SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNI ČKI …...5 1.2. Registrirane pojave i ošte ćenja Duljina korita rijeke Plive iznosi oko 22 km, od čega na potez Malo jezero – slap otpada oko

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

SABINA SITAR GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI NA RIJECI PLIVI

ZAVRŠNI RAD

VARAŽDIN, 2010.

2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD GEOTEHNIČKI ISTRAŽNI RADOVI NA RIJECI PLIVI KANDITAT : MENTOR :

SABINA SITAR prof. dr. sc. TOMISLAV

IVANKOVI Ć

VARAŽDIN, 2010.

3

SADRŽAJ:

1. UVOD ...............................................................................................

1

1.1. Registrirane pojave i oštećenja

1.2. Geološke osobine šireg područja

2. ISTRAŽNI RADOVI ..……..............................................................

4

2.1. Vrste istražnih radova

2.1.1. Inženjersko – geološko kartiranje korita i obale rijeke Plive

2.1.2. Istražno bušenje

2.1.3. Ispitivanje vodopropusnosti stijena

2.1.4. Određivanje značajki i stvarnog prostornog položaja defekata

stijena TV karotažom

2.1.5. Determiniranje uzoraka stijene

2.1.6. Standardni penetracijski pokus

2.1.7. Geofizička istraživanja

2.1.7.1. Refrakcijska ispitivanja

2.1.7.2. Seizmičko prozvučivanje

3. OSVRT NA SPECIFIČNE PODATKE GEOTEHNIČKIH ISTRAŽIVANJA

……………………………………………………………................. 25

3.1. Standardni penetracijski pokus

3.2. Seizmičko prozvučivanje kroz površinsku sedru i ultrazvučno prozvučivanje

uzoraka stijene

3.3. Procjena gustoće nabušenih slapišnih formacija

4. ZAKLJUČAK ……………………………………………………… 37

5. LITERATURA ……………………………………………………. 38

4

1.UVOD Slap rijeke Plive prirodni je fenomen i simbol drevnog grada Jajca. Zbog specifične geološke

građe terena te morfoloških i hidroloških karakteristika, korito i slap rijeke Plive bili su

izloženi eroziji i degradaciji još prije Prvog svjetskog rata. Godine 1947. degradiran je dio

slapa zajedno sa betonskom krunom. 1958. godine provedeni su radovi na uređenju slapa i

korita rijeke, a 1970-1971. godine i na izgradnji pragova u koritu.

Dugotrajne i intenzivne oborine 1995. godine i 1996. godine, poremećaji prouzročeni ratnim

djelovanjima i ograničena, odnosno mala potrošnja električne energije, bile su uzrokom viška

vode u akumulacijama. Moralo je doći do preljeva većih količina vode, a to je rezultiralo

potkopavanjem i rušenjem pojedinih ranije izgrađenih građevina za reguliranje toka rijeke

Plive, te velikim produbljenjem korita kao i potkopavanjem i rušenjem obala. Oštećenju je

pridonijela i građa korita rijeke od naslaga sedre koja je vrlo podložna eroziji. U vrijeme tih

ekstremno velikih količina oborina zaustavljen je rad hidroelektrane Jajce 1, te se kroz

elektranu nije mogla propustiti niti minimalna količina vode, odnosno 60 m3 / s. Tako veliki

vodeni val zajedno s dotokom nizvodno u korito rijeke Plive rušio je sve pred sobom , kako

dno korita tako i fikcijske pragove, obalne zidove i sam slap.

Podloge potrebne za izradu projektne dokumentacije podijeljene su u dvije faze, a radilo se

na temelju istražnih radova koji su bili također podijeljeni u dvije faze. Prva faza je omogućila

izradu projektne dokumentacije na razini idejnog rješenja . Druga faza istražnih radova je

omogućila izradu glavnog projekta sanacije.

Realizacija istražnih radova odvijala se prema Programu istražnih radova. Sam početak

istraživanja ukazao je na veliku složenost i heterogenost sedrene mase i bitne razlike u

geotehničkim i genetskim značajkama sedrenih naslaga slapa. Istraživanja su pokazala da je

najveći dio sedrene mase slapa izgrađen od nevezane ili djelomično vezane sedre, te dijelom

od produkata raspadanja sedre ( sedreni pijesak i prah ) i transportiranog vapnenog šljunka i

pijeska. Ovakva situacija je nametnula potrebu povećanog broja ispitivanja standardnog

dinamičkog penetracijskog pokusa i laboratorijskih geomehaničkih ispitivanja nevezanih

materijala .

5

1.2. Registrirane pojave i oštećenja

Duljina korita rijeke Plive iznosi oko 22 km, od čega na potez Malo jezero – slap otpada oko

3,5 km. Slap rijeke Plive nalazi se na ušću u rijeku Vrbas. Visina slapa na lijevoj strani iznosi

16 m, a na desnoj strani 18 m. Erozija korita rijeke Plive stalni je proces, a razmjeri toga

procesa ovise prije svega o hidrološkim razinama toka i sanacijskim zahvatima koji se izvode

u koritu. To je imalo za posljedicu niz većih oštećenja korita, obale i slapa, te su obavljeni

sanacijski radovi u više navrata (1958., 1970.-1971. ).

Prema izvještaju stručnih službi općine Jajce registrirane su sljedeće pojave i oštećenja :

• Na pragu lijevog slapa bila su vidljiva oštećenja na tzv. „roštilju“ i to u vidu prijeloma

vezanih greda podlokavanja preljeva sa kote 365 mnm na kotu 363 mnm.

• Kruna desnog dijela preljeva pukla je i urušila se. Na tom dijelu svakodnevno su bila

vidljiva nova oštećenja i brzo propadanje, erodiranje sedrenih naslaga.

• Uzvodno, samo nekoliko metara od preljeva vode pojavila se pukotina širine 1-1,5 m

i duljine 5-6 m, kroz koju je voda protjecala i istjecala ispod preljeva na dubini od 3-4

m. To protjecanje vode ugrozilo je čitav slap potkopavajući obalu nizvodno od slapa,

što je uzrokovalo pomjeranje veće količine zemljane mase ( nekoliko tisuća m3 ). Na

obali iznad potkopanog dijela pojavile su se manje i veće pukotine.

• Prag br.1 ( st. 0+ 459,25 km) potpuno je srušen što je za posljedicu imalo rušenje i

pomoćnog uzvodnog praga, voda je zatrpala nanosima korito te usmjerila vodu prema

desnoj obali. Došlo je do potkopavanja i urušavanja obale i potpornog zida u dužini

od 100 m i visine oko 5 m.

• Korito između praga broj 1 i prvog uzvodnog pomoćnog praga je uništeno, a lijeva

obala ka kojoj je usmjerena matica potkopana je i urušena zajedno sa dijelom kolnika.

• Rušenjem lijeve obale osim oštećenja kolnika oštećena je i kanalizacijska mreža, PTT

kablovi, a u pitanju je i glavni kanalizacijski kolektor promjera 1000 mm.

• Pomoćni prag (sl. 0+ 504,25 km) potpuno je uništen.

• Željezni most namijenjen prijelazu pješaka srušio se tijekom rujna mjeseca 1996.

god. u vrijeme velikih oborina , a kao posljedica daljnjeg potkopavanja obala i korita.

U daljnjem toku sve do akumulacije korito je u manjoj ili većoj mjeri udubljeno, a obale

potkopane i srušene.

6

1.3. Geološke osobine šireg područja

Najstariji sedimenti ovog područja su uslojeni vapnenci donje krede. Preko donjih krednih

vapnenaca nataložena je sedra koja izgrađuje praktično cijelo korito rijeke Plive. Samo u

području naglog proširenja doline, također na donje krednim vapnencima nalaze se

slatkovodni lapori tercijara. Najmlađi sedimenti tog područja su osulinski materijali (kameni

fragmenti i preko 30 cm u promjeru )i naplavine. Naglašeno je da skoro cijeli tok rijeke Plive

izgrađuje sedra. To je slatkovodni kalcijev karbonat, izrazito šupljikav i porozan. Nastao je

od algi i mahovina koje iz vode asimiliraju ugljični dioksid iz kalcijeva bikarbonata. Tako se,

ovisno o veličini i obliku algi stvaraju različiti kalcificirani oblici. Geomehaničke osobine

sedre zavise od veličine, oblika i čvrstoće veziva između zrna. Tako je zastupljen sitnozrni

slabo vezani tip sedre veoma podložan eroziji i relativno kompaktni tip sedre dobrih

geomehaničkih svojstava. Između ta dva tipa postoje i prijelazni pa se može zaključiti da se

svojstva sedre znatno mijenjaju u prostoru. Tamo gdje postoje lomovi u sedri dolazi do

pojačanog strujanja vode i erodiranja koje obično rezultira stvaranjem kanala i kaverni

nepravilnih oblika.

7

2.ISTRAŽNI RADOVI 2.1. Vrste istražnih radova Provedena istraživanja se mogu podijeliti na terenska površinska istraživanja, istraživanja

u bušotinama i laboratorijska istraživanja. Terenska površinska istraživanja su

inženjersko- geološko kartiranje, refrakcijska seizmička ispitivanja i determiniranje

uzoraka stijene. Istraživanja u bušotinama su istražno bušenje, ispitivanje vodopropusnosti

stijena, određivanje stvarnog prostornog položaja defekata stijena TV karotažom,

ispitivanje cross-kole metodom i standardni dinamički penetracijski pokus. Laboratorijska

ispitivanja obuhvaćala su ispitivanje uzoraka stijene pomoću ultrazvuka, razarajuće

metode i geomehanička ispitivanja nevezanog tla.

2.1.1. Inženjersko – geološko kartiranje korita i obale rijeke Plive

Za razinu idejnog projekta izrađena je inženjersko – geološka karta mjerila 1 : 1000 koja

je obuhvatila obalni prostor toka rijeke Plive od Okruglog jezera do ušća rijeke Plive u

Vrbas, uključujući desnu obalu nizvodno od slapa. Na toj karti registrirane su sve

inženjersko – geološke pojave, klizišta, odroni, litološki članovi i strukturni elementi. Na

mjestima mogućih novih pragova izrađen je broj poprečnih inženjersko – geoloških

profila. Sadržaj inženjersko – geološke karte i inženjersko – geoloških profila po obimu i

pouzdanosti odgovara nivou idejnog projekta. U sklopu sadržaja te karte izvršena je

podjela cijelog terena po stupnju stabilnosti.

8

2.1.2. Istražno bušenje

Istražno bušenje se izvelo u cilju upoznavanja stijenske sredine u geološkom, litološkom,

hidrogeološkom i geotehničkom smislu. U tijeku bušenja uzeti su uzorci stijena za daljnja

ispitivanja, ispitala se i vodopropusnost i izveli su se standardni penetracijski pokusi. Po

završetku bušenja , bušotine su se koristile za geofizička ispitivanja, TV snimanja i

mjerenja prostornog položaja svih defekata stijenske mase. Bušenje je izvedeno prema

tehničkim uvjetima navedenima u Programu istraživanja. Za potrebe projektiranja razine

idejnog projekta istraživanja bušenjem su predviđena samo u području slapa. Izvedeno je

bušenje 7 bušotina ukupne dužine 150 m.

2.1.3. Ispitivanje vodopropusnosti stijena

Ispitivanje vodopropusnosti stijena izvršeno je u bušotinama B-1 ( 2 mjerenja ), B-2 ( 1

mjerenje), B-4 (1 mjerenje), B-5 (2 mjerenja), B-6 ( 1 mjerenja), B-7 ( 2

mjerenja).Izvještajem je vidljivo da su na 4 mjesta etaže duže od 5 m. To je učinjeno na

mjestima gdje je tehnički bilo izvedivo. Na svim ispitivanim etažama postignut je protok

koji je postojeća crpna instalacija mogla postići, pri čemu je tlak ispitivanja iznosio od

1,46 do 3,18 bara. To ukazuje da se radi o heterogenoj vodopropusnoj sredini. Uzimajući u

obzir litološki sastav sedrene mase, te pojavu kaverni mogu se očekivati zone visoke

vodopropusnosti na mjestima kaverni i na mjestima pojave očvrsle sedre sa makroporama

i pukotinama, te na lokacijama transportiranog šljunka i pijeska. U području gdje je

zastupljen pijesak i prah kao produkt raspadanja sedre vodopropusnost nije zanemariva, ali

zbog međuzrnog razmaka u materijalima ne treba očekivati zadovoljavajući domet

klasičnih injekcijskih smjesa kod sanacijskih radova.

9

2.1.4. Određivanje značajki i stvarnog prostornog položaja defekata stijena TV

Karotažom

Radom bušače krune i cjelokupnom organizacijom bušenja iz sedrene mase se mogu

dobiti relativno vjerodostojni uzorci samo za potpunu čvrstu i potpuno raspadnutu sedru.

Slabije vezana sedra u tijeku bušenja se drobi, te se na površini dobije uzorak koji se

determinira kao raspadnuti sedreni materijal – pijesak i prah. Detaljnim video skeniranjem

bušotine taj se nedostatak otklanja, te dobiva mogućnost preciznog determiniranja uzorka.

U prilozima prikaza bušotina B-1 do B-7 sadržana je i interpretacija video skeniranja:

• Na bušotini B-2 snimljen je prostorni položaj i dimenzije kaverne. Kaverna se

nalazi na dubini 5,20 – 5,80 m i ima pružanje SSI – JJZ. Skeniranjem je utvrđen

približan oblik te kaverne ( skica br.1 i br.2 ).

• Na bušotini B-5 registrirane su i skenirane 3 kaverne :

Prva kaverna se nalazi na dubini 5,90 – 6,30 m i predstavlja oblik sličan kugli.

Očigledno se radi o izoliranoj kružnoj kaverni nastaloj u specifičnim genetskim

uvjetima ( skica br. 4 i br. 4 ). Druga kaverna se nalazi na dubini 14,40 – 15,90

m ima pružanje SSI – JJZ. Stijenske kaverne su obložene kristalima kalcita.

Približan oblik prikazan je na skicama br.5 i br.6. Treća kaverna je na dubini

17,00 – 18,20 m i ima pružanje JZ – SI . Bušotina je prošla neposredno uz rub

kaverne ( skica br.7 i br.8 ).

Između te dvije kaverne se nalazi zaobljeni vapneni šljunak i pijesak što ukazuje da ove dvije

kaverne predstavljaju u stvari jednu veliku kavernu koje na mjestu bušotine B-5 ima visinu

skoro 4 m. Ta kaverna je u prošlosti bila aktivna. Kroz nju je voda transportirala šljunak i

pijesak koji je na tom mjestu nataložen u debljini od cca. 1 m.

Na bušotini B-6 kaverna je registrirana na dubini 12,50 – 15,10 m i ima pružanje SSI –JJZ (

skica ( skica br. 9 i br. 10 ).

Prema prostornom položaju kaverni na B-5 i B-6 postoji vjerojatnost da su ove dvije

međusobno povezane.

10

Na bušotini B-7 registrirane su dvije kaverne jedna na dubini 6,50 – 6,80 m izolirana i

druga na dubini 7,55 – 10,15 m (skice br.11, br.12 i br. 13 ). Obje imaju pravac pružanja

SSZ – JJI.

Ušće kaverni tj. praznog prostora u sedrenoj masi slapa iznosi cca. 6%. Tako veliko

učešće praznina u sedrenoj masi mora utjecati na tehničko rješenje sanacije.

Ocjene dimenzija kaverni TV prospekcijom prikazane su na sljedećim stranicama za

bušotine B-2 i B-5. Ostale se nalaze u Elaboratu provedenih istražnih radova i faza,

sanacije korita i rijeke Plive u Jajcu ).

11

Slika br. 1 Ocjena dimenzije kaverne u bušotini B-2.

(Elaborat provedenih istražnih radova i faze, sanacija korita i rijeke Plive )

12

Slika br. 2 . Ocjena dimenzije kaverne u bušotini B-2.

(Elaborat provedenih istražnih radova i faze, sanacija korita i rijeke Plive )

13

Slika br. 3 : Ocjena dimenzija kaverne u bušotini B-5.

14


15


16

Slika br. 6 . Ocjena dimenzija kaverne u bušotini B- 5.

(Elaborat istražnih radova )

17


18


19

2.1.5. Determiniranje uzoraka stijena Determiniranjem je obuhvaćeno svih 150 m izvađene jezgre. Rezultati determiniranja

prikazali su veliku heterogenost sedrene mase. Zastupljeni su svi varijateti sedrene mase, od

očvrsle dobro vezane sedre do potpuno raspadnute sedre u vidu sedrenog pijeska i praha.

Posebno važan nalaz je zaobljeni vapneni šljunak koji predstavlja dokaz o prekidu stvaranja

sedre u određenim uvjetima kada su velike vode iz velikih udaljenosti transportirale vapneni

materijal i odnosile ga u rijeku Vrbas dok je dio tog materijala taložen u korito, a dio u

kaverne koje su tada predstavljale podzemne vodopropusnike.

2.1.6. Standardni penetracijski pokus

U tijeku istražnog bušenja došlo je do saznanja da je sadrena masa uglavnom izgrađena od

nevezanog ili slabo vezanog materijala, te mjestimice vapnenog šljunka i pijeska zbog čega je

povećan broj ispitivanja SSP jer je to najekonomičniji način dobivanja dovoljnog broja

geomehaničkih parametara. Na svih 7 bušotina izvedeno je 55 ispitivanja. Rezultati su u

prikazu bušotina B-1 do B-7 i posebnom osvrtu na specifične podatke geomehaničkih

ispitivanja.

2.1.7. Geofizička istraživanja

2.1.7.1. Refrakcijska ispitivanja

U svrhu kontinuiranog praćenja prostornog rasporeda i promjene u kvaliteti stijenske mase i

tla za potrebe sanacije slapa Plive u Jajcu primijenjena je plitka reflektivna seizmika. Na

lokacijama dogovorenima sa geolozima snimljene su brzine kompresijskih i posmičnih valova

sa vertikalnim i horizontalnim geofonima . Elastični S-valovi generirani su udarcima čekića o

metalnu napravu modificiranog profila, koja je za potrebe generiranja posmičnih valova

posebno dizajnirana i u kombinaciji sa tehnikom udaranja omogućuje dobivanje S valova u

protufazi. Time je utjecaj P- valova na kasnije nailaske S- valova bitno smanjen, a mogućnost

očitavanja prvih nailaska mnogo veća i preciznija.

20

Postupak obrade rezultata ispitivanja u prvoj fazi obuhvatio je analizu prvih nailaska

elastičnih valova s terenskih snimaka programom FIRSTPIX, Interpex Ltd. I prikaz rezultata

u S-T dijagramu. Na taj način dobivene su dromokrone uzdužnih i poprečnih valova iz

karakteristika. Veza između vrste i kvalitete litoloških članova i brzine rasprostiranja

elastičnih valova ocjenjena je iz empirijski određenih vrijednosti. Detaljna je litološka slika u

kombinaciji sa geološkim kartiranjem i bušenjem.

Na lokaciji korita rijeke Plive urađeno je 6 refrakcijskih profila : RF-1, RF-2, RF-3, RF-4,

RF-5, RF-6 duljine dispozitiva 55 ( RF-1, FR-5, RF-6 ), 33 ( RF-2 ), 22 m (RF-3, RF- 4 ).

Profil RF-5 zbog loših snimaka nailaska P i S valova nije bilo moguće interpretirati.

Analizom dromokrona uzdužnih i poprečnih valova i proračunom brzina utvrđena je prema

seizmičkim obilježjima slijedeća simplificirana slika građe terena.

Vrijednosti u tablici odnose se na RF-3 i RF- 4.

brzina uzdužnog vala

v p (m/s)

brzina poprečnog vala

v s (m/s)

ZONA A ( 0-0.5 m )

površinska trošna sedra i

pijesak

180 - 350 70 - 100

ZONA B ( 0 – 3.00 m )

sedra slabije saturirana vodom

620 - 800 290 - 370

ZONA C ( 4.50 – 12 m )

sedra jače saturirana ispod

RPV

1350 - 1550

Tablica br. 1: Simplificirana slika građe terena dobivena analizom dromokrona

uzdužnih i poprečnih valova i proračunom brzina valova za RF-3 i RF-4.

( Elaborat provedenih istražnih radova i faze, sanacija korita i rijeke Plive u Jajcu)

21

Iz snimaka S vala kod RF-3 i RF- 4 prepoznatljiva su samo dva geofizička horizonta, što

znači da zonu C čini saturirana sadra, budući da S val ne povećava brzinu širenja kroz

saturirani sloj.

Kod profila RF-1 zonu A čini humus i površinski sloj, dok se zona B i C u pogledu brzina

poklapa sa RF-3 i RF- 4. Profil RF-1 urađen je na pješačkoj stazi koja je visinski viša od RF-2

cca. 5 m i kod RF-2 nije registrirana zona A.

Profil RF-6 razlikuje se od gore navedenih profila po tome što je kod refraktora ( drugi sloj )

registrirana brzina valova P- vala 2000 – 2300 m/s, a brzina S vala 450 m/s, što upućuje na

kompaktniji materijal u refraktoru od navedenih profila.

U nastavku su dati dijagrami dromokrona, dubinski seizmički presjeci i promjena brzina

uzdužnih i poprečnih valova dužinom profila RF1, RF2 i RF3.

22

Slika br. 9 : Dijagram dromokrona , dubinski seizmički presjeci i promjena brzina

uzdužnih i poprečnih valova duž profila RF1.

( Elaborat provedenih istražnih radova i faze, sanacija korita i rijeke Plive u Jajcu )

23




24




25

Analizom dromokrona uzdužnih i poprečnih valova i proračunom brzina utvrđena je prema

seizmičkim obilježjima slijedeća slika građe terena.

brzina uzdužnog vala vp ( m/s) brzina poprečnog vala vs ( m/s )

ZONA A

( 0 – 0.5 m )

trošna sedra,

pijesak i nasip

350 - 400 150 - 180

ZONA B

( 0.5 – 2 m )

pjeskovita sedra

(?)

900 385

Tablica br.2 : Utvrđena građa terena analizom dromokrona uzdužnih i poprečnih

valova i proračunom brzina valova.


26

2.1.7.2. Seizmičko prozvučivanje Metoda seizmičkog prozvučivanja zahtijeva dvije ili više bušotina. Brzine seizmičkih valova

mjere se generiranjem seizmičkih valova u jednoj bušotini i detektiranjem njihovog nailaska u

susjednoj.

Tijekom prozvučivanja na lokaciji slapišta u Jajcu izvedena su brojna mjerenja seizmičkih

valova sa različitim stazama prozvučivanja kroz zadanu zonu omeđenu bušotinama, time je

omogućena rekonstrukcija slike unutarnje strukture masiva stijene. Navedena metoda koristi

vrijeme putovanja prvog dolaska u seizmičkoj snimci.

Seizmička ispitivanja između bušotina sadrže pokretanje, kako seizmičkog izvora, tako i

prijemnika u dvije ili više zasebnih bušotina. Prednost ovog postupka sastoji se u velikom

skeniranom volumenu između bušotina. Tlocrtni položaj bušotina dan je na dnu stranice. Na

tlocrtnom prikazu prijemne bušotine nose oznaku G i njima je smješten geofonski niz, a

bušotine s oznakom TP su pobudne bušotine.

27

Slika br. 12: Tlocrtni raspored bušotina.


28

3.OSVRT NA SPECIFIČNE PODATKE GEOTEHNI ČKIH ISTRAŽIVANJA 3.1. Standardni penetracijski pokus S obzirom na specifičnost geotehničkog sastava materijala kroz koje se provodilo bušenje,

penetracijski parametri su registrirani intervalno unutar svakog SSP –a s time da su u

terenski zapisnik upisivani kumulativni podaci ( Nk , sk ). U tabelarnoj razradi

penetracijskih parametara kumulativni podaci razlučeni su na intervale (∆N, ∆s ), a

potom je linearnim preračunavanjem dobivena tzv. računska vrijednost broja udaraca

N .rač ( zaokružena na cijeli broj ) za standardnu penetraciju od jedne stope (1 stopa = 30,48

cm ). S tim u vezi je korišten izraz da je N.rač jednak umnošku promjera ∆N i ∆s i jedne

stope.

29

Slika 13 : Penetracijski parametri za bušotinu B-1.


30

Slika 14 : Penetracijski parametri za bušotinu B-2.


31

Slika 15 . Penetracijski parametri za bušotinu B-3. ( Elaborat provedenih istražnih radova i faze, sanacija korita i rijeke Plive u Jajcu)

32

3.2. Seizmičko prozvučivanje kroz površinsku sedru i ultrazvučno prozvučivanje

uzoraka bušenja

Na slapišnoj stubi koja dijeli desni slap ( viši ) od lijevog, provedeno je prozvučivanje sedrene

mase čime je ustanovljeno da sedra nije jednolika stijenska masa već se jasno raspoznaju

dvije bitno različite teksture : lisnata ( laminarna ) i spužvasta ( šupljikasta ) tekstura. Pored

navedenih tekstura sedre, uočene su još i slijedeće : bradavičasta i sedra zemljaste teksture (

izuzetno loših mehaničkih svojstva ). Dodatno ispitivanje valjkastih uzoraka sedre iz

pojedinih bušotina ( ukupno 30 ) provedeno je uz pomoć ultrazvuka, a dobiveni podaci nalaze

se u tablici.

Slika br. 16 : Ultrazvučno ispitivanje valjkastih uzoraka sedre.


33

3.3. Procjena gustoće nabušenih slapišnih formacija Sedam bušotina koje su izvedene kroz formacije slapa rijeke Plive, pokazale su već geološke

identifikacije, a potom i preko TV karotaže, da je riječ o formacijama čije se fizičko –

mehaničke karakteristike javljaju u širokom rasponu vrijednosti, koje s jedne strane

karakteriziraju slabo zbijene nevezane stijene, a s druge strane približavaju se

karakteristikama mekih i polučvrstih stijena. Gledajući te formacije s mineraloško –

petrografskog aspekta , uz određene iznimke prevladava ujednačeni mineraloški sastav koji se

može vezati uz termin sedra, bez obzira radi li se o tvrđoj ili mekšoj okamini sedre ili je riječ

o tzv. granuliranom materijalu koji još nije petrificirao, ili taj materijal predstavlja produkt

raspada sedre. S obzirom na rečeno vidi se da slapišne formacije imaju kompleksnu građu,

koja dozvoljava određena uprosječavanja jer se radi o heterogenosti koja u makro-mjerilu

poprima svojstva.

Analiza se temelji na dvije različite kategorije uzoraka. Kategorija K1 obuhvaća uzorke

nevezanog materijala, a kategorija K2 obuhvaća uzorke vezanog, petrificiranog sedrenog

materijala. Na osnovi analize uzoraka kategorije K1 i K2 proizlazi da su granične gustoće :

kod K1 : ρ min = 1067 kg/m3 ( Sr = 0)

ρ max= 1663 kg/m3 (Sr =1)

kod K2 : ρ min = 1310 kg/m3 (Sr = 0)

ρ max= 1814 kg/m3 (Sr = 1) .

Prosječna gustoća slapišmih formacija ( u uvjetima provedbe geotehničkih ispitivanja):

ρ .sred = 1500 kg/m3 .

34

4. ZAKLJU ČAK

Cilj geotehničkih istražnih radova na rijeci Plivi bio je utvrditi probleme koji su prouzročili

degradaciju, eroziju, odnosno oštećenja obale, korita i slapa. Nakon provedenih istraživanja,

oni su definirani elaboratom dovršenim 1998. godine. Time je utvrđen te na jednom mjestu

pobrojen niz većih oštećenja kroz cijeli tok rijeke. Vodopad je dodatno oštećen za vrijeme

poplava 2004. i 2006. godine. Ukupna šteta načinjena nepravilnim održavanjem korita

procijenjena je na 14 milijuna KM. Projekt sanacije korita rijeke Plive je pod okriljem

Ministarstva zaštite okoliša, a glavni donatori su Javno poduzeće vodnih slivova rijeke Save i

Elektroprivreda HZHB. Slap se obnavlja u četiri faze. Prva faza je napravljena, a obnova se

trenutno nalazi u drugoj fazi od 2005. godine i nastavlja se. Prva faza je obuhvaćala zaštitu

desne strane vodopada i lijeve ploče. Izgrađene su dva regulacijska praga, zaštitni obalni

zidovi i zaštita samog dna rijeke. Cilj tih radova je bio smanjenje brzine protoka i zaštite obale

od urušavanja. Druga faza obuhvaća sanaciju slapa i korita rijeke u području pragova 1-6 ,

radove na desnoj strani slapa, na sanaciji bučnice ispod vodopada, reviziju i nadzor nad

izvođenjem radova. Treća faza obuhvaća sanaciju lijevog dijela slapa i odronjenog dijela.

Četvrta faza obuhvaća regulaciju cijelokupnog projekta i snaciju nastalih šteta.

35

5. LITERATURA

Vodopad – Jajce, 10.9.2010.

http://jajceportal.com/modules.php?name=Content&pid=155

Institut za građevinarstvo : Elaborat provedenih istražnih radova i faze, sanacija korita i rijeke

Plive u Jajcu, Mostar, 1998.

36

SAŽETAK

Ime i prezime kandidata : Sabina Sitar

Naziv završnog rada : Geotehnički istražni radovi na slapu rijeke Plive

Korito i slap rijeke Plive zbog svoje specifične geološke građe te morofoloških i hidroloških

karakteristika stalno je izložen eroziji i degradaciji. 1947. godine degradiran je dio slapa

zajedno betonskom krunom, 1958. obavljeni su prvi sanacijski radovi, a 1970. i 1971. drugi

snacijski radovi. 1995. i 1996. godine zbog obilnih kiša i poremećaja prouzročenih ratnim

djelovanjima došlo je do potkopavanja i rušenja ranije izgrađenih građevina za regulaciju toka

rijeke Plive, te produbljenja korita i rušenje obale. Oštećenju je pridonjela i građa korita rijeke

od naslaga sedre koja je podložna eroziji. Elaborat provedenih istražnih radova za sanaciju

slapa i korita rijeke Plive napravljen je 1998. godine. Istražni radovi bili su podjeljeni u dvije

faze : prva faza je omogućila izradu projektne dokumentacije na razini idejnog rješenja, a

druga faza izradu glavnog projekta sanacije. Istražni radovi su se odvijali prema Programu

istražnih radova. Provedena istraživanja bila su podijelena na terenska površinska istraživanja,

istraživanja u bušotinama i labolatorijska istraživanja. Terenska površinska istraživanja

obuhvaćala su inženjersko - geološko kartiranje, refrakcijska seizmička ispitivanja i

determiniranje uzoraka stijene. Istraživanja u bušotinama obuhvaćala su istražno bušenje,

ispitivanje vodopropusnosti stijena, određivanje stvarnog prostornog položaja defekata stijene

TV karotažom i standardni dinamički penetracijski pokus. Laboratorijska istraživanja

obuhvaćala su ispitivanja uzoraka stijena , razarajuće metode i geomehanička ispitivnja

nevezanog tla.

Ključne riječi : rijeka Pliva, sanacija korita i slapa, istražni radovi.

37

Documents

SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNI ČKI …...5 1.2. Registrirane pojave i ošte ćenja Duljina korita rijeke Plive iznosi oko 22 km, od čega na potez Malo jezero – slap otpada oko