Embed Size (px)
DESCRIPTION
GrozdjeGrozdje
Citation preview
PR
OIZ
VO
DN
JA ST
OL
NO
GA
G
RO
ŽĐ
ÐA
HZ
PSS
2002.
PR
OIZ
VO
DN
JA
ST
OLN
OG
A G
RO
ŽĐ
A
Zdravko B
ušić, Marijo T
omić, F
erdinand Puljić,
Dražan R
akušić, Ivo Kirigjija
CIP
- Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Z
agreb
UD
K 634.86(035)
PR
OIZ
VO
DN
JA stolnoga grožđa /
Zdravko B
ušić... <et al.>
. - Zagreb : H
ZP
SS
<
i. e.> H
rvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu, 2002. B
ibliografi ja.
ISB
N 953-6763-07-9
1. B
ušić, Zdravko
I. Stolno grožđe —
Uzgoj
II. V
inogradarstvo — P
riručnik
420814059
Izdavač: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu
Kačićeva 9/III, 10 000 Z
agrebT
elefon: 385 - (0)1 - 48 82 700F
ax: 385 - (0)1 - 48 82 701e-m
ail: [email protected]
http://ww
w.hzpss.hr/
Glavni urednik: dr. Ivan K
atalinić
Uredništvo: Lada B
ičak, dipl. inž., Tatjana B
orbaš, dipl. inž., Višnja Š
imunović,
dipl. inž.
Tehnički urednik: D
amir R
avlić
Tisak: F
iLeDaT
a
Lektor: Ivan Martinčić, prof.
Tiskano u 1000 prim
jeraka
PR
ED
GO
VO
R
Prije go
din
u i p
ol d
ana n
apisao
sam p
redgo
vor za b
rošu
ru “U
zgoj i tržen
je jab
uk
a”. Bila je to
do
tada n
ajop
sežnija p
ub
likacija k
oju
je nap
isala sku
pin
a p
oljo
privred
nih
savjetn
ika iz H
rvatskog zavo
da za p
oljo
privred
nu
savjeto
davn
u
služb
u zad
užen
ih za p
riprem
u m
aterijala iz voćarstv
a. Tih
smo
dan
a svi b
ili u
zbu
đen
i zbo
g “veliko
g po
thvata”, a k
oji je b
io rezu
ltat mn
ogo
bro
jnih
tečajeva, rad
ion
ica, rasprava i d
op
isivanja.
Dan
as, do
k p
išem p
redgo
vor za o
vu
no
vu
bro
šuru
, čini m
i se kao
da je o
d
on
da p
rošlo
jako
mn
ogo
vrem
ena te d
a su m
no
ge mo
je ko
lege u m
eđu
vrem
enu
stek
le veliko isku
stvo u
izradi tisk
anih
materijala n
amijen
jenih
obiteljsk
im p
oljo
-p
rivred
nim
gosp
od
arstvim
a.
Od
tada d
o d
anas Z
avod
je tiskao
mn
ogo
bro
jne letk
e i kratk
e bro
šure iz sv
ih
po
dru
čja po
ljop
rivredn
e pro
izvod
nje, a b
rošu
ra “Uzgo
j i trženje jab
uka” p
rod
ana
je u go
tovo
1.000 prim
jeraka.
Bez
ob
zira n
a v
rtoglav
u
brzin
u
razvitk
a m
od
erne
info
rmatičk
e i
ko
mu
nik
acijske teh
no
logije, k
lasično
tiskan
je pisan
e riječi na p
apiru
ostaje i
dalje vrlo
važan n
ačin ko
mu
nik
acije, od
no
sno
do
stavljanja p
oru
ka i in
form
acija d
o o
biteljsk
ih p
oljo
-privred
nih
gosp
od
arstava. Stoga će H
ZP
SS nastaviti razvijati
i sve više u
savršavati vlastitu
nak
ladn
ičku
djelatn
ost.
Bro
šura k
oja je p
red V
ama v
rlo je v
rijedn
a pu
blik
acija, prven
stveno
zato jer
je to (u
sud
im se reći i b
ez pro
vjere) jed
ini cjelo
viti p
isani m
aterijal o sto
lno
m
gro
žđu
ko
ji je ob
javljen
od
osam
ostaljen
ja Hrv
atske. O
na je jo
š vred
nija ak
o
uzm
emo
u o
bzir d
a je pro
izvod
nja sto
lno
ga gro
žđa v
isok
op
rofi tab
ilna p
oljo
-p
rivred
na d
jelatno
st, a stoln
o gro
žđe v
isoko
defi citarn
i pro
izvod
.
Sigu
ran sam
da će sv
ima k
oji su
se od
lučili b
aviti p
roizvo
dn
jom
stoln
oga
gro
žđa za tržište i p
od
ići veće nasad
e, ova b
rošu
ra po
mo
ći da b
olje u
po
znaju
tem
elje pro
izvod
nje i b
olje isp
laniraju
no
vu in
vesticiju. O
nim
a koji sto
lno
grožđ
e p
roizvo
de sam
o za vlastite p
otreb
e, on
a će po
stati nerazd
vojn
i prijatelj s k
ojim
će se sav
jetovati o
svim
aktiv
no
stima k
oje je p
otreb
no
pro
vesti u v
ino
gradu
te o
način
u rješavan
ja nastalih
pro
blem
a.
Po
ljop
rivred
nicim
a ko
ji se od
luče za sad
nju
no
vih
nasad
a, prep
oru
čujem
da
se za stručn
u p
om
oć o
brate n
ašim d
jelatnicim
a te im želim
pu
no
sreće i do
bru
zarad
u, a o
nim
a ko
ji će se pro
izvod
njo
m sto
lno
ga grožđ
a bav
iti iz ho
bija, želim
p
un
o u
god
nih
trenu
taka p
roved
enih
u v
ino
gradu
.
Po
mo
ćnik
ravn
atelja HZ
PSS:
dr. sc. U
go T
oić
5
SA
DR
ŽA
J
1. Uvod
7
2. Proizvodnja u svijetu i u nas
7
3. Izbor položaja 8
4. Priprem
a terena za podizanje nasada stolnoga grožđa 10
5. Izbor stolnih kultivara i lozne podloge 13
5.1. Izbor stolnih kultivara
............................................................135.2.
Lozne podloge......................................................................18
6. Njega (održavanje) vinograda
206.1.
Obrada tla
.............................................................................206.2.
Gnojidba
...............................................................................216.3.
Navodnjavanje
......................................................................236.4.
Zaštita
...................................................................................24
7. Rezidba i uzgojni oblici 37
7.1. R
ezidba................................................................................37
7.2. U
zgojni oblici........................................................................42
8. Berba
51
9. Čuvanje stolnoga grožđa
52
10. Troškovnik podizanja novog nasada stolnoga grožđa
54
11. Kalkulacija pokrića varijabilnih troškova nasada stolnoga grožđa u
punoj rodnosti 57
12. Literatura 59
7
1. UV
OD
Vin
ova se lo
za uzgaja za p
roizvo
dn
ju g
rožđ
a, ko
je ima velik
u h
ranjiv
u,
dijetn
u i ljek
ov
itu v
rijedn
ost. G
rožđ
e sadrži m
no
ge hran
jive sastojk
e: šećer, k
iseline, m
ineraln
e tvari, niz v
itamin
a, arom
atske tvari i d
r. Najvažn
iji sastojci
gro
žđa jesu
šećeri glu
ko
za i fruk
toza, k
oje o
rganizam
lako
prih
vaća. P
oslije
du
lje ko
nzu
macije gro
žđa ili gro
žđan
og so
ka o
jača čitav ljud
ski o
rganizam
. To
d
ovo
ljno
govo
ri o n
jegovo
j hran
jivoj v
rijedn
osti.
Idealn
e agroek
olo
ške i k
limatsk
e uvjete za u
zgoj sto
lno
ga grožđ
a nalazim
o u
p
rimo
rsko
m d
ijelu H
rvatske. V
raćanjem
i razvojem
turizm
a po
sljedn
jih go
din
a p
ovećava se u
nas p
otražn
ja stoln
oga gro
žđa.
Sve su to
op
ravdan
i razlozi za p
otican
je po
dizan
ja no
vih
nasad
a stoln
ih
ku
ltivara
gro
žđa.
To
je
gosp
od
arski
un
osan
p
osao
, ali
se p
ri p
od
izanju
n
asada m
ora vo
diti raču
na o
mn
og
im čim
ben
icima, k
oji su
specifi čn
i za tu
pro
izvod
nju
.
No
ve nasad
e treba p
od
izati uvo
đen
jem n
ov
ih teh
no
log
ija te uvo
đen
jem
no
vih ku
ltivara, na o
dgo
varajućim
po
dlo
gama za o
dređ
ene tip
ove tla. O
biteljsk
a p
oljo
priv
redn
a gosp
od
arstva, ko
ja se od
luče za o
vu
pro
izvod
nju
, treba stru
čno
o
spo
sob
iti da b
i se izbjegle p
ogrešk
e. Po
grešk
e ko
je se nap
rave pri p
od
izanju
n
asada o
dražavaju
se tijeko
m cijele n
jegove ek
splo
atacije.
Cilj au
tora o
ve bro
šure jest d
a po
mo
gn
e takv
im go
spo
darstv
ima i p
od
uči
ih k
ako
po
dign
uti su
vrem
eni n
asad sto
lno
ga grožđ
a, uz p
raviln
u p
riprem
u tla,
uz d
ob
ar od
abir o
dgo
varajućih
po
dlo
ga i ku
ltivara te uz p
rimjen
u su
vrem
ene
agroteh
nik
e, što će im
do
nijeti sigu
rnu
eko
no
msk
u d
ob
it.
2. PR
OIZ
VO
DN
JA U
SV
IJET
U I U
NA
SU
uku
pn
oj sv
jetsko
j pro
izvod
nji gro
žđa u
dio
stoln
ih k
ultivara u
od
no
su n
a vin
ske izn
osi 21,5 %
. Prem
a statističkim
po
dacim
a Međ
un
arod
ne o
rganizacije
za grožđ
e i vin
o - O
.I.V. p
roizvo
dn
ja stoln
oga gro
žđa u
po
sljedn
jih se d
vadeset
god
ina n
eprestan
o p
ovećav
a, a pro
izvod
nja se v
insk
oga g
rožđ
a sman
juje. U
1998. go
din
i izno
sila je 131 mil. k
vin
tala (q), što
je za 3,8 % v
iše nego
u 1997.
Najveći
svjetsk
i p
roizvo
đač
jest E
uro
pa
s 54,2
7 %
u
ku
pn
e sv
jetske
8
pro
izvod
nje, a slijed
e Azija, A
merik
a, Afrik
a i Ocean
ija. Od
zemalja n
ajveći p
roizvo
đač jest Italija s 1
5 m
il. q ili 1
9,7
8 %
, zatim R
usija s 1
0,1
2 m
il. q ili
13,35 %, k
olik
o p
roizvo
di i T
ursk
a. Slijede SA
D s 5,55 m
il. q ili 7,32 %
, Grčk
a s 5,23 m
il. q go
dišn
je pro
izvod
nje itd
.
Najveći sv
jetski u
vozn
ici stoln
oga gro
žđa jesu
SAD
i Njem
ačka, k
oje zajed
no
u
voze v
iše od
7,5 mil. q
god
išnje.
Najveću
god
išnju
po
trošn
ju p
er capitata im
aju T
ursk
a, Sirija i Grčk
a, s 15 - 20 k
g, slijede Šp
anjo
lska i Italija s 10 - 15 k
g po
stano
vn
iku
, te Maro
ko, K
anad
a, Č
ile, Po
rtugal i T
un
is sa 6 do
8 kg p
o stan
ovn
iku
god
išnje.
Hrvatsk
a nem
a sređen
e statističke po
datke o
pro
izvod
nji, p
rom
etu i p
otro
šnji
stoln
oga g
rožđ
a jer se po
daci n
e ob
rađu
ju o
dvo
jeno
od
po
datak
a za vin
sko
gro
žđe.
Sa sigurn
ošću
mo
žemo
ustv
rditi d
a je do
maća p
roizvo
dn
ja stoln
ih ku
ltivara g
rožđ
a ned
ostatn
a za vlastitu
po
trošn
ju i n
e zado
voljav
a niti 2
0 %
po
treba
do
maćega tržišta. T
o je d
anas zasigu
rno
najd
efi citarniji p
oljo
priv
redn
i pro
izvod
n
a hrvatsko
m tržištu
. Po
daci D
ržavno
g zavod
a za statistiku iz 1999., 2000. i 2001.
po
kazu
ju d
a je tih go
din
a uvezen
o o
ko
10.000 ton
a svježeg ili su
ho
ga grožđ
a.
3. IZB
OR
PO
LOŽ
AJA
Pri izb
oru
po
ložaja za p
od
izanje n
ovo
g nasad
a stoln
oga gro
žđa treb
a vod
iti raču
na o
svim
čimb
enicim
a ko
ji mo
gu u
tjecati na k
valitetu gro
žđa, a tim
e i na
njego
vu
eko
no
msk
u isp
lativost.
Najvažn
iji čimb
enici jesu
:
1. ek
olo
ški u
vjeti: p
olo
žaj, klim
a, tlo;
2. m
ogu
ćno
st navo
dn
javanja;
3. b
lizina p
rom
etnica i tržišta.
1. Eko
lošk
i uv
jeti
Za u
zgoj sto
lno
ga gro
žđa treb
a, po
mo
gu
ćno
sti, birati p
olo
žaje južn
e ek
spo
zicije, s blagim
pad
om
od
sjevera prem
a jugu
, do
bre o
sun
čano
sti. Na takvim
se p
olo
žajima p
ostiže d
ob
ra ob
ojen
ost i ran
ije do
zrijevanje gro
žđa, što
je u to
j p
roizvo
dn
ji od
oso
bite važn
osti. T
reba izb
jegavati terene u
mik
rod
epresijam
a, slab
e pro
zračno
sti, gdje su
mo
guće p
ojave k
asnih
mrazeva. N
a takvim
terenim
a gro
žđe n
e do
bije d
ob
ru b
oju
, što m
u u
man
juje tržn
u v
rijedn
ost, a i zrio
ba k
asni
u o
dn
osu
na b
lago n
agnu
te i osu
nčan
e terene. O
sim to
ga, na tim
su teren
ima i
pro
blem
i s bo
lestima jak
o velik
i.
9
Klim
a je tako
đer jed
an o
d važn
ih čim
ben
ika u
uzgo
ju v
ino
ve loze i zato
je p
ri po
dizan
ju v
ino
grad
a po
trebn
o vo
diti raču
na o
utjecaju
lok
alnih
vjetro
va, u
čestalosti p
ojave p
roljetn
ih m
razeva, tu
če i dru
gom
e, jer o to
me o
visi
mo
gućn
ost u
spješn
e i gosp
od
arski o
pravd
ane vin
ograd
arske pro
izvod
nje. T
reba,
dak
le, izbjegavati m
jesta na k
ojim
a se mo
gu p
ojav
iti kasn
i pro
ljetni m
razevi (u
trav
nju
), na k
ojim
a je po
java tuča česta, a i jak
i vjetro
vi red
oviti.
Lagan
i i um
jereni v
jetrovi u
do
ba vegetacije lo
ze po
god
ni su
jer po
mažu
pri
op
rašivanju
i op
lod
nji, isu
šuju
rosu
s lišća, sprečavaju
po
javu
kasn
ih p
roljetn
ih
mrazeva i d
r. Nep
ovo
ljni su
suh
i i jaki v
jetrovi. T
o su
u p
riob
alno
m p
od
ručju
n
ajčešće suh
i južn
i vjetar, tzv. “p
alac” i bu
ra. Jaki v
jetrov
i lom
e mlad
ice i gro
žđe, sp
rečavaju n
orm
alnu
op
lod
nju
, isušu
ju tlo
, uzro
ku
ju n
aglo sn
ižavanje
temp
erature zrak
a itd. Z
a zaštitu n
asada o
d jak
ih v
jetrova p
otreb
no
je po
dizati
vjetro
zaštitne p
ojaseve.
Tlo
je, kao
i klim
a, jedn
ako važan
čimb
enik
za usp
ješnu
pro
izvod
nju
stoln
oga
grožđ
a. Svako
tlo n
ije prik
ladn
o za n
jegov u
zgoj. T
eška tla, glin
e i ilovače, n
isu
prep
oru
čljive, jer su to
u p
ravilu h
ladn
a i slabo
pro
pu
sna tla. P
roizvo
dn
ja stoln
oga
grožđ
a traži lakše tip
ove tala, k
oja su
top
la, pro
pu
sna i b
ogata h
raniv
ima. T
akva
su tla p
ovo
ljno
g vod
ozračn
og k
apaciteta i v
isok
e mik
rob
iolo
ške ak
tivn
osti.
Po
željno
je da tak
va tla sad
rže i veće ko
ličine fi zio
lošk
i aktiv
no
g vap
na
(10 - 15 %). V
apn
o im
a oso
bitu
važno
st jer utječe n
a izraženiju
ob
ojen
ost b
ob
ica i n
jiho
vu
po
sebn
u aro
matičn
ost.
2. Navo
dn
javanje
Viso
ke, redo
vite i kvalitetne p
roizvo
dn
je stoln
oga gro
žđa n
ema b
ez osigu
rane
vod
e za navo
dn
javanje. D
ovo
ljne k
oličin
e vod
e osigu
rat će gro
žđu
nesm
etan
razvoj, b
ez “stresova”, d
ob
ru o
bo
jeno
st i no
rmaln
o d
ozrijevan
je. To
su p
redu
vjeti
za do
bivan
je kvalitetno
g pro
izvod
a, koji će svo
jim izgled
om
, ljepoto
m, veličin
om
gro
zda i b
ob
ica imati sigu
ran p
lasman
na tržištu
.
3. Blizin
a pro
metn
ica i tržišta
Blizin
a pro
metn
ica i tržišta ima važn
u u
logu
u o
dab
iru teren
a za pro
izvod
nju
sto
lno
ga grožđ
a. Zrelo
ub
rano
grožđ
e vrlo
je osjetljivo
na p
rijevoz. A
ko
se du
go
prevo
zi mak
adam
skim
i lošim
pu
tovim
a, gub
i na tržn
oj v
rijedn
osti p
a se gub
i i n
a uku
pn
oj ek
on
om
sko
j do
biti. Z
ato i p
uto
ve do
vin
ograd
a stoln
oga g
rožđ
a treb
a prije b
erbe izrav
nati d
a bi g
rožđ
e neo
štećeno
i što b
oljeg izgled
a stiglo
na tržište.
O svem
u to
me p
otreb
no
je razmisliti p
rije do
no
šenja o
dlu
ke o
po
dizan
ju
no
vog n
asada sto
lno
ga gro
žđa, jer se rad
i o velik
im p
očetn
im in
vesticijskim
u
laganjim
a, pa p
og
reške k
oje se n
aprave p
ri tom
e mo
gu
imati n
edo
gled
ive p
osljed
ice.
10
Pro
izvod
nja sto
lno
ga gro
žđa n
a plan
tažnim
nasad
ima i sp
ecijalizirana
pro
izvod
nja n
a ob
iteljskim
po
ljop
rivred
nim
gosp
od
arstvim
a u H
rvatsk
oj je
mo
guća sam
o u
prio
baln
om
dijelu
, i to o
d Z
adra p
rema ju
gu.
Istra i Hrvatsk
o p
rimo
rje nisu
najp
ogo
dn
iji za pro
izvod
nju
stoln
oga gro
žđa,
jer sum
a efektiv
nih
temp
eratura n
ije do
voljn
a za usp
ješan u
zgoj većin
e stoln
ih
ku
ltivara s o
bziro
m n
a vrijem
e do
zrijevan
ja. Po
znato
je tako
đer d
a je to
po
dru
čje izložen
o čestim
ljetnim
olu
jama i p
ojavam
a tuče. Ip
ak to
ne zn
ači da
u tim
po
dru
čjima n
e po
stoje p
ojed
ini sp
ecifi čni lo
kaliteti k
oji su
po
god
ni za
uzgo
j, ali samo
ranih
stoln
ih k
ultivara.
4. PR
IPR
EM
A T
ER
EN
A Z
A P
OD
IZA
NJE
N
OV
OG
NA
SA
DA
Plan
iranje (sistem
atizacija) terena
Za u
spješn
o v
ino
grad
arenje i za n
esmetan
o o
bav
ljanje sv
ih ag
roteh
ničk
ih
rado
va u v
ino
gradu
katk
ad je n
a terenu
po
trebn
o n
ajprije izvesti k
rčenje, zatim
p
rovesti rav
nan
je terena, o
dvo
dn
ju, terasiran
je i sl.
Vin
ograd
i se često p
od
ižu n
a tlu n
a kojem
su p
rije bile n
eke drven
aste kultu
re ili šu
ma. Sto
ga je po
trebn
o u
klo
niti sve n
adzem
ne d
ijelove te isk
rčiti pan
jeve i d
ob
ro o
čistiti ko
rijenje, jer se u
pravo
na d
rvenaste o
statke k
orijen
ja mo
gu
n
aseliti op
asne gljive ko
je izazivaju tru
lež (Derm
atop
hora n
ecatrix i Arm
illariellam
ellea), a ko
je mo
gu b
iti po
gub
ne za m
ladi v
ino
grad. P
oslije k
rčenja n
e smije
se od
mah
saditi v
ino
va loza n
ego je p
otreb
no
mak
ar dvije d
o tri go
din
e sijati ratarsk
e ku
lture ili legu
min
oze.
Po
slije krčen
ja i čišćenja o
tpad
aka o
d k
orijen
ja treba o
bav
iti plan
iranje
terena i p
oravn
ati mik
rod
epresije. T
ime se o
sigurava n
esmetan
pro
laz traktora s
prik
ljučcim
a, po
stiže se ujed
načen
a bu
jno
st svih trso
va u vin
ograd
u i o
mo
guću
je se o
tjecanje o
bo
rinsk
e vod
e ko
ja se nak
up
lja u m
ikro
dep
resijama.
Od
vod
nja su
višn
ih vo
da
Ak
o u
vin
og
radu
po
stoji o
pasn
ost o
d o
bo
rinsk
ih ili p
od
zemn
ih vo
da,
po
trebn
o je to
riješiti prije p
od
izanja n
asada o
tvoren
om
kan
alsko
m m
režom
, d
renažo
m ili p
ak p
ravljenjem
nasip
a za sprečavan
je plavljen
ja.
Melio
rativn
a gno
jidb
a
Najp
ogo
dn
iji trenu
tak za u
no
šenje o
rgansk
ih i m
ineraln
ih g
no
jiva jest
vrijem
e prije sad
nje lo
ze kad
se gno
jivo m
ože u
nijeti u
cijeli pro
fi l tla u k
ojem
će se n
alaziti ko
rijen v
ino
ve loze. T
o je p
ravi tren
utak
da se u
nese veća k
oličin
a g
no
jiva i d
a se po
prave fi zičk
a i bio
lošk
a svojstv
a tla. Taj se zah
vat n
aziva
11
melio
rativn
a gno
jidb
a.
Organ
ska i m
ineraln
a gn
ojiv
a rasipav
aju se p
o p
ov
ršini n
epo
sredn
o p
rije rigo
lanja. K
oličin
a organ
sko
ga gn
ojiv
a ov
isi o sad
ržaju h
um
usa u
tlu. N
a tla
no
rmaln
o o
psk
rbljen
a hu
mu
som
organ
sko
gno
jivo n
ije po
trebn
o d
od
avati. Tla
sirom
ašna h
um
uso
m treb
a gno
jiti stajnjak
om
u k
oličin
i od
5 do
10 vagon
a po
hek
taru.
Za viso
ku i kvalitetn
u p
roizvo
dn
ju sto
lno
ga grožđ
a potreb
no
je melio
rativnom
gno
jidb
om
osigu
rati zalihe o
sno
vn
ih h
raniva u
tlu, i to
: 15 - 20 mg P
2O5/100 g
tla i 25 - 40 mg K
2O/100 g tla.
Na o
sno
vi rezultata kem
ijske analize tla, vo
deći raču
na o
po
trebn
im zalih
ama
osn
ov
nih
hran
iva, m
eliorativ
no
se do
daju
NP
K m
ineraln
a gn
ojiv
a različitih
form
ulacija, n
pr. N
PK
7:20:30 ili 5:20:30.
Rigo
lanje (d
ub
ok
o o
ranje)
Du
bo
ka o
brad
a tla ko
ja preth
od
i po
dizan
ju v
ino
grada n
aziva se rigolan
je ili d
ub
oko
oran
je. Taj je zah
vat vrlo
važan jer se n
jime stv
raju p
ovo
ljni u
vjeti za
brži p
očetak
razvoja i p
lod
on
ošen
ja mlad
oga trsa.
Rigo
lanjem
se po
stiže:
- pro
rahljivan
je tla na d
ub
ini većo
j od
50 cm, čim
e se po
pravlja stru
ktu
ra
tla, vod
ozračn
i uv
jeti i bio
lošk
a aktiv
no
st u tlu
;
- od
stranjivan
je ostatak
a ko
rijenja p
retho
dn
e vegetacije;
- miješan
je ho
rizon
ata tla i un
ošen
je organ
skih
i min
eralnih
gn
ojiv
a u
du
blje h
orizo
nte, gd
je će se razviti k
orijen
.
Du
bin
a rigolan
ja ov
isi o tlu
i njego
vim
fi zikaln
o-k
emijsk
im svo
jstvim
a, a
kreće se o
d 60 cm
(teška tla) d
o 100 cm
(lagana, p
jesko
vita tla).
Najp
ovo
ljnije v
rijeme rigo
lanja jest tijek
om
ljeta i rane jesen
i. Izrigolan
o tlo
ostavlja se u
otvo
reno
j brazd
i sve do
pred
samu
sadn
ju d
a bi se p
od
utjecajem
sun
ca, kiše i n
iskih
zimsk
ih tem
peratu
ra tlo u
sitnilo
i u n
jemu
akum
ulirala veća
ko
ličina vlage.
Rigo
lanje se o
bičn
o o
bavlja trakto
rima gu
sjeničarim
a ili traktorim
a na ko
tače
velike sn
age, od
90 do
150 KS. V
eća du
bin
a i bo
lja kvaliteta rigo
lanja p
ostiže se
gusjen
ičarima i v
učen
im p
lugo
vim
a.
Prip
rema za sad
nju
Preth
od
no
izrigolan
o tlo
ob
ično
se u p
roljeće p
red sad
nju
ku
ltivira i p
orav
na
ravn
jačem te se n
a tako
izravn
atoj p
ovršin
i ob
avlja razmjeravan
je i isko
lčavanje.
12
Tak
ođ
er se od
ređu
je i smjer red
ova, vo
deći p
ri tom
e račun
a o m
ikro
klim
atskim
prilik
ama n
a tom
po
dru
čju. B
ud
ući d
a stoln
o g
rožđ
e traži bo
lju (v
eću)
osv
ijetljeno
st grozd
ova, sm
jer redo
va, ako
je mo
guće, treb
a biti sjever - ju
g.
Crteži 1. Sad
nja lo
zno
g cijepa
Sadn
ja vin
ograd
a
Na p
retho
dn
o o
bilježen
im (isk
olčen
im) m
jestima k
op
aju se jam
e ručn
o,
ručn
o-m
oto
rnim
svrd
lom
ili trakto
rskim
svrd
lom
.
Jama za cijep
ob
ično
se ko
pa d
o 40 - 50 cm
du
bin
e, a 30 - 40 cm širin
e.
Cijep
vin
ove lo
ze prije sad
nje treb
a prip
remiti tak
o d
a se ko
rijen cijep
a p
rikrati n
a 8 - 1
0 cm
du
ljine. S
ade se p
arafi niran
i cijepo
vi, k
oje je p
oželjn
o
nam
očiti u
vod
u 2
4 sata p
rije sadn
je.Nep
osred
no
prije sad
nje m
oći se cijep
u
smjesu
kravlje b
alege, zemlje i vo
de u
om
jeru 1:1:1. C
ijep se stavlja u
jamu
, b
lago k
oso
prem
a ko
lcu. K
orijen
cijepa zatrp
a se sipko
m zem
ljom
, a zemlja se
do
bro
nagazi. P
oto
m se stav
lja 5 - 1
0 k
g zrelog stajsk
oga g
no
ja, ko
ji ne sm
ije b
iti u d
oticaju
ni s k
orijen
om
ni s cijep
om
. Na stajsk
i gno
j stavlja se op
et sipk
a zem
lja. Du
bin
u sad
nje o
dređ
uje v
isina sp
ojn
og m
jesta ko
je treba b
iti u razin
i tla ili sam
o 2 - 3 cm
iznad
razine tla. P
oželjn
o je d
a se svako
sadn
o m
jesto zalije
vod
om
tako
da u
z ko
rijen što
bo
lje prilegn
e zemlja.
JAM
A - S
AD
NO
MJE
ST
Ogrudasta i neplodna zem
ljasipka i plodnija zem
lja
JED
NO
GO
DIŠ
NJI C
IJEP
a) s jednom m
ladicomb) priprem
ljen cijep za sadnju
PO
SA
ÐE
NI P
AR
AF
INIR
AN
I CIJE
Pa) sipka zem
ljab) stajski gnoj
c) zemlja
d) parafi nirani cijep
a) b) c)
13
Razm
aci sa
dn
je stoln
ih k
ultiv
ara
Vin
ova lo
za, kao
i svaka d
ruga b
iljka, za rast i razvo
j te kvalitetan
i ob
ilan
prin
os zah
tijeva od
ređen
i životn
i pro
stor.
Du
gogo
dišn
ja iskustva stru
čnjak
a i pro
izvođ
ača grožđ
a govo
re da je za svak
i trs o
ptim
alno
po
trebn
o o
ko
3,0 do
4,5 m2.
Pri o
dređ
ivanju
razmak
a sadn
je prven
stveno
treba vo
diti raču
na o
po
stojećo
j m
ehan
izaciji te razmak
sadn
je treba p
rilagod
iti njo
j.
Razm
aci sadn
je stoln
ih k
ultiv
ara vin
ove lo
ze najčešće su
od
2,0
do
2,8
m
međ
ured
no
(što o
visi o
strojev
ima za agro
tehn
ičke zah
vate) te od
1,2 do
1,5 m
u red
u.
S o
bziro
m
da
dan
as n
ove
nasad
e sto
lno
ga g
rožđ
a p
od
ižu
ob
iteljska
po
ljop
rivred
na go
spo
darstva n
a pretežn
o m
anjim
po
vršin
ama (o
d 0,25 d
o 0,5
ha), m
ože se sad
iti i na m
anje razm
ake, i to o
d 1,8 d
o 2,0 m
međ
ured
no
te od
1,1 d
o 1,2 m
u red
u. T
aj razmak
sadn
je prim
jenjiv je za k
ord
on
ski u
zgojn
i ob
lik.
5. IZB
OR
ST
OLN
IH K
ULT
IVA
RA
GR
OŽ
ĐA
I LO
ZN
E P
OD
LOG
E
5.1. Izbor stolnih kultivaraIzb
or k
ultiv
ara stoln
oga g
rožđ
a vrlo
je delik
atan i težak
po
sao. U
svijetu
d
anas p
osto
ji čak n
eko
liko
tisuća k
ultivara. M
eđu
tim, tek
malen
bro
j, mo
žda
ni p
edesetak
, kultivari su
viso
ke go
spo
darsk
e vrijed
no
sti. Stoln
e kultivare treb
a isk
ljučivo
gled
ati kro
z tržnu
cijenu
gro
žđa i ek
on
om
ske u
čink
e ko
ji iz toga
pro
izlaze.
Da b
i do
bar sto
lni k
ultiv
ar bio
prih
vaćen
na tržištu
i da b
i po
stigao
zado
voljavaju
ću cijen
u, m
ora zad
ovo
ljiti od
ređen
e uv
jete, i to:
- da je gro
zd velik
(250 do
300 g), jedn
oličan
, rastresit i što ljep
šeg izgleda.
Često
se misli d
a je ku
ltivar kvalitetn
iji ako
ima veći gro
zd. N
ije tako, jer
veliki je gro
zd p
otreb
no
ko
nfek
cion
irati, što zah
tijeva do
datn
i rad, a tim
e i tro
ško
ve;
- da b
ob
ice bu
du
što veće, p
od
jedn
ake veličine te d
ob
ro srašten
e na stap
čici (p
eteljčici). Bo
bica m
ože b
iti karak
teristično
g ob
lika (o
kru
gla, jajolik
a i d
r.), što m
ože im
ati važno
sti u atrak
tivn
osti, a tim
e biti o
d važn
osti i za
pro
izvođ
ača;
- da je p
eteljčica čvrsta i što
du
lja, da se n
e od
vaja lako
od
glavn
e peteljk
e;
- da je k
ožica b
ob
ice mek
ana, o
tpo
rna n
a pu
canje i s izražen
im m
aško
m;
14
- da je m
eso b
ob
ice gu
sto, so
čno
ili hru
stavo, n
e od
više slatk
o, u
god
no
g o
kusa, k
oji m
ože b
iti neu
tralan, d
iskretn
o m
ušk
atan ili izrazito
mu
škatan
. U
ku
si po
trošača v
rlo su
različiti, jer nek
i vole v
iše slatko
i arom
atično
gro
žđe, n
eki n
eutraln
o i m
anje slatk
o gro
žđe, n
eki v
iše ob
ojen
e bo
bice, a
nek
i man
je ob
ojen
e bo
bice;
- da su
sjemen
ke m
alene i m
ekan
e ili da ih
uo
pće n
ema;
- da d
ob
ro p
od
no
si držan
je na trsu
, da d
ob
ro p
od
no
si prijevo
z i da se d
ob
ro
čuva u
rashlad
no
m p
rosto
ru.
U n
as su se u
veliko
uzgajali k
ultiv
ari ko
ji su sad
a po
tpu
no
ili djelo
mičn
o
nap
ušten
i: čabsk
i biser rad
i sitno
g plo
da i n
iskih
priro
da; k
raljica vin
ograd
a rad
i osjetljivo
sti na b
olesti, slab
e bu
jno
sti i priro
da k
oji o
bičn
o n
e prelazi 12 t
po
1 ha, što
je u p
roizvo
dn
ji stoln
oga g
rožđ
a malo
. Nap
ušta se i v
rlo cijen
jen,
nek
ad p
o p
roizvo
dn
ji prv
i stoln
i ku
ltivar u
svijetu
Afu
s-ali, jer je to k
ultiv
ar isk
ljučivo
top
lih p
od
ručja. N
aime, u
po
dru
čju sjevern
e Dalm
acije, ko
je prip
ada
IV. k
limatsk
o-v
ino
grad
arsko
j zon
i zbo
g pro
mjen
jivih
vrem
ensk
ih p
rilika u
vrijem
e cvatnje i o
plo
dn
je (zahlađ
enja), često
se razvijaju
neu
jedn
ačene b
ob
ice, što
znatn
o u
man
juje tržišn
u v
rijedn
ost.
U H
rvatsko
j, nap
ose u
prio
baln
om
dijelu
, ob
avljana su
mn
oga istraživan
ja i in
trod
uciran
o je p
un
o sto
lnih
ku
ltivara, ali m
alo ih
je prih
vaćen
o u
prak
si, jer n
ije lako
ud
ovo
ljiti svim
zahtjev
ima p
otro
šača, ko
ji svakim
dan
om
po
staju
izbirljiv
iji.
U zad
nje v
rijeme u
susjed
no
j se Italiji po
čeo u
zgajati vrlo
interesan
tan ran
i o
bo
jeni k
ultiv
ar Black
Mag
ic (prilo
g 7.), k
oji sv
akak
o treb
a ispitati u
našim
p
rilikam
a.
Tak
ođ
er je po
trebn
o isp
itati i ranu
gru
pu
besjem
enih
ku
ltivara, p
retežno
am
eričko
g po
drijetla, k
oji p
rema stran
oj literatu
ri imaju
persp
ektiv
u širen
ja, a to
su:
- Sugrafi ve, b
ijeli ku
ltivar, do
zrijeva u p
rvoj d
ekad
i srpn
ja (prilo
g 8.);
- Red
Flam
e, rozo
-ljub
ičasti ku
ltivar, d
ozrijev
a u p
rvoj d
ekad
i ko
lovo
za (p
rilog 9.);
- Sugrao
ne, b
ijeli, do
zrijeva u p
rvoj d
ekad
i ko
lovo
za (prilo
g 10.);
- Do
wn
Seed
less, bijeli, d
ozrijev
a ko
ncem
srpn
ja i po
četko
m k
olo
voza
(prilo
g 11.).
Po
red tih
ranih
besjem
enih
kultivara p
osto
je i kasn
i besjem
eni ku
ltivari, koje
tako
đer treb
a pro
vjeriti u
našim
eko
lošk
im u
vjetim
a.
Važn
o je svak
ako
nap
om
enu
ti da se u
Hrvatsk
oj u
zadn
jih 12 go
din
a (zbo
g D
om
ov
insk
og rata i p
rilika n
ako
n n
jega) nije n
išta radilo
na in
trod
uk
ciji i isp
itivan
ju sto
lnih
ku
ltivara p
a je krajn
je vrijem
e da se to
m p
itanju
po
sveti
15
du
žna p
ažnja.
Ovd
je su o
pisan
i samo
on
i ku
ltivari ko
je s po
tpu
no
m sigu
rno
šću m
ožem
o
prep
oru
čiti za daljn
je širenje n
a većim p
ov
ršinam
a: Card
inal, M
ichele P
alieri i A
lph
on
se Lavallee o
d o
bo
jenih
, te Matild
a, Victo
ria i Italia od
bijelih
stoln
ih
ku
ltivara.
CA
RD
INA
L (p
rilog 1.)
Taj ku
ltivar do
biven
je križan
jem ku
ltivara Flam
e To
kay x A
lph
on
se Lavallee
u K
aliforn
iji (Fresn
o). N
a zadarsk
o p
od
ručje in
trod
uciran
je 1964. u P
K “Z
adar”
kao
glavn
i ob
ojen
i stoln
i ku
ltivar.
Op
is ku
ltivara
U v
rijeme b
erbe taj je k
ultiv
ar svijetle d
o tam
no
ljub
ičasto-crven
e bo
je, o
visn
o o
po
ložaju
, tlu, am
pelo
tehn
ičkim
zahvatim
a i navo
dn
javanju
.
Pu
po
ve tjera u p
rvoj i d
rugo
j dek
adi travn
ja. Cvate o
d p
očetk
a lipn
ja do
kraja
prve p
olo
vice lip
nja. P
očin
je šarati u p
rvoj d
ekad
i srpn
ja, a u p
un
oj je zrio
bi u
p
rvoj d
ekad
i ko
lovo
za.
Gro
zd je d
osta velik
, cilind
rično
-ko
ničan
; po
trebn
a je ob
rada g
rozd
a u
zeleno
m stad
iju. Sred
nja je težin
a gro
zda 400 g
rama. M
eso b
ob
ica čvrsto
je, a p
oko
žica bo
bica p
ok
rivena je jed
no
ličnim
mašk
om
.
Bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva
Bu
jni je ku
ltivar, traži da b
ud
e nacijep
ljen n
a bu
jnu
po
dlo
gu. D
ob
re rezultate
u p
rino
su d
aje mješo
vito
m rezid
bo
m, k
om
bin
acijom
prigo
jnih
i rod
nih
reznik
a o
dn
osn
o lu
cnjeva. U
spješn
o se u
zgaja na k
ord
on
cima, p
ergolam
a ko
sog k
rova
i na ten
do
nam
a.
Go
spo
darsk
a vrijedn
ost o
vog ku
ltivara vrlo je velik
a jer daje red
ovit i stab
ilan
uro
d, s b
erbo
m u
vrijeme tu
rističke sezon
e. Do
sada o
vaj kultivar n
ije zamijen
io
nijed
an o
bo
jeni k
ultivar sto
lno
ga grožđ
a. Daje p
rino
s od
15 000 kg d
o 18 000
kg k
om
ercijalne ro
be za tržište, a u
ku
pn
i prin
os m
ože b
iti i do
25 0
00 k
g/ha
grožđ
a.
MIC
HE
LE
PAL
IER
I (prilo
g 2.)
Crn
i je stoln
i ku
ltivar k
oji je k
rižanjem
do
bio
M. P
alieri, i to k
rižanjem
A
lph
on
se Lavallee x R
ed M
alaga.
Op
is ku
ltivara
Pu
po
ve tjera u d
rugo
j dek
adi trav
nja, im
a raširene v
rške jak
o zelen
e bo
je. V
ršni listići m
alo su
zavijen
i, zelene b
oje i p
rozirn
i.
List je velik
, s pet režan
ja, ok
ruglast. G
rozd
je velik, cilin
dričn
o p
iramid
alan,
16
prav
ilno
g ob
lika, sred
nje težin
e 800 g
rama. B
ob
ica je kru
pn
a, ok
ruglasta,
sredn
je otp
orn
osti, s m
aško
m n
a po
ko
žici, meso
joj je čv
rsto, crn
o lju
bičaste
bo
je; slatkasto
g je neu
tralno
g oku
sa, ima d
vije sjemen
ke. Sredn
ja je težina b
ob
ice 9 - 10 gram
a, slado
r 14 - 15 %, u
ku
pn
e kiselin
e 6 ‰ i p
H 3,35.
Cvate u
prvo
j dek
adi lip
nja.
Do
zrijeva u p
rvoj d
ekad
i rujn
a, uz jače o
pterećen
je, a mo
že do
zrijevati i u
trećoj d
ekad
i ko
lovo
za.
Bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva
Ku
ltivar je jak
og h
abitu
sa, traži uzgo
jni o
blik
ko
ji om
ogu
ćava d
a njego
va
svojstva d
ođ
u d
o izražaja. R
od
no
st je 1,0 grozd
a po
pu
pu
pa traži d
a se du
ljino
m
reza regu
lira po
stizanje zad
ovo
ljavaju
ćeg prin
osa. G
rozd
je lijepo
g izgleda, s
izrazito crn
o lju
bičasto
m b
ojo
m, k
rup
no
m b
ob
icom
, pa je tražen
i ku
ltivar na
tržištu. Im
a malo
pro
blem
a s afi niteto
m p
rema n
ekim
po
dlo
gama.
AL
PH
ON
SE L
AV
AL
LE
E (p
rilog 3.)
Crn
i stoln
i kultivar, p
otječe iz F
rancu
ske, gd
je je do
biven
križan
jem ku
ltivara B
ellino
x L
ady D
ow
nes S
edlin
g. U K
aliforn
iji je po
znat p
od
nazivo
m R
ibier,
a u B
elgiji k
ao k
ultiv
ar Ro
yal. Na zad
arsko
po
dru
čje uved
en je 1
964. go
din
e zajed
no
s Card
inalo
m.
Op
is ku
ltivara
Pu
po
ve tjera u p
rvoj d
ekad
i travnja. C
vate od
zadn
je dek
ade svib
nja d
o d
ruge
dek
ade lip
nja, o
visn
o o
po
ložaju
, klim
i i du
žini reza. Z
riob
a po
činje k
on
cem
ko
lovo
za, od
no
sno
u p
rvoj d
ekad
i rujn
a. Gro
zd je sred
nje velik
, cilind
rično
k
on
ičan, sred
nje težin
e 500 - 6
00 g
rama. B
ob
ica je sredn
je velika d
o velik
a, o
kru
gla, jedn
oličn
e tamn
e mo
dre sjajn
e bo
je. Meso
je bo
bice h
rustavo
, sočn
o, jed
no
stavn
og o
ku
sa. Gro
žđe d
ob
ro p
od
no
si prijevo
z i čuvan
je u h
ladn
jači.
Bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva
Ovaj sto
lni ku
ltivar ima sn
ažan h
abitu
s te do
bru
pro
izvod
no
st; adap
tira se na
sve uzgo
jne o
blike, n
a kord
on
ce pri vertik
alnom
način
u u
zgoja, n
a pergo
le koso
g kro
va i na ten
do
ne. N
a zadarsko
m p
od
ručju
uzgaja se u
ob
liku “zad
arske lepeze”,
na jed
no
strano
j pergo
li ko
sog k
rova. D
aje stabilan
uro
d i u
gosp
od
arsko
m
smislu
vrlo
je po
god
an.
MA
TIL
DE
(prilo
g 4.)
Stoln
i, bijeli k
ultivar, d
ob
io ga je 1962. go
din
e pro
f. Man
zo k
rižanjem
dvaju
p
ozn
atih k
ultivara Italia x C
ardin
al u In
stitutu
za po
ku
se u vo
ćarstvu
u R
imu
.
17
Op
is ku
ltivara
Tjeran
je pu
po
va po
činje u
prvo
j dek
adi trav
nja. V
rško
vi su
pu
po
va rašireni,
zelenk
asti, glatki, a listići razv
ijenih
vrh
ova sv
ijetle su zelen
e bo
je s bro
nčan
im
nijan
sama n
a rub
ovim
a. List je sred
nje velik
, pen
tagon
alan, izd
užen
, s urezan
im
sinu
sima; p
ovršin
a je lista glatka.
Gro
zd je sred
nje velik
, nab
ijen, izd
užen
, prav
ilno
raspo
ređen
; sredn
je težine
700 - 8
00 g
rama. B
ob
ice su p
ovelik
e, jajolik
e, meso
je čvrsto
, ok
usa lagan
o
arom
atično
g; po
ko
žica je relativn
o tan
ka, o
tpo
rna, žu
te bo
je, s dvije sjem
enke.
Sredn
ja je težina b
ob
ice 6 - 7
gram
a, sa šećerom
od
14 - 1
5 %
i uk
up
nim
k
iselinam
a 4 - 5
‰. C
vate u
prvo
j dek
adi lip
nja. G
rožđ
e do
zrijeva u
dru
goj
dek
adi k
olo
voza.
Bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva
To
je ku
ltivar snažn
og h
abitu
sa, po
željan je n
ešto p
od
ignu
tiji uzgo
jni o
blik
, d
a se trs mo
že širiti. Traži sred
nje d
ugi rez, p
lod
no
st je 1,8 grozd
a po
pu
pu
. Rad
i ran
og d
ozrijevan
ja, atraktivnijeg izgled
a grozd
a i bo
bica te p
rino
sa ovaj je sto
lni
ku
ltivar vrlo
interesan
tan.
VIC
TO
RIA
(prilo
g 5.)
Bijeli sto
lni k
ultivar, d
ob
iven je u
Ru
mu
njsk
oj u
Institu
tu za istraživan
je u
Dragašan
ima. G
enetsk
im je p
od
rijetlom
križan
ac Card
inal x A
fus-ali. N
ajprije
je raširen u
Ru
mu
njsk
oj, p
ostu
pn
o je isp
itan u
Grčk
oj i d
rugim
zemljam
a. U
Hrvatsko
j se taj stoln
i kultivar n
e nalazi n
a sortn
oj listi, ali s o
bziro
m n
a njego
va v
rlo d
ob
ra bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva svak
ako
ga treba o
vdje sp
om
enu
ti i treb
a po
raditi n
a tom
e da što
prije d
ođ
e na n
ašu so
rtnu
listu.
Op
is ku
ltivara
Pu
po
vi tjeraju
kasn
o, s raširenim
vršcim
a, zeleni listo
vi go
tovo
su glatk
i. List
je velik, p
eteroku
tan s p
et ureza, a sin
us je p
eteljke u
ob
liku
slova u
, zelene je
bo
je, a do
nja je stran
a lista goto
vo glatk
a.
Gro
zd je glad
ak, p
iramid
alan, sred
nje zb
ijeno
sti, sredn
je težine o
ko 600 - 700
grama; b
ob
ice su velik
e, cilind
rično
elipsaste, zelen
o žu
te bo
je. Bo
bica je tešk
a 10 - 1
2 g
rama, n
eutraln
og o
ku
sa, s laganim
mašk
om
, jedn
oličn
e ob
ojen
osti;
meso
je bo
bice h
rustavo
, ima d
vije sjem
enk
e. Cvate k
asno
. Do
zrijeva ran
o,
berb
a po
činje 10 - 15 d
ana p
oslije p
očetk
a berb
e Card
inala (II. d
o III. d
ekad
a ko
lovo
za).
Bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva
Ku
ltivar jak
og čo
ko
ta, vrlo
do
bre o
sno
vn
e rod
no
sti, prilago
dljiv fo
rmi
uzgo
jno
g ob
lika, k
ako
na ten
do
nam
a tako
i na vertik
alno
m u
zgoju
. Plo
do
st je
18
1,2 grozd
a po
pu
pu
. Nešto
je osjetljiv
iji na o
idiu
m i b
otritis.
Pro
izvod
nja je v
isok
a, do
stiže i do
20 ton
a/ha.
U svak
om
slučaju
taj ku
ltivar ima d
ob
ru i k
on
stantn
u ro
dn
ost.
ITA
LIA
(prilo
g 6.)
Ovaj b
ijeli stoln
i ku
ltivar d
ob
iven je k
rižanjem
ku
ltivara B
icane x M
ušk
at H
amb
urg
. U p
očetk
u n
ije bio
prih
vaćen
, ali po
stup
no
se po
čeo širiti zb
og
izgleda gro
zda, b
ob
ice i oku
sa plo
da. U
Fran
cusk
oj se taj k
ultivar zo
ve Ideal.
Op
is ku
ltivara
Tjeran
je pu
po
va po
činje k
rajem p
rve i po
četkom
dru
ge dek
ade travn
ja. Vršci
pu
po
va vu
nasti su
, rašireni, b
ijelo zelen
kasti, s ru
bo
vim
a zeleno
ljub
ičastim. L
ist je velik
, petero
dijelan
. Gro
zd je velik
, ko
ničn
o p
iramid
alan, težin
e 600 - 7
00
grama; b
ob
ica je velika, jajo
lika, s m
aško
m n
a po
ko
žici, lijepe žu
te bo
je. Bo
bica
ima h
rustavo
sočn
o m
eso s d
elikatn
om
mu
škatn
om
arom
om
. Ima d
vije
sjemen
ke u
bo
bici. B
ob
ica je velika, tešk
a 8 - 10 grama, slad
or jo
j je 15 - 16 % i
uku
pn
a kiselin
a 4 - 5 ‰.
Cvate u
prvo
j dek
adi lip
nja. D
ozrijev
a u d
rugo
j od
no
sno
trećoj d
ekad
i ru
jna.
Bio
lošk
o-p
roizvo
dn
a svojstva
Ovaj je k
ultivar sn
ažan, traži fo
rme u
zgoja u
ko
jima se čo
ko
t mo
že raširiti i d
ugu
rezidb
u o
visn
o o
uk
up
nim
ped
ok
limatsk
im u
vjetim
a. Ro
dn
ost je 1
,2 gro
zda p
o p
up
u. D
osta je o
sjetljiv ku
ltivar na p
epeln
icu i siv
u p
lijesan. A
ko
se zad
ovo
lji svim zah
tjevima u
pro
izvod
nji, gro
žđe o
vog ku
ltivara zaista je “kraljica
na tržištu
”, kak
o k
ažu trgo
vci.
Osim
naved
enih
ku
ltivara po
stoje u
prio
baln
om
po
dru
čju i d
rugi, lo
kaln
i ku
ltivari: Early C
ardin
al, Afu
s-ali, Dan
las bijeli i d
rugi, ali sv
i su m
anje v
rijedn
i n
a tržištu o
d o
pisan
ih k
ultivara.
5.2. Lozne podlogeO
d d
ob
re lozn
e po
dlo
ge traži se da je o
tpo
rna n
a fi lok
seru, d
a ima d
ob
ru
srod
no
st (afi nitet) s eu
rop
skom
lozo
m te d
a se do
bro
prilago
đava tlu
i klim
atskim
u
vjetim
a sredin
e, da je o
tpo
rna n
a vap
no, su
šu, v
lagu
u tlu
, zaslanjen
ost i n
a n
emato
de.
Izbo
r lozn
ih p
od
loga za sto
lne k
ultivare o
d o
sob
ite je važno
sti jer o lo
zno
j
19
po
dlo
zi ovisi ko
ličina i kvaliteta u
rod
a. Stoga su
oso
bito
važna sv
jetska i d
om
aća isk
ustv
a te rezultati p
ok
usa u
uzgo
ju sto
lnih
ku
ltivara n
a različitim lo
znim
p
od
logam
a.
U su
vrem
eno
m u
zgoju
stoln
oga gro
žđa k
oriste se lo
zne p
od
loge iz sk
up
ine
križan
aca Berlan
dieri x R
up
estris te Berlan
dieri x R
iparia. Izn
imn
o, u p
roizvo
dn
ji jako
rano
g stoln
oga gro
žđa p
repo
ruču
ju se n
eke dru
ge lozn
e po
dlo
ge, uglavn
om
p
od
loge slab
ije bu
jno
sti.
Un
utar gru
pe B
erland
ieri x Ru
pestris za p
roizvo
dn
ju sto
lno
ga grožđ
a najb
olje
su p
od
loge: 110 R
ichter, 1103 P
aulsen
, 140 Ru
ggeri i 99 Rich
ter.
110 R
ichter o
dličn
a je lozn
a po
dlo
ga ko
ja se do
bro
prilago
đav
a goto
vo
svim
tlima i p
olo
žajima p
riklad
nim
za uzgo
j stoln
oga g
rožđ
a. Slaže se do
bro
sa sto
lnim
ku
ltivarima i v
rlo p
ovo
ljno
utječe n
a uro
d i k
valitetu te n
ešto ran
ije d
ozrijev
anje. O
va je p
od
loga b
ujn
a, do
bro
po
dn
osi su
šu i ak
tivn
o v
apn
o d
o
18 %.
1103 Pau
lsen v
rlo je d
ob
ra lozn
a po
dlo
ga ko
joj o
dgo
varaju sred
nje tešk
a i tešk
a tla, um
jereno
vapn
ena (d
o 18 %
aktivn
og vap
na) p
a i nešto
vlažnija, ali n
e p
retjerano
vlažna tla. P
okazu
je do
bar afi n
itet sa stoln
im ku
ltivarima, a o
sob
ito je
do
bra u
vino
gradim
a jakih
uzgo
jnih
ob
lika. O
va je po
dlo
ga vrlo b
ujn
a i po
dn
osi
zaslanjen
a tla bo
lje od
dru
gih.
140 Ru
ggeri od
lična je p
od
loga za m
anje p
lod
na i siro
mašn
a tla. Do
bro
se slaže sa sto
lnim
ku
ltivarima i n
a od
govaraju
ćim teren
ima p
ovo
ljno
utječe n
a u
rod
i kvalitetu
grožđ
a. Ova je p
od
loga b
ujn
a, od
lično
po
dn
osi vap
nen
o tlo
(do
20 %
aktiv
no
g vapn
a), vrlo
do
bro
po
dn
osi su
šu, ali slab
o p
od
no
si vlagu u
tlu.
99 Rich
ter do
bra je p
od
loga za u
mjeren
o su
šna p
jeskovito
-ilovasta, p
rop
usn
a, sred
nje b
ogata i u
mjeren
o vap
nen
a tla (do
17 % aktiv
no
g vapn
a). Ta je p
od
loga
bu
jna, d
ob
ro p
od
ržava viso
ke i jak
e uzgo
jne o
blik
e.
Un
utar gru
pe B
erland
ieri x Rip
aria treba sp
om
enu
ti ove p
od
loge:
Ko
ber 5B
B d
osta je raširen
na p
od
ručju
Vrgo
rca i tu se n
a njo
j nalazi d
o 90 %
sto
lnih
kultivara. D
osta je b
ujn
a, do
bro
po
dn
osi aktivn
o vap
no
(do
20 %), d
ob
ro
po
dn
osi p
od
vod
na tla, k
om
patib
ilna je s većin
om
stoln
ih k
ultivara i d
ob
ro se
uko
rjenju
je, a stoln
i ku
ltivari na to
j po
dlo
zi redo
vito
i ob
ilno
rađaju
.
SO4 je p
od
loga ko
ja po
dn
osi d
o 20 %
fi ziolo
ški aktivn
og vap
na i ko
mp
atibiln
a je s većin
om
stoln
ih k
ultiv
ara. Vrlo
je otp
orn
a na n
iske tem
peratu
re. Razv
ija sn
ažan
i razg
ranat
ko
rijeno
v su
stav. Im
a k
raće vegetacijsk
o
razdo
blje
nego
po
dlo
ga Ko
ber 5
BB
pa je zb
og to
ga po
god
na za k
ultiv
are kasn
ijeg d
ozrijevan
ja.
Za p
roizvo
dn
ju jako
rano
ga stoln
oga gro
žđa, o
visn
o o
po
ložaju
, prep
oru
čuju
se lo
zne p
od
loge k
oje p
osp
ješuju
do
zrijevanje: 110 R
ichter, 41 B
, 775 Pau
lsen
i 420 A.
20
6. NJE
GA
(OD
RŽ
AV
AN
JE) V
INO
GR
AD
A
6.1. Obrada tla
Ob
rada i o
držav
anje tla u
vin
og
radu
ob
uh
vaća n
iz agro
tehn
ičkih
mjera
ko
jima se p
ostižu
što p
ovo
ljniji u
vjeti za rast i razvo
j ko
rijeno
va sustava i trsa
u cjelin
i.
Ob
rado
m tla o
sigu
ravam
o: n
esmetan
o p
rod
iranje vo
de, zrak
a i hran
jivih
tv
ari do
ko
rijena v
ino
ve loze, zad
ržavan
je po
trebn
ih k
oličin
a vod
e i njezin
u
racion
alizaciju u
tlu, u
ništavan
je ko
rova, a tim
e i man
ji gub
itak vo
de i h
ranjiv
ih
tvari iz tla te un
ošen
je hran
iva u tlo.
Tlo
se od
ržava na d
va način
a:
- redo
vito
m o
brad
om
;
- zatravljivanjem
i malčiran
jem.
Red
ovita o
brad
a
To
je najčešći n
ačin o
držav
anja tla u
vin
og
radim
a u p
rimo
rsko
m d
ijelu
Hrvatsk
e. Vin
ograd
i se po
dižu
na različitim
tipo
vim
a tala pa se svak
om
tipu
tla m
oraju
prilago
diti: n
ačin o
brad
e, vrijeme o
brad
e i oru
đa ko
jima će se o
brad
a izvo
diti, d
a bi se p
ostigao
od
govaraju
ći učin
ak i ek
on
om
ično
st.
U o
brad
i tla treba razlik
ovati:
- Jesensk
o-zim
sku
ob
radu
tla, ko
ja se izvod
i na 1
5 - 3
0 cm
du
bin
e. To
m
se ob
rado
m u
no
se gn
ojiv
a u zo
nu
ko
rijeno
va su
stava, jer su
hran
jivi
elemen
ti fosfo
r i kalij slab
o p
ok
retni u
tlu. T
a se ob
rada o
bavlja u
jesen,
po
slije berb
e grožđ
a ili tijekom
zime, ako
za to p
osto
je po
voljn
i vremen
ski
uvjeti. N
jom
e se akum
ulira i d
io vlage u
tlu, što
je takođ
er važno
u su
šnim
k
rajevim
a, kak
va je naša D
almacija.
- Plitk
u o
brad
u tla, k
oja se o
bavlja u
pro
ljetno
-ljetno
m razd
ob
lju tijek
om
vegetacije. N
jom
e se od
ržava po
vršin
ski slo
j tla u rastresito
m stan
ju te se
un
ištavaju k
oro
vi. P
litko
m se o
brad
om
u tlo
un
ose i gn
ojiva za p
rihran
u
vin
ove lo
ze ko
ja imaju
više d
ušik
a. Ob
rada se izvo
di n
a 5 - 10 cm d
ub
ine.
Ko
liko
će biti p
litkih
ob
rada i k
ada će se o
bav
ljati ov
isi o k
limatsk
im i
zemljišn
im u
vjetim
a. To
m se o
brad
om
razbija p
oko
rica i kap
ilarno
st tla te se sp
rječava gub
itak vlage iz tla. O
bičn
o se o
bavlja 3 - 5 p
uta go
dišn
je.
Strojevi, ko
jima se o
bavlja m
eđu
redn
a obrad
a, prilago
đavaju
se međ
ured
no
m
21
razmak
u
sadn
je v
ino
grad
a. T
o
su
uglav
no
m
jedn
oo
sov
insk
i ili
malen
i d
voo
sov
insk
i trakto
ri, ko
ji su k
on
struk
cijom
prilago
đen
i međ
ured
no
j ob
radi
vin
ograd
a.
Za izb
or o
dgo
varajućeg trak
tora m
ora se u
zeti u o
bzir m
eđu
redn
i razmak
te u
zgojn
i ob
lik.
Zatravljivan
je i malčiran
je
Zatrav
ljivan
jem i m
alčiranjem
od
ržava se m
eđu
redn
i pro
stor. M
ogu
će je sam
o u
nasad
ima k
oji im
aju o
siguran
o n
avod
njavan
je jer travn
i po
kro
v izvlači d
io vo
de iz tla. Z
a ovak
vo o
državan
je tla po
trebn
o je im
ati specijaln
e ko
silice - m
alčere, ko
jima se v
ino
grad o
država p
od
travn
im p
ok
rovo
m, a ti se stro
jevi
mo
gu rab
iti i za mljeven
je rozg
ve.
Pro
stor u
redu
mo
guće je o
državati n
a dva n
ačina:
- ob
rado
m ili o
ko
pavan
jem,
- tretiranjem
herb
icidim
a.
Ob
rada ili o
ko
pav
anje m
ogu
se ob
avljati ru
čno
ili specijaln
im p
om
ičnim
p
lugo
vim
a.
Tretiran
jem h
erbicid
ima n
ajčešće se od
ržava p
rosto
r u red
u, ali treb
a n
apo
men
uti d
a se tretiranje n
e smije p
rovo
diti u
mlad
im n
asadim
a do
četvrte
god
ine.
6.2. Gnojidba vinograda
U su
vrem
eno
j vin
ograd
arsko
j pro
izvod
nji gn
ojid
ba je jed
na o
d n
ajvažnijih
ag
roteh
ničk
ih
mjera,
ko
ja zajed
no
s
dru
gim
zah
vatim
a treb
a o
sigu
rati n
eprek
idn
o v
isoku
i rentab
ilnu
pro
izvod
nju
.
Gn
ojid
bo
m tla p
ob
oljšav
a se kem
ijski sastav te fi zičk
a i bio
lošk
a svojstv
a tla. V
ino
grad
i se često p
od
ižu n
a škrtim
i nep
ovo
ljnim
tlima te je g
no
jidb
a n
ezaob
ilazna agro
tehn
ička m
jera za privo
đen
je takvih
tala ku
lturi.
Svak
e se god
ine p
ojed
inim
dijelo
vim
a loze (ro
zgva i g
rožđ
e) izno
si dio
h
ranjiv
ih tvari iz tla p
a se redo
vn
om
gno
jidb
om
taj dio
nad
ok
nađ
uje d
a bi se
od
ržala i po
digla n
a višu
razinu
plo
dn
ost tla.
Za n
orm
alan razvo
j i plo
do
no
šenje lo
zi su p
otreb
ni m
akro
bio
elemen
ti: N,
P, K, C
a i S te mik
roelem
enti: F
e, Mn
, Cu
, Zn
, B i M
o. A
ko
se zbo
g bilo
ko
jeg razlo
ga jedan
od
tih elem
enata n
e nalazi u
op
timaln
im k
oličin
ama, n
astup
aju
znaci n
edo
statka (d
efi cijencije) sp
ecifi čni za sv
aki h
ranjiv
i elemen
t. Ti su
n
edo
staci jasno
uo
čljivi n
a po
jedin
im d
ijelovim
a loze, a n
aročito
na listo
vim
a, ko
ji najin
tezivn
ije reagiraju n
a spo
men
ute n
edo
statke (p
rilozi o
d 12. d
o 18.).
Ned
ostatk
e po
jedin
ih elem
enata m
ožem
o u
tvrd
iti vizu
alnim
i analitičk
im
22
meto
dam
a. Vizu
alna
meto
da
temelji
se n
a d
ijagn
osticiran
ju n
edo
stataka
po
jedin
ih h
raniva u
vegetaciji na lišću
i na o
stalim zelen
im d
ijelov
ima b
iljke.
Po
uzd
anija m
etod
a za utv
rđiv
anje n
edo
statka p
ojed
inih
hran
iva jest an
aliza tla.A
naliza tla o
bvezatn
a je mjera p
rije po
dizan
ja vin
ograd
a. Uzo
rci tla uzim
aju
se do
60 cm
du
bin
e (jedan
se uzo
rak u
zima n
a 0 - 3
0 cm
du
bin
e, a dru
gi n
a 30 - 6
0 cm
du
bin
e) i utv
rđu
je se sadržaj tri n
ajvažn
ija hran
iva: N
, P, K. P
ri d
ub
ok
oj o
brad
i tla pro
vod
i se melio
rativn
a gn
ojid
ba jer su
elemen
ti fosfo
r i k
alij slabo
po
kretn
i u tlu
.
Prem
a ko
ličini p
ristup
ačno
g fosfo
ra i kalija, za p
otreb
e vin
ove lo
ze, tla d
ijelimo
na:
P2O
5 (mg/100g tla)
K2O
(mg/100g tla)
sirom
ašna
< 6 <
12
sredn
je op
skrb
ljena
6 - 12 12 - 20
do
bro
op
skrb
ljena 13 - 20
21 - 30
bo
gata >
30 >
45
Izno
šenje h
ranjiv
ih tv
ari iz tla gro
žđem
i vegetativn
im d
ijelov
ima lo
ze u
prak
si se pro
cjenju
je prin
oso
m gro
žđa. Jed
no
m se to
no
m gro
žđa izn
ese 6,5 kg
aktiv
ne tv
ari du
šika, 3
kg fo
sfora i 7
,5 k
g kalija. P
rema stu
pn
ju isk
oristivo
sti h
ranjiv
ih tv
ari ob
ično
se račun
a da je g
no
jidb
om
po
trebn
o u
nijeti 1
25 %
izn
ijetog d
ušik
a i 200 % izn
ijetog fo
sfora i k
alija.
Pri red
ovito
m gn
ojen
ju v
ino
grada u
pu
no
j rod
no
sti prim
jenju
je se od
ređen
i red
oslijed
gnojid
be tako
da se svake četvrte go
din
e un
ese 40 ton
a stajskoga gn
oja,
a min
eralna gn
ojiva u
no
se se na o
sno
vi rezu
ltata analize lišća (fo
lijarna an
aliza) i k
emijsk
e analize tla. K
ao p
rimjer n
avod
imo
gn
ojid
bu
s NP
K m
ineraln
im
gn
ojivo
m fo
rmu
lacije 7:2
0:3
0, k
ojeg treb
a do
dati n
asadu
u p
un
oj ro
dn
osti
700 kg/1 h
a.
Vrijem
e un
ošen
ja gno
jiva u red
ovito
j gno
jidb
i ovisi o
bro
jnim
čimb
enicim
a: o
vrsti gn
ojiva i o
bliku
u k
ojem
se hran
jivi elem
enti u
gno
jivu
nalaze, o
tipu
tla, o
klim
atskim
uv
jetima i d
r.
Stajsko
gn
ojivo
i min
eralna k
alijeva i fo
sforn
a gn
ojiv
a mo
gu
se do
dav
ati tijek
om
cijelo
g razd
ob
lja m
irovan
ja v
ino
ve lo
ze, o
d
jeseni
do
p
roljeća.
Cjelo
ku
pn
o p
otreb
na go
dišn
ja ko
ličina fo
sforn
ih i k
alijevih
gn
ojiv
a un
osi se
od
jedn
om
, a du
šično
se gno
jivo n
e un
osi u
jesen zb
og lak
og isp
iranja, n
ego u
vrijem
e kretan
ja vegetacije te u sam
oj vegetaciji, p
rema p
otreb
i.
23
U sv
ijetu je p
roširen
a up
otreb
a teku
ćih i lak
o to
pljiv
ih g
no
jiva kro
z sustav
navo
dn
javanja “k
ap p
o k
ap”. Na taj b
i se način
i u n
as trebalo
gno
jiti jer su tim
n
ačino
m sva h
raniva b
rzo d
ostu
pn
a biljci te su
i gub
ici najm
anji.
Prim
jena fo
lijarnih
gno
jiva tako
đer je b
rz i efi kasan
način
gno
jidb
e, nap
ose
kad
a treba b
rzo in
terven
irati zbog n
edostatk
a pojed
inih
hran
jivih
elemen
ata.
6.3. Navodnjavanje
Najk
valitetn
ije navo
dn
javan
je stoln
ih k
ultiv
ara gro
žđa jest n
avod
njav
anje
kap
anjem
. Prv
i je pu
t taj način
navo
dn
ajvanja p
rimijen
jen u
Izraelu, n
akon
toga
se brzo
pro
širio u
dru
ge zemlje, n
aročito
u p
od
ručja k
oja im
aju arid
nu
klim
u.
Tak
ođ
er je po
god
an za p
od
ručja u
ko
jima n
edo
staje vod
e za navo
dn
javan
je. Z
apravo, o
vom
meto
do
m šted
i se vod
a jer se min
imaln
im k
oličin
ama p
ostižu
m
aksim
alni u
činci p
ri uzgo
ju p
oljo
priv
redn
ih k
ultu
ra.
Tem
eljno
je načelo
ove m
etod
e da vo
da iz su
stava po
stavljenih
plastičn
ih cijevi
izlazi kro
z po
sebn
e kap
aljke koje su
po
stavljene u
zdu
ž cijevi i kap
anjem
vlaži tlo
uz svaku
biljku
. Vo
da se d
ovo
di d
o svake b
iljke i vlaži se man
ji dio
po
vršine p
a su
gub
ici vod
e malen
i ili ih u
op
će nem
a. Do
davan
je je vod
e kon
tinu
irano
(traje od
0 - 24 sata) ili p
ov
remen
o (u
od
ređen
im in
tervalima). T
o zn
ači da je m
ogu
će o
državati vlažn
ost tla u
aktiv
no
j zon
i ko
rijena svak
e biljk
e u b
lizini v
rijedn
osti
po
ljsko
g vod
no
g kap
aciteta (u o
ptim
alno
m in
tervalu
vlažn
osti tla za u
zgoj
po
ljop
rivred
nih
ku
ltura).
Za razlik
u o
d o
ve meto
de n
avod
njavan
ja, pri d
od
avanju
vod
e svim
ostalim
m
etod
ama vlažn
ost tla zn
atno
više oscilira. Z
bo
g toga se m
ože ko
nstatirati d
a se n
avod
njavan
jem k
apan
jem m
ože n
ajprecizn
ije do
davati vo
da p
otreb
na u
tlu.
Uređ
aj za kap
anje sasto
ji se od
po
gon
sko
g dijela s glavo
m su
stava, fi ltarsko
g u
ređaja, glav
no
g cjevovo
da, lateraln
ih ili razvo
dn
ih cijev
i te kap
aljki.
Pred
no
sti i ned
ostaci n
avod
njavan
ja kap
anjem
Najvažn
ije pred
no
sti:
- Kap
anje je p
riklad
no
za inten
zivn
e ku
lture k
oje m
ogu
po
dn
ijeti ulagan
ja u
sustav k
apan
ja, a takva je k
ultu
ra svakak
o v
ino
va loza.
- Sustav
i kap
anja šted
e energ
iju, treb
aju m
alen tlak
te troše m
alo vo
de i
radn
e snage.
- Uz d
od
avan
je vod
e mo
gu
se do
dav
ati i oto
pljen
a vod
oto
pljiv
a gn
ojiv
a, p
a se uz o
državan
je op
timaln
e vlažno
sti u tlu
istod
ob
no
i efi kasn
o h
rane
biljk
e.
- Zn
atno
se man
je po
goršavaju
fi zikaln
a svojstva tla, a n
eznatn
o se p
ojavlju
je p
oko
rica.
24
- Sustav k
apan
ja auto
matsk
i radi i m
ogu
ća je efi kasn
a ko
ntro
la s po
mo
ću
elektro
nik
e.
- Man
je su m
ogu
ćno
sti razvoja b
olesti i štetn
ika (m
ikro
klim
a man
je p
ogo
du
je bo
lestima, m
anje je isp
iranje zaštitn
ih sred
stava s biljak
a).
- Mo
guće je o
stvariti veliku
točn
ost d
oziran
ja vod
e.
Ned
ostaci su
stava kap
anjem
:- P
ojav
ljuje se začep
ljenje o
tvora n
a kap
aljkam
a zbo
g nak
up
ljanja alg
i, željezn
ih i k
alcijevih
spo
jeva, p
a takve k
apaljk
e mo
ramo
zamijen
iti n
ovim
a.- In
stalacija kap
anja o
težava kretan
je i rad stro
jeva i oso
blja.
- Često
dijelo
ve sustava o
štećuju
glod
avci i nep
ažljivo rad
no
oso
blje.
U m
editeran
sko
j Hrvatsk
oj u
dijelu
vegetacije, u razd
ob
lju razv
itka g
rozd
a o
d o
plo
dn
je do
berb
e, loza o
skud
ijeva vod
om
. Da b
i se do
bilo
kvalitetn
o sto
lno
g
rožđ
e, lijepo
g izgled
a, te zado
voljav
ajuća veličin
a gro
zda i b
ob
ica, mo
ra se in
tervenirati n
avod
njavan
jem. K
oličin
a vod
e i vrijem
e interven
cije ovisit će o
o
bo
rinam
a tijeko
m vegetacije. O
sim k
oličin
e i raspo
reda o
bo
rina, p
om
anjk
anje
vod
e u tlu
najčešće u
zrok
uje stru
ktu
ra tla, što za p
osljed
icu im
a po
remećen
vo
do
zračni režim
u tlu
.N
edo
voljn
e količin
e vlage u tlu
imat će izravn
e po
sljedice n
a kvalitetu gro
žđa.
Meso
bo
bice p
ostaje vo
den
asto u
mjesto
da je m
esnato
i hru
stavo. Č
vrsto
ća i o
bo
jeno
st bo
bice i m
ašak b
ob
ice u to
m slu
čaju p
ostaju
mek
ani i n
eizraženi, a
oku
s i specifi čn
a arom
a bo
bice p
ostaju
neo
dređ
eni. N
avod
njavan
je po
spješu
je o
tpo
rno
st gro
žđa n
a čuvan
je te man
ipu
laciju u
prijevo
zu i trgo
vin
i. Po
stotak
šećera n
ema važn
osti k
ao u
vin
skih
ku
ltivara, ali ipak
utječe i n
a njega.
Prisu
tno
st vod
e u tlu
treba b
iti ujed
načen
a tijeko
m čitave vegetacije d
a u lo
zi n
e do
lazi do
“stresova” zb
og n
jezina p
om
anjk
anja.
Prep
oru
čuje se za v
rijeme čitavo
g bio
lošk
og cik
lusa o
držav
ati 50 - 6
0 %
h
idro
lošk
og k
apaciteta tla.
Po
trebn
e ko
ličine vo
de, s o
bziro
m n
a način
navo
dn
javanja, p
rilično
variraju
i kreću
se od
700 do
1000 m3/h
a pri p
ov
ršinsk
om
navo
dn
javanju
u b
razdu
, a 400 d
o 600 m
3/ha p
ri navo
dn
javanju
kišen
jem. N
ajman
ja je po
trošn
ja vod
e, a n
ajveći su u
činci p
ri navo
dn
javanju
kap
anjem
.Iak
o će se u
prak
si rijetko
do
god
iti takav slu
čaj, du
žni sm
o n
apo
men
uti d
a i p
retjerano
navo
dn
javanje im
a loše p
osljed
ice za kvalitetu
stoln
oga gro
žđa.
Na k
raju m
ožem
o zak
ljučiti d
a je dan
as u n
ašim u
vjetim
a pro
izvod
nje
stoln
oga gro
žđa lim
itirajući čim
ben
ik vo
da.
25
KU
LTIV
AR
I ST
OLN
OG
A G
RO
ŽĐ
A
Prilo
g 1. Card
inal
Prilo
g 2. Mich
ele Palieri
Prilo
g 3. Alp
ho
nse L
avalleeP
rilog 4. M
atilde
26
Prilo
g 5. Victo
riaP
rilog 6. Italia
PE
RS
PE
KT
IVN
I KU
LTIV
AR
I S
TO
LNO
GA
GR
OŽ
ĐA
Prilo
g 7. Black
Magic
Prilo
g 8. Sugrafi ve
27
Prilo
g 9. Red
Flam
eP
rilog 10. Su
graon
e
Prilo
g 11. Do
wn
Seed
less
28
SIM
PT
OM
I NE
DO
ST
AT
AK
A H
RA
NIV
A
NA
ST
OLN
OM
GR
OŽ
ĐU
Prilo
g 12. N
edo
statak d
ušik
a (N)
Prilo
g 13. Ned
ostatak
kalija (K
)
Prilo
g 14. N
edo
statak m
agnezija (M
g)P
rilog 15.
Ned
ostatak
bo
ra (B)
29
Prilo
g 16. Ned
ostatak
man
gana (M
n)
Prilo
g 17. Ned
ostatak
cink
a (Zn
)
Prilo
g 18. Ned
ostatak
željeza (Fe)
30
SIM
PT
OM
I BILJN
IH B
OLE
ST
I
Prilo
g 19. Plam
enjača n
a listu i gro
zdu
Prilo
g 20. Pep
elnica n
a grozd
u
31
Prilo
g 21. Pep
elnica n
a rozg
vi
Prilo
g 22. Crn
a pjegavo
st na ro
zgvi
Prilo
g 23. Siva plijesan
na gro
zdu
32
ŠT
ET
NIC
I ST
OLN
OG
A G
RO
ŽĐ
A
Prilo
g 24. Lep
tiri žuto
g grozd
ova m
oljca
Prilo
g 25. P
epeljasti gro
zdo
v mo
ljac
Prilo
g 26. Lep
tir grozd
ova
savijača
Prilo
g 27. P
rugasta v
ino
va pip
a
33
Prilo
g 28. Štitaste uši n
a trsu
Prilo
g 29. Grin
je na listu
P
rilog 30. C
rveni p
auk
na listu
ŠT
ET
E O
D H
ER
BIC
IDA
Prilo
g 31. Štete od
glifosata
34
UZ
GO
JNI O
BLIC
I
Prilo
g 33. Suvrem
ena so
rtirnica i p
akirn
ica stoln
oga gro
žđa
Prilo
g 32. Stoln
i ku
ltivar M. P
alieri na p
ergoli ten
do
ne
Prilo
g 34. P
akiran
je stoln
oga
grožđ
a
35
6.4. Zaštita vinograda
Za razlik
u o
d v
insk
oga g
rožđ
a, gdje se m
ože to
lerirati man
ja šteta, stoln
o
grožđ
e mo
ra biti p
otp
un
o zd
ravo i b
esprijek
orn
a izgleda.
Bo
lesti
S najvećo
m p
ažnjo
m treb
a pro
vod
iti zaštitu o
d p
lamen
jače (pero
no
spo
re) i p
epeln
ice (oid
ium
a) te u o
sjetljivih
ku
ltivara zaštitu
od
crne p
jegavosti
(fom
op
sisa) i sive plijesn
i (bo
tritisa).
Zaštita v
ino
grad
a po
činje p
rskan
jem p
rotiv crn
e pjegavo
sti (prilo
g 22.).
Pro
vod
i se nep
osred
no
pred
kretan
je vegetacije bak
renim
prip
ravcima, a
nastavlja se p
roljetn
im p
rskan
jem. P
rvo se o
bavlja k
ad su
izbo
ji du
gi oko
2 cm,
a dru
go k
ad su
izbo
ji du
gi o
ko
10 cm i to
prip
ravcima n
a bazi ak
tivn
ih tvari:
pro
pin
eba, m
anko
zeba i fo
lpeta.
Pro
tiv pero
no
spo
re (prilo
g 19.), prateći p
rogn
ozu
zaštite bilja, p
rskan
ja se izvo
de n
ajprije o
rgansk
im sred
stvim
a na o
sno
vi p
rop
ineb
a, man
kozeb
a, folp
eta, cap
tana i d
r. Pred
cvatn
ju i n
ako
n cv
atnje p
rska se sistem
ičnim
fun
gicid
ima
na o
sno
vi m
etalaksila, b
enalak
sila, ok
sadik
sila i fosetila ili stro
bilu
rinim
a (azo
ksitro
bin
, trifl u
ok
sistrob
in)
te n
a k
raju
od
govaraju
ćim
bak
renim
fu
ngicid
ima.
Zaštita o
d p
epeln
ice (prilo
zi 20. i 21.) mo
ra biti o
sob
ito u
činko
vita. U
z svako
tretiran
je pro
tiv pero
no
spo
re istov
remen
o o
bav
ljamo
i zaštitu o
d p
epeln
ice o
dgo
varajućim
sredstv
ima p
rotiv te b
olesti. N
a po
četku
vegetacije uz o
rgansk
a sred
stva treba rab
iti mo
čive sum
po
re, a uz sistem
ična sred
stva od
govaraju
će sistem
ike p
repo
ručen
e pro
tiv pep
elnice i n
a kraju
prip
ravk
e strob
ilurin
a i m
očive su
mp
ore.
Po
vrem
eno
se, oso
bito
ako
nem
a veće op
asno
sti od
pero
no
spo
re, mo
že ko
ristiti sum
po
r u p
rahu
.
Stoln
e ku
ltivare ko
ji su o
sjetljivi n
a sivu
plijesan
(prilo
g 23.) treba p
rskati
od
govaraju
ćim
bo
triticidim
a n
a o
sno
vi
fl ud
iok
son
ila, p
irimetan
ila i
dr.
nep
osred
no
prije d
ozrijevan
ja grožđ
a.
Sva prsk
anja treb
a izvesti kvalitetn
o i p
ravovrem
eno
najb
oljim
fun
gicidim
a p
azeći na k
arence (v
rijeme k
oje m
ora p
roteći o
d zad
njeg p
rskan
ja do
berb
e).
Štetnici
Iako
vin
ov
u lo
zu m
ogu
nap
asti bro
jni štetn
ici (grozd
ov sav
ijač, vin
ove p
ipe,
cigaraš, štitaste uši, o
se, grinje, crven
i pau
k, p
tice i dr.), n
ajop
asniji n
a stoln
om
gro
žđu
jesu gro
zdo
vi m
oljci.
Gro
zdo
vi mo
ljci (prilo
zi 24. i 25.) mo
gu u
činiti velike štete, sto
ga je pro
tiv tih
36
štetnik
a po
trebn
a redo
vita zaštita o
dgo
varajućim
insekticid
ima. A
ko
ne p
osto
ji p
rogn
ozn
a služb
a, prvo
prsk
anje p
rotiv m
oljca o
bavlja se p
red cvatn
ju, d
rugo
45 d
ana k
asnije, a treće p
rema p
otreb
i desetak
dan
a kasn
ije. U tim
tretiranjim
a p
otreb
no
je do
bro
po
prsk
ati zon
u gro
žđa, a o
bavlja se in
sekticid
ima n
a osn
ovi
diazin
on
a, klo
rpirifo
s-metila i d
r. Prsk
anja p
rotiv m
oljaca m
ogu
se izvod
iti sam
ostaln
o ili u
ko
mb
inaciji sa zaštito
m o
d p
eron
osp
ore i p
epeln
ice.
Izbo
rom
od
govaraju
ćih k
ultiv
ara i po
dlo
ga (rastresito i m
anje zb
ijeno
gro
žđe) te ag
roteh
ničk
im m
jerama (o
dstran
jivanje listo
va s g
rozd
ova) m
ogu
se zn
atno
sman
jiti štete od
mo
ljaca i grozd
ova sav
ijača.
Gro
zdo
v savijač (prilo
g 26.) samo
u p
ojed
inim
god
ima m
ože izazvati zn
atnije
štete. Gu
sjenice p
rezime n
a čok
otu
i već ih u
fazi bu
bren
ja pu
po
va izg
rizaju;
kasn
ije izgrizaju p
eteljke m
ladih
listova i izb
oje. M
ogu
se suzb
ijati prije k
retanja
vegetacije uljan
im o
rgano
fosfo
rnim
insek
ticidim
a ili u vegetaciji in
sekticid
ima
ko
ji su n
aveden
i za suzb
ijanje gro
zdo
vih
mo
ljaca.
Vin
ove p
ipe (p
rilog 27.) p
roširen
e su n
a čitavom
ob
lanom
po
dru
čju H
rvatske, štete rad
e u p
roljeće izgrizan
jem p
up
ova.
Cigarš je tak
ođ
er pip
a sjane zelen
e, plave ili b
akren
aste bo
je; izgriza pu
po
ve i listo
ve. U sv
ibn
ju žen
ka sav
ija list po
pu
t cigare un
utar k
ojeg o
dlaže jaja. A
ko
se p
o trsu
nađ
u jed
an d
o d
va savin
uta lista, su
zbijan
je nije p
otreb
no.
Na lo
zi mo
žemo
naći b
reskvin
u, šljiv
inu
i lozin
u štitastu
uš (p
rilog 28.), n
o
u v
ino
gradim
a se nalaze i n
jiho
vi p
rirod
ni n
eprijatelji k
oji u
tječu n
a sman
jenje
bro
ja tih štetn
ika.
Glav
ne štete g
rinje (p
rilog 2
9.) rad
e u p
očetk
u vegetacije, k
ad n
astup
i p
roh
ladn
o v
rijeme, sisan
jem n
a mlad
im listo
vim
a. Pri jak
om
nap
adu
grin
ja p
otreb
no
ih je su
zbijati ak
aricidim
a.
Crven
i se pau
k (p
rilog 30.) javlja u
većem b
roju
u vin
ograd
ima ko
ji su o
biln
o
gn
ojen
i du
šičnim
gn
ojiv
ima i in
tenziv
no
prsk
ani fu
ngicid
ima i in
sekticid
ima
ko
ji po
tiču n
jegov razvo
j te pri p
ovo
ljnim
klim
atskim
prilik
ama. Su
zbijan
je se p
rovo
di ak
o se crven
i pau
k p
renam
no
ži. Stoga je p
otreb
no
preg
ledav
ati v
ino
grad
tijeko
m zim
e na p
risutn
ost jaja crven
og p
auk
a i tijeko
m ljeta n
a p
risutn
ost sv
ih razvo
jnih
stadija p
auk
a. Ak
o se p
regled
om
utv
rdi jak
nap
ad,
crveni se p
auk
suzb
ija akaricid
ima.
Zaštita o
d k
oro
va
Zb
og sp
ecifi čnih
klim
atskih
prilik
a u n
ašem P
rimorju
, potp
un
o ili d
jelom
ično
zatravljivan
je vino
grada n
e daje zad
ovo
ljavajuće rezu
ltate pa je ko
rove p
otreb
no
p
ravovrem
eno
un
ištavati meh
aničk
i ili kem
ijski o
dn
osn
o k
om
bin
irano.
Češćo
m
ob
rado
m
međ
ured
na
po
vršin
a u
v
ino
grad
u
mo
že se
sasvim
37
kvalitetn
o o
držav
ati bez k
oro
va, ali p
rob
lem su
ko
rov
i un
utar red
a ko
ji se u
ništavaju
mo
tiko
m, k
ošn
jom
ili kem
ijskim
sredstv
ima - h
erbicid
ima. B
ud
ući
da je fi zičk
a radn
a snaga jak
o sk
up
a, a ko
šnjo
m se b
rzo p
rošire i p
revlad
aju
otp
orn
i ko
rovi, p
redn
ost valja d
ati herb
icidim
a.
Iako
se ko
rovi u
nu
tar reda m
ogu
suzb
iti nek
im h
erbicid
ima k
oji sp
rečavaju
nican
je koro
va (prip
ravci na o
sno
vi dik
lob
enila i o
ksifl o
urfen
a i dr.), n
ajpo
voljn
ijim
su se p
okazali n
eselektivni h
erbicid
i na o
sno
vi aktivnih
tvari glifosata i su
lfosata,
ko
ji ulaze u
biljk
u p
utem
zelenih
org
ana, te k
on
taktn
i herb
icid n
a osn
ov
i glu
fosin
ata.
Prsk
anje k
oro
va un
utar red
ova p
ripravcim
a na o
sno
vi glifo
sata ili sulfo
sata p
rovo
di se d
va pu
ta u sezo
ni, p
rvi p
ut u
ožu
jku
, a dru
gi pu
t u sv
ibn
ju, o
visn
o
o p
orastu
ko
rova. O
vi h
erbicid
i mo
gu n
aprav
iti štete (prilo
g 31.) pa p
rskan
je treb
a izvesti po
mirn
om
vremen
u, p
rskalicam
a nisko
g pritisk
a, pazeći d
a kap
ljice p
ripravk
a ne p
adn
u n
a zelene o
rgane lo
ze.
Ak
o se k
asnije tijek
om
ljeta po
jave no
vi k
oro
vi, za n
jiho
vo u
ništav
anje
prep
oru
čujem
o h
erbicid
na o
sno
vi g
lufo
sinata, k
oji, za razlik
u o
d o
stalih
herb
icida, n
e mo
že znatn
ije oštetiti v
ino
vu
lozu
.
7. RE
ZID
BA
I UZ
GO
JNI O
BLIC
I
7.1. Rezidba
Rezid
bo
m v
ino
ve loze regu
lira se rast, rod
no
st i kvaliteta p
rirod
a te od
ržava o
blik
uzgo
ja. Ni jed
na d
rvenasta k
ultu
ra ne p
od
no
si tako
jaku
rezidb
u k
ao
vino
va loza. G
od
išnje se rezid
bo
m o
dstran
juje i d
o 90 %
jedn
ogo
dišn
jeg prirasta
mlad
ica. Na taj se n
ačin u
tječe na p
rirod
an rast lo
ze, ko
ja je u stvarn
osti b
iljka
pen
jačica. Zato
se rezidb
a mo
ra ob
avljati sv
ake go
din
e da b
i zadržala željen
i o
blik
i dala o
ptim
alni p
rirod
.
Lo
za se mo
že rezati tijeko
m m
irovan
ja vegetacije. Rezid
ba k
oja se o
bav
lja tijeko
m m
irovan
ja zove se rezid
ba u
zrelo ili o
sno
vna o
dn
osn
o zim
ska rezid
ba, a
rezidb
a ko
ja se ob
avlja tijeko
m vegetacije zo
ve se rez u zelen
o ili ljetn
a od
no
sno
zelen
a rezidb
a.
Rezid
ba u
zrelo
Rez u
zrelo jest p
rikraćiv
anje jed
no
god
išnje ro
zgve n
a od
ređen
u d
uljin
u,
to jest n
a od
ređen
i bro
j pu
po
va. Prem
a bro
ju o
stavljenih
pu
po
va razliku
ju se
sljedeći elem
enti rezid
be:
38
kratk
i reznik
1 - 3 pu
pa
du
gi reznik
(ko
nd
ir) 4 - 6 pu
po
va
kratk
i i sredn
je du
gi lucan
j 6 - 12 pu
po
va
du
gi lucan
j više o
d 12 p
up
ova
Prem
a fun
kciji p
ojed
ini elem
enti rezid
be d
ijele se na ro
dn
o d
rvo, prigo
jno
i p
ričuvn
o (rezerv
no
) drvo. L
ucn
jevi i d
ugi rezn
ici zovu
se još i d
ugo
rod
no
drvo
i slu
že uglav
no
m sam
o za ro
dn
ost, a u
idu
ćoj se go
din
i po
tpu
no
od
režu.
Kratk
i reznici sm
ješteni su
uvijek
ispo
d ro
dn
og d
rva, a mo
gu b
iti prigo
jni,
ako slu
že po
najviše zato
da se iz n
jih razviju
jake mlad
ice, koje se u
idu
ćoj go
din
i k
oriste za rez, i p
ričuv
ni ili rezerv
ni, ak
o slu
že za zamjen
u p
ojed
inih
dijelo
va trsa ili za p
om
lađivan
je.
Prem
a bro
ju o
stavljenih
pu
po
va, od
no
sno
du
žini ro
zgve razlik
ujem
o:
- kratk
u rezid
bu
, kad
a se ostavljaju
samo
reznici,
- du
gu rezid
bu
, kad
a se reže na lu
cnjeve i
- mješo
vitu
rezidb
u, k
ada se o
stavljaju i rezn
ici i lucn
jevi.
Osn
ovn
a načela rezid
be v
ino
ve loze
Samo
se prav
ilno
m rezid
bo
m m
ogu
po
stići redo
viti i zad
ovo
ljavaju
ći p
rirod
i.
Ro
dn
e su o
ne m
ladice v
ino
ve loze k
oje su
se razvile iz zim
skih
pu
po
va
jedn
ogo
dišn
je rozg
ve, a ta je smješten
a na d
vogo
dišn
joj ro
zgv
i. To
fi ziolo
ško
svo
jstvo ro
dn
osti v
ino
ve loze p
redstavlja u
jedn
o i p
ravilo
rezidb
e.
Ro
dn
ost p
up
ova n
a jedn
ogo
dišn
joj ro
dn
oj ro
zgvi n
ije jedn
oličn
a. Pu
po
vi n
a o
sno
vi i v
rhu
rozg
ve slabije su
razvijen
i i man
je rod
ni ili n
erod
ni, a p
up
ovi n
a sred
njem
dijelu
rozg
ve razvijen
iji su i ro
dn
iji.
Razlik
e izmeđ
u p
ojed
inih
ku
ltivara u
rod
no
sti pu
po
va n
a osn
ov
i rozg
ve, u
z još n
eke d
ruge čim
ben
ike, o
dređ
uju
i du
žinu
rezidb
e rod
no
g drv
a pa
razliku
jemo
:
a) Ku
ltivare u k
ojih
su ro
dn
i pu
po
vi n
a osn
ovi - režu
se ob
ično
kratk
o. T
o
su n
pr. C
ardin
al crveni i A
lph
on
se Lavalle.
b) K
ultivari u
ko
jih ro
dn
i pu
po
vi p
očn
u 3 - 5 n
od
ija od
osn
ove - režu
se na
du
ge reznik
e ili lucn
jeve, np
r. Afu
s-ali i Italia bijela.
Što se m
anji b
roj p
up
ova o
stavlja n
a čok
otu
, razviju
se jače i bu
jnije
mlad
ice.
Mlad
ice ko
je rastu u
sprav
no
bu
jnije su
, ali man
je su ro
dn
e, a savijen
e su
mlad
ice slabije b
ujn
osti i veće ro
dn
osti.
Ku
ltivari s velikim
grozd
ovim
a režu se o
bičn
o n
a kratko
i sredn
je du
go ro
dn
o
39
drvo
; ku
ltivari s malim
grozd
ovim
a režu se većin
om
na d
ugo
rod
no
drvo.
Ku
ltivari bu
jne vegetacije režu
se na d
ugo
rod
no
drvo, slab
o b
ujn
i ku
ltivari režu
se kratk
o.
Na starim
ili oslab
ljelim trso
vim
a mo
ra se prim
ijeniti k
ratka rezid
ba.
Ek
olo
ški u
vjeti u
tječu n
a du
žinu
i način
rezidb
e: u su
šnim
krajev
ima i n
a m
ršavim
tlima m
ora se rezati k
raće, na p
lod
nim
svježim
tlima p
rimjen
juje se
du
ža rezidb
a.
Pri o
dređ
ivan
ju n
ačina reza jed
ini k
riterij ne sm
ije biti veličin
a priro
da,
nego
tako
đer k
valiteta i čuvan
je pro
izvod
ne sp
oso
bn
osti trsa za id
uće go
din
e. Isp
ravn
o je n
astojati d
a se rezidb
om
po
stižu p
ribližn
o jed
nak
i priro
di sv
ake
god
ine.
Rezid
ba, ro
dn
ost i razv
ijeno
st vegetacije trsa u p
rošlo
j god
ini o
mo
gu
ćuju
p
ravilan
izbo
r način
a rezidb
e u id
ućo
j god
ini.
Vrijem
e rezidb
e
Rezid
ba v
ino
ve loze m
ože se o
bav
ljati od
pad
a lišća do
po
četka k
retanja
vegetacije, tj. u razd
ob
lju m
irovan
ja. To
, međ
utim
, ne zn
ači da je čitavo
to
razdo
blje (stu
den
i - travanj) o
ptim
alno
za ob
avljanje rezid
be.
Utv
rđen
o je, n
aime, d
a vrlo
rana rezid
ba, tj. rezid
ba izved
ena n
epo
sredn
o
po
slije op
adan
ja lišća, kao
i vrlo
kasn
a rezidb
a, izveden
a up
ravo p
rije po
četka
kretan
ja vegetacije, ima za p
osljed
icu k
asnije tjeran
je pu
po
va u
pro
ljeće. O
tom
e treba vo
diti raču
na, o
sob
ito ak
o su
vin
ograd
i u d
epresijam
a, gdje p
osto
ji m
ogu
ćno
st po
jave pro
ljetnih
mrazo
va, p
a se kasn
ijom
rezidb
om
mo
že na to
u
tjecati. Zn
ači da je k
asna rezid
ba jed
na o
d m
jera ob
rane o
d k
asnih
pro
ljetnih
m
razova, ali k
asna rezid
ba m
ože n
egativn
o u
tjecati na k
on
diciju
vin
ograd
a.
Treb
a naglasiti d
a i rana i v
rlo k
asna rezid
ba u
vjetu
ju, u
z kasn
ije kretan
je vegetacije, i k
asniju
zriob
u g
rožđ
a, slabiji p
orast m
ladica i p
ojav
u o
sipan
ja gro
zdo
va tijeko
m cvatn
je.
U n
ašim p
riob
alnim
po
dru
čjima, gd
je se uglav
no
m p
roizvo
di sto
lno
grožđ
e, rezid
bu
je najb
olje o
bav
iti krajem
pro
sinca, tijek
om
siječnja ili u
prvo
j po
lovici
veljače (osim
u d
epresijam
a), jer to v
rijeme p
otp
un
og m
irovan
ja, prem
a p
roved
enim
istraživanjim
a, najp
ovo
ljnije u
tječe na k
valitetu i k
oličin
u p
rirod
a sto
lnih
ku
ltivara.
Rez u
zeleno
(zelena rezid
ba)
Am
pelo
tehn
ički zah
vati k
oji se izvo
de n
a zelenim
dijelo
vim
a vin
ove lo
ze: m
ladicam
a, zapercim
a, lišću i zelen
im gro
zdo
vima, n
azivaju se zelen
om
rezidb
om
ili rezo
m u
zeleno. U
te zahvate p
ripad
aju: p
lijevljenje su
višnih
mlad
ica, skid
anje
40
zaperak
a, pin
ciranje ro
dn
ih m
ladica, p
rsteno
vanje, p
rorjeđ
ivanje i p
rikraćivan
je (p
inciran
je) grozd
ova, sk
idan
je lišća i vršik
anje (zalam
anje) m
ladica.
Plijev
ljenje je o
dstran
jivan
je suv
išnih
mlad
ica ko
je su se razv
ile iz starog
drv
a ili iz rod
nih
i prigo
jnih
dijelo
va trsa, a m
ogu
imati n
epo
voljan
utjecaj
na razvo
j rod
nih
mlad
ica, uk
up
an razvo
j trsa, a time i n
a priro
d i k
akvo
ću
grožđ
a. Plijevljen
jem, d
akle, u
klan
jamo
sve mlad
ice ko
je istjeraju iz staro
g drva
i nero
dn
e mlad
ice ko
je su se razv
ile na ro
dn
im elem
entim
a trsa. Ako
je rod
no
st m
ladica p
retjerana, p
repo
ručljivo
je uk
lon
iti i dio
rod
nih
mlad
ica, da se d
ob
ije što
bo
lja kvaliteta g
rožđ
a. Ak
o iz jed
no
g pu
pa p
otjeraju
dv
ije mlad
ice, što se
često d
ogađ
a u b
ujn
ih sto
lnih
ku
ltivara, jedn
u treb
a od
straniti, d
a bi se d
ob
ila što
bo
lja kvaliteta p
roizvo
da.
Ovo
m se rad
njo
m stv
araju p
ovo
ljni u
vjeti ish
rane i razv
itka o
stavljen
ih
mlad
ica ko
je do
no
se rod
u tek
ućo
j god
ini i o
nih
mlad
ica ko
je će po
služiti
kao
elemen
ti reza u id
ućo
j god
ini. P
lijevljenje treb
a ob
aviti što
ranije, k
ada su
mlad
ice do
15 cm, jer su
tada k
rhke, p
a se lako
skid
aju. O
vo je o
sjetljiv i stručan
po
sao i m
ora ga o
bavljati o
naj tk
o p
ozn
a načela rezid
be, a o
sob
ito je to
važno
u p
rvih
nek
olik
o go
din
a, do
k traje fo
rmiran
je uzgo
jno
g ob
lika.
Skid
anje (zalam
anje) zap
eraka o
bvezatn
a je mjera u
uzgo
ju sto
lno
ga grožđ
a.
Najv
ažnije je zap
erke u
klo
niti u
po
dru
čju cv
atova, d
akle s d
on
jih k
oljen
aca
na m
ladici, tak
o d
a uv
jeti cvatn
je i op
lod
nje b
ud
u što
po
voljn
iji. Zap
erke je
po
željno
prik
ratiti na jed
an p
up
da se n
e ošteti zim
ski p
up
ili njego
vo tjeran
je u
istoj go
din
i. Skid
anje zap
eraka n
a mlad
icama izn
ad zo
ne gro
žđa n
ije po
trebn
o,
jer to traži p
un
o rad
ne sn
age pa s go
spo
darsk
oga gled
išta nije o
pravd
ano.
Pin
ciranje (p
rikraćiv
anje) ro
dn
ih m
ladica o
bav
lja se nek
olik
o d
ana p
rije
cvatn
je, i to tak
o d
a se vrh
ov
i mlad
ica prik
rate. Tim
e se bu
jan rast m
ladica
prek
ine za 8 d
o 10 d
ana, a asim
ilati se iz lista usm
jeravaju
prem
a cvato
vim
a.
Tim
e se po
bo
ljšavaju u
vjeti o
plo
dn
je, što je vrlo
važno
za stoln
e kultivare sk
lon
e
osip
anju
, kao
što su
np
r. Card
inal crven
i i Alp
ho
nse L
avallee. Ovo
m se m
jerom
priro
di m
ogu
po
većati i do
20 %, ak
o se o
bav
i na v
rijeme. P
inciran
je se ob
avlja
najm
anje n
a pet listo
va iznad
gorn
jega gro
zda n
a mlad
ici, jer je utv
rđen
o d
a
pin
ciranje n
a 1 do
2 lista (oštro
pin
ciranje) n
e daje o
čekivan
e rezultate.
U ku
ltivara koji n
isu sk
lon
i osip
anju
(Matild
a, Italia bijela) p
inciran
je se mo
že
ob
aviti i d
vad
esetak d
ana p
oslije cv
atnje, čim
e se po
stiže po
većanje b
ob
ica i
bo
lje do
zrijevanje gro
žđa. U
činci tak
o k
asno
g pin
ciranja ip
ak su
znatn
o slab
iji
nego
pin
ciranja p
rije cvatnje.
Prsten
ovan
je je od
stranjivan
je dijela ko
re pri o
sno
vi rod
ne m
ladice (ro
zgve) u
ob
liku p
rstena. Širin
a je prsten
a 2 - 5 mm
, što o
visi o u
vjetim
a klim
e. U su
šnijim
41
po
dru
čjima širin
a prsten
a bit će m
anja rad
i sigurn
ijeg i bržeg zacjeljivan
ja rana.
Prsten
ovan
je se izvod
i po
sebn
im šk
arama za tu
nam
jenu
.
Važn
o je n
apo
men
uti d
a se ova am
pelo
tehn
ička m
jera izvod
i isklju
čivo n
a
rod
nim
reznicim
a (ko
nd
irima) i lu
cnjev
ima, a n
ikad
a na p
rigojn
im rezn
icima,
ko
ji će po
služiti k
ao ro
dn
o d
rvo u
idu
ćoj vegetaciji.
Mn
oga isp
itivan
ja po
tvrd
ila su d
a se ovo
m o
peracijo
m p
ostiže p
ovećan
je
ob
ujm
a bo
bice i d
o 20 %
, po
većanje sad
ržaja šećera u gro
žđu
te da se u
brzava
vrijem
e do
zrijevan
ja. Red
ov
itim p
rsteno
van
jem trs se p
rilično
iscrplju
je, pa
se ne p
repo
ruču
je na jed
no
m trsu
nap
raviti v
iše od
tri prsten
a, što o
pet o
visi
o b
ujn
osti i o
stalim p
roizvo
dn
im u
vjetim
a u n
asadu
. Njim
e se, dak
le, po
stiže
kru
pn
oća i ljep
ši izgled g
rožđ
a, ali treba p
aziti da se n
a mlad
ici ostav
i tolik
o
grozd
ova k
olik
o d
op
ušta sn
aga trsa.
Pro
rjeđiv
anje g
rozd
ova red
ov
ita je amp
eloteh
ničk
a mjera u
pro
izvod
nji
stoln
oga g
rožđ
a. U jak
o ro
dn
ih k
ultiv
ara skid
aju se g
rozd
ov
i (pro
rjeđu
ju)
radi rasterećen
ja trsa od
preo
bilo
g rod
a. Tim
se zahvato
m p
ovećava k
rup
no
ća
ostav
ljenih
gro
zdo
va i b
ob
ica, po
stiže se ljepši izg
led g
rozd
a i po
tpu
nije
do
zrijevan
je. Pro
rjeđiv
anjem
uk
lanjam
o slab
o razv
ijene g
rozd
ove, sitn
ije
gro
zdo
ve i on
e gro
zdo
ve ko
ji se nalaze u
veliko
j zeleno
j masi, jer n
eće dati
zado
voljavaju
ću kvalitetu
. Ako
je grozd
ova p
reviše pro
rjeđu
ju se d
ob
ro razvijen
i
grozd
ovi. T
aj se zahvat rad
i škaram
a, a ne trga se ru
ko
m.
Prik
raćivan
je (p
inciran
je) g
rozd
ova
ob
avlja
se u
k
ultiv
ara k
oji
imaju
pro
du
ljenu
os p
eteljke, a in
ače su sk
lon
i osip
anju
radi velik
e bu
jno
sti (Card
inal
crveni i A
lph
on
se Lavallee). A
ko
se ta radn
ja ne o
bavlja, gro
žđe će zb
og lo
šeg
izgleda im
ati znatn
o n
ižu tržn
u v
rijedn
ost. Isp
itivan
ja pro
veden
a za ku
ltivar
Card
inal crven
i po
kazala su
da se p
rikraćivan
jem gro
zdo
va do
biva n
ešto m
anji
priro
d p
o 1 h
a u o
dn
osu
na n
eprik
raćivanje gro
zdo
va, ali do
biva se zn
atno
bo
lja
kru
pn
oća b
ob
ica, ob
ojen
ost i izgled
grozd
a, a time i veća tržn
a vrijed
no
st.
Skid
anje (p
rorjeđ
ivan
je) lišća ob
avlja se u
kasn
oj fazi razv
itka g
rožđ
a,
tj. u šari ili n
ešto k
asnije. P
rorjeđ
ivan
jem lišća p
ostiže se b
olja p
rozračn
ost
i osv
jetljeno
st gro
žđa. O
no
po
staje izložen
ije sun
čano
m sv
jetlu, a tim
e se
po
stiže bo
lja ob
ojen
ost, ran
ije do
zrijevanje i d
jelotvo
rnija p
rirod
na zaštita o
d
sive plijesn
i. Skid
anje lišća m
ora se o
bav
iti tako
da se vo
di raču
na o
op
timaln
oj
lisno
j po
vršin
i na trsu
, da se n
e naru
ši ravn
oteža izm
eđu
ko
ličine lišća i u
rod
a
grožđ
a. Skid
a se ob
ično
3 do
5 starijih listo
va vod
eći račun
a da se o
stavlja lišće
s južn
e strane i d
a grožđ
e nije izlo
ženo
naglo
m u
daru
sun
čanih
zraka, što
mo
že
izazvati op
eko
tine n
a bo
bicam
a. Ta je m
jera svakak
o p
otreb
na u
pro
izvod
nji
stoln
oga gro
žđa, o
sob
ito tam
o gd
je klim
atski u
vjeti n
isu id
ealni.
42
Vršik
anje (zalam
anje) m
ladica jest sk
idan
je vrh
ova m
ladica p
red k
raj faze
rasta (po
lovica k
olo
voza). T
a je mjera k
orisn
a i po
trebn
a, jer prevelik
e mlad
ice
smetaju
no
rmaln
om
ob
avljan
ju p
oslo
va. O
ne često
prek
lapaju
zon
u g
rožđ
a i
zasjenju
ju ga p
a je do
zrijevanje sp
orije i veća je m
ogu
ćno
st po
jave sive plijesn
i.
Treb
a paziti d
a na m
ladici o
stane d
ovo
ljno
lišća, ko
je će om
ogu
ćiti no
rmaln
u
zriob
u g
rožđ
a. Na m
ladici n
e smije o
stati man
je od
petn
aestak listo
va, jer su
priro
di sto
lno
ga gro
žđa veći p
a je po
trebn
a i veća lisna m
asa. Vršik
anje se n
a
malim
po
vršin
ama izvo
di šk
arama, n
ožem
ili srpo
m, a n
a većim p
lantažam
a
strojem
, ko
ji se već du
lji niz go
din
a prim
jenju
je u sv
ijetu i u
nas.
Rezim
irajući sve o
ve amp
eloteh
ničk
e mjere k
oje se jed
nim
imen
om
zov
u
“zelena rezid
ba” m
ože se zak
ljučiti sljed
eće:
- mjere zelen
e rezidb
e više ili m
anje p
ozitiv
no
utječu
na k
valitetu
i kvan
titetu sto
lno
ga grožđ
a, njego
v izgled, ljep
otu
, veličinu
grozd
a i bo
bica,
ob
ojen
ost i d
rugo
;
- ove m
jere treba p
rovo
diti u
op
timaln
im ro
ko
vim
a, jer se samo
tako
mo
gu
do
biti zad
ovo
ljavajući rezu
ltati;
- svrh
a je svih
tih zah
vata do
biti p
roizvo
d v
isoke k
valitete.
7.2. Uzgojni oblici
Prav
ilan
izbo
r u
zgojn
og
ob
lika
od
k
ljučn
e je
važn
osti
u
suv
remen
oj
pro
izvod
nji sto
lno
ga grožđ
a. O to
m izb
oru
ovisi k
valiteta i kvan
titeta priro
da,
a time i ren
tabiln
ost p
roizvo
dn
je.
Uzgo
jni o
blik
mo
ra:
- od
govarati ek
olo
škim
uv
jetima u
ko
jima se p
rimjen
juje;
- od
govarati svo
jstvim
a uzgajan
ih k
ultivara i lo
znih
po
dlo
ga;
- om
ogu
ćiti po
tpu
nu
prim
jenu
meh
anizacije u
vin
ograd
u;
- om
ogu
ćiti po
stizanje o
ptim
alnih
priro
da i k
valitetu p
roizvo
da;
- od
govarati n
ačinu
reza;
- om
ogu
ćiti po
stizanje n
ajbo
ljih ek
on
om
skih
učin
aka u
z snižen
je trošk
ova
pro
izvod
nje.
S ob
zirom
na k
om
plek
sno
st ove p
rob
lematik
e, treba p
ažljivo razm
otriti sve
čimb
enik
e o k
ojim
a ov
isi izbo
r uzgo
jno
g ob
lika, a to
su: k
lima, tlo
, ku
ltivar i
lozn
a po
dlo
ga.
Klim
a igra važnu
ulo
gu u
izbo
ru u
zgojn
og o
blik
a. Po
dru
čja s top
lom
klim
om
i m
anjo
m k
oličin
om
ob
orin
a najp
riklad
nija su
za uzgo
j stoln
oga gro
žđa.
Isku
stva iz zad
arske reg
ije, ko
ja je središte p
roizvo
dn
je stoln
oga g
rožđ
a u
Hrv
atsko
j, po
kazu
ju d
a treba d
ati pred
no
st otvo
renim
uzgo
jnim
ob
licima
43
s većom
mo
gu
ćno
šću p
rozračiv
anja i o
sun
čano
sti. Treb
a, dak
le, izbjegav
ati zatvo
rene u
zgojn
e ob
like k
oji o
mo
guću
ju veći razv
itak gljiv
ičnih
bo
lesti i na
ko
jima k
asni d
ozrijevan
je grožđ
a.
S dru
ge pak
strane, u
južn
oj Italiji, n
ajvećem p
roizvo
đaču
stoln
oga g
rožđ
a n
a svijetu
, prim
jenju
ju se zatvo
reni u
zgojn
i ob
lici velike ek
span
zije (pergo
la ten
do
ne).
Vjetar tak
ođ
er mo
že utjecati n
a izbo
r uzgo
jno
g ob
lika. Jak
i vjetro
vi za
vrijem
e vegetacije nisu
po
željni u
uzgo
ju sto
lno
ga gro
žđa, p
a će se i uzgo
jni
ob
lici morati to
me p
rilagod
iti (kord
on
ski u
zgoji s većim
bro
jem žica n
a armatu
ri s o
ko
mitim
smjero
m n
a ud
are vjetra).
Tlo
tako
đer u
tječe na izb
or u
zgojn
og o
blik
a. Za u
zgoj sto
lno
ga gro
žđa
najp
ogo
dn
ija su d
ub
ok
a tla, op
skrb
ljena o
dgo
varaju
ćim k
oličin
ama h
raniv
a, n
eutraln
e reakcije, u
z mo
gu
ćno
st navo
dn
javan
ja. Tak
va tla o
mo
gu
ćuju
izbo
r u
zgojn
og o
blik
a s veliko
m ek
span
zijom
trsa.
Ku
ltivar v
ino
ve loze im
a utjecaja n
a uzgo
jni o
blik
s ob
zirom
na b
ujn
ost.
Po
znavan
je bio
lošk
ih k
arakteristik
a bitn
o je u
od
abiru
uzgo
jnih
ob
lika. T
ako
n
pr. k
ultivari izn
imn
e bu
jno
sti, kao
što su
Card
inal crven
i i Alp
ho
nse L
avallee, traže v
isoke u
zgojn
e ob
like, a k
raljica vin
ograd
a, ku
ltivar slabe b
ujn
osti, m
ože
se uzgajati n
a nižim
uzgo
jnim
ob
licima.
Lo
zna p
od
loga, sličn
o k
ao i k
ultivar, u
tječe na izb
or su
stava uzgo
ja. Bu
jna
i snažn
a po
dlo
ga prik
ladn
a je za više u
zgoje i razv
ijenije o
blik
e (križan
ci B
erland
ieri x R
up
estris), a slabo
bu
jne p
od
loge o
mo
gu
ćuju
prim
jenu
samo
n
iskih
ili sredn
je viso
kih
uzgo
ja (Rip
aria i križan
ci Berlan
dieri x R
iparia). M
ože
se zaklju
čiti da su
za uzgo
j stoln
oga g
rožđ
a najp
riklad
nije p
od
loge iz g
rup
e B
erland
ieri x Ru
pestris.
Izbo
r uzgo
jno
g ob
lika
U v
ino
gradarsk
oj p
raksi p
osto
ji više u
zgojn
ih o
blik
a. Svrstavam
o ih
prem
a d
va osn
ovn
a mjerila:
1. visin
i stabla (d
ebla),
2. razvijen
osti u
zgoja i o
pterećen
ju trsa.
Prem
a visin
i stabla razlik
ujem
o:
- nisk
e uzgo
je (visin
a stabla d
o 40 cm
),
- sredn
je (visin
a od
40 do
120 cm),
- po
višen
e (120 do
160 cm) i
- viso
ke u
zgoje (v
isina d
ebla veća o
d 160 cm
).
U p
roizvo
dn
ji stoln
oga gro
žđa k
oriste se sred
nji, p
ovišen
i (najv
iše) i viso
ki
uzgo
jni o
blici. N
iski u
zgoj n
e do
lazi u o
bzir jer v
isina ro
dn
ih elem
enata n
a k
ojim
a se nalazi g
rožđ
e mo
ra biti d
ovo
ljno
ud
aljena o
d tla d
a se bo
bice i
grozd
ovi n
e bi o
nečistili česticam
a tla za vrijem
e kiša ili jačih
vjetro
va.
44
Prem
a razvijen
osti u
zgoja i o
pterećen
ju trsa razliku
ju se: m
ali sustav
i uzgo
ja (o
pterećen
je do
25 pu
po
va po
trsu) i v
isok
i sustav
i (op
terećenje o
d 25 d
o 60
pu
po
va po
trsu, a k
atkad
i više).
U n
as je najraširen
iji ko
rdo
nsk
i uzgo
j (iz sku
pin
e po
višen
ih) i “zad
arska
lepeza” (iz sk
up
ine v
isok
ih u
zgojn
ih o
blik
a), pa će se ta d
va uzgo
ja detaljn
ije o
brad
iti. Vrlo
kratk
o o
pisat će se i u
zgoj “p
ergola ten
do
ne”, jer se o
n u
svijetu
d
osta p
rimjen
juje u
uv
jetima to
ple, arid
ne k
lime i b
ogatih
tala.
Ko
rdo
nsk
i uzgo
jni o
blik
Ko
rdo
nsk
i uzgo
j po
drazu
mijeva trs k
oji n
a od
govaraju
ćoj v
isini d
ebla im
a jed
an ili d
va vo
do
ravn
a stalna o
gran
ka. A
ko
ima jed
an o
gran
ak, n
aziva se
jedn
ostran
i ko
rdo
nac, a ak
o im
a dva staln
a ogran
ka, d
vostran
i je ko
rdo
nac.
Stalni je o
gran
ak staro
drvo
, na k
ojem
su razm
ješteni štrljci (čvo
rov
i) ko
ji su
tako
đer staro
drvo
. Na štrljcim
a se nalaze ro
dn
i elemen
ti, tj. reznici (d
ugi i
kratk
i) ili lucn
jevi, o
visn
o o
tipu
izabran
og k
ord
on
ca, a što je u
nep
osred
no
j vezi s izb
oro
m ku
ltivara, tj. ovisn
o o
njego
vim
agrob
iolo
škim
karakteristik
ama,
ko
je se mo
raju p
ozn
avati.
Razm
aci sadn
je ko
rdo
nsk
og u
zgoja jesu
od
2,6 do
2,8 m red
od
reda, ak
o se
rabi veća m
ehan
izacija (trakto
ri iznad
50 KS), a n
ajuži razm
aci mo
gu b
iti od
2,2 d
o 2,4 m
, ako
se rabi sitn
ija meh
anizacija. R
azmaci izm
eđu
trsova u
redu
izn
ose o
d 1,3 d
o 1,5 m
. Razm
aci sadn
je izmeđ
u red
ova n
e smiju
biti m
anji o
d
2,2 m zb
og već n
aveden
ih razlo
ga (do
bra p
rozračn
ost, o
sun
čano
st, kvalitetn
a zaštita i d
rugo
). Du
gogo
dišn
ja isku
stva u p
raksi p
otv
rđu
ju d
a su tak
vi razm
aci, o
visno
o b
ujn
osti ku
ltivara i vrsti meh
anizacije, n
ajracion
alnije stru
čno
-tehn
ičko
rješenje za p
ostavljan
je nasad
a, za meh
aniziran
o o
bavljan
je niza agro
tehn
ičkih
Crtež 2. F
orm
iranje trsa u
prve tri go
din
e
45
i amp
elo -teh
ničk
ih zah
vata, uz m
alu u
po
trebu
živog lju
dsk
og rad
a, što je v
rlo
važno
u ren
tabiln
osti v
ino
grad
arske p
roizvo
dn
je. Razm
ak izm
eđu
trsova (1,3
do
1,5 m) o
mo
guću
je najp
riklad
niji razm
ještaj rod
nih
elemen
ata i mlad
ica na
žičano
j op
remi u
od
no
su n
a osn
ovn
e zahtjeve: su
nce, zrak
i svjetlo.
Formiranje, o
dnosn
o k
on
ačno
ob
liko
vanje o
vog u
zgojn
og o
blik
a pro
vod
i se k
roz p
et ili šest god
ina, a što
ovisi o
tom
e ho
će li se već u trećo
j god
ini fo
rmirati
stalni o
granci ili n
e.
Tijek
form
iranja p
o go
din
ama:
1. god
ina
Istjerale mlad
ice iz po
sađen
og jed
no
god
išnjeg lo
zno
g cijepa o
stavljaju
se d
a slob
od
no
rastu b
ez ikak
va p
rikraćiv
anja. P
lijevljen
je mlad
ica i zaperak
a n
e ob
avlja se, jer će stv
aranje veće lisn
e mase u
zrok
ovati sn
ažniji razv
itak
ko
rijeno
va sustava, a što
će po
zitivn
o u
tjecati na o
pću
razvijen
ost m
lado
g trsa. V
ažno
je nap
om
enu
ti da zaštitu
treba o
bavljati d
o u
kasn
o ljeto
da se n
e po
jave b
olesti (p
eron
osp
ora, o
idiu
m). T
o se često
do
god
i jer loza p
uže p
o zem
lji pa i
jače rose u
zroku
ju in
fekciju
tih b
olesti. Z
dravo
lišće mo
ra do
čekati jesen
, kad
a se stvo
reni asim
ilati prem
ještaju u
ko
rijen i p
rizemn
i dio
bu
du
ćeg stabla trsa.
2. god
ina
Rezid
ba u
dru
goj go
din
i ob
avlja se tako
da se n
ajprik
ladn
ija rozg
va reže na
dva p
up
a. Mlad
ice ko
je izrastu iz ta d
va pu
pa o
stavljaju se d
a slob
od
no
rastu i
privezu
ju se u
z ko
lac. U p
ovo
ljnim
klim
atskim
god
inam
a, u b
ujn
ih ku
ltivara i za ran
ijeg tjeranja p
up
ova m
ogu
se već u d
rugo
j god
ini iz zap
eraka d
ob
iti rod
ni
ogran
ci. To
se po
stiže tako
da se n
ajbo
lje razvijen
a mlad
ica pin
cira (prik
rati) n
a visin
i osn
ovn
e žice (visin
a form
iranja staln
ih vo
do
ravn
ih o
granak
a). Na to
j
Crtež 3. F
orm
iranje k
ord
on
sko
g uzgo
ja
46
visin
i ostav
ljaju se tri zap
erka isp
od
žice, i to d
va b
liže žici bu
du
ći su staln
i o
granci, a treći je rezerv
ni, k
oji se u
rezidb
i u trećo
j god
ini p
otp
un
o u
klan
ja. To
p
inciran
je treba o
bav
iti do
kraja sv
ibn
ja, a ako
se ob
avlja kasn
ije, ne d
ob
iju se
zado
voljavaju
ći rezultati.
3. god
ina
U trećo
j god
ini rezid
ba će se o
bav
iti tako
da se b
olja, razv
ijenija m
ladica
oreže n
a ko
načn
u v
isinu
stabla, to
znači jed
an p
up
ispo
d o
sno
vn
e žice, a dru
ga se p
otp
un
o o
dreže. U
tijeku
vegetacije od
istjeralih se m
ladica n
ajviše tri-četiri
(ov
isno
o jačin
i trsa) mlad
ice pu
ste da slo
bo
dn
o rastu
i ub
acuju
se u žice
armatu
re, a ostale se isp
lijeve (skin
u). T
o se o
bav
lja do
k su
mlad
ice malen
e i k
rhke.
Ak
o se u
dru
goj go
din
i do
biju
stalni vo
do
ravn
i og
ranci, o
ni se o
režu n
a o
dređ
eni b
roj p
up
ova (5 - 6), a zad
nji p
up
mo
ra biti o
kren
ut p
rema d
olje d
a se id
uće go
din
e mo
že pro
du
žiti, ako
se ne d
ob
ije do
voljn
a du
ljina o
granak
a.
4. god
ina
U rezid
bi u
četvrto
j god
ini o
stavljaju se d
vije n
ajgorn
je mlad
ice najb
liže žici i o
režu se n
a od
ređen
i bro
j pu
po
va, ob
ično
5 - 6, što o
visi o
jačini (razv
ijeno
sti) m
ladica. Z
a vrijeme vegetacije istjerat će m
ladice iz staln
ih vo
doravn
ih o
granak
a. O
ne m
ladice ko
je istjeraju iz go
rnjeg d
ijela pu
ste se da slo
bo
dn
o rastu
, a mlad
ice iz d
on
jeg dijela o
bvezatn
o treb
a isplijev
iti.
Crtež 4. D
vostru
ki k
ord
on
ac, a) - prije reza i b
) - nak
on
reza)
5. god
ina
U p
etoj go
din
i ostav
it će se četiri reznik
a, na sv
ako
m o
gran
ku
po
dva.
Treb
a vod
iti račun
a da o
ni p
o m
ogu
ćno
sti bu
du
raspo
ređen
i tako
da razm
ak
47
međ
u n
jima b
ud
e prib
ližno
isti, oko
30 cm, jer će ti rezn
ici stalno
ostati n
a tim
mjestim
a, na k
ojim
a će se u id
ućo
j god
ini stvo
riti štrljci s rod
nim
elemen
tima
(reznicim
a ili lucn
jevima). U
tijeku vegetacije istjerale m
ladice p
usti se slo
bo
dn
o
rasti do
k n
e prerastu
najgo
rnju
žicu, a o
nd
a se ili zalamaju
(prik
raćuju
) ili p
ovijaju
po
žici.
6. god
ina
Fo
rmiran
je ko
rdo
nca zav
ršava u šesto
j god
ini.
U rezid
bi se n
a svako
m štrljk
u o
stavljaju p
o d
va rod
na elem
enta, i to
: do
nji
orežem
o n
a dva p
up
a, a gorn
ji ovisn
o o
sorti, n
a 3 - 4 pu
pa ili lu
canj sa 6 d
o 8
pu
po
va. Ako
se rezidb
a ob
avlja tako d
a se na štrljku
ostavlja k
ratki rezn
ik sa d
va p
up
a i du
ži na 3 d
o 4 p
up
a, on
da go
vorim
o o
ko
rdo
ncu
tipa “R
oyat”, a ak
o se u
z k
ratki rezn
ik o
stavlja lucan
j, taj tip k
ord
on
ca naziva se “C
asenave”. T
ip “R
oyat”
prim
jenju
je se u k
ultivara k
oji traže k
ratku
rezidb
u (C
ardin
al crveni, A
lph
on
se L
avallee), a tip “C
asenave” za k
ultivare d
uge rezid
be (A
fus-ali, Italia b
ijela).
U tijek
u vegetacije m
ladice se p
uste slo
bo
dn
o rasti, u
bacu
ju se u
žice, a k
ad p
rerastu go
rnju
žicu i p
očn
u p
adati, p
rikraću
ju se (zalam
aju). A
rmatu
ra za k
ord
on
ski u
zgoj m
ora b
iti čvrsta, d
a izdrži v
isok
a op
terećenja i jak
e ud
are v
jetra. Visin
a stabla k
reće se od
90 cm d
o 130 cm
. Ako
su u
vjeti za p
od
izanje
vin
ograd
a po
voljn
i (do
bro
tlo, navo
dn
javanje), v
isina stab
la treba izn
ositi 130
Crtež 5. Z
adarsk
a lepeza - k
on
ačni o
blik
cm. U
tom
slučaju
visin
a stup
a treba izn
ositi 300 d
o 310 cm
. Stup
se uko
pava u
zem
lju 60 cm
, osn
ovn
a žica bit će n
a 130 cm o
d zem
lje, dru
ga žica bit će n
a 40 cm
od
prve. R
azmak
izmeđ
u d
ruge i treće žice jest 15 cm
, po
no
vn
o 40 cm
do
četv
rte žice i 15 cm d
o p
ete žice.
48
Zad
arska lep
eza
Uzgo
jni o
blik
“zadarsk
a lepeza” n
astao je 1965. go
din
e na p
od
ručju
Zad
ra, a au
tori su
joj d
r. Fazin
ić i dr. M
edin
. To
je prem
a skeletu lep
ezasti uzgo
j i po
kazao
je v
rlo d
ob
re rezultate u
uzgo
ju sto
lnih
ku
ltivara. Po
znavaju
ći sve pred
no
sti i n
edo
statke k
ord
on
sko
g i dvo
kračn
og u
zgoja, n
astojalo
se do
ći do
takva rješen
ja ko
je će u n
ajvećoj m
ogu
ćoj m
jeri elimin
irati ned
ostatk
e tih u
zgoja.
Zad
arska lep
eza mo
že se prim
ijeniti s o
bziro
m n
a armatu
ru:
- na p
ergoli o
tvoren
og k
oso
g kro
va;
- na vertik
alno
j (usp
ravn
oj) p
ostav
i armatu
re.
Crtež 6. F
orm
iranje “zad
arske lep
eze”
49
Na o
bje vrste arm
ature isti je p
ostu
pak
ob
liko
vanja u
zgoja. Jed
ino
se razlikuje
visin
a stabla. V
isina d
ebla za u
sprav
nu
armatu
ru izn
osi 1
00 d
o 1
20 cm
, a za p
ergole k
oso
g kro
va mo
ra biti 150 cm
zbo
g no
rmaln
e prim
jene m
ehan
izacije.
Razm
aci sadn
je i za ovaj u
zgoj jesu
od
2,6
do
2,8
m izm
eđu
reda i 1
,5 m
izm
eđu
trsova u
redu
. Ovd
je se razmaci za p
ergolu
otvo
reno
g ko
sog k
rova n
e m
ogu
sman
jivati radi v
rste armatu
re, a za usp
ravn
u arm
aturu
mo
gu b
iti nešto
m
anji, k
ao što
je naved
eno
pri fo
rmiran
ju k
ord
on
sko
g uzgo
ja.
Fo
rmiran
je i rezidb
a uzgo
ja na p
ergoli k
oso
g kro
va u p
rve tri god
ine isti su
k
ao i za k
ord
on
ac, ali ovd
je se form
iraju ro
dn
i ogran
ci, a prv
a je žica na 1
50
cm v
isine.
4. god
ina
U četv
rtoj go
din
i izaberu
se na trsu
tri najp
riklad
nije ro
zgve. P
rvu
, tj. n
ajgorn
ju, o
rezat će se na d
va d
o tri p
up
a, dv
ije ostale p
olo
žit će se ko
so n
a glav
nu
žicu, p
rivezati za nju
i orezati u
visin
i žice. Ove d
vije p
olo
žene ro
zgve
bit će b
ud
ući k
rako
vi lep
eze.
5 . god
ina
Pete go
din
e rezidb
a se ob
avlja tako
da se sred
nji k
rak reže n
a razmak
s dva
pu
pa i ro
dn
i reznik
na četiri d
o šest p
up
ova; isto
tako režu
se i po
strani o
granci,
a iz rod
nih
reznik
a te se god
ine p
rod
užu
ju k
rako
vi.
6. god
ina
U šesto
j god
ini rez se izvo
di tak
o d
a se svak
om
od
pet d
ob
ivenih
štrljaka
do
nja ro
zgva o
reže na d
va pu
pa, a go
rnja n
a rod
ni rezn
ik n
a četiri pu
pa. O
vim
rezo
m fo
rmiran
je je lepeze zav
ršeno.
Arm
atura p
ergole k
oso
g kro
va sasto
ji se od
glav
nih
stup
ova vertik
alno
p
ostavljen
ih, stu
po
va kro
va ko
so p
olo
ženih
i od
govaraju
ćeg bro
ja žica.
Glavn
i su stu
po
vi du
ljine 280 cm
, 200 cm izn
ad p
ovršin
e tla, a 80 cm u
zemlji,
a stup
ovi k
rova d
ugi su
150 cm. N
a 160 cm visin
e iznad
zemlje d
olazi stu
p k
rova,
ko
ji je po
ložen
ko
so (45°), p
a se prem
a tom
e i naziva “p
ergola k
oso
g kro
va”.
Na arm
aturi je u
ku
pn
o p
et žica, glav
na je n
a vertikaln
om
stup
u n
a 150
cm v
isine, a o
stale su četri razm
ještene n
a ko
som
kro
vu
pergo
le na razm
aku
20 +
25 +
40 +
30 cm
. Spo
j vertikaln
og i k
oso
g stup
a pričv
ršćen je v
ijko
m i
matico
m i d
od
atno
po
vezan žico
m d
a bi stu
p k
rova b
io stab
ilan.
Uzgo
jni o
blik
“zadarsk
a lepeza” n
a armatu
ri jedn
ostavn
e pergo
le koso
g kro
va p
ok
azao je:
- da su
u n
jemu
sjedin
jena p
ozitiv
na svo
jstva k
ord
on
ca i dvo
kračn
og
uzgo
ja; od
ko
rdo
nca je zad
ržano
načelo
štrljka, a tim
e i veća mo
gućn
ost
50
op
terećenja, a o
d d
vok
račno
g uzgo
ja laka m
ogu
ćno
st ob
no
ve ogran
aka;
- da je p
ostign
uta fi zio
lošk
a ravn
oteža trsa, k
oja se m
anifestira u
sklad
nim
o
dn
osim
a ko
ličine i k
valitete priro
da gro
žđa;
- da se sv
i rado
vi m
ogu
ob
avljati sa zem
lje, što n
ije mo
gu
će u d
rug
im
viso
kim
uzgo
jnim
ob
licima (p
ergola).
Istina, o
vaj u
zgojn
i ob
lik, s o
bziro
m n
a ko
mp
liciranu
i sku
pu
armatu
ru,
po
većava uku
pn
e investicijsk
e trošk
ove (o
ko
10 do
20 %), p
a se s tog stan
ovišta
mo
raju o
cijeniti u
kup
ni eko
no
msk
i učin
ci pro
izvod
nje. T
reba p
on
ovn
o n
aglasiti d
a se ovaj o
blik
mo
že jedn
ako
tako
kao
na arm
aturi p
ergole k
oso
g kro
va
prim
ijeniti i n
a vertikaln
oj arm
aturi, k
oja je o
pisan
a ko
d k
ord
on
sko
g uzgo
ja.
U ek
olo
škim
prilik
ama sjevern
e Dalm
acije ovaj u
zgojn
i ob
lik p
ok
azao
je neo
spo
rne p
redn
osti u
od
no
su n
a sve ostale o
blik
e, a što je i zn
anstven
o
do
kazan
o k
roz v
išegod
išnja istraživan
ja na to
m p
od
ručju
(bivši P
K “Z
adar”).
Pergo
la tend
on
e (prilo
g 32.)
Riječ “ten
do
ne” u
prijevo
du
znači n
adsto
r ili zatvoren
(po
kriven
) kro
v, a u
nas se u
ob
ičajeno
zove “p
ergola rav
no
g kro
va”. To
je dan
as u sv
ijetu n
ajrašireniji
uzgo
jni o
blik
u p
roizvo
dn
ji stoln
oga g
rožđ
a. Treb
a, međ
utim
, naglasiti d
a se o
vaj u
zgojn
i ob
lik m
ože p
rimijen
iti samo
u izn
imn
o p
ovo
ljnim
ped
olo
ško
-k
limatsk
im u
vjetim
a, a to p
od
razum
ijeva du
bo
ka i p
lod
na tla, d
ob
rih fi zik
alnih
svo
jstava, ko
ja se lako
ugriju
, te top
lu arid
nu
klim
u s m
anjim
oscilacijam
a za vrijem
e vegetacije, bez o
lujn
ih v
jetrova. T
aj je uzgo
j nezam
isliv bez o
siguran
e d
ovo
ljne k
oličin
e vod
e za navo
dn
javan
je. Ak
o su
svi ti u
vjeti zad
ovo
ljeni,
pergo
la tend
on
e svakak
o je n
ezamjen
jiv uzgo
jni o
blik
za pro
izvod
nju
stoln
oga
grožđ
a.
Po
ku
si s ov
im u
zgojem
ob
avljan
i su i n
a po
dru
čju Z
adra, ali s o
bziro
m
da tu
vlad
a nešto
hlad
nija k
lima, p
ergola ten
do
ne n
ije dala zad
ovo
ljavaju
će rezu
ltate.
Razm
aci sadn
je za pergo
lu ten
do
ne jesu
od
3,0 do
3,5 m x 2,5 d
o 3,0 m
, što
znači d
a jedan
trs zauzim
a od
7,5
do
10,5
m2 živo
tno
g pro
stora. T
o je, d
akle,
uzgo
j samo
za iznim
no
bu
jne k
ultivare n
a bu
jnim
po
dlo
gama i isk
ljučivo
na
ravn
im teren
ima.
Fo
rmiran
je i rezidb
a u p
rve tri god
ine o
bavlja se k
ao u
preth
od
nim
ob
licima.
Visin
a deb
la izno
si od
180 d
o 1
90 cm
, dak
le od
30 d
o 3
5 cm
ispo
d k
rova
pergo
le.
U četv
rtoj go
din
i izaberu
se četiri rozg
ve i svaka se o
reže na 3 - 4 p
up
a. To
su
četiri bu
du
ća stalna o
grank
a pergo
le.
U p
etoj go
din
i na svako
m o
granku
ostavlja se p
o jed
an p
rigojn
i reznik
s 2 - 3 p
up
a i po
lucan
j s 10 do
12 pu
po
va. Tim
e završava fo
rmiran
je pergo
le ravn
og
51
kro
va, a rezidb
a se idu
ćih go
din
a po
navlja u
staljenim
redo
sljedo
m.
Arm
atura za taj u
zgoj izn
imn
o je sk
up
a. Stup
ov
i su d
ugi o
d 2
,9 d
o 3
,0 m
, a u
ko
pan
i su 7
0 cm
u zem
lju. Z
nači, v
isina k
rova izn
osi 2
,2 m
. Stup
ov
i se p
ostavljaju
na 6 d
o 8 m
razmak
a, a mo
raju b
iti po
vezani m
eđu
sob
no
žicom
od
3 d
o 4 m
m d
ebljin
e. Kad
su sv
i stup
ovi p
ostavljen
i i po
vezani glav
no
m žico
m,
čitav se kro
v prek
rije žicama 2,8 - 3,2 m
m d
ebljin
e na 40 d
o 50 cm
razmak
a. T
ime je zav
ršena arm
atura - “k
rovn
a mreža ten
do
ne”.
Pred
no
sti ovo
g uzgo
ja jesu:
- velika m
ogu
ćno
st op
terećenja ro
dn
im d
rvom
, pa p
rema to
me i m
ogu
ćno
st p
ostizan
ja viso
kih
uro
da gro
žđa;
- visoka kvaliteta p
roizvo
da, jer gro
žđe slo
bo
dn
o visi, p
a je zaštita efi kasn
ija, a m
ogu
ćno
st oštećen
ja bo
bica isk
ljučen
a;
- velika i lak
a prim
jena m
ehan
izacije u o
brad
i i zaštiti vin
ograd
a.
Ned
ostaci su
:
- veći investicijsk
i trošk
ovi u
od
no
su n
a vertikaln
e uzgo
je;
- veći pro
izvod
ni tro
ško
vi jer se većin
a ručn
ih rad
ova o
bav
lja uz p
om
oć
malih
ljestava ili dru
gih p
om
agala (rezidb
a, berb
a);
- prim
jena u
zgoja sam
o u
uv
jetima to
ple i arid
ne k
lime;
- loša p
rimjen
a u k
ultiv
ara ko
ji traže kratk
i rez rod
no
g drv
a (Card
inal
crveni, A
lph
on
se Lavallee i d
rugi);
- u
crnih
k
ultiv
ara n
e d
ob
iva
se zad
ovo
ljavaju
ća o
bo
jeno
st i
kasn
i d
ozrijevan
je.
Ovaj p
osljed
nji n
edo
statak treb
a oso
bito
istakn
uti te sto
ga navo
dim
o
praktičn
o isku
stvo o
biteljsko
g po
ljop
rivredn
og go
spo
darstva D
. Krp
ine iz m
jesta R
adašin
ovci, o
pćin
a Ben
ko
vac, ko
ji ima n
asad n
a pergo
li tend
on
e, gdje so
rte C
ardin
al, M. P
alieri i A. L
avallee do
zrijevaju za 7 d
o 10 d
ana k
asnije u
od
no
su
na p
lošn
e (ko
rdo
nsk
e) uzgo
je.
8. BE
RB
A S
TO
LNO
GA
GR
OŽ
ĐA
Stoln
o se g
rožđ
e bere u
fazi tehn
olo
ške zrio
be. U
toj je fazi sto
lno
gro
žđe
najk
valitetn
ije i najatrak
tivn
ije za tržište. U n
ekih
stoln
ih k
ultiv
ara ovo
je razd
ob
lje vrlo
kratk
o, kao
np
r. za čabsk
i biser, u
dru
gih je zn
atno
du
lje, np
r. za C
ardin
al crveni.
Po
četko
m šare šećer se p
očin
je nak
up
ljati u b
ob
icama, a u
isto se v
rijeme
sadržaj u
ku
pn
ih k
iselina p
ostu
pn
o sm
anju
je. Ko
žica do
biv
a od
ređen
u b
oju
, m
eso o
dređ
en o
ku
s, a i stvara se p
oseb
na aro
ma k
arakterističn
a za po
jedin
u
52
sortu
.
Gro
zd se o
cjenju
je s ob
zirom
na o
blik
, veličinu
i ko
mp
aktn
ost, b
ob
ice s o
bziro
m n
a ob
lik, veličin
u, o
bo
jeno
st, zdravstven
o stan
je, otp
orn
ost n
a otk
idan
je o
d p
eteljčice i ok
us, a p
eteljka s o
bziro
m n
a ob
lik, razg
ranato
st, ob
ojen
ost i
svježin
u. Sve k
om
po
nen
te čine zb
roj čim
ben
ika k
oji o
dređ
uju
ocjen
u k
valitete, a tim
e i op
timaln
i rok
berb
e.
Kvaliteta u
trenu
tku
berb
e mo
ra se po
du
darati s k
valiteto
m u
trenu
tku
stavljan
ja grožđ
a u p
rom
et, naro
čito ak
o se gro
žđe p
revozi n
a ud
aljena tržišta,
a pri p
rijevozu
mo
gu n
astati pro
mjen
e ko
je um
anju
ju k
valitetu.
Pro
du
ljeni ro
k b
erbe n
akon
tehn
olo
ške zriob
e rezultira slab
ijom
prijevo
zno
m
spo
sob
no
šću, a tim
e i nižim
cijenam
a na tržištu
.
Berb
a stoln
oga gro
žđa sp
ecifi čna je. G
rožđ
e se bere tako
da se lijevo
m ru
kom
h
vata vrh
peteljk
ovin
e gro
zda i v
ino
grad
arskim
se škaram
a gro
zd o
dreže. P
ri to
me treb
a paziti d
a se bo
bice n
e diraju
prstim
a, da se n
e bi o
štetio m
ašak. P
osto
je za b
erbu
po
sebn
o ko
nstru
irane šk
are koje p
ri rezanju
vrška p
eteljke zadrže čitav
grozd
na šk
arama, p
a se tako
grozd
lako
pren
osi u
prik
ladn
u am
balažu
(prilo
g 33.). T
ime se sm
anju
je mo
gućn
ost o
štećenja m
aška n
a bo
bicam
a.
S malih
po
vršin
a grožđ
e se sprem
a za tržište u v
ino
gradu
, a s većih p
ovršin
a za tržište se sp
rema u
sortirn
icama (p
rilog 34.).
Važn
o je u
po
zoriti d
a ob
rano
grožđ
e ne sm
ije ostati d
ugo
na su
ncu
, nego
se treb
a smjestiti u
imp
rov
izirane n
adstrešn
ice u sam
om
vin
ograd
u, ili ga treb
a što
prije p
revesti u so
rtirnice.
Ak
o je g
rožđ
e oštećen
o (o
štećenja o
d tu
če ili bo
tritisa), treba o
bvezatn
o
ob
aviti čišćen
je i klasiran
je.
Am
balaža
za p
akiran
je sto
lno
ga g
rožđ
a treb
a o
dgo
varati
od
ređen
im
uv
jetima: d
a je solid
ne g
rađe, lak
a, da o
mo
gućava p
rov
jetravanje g
rozd
ova, a
pri to
me d
a je i jeft ina, jer se u
po
trebljava sam
o jed
no
m i n
e nap
laćuje se n
jezin
po
vrat p
roizvo
đačim
a gro
žđa. D
rvena am
balaža, o
dn
osn
o d
rvene letv
arice (“h
olan
dezi”) izrađ
uju
se od
prvo
klasn
og d
rveta, uglav
no
m jele, sm
reke ili
top
ole.
Za p
akiran
je stoln
oga g
rožđ
a u n
ašoj se zem
lji up
otreb
ljavaju
plastičn
e, a n
ajčešće drven
e letvarice, različite veličine i d
imen
zija, prem
a međ
un
arod
nim
stan
dard
ima.
Na letvericu
ili karto
nsk
i sand
uk
ob
vezatno
je staviti etik
etu s o
znak
om
p
roizvo
đača,
mjesta
pro
izvod
nje,
ku
ltivara
i k
valitete
prem
a zak
on
skim
p
rop
isima.
Am
balaža je d
anas n
a tržištu važn
a ozn
aka su
vremen
og n
ačina p
rezentiran
ja i n
joj se sve v
iše prid
aje pažn
ja, s ob
zirom
da n
jezin izgled
izravn
o u
tječe na
53
usp
jeh k
om
ercijalizacije stoln
oga gro
žđa (p
rilog 35.).
9. ČU
VA
NJE
ST
OLN
OG
A G
RO
ŽĐ
AO
sno
vn
i cilj čuvan
ja stoln
oga gro
žđa u
rashlad
nim
pro
storim
a jest da o
no
d
ođ
e na tržište u
vrijem
e kad
a pro
đe red
ovita sezo
na b
erbe.
Ču
vanje m
ože im
ati i tu sv
rhu
da se gro
žđe, k
oje je o
biln
o ro
dilo, p
ov
uče s
tržišta na n
eko v
rijeme, rad
i od
ržavanja o
dređ
ene rav
no
teže po
nu
de i p
otražn
je n
a tržištu.
U o
ba slu
čaja, ovaj zah
vat ima ek
on
om
sko
op
ravdan
je jedin
o ak
o p
rod
ajna
cijena ču
vano
ga grožđ
a u rash
ladn
om
pro
storu
po
kriva tro
ško
ve čuvan
ja.
Zato
je najvažn
ije od
rediti n
ajprik
ladn
ije vrijeme ču
vanja gro
žđa u
hlad
njači,
da b
i se najb
olje isp
latilo ču
vanje.
Osn
ov
ni je zah
tjev da ču
van
je traje što k
raće, da b
i se sman
jili trošk
ov
i ču
vanja.
S dru
ge strane, važn
o je d
a grožđ
e pred
viđ
eno
za čuvan
je mo
ra u tren
utk
u
berb
e biti b
esprijek
orn
o zd
ravo.
Dv
ije osn
ov
ne k
arakteristik
e, ko
je mo
raju im
ati ku
ltivari za ču
van
je u
rashlad
nim
uv
jetima, jesu
:
- kasn
i kultivar, k
ojem
vrijem
e do
zrijevanja n
eće biti tak
o p
retjerano
kasn
o
da se svak
e god
ine n
e bi p
ostiglo
do
bro
do
zrijevanje,
- do
bro
čuvan
je grožđ
a na čo
kotu
koje o
mo
gućava d
a se grožđ
e ob
ere zrelo
i do
bro
g zdravstven
og stan
ja.
54
10. TR
OŠ
KO
VN
IK P
OD
IZA
NJA
N
OV
OG
NA
SA
DA
ST
OLN
OG
A G
RO
ŽĐ
A
Po
vršin
a: 1 ha
Ku
ltivar: Card
inal
Po
dlo
ga: 99 Rich
ter ili 1103 Pau
lsen
Razm
ak sad
nje: 2,2 x 1,3 m
(3500 trsova/1 h
a)
Eko
no
msk
i vijek
trajanja n
asada: 25 go
din
a
Uzgo
jni o
blik
: dvo
strani k
ord
on
ac ili zadarsk
a lepeza
KA
LKU
LAC
IJA U
LAG
AN
JA
Godina prije sadnje
K
una
1. M
aterijalni troškovi 10.500,00
– stajsko gnojivo..................................................................... 4.400,00
– mineralno gnojivo
.................................................................6.100,00
2. R
ad stroja 8.470,00
– dovoz i rasipanje stajskog i mineralnog gnojiva
...................1.470.00
– rigolanje................................................................................7.000,00
3. R
učni rad 1.120,00
– utovar i istovar gnojiva............................................................ 640,00
– rasipanje gnojiva.................................................................... 480,00
Ukupno (1+
2+3): 20.090,00
55
Prva godina (priprem
a i sadnja)
4. Materijalni troškovi 56.620,00
– kolci za uzgoj....................................................................... 2.500,00 – lozni cijepovi...................................................................... 52.000,00 – sredstva za zaštitu bilja
....................................................... 2.120,00
5. Rad stroja
1.600,00
– kultiviranje i ravnanje tla prije sadnje...................................... 500,00
– dovoz i razvoz sadnica i kolja................................................. 200,00
– dovoz stupova........................................................................ 900,00
6. Ručni rad
9.950,00
– razmjeravanje i iskolčavanje
.................................................. 500,00 – kopanje jam
a ručno ili motornim
svrdlom ............................2.000,00
– utovar i istovar kolja................................................................ 400,00
– priprema sadnica i razm
ještaj................................................. 700,00 – sadnja i ostali troškovi oko sadnje
....................................... 5.000,00 – zaštita (ukupno 7x).............................................................. 1.350,00
Ukupno (4+
5+6): 68.170,00
Druga godina (postavljanje arm
ature)
7. Materijalni troškovi 56.640,00
– armiranobetonski stupovi.................................................. 31.500,00
– sidra i zatezači..................................................................... 4.500,00 – pocinčana žica
..................................................................... 8.000,00 – vezivo
..................................................................................... 520,00 – sredstva za zaštitu bilja
....................................................... 2.120,00 – cijevi za navodnjavanje “kap po kap”
................................ 10.000,00
8. Rad stroja
500,00
– proljetna obrada..................................................................... 500,00
9. Ručni rad
11.750,00
– utovar i istovar stupova i žica................................................. 400,00
– postavljanje stupova i žice................................................... 6.000,00
– zaštita (ukupno 7x).............................................................. 1.350,00 – postavljanje cijevi sustava za navodnjavanje
...................... 4.000,00
Ukupno (7+
8+9): 68.890,00
56
Treća godina
10. Materijalni troškovi 3.380,00
– sredstva za zaštitu bilja......................................................................
11. Rad stroja
1.800,00
– međuredna obrada
.............................................................................
12. Ručni rad
8.950,00
– zaštita (ukupno 7x)...............................................................1.350,00
– okopavanje unutar redova....................................................4.000,00
– rezidba, plijevljenje, iznošenje rozgve..................................1.600,00
– ostali troškovi........................................................................2.000,00
Ukupno (10+
11+12): 14.130,00
RE
KA
PIT
ULA
CIJA
TR
OŠ
KO
VA
:
- Godina prije sadnje
20.090,00
- Prva godina (priprem
a i sadnja) 68.170,00
- Druga godina (postavljanje arm
ature) 68.890,00
- Treća godina form
iranja nasada 14.130,00
SV
EU
KU
PN
O (1+
2+3+
4+5+
6+7+
8+9+
10+11+
12): 171.280,00 kuna
57
11. KA
LKU
LAC
IJA P
OK
RIĆ
A V
AR
IJAB
ILNIH
T
RO
ŠK
OV
A N
AS
AD
A S
TO
LNO
GA
GR
OŽ
ĐA
U
PU
NO
J RO
DN
OS
TI
58
59
12. LITE
RA
TU
RA
1. Bran
as, J.: Viticu
lture, M
on
tpellier, 1974.
2. Bu
rić, D. P.: V
ino
gradarstvo
II, No
vi Sad
, 1972.
3. Cin
drić, P.: S
orte v
ino
ve loze, N
ovi Sad
, 1990.
4. Fazin
ić, N., F
azinić, M
.: Stoln
o gro
žđe, Z
adar, 1990.
5. Fazin
ić, M.: Isp
itivanje agro
bio
lošk
ih svo
jstava i op
timaln
e agroteh
nik
e sto
lne so
rte cardin
al crveni, d
okto
rska d
isertacija, Zagreb, 1984.
6. Fazin
ić, M., F
azinić, N
.: Stud
ija vin
ograd
arsko
-vin
arske p
roizvo
dn
je zad
arske regije, Z
adar (P
K “Z
adar”), 1988.
7. Fazin
ić, N.: Su
vrem
eno
vin
ograd
arstvo, Zagreb, 1971.
8. Fazin
ić, N., M
edin
, A.: “Z
adarsk
a lepeza” - jed
no
no
vo rješen
je uzgo
ja vin
ove lo
ze, Agro
no
msk
i glasnik
, br. 11.- 12., Z
agreb, 1972.
9. Fru
tticoltu
ra - Vo
lum
e LX
II, N. 2, 1998.
10. Fru
tticoltu
ra - Vo
lum
e LX
II, N. 3, 2000.
11. Galet, P.: P
recis d’ A
mp
elograp
hie p
raticqe, M
on
tpellier, 1985.
12. Galet, P.: L
es Raisin
s de tab
le, Mo
ntp
ellier, 1964.
13. Institu
to sp
erimen
atle per la v
iticoltu
ra: Le u
ve da tavo
la, Co
neglian
o
Ven
eto, 1989.
14. Licu
l, R., P
remu
žić D.: P
raktičn
o v
ino
gradarstvo
i po
dru
marstvo, Z
agreb, 1979.
15. L’Info
rmato
re agrario, br. 50, 1999.
16. L’Info
rmato
re agrario, br. 49, 2000.
17. Maleš, P.: V
ino
gradarstvo
i vin
a Dalm
acije, Split, 1987.
18. Miro
šević, N
.: Vin
ograd
arstvo, Zagreb, 1993.
19. Pasten
a, B.: T
rattato d
i vitico
ltura Italian
a, Bo
logn
a, 1976.
20. So
ko
lić, I.: Prv
i hrvatsk
i vin
ograd
arsko
-vin
arski lek
siko
n, R
ijeka, 1992.
21. To
mić, F.: N
avod
njavan
je, Zagreb
22. To
mić, F. i su
radn
ici: Priru
čnik
za hid
roteh
ničk
e melio
racije, kn
jige br. 1. i
br. 4., Z
agreb
23. Vivai C
oo
perativ
i Rau
scedo, C
atalogo
Gen
erale
24. Win
kler, A
. J. i surad
nici: G
eneral v
iticultu
re, Berk
eley, 1974.
25. Tad
ijano
vić, Đ
.: Ob
lici čoko
ta, rezidb
e i plan
iranje p
rino
sa vin
ove lo
ze, B
eograd
, 1981.
