuda radnih mjesta Replacement demand - Potražnja zbog potrebe za zamjenom Expansion demand - Potražnja zbog proširenja High - Visoka Medium - Srednja Low - Niska 83 labour force - radna snaga Population - stanovništvo
96
na 29,4% u 2020., a predviđa se pad udjela niskokvalificiranih osoba sa 17,9% u 2012. na 12,9% u
2020. godini.
Slika 53: Trendovi ponude poslova prema kvalifikacijama, radna snaga u dobi od 15 i više godina, Hrvatska (%)84
Rezultati predviđanja ukazuju na to da će Europska unija do 2020. dostići svoj cilj za obrazovna
postignuća od najmanje 40% osoba u dobi od 30 do 34 godine kojie su završile tercijarnu razinu
obrazovanja, dok će u Hrvatskoj taj udio vjerojatno ostati ispod 30% za ovu dobnu skupinu. Međutim
Hrvatska je već postigla cilj Europske unije za 2020. s manje od 10% mladih osoba koje prijevremeno
napuštaju školovanje.
84 High - Visoko Medium - Srednje Low - Nisko Million - Milijun
97
3.2.3.1. Usporedbena vizualizacija stopa rasta po datim područjima
3.2.3.1.1. Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu
Slika 54: Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu za period 2015.-2025.
98
3.2.3.1.2. Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu
Slika 55: Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu period 2015.-2025.
99
3.2.3.1.3. Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+
Slika 56: Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+ za period 2015.-2025
100
3.2.3.1.4. Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+
Slika 57: Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025.
101
3.2.3.1.5. Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+
Slika 58: Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025.
102
3.2.3.1.6. Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim
brojkama
Slika 59: Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim brojkama
103
3.2.3.1.7. Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima
RH i EU28+
Slika 60: Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima RH i EU28+ za period 2013.-2025.
104
3.2.3.1.8. Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima
Slika 61: Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima za period 2013.-2025.
105
3.2.3.1.9. Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+
Slika 62: Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+ za period 2013.-2025.
106
3.3. EU Skills panorama85
3.3.1. Zanimanja
Struktura zanimanja temelji se na posljednjoj verziji Međunarodnog standarda klasifikacije zanimanja
(ISCO-08). Kategorije označene sa * kreirane su od strane CEDEFOP-a za spajanje odgovarajućih
zanimanja u cilju dobivanja pouzdanih informacija o budućim trendovima.
85 http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/
107
3.3.1.1. Anticipirani postotak promjena ukupnog broja zaposlenih osoba86
Slika 63: Anticipirani postotak promjena ukupnog broja zaposlenih osoba 2013.-2025.
108
3.3.1.1.1. Anticipirani postotak promjena zaposlenih osoba profesionalnih
zanimanja - ekscerpt
Slika 64: Anticipirani postotak promjena zaposlenih osoba profesionalnih zanimanja za period 2013.-2025. - ekscerpt
86 http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/KeyIndicators/Occupation/results.aspx?searchmethod=2&indicatorid=671&occupationid=308§orid=0&skillid=0&nationalcountryid=0&
109
3.3.1.1.2. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim
aktivnostima – ekscerpt
Slika 65: 3.3.1.1.2. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima 2008.-2012. – ekscerpt
110
3.3.1.1.3. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim
aktivnostima – ekscerpt
Slika 66: 3.3.1.1.3. Postotak promjena profesionalnih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima za period 2009.-2013. – ekscerpt
111
3.3.2. Sektorske prognoze
3.3.2.1. Electricity, gas, steam and air conditioning supply87
Slika 67: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- energetika
87 http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/KeyIndicators/Sector/results.aspx?searchmethod=3&indicatorid=786&occupationid=0§orid=1041&skillid=0&nationalcountryid=0&
112
3.3.2.1.1. Construction
Slika 68: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- graditeljstvo
113
3.3.2.1.2. Information and communication88
Slika 69: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- informacije i komunikacije
88 http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/KeyIndicators/Sector/results.aspx?searchmethod=3&indicatorid=786&occupationid=0§orid=1044&skillid=0&nationalcountryid=0&
114
3.3.2.1.3. Public administration and defence; compulsory social security
Slika 70: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- javna uprava, obrana, socijalno osiguranje
115
Percentage point change in share of workforce with highest qualification at level 5-6 in sector, 2009-
201389
Slika 71:Sektorske promjene postotnih poena u strukturi radne snage visokih kvalifikacija nivoa 5-5
89 Employment in the sector at the education levels specified as a proportion of all employment in the sector http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/KeyIndicators/Sector/results.aspx?searchmethod=3&indicatorid=784&occupationid=0§orid=1049&skillid=0&nationalcountryid=0&
116
3.3.3. Vještine90
3.4. Budućnost radnih vještina 2020
Ekscerpti iz Strategije dugoročnog razvoja TVZ 2014.- 2025.
Čimbenici koji će preoblikovati radnu okolinu • Ekstremna dugovječnost– globalno povećanje životnog vijeka koje će promijeniti prirodu karijera
i učenja
• Napredak pametnih strojeva i sustava - radna robotika izgurati će ljudsku radnu snagu, u
ponavljajućim zadacima
• Nova medijska ekologija - novi komunikacijski alati zahtijevaju novu medijsku pismenosti koja
nadilazi tekst
• Računalni svijet - masovno povećanje u snazi senzora i procesuiranja čini svijet programskim
sustavom (ambijentna inteligencija)
Super-strukturirane organizacije - socijalna tehnologija stvara nove oblike proizvodnje i stvaranja
vrijednosti
Globalno povezan svijet - Povećana globalna povezanosti stavlja raznolikost i prilagodljivost u
središte organizacijskih operacija
Ključne vještine potrebne budućem radno sposobnom stanovništvu Ključne se vještine ogledaju u:
• Smislenosti - sposobnosti za određivanjem dubljeg značenja onoga što se izražava
• Socijalnoj inteligenciji - sposobnosti povezivanja s drugima na dubok i izravan način, sposobnost
osjećanja i poticanja reakcije i željene interakcije
• Inovativnom i prilagodljivom razmišljanju - sposobnosti vještog razmišljanja koje vodi do
rješenja i odgovora izvan granica uobičajenog
• Među-kulturnim sposobnostima - sposobnost za rad u različitim kulturnim sredinama
• Računarskom razmišljanju - Sposobnosti prevođenja velikih količina podataka u apstraktne
pojmove i razumijevanja temeljenih na činjenicama iz podatkovnih baza (strukturiranih,
nestrukturiranih, ogromnih podatkovnih zapisa (BIG DATA))
• Novoj medijskoj pismenosti - sposobnosti kritičkog pristupa i razvoja sadržaja koji koristi nove
medijske forme, kao i korištenje istih za uvjerljivu komunikaciju
• Transdisciplinarnosti - pismenosti i sposobnosti razumijevanja koncepata u više disciplina
• Dizajnerskom razmišljanju - sposobnosti da se predstavljaju i razvijaju poslovi i radni procesi za
željene ishode
• Sposobnosti kognitivnog upravljanja - sposobnosti razlikovanja i filtriranja informacije ovisno o
njihovoj važnosti te shvaćanju kako povećati kognitivno funkcioniranje koristeći razne alate i
tehnike
• Virtualnoj suradnji - sposobnosti produktivnog rada i angažmana, kao i pokazivanje prisutnosti
člana virtualnog tima
90 http://euskillspanorama.cedefop.europa.eu/KeyIndicators/Skill/
117
3.5. Ministarstvo rada SAD (US Department of Labor)
3.5.1. Najbrže rastuća zanimanja
20 zanimanja sa najvećim postotkom promjena u zapošljavanju za period 2012.-2022.91
Slika 72: 20 zanimanja sa najvećim postotkom promjena u zapošljavanju za period 2012.-2022.
91 http://www.bls.gov/ooh/fastest-growing.htm
118
3.5.2. Projekcije zapošljavanja (Employment Projections)
3.5.2.1. Projekcija najvećeg rasta zapošljavanja (Occupations with the most
job growth) za period 2012.-2022.92
Slika 73: Projekcija najvećeg rasta zapošljavanja (USA Occupations with the most job growth) za period 2012.-2022.
92 http://www.bls.gov/emp/ep_table_104.htm
119
3.5.2.2. Projekcija zapošljavanja po zanimanjima (Employment by detailed
occupation93) izvadci u relaciji politehnike TVZ
2012 National Employment Matrix title and code
Employment Change, 2012—22
Job openings due to
growth and replacements
Number Percent distribution
2012 2022 2012 2022 Number Percent
Total, all occupations
00-0000
145,355.8 160,983.7 100.0 100.0 15,628.0 10.8 50,557.3
Management occupations
11-0000
8,861.5 9,498.0 6.1 5.9 636.6 7.2 2,586.7
Computer and information systems managers
11-3021
332.7 383.6 0.2 0.2 50.9 15.3 97.1
Construction managers
11-9021
485.0 563.2 0.3 0.3 78.2 16.1 154.6
Architectural and engineering managers
11-9041
193.8 206.9 0.1 0.1 13.1 6.7 60.6
Business and financial operations occupations
13-0000
7,167.6 8,065.7 4.9 5.0 898.1 12.5 2,351.5
Logisticians 13-1081
125.9 153.6 0.1 0.1 27.6 21.9 42.2
Management analysts
13-1111
718.7 852.5 0.5 0.5 133.8 18.6 245.2
Market research analysts and marketing specialists
13-1161
415.7 547.2 0.3 0.3 131.5 31.6 188.5
Computer and mathematical occupations
15-0000
3,814.7 4,500.5 2.6 2.8 685.8 18.0 1,308.5
Computer occupations
15-1100
3,682.3 4,333.6 2.5 2.7 651.3 17.7 1,240.1
Computer and information research scientists
15-1111
26.7 30.8 0.0 0.0 4.1 15.3 8.3
Computer and information analysts
15-1120
595.7 750.9 0.4 0.5 155.2 26.1 248.8
Computer
systems analysts
15-
1121
520.6 648.4 0.4 0.4 127.7 24.5 209.6
Information security analysts
15-1122
75.1 102.5 0.1 0.1 27.4 36.5 39.2
Software developers and programmers
15-1130
1,503.1 1,782.6 1.0 1.1 279.5 18.6 522.0
Computer programmers
15-1131
343.7 372.1 0.2 0.2 28.4 8.3 118.1
93 http://www.bls.gov/emp/ep_table_102.htm
120
2012 National Employment Matrix title and code
Employment Change, 2012—22
Job openings due to
growth and replacements
Number Percent distribution
2012 2022 2012 2022 Number Percent
Software developers, applications
15-1132
613.0 752.9 0.4 0.5 139.9 22.8 218.5
Software developers, systems software
15-1133
405.0 487.8 0.3 0.3 82.8 20.4 134.7
Web developers
15-1134
141.4 169.9 0.1 0.1 28.5 20.1 50.7
Database and systems administrators and network architects
15-1140
628.6 710.3 0.4 0.4 81.8 13.0 184.3
Database administrators
15-1141
118.7 136.6 0.1 0.1 17.9 15.1 40.3
Network and computer systems administrators
15-1142
366.4 409.4 0.3 0.3 42.9 11.7 100.5
Computer network architects
15-1143
143.4 164.3 0.1 0.1 20.9 14.6 43.5
Computer support specialists
15-1150
722.4 845.3 0.5 0.5 123.0 17.0 236.5
Computer user support specialists
15-1151
547.7 658.5 0.4 0.4 110.8 20.2 196.9
Computer network support specialists
15-1152
174.6 186.8 0.1 0.1 12.1 6.9 39.6
Computer occupations, all other
15-1199
205.8 213.6 0.1 0.1 7.8 3.8 40.2
Engineers 17-2000
1,589.6 1,726.1 1.1 1.1 136.5 8.6 544.3
Civil engineers 17-2051
272.9 326.6 0.2 0.2 53.7 19.7 120.1
Computer hardware engineers
17-2061
83.3 89.4 0.1 0.1 6.2 7.4 24.1
Electrical and electronics
engineers
17-2070
306.1 318.7 0.2 0.2 12.6 4.1 79.4
Electrical engineers
17-2071
166.1 174.0 0.1 0.1 7.9 4.7 44.1
Electronics engineers, except computer
17-2072
140.0 144.8 0.1 0.1 4.8 3.4 35.3
Environmental engineers
17-2081
53.2 61.4 0.0 0.0 8.1 15.3 21.1
Mechanical engineers
17-2141
258.1 269.7 0.2 0.2 11.6 4.5
Slika 74: Projekcija zapošljavanja po zanimanjima (Employment by detailed occupation ) izvadci u relaciji politehnike TVZ
121
3.5.2.3. Graditeljstvo94
Slika 75:Postotak promjene udjela inženjera graditeljstva po sektorima gradnje 2012./2022.
3.5.2.4. Graditeljstvo95 - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po
vrstama zanimanja
Title Employment 2012 (in thousands)
Percent of industry
Percent of occupation
Employment 2022 (in thousands)
Percent of industry
Percent of occupation
Percent change
Employment change
Computer and mathematical occupations
11,1 0,2 0,3 13,9 0,2 0,3 25,5 2,8
Computer occupations
11,1 0,2 0,3 13,9 0,2 0,3 25,5 2,8
Computer and information analysts
0,9 0,0 0,1 1,2 0,0 0,2 41,5 0,4
Computer systems analysts
0,5 0,0 0,1 0,7 0,0 0,1 39,7 0,2
Software developers and programmers
2,5 0,0 0,2 3,0 0,0 0,2 21,5 0,5
Computer programmers
1,2 0,0 0,3 1,3 0,0 0,4 14,3 0,2
Software developers, applications
0,8 0,0 0,1 1,0 0,0 0,1 27,9 0,2
Software developers, systems software
0,3 0,0 0,1 0,4 0,0 0,1 27,7 0,1
Web developers 0,2 0,0 0,1 0,3 0,0 0,2 27,9 0,1
Database and systems administrators and network architects
3,4 0,1 0,5 4,3 0,1 0,6 26,9 0,9
Database administrators
0,3 0,0 0,2 0,3 0,0 0,2 19,2 0,0
Network and computer systems administrators
2,6 0,0 0,7 3,3 0,0 0,8 27,7 0,7
Computer network architects
0,6 0,0 0,4 0,8 0,0 0,5 26,7 0,2
94 http://data.bls.gov/projections/nationalMatrix?queryParams=17-2051-1939&ioType=o 95 http://www.bls.gov/emp/ep_table_109.htm
122
Computer support specialists
4,0 0,1 0,6 5,0 0,1 0,6 23,4 0,9
Computer user support specialists
2,5 0,0 0,4 3,1 0,0 0,5 27,7 0,7
Computer network support specialists
1,6 0,0 0,9 1,8 0,0 1,0 16,7 0,3
Computer occupations, all other
0,3 0,0 0,2 0,4 0,0 0,2 23,5 0,1
Architecture and engineering occupations
69,2 1,2 2,8 85,7 1,2 3,2 24,0 16,6
Architects, surveyors, and cartographers
6,3 0,1 3,5 8,1 0,1 3,8 28,1 1,8
Architects, except naval
2,8 0,1 2,2 3,7 0,1 2,5 31,9 0,9
Architects, except landscape and naval
2,7 0,0 2,5 3,5 0,0 2,8 32,8 0,9
Surveyors, cartographers, and photogrammetrists
3,5 0,1 6,4 4,4 0,1 7,1 25,0 0,9
Surveyors 3,4 0,1 8,1 4,3 0,1 9,2 25,0 0,9
Engineers 42,7 0,8 2,7 53,3 0,7 3,1 24,8 10,6
Civil engineers 24,9 0,4 9,1 30,8 0,4 9,4 23,7 5,9
Computer hardware engineers
0,1 0,0 0,1 0,1 0,0 0,1 24,2 0,0
Electrical and electronics engineers
5,6 0,1 1,8 7,1 0,1 2,2 27,3 1,5
Electrical engineers 3,7 0,1 2,2 4,7 0,1 2,7 27,3 1,0
Electronics engineers, except computer
1,8 0,0 1,3 2,3 0,0 1,6 27,3 0,5
Environmental engineers
0,2 0,0 0,3 0,2 0,0 0,4 27,3 0,1
Industrial engineers, including health and safety
6,5 0,1 2,6 8,2 0,1 3,1 25,1 1,6
Health and safety engineers, except mining safety engineers and inspectors
5,2 0,1 21,5 6,5 0,1 24,3 25,4 1,3
Industrial engineers 1,4 0,0 0,6 1,7 0,0 0,7 23,8 0,3
Materials engineers 0,1 0,0 0,2 0,1 0,0 0,3 29,9 0,0
Mechanical engineers
3,4 0,1 1,3 4,4 0,1 1,6 27,3 0,9
Engineers, all other 1,7 0,0 1,3 2,1 0,0 1,5 25,7 0,4
Slika 76: Graditeljstvo - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja
3.5.2.5. Elektrotehnika96 - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po
vrstama zanimanja
221100 Electric power generation, transmission and distribution
96 http://www.bls.gov/emp/ep_table_109.htm
123
Title Employment 2012
Percent of industry
Percent of occupation
Employment 2022
Percent of industry
Percent of occupation
Percent change
Employment change
Logisticians 1,0 0,2 0,8 1,0 0,3 0,6 0,6 0,0
Electrical and electronics engineers
15,0 3,8 4,9 15,1 4,3 4,7 0,5 0,1
Electrical engineers
14,7 3,7 8,9 14,8 4,2 8,5 0,8 0,1
Electronics engineers, except computer
0,3 0,1 0,2 0,3 0,1 0,2 -16,2 0,0
Environmental scientists and geoscientists
1,2 0,3 0,9 1,2 0,4 0,8 2,1 0,0
Environmental scientists and specialists, including health
1,1 0,3 1,2 1,1 0,3 1,1 4,1 0,0
Nuclear technicians
4,1 1,0 49,9 4,6 1,3 48,9 12,7 0,5
Wind turbine service technicians
0,9 0,2 28,8 1,0 0,3 25,4 9,6 0,1
Slika 77: Elektrotehnika - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja
3.6. ONET projekcije po zanimanjima97
3.6.1. STEM inženjerstvo98
Menadžeri u arhitekturi i inženjerstvu: Projected growth (2012 2022) Slower than average (3% to 7%)
Inženjeri graditeljstva: Projected growth (2012 2022) Faster than average (15% to 21%)
Menadžeri graditeljstva Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Inženjeri elektrotehnike Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Inženjeri elektronike Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Inženjeri okoliša Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Inženjeri mehatronike Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Softverski inženjeri aplikacijskih sustava Projected growth (2012-2022) Much faster than average (22% or higher)
Softverski inženjeri – sistem inžinjeri Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Slika 78: ONET projekcije po zanimanjima - STEM inženjerstvo
3.6.2. STEM – Računalna znanost (Computer Science)99
Architectural and Engineering Managers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3%
to 7%)
97 http://www.onetonline.org/find/ 98 http://www.onetonline.org/find/stem?t=3&g=Go 99 http://www.onetonline.org/find/stem?t=1&g=Go
124
Business Intelligence Analysts Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Computer and Information Research Scientists Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Computer and Information Systems Managers Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Computer Hardware Engineers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Computer Network Architects Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Computer Network Support Specialists Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Computer Numerically Controlled Machine Tool Programmers, Metal and Plastic
Projected growth (2012-2022) Much faster than average (22% or higher)
Computer Programmers Projected growth (2012-2022)
Computer Systems Analysts Projected growth (2012-2022) Much faster than average (22% or higher)
Computer User Support Specialists Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Database Administrators Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Graphic Designers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Security Management Specialists Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Telecommunications Engineering Specialists Projected growth (2012-2022) Faster than average (15% to 21%)
Video Game Designers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Slika 79: ONET projekcije po zanimanjima – računalna znanost
3.6.3. Mehatronika i robotika
Mechatronics Engineers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Robotics Engineers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Slika 80: ONET projekcije po zanimanjima - mehatronika i robotika
3.6.4. Ostala politehnička zanimanja
Software Quality Assurance Engineers and Testers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Information Technology Project Managers Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Document Management Specialists Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Computer Systems Engineers/Architects Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Web Administrators Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Data Warehousing Specialists Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Geospatial Information Scientists and Technologists Projected growth (2012-2022) Slower than average (3% to 7%)
Slika 81: ONET projekcije po zanimanjima - ostala politehnička zanimanja
125
3.7. Projekcije za Republiku Hrvatsku
3.7.1. Profili sektora (računarstvo, elektrotehnika)
3.7.1.1. Profil sektora elektrotehnike i računarstva
Ekscerpti iz radnog materijala100: Poveznica
Sektor Elektrotehnike i računalstva (E&R) područje je znanja koje se ugrađuje u gotovo sve
gospodarske djelatnosti. Ovo posebno vrijedi za područje informacijsko-komunikacijske tehnologije
(podsektor računalstva, odnosno ICT-a) koje danas podupire razvoj gotovo svih djelatnosti, a ne samo
usko definiranih djelatnosti koje se bave računalstvom ili elektrotehnikom.
Slika 82: Ekonomska aktivnost po sektorskim zanimanjima u gospodarstvu (15-64), 2010. godine
Prema ovim osnovnim podatcima obuhvat sektora E&R prema brojnosti radno sposobnog
stanovništva i broju zaposlenih nije za sada značajan u hrvatskim razmjerima. Važno je naglasiti da se
s ukupnim udjelom zaposlenosti od 4,19% ovaj sektor približava prosječnom udjelu koji djelatnosti iz
elektrotehnike i informatičke industrije imaju u EU-u, što čini otprilike 6% od ukupne zaposlenosti.
Valja napomenuti da su anketom o radnoj snazi obuhvaćene i sve osobe koje su radile ili rade u
navedenim zanimanjima, iako možda nemaju formalne kvalifikacije za takav rad, ali obavljaju
aktivnosti za koje su potrebna znanja i vještine iz obrazovnog sektora E&R.
Zaključci o stupnju koncentracije zanimanja po gospodarskim djelatnostima:
Obuhvat sektora elektrotehnike i računalstva prema broju osoba koje imaju zanimanja iz E&R nije
značajan u ukupnom radnosposobnom stanovništvu i čini 3,66% ukupnog radnosposobnog
stanovništva, 4,01% radne snage, 4,19% zaposlenih i 2,24% nezaposlenih. Radna snaga u sektoru
E&R čini 4,19% ukupne radne snage te možemo zaključiti da ovaj sektor znatno više doprinosi
zaposlenosti no što je prisutan u radnosposobnom stanovništvu.
Disperzija zanimanja E&R u gospodarstvu izražena je tako da gotovo nema djelatnosti gdje nema
zaposlenih s tim zanimanjima, premda je podsektor elektrotehnike u većoj mjeri disperziran i od
podsektora računalstva.
Iako su tipične industrije iz područja elektrotehnike i računalstva najčešće zastupljene u
djelatnostima s većim koncentracijama podsektorskih zanimanja, i ostale djelatnosti imaju
značajnu potražnju za tim zanimanjima poput građevinarstva, održavanja i popravka motornih
vozila, znanstvenih istraživanja, novčarskog poslovanja, državne uprave, obrazovanja i sl. To nam
govori da se moraju pratiti dugoročna kretanja upravo tih djelatnosti koje nisu tipično iz područja
E&R jer oko 70% zaposlenih u podsektoru računarstva i gotovo 80% u podsektoru
elektrotehnike ne radi u djelatnostima karakterističnima za sektor.
100 Profil sektora elektrotehnike i računarstva, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, 2011.
126
Raširena upotreba zanimanja u oba podsektora upozorava na činjenicu da se prilikom planiranja
upisa, tipa obrazovnih programa i njihovih obrazovnih ishoda mora voditi računa o različitim
načinima upotrebe sektorskih i podsektorskih znanja i vještina, odnosno da kod selektiranja
poslodavaca koji su relevantni za davanje preporuka o sadržaju kvalifikacija treba izabrati
reprezentativan uzorak poslodavaca iz više djelatnosti, nikako ne samo iz onih tipičnih za sektor.
DUGOROČNA KRETANJA ZAPOSLENOSTI U KLJUČNIM GOSPODARSKIM DJELATNOSTIMA E&R
Slika 83: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini 2 znamenke NKZ u podsektoru elektrotehnike
Grana djelatnosti s najvećom zaposlenošću iz područja elektrotehnike su specijalizirane građevinske
djelatnosti gdje je bilo zaposleno i preko 30 tisuća radnika, ali je u promatranom razdoblju došlo prvo
do značajnog porasta a onda i do značajnog pada zaposlenosti. Opskrba električnom energijom je
druga najpopularnija skupina djelatnosti prema zapošljavanju osoba sa zanimanjima iz podsektora
koja je razmjerno stabilna s blagim padom broja zaposlenih u promatranom razdoblju. Proizvodnja
električne opreme je stagnirala s brojem zaposlenih do krize, dok je u 2010. doživjela značajan
pozitivan skok, što se kao pojava mora ispitati kako bi se isključio efekt promjene klasifikacije ili
drugih slučajnih okolnosti. Popravak i instaliranje opreme su do 2010. bilježili stabilni blagi rast, ali se,
vjerojatno kao posljedica krize u 2010., dogodio značajni pad zaposlenosti koji također treba dodatno
ispitati, posebno jer po broju zaposlenih i trenutku diskontinuiteta korespondira s porastom u
djelatnosti proizvodnje električne opreme koji je neobjašnjiv iz perspektive širih gospodarskih
kretanja. Ostale su djelatnosti na znatno nižoj razini zaposlenosti te su bilježile uglavnom blagi rast do
krize te nakon toga pad broja zaposlenih. Ukupno se može zaključiti da je podsektor do 2008. bilježio
značajan rast broja zaposlenih, predvođen zapošljavanjem u građevinarstvu i povezanim
djelatnostima, dok se taj trend u krizi preokrenuo, predvođen ponovo građevinarstvom koje bilježi
strmoglavi pad broja zaposlenih. Nije ohrabrujuće što ne postoji praktično niti jedna djelatnost koja
odolijeva recesiji, ali ovakav rezultat je i očekivan imajući u vidu veliku disperziranost podsektora i
njegovu ovisnost o ukupnoj sudbini gospodarstva.
127
Slika 84: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini 2 znamenke NKD u podsektoru računalstva
Kod djelatnosti iz područja računalstva, telekomunikacije koje su imale najveću zaposlenost bilježe od
2002. godine stalan pad zaposlenosti što je posljedica poznate krize telekoma, ali i restrukturiranja T-
HT-a koji je nakon privatizacije u nekoliko navrata smanjivao broj zaposlenih. S druge strane, u
Izdavačkim djelatnostima, Računalnom programiranju i proizvodnji računala bilježimo značajnu
dinamiku rasta zaposlenosti koja je snažno utjecala na rast potražnje za zanimanjima iz podsektora
računalstva do početka gospodarske krize u 2009. godini. Kako se, posebno kod računalnog
programiranja, niti recesiji usprkos nije desio pad zaposlenosti, a i sve većom liberalizacijom tržišta
telekomunikacija potaknuto je u posljednjim godinama i novo zapošljavanje u ovom sektoru , može
se računati da će potražnja i dalje biti dinamična te da će trebati obrazovati mlade s potrebnim
kvalifikacijama, kako u bazičnim sektorskim znanjima tako i onima specifičnima za djelatnost u kojoj
se nalaze. To se naročito odnosi na računalno programiranje gdje je potrebno točnije istražiti koje i
kakve su kompetencije potrebne da se osposobe budući radnici za ovu izuzetno važnu gospodarsku
djelatnost koja će, nastavi li se aktualni trend, u narednoj godini vrlo vjerojatno postati vodeći
generator zapošljavanja u podsekoru. Upravo ovaj trend te pokazatelji dani u ovom dokumentu jasno
ukazuju na potrebu da obrazovni programi u ovom području pripremaju učenike za nastavak
obrazovanja u sustavu visokog obrazovanja.
Slika 85: Kretanje zaposlenosti u granama djelatnosti koje koriste zanimanja iz sektora
Na slici 12. prikazali smo neke djelatnosti koje nisu iz područja elektrotehnike i računalstva, ali koje
značajno koriste sektorska zanimanja i imaju ukupno gledano vrlo veliku zaposlenost. Posebno se
128
ističe dinamičan rast zaposlenosti u Trgovini koja ima malen udio sektorskih zanimanja među svojim
zaposlenima, ali taj je broj u apsolutnom iznosu značajan za sektor.
Kod javne uprave prisutan je stalan pad broja zaposlenih, ali može se očekivati da će se povećavati
udio sektorskih zanimanja budući da će daljnja informatizacija i podizanje efikasnosti javnih službi
zahtijevati veće korištenje informatičkih znanja i zanimanja.
3.7.1.2. Profil sektora graditeljstva i geodezije
Ekscerpti iz radnog materijala101: Poveznica
Sektor graditeljstva i geodezije u svakoj je zemlji, pa tako i u Republici Hrvatskoj, vrlo važan segment
gospodarstva koji ostvaruje znatan udio u bruto nacionalnom dohotku i zapošljava značajan dio
radne snage. Aktivnosti u ovom sektoru u velikoj mjeri doprinose razvoju gospodarstva, ali s druge
strane pad u njemu vrlo vjerojatno znači i pad na razini ukupnog gospodarstva.
Gospodarska kriza koja je svoj početak imala krajem 2008. godine pogodila je i djelatnost
graditeljstva u kojoj je zabilježen realan pad fizičkog opsega građevinskih radova za 6,5 posto u 2009.
i 15,9 posto u 2010. godini. Pad građevinske aktivnosti posljedica je smanjenja domaće potrošnje
uslijed smanjenja kupovne moći stanovništva zbog povećanog broja nezaposlenih i promjena
potrošačkih navika te racionalnijih nabavki sa što manjim zaduživanjem.
Slika 86: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini dvije znamenke NKZ-a u sektoru graditeljstva i geodezije
Gradnja zgrada, gdje je bilo zaposleno i preko 45 tisuća radnika, grana je djelatnosti s najvećom
zaposlenošću iz područja graditeljstva i geodezije, ali je u promatranom razdoblju došlo prvo do
značajnog porasta (do 2009.), a onda i do vrlo značajnog pada zaposlenosti. Gradnja građevina
niskogradnje druga je grana djelatnosti po zastupljenosti prema zapošljavanju osoba sa zanimanjima
101 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Graditeljstvo i geodezija – Profil sektora, Zagreb, 2011.
129
iz podsektora koja ne bilježi tako značajan pad broja zaposlenih. Doživjela je veći skok broja
zaposlenih, a odmah zatim i sličan pad, u razdoblju od 2003. do 2005. Čak je u jednom trenutku
(sredinom 2003.) zabilježila veći broj zaposlenih od djelatnosti gradnje zgrada, što se objašnjava
velikim infrastrukturnim projektima izgradnje autocesta u to vrijeme. U razdoblju od 2005. do danas
uočavamo sve veću razliku između broja zaposlenih u ove dvije djelatnosti u korist djelatnosti gradnje
zgrada. Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo, tehničko ispitivanje i analiza bilježe trend stagniranja
i vrlo blagog rasta u cijelom promatranom razdoblju.
Slika 87: Obrazovna struktura zaposlene radne snage u sektoru graditeljstva i geodezije, 2010.
U razmatranju rodova zanimanja u sektoru vidjeli smo da je udio sektorskih zanimanja u postotku od
50,22% iz roda 2 i roda 3 (stručnjaci, znanstvenici, inženjer i tehničari), a u obrazovnoj strukturi
sektora vidimo samo 16,9% radnika visoke i više stručne spreme u ukupnom broju zaposlenih.
130
3.7.2. Polazišta za projekcije Državnog zavoda za statistiku
3.7.2.1. AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA
PODACIMA ANKETE O RADNOJ SNAZI102
Slika 88: Aktivno stanovništvo u RH prema podacima ankete o radnoj snazi
Zaposleni u pravnim osobama
Slika 89: Zaposleni u pravnim osobama
Tablica 1 Zaposleni u pravnim osobama po DJELATNOSTI, GODINA i MJESEC
2000 2013
I-XII I-XII
RH Ukupno 1.053.260 1.132.246
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 30.178 23.163
C Prerađivačka industrija 249.482 201.950
C26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda 6.929 4.464
102 www.dzs.hr – Statistika u nizu, Zaposlenost i plaće
131
C27 Proizvodnja električne opreme 6.877 8.234
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
18.206 15.174
F Građevinarstvo 65.465 73.832
J61 Telekomunikacije 11.518 8.441
J62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima
2.546 9.645
J63 Informacijske uslužne djelatnosti 1.139 2.039
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 34.646 51.772
M71
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza
15.001 20.648
M72
Znanstveno istraživanje i razvoj 5.387 5.406
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 122.326 106.582
P Obrazovanje 82.442 109.294
Q86 Djelatnosti zdravstvene zaštite 58.542 67.654
Izvor:
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Slika 90: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnosti
3.7.2.2. BROJ I STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA PREMA
NKD-u 2007.
Ekscerpti pojedinih sektora:
Slika 91: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – prvi dio
132
Slika 92: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – drugi dio
3.7.2.3. ANKETA O RADNOJ SNAZI - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO
PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU103
Slika 93: Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i spolu
3.7.2.4. STUDENTI UPISANI NA STRUČNI I SVEUČILIŠNI STUDIJ U ZIMSKOM
SEMESTRU AK. G. 2014./2015.104
U zimskom semestru akademske godine 2014./2015. na visoka učilišta Republike Hrvatske u sve
godine studija upisalo se ukupno 157 827 studenata. Udio studentica jest 56,4%.
103 www.dzs.hr – Prvi rezultati, preuzeto 2.10.2025 104 DZS Priopćenje - U ovom priopćenju prikazani su studenti upisani na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu (stručni i sveučilišni dodiplomski studij) i prema Bolonjskom programu (kratki stručni studij, preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij, preddiplomski, diplomski te integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij).
133
Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, na fakultete je bilo
upisano 79,3%, na veleučilišta 14,7%, na visoke škole 4,7%, dok ih je na umjetničkim akademijama
bilo upisano 1,3%.
Na redoviti studij bilo je upisano 71,9% studenata, a na izvanredni 28,1%. Najviše je redovitih
studenata bilo upisano na fakultete, i to 83,4% (6,5% na stručni, a 76,9% na sveučilišni studij), na
veleučilišta (11,3%), visoke škole (3,5%) i umjetničke akademije (1,8%).
U zimskom semestru akademske godine 2014./2015., od ukupnog broja studenata, njih samo 0,1%
još studira prema predbolonjskom programu. Prema Bolonjskom programu studira 99,9% studenata
(na kratki stručni studij upisano je 0,1% studenata, preddiplomski stručni studij 26,6% studenata, na
specijalistički diplomski stručni studij 4,2% studenata, na preddiplomski sveučilišni studij 37,3%, na
diplomski sveučilišni studij 16,4% te na integrirani preddiplomski i diplomski studij 15,4%).
Slika 94: Studenti upisani na visoka učilišta prema vrstama visokih učilišta, godinama studija i načinu studiranja u ak.g. 2014./2015.
134
Slika 95: Studenti upisani na visoka učilišta prema vrsti studija u ak.g. 2014./2015.
Slika 96: Upisani studenti prema visokim učilištima od ak.g. 2009./2010. do 2013./2014.
135
3.7.2.5. Statistika diplomiranih studenata105
Slika 97: Statistika diplomiranih studenata
Slika 98: Studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima prema vrsti visokog učilišta u 2014.
3.7.2.5.1. Udio u ukupnom broju diplomiranih studenata
Slika 99: Udio u ukupnom broju diplomiranih studenata
105 Podaci pripremljeni iz: DZS – Pripćenje 3.srpnja 2015
STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA TE NAČINU STUDIRANJA OD 2009. DO 2013.
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1522.pdf, rujan 2015
2009 2010 2011 2012 2013 2014
ukupno ukupno ukupno ukupno ukupno ukupno
Visoka učilišta Institutions of higher education 30.156 32.370 36.488 36.964 35.252 33.741
Veleučilišta 3.226 3.310 4.558 4.764 4.882 5.437
Tehničko veleučilište u Zagrebu 816 429 774 978 903 679
Visoke škole 1.937 1.768 2.146 2.354 2.641 1.980
Fakulteti 24.527 26.662 29.089 29.157 27.115 25.786
Fakulteti - stručni studij 3.247
Fakulteti - sveučilišni studij 22.539
STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA TE NAČINU STUDIRANJA OD 2009. DO 2013.
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1522.pdf, rujan 2015
2009 2010 2011 2012 2013 2014
ukupno ukupno ukupno ukupno ukupno ukupno
Visoka učilišta Institutions of higher education 30.156 32.370 36.488 36.964 35.252 33.741
Veleučilišta 3.226 3.310 4.558 4.764 4.882 5.437
Udio veleučilišta u visokim učilištima 11% 10% 12% 13% 14% 16%
Tehničko veleučilište u Zagrebu 816 429 774 978 903 679
Udio TVZ u veleučilištima 25% 13% 17% 21% 18% 12%
Udio TVZ u visokim učilištima 3% 1% 2% 3% 3% 2%
Visoke škole 1.937 1.768 2.146 2.354 2.641 1.980
Fakulteti 24.527 26.662 29.089 29.157 27.115 25.786
Fakulteti - stručni studij 3.247
Fakulteti - sveučilišni studij 22.539
136
3.7.2.5.2. Diplomirani studenti TVZ po studijskim odjelima i godinama
Podaci se temelje na upisanim vrijednostima ISVU sustava za TVZ za studente koji su studirali prema
Bolonjskom procesu106.
Prikaz sumarnih vrijednosti po studijskim godinama dat je u slijedećoj tablici:
Broj diplomiranih studenata po studijskim godinama
Studij 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Ukupno
Automatizacija i procesno računarstvo
3 29 31 34 35 37 40 23 232
Elektroničko poslovanje 36 35 65 42 54 62 40 26 360
Energetska elektrotehnika 4 16 30 39 53 32 33 28 235
Građevinsko poduzetništvo 16 28 29 38 63 69 47 17 307
Informatički dizajn 23 19 40 30 45 47 40 28 272
Inženjerstvo računalnih sustava i mreža
27 31 45 45 54 49 27 19 297
Komunikacijska i računalna tehnika
11 38 34 32 30 27 21 15 208
Niskogradnja 11 13 15 22 23 23 16 14 137
Okoliš u graditeljstvu 4 4 6 14 16 13 15 13 85
Organizacija i informatizacija ureda
42 40 59 67 86 86 54 37 471
Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
35 7 39 56 71 67 65 48 388
Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
5 31 36 58 82 46 77 94 429
Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika
31 12 59 35 95 84 87 74 477
Programsko inženjerstvo 16 18 27 28 26 35 39 34 223
Stručni studij mehatronike 33 23 56
Visokogradnja 21 44 29 43 76 51 28 29 321
Grand Total 285 365 544 583 809 728 662 522 4498
Slika 100: Diplomirani studenti TVZ po studijskim odjelima i godinama
Usporedbom podatala sa službenim statistikama Državnog zavoda za statistiku RH, uočava se razlika
nastala uslijed statističke evidencije studenata iz predbolonjskog procesa, s jedne strane, te
neusklađenosti podataka iz obrasca statističkih prijava. Navedena neusklađenost je posebno
indikativna za prikaz podataka u 2010. godini. Od 2011. godine nadalje zamjetno je smanjenje razlike
u kojoj se ista može obrazložiti smanjenjem broja diplomiranih studenata predbolonjskog procesa.
Godina 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Svega
Ukupno ISVU TVZ 285 365 544 583 809 728 662 522 4498
% u odnosu na statističku objavu 45% 127% 75% 83% 81% 97% 98%
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1522.pdf, rujan 2015
816 429 774 978 903 679 - 4579
Slika 101: Usporedba ISVU podatala sa službenim statistikama Državnog zavoda za statistiku RH
106 Temeljem pročišćenih podataka neadekvatnih zapisa
137
Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama
Odjel Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj
ELO Automatizacija i procesno računarstvo
3 29 31 34 35 37 40 23 232
ELO Energetska elektrotehnika
4 16 30 39 53 32 33 28 235
ELO Inženjerstvo računalnih sustava i mreža
27 31 45 45 54 49 27 19 297
ELO Komunikacijska i računalna tehnika
11 38 34 32 30 27 21 15 208
ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
35 7 39 56 71 67 65 48 388
Slika 102: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - ELO
Odjel Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj
GRO Građevinsko poduzetništvo
16 28 29 38 63 69 47 17 307
GRO Niskogradnja 11 13 15 22 23 23 16 14 137
GRO Okoliš u graditeljstvu 4 4 6 14 16 13 15 13 85
GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
5 31 36 58 82 46 77 94 429
GRO Visokogradnja 21 44 29 43 76 51 28 29 321
Slika 103: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - GRO
Odjel Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj
INRO Elektroničko poslovanje
36 35 65 42 54 62 40 26 360
INRO Informatički dizajn 23 19 40 30 45 47 40 28 272
INRO Organizacija i informatizacija ureda
42 40 59 67 86 86 54 37 471
INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika
31 12 59 35 95 84 87 74 477
INRO Programsko inženjerstvo
16 18 27 28 26 35 39 34 223
Slika 104: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - INRO
Odjel Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj
STRO Stručni studij mehatronike
33 23 56
Slika 105: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - STRO
138
3.7.3. Projekcijske vrijednosti
3.7.3.1. Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad
statističkim podacima DZS
STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ PREMA NAZIVU I MJESTU VISOKOG UČILIŠTA TE NAČINU STUDIRANJA OD 2009. DO 2013.
Prognostičke vrijednosti 2015.-2020.107 Indeks:
Godina 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2014=100
Visoka učilišta
33.741 36.867 36.533 35.816 35.985 36.655 37.054 110%
Veleučilišta 5.437 5.961 6.419 6.682 7.163 7.651 8.046 148%
Tehničko veleučilište u Zagrebu
679 857 948 885 860 905 963 142%
Visoke škole 1.980 2.442 2.538 2.506 2.501 2.532 2.707 137%
Fakulteti 25.786 27.828 26.994 26.083 25.791 25.943 25.781 100%
Slika 106: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS
Zamjetna je promjena prognostičke strukture diplomiranih studenata, u kojoj, uz zadržavanje gotovo
istog broja diplomanata na fakultetima, raste udio diplomanata veleučilišta i visokih škola.
Indeks TVZ-a iznosi 142%. Vrijednost indeksa sukladna je vrijednosti indeksa perspektive zanimanja
Cedefop procjena za 2020. godinu (za upravljačke i stručne poslove, te poslove tehničke asistencije:
Vidi u poglavlju 3.2.1.8. ).
3.7.3.1.1. Odjel elektrotehnike
Odjel Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj po godinama
Indeks 2020=142%
Projekcija za 2020
ELO Automatizacija i procesno računarstvo
3 29 31 34 35 37 40 23 232 142% 33
ELO Energetska elektrotehnika
4 16 30 39 53 32 33 28 235 142% 40
ELO Inženjerstvo računalnih sustava i mreža
27 31 45 45 54 49 27 19 297 142% 27
ELO Komunikacijska i računalna tehnika
11 38 34 32 30 27 21 15 208 142% 21
ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
35 7 39 56 71 67 65 48 388 142% 68
ZBROJ: 133 189
Slika 107: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za horizont 2020. - ELO
3.7.3.1.2. Odjel graditeljstva
Odjel
Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj po godinama
Indeks 2020=142%
Projekcija za 2020
GRO Građevinsko poduzetništvo
16 28 29 38 63 69 47 17 307 142% 24
107 Prognostičke vrijednosti izračunate su Excel funkcijom FORECAST
139
GRO Niskogradnja 11 13 15 22 23 23 16 14 137 142% 20
GRO Okoliš u graditeljstvu
4 4 6 14 16 13 15 13 85 142% 18
GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
5 31 36 58 82 46 77 94 429 142% 133
GRO Visokogradnja 21 44 29 43 76 51 28 29 321 142% 41
167 237
Slika 108: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za horizont 2020. - GRO
3.7.3.1.3. Informatičko-računarski odjel
Odjel Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj po godinama
Indeks 2020=142%
Projekcija za 2020
INRO Elektroničko poslovanje
36 35 65 42 54 62 40 26 360 142% 37
INRO Informatički dizajn
23 19 40 30 45 47 40 28 272 142% 40
INRO Organizacija i informatizacija
ureda
42 40 59 67 86 86 54 37 471 142% 53
INRO Politehnički specijalistički
diplomski studij -
specijalizacija Informatika
31 12 59 35 95 84 87 74 477 142% 105
INRO Programsko inženjerstvo
16 18 27 28 26 35 39 34 223 142% 48
199 246
Slika 109: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za horizont 2020. - INRO
3.7.3.1.4. Strojarski odjel
Odjel
Smjer 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Zbroj po godinama
Indeks 2020=142%
Projekcija za 2020
STRO Stručni studij mehatronike
33 23 56 142% 33
STRO Ortotika i protetika
20 142 30
53 63
Slika 110: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za horizont 2020. - STRO
140
3.7.3.2. Procjena absorpcijske snage tržišta 2020. i 2025.
3.7.3.2.1. Anketa poslodavaca 2015108
Ekscerpti
108 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Anketa poslodavaca 2015, http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Anketa_poslodavaca_2015_HZZ.pdf
141
142
143
Zastupljenost pojedinih razloga poteškoća pri pronalaženju radnika:
Slika 111: Zastupljenost pojedinih razloga poteškoća pri pronalaženju radnika
144
Slika 112: Stope planiranog zapošljavanja u 2014. i 2015. godini prema područjima djelatnosti
145
Planirano zapošljavanje radnika prema razini obrazovanja:
Slika 113: Struktura planiranog zapošljavanja u 2015. godini prema potrebnoj razini obrazovanja
Iskazana potražnja za zanimanjima (Ekscerpti):
Slika 114: Predviđene potrebe za radnicima prema rodu i skupini zanimanja - ekscerpt
146
Slika 115: Struktura predviđene potrebe za radnicima prema rodu i skupini zanimanja
Slika 116: Struktura odgovora o najpotrebnijim zanimanjima za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebe za zapošljavanjem u 2015. godini
147
Između 10 i 19 poslodavaca iskazalo je kao najtraženija sljedeća zanimanja: profesor matematike,
agronom, diplomirani knjižničar, diplomirani socijalni radnik, psiholog, školski defektolog, diplomirani
inženjer prehrambene tehnologije, veterinar, profesor engleskog jezika, učitelj fizike, diplomirani
inženjer računalstva, viša medicinska sestra, građevinski inženjer, komercijalist, elektrotehničar,
kuhar majstor, strojarski tehničar, informatičar, poljoprivredni tehničar, ekonomist računovodstva i
financija, veterinarski tehničar, farmaceutski tehničar, službenik prodaje, recepcionar, knjigovođa,
ekonomski službenik, hotelska sobarica, vatrogasac, zaštitar osoba i imovine, pomoćni kuhar,
njegovatelj djece s teškoćama u razvoju, komunalni redar, vodoinstalater, pekar, tesar, šivač,
strojobravar, instalater grijanja i klimatizacije, limar, kovinotokar, mesar, zidar i tesar, šivač tekstila,
krojač, rukovatelj brojčano upravljanim strojem za obradu kovina, rukovatelj građevinskim
strojevima, vozač lakog dostavnog vozila, vozač tegljača s prikolicom, čistač ulica, poljoprivredni
radnik, radnik niskogradnje, šumski radnik, radnik visokogradnje, drvoprerađivački radnik. Nalazi
vezani uz ova zanimanja su dostupni na zahtjev.
Slika 117: Pregled stupnja obrazovanja za najpotrebnija zanimanja u 2015. godini
148
Slika 118: Struktura odgovora poslodavaca o prethodnom radnom iskustvu i prosječnoj bruto plaćia za najpotrebnije zanimanje u 2015. godini
Slika 119: Struktura odgovora poslodavaca o mjesecima uvođenja u rad za najpotrebnije zanimanje u 2015. godini
149
Slika 120: Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2015. u odnosu na 2014. godinu prema područjima djelatnosti
150
Indikativni pokazatelji za uspostavu sustava cjeloživotnog obrazovanja.
Slika 121: Educiranje ili usavršavanje radnika anketiranih poslodavaca, prikaz prema područjima djelatnosti
4. Sažetak provedene ankete i dubinskih intervjua
4.1. Analiza trenutnog stanja – studenti
Studenti, u prosjeku, izražavaju osrednji stupanj zadovoljstva studijem u aspektu kompetencija i
vještina koje na studiju stječu za željeno zanimanje/radno mjesto.
ŠANSU ZA ZAPOSLENJE u Hrvatskoj, u razdoblju od godinu dana nakon diplome, studenti procjenjuju
osrednjom, a trenutnu potrebu na tržištu rada za željenim radnim mjestom u Hrvatskoj nižom nego u
EU.
U Hrvatskoj očekuju porast te potrebe u narednih deset godina, dok za EU ne predviđaju promjene u
odnosu na trenutno stanje.
Većina studenata smatra razvoj interdisciplinarnih studija na TVZ-u potrebnim i zainteresirani su za
pohađanje kolegija drugih studijskih programa.
151
Većina studenata, posebno oni uspješniji i zadovoljniji, namjerava nastaviti svoje stručno
usavršavanje i nakon studija: najčešće nastavkom školovanja na specijalističkom ili doktorskom
studiju; odlaskom u inozemstvo na stručno usavršavanje; upisivanjem specifičnog tečaja na nekoj
visokoj školi.
4.2. Analiza trenutnog stanja – alumniji
Visok stupanj zadovoljstva svojim zanimanjima za koja tek prosječnima procjenjuju trenutne potrebe
na tržištu rada u Hrvatskoj, i nižima u odnosu na europsko tržište rada.
Sudionici su izdvajali dvije vrste kompetencija potrebnih za obavljanje svojih poslova:
različite osobno razvijene kompetencije usklađene s prirodom posla (poput komunikacijske i
organizacijske vještine, vještine vodstva i rješavanja problema).
različita generička i specifična znanja i vještine upotrebe alata, tehnologija, tehnika i procesa
radnih zadataka određenih zanimanja (posebno softverskih).
Zadovoljstvo time koliko su ih stekli za vrijeme studija je tek prosječno.
Osnovni prijedlozi su: pokretanje tečajeva, uvođenje kolegija, stvaranje uvjeta za polaganje razlike
prema sveučilišnom diplomskom studiju, te organiziranje nekog oblika postdiplomskog studija.
4.3. Analiza trenutnog stanja – poslodavci
POTREBNE RAZINE KOMPETENCIJA
Najveću potrebu procjenjuju spremnosti za učenjem te poznavanju rada na računalu, a visokima
procjenjuju i potrebu za razvijenim usmenim i pismenim izražavanjem na materinjem jeziku te
komuniciranju i suradnji s drugim ljudima;
Među generičkim vještinama, daleko najpotrebnijom procijenjena je odgovornost, a zatim i timski
rad, prilagodljivost, usmjerenost na rezultate rada, kreativnost i inventivnost te analitičke vještine.
Od psihomotoričkih vještina, blago iznadprosječno sudionici procjenjuju potrebu za razvijenom
sposobnošću za održavanjem usmjerene pažnje, a najslabije potrebu za snagom i izdržljivošću.
4.4. Razvoj budućih zanimanja
4.4.1. e-Poslovanje
Tehničke kompetencije: Poznavanje alata za izradu novih aplikacija, operativnih/informacijskih
sustava, mrežnih tehnologija, korištenje kolaboracijskih alata, virtualizacija poslužitelja i sustava za
pohranu podataka, poznavanje certifikata i standarda IT procesa; Trendovi: informacijska
sigurnost,mobilne aplikacije, big data, računarstvo u oblaku.
Poslovne kompetencije: Upravljanje projektima, poznavanje poslovnih procesa pojedinih branši.
Generičke kompetencije: Spremnost na kontinuirano i cjeloživotno učenje, komunikacija s drugima i
timski rad, samostalnost i odgovornost u radu, sposobnost rješavanja problema.
152
4.4.2. e-Uprava
Potreba za sustavnim stjecanjem kompetencija koje stručnjaci sada stječu nesustavno na radnim
mjestima i raznim tečajevima.
Poznavanje javne uprave, poslovna analiza, tehničke kompetencije vezane uz e-poslovanje općenito,
poznavanje temelja osiguranja informatičke sigurnosti, upravljanje projektima, komunikacija i timski
rad, tehnički/metodički način razmišljanja i rješavanja problema, strateška orijentacija da se
unaprijed misli o trendovima u e-upravi.
Studij bi trebao biti sadržajno fleksibilan – kontinuirana nadogradnja novim trendovima u tehnologiji
i reorganizaciji javne uprave.
U redovne studijske programe ugraditi znanja koja inače studenti kasnije stječu tečajevima za
industrijske certifikate.
4.4.3. e-Zdravstvo
Potreba za sustavnim stjecanjem kompetencija koje stručnjaci sada stječu nesustavno na radnim
mjestima i raznim tečajevima.
Poznavanje zdravstvenog sustava i poslovnih procesa te informatičkog jezika, te uspješna integracija
ta dva svijeta.
Razumijevanje i razvoj poslovnih procesa u zdravstvu, upravljanju, administriranju i analiziranju
podataka te podršci korisnicima.
Upravljanje projektima.
4.4.4. Informacijska sigurnost
Važnost informacijske sigurnosti nije još dovoljno naglašena u hrvatskim poslovnim okruženjima.
Područje bi svakako trebalo biti obavezni, integralni dio svih inženjerskih studija s ciljem povećanja
svijesti o važnosti tih aspekata te poučavanjem studenata kako informacijskoj sigurnosti pristupati i
koji su suvremeni trendovi u tom području.
4.4.5. Ortotika i protetika
Postoji potreba za pokretanjem specijalističkog studija ortotike i protetike ne samo u RH već i u regiji.
Naglasak na interdisciplinarnim znanjima struke - tehnička i medicinska znanja (poznavanje materijala
i njihove obrade, poznavanje anatomije i biomehanike, tehnička znanja kao što su rad sa strojevima,
informatička znanja radi praćenja softverskih razvoja; socijalne i komunikacijske vještine vezane uz
timski rad i rad s korisnicima; praktični proces učenja.
Ukazuje se na nužnost cjeloživotnih edukacija u ovom brzo razvojnom području.
5. Područja i projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane
studente TVZ
153
5.1. Prikaz postojećih i prijedlog novih stručnih naziva
Specijalistički diplomski stručni studiji109 - popis POSTOJEĆIH stručnih naziva i njihovih kratica:
smjer: Elektrotehnika stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka elektrotehnike
struč. spec. ing. el.
smjer: Građevinarstvo
stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka građevinarstva
struč. spec. ing. aedif.
smjer: Informatika stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija
struč. spec. ing. techn. inf.
Politehnička/Interdisciplinarna specijalistička studijska usmjerenja TVZ: - prijedlog NOVIH stručnih
naziva i njihovih kratica:
Elektrotehnika
Automatizacija i procesno računarstvo
smjer: Elektrotehnika magistar/a struke inženjer/inženjerka automatizacije i procesnog računarstva
m. ing. autom. i proc.rač.
Energetska elektrotehnika
smjer: Elektrotehnika magistar/a struke inženjer/inženjerka energetske elektrotehnike
m. ing. en. el.
Komunikacijska i računalna tehnika
smjer: Elektrotehnika magistar/a struke inženjer/inženjerka komunikacijske i računalne tehnike
m. ing. kom. i rač.teh.
Graditeljstvo
Niskogradnja
smjer:
Građevinarstvo
magistar/a struke
inženjer/inženjerka građevinarstva niskogradnje
m. ing. aedif.
Okoliš u graditeljstvu
smjer: Građevinarstvo
magistar/a struke inženjer/inženjerka okoliša građevinarstva
m. ing. aedif.
Visokogradnja
smjer: Građevinarstvo
magistar/a struke inženjer/inženjerka građevinarstva visokogradnje
m. ing. aedif.
109 http://zakon.poslovna.hr/public/popis-strucnih-naziva-i-njihovih-kratica/487964/zakoni.aspx
154
Građevinsko poduzetništvo
smjer: Građevinarstvo
magistar/a struke inženjer/inženjerka građevinskog poduzetništva
m. ing. aedif.
ICT u graditeljstvu
smjer: Građevinarstvo
magistar/a struke inženjer/inženjerka primjene ICT-a u graditeljstvu
m. ing. aedif.
Informatika
Modul dizajn i multimedija
smjer: Informatika magistar/a struke inženjer/inženjerka informatičkog dizajna i multimedije
m. ing. techn. inf.
Modul informacijski sustavi s usmjerenjima: e-Poslovanje, e-Uprava i e-Zdravstvo
smjer: Informatika - e-Poslovanje
magistar/a struke inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija ePoslovanja
m. ing. techn. inf.
smjer: Informatika - e-Uprava magistar/a struke inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija eUprave
m. ing. techn. inf.
smjer: Informatika - e-Zdravstvo
magistar/a struke inženjer/inženjerka informacijskih tehnologija eZdravstva
m. ing. techn. inf.
Modul računarski sustavi s usmjerenjima: Računalne mreže i sustavi i Programsko
inženjerstvo računarskih i ugradbenih sustava
smjer: Računalne mreže i sustavi
magistar/a struke inženjer/inženjerka računalnih i mrežnih tehnologija
m. ing. techn. inf.
smjer: Računarstvo magistar/a struke inženjer/inženjerka programskog inženjerstva
m. ing. techn. inf.
smjer: Informacijska sigurnost i digitalna forenzika
magistar/a struke inženjer/inženjerka informacijske sigurnosti i digitalne forenzike
m. ing. techn. inf.
Novo: Strojarstvo – Mehatronika
Mehatronika
smjer: Strojarstvo - mehatronika
magistar/a struke inženjer/inženjerka mehatronike
m. ing. mehatr.
Robotika
smjer: Strojarstvo - robotika magistar/a struke inženjer/inženjerka robotike
m. ing. robot.
Novo: Strojarstvo – Ortotika i protetika
Ortotika i protetika
155
smjer: Strojarstvo – ortotika i
protetika
magistar/a struke inženjer/inženjerka
ortotike i protetike
m. ing. ortot.
protet.
5.2. Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ
5.2.1. Elektrotehnički odjel
Godina
ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
Forecast(ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika)
Lower Confidence Bound(ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika)
Upper Confidence Bound(ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika)
CEDEFOP 2020 142%
2008 35
2009 7
2010 39
2011 56
2012 71
2013 67
2014 65
2015 48
2016 74,7183532 74,718353 74,72 74,72
2017 86,324079 55,84 116,81
2018 92,014159 61,53 122,50
2019 97,70424 67,22 128,19
2020 103,39432 72,91 133,88 68
2021 109,0844 78,60 139,57
2022 114,77448 84,29 145,26
2023 120,46456 89,97 150,95
2024 126,15464 95,66 156,65
2025 131,84472 101,35 162,34 Slika 122: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - ELO
Konzervativnom procjenom broja studenata za 2025. godinu očekuje se 101,35 diplomiranih
studenata.
156
Slika 123: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ – ELO
5.2.2. Graditeljski odjel
Godina
GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
Forecast(GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo)
Lower Confidence Bound(GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo)
Upper Confidence Bound(GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo)
CEDEFOP 2020 142%
2008 5
2009 31
2010 36
2011 58
2012 82
2013 46
2014 77
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
Forecast(ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika)
Lower Confidence Bound(ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika)
Upper Confidence Bound(ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika)
157
2015 94 94 94,00 94,00
2016 83,09331 57,26 108,93
2017 93,91095 67,27 120,55
2018 119,1945 91,76 146,62
2019 108,1216 79,91 136,33
2020 118,9392 89,97 147,91 133
2021 144,2228 114,51 173,94
2022 133,1498 102,70 163,60
2023 143,9675 112,79 175,14
2024 169,251 137,37 201,13
2025 158,1781 125,59 190,77 Slika 124: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - GRO
Konzervativnom procjenom broja studenata za 2025. godinu očekuje se 125,59 diplomiranih
studenata.
Slika 125: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - GRO
5.2.3. Informatičko-računarski odjel
Godina
INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika
Forecast(INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika)
Lower Confidence Bound(INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika)
Upper Confidence Bound(INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika)
CEDEFOP 2020 142%
0
50
100
150
200
250
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
GROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
Forecast(GROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo)
Lower Confidence Bound(GROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo)
Upper Confidence Bound(GROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo)
158
2008 31
2009 12
2010 59
2011 35
2012 95
2013 84
2014 87
2015 74 74 74,00 74,00
2016 124,5997 98,34 150,86
2017 102,874 76,41 129,34
2018 147,1095 120,43 173,79
2019 125,3838 98,49 152,28
2020 169,6193 142,50 196,74 105
2021 147,8936 120,56 175,23
2022 192,1291 164,57 219,68
2023 170,4034 142,63 198,18
2024 214,6389 186,64 242,64
2025 192,9132 164,69 221,14 Slika 126: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - INRO
Konzervativnom procjenom broja studenata za 2025. godinu očekuje se 164,69 diplomiranih
studenata.
Slika 127: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - INRO
5.2.4. Strojarski odjel
Odjel Smjer 2014 2015 Zbroj po godinama
Indeks 2020=105%
Projekcija za 2020
Projekcija za 2025
STRO Politehnički specijalistički
33 23 56 105% 37 40
0
50
100
150
200
250
300
2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
INROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika
Forecast(INROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika)
Lower Confidence Bound(INROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika)
Upper Confidence Bound(INROPolitehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika)
159
diplomski studij mehatronike
Politehnički specijalistički diplomski studij robotike
105% 20 20
Politehnički specijalistički diplomski studij ortotike i protetike
105% 30 32
23 85 92
Slika 128: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - STRO
6. Zaključna razmatranja
6.1. Temeljem:
1. Globalnih izazova,
2. Vizije politehnike 2025,
3. Projekcija potražnje za zanimanjima i kompetencijama,
4. Provedene ankete i dubinskih intervjua
6.2. Konstatacije:
6.2.1. Makroekonomski indikatori
1. Makroekonomski indikatori ukazuju na ulazak u „nekrizni“ scenarij EU nakon 2017. godine,
2. Prognostički modeli ukazuju na rast i potpuni oporavak zaposlenosti u EU u horizontu 2025.
godine,
3. Indikativan je kontinuirani pomak iz primarnog sektora (posebice poljoprivrede) i
tradicionalnih proizvodnih industrija, prema uslužnim i znanju intenzivnim sektorima,
4. Nastavlja se rast prognostičkih stopa rasta potražnje EU za visokim kvalifikacijama i
zanimanjima – stopa rasta 26,6% (CEDEFOP) i povećanja broja zaposlenosti osoba sa visokim
kvalifikacijama i zanimanjima,
5. Gotovo 40% ljudi sada je zaposleno u visokovrijednim poslovima poput upravljačkih poslova,
stručnih poslova i poslovima tehničke asistencije. Taj će se udio povećati prema 42% u 2020.
godini.
6. Rast sektorske potražnje ostvaruju sektori distribucije i prometa, poslovni sektor i sektor
usluga, te graditeljstvo,
7. Očekuje se najveći broj otvaranja radnih mjesta/poslova u grupi profesionalnih (STEM)
zanimanja, te najbrže smanjivanje njihovih stopa nezaposlenosti,
8. Najviše stope rasta zaposlenosti za period 2015.-2025. za Republiku Hrvatsku ostvarivat će se
za visoki kvalifikacijski nivo: 15,69%.,
9. U prognostičkom modelu godišnjih stopa rasta radne snage pozitivne, lagano padajuće stope,
ostvarivat će se u visoko kvalifikacijskom nivou. U drugim se kvalifikacijskim nivoima
prognoziraju negativne, lagano padajuće stope,
10. Ukupne stope rasta zapošljavanja za period 2015.-2025. u RH procjenjuju se na 8,44%.
Najviše stope ostvarivat će visoko kvalifikacijski nivo.
11. Sektorske stope rasta zaposlenosti za period 2015.-2025. u RH iznose:
a. PODRUČJE D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija: -18,4%
160
b. PODRUČJE F Građevinarstvo: 20,14%
c. PODRUČJE J Informacije i komunikacije: 16,14%
d. PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti: 42,76%
12. Vodeće pozicije u stopama rasta zapošljavanja ostvarivat će grupe zanimanja menadžera i
profesionalnih zanimanja,
13. Po zanimanjima u kategoriji profesionalnih zanimanja očekujuća stopa rasta zapošljavanje
iznosi 25,97%
6.2.2. Indikatori potražnje za zanimanjima
Zanimanja sa najvećim očekujućim postotkom promjena u stopama zapošljavanja za period 2012.-
2022. u SAD:
Analitičari informacijske sigurnosti: 36,5%
Aplikativno-programski inženjeri: 22,8%
Menadžeri računalnih i informacijskih sustava: 15,3%
Menadžeri graditeljstva/proizvodnje: 16,1%
Menadžeri arhitekture i inženjerstva: 6,7%
Logističari: 21,9%
Analitičari računalnih i informacijskih sustava: 26,1%
Programeri aplikacijskih sustava: 18,6%
Sistemsko-programski inženjeri: 20,4%
Programeri numerički kontroliranih strojeva: 22%
Web programeri: 20,1%
Administratori sustava i baza podataka, mrežni arhitekti: 13,0%
Administratori baza podataka: 15,1%
Specijalisti inženjeri telekomunikacija: 15%-21%
Mrežni i računalni administratori: 11,7%
Arhitekti računalnih mreža: 14,6%
Specijalisti računalne potpore: 17%
Specijalisti za potporu korisnicima: 20,2%
Inženjeri graditeljstva: 19,7% (infrastrukturne i rezidencijalne konstrukcije 30-44%)
Inženjeri okoliša: 15,3%
Zanimanja u domeni politehnike sa pozitivnim očekujućim postotkom promjena u stopama
zapošljavanja za period 2012.-2022. u SAD:
Inženjeri elektrotehnike i elektronike: 3%-7%
Inženjeri mehatronike: 3%-7%
Inženjeri robotike: 3%-7%
Grafički dizajneri: 3%-7%
6.3. Odnos očekivane potražnje i ponude u horizontima 2020. i 2025. godine:
Ilustraciju pokretača i očekivanja na području potražnje za politehničkim zanimanjima prikazuje
slijedeća slika:
161
Slika 129: Pokretači potražnje za zanimanjima u horizontima 2020./2025.
Ilustraciju pokretača i očekivanja na području ponude za politehničkim zanimanjima prikazuje
slijedeća slika:
Slika 130: Pokretači ponude zanimanja u horizontima 2020./2025.
162
6.3.1. Projekcija potražnje za kompetencijama i zanimanjima u području
politehnike
1. Otvara se i proširuje prognostički prostor potražnje za zanimanjima u domenama politehnike,
sa proširenim i/ili novim područjima kompetencija (STEM kompetencije).
2. Struktura potražnje repozicionira se na visoko kvalificirane kompetencije i zanimanja, sa
unapređenjem postojećih i uvođenjem novih sastavnica (primjenjenih znanja, vještina) te
proširenog spektra samostalnosti i odgovornosti.
3. U sektorima u kojima se prognozira smanjenje ukupnih stopa zaposlenosti, ostvaruje se
restitucija i rekonfiguriranje s fokusom na visoko-tehnološko implementirane temeljne
djelatnosti, u kojima unaprjeđene i nove profesionalne kompetencije i kvalifikacije dobivaju
značajno ubrzanje u očekivanim stopama rasta zapošljavanja (energetski sustavi, tvornice
budućnosti, npr.).
4. Značajna promjena strukture potražnje usmjerava se prema očekujuće restrukturiranom i
inoviranom sektoru usluga temeljeno na potencijalima i primjeni ICT: e-Zdravstvo, e-Uprava,
e-Poslovanje, e-Obrazovanje, npr.
5. Najčešća zanimanja iz područja politehnike, za koja su poslodavci imali poteškoća pri
pronalaženju potrebnih radnika, odnose se na diplomirane informatičare (52,8%),
diplomirane strojarske inženjere (29,6%) i diplomirane građevinske inženjere (11,4%). Vodeći
razlog poteškoća je nedostatak kandidata s traženom razinom obrazovanja.
6.3.2. Projekcija ponude specijalističkih politehničkih kvalifikacija TVZ
Modelom prognostike vremenskih serija studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni
studij se uočava stagnacija broja studenata koji studiraju na fakultetima, te porast broja studenata na
veleučilištima i visokim školama.
Projekcijom vrijednosti indeksa perspektive zanimanja Cedefop procjena za 2020. godinu (za
upravljačke i stručne poslove, te poslove tehničke asistencije) te SAD za 2022. godinu na broj
studenata politehničkih specijalističkih diplomskih studija, te prognostikom vremenskih serija
diplomiranih studenata TVZ-a za 2025. godinu dobivaju se slijedeći pokazatelji:
Studijski odjel 2015. godina 2020. godina 2025. godina Udio TVZ u broju studenata RH koji će diplomirati u 2025. godini (1%)
ELO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Elektrotehnika
48 73 101
GRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Graditeljstvo
94 90 126
INRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija Informatika
74 105 165
163
STRO Politehnički specijalistički diplomski studij - specijalizacija mehatronika, robotika, ortotika i protetika
23 85 92
Zbroj 239 353 484 738
Slika 131: Projekcija ponude specijalističkih politehničkih kvalifikacija TVZ
Pokazatelji indiciraju postojanje značajno većeg prostora u broju diplomiranih studenata na nivou RH
od prognostičkih brojeva koji se odnose na specijalističke studije TVZ-a.
164
Popis slika:
Slika 1: Konceptualna mapa kibernetičko-fizičkog sustava ---------------------------------------------------------------------- 13 Slika 2: ICT u Europskim 2020 prioritetima ------------------------------------------------------------------------------------------- 19 Slika 3: Razdvajanje korelacije produktivnosti i zapošljavanja ----------------------------------------------------------------- 24 Slika 4: Rast outputa po zaposlenom -------------------------------------------------------------------------------------------------- 25 Slika 5: Rast jaza u odnosim Bruto domaćeg proizvoda i prihoda domaćinstva ------------------------------------------- 25 Slika 6: Promjena tehnološke strukture i potražnje za zanimanjima ---------------------------------------------------------- 26 Slika 7: Sustavno inženjerstvo u mehatronici ---------------------------------------------------------------------------------------- 43 Slika 8: Interakcija i integracija međusektorskih istraživanja ------------------------------------------------------------------- 44 Slika 9: Mehatronički oblikovani novi poslovni model ---------------------------------------------------------------------------- 44 Slika 10: Sustavi i strojevi adaptivne proizvodnje ---------------------------------------------------------------------------------- 45 Slika 11: Komponente i strukture za ostvarenje visokih performansi --------------------------------------------------------- 46 Slika 12: Ukupni troškovi životnog ciklusa -------------------------------------------------------------------------------------------- 46 Slika 13: Okvir interakcija faktora adaptivne proizvodnje ----------------------------------------------------------------------- 47 Slika 14: Faktori i interakcije za ostvarenje visoke performanse --------------------------------------------------------------- 48 Slika 15: Utjecaj recesije na rast BDP-a, EU-27+ ------------------------------------------------------------------------------------ 66 Slika 16: Utjecaj recesije na zaposlenost---------------------------------------------------------------------------------------------- 66 Slika 17: Trendovi populacije (15+) po kvalifikacijskim grupama -------------------------------------------------------------- 67 Slika 18: Prošla i vjerojatna buduća promjena ponude kvalifikacija, radni kontingent (15+), EU-27+ --------------- 68 Slika 19: Sektorska potražnja za vještinama ----------------------------------------------------------------------------------------- 68 Slika 20: Udio u sektorima zapošljavanja (EU-27+) -------------------------------------------------------------------------------- 69 Slika 21: Prošla i vjerojatna buduća promjena sektorskog zapošljavanja (EU 27+) --------------------------------------- 70 Slika 22: Perspektive zanimanja -------------------------------------------------------------------------------------------------------- 71 Slika 23: Struktura ukupne zaposlenosti ---------------------------------------------------------------------------------------------- 71 Slika 24: Otvaranje radnih mjesta/poslova po grupama zanimanja 2010-2020, EU-27+ ------------------------------- 72 Slika 25: Stope nezaposlenosti po kvalifikacijskim kategorijama, EU-27+ --------------------------------------------------- 72 Slika 26: Prognoza stopa rasta radne snage u periodu od 2015. – 2025. godine ------------------------------------------ 73 Slika 27: Stope rasta radne snage (%) u niskom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025. ------------------- 74 Slika 28: Stope rasta radne snage (%) u srednjem kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025.----------------- 74 Slika 29: Stope rasta radne snage (%) u visokom kvalifikacijskom nivou u periodu 2015. do 2025. ------------------ 75 Slika 30: Radna snaga u apsolutim brojevima u 2025. godini ------------------------------------------------------------------ 76 Slika 31: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u EU28+ -------------------------------- 77 Slika 32: Vremenska serija rasta radne snage prema kvalifikacijskim nivoima u RH ------------------------------------- 78 Slika 33: Ukupne stope rasta zapošljavanja (%) za period 2015. do 2025. -------------------------------------------------- 79 Slika 34: Godišnje stope rasta zaposlenosti (%) za period 2000. do 2025. --------------------------------------------------- 80 Slika 35: Godišnje stope rasta zaposlenosti po kvalifikacijama (%) za period 2000. do 2025. ------------------------- 80 Slika 36: Godišnje stope rasta zaposlenosti po zanimanjima (%) za period 2000. do 2025 ----------------------------- 81 Slika 37: Godišnje stope rasta zaposlenosti visokih kvalifikacija (%) za period 2000. do 2025 ------------------------- 82 Slika 38: Godišnje stope rasta zaposlenosti profesionalnih zanimanja (%) za period 2000. do 2025 ---------------- 83 Slika 39: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 84 Slika 40: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE F: Građevinarstvo ------------------------------------------------------------ 85 Slika 41: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE J Informacije i komunikacije ---------------------------------------------- 86 Slika 42: Stope rasta zapošljavanja PODRUČJE M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ------------------------ 87 Slika 43: Mogućnosti zapošljavanja u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025. --------------------------------- 88 Slika 44: Mogućnosti zapošljavanja visokog nivoa kvalifikacija u apsolutnim brojevima za period 2013. do 2025
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 89 Slika 45: Neto promjena zapošljavanja u apsolutnim brojevima 2013. - 2025. -------------------------------------------- 90 Slika 46: Prošla i predviđena buduća zaposlenost, Hrvatska (u milijunima) ------------------------------------------------ 91 Slika 47: Struktura zaposlenosti po sektorima, Hrvatska (%) ------------------------------------------------------------------- 92 Slika 48: Prošli i predviđeni budući trendovi u zaposlenosti, Hrvatska (u tisućama) -------------------------------------- 92 Slika 49: Struktura zanimanja, Hrvatska, 2012. (%) ------------------------------------------------------------------------------- 93
165
Slika 50: Ukupne mogućnosti zapošljavanja prema zanimanju od 2012. do 2020., Hrvatska (u tisućama) -------- 94 Slika 51: Ukupna ponuda radnih mjesta prema kvalifikacijama, 2012. - 2020. Hrvatska (u tisućama) -------------- 95 Slika 52: Promjene u broju stanovnika i radne snage od 2012. do 2020. po dobi, Hrvatska (%)----------------------- 95 Slika 53: Trendovi ponude poslova prema kvalifikacijama, radna snaga u dobi od 15 i više godina, Hrvatska (%)
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 96 Slika 54: Stopa rasta radne snage RH i EU28+ po spolu za period 2015.-2025. -------------------------------------------- 97 Slika 55: Radna snaga u apsolutnim brojkama RH i EU28+ po spolu period 2015.-2025. ------------------------------- 98 Slika 56: Stopa rasta zapošljavanja po zanimanjima RH i EU28+ za period 2015.-2025 --------------------------------- 99 Slika 57: Stopa rasta zapošljavanja šireg industrijskog sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025. ---------------- 100 Slika 58: Stopa rasta zapošljavanja NACE 2 industrijskih sektora HR i EU28+ za period 2015.-2025. -------------- 101 Slika 59: Zaposlenost po sektorima RH i EU28+ u 2025. u apsolutnim brojkama ---------------------------------------- 102 Slika 60: Mogućnosti zapošljavanja po zanimanjima u apsolutnim iznosima RH i EU28+ za period 2013.-2025.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 103 Slika 61: Neto promjena po zanimanjima u apsolutnim iznosima za period 2013.-2025. ----------------------------- 104 Slika 62: Potražnja zbog zamjene po zanimanjima RH i EU28+ za period 2013.-2025. -------------------------------- 105 Slika 63: Anticipirani postotak promjena ukupnog broja zaposlenih osoba 2013.-2025. ------------------------------ 107 Slika 64: Anticipirani postotak promjena zaposlenih osoba profesionalnih zanimanja za period 2013.-2025. -
ekscerpt -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 108 Slika 65: 3.3.1.1.2. Postotak promjena zaposlenih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima 2008.-2012. –
ekscerpt 109 Slika 66: 3.3.1.1.3. Postotak promjena profesionalnih osoba u znanjem-intenzivnim aktivnostima za period
2009.-2013. – ekscerpt ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 110 Slika 67: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- energetika ---------------------------------- 111 Slika 68: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- graditeljstvo -------------------------------- 112 Slika 69: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- informacije i komunikacije ------------- 113 Slika 70: Sektorske prognoze stopa zaposlenosti za period 2013.-2025.- javna uprava, obrana, socijalno
osiguranje ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 114 Slika 71:Sektorske promjene postotnih poena u strukturi radne snage visokih kvalifikacija nivoa 5-5 ------------ 115 Slika 72: 20 zanimanja sa najvećim postotkom promjena u zapošljavanju za period 2012.-2022. ----------------- 117 Slika 73: Projekcija najvećeg rasta zapošljavanja (USA Occupations with the most job growth) za period 2012.-
2022. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 118 Slika 74: Projekcija zapošljavanja po zanimanjima (Employment by detailed occupation ) izvadci u relaciji
politehnike TVZ ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 120 Slika 75:Postotak promjene udjela inženjera graditeljstva po sektorima gradnje 2012./2022. --------------------- 121 Slika 76: Graditeljstvo - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja ----------------------- 122 Slika 77: Elektrotehnika - ekscerpt pozitivnih stopa rasta zaposlenosti po vrstama zanimanja -------------------- 123 Slika 78: ONET projekcije po zanimanjima - STEM inženjerstvo -------------------------------------------------------------- 123 Slika 79: ONET projekcije po zanimanjima – računalna znanost ------------------------------------------------------------- 124 Slika 80: ONET projekcije po zanimanjima - mehatronika i robotika -------------------------------------------------------- 124 Slika 81: ONET projekcije po zanimanjima - ostala politehnička zanimanja ---------------------------------------------- 124 Slika 82: Ekonomska aktivnost po sektorskim zanimanjima u gospodarstvu (15-64), 2010. godine --------------- 125 Slika 83: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini 2 znamenke NKZ u podsektoru elektrotehnike
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 126 Slika 84: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini 2 znamenke NKD u podsektoru računalstva
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 127 Slika 85: Kretanje zaposlenosti u granama djelatnosti koje koriste zanimanja iz sektora ----------------------------- 127 Slika 86: Kretanje zaposlenosti u ključnim djelatnostima na razini dvije znamenke NKZ-a u sektoru graditeljstva i
geodezije ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ 128 Slika 87: Obrazovna struktura zaposlene radne snage u sektoru graditeljstva i geodezije, 2010. ------------------ 129 Slika 88: Aktivno stanovništvo u RH prema podacima ankete o radnoj snazi -------------------------------------------- 130 Slika 89: Zaposleni u pravnim osobama -------------------------------------------------------------------------------------------- 130 Slika 90: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnosti ------------------------------------------------------------------------- 131 Slika 91: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – prvi dio ------------------------------------------------- 131
166
Slika 92: Broj i struktura zaposlenih prema NKD-u 2007. (DZS) – drugi dio ----------------------------------------------- 132 Slika 93: Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i spolu ------------------------------------------------------------ 132 Slika 94: Studenti upisani na visoka učilišta prema vrstama visokih učilišta, godinama studija i načinu studiranja
u ak.g. 2014./2015. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 133 Slika 95: Studenti upisani na visoka učilišta prema vrsti studija u ak.g. 2014./2015. ---------------------------------- 134 Slika 96: Upisani studenti prema visokim učilištima od ak.g. 2009./2010. do 2013./2014. --------------------------- 134 Slika 97: Statistika diplomiranih studenata ---------------------------------------------------------------------------------------- 135 Slika 98: Studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima prema vrsti visokog učilišta u 2014. - 135 Slika 99: Udio u ukupnom broju diplomiranih studenata ---------------------------------------------------------------------- 135 Slika 100: Diplomirani studenti TVZ po studijskim odjelima i godinama --------------------------------------------------- 136 Slika 101: Usporedba ISVU podatala sa službenim statistikama Državnog zavoda za statistiku RH --------------- 136 Slika 102: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - ELO -------------------------------- 137 Slika 103: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - GRO ------------------------------- 137 Slika 104: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - INRO ------------------------------ 137 Slika 105: Prikaz diplomiranja studenata po studijskim odjelima i po godinama - STRO ------------------------------ 137 Slika 106: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS------ 138 Slika 107: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - ELO ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 138 Slika 108: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - GRO --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 139 Slika 109: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - INRO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 139 Slika 110: Projekcija broja diplomiranih studenata temeljem prognostike nad statističkim podacima DZS za
horizont 2020. - STRO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 139 Slika 111: Zastupljenost pojedinih razloga poteškoća pri pronalaženju radnika ----------------------------------------- 143 Slika 112: Stope planiranog zapošljavanja u 2014. i 2015. godini prema područjima djelatnosti ------------------ 144 Slika 113: Struktura planiranog zapošljavanja u 2015. godini prema potrebnoj razini obrazovanja --------------- 145 Slika 114: Predviđene potrebe za radnicima prema rodu i skupini zanimanja - ekscerpt------------------------------ 145 Slika 115: Struktura predviđene potrebe za radnicima prema rodu i skupini zanimanja ------------------------------ 146 Slika 116: Struktura odgovora o najpotrebnijim zanimanjima za koja su anketirani poslodavci iskazali potrebe za
zapošljavanjem u 2015. godini -------------------------------------------------------------------------------------------------------- 146 Slika 117: Pregled stupnja obrazovanja za najpotrebnija zanimanja u 2015. godini ----------------------------------- 147 Slika 118: Struktura odgovora poslodavaca o prethodnom radnom iskustvu i prosječnoj bruto plaćia za
najpotrebnije zanimanje u 2015. godini -------------------------------------------------------------------------------------------- 148 Slika 119: Struktura odgovora poslodavaca o mjesecima uvođenja u rad za najpotrebnije zanimanje u 2015.
godini----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 148 Slika 120: Broj i postotak očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2015. u odnosu na 2014. godinu prema
područjima djelatnosti ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 149 Slika 121: Educiranje ili usavršavanje radnika anketiranih poslodavaca, prikaz prema područjima djelatnosti 150 Slika 122: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - ELO -------------------------------------- 155 Slika 123: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - ELO ------------------ 156 Slika 124: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - GRO ------------------------------------- 157 Slika 125: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - GRO ----------------- 157 Slika 126: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - INRO ------------------------------------ 158 Slika 127: Grafički prikaz projekcije ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - INRO ---------------- 158 Slika 128: Projekcija ponude po zanimanjima za diplomirane studente TVZ - STRO ------------------------------------ 159 Slika 129: Pokretači potražnje za zanimanjima u horizontima 2020./2025. ---------------------------------------------- 161 Slika 130: Pokretači ponude zanimanja u horizontima 2020./2025. -------------------------------------------------------- 161 Slika 131: Projekcija ponude specijalističkih politehničkih kvalifikacija TVZ----------------------------------------------- 163
