Upload
others
View
3
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
10 11�������� �� ������ �� �������� �� ������ ��
SUSRET:
NAPUTAK ZA
SAVRŠEN IZLET
U PLANINUKnjiga obuhvaća opise svih planinarskih putova, vrhova i
planinarskih kuća u Hrvatskoj. U njoj se nalazi i više od 1000
fotografija, više od 70 zemljovida te obilje praktičnih podataka –
otkud krenuti, kuda ići, što se može vidjeti na kojem putu...
Zoranićeve Planine
Planinarenje u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju. Počelo se
razvijati davne 1874. godine, kada su Hrvati postali deveti narod u
svijetu koji je osnovao planinarsko društvo.
– To je velik kulturni doseg. Također, malo je poznato da je prva
planinarska knjiga na svijetu napisana u Hrvatskoj, na hrvatskom je-
ziku. To su »Planine« Petra Zoranića. Što se samog planinarstva
tiče, osim što ima tradiciju, ono je silno razgranato. U planinarenje
spadaju i alpinizam, speleologija, sportsko penjanje, ukratko širok
spektar djelatnosti koje nisu samo penjanje po planinama. U svijetu
ima samo dvadesetak zemalja čiji su predstavnici bili na Mount Eve-
restu.
Hrvatska ima petero ljudi koji su bili na Mt. Everestu i jedina smo
zemlja iz koje je bilo više djevojaka nego muških penjača, ističe
Čaplar koji je na mjestu urednika »Hrvatskog planinara«, jednog od
najstarijih časopisa u zemlji, naslijedio profesora Željka Poljaka, auto-
ra legendarnog vodiča »Hrvatske planine«, koji je bio urednik čak 42
godine što je kao iznimno postignuće potvrdilo i uredništvo Guines-
sove knjige rekorda.
– Mnogi misle da je planinarstvo sport. To je na neki način i točno,
planinarenje je korisno za zdravlje, ali mi rado ističemo da je planinar-
stvo prije svega kulturna tekovina, sastavni dio kulture, upravo kroz
knjige poput ovog vodiča, časopise i razne druge knjige. Bitno je
podsjetiti i da su se planinari prvi bavili zaštitom prirode, prvi su pre-
dložili da se Risnjak proglasi nacionalnim parkom, prvi su otkrili ljepo-
te gorske Hrvatske... U tome je smislu planinarstvo vrijedan kulturni
pokret Hrvatske, a to je malo poznato i prepoznato, zaključio je
Čaplar čija će iduća knjiga biti moderni planinarski udžbenik.Ivana KOCIJAN
Fotografije Ivica Tomić
i privatni arhiv
Iskusni planinari, kao i svi koji se
žele uputiti u planine i upoznati
ljepote hrvatskih planinskih vrhova
odnedavno imaju nezaobilaznu li-
teraturu u kojoj mogu pronaći sve
informacije potrebne za organizira-
nje savršenog izleta u planinu. Ri-
ječ je o »Planinarskom vodiču po
Hrvatskoj«, dvanaestoj knjizi mla-
dog Zagrepčanina Alana Čaplara u
kojoj su opisani skoro svi planinar-
ski putovi u našoj zemlji.
– Knjiga obuhvaća opise svih
planinarskih putova, vrhova i plani-
narskih kuća u Hrvatskoj. U njoj se
nalazi i više od 1000 fotografija,
više od 70 zemljovida te obilje
praktičnih podataka – otkuda kre-
nuti, kuda ići, što se može vidjeti
na kojem putu... Prikupljanje mate-
rijala za knjigu posao je koji traje
cijeli život. Ja planinarim od mla-
dih nogu. S petnaest sam se godina
učlanio u planinarsko društvo, on-
da sam polako na izletima počeo
stvarati bilješke, a 2000. godine
sam utvrdio da bih to mogao pret-
voriti u knjigu. Tada su izdani moji
prvi vodiči, Panonska Hrvatska i
Dinarska Hrvatska. Nakon toga
sam još dosta toga obišao i cjelovi-
tije obradio, a rezultat toga je ova-
ko sistematična knjiga, otkrio nam
je Čaplar dodavši i da je »Planinar-
ski vodič po Hrvatskoj« preveden i
na talijanski, a pregovara se i nje-
govu prijevodu na češki jezik.
S prijevodima na druge jezike
knjiga će postati dostupna i stra-
nim planinarima koji u velikom
broju posjećuju naše planine, ali i
pomoći u širenju turističke ponude
i upoznavanju s prirodnim ljepota-
ma naše zemlje u kojoj ima 27 ti-
suća registriranih planinara.
Dinara svima najdraža
– Stranim je planinarima najza-
nimljiviji najviši vrh Hrvatske, Di-
nara, ali se zanimaju i za Učku gdje
se tijekom ljeta može čuti mnogo
stranih jezika. Rekao bih da su,
općenito, planine najveći neisko-
rišteni turistički potencijal u Hrvat-
skoj. Turizam se kod nas doživljava
kao more i ponudu na moru, a pla-
nine uz Jadran čovjeku omo-
gućavaju da na ugodnoj temperatu-
ri uživa u prekrasnim ljepotama i
nezahtjevnom planinarenju. Treba
to iskoristiti jer naše planine u tu-
rističkom smislu nude jako puno i
stranci to traže. Strani su planinari
na hrvatskim planinama prisutni
mnogo više nego što mi to uočava-
mo, pogotovo tijekom ljetnog pe-
rioda zato što su naše planine pri-
lično pristupačne. Hrvatska nema
ni jednog vrha višeg od dvije tisuće
metara i do gotovo svakog vrha u
Hrvatskoj može se doći u jednom
danu, objašnjava Čaplar.
Iako su pristupačne, obići sve hr-
vatske planine i prošetati svim pla-
ninarskim stazama u našoj zemlji
nije nimalo lak zadatak.
– Da bi se prošlo sve planinarske
staze u Hrvatskoj kojih ima oko
6000 kilometara, planinareći svaki
vikend šest sati trebalo bi otprilike
devet i pol godina. Nemoguće je
sve to proći u komadu jer se u
međuvremenu stanje i mijenja. Ja
sam bio na svim vrhovima i u svim
planinarskim kućama koje opisu-
jem, a kojih u Hrvatskoj ima oko
150. Obilazeći sva ta mjesta prošao
sam i dobar dio planinarskih puto-
va. Naravno, moja knjiga ne bi bila
moguća da nije bilo nekoliko dese-
taka suradnika sa svih strana ze-
mlje koji su dopunili materijale. Na
taj je način ova knjiga postala
skupni rad više autora, zaključio je
Čaplar koji ime nosi prema jednom
od najljepših predjela Velebita, pri-
jevoju Alan.
Kao iskusan planinar koji je lju-
bav prema planinama i planina-
renju naslijedio od roditelja, a sada
je prenosi i na svoju kćer, autor
knjige Planinarski vodič po Hrvat-
skoj svima koji se već bave ili se
žele početi baviti planinarenjem
preporuča svoje omiljene staze.
Premužićeva staza
– Po meni je apsolutno najljepša
staza u Hrvatskoj Premužićeva sta-
za na sjevernom Velebitu, od Za-
vižana prema Baškim Oštarijama.
Riječ je o stazi koja nije posebno
teška, nema velikih uzbrdica i niz-
brdica. Što se tiče područja oko Ri-
jeke, činjenica je da Rijeka obiluje
planinama sa svih strana. Po mome
mišljenju, vidik s Učke, s Vojaka,
najslikovitiji je vidik u Hrvatskoj,
to doista svugdje ističem. Risnjak,
Snježnik, Hahlić i planine uz rub
Gorskog kotara također su pre-
krasni vidikovci s iznimno slikovi-
tim livadama i šumama. Gorski ko-
tar nudi jako puno toga, prvenstve-
no Bijele i Samarske stijene. Rekao
bih da su to moji favoriti, kaže
Čaplar koji planinarstvo doživljava
kao stil života.
– Postoji jedna uzrečica koja
kaže da su planinari ljudi koji žive
u planinama, samo preko tjedna si-
laze u dolinu. Doista, to nije samo
hobi, nego i stil života, razmišljanja
ljudi koji se predano bave planina-
renjem u planinarskim društvima
stječu nova prijateljstva, društva, a
mnogi, poput mene, pronađu i
ženu među planinarima, dodaje.
Kako bi nam planinarenje bilo
užitak, a ne mučenje, u planine se
ne možemo zaputiti bez prethodne
pripreme.
– O planinarenju treba učiti i to
od malih nogu. Onima koji se žele
početi baviti planinarenjem, prepo-
ručujem da se pridruže nekom pla-
ninarskom društvu, da idu u plani-
ne s iskusnijim ljudima. Planinarska
društva često organiziraju planinar-
ske škole u kojima polaznike
obučavaju koju opremu odabrati,
kako disati na usponima i čitav niz
drugih stvari. U planinarskim se
školama uči i da u planinama vre-
baju različite opasnosti. Moja je
knjiga pomoć u planiranju izleta i
prije svega je namijenjena planina-
rima koji imaju iskustva. Onima ko-
ji još nisu planinari preporučujem
da to postanu i da se onda raspitaju
što vrijedi vidjeti. U vodiču opisu-
jem lake šetnje, poput one od Plat-
ka prema Snježniku, ali i zahtjevne
ture pa svatko, sukladno svojim
mogućnostima, može odabrati sta-
zu koju želi. Ovaj je vodič poput
kuharice s receptima, možete reći –
danas biram najjednostavnije jelo
jer mi se ne da kuhati ono kompli-
cirano, objašnjava Čaplar.
Planine nikad nisu iste
Prema njegovim riječima, sva su
godišnja doba odlična za izlete u
planinu. Ljeti su u planini ugodni
Vodič i publicist
Alan Čaplar istaknuti je planinarski publicist, urednik i planinarski vo-
dič. Planinari od malih nogu; od 1994. član je HPD-a Zagreb-Matica, a
od 2002. HPD-a Željezničar. Obišao je sve hrvatske planine, bio orga-
nizator i vođa brojnih izleta i planinarskih škola, planinarski predavač i
pisac te popularizator planinarstva. Autor je 12 planinarskih knjiga i pri-
ručnika izdanih u Hrvatskoj, Italiji i BiH. Od 1999. kao član vodstva Hr-
vatskog planinarskog saveza uređuje i priprema desetke planinarskih
knjiga, vodiča, dnevnika i drugih izdanja, a od 2001. je godine glavni
urednik Hrvatskog planinara, najmlađi u stoljetnoj povijesti časopisa.
Direktor je poduzeća Urednik d.o.o., izvršni je i grafički urednik časo-
pisa Meridijani, Turist plus i Speleolog te urednik web-stranice Hrvat-
skog planinarskog saveza. Nositelj je najvišeg priznanja Hrvatske pla-
ninarske obilaznice i mnogih drugih planinarskih nagrada i priznanja.
klimatski uvjeti, jesen je lijepa zbog
prekrasnih boja, proljeće zbog
buđenja prirode...
– Nas planinare često pitaju kako
nam nije dosadno uvijek ići na ista
mjesta, ali nikad ta mjesta nisu ista
jer se priroda svakodnevno mi-
jenja... Budući da živim u Zagrebu,
ja sam najčešće na Medvednici i Sa-
moborskom gorju, a najdraža mi je
planina Velebit. Iako sam upoznao
ljepote Alpa, Dolomita i drugih
planina, mislim da je po ljepoti
našim planinama malo ravnih. Hr-
vatske planine su specifične, a naj-
veća im je vrijednost to što su raz-
nolike – planine u Slavoniji drukčije
su od planina oko Zagreba, planine
oko Zagreba drukčije su od planina
Gorskog kotara, Gorski kotar dru-
gačiji je od Učke, Učka od Velebita,
otočne planine drukčije su od kop-
na... Imamo svega, od dinarskog
krša do slavonskih šuma. Ljepota je
u tome što svaki vikend možemo
otići u drugi svijet, zaključuje
Čaplar.
U društvu sa Željkom Poljakom na Troglavu
Alan Čaplar na Duleru na Dinari (snimio Roman Čaplar)
Alan ispred Alana
Sn
imio
N
even
Č
ap
lar
Va vrhu Dinare
Alan
Čaplar u
Alpama
Sn
imio
N
even
Č
ap
lar
ALAN ČAPLAR, AUTOR NEDAVNO PROMOVIRANE
KNJIGE »PLANINARSKI VODIČ PO HRVATSKOJ«