Upload
dokhanh
View
217
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI1
Akademska 2015/16. godina
1 Studij humanističkih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u
izuzetnim situacijama, kao integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: HUMANISTIĈKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: PSIHOLOGIJA
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI
STUDIJSKI SMJEROVI:
ZNANSTVENO POLJE: PSIHOLOGIJA
STUDIJSKI SMJER: OPĆA PSIHOLOGIJA
UVOD
Kod prvostupnika humanistiĉkih znanosti tijekom studija razvijene su kompetencija za struĉnu
osposobljenost,psihološko-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i
komunikacijsko-refleksivnu osposobljenost, poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je
osposobljavanju prvostupnika za rad u multikulturalnim mješovitim skupinama i za rad sa djecom
s posebnim potrebama i za integraciju te djece u odgojne ustanove. U radu s djecom s posebnim
potrebama su u dovoljnoj mjeri osposobljeni za rad na prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i
tretmanu osoba sa posebnim potrebama te sudjelovanju u edukaciji.
Prvostupnici humanistiĉkih znanosti na zavidnoj razini su osposobljeni za cjeloţivotno
obrazovanje i za primjenu suvremene ICT tehnologije u onoj mjeri u kojoj je to moguće na prvom
ciklusu visokog obrazovanja.
Prvostupnik psihologije moći će kompetentno sudjelovati u realizaciji raznolikih razvojnih i
akcijskih istraţivanja, uspješno će moći suraĊivati sa pedagogom na unapreĊivanju nastave,
savjetodavnim poslovima, psihološkim poslovima u okviru struĉnih sluţbi, organizaciji
izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena mladih, suradnji sa roditeljima i njhovim
organizacijama, u savjetovalištima i drugim poslovima.
Plan i program studija psihologije provodiće se sukladno europskim standardima uvoĊenja ECTS-
bodovnog sustava i promicanja europske saradnje. Struĉni profil prvostupnika psihologije
pretpostavljen je kao ĉlan tima u drţavnim i privatnim školama, struĉno razvojnim sluţbama,
predškolskih, osnovnoškolskih,srednjoškolskih ustanova, struĉnim sluţbama velikih sustava,
kadrovskim sluţbama tvrtki ( interna osposobljavanja, cjeloţivotno obrazovanje vezano za znanost
psihologije), raznolikim agencijama za specijalistiĉku psihološku izobrazbu, kao i drugim
ustanovama (industrija, trţište rada, uĉeniĉki domovi, umirovljeniĉki domovi, galerije, djeĉija
kazališta,vojna uĉilišta i novaĉkim centrima,bolnicama, socijalnim sluţbama, školama/ustanovama
za djecu sa posebnim potrebama, nakladaĉkim tvrtkama, u razliĉitim medijima, upravljanju
prosvetnim ustanovama, vjerskim školama,sluţbama za profesionalno usmjeravanje i orijentaciju,
organizaciji odgojnog i obrazovnog rada, u andragoškim ustanovama,
ljetovalištima,savjetovalištima, znanstvenim i istraţivaĉkim organizacijama.
Opći podaci:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe zsvršetkom studija
Preddiplomski studij humanistiĉkih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom
preddiplomskog studija humanistiĉkih znanosti stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/ca
(baccalaureus/baccalaureua) humanistiĉkih znanosti, s naznakom smjera
b) uvjeti za upis na studijski program:
Uvjet za upis u studijski program je završena ĉetverogodišnja srednja škola odgovarajuće struke i
polaganje prijemnog ispita. o ĉemu odluĉuje povjereništvo u sustavu : prodekan za nastavu
(predsjednik) proĉelnik i tajnik katedre za psihologiju.
Na studij se mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi i drugi ciklus studija po Bolonjskom
procesu ili višu ili visoku spremu odgovarajuće struke o ĉemu odluĉuje navedeno povjereništvo.
Ovisno o završenoj višoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno
povjereništvo moţe upisanom studentu odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon
što poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija iz
humanistiĉkih znanosti znanstveno polje psihologija.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u nastavnom planu u sljedećoj tablici.
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI - SMJER OPĆA
PSIHOLOGIJA 1 2 3 4 5 6 7 8
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK
I. SEMESTAR
Uvod u psihologiju 1 1 2 6 Obvezni
Akademsko pisanje 1 2 2 6 Zajedniĉki
Osnove informatike 1 1 1 5 Zajedniĉki
Osnove hrvatskog jezika-lektorske
vjeţbe 0 0 3 5 Opći
Osnove engleskog jezika – lektorske
vjeţbe 0 0 3 5 Opći
Osnove kineziologije 1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
Osnove rekreacije 1 1 1 3 Izborni (1 od
2)
II. SEMESTAR
Povijest psihologije 1 1 2 6 Obvezni
Uvod u statistiku 1 1 2 6 Obvezni
Fiziologija ţivĉanog sustava 3 0 0 5 Obvezni
Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći
.
Engleski jezik struke – lektorske
vjeţbe 0 0 3 5 Opći
Psihologijski portfolij 0 0 3 3 Izborni (1 od
2)
Psihologijski praktikum 0 0 3 3 Izborni (1 od
2)
III. SEMESTAR
Razvojna psihologija 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija osjeta i percepcije 1 1 2 6 Obvezni
Statistika u psihologiji 1 0 2 6 Obvezni
Osnove sociologije 0 0 3 6 Obvezni
Škole i pravci u psihologiji 1 0 2 3 Izborni 1 od 2
Biološka psihologija 1 1 2 3 Izborni 1 od 2
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i
smjera
IV. SEMESTAR
Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6 Obvezni
Uvod u psihologiju liĉnosti 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni
Kognitivni razvoj i inteligencija 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
Osnove komunikologije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i
smjera
V. SEMESTAR
Metodologija istraţivanja u psihologiji 1 1 2 6 Obvezni
Uvod u psihometriju 1 1 2 6 Obvezni
Uvod u kliniĉku psihologiju 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija djece s teškoćama u
razvoju 1 1 1 5 Obvezni
Metode evaluacije rada 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
Psihologijski instrumenti 1 0 1 3 Izborni (1 od
2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera
VI. SEMESTAR
Emocije i motivacija 1 1 2 6 Obvezni
Socijalna percepcija 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija odrasle dobi i starenja 1 1 2 6 Obvezni
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i
smjera
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije ili psihologije.
Nakon završetka studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca humanistiĉkih znanosti, smjer opća psihologija
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UVOD U PSIHOLOGIJU
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, komponentama strukture psihološke nauke koji su nuţan
uslov za studij psihologije: definisanje predmeta, metoda i odnosa psihologije sa drugim naukama;
upoznavanje sa cjelokupnim saznajnim putem izgradnje psihološke nauke preko psiholoških ĉinjenica,
zakona,hipoteza,teorija,sistema, do objašnjenja i predviĊanja u psihologiji.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Psihologija kao nauka o pojavama i procesima svijesti;Psihologija kao nauka o ponašanju i sintetiĉka
shvatanja predmeta psihologije;Osnovne ĉinjenice i metode psihologije – introspektivne,
fenomenološke,objektivne;Operacionalizam u psihologiji;Intervenišuće varijable i hipotetiĉki konstrukti ;
Kriterijumi nauĉne objektivnosti, nauĉni zakoni u psihologiji;Modeli u psihologiji;Sistemi u psihologiji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Radonjić S: Uvod u psihologiju
2. Kreĉ i Kraĉfild(1980) : Elementi psihologije, Nauĉna knjiga Beograd
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije
i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.b
a
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultetdruštvenihznanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski program Godina I. preddipl.
Imenositeljakolegija/nas
tavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje.
Ovladati će vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova.
Moći će definirati osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim
pristupom odreĊenom problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim
zapisima. Ovladati će dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.
Okvirnisadrţajkolegija:
Izrada ţivotopisa.
Bbliog rafskizapisi ,tematskebibliografije, popisi literature i reference.
Vrste znanstvenih i struĉnihradova.
Formuliranje i pisanjena slova.
Strukturaznanstvenihi struĉnihradova.
Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjenafusnota, zabilješki i priloga.
Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovicitiranja (Chicago stil, Turabijan,
Vancouverski).
Izborrijeĉi, formuliranjereĉenica,oblikovanjeodlomaka, formiranjealineja (popisa).
Jezik i stilznanstvenograda.
Upotrebainterpunkcije, naglašavanjeteksta i upotrebaskraćenica.
Tabliĉnoprikazivanjepodataka.
Grafiĉko i slikovnopredstavljanjepodataka.
Oblikovanjetekstaakademskograda.
Upotrebazagrade, kosecrte, crte i crice
NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu
Konzultac
ije Radionice Mentorski rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeniispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt - Vjeţbe Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum.Bijakovići:
Sveuĉilište Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.
Dodatnaliteratura:
1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta
u Zagrebu
3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske
4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb:
Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.
7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko
izdanje.
9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska
naklada.
10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraznanja i polaganjeispita:
Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se
tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave.
Prijeizlaskanazavršniispitstudentisuduţniuraditiseminarski rad
premapravilimaakademskogpisanja. Završniispit je u oblikutesta.
Naĉin praćenja kvalitete rada i
uspješnosti izvedbe programa:
Tijekomsemestrabitićeizvršenakooperativnaprocjenakvaliteteizv
edbeprograma, a u odnosunaoĉekivanja i obvezestudenata i
nastavnika, tepostavljeneciljeve i zadaćeprograma.
Obveze studenata:
Sudjelovanjenanastavi;
izradaseminarskogradapremapravilimaakademskogpisanja;
polaganjeispita.
Vrjednovanjeradastudenata i
izvoĊenjeocjene:
Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova
Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –
25 bodova
Veţbe u Praktikumu – 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski smjerovi BS
Godina
Semestar
I.
I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatičkim (informacijsko-komunikacijskim)
tehnologijama I vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici de
ovladati s određenom akademskom razinom informatičke pismenosti kroz korištenje standardne
informatičke tehnologije I softverskih alata zasnovanih na tim tehnologijama. Na taj način polaznicima
de biti omogudeno stjecanje I znanja I vještina iz informatičke znanosti primjerenih visokoškolskoj razini
obrazovanja. Stoga, informatička pismenosti osobne vještine vezane uz poznavanje I rukovanje
kompjutorske tehnologije su u fokusu izučavanja ovoga predmeta.
Ishodi uĉenja:
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava
Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji
procesor, sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.
Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)
Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,
Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),
Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI)
Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,
Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i
extranet),
Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi
današnje globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),
Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske
komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Informatički izazov kao svjetski proces 2. Temeljne informatičke postavke 3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava 4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava 5. Mrežno-komunikacijska, organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava 6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava 7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava 8. Perspektive razvoja informatike
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u
Zagrebu, DOIK 2010, Zagreb
2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka;
izrada seminarskih radova, izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi
5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih
obveza studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (B)
Opći podatci:
Studijski programi
Studij prirodnih znanosti
Studij humanistiĉkih znanosti
Studij društvenih znanosti
Semestar
Godina
I.
I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,
spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja,
spoznaje i vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama:
fonološkoj, morfološkoj, leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će
osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju
i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje,
pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i
pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom
u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i
predavale novim naraštajima tijekom povijesti; ovladat će govornim i pisanim sluţenjem jezikom u
svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem retorike, estetike, strukturalizma,
semiotike i teorije komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.
Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu.
Indoeuropska skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen,
ujednaĉen, uĉvršćen funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga
knjiţevnoga jezika. Knjiţevni jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i
sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice, zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine
jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija
hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor.
Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon i fonostilem. Morf, alomorf i
morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije glasova, slogova, pojaĉani
govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna glasovna svojstva:
samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji. Artikulacija
suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m, n, nj,
r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.
Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema –
alofoni. Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst.
Pravogovor (ortoepija). Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni;
morfem, morf i alomorf – fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i
morfemi. Odnos fonem – glasnik. Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku.
Funkcionalna svojstva glasova. Glasovi i glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga
s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje
glasova. Ispadanje glasova.
Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĊice, pisanje tuĊica. TuĊa vlastita imena. Pisanje
vlastitih imena iz jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe
ćirilicom. Pisanje vlastitih imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi. Opća
naĉela, imenice, pisanje polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika.
Rastavljanje rijeĉi. Reĉeniĉni znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik, zarez, toĉka sa zarezom,
dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove,
polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi. Nizanje rijeĉi, nabrajanje,
priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije svoje imenice i apozicije, rijeĉi i reĉenice sa suprotnim
veznicima. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje, trotroĉje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica,
izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa
crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf). Kratice s toĉkom,
kratice bez toĉke, sloţene kratice. Preporuka pisanja prema tradicionalnome naĉelu: pisanje navezaka. Primjeri
alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u doĉetcima
prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporuĉenih i
dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija nedavnih
zbivanja oko standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.
Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike
(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost
(kongruencija), upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak.
Intonacija rijeĉi, sintagme i reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo
(reĉeniĉna brzina), ritam, stanke, tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene.
Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici.
Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih
suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija. Epentetsko l. Fonetika i fonologija.
Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga (kvantiteta). Pismo. Transkripcija
i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne jeziĉne, logopedske
vjeţbe.
Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i
gramatiĉko znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka.
Metafora, leksikalizirane metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi.
Hiperonimi, hiponimi, kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika:
zastarjelice, pomodnice, oţivljenice, novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori.
Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi. Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni,
publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci.
Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe. Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija.
Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika. Struktura rjeĉnika.
Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka,
zahvalnica, pozivnica, saţalnica.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-didaktiĉke
pripreme za nastavu
Samostalni
zadatci Terenska nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
2. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i
jezikoslovlje.
3. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
4. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
5. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.
6. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za
nastavu jezika u osnovnoj školi i gimnaziji.
Dodatna literatura:
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim
školama (2007, zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz
filoloških škola i njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.
Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.
Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta,
Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i
seminarskih vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin
uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga i biljeţaka o
proĉitanoj literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu
provjeravaju se brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i
pravopisna znanja i spoznaje, vještine i kompetencije, jeziĉni
osjećaji za pravilan izgovor, artikulaciju, akustiku i jeziĉnu
pismenost, te za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu
raznolikih pisanih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz
analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana
postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi,
ĉlanaka, eseja, interpretacija i rasprava te njihovo obrazloţenje.
Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i usmenom dijelu
ispita.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15
bodova, pisana provjera 40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja,
pismenog i usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad
na tekstovima uz korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora
nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1,
dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Opća jeziĉna
kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti usvojena znanja u
pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,
poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje
jednostavnih zadataka objektivnog tipa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu
razliĉitih tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje
anglofonih kultura i razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.
a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s
problematikom koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)
b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi,
poretka rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se
usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje
ne korespondiraju u materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.
2. Skripta/izbor tekstova.
Dodatna literatura:
1. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.
2. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.
3. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge
University Press.
4. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
5. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
6. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.
7. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti
upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje
presipitne obveze (esej). Završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu
na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,
seminarski rad20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz
definiranje relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim
promjenama antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima
kinezioloških transformacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba
ĉovjeka, Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u
kineziološkim aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje,
Kineziološki sustavi i upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti,
Metodologija istraţivanja u kineziologiji, Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj
kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
3. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku
Dodatna literatura:
Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku.
Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta),
Ljubljana: Fakulteta za sport.
Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.
Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove
transformacijskih postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno –
matematiĉkih znanosti i kineziologije
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati
referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu
ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
referata, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,
Izrada referata do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju
sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu
postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske
rekreacije. Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i
realizaciju transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i
edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i
odgojnih znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22.
ljetne škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.
Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski
programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.
Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.
Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.
Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.
Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati
referat. Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
referata, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada referata do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: POVIJEST PSIHOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 2
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, Upoznavanje sa istorijskim razvojem psiholoških ideja do
formiranja psihologije kao samostalne nauke. Student je upoznat sa istorijskim korijenima razvoja psihologije;
predmetom, zadacima i savremenim odreĊenjem psihologije, osnovnim zadacima psihologa i naĉinima
primjene psiholoških saznanja u praksi.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Istorijski korijeni razvoja psihologije; Predmet, zadatak i savremeno odreĊenje psihologije; Struktura
psihologije kao nauke; Strukturalizam; Funkcionalizam; Psihoanaliza; Bihejviorizam; Geštalt psihologija;
Asocijacionizam; Fenomenologija i egzistencijalizam; Humanistiĉka psihologija;Moderna medicina i
fiziologija; Raĉunarska metafora; Kognitivizam ; Postmoderna psihologija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Radonjić, S. (1999). Uvod u psihologiju. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
2. Hothersall, D. (2002). Povjest psihologije. Zagreb. Naklada slap.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.jhercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: FIZIOLOGIJA ŢIVĈANOG SUSTAVA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 3+0+0
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj predmeta je da studenti dobiju kompletno znanje o fiziologiji nervnog sistema i umešnost primene
teorijskog znanja u praksi.Osposobljavanje studenata da: koriste osnovnu nauĉnu terminologiju u oblasti
psihologije ; da razumeju prirodu ţivĉanog sustava i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da kritiĉki
diskutuju probleme i nalaze emprijskih istraţivanja .
Okvirni sadrţaj kolegija:
Увод у анатомију ЦНС-а, глија И нервне ћелије, Хемоенцефалична баријера, Метаболизам ЦНС,
Makroskopska anatomija i razvoj CNS; Funkcionalna organizacija NC i endokrinog sistema; GraĊa i uloga
ćelijske membrane, nervna vlakna, Membranski potencijal, Draţ i razdraţenje, Akcioni potencijal, generatorski
potencijal; Sinapse (hemijske, elektriĉne), neurotransmiteri; Mišići, Anatomske osnove somatosenzornog
sistema, Fiziologija receptora, nociocepcija (osećaj bola); Ĉulo vida, vidna kora ; Ĉulo sluha, ĉulo okusa i ĉulo
mirisa; Anatomske osnove i funkcionalna organizacija motornog sistema; Kontrola motornog akta
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1 Stevanović, J.: FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA, Autorsko izdanje, Beograd, 2004.
2. Sudakov Sudakov K. V.: FIZIOLOGIJA. Osnovi i funkcionalni sistemi (Prevod: B. Laţetić), Stilos, Novi
Sad, 2002.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz ovog podruĉja
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u
odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,
te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK - lektorske vjeţbe
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti, studij humanistiĉkih
znanosti, studij turizma, studij defektoloških
znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija
Poznavanje okvirnih sadrţaja kolegija Osnove
hrvatskoga jezika
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jeziĉnih i jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, kljuĉnih
gramatiĉkih i pravopisnih praktiĉnih znanja i spoznaja, vještina i kompetencija, razvijanje jeziĉnoga osjećaja
za i jeziĉnu pismenost, za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih radova.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf
– fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi.Glasovi i
glasovni skupovi. Funkcionalna svojstva glasova. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ, h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s
dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po izgovornome mjestu. Stapanje
glasova. Ispadanje glasova. Rijeĉi, vrste rijeĉi. Velika i mala slova. Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijeĉi.
Opća naĉela, imenice, pisanje polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga,
veznika. Rastavljanje rijeĉi na kraju retka. Reĉeniĉni znakovi: toĉka, upitnik, uskliĉnik, upitnik i uskliĉnik,
zarez, toĉka sa zarezom, dvotoĉje, trotoĉje, toĉkice, crtica-spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici
uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao reĉeniĉni znakovi, nadreĉeniĉni znakovi.Razlika
izmeĊu reĉeniĉnih i pravopisnih znakova. Pravopisni znaci i razgodci: toĉka, zarez, dvotoĉje, trotroĉje, crtica,
spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi
pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak mnoţenja, znak dijeljenja, znak
ponavljanja, paragraf. Kratice s toĉkom, kratice bez toĉke, sloţene kratice.Preporuka pisanja prema
tradicionalnome naĉelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici, palatalizacija,
sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u doĉetcima prezentskih oblika, suglasniĉki skupovi tc, dc; primjeri
pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporuĉenih i dopuštenih inaĉica, primjeri višestrukosti i
neujednaĉene pravopisne prakse, itsl. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko standardizacije jezika i izrade
Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
4. Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
5. Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.
6. Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
7. Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
8. Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uĉilišta,
Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura:
8. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi.
9. Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
10. Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jeziĉnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove/
seminareZavršni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada seminarskih radova;
polaganje završnog ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,Aktivnost u nastavi 10 bodova,
Seminarski rad 30 bodova, pismeni ispit 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – lektorske vjeţbe
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske vjeţbe
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i
usmenog izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz
korištenje razliĉitih izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i
razvoj. Od studenata se oĉekuje ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne
utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti
usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti
na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i
pismeno izraţavanje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja
rjeĉnika, detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara,
razumijevanja stilski razliĉitih tekstova, prijevod tekstova.
c) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s
problematikom koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se
primarne i sekundarne informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.
d) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se
usmjeravaju na specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija
koje ne korspondiraju u materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
9. Skripta/izbor tekstova.
10. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Dodatna literatura:
11. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London,
Longman.
12. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti
upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni ispuniti svoje presipitne
obveze (izrada eseja). Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,
esej20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOŠKI PORTFOLIJ
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa: osnovnim pojmovima u radu psihologa na prikupljanju informacija o
korisnicima usluga; Izrada liĉnog portfolija (pisanje CVa,edukacije,nauĉni i struĉni radovi i uĉešće na
skupovima i konferencijama; izlaganje timski i grupni rad; izrada, popunjavanje i dopunjavanje
portfolija korisnika : uĉenika, roditelja, nastavnika. Primjena etiĉkog kodeksa i zakonskih odredbi u
radu psihologa. Cilj svih postupaka psihologa je ostvarivanje pozitivnih promjena i nastavka osobnog
rasta i razvoja ljudi s kojima rade.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Problemi ili krize u odnosima s bliskim i/ili vaţnim ljudima;Problemi s proradom gubitaka- smrt
bliskih osoba, razvod, gubitak posla;Problemi u vezi s novonastalim ili dugotrajnim obiteljskim
poteškoćama;Teško nošenje s promjenama u ţivotnim/razvojnim fazama, stilu ţivota te donošenjem
vaţnih odluka;Oboljenje (fiziĉko, psihiĉko);Teško nošenje sa svakodnevnim ţivotnim zadacima i
odgovornostima. Osjećaji depresije, tuge, beznadnosti i besmislenosti;Osjećaji tjeskobe, nesigurnosti,
straha i panike;Osjećaji napetosti i stresa;Osjećaj blokiranosti, manjka energije, ideja i
kreativnosti;Osjećaj bezvrijednosti, niskog samopoštovanja i samopouzdanosti;Krizna stanja;Osjećaj
teţnje za samoupoznavanjem i samoizraţavanjem, promjenama i pronalaskom smisla ţivota;Osjećaj
teţnje za ostvarivanjem dubokih i autentiĉnih odnosa s drugim ljudima.Psihološko savjetovanje;
Psihološka procjena
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1.Etiĉki kodeks rada psihologa
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja primjenjene psihologija
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
Naziv kolegija
PSIHOLOGIJSKI PRAKTIKUM
Opći podaci
Studijski program
Godina I/M
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0-0-3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Kroz sprovedbu istraţivanja studenti: (1) uĉe temeljna naĉela prikupljanja podataka, (2) uĉe primjenu općih
i posebnih psihologijskih metoda, postupaka i tehnika i (3) uvjeţbavaju se u samostalnoj interpretaciji
prikupljenih podataka te (4) usvajaju dio specifiĉnih sadrţaja vezanih uz podruĉje istraţivanja. Cilj je
nadalje da studenti usvoje i temeljnu kritiĉnost u procjeni valjanosti rezultata na temelju planiranog i
provedenog mjerenjam kao i uĉenje osnovnih elemenata, strukture i formalnog oblika pisanja znanstvenog i
struĉnog izvješća.
Okvirni sadrţaj kolegija
Temeljni elementi istraţivaĉkog procesa
Pisanje istraţivaĉkog izvještaja
Eksperiment
Kvazi-eksperiment
Opaţanje
Anketno istraţivanje
Etiĉki problemi istraţivanja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Milas, G. (2005). Istraţivaĉke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Naklada Slap,
Jastrebarsko. (str. 63-88; 217-265; 341-367; 395-474; 51-62.)
DETALJNE UPUTE KOJE SVAKI STUDENT/STUDENTICA DOBIJE OD PREDMETNOG
NASTAVNIKA
Dodatna literatura
Provjera znanja i polaganje ispita
Ocjena se formira na temelju ocjena iz 5 pisanih
izvještaja
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Studentski izvještaji se kontinuirano ocjenjuju, nakon
svake provedene vjeţbe.
Obveze studenata
Studenti su obvezni prisustvovati nastavi i napisati
izvještaj o provedenom mjerenju koji mora biti
barem u 80% pozitivno ocijenjen. Planira se
provedba 5 vjeţbi koje trebaju rezultirati izvještajem.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Izvještaj 1 – 20 bodova
Izvještaj 2 – 20 bodova
Izvještaj 3 – 20 bodova
Izvještaj 4 – 20 bodova
Izvještaj 5 - 20 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
Naziv kolegija
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Opći podaci
Studijski program Humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati sa osnovnim zakonitostima ĉovjekova razvoja, komponentama koje se
prouĉavaju kako bi se taj razvoj pratio, te aspektima razvoja. Kolegij prouĉava ĉovjekov razvoj od zaĉetka
do postizanja zrelosti, sa posebnim osvrtom na tjelesne, psihomotorne, emocionalne, socijalne i
intelektualne znaĉajke koje definiraju stupanj zrelosti u odreĊenom razvojnom periodu. TakoĊer, kolegij
ima za cilj upoznati polaznike i sa razvojno-psihologijskim teorijama i konceptima koji su najviše
doprinjeli razumijevanju ĉovjekova razvoja i njegovih najvaţnijih odrednica.
Okvirni sadrţaj kolegija
Uvod u razvojnu psihologiju
- povijest i filozofski korijeni razvojne psihologije,
- biološke osnove ponašanja i razvoja i utjecaj okolinskih faktora na razvoj,
- pristupi izuĉavanju problema razvojne psihologije (psihoanalitiĉki, neoanalitiĉki, bihevioristiĉki,
humanistiĉki, ekološki),
- periodizacija psihiĉkog razvoja
Metodologija istraţivanja ĉovjekovog razvoja
- Vrste metodološkog istraţivanja,
- Metode i tehnike istraţivanja u razvojnoj psihologiji,
Prenatalni razvoj
- zaĉeće,
- germinalni period
- embrionalni period
- fetusni period,
- utjecaj okoline na prenatalni razvoj,
- poremećaji koji nastaju u prenatalnom razvoju
Razdoblje novoroĊenĉeta i dojenĉeta
- tjelesni i psihomotorni razvoj
- kognitivni razvoj
- socijalni i emocionalni razvoj
Period ranog djetinjstva
- Tjelesni i psihomotorni razvoj
- Kognitivni razvoj
- Razvoj govora kod djece
- Socijalni i emocionalni razvoj
Predškolska dob
- Tjelesni razvoj
- Kognitivni razvoj
- Socijalni i emocionalni razvoj
Školska dob
- tjelesni razvoj
- kognitivni razvoj
- socijalni i emocionalni razvoj školske djece
Razdoblje puberteta i adolescencije
- Tjelesni razvoj
- Kognitivni razvoj
- Socijalni i emocionalni razvoj u pubertetu I adolescenciji
Razdoblje rane odrasle dobi
- Tjelesne karakteristike rane odrasle dobi I poĉetak starenja
- Socijalno-emocionalne karakteristike rane odrasle dobi
- Kognitivne promjene uranoj odrasloj dobi
Razdoblje srednjih godina
- Tjelesne karakteristike srednje dobi
- Kognitivne promjene u srednjoj dobi
- Socijalno-emocionalna obiljeţja srednje dobi
-
Razdoblje starosti
- Tjelesna oviljeţja I najĉešće bolesti I poremećaji
- Socio-emocionalne karakteristike I potrebe starih osoba
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Provjera steĉenih znanja
Provjera razumijevanja
nauĉenog gradiva sa
praktiĉnim ciljevima
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. P. Hwang, B. Nillsen: Razvojna psihologija,, Sarajevo, 2000. (cijela knjiga)
2. Ĉudina, M., Andrilović, V: Osnove opće i razvojne psihologije, Zagreb, 1994.
3. Berk, l. (2009) : Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko (str. 345-607)
Dodatna literatura
. R.Vasta, M.Haith i S.Miller.: Djeĉja psihologija, Jastrebarsko, 1998;
Grgin-Lacković, K.: Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, 2006.
Grgin-Lacković, K.: Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, 1994.
Furlan, I: Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Zagreb, 1991.
Piaget, J.Inhelder, B.: Intelektualni razvoj djeteta, Beograd, 1986
D. Wood, Kako djeca misle i uĉe, Zagreb, 1995.
Provjera znanja i polaganje ispita
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
napisati i odbraniti esej, te uraditi tri zadaće. Završni
ispit je pismeni i usmeni.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve
i zadaće programa.
Obveze studenata
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni
uraditi zadaće: psihomotorni i razvoj govora,
teispitivanje konzervacije materije
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Zadaća 1 = 10 bodova,
Zadaća 2 = 10 bodova,
Zadaća 3 = 10 bodova,
Zadaća 4 = 10 bodova,
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OSJETA I PERCEPCIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 2
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Ovladavanje osnovnim psihološkim znanjima, Upoznavanje sa istorijskim razvojem psiholoških ideja do
formiranja psihologije kao samostalne nauke. Student je upoznat sa istorijskim korijenima razvoja
psihologije; predmetom, zadacima i savremenim odreĊenjem psihologije, osnovnim zadacima psihologa i
naĉinima primjene psiholoških saznanja u praksi.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Istorijski korijeni razvoja psihologije; Predmet, zadatak i savremeno odreĊenje psihologije; Struktura
psihologije kao nauke; Strukturalizam; Funkcionalizam; Psihoanaliza; Bihejviorizam; Geštalt psihologija;
Asocijacionizam; Fenomenologija i egzistencijalizam; Humanistiĉka psihologija;Moderna medicina i
fiziologija; Raĉunarska metafora; Kognitivizam ; Postmoderna psihologija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Radonjić, S. (1999). Uvod u psihologiju. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
2. Hothersall, D. (2002). Povjest psihologije. Zagreb. Naklada slap.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski
studij
Godina I.
2. semestar
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da
upoznaju osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u
bosanskohercegovaĉkom) društvu i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati
probleme populacije kojom se u okviru studija pobliţe bave.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim
disciplinama
2. Kultura i društvo; svijet u promjeni
3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot
4. Rod i spolnost
5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje
6. Obitelj
7. Zloĉin i devijantnost
8. Rasa, etnicitet i migracije
9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost
10. Rad i ekonomski ţivot
11. Religija i simboli. Magija.
12. Masovni mediji i komunikacija
13. Obrazovanje
14. Metode istraţivanja u sociologiji.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus
Dodatna literatura:
Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić
Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition.
New York, Palgrave Macmillan
Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing
(odreĊena poglavlja)
Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag
Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet
Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing
Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga
Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus
Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih
teorija
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ŠKOLE I PRAVCI U PSIHOLOGIJI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata: sa osnovnim karkteristikama psiholoških škola i pravaca ; sa koncepcijom
javljanja i razvoja pojedinih psiholoških škola i pravaca; sa sliĉnostima i razlikama izmeĊu pojedinih škola i
pravaca u pogledu predmeta prouĉavanja, metoda i osnovnih pojmova; sa elementima koji će omogućiti
studentima da kritiĉki posmatraju pojedine škole i pravce
Okvirni sadrţaj kolegija:
Škole i pravci u psihologiji i njihova istorijska pozadina; Karakteristike pojedinih škola i pravaca; Evropska
psihologija; Psihologija u SAD; Komparacija evropske i ameriĉke psihologije; Eksperimentalne i
neeksperimentalne psihološke škole i pravci; Empiristiĉki i nativistiĉki orijentisane škole i pravci;
Strukturalizam, Funkcionalizam, Asocijacionizam, Bihejviorizam, Geštaltpsihologija, Sovjetska psihološka
škola, Psihoanaliza, Fenomenološka i Egzistencijalna psihologija, Neonalitiĉke škole, Kognitivne teorije,
Zeorije socijalnog uĉenja, Ostale psihološke škole i pravci, Uticaj pojedinih škola i pravaca na savremenu
psihologiju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Marfi, G. (1963). Istorijski uvod u savremenu psihologiju, Beograd: Savremena škola
2. Radonjić, S. (1968). Uvod u psihologiju, Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva
3. Jaroševski, M.G. (1981). Psihologija u XX stoleću, Sarajevo: Svetlost
4. Peĉjak, V. (1984). Stvaranje psihologije, Sarajevo: Svetlost , Beograd: Zavod za udţbenike i
nastavna sredstva
1. Dodatna literatura:
2. Mišĉević, N. (1990). Uvod u filozofiju psihologije, Zagreb: Grafiĉki zavod Hrvatske
Miler, F.L. (2005). Istorija psihologije, Novi Sad, Sremski Karlovci: Izdavaĉka knjiţarnica Zorana
Stojanovića
3. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost
4. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u
odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,
te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: BIOLOŠKA PSIHOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj predmeta je da studenti dobiju kompletno znanje bioloskim aspektima psihickih funkcija. Cilj će biti
ostvaren ako studenti, pored usvojenog teorijskog znanja, pokaţe i umešnost njegove primene u praksi..
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i istraţivanja biloške osnove psihiĉkog ţivota, Biološke osnove percepcije;Osnovi humane
genetike;Osnovi humane genetike;Osnovi humane genetike;Biološke osnove uĉenja i pamćenja; Biološka
osnova bioloških ritmova, spavanje, san i budnost;Biološke osnove paţnje i radne memorije;Lateralizacija
funkcija CNS, hemisferna specijalizacija, biološke osnove verbalne I neverbalne komunikacije ;Biološke
osnove emocionalnog i seksualnog ponašanja;Biološki aspekti motivacionog ponašanja – unos hrane i
vode;Neurohemisjka osnova ponašanja, adikcija, neurohemisjka osnova poremećaja ponašanja ;Molekularne
i ćelijske osnove kognitivnih funkcija, Biološke osnove inteligencije ;Biološki aspekti stresne reakcije,
psihosomatraska oboljenja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1 Stevanović, J.: FIZIOLOGIJA NERVNOG SISTEMA, Autorsko izdanje, Beograd, 2004.
2. Sudakov Sudakov K. V.: FIZIOLOGIJA. Osnovi i funkcionalni sistemi (Prevod: B. Laţetić), Stilos, Novi
Sad, 2002.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz ovog podruĉja
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina preddipl. II
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu
podataka. Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na
osnovu kojih će umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za
istraţivanje te ovladati vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Paradigme i vrste istraţivanja.
Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja
ProvoĊenje i tijek istraţivanja.
Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.
Varijable i indikatori u istraţivanju.
Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.
Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje
Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.
Populacija i uzorak istraţivanja
Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).
Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.
Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog
poloţaja, mjere korelacije).
Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).
Projekat istraţivanja,
Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići:
Sveuĉilište Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Dodatna literatura:
Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska
knjiga.
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela
educa
Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.
Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska
knjiga
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu
istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja
i odbrane skice istraţivanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta
istraţivanja, završni ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova
Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
Opći podaci:
Studijski program Studij Psihologija i pedagogija Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 4
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te
ĉimbenicima koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i
osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost
procesiranja informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl.
TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih
znanja u školskim uvjetima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do
adolescencije (razvoj govora, mišljenja);Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ;Pamćenje;
Sposobnosti; Analiza znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na
vjeţbama
Uĉenje i poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;
Evaluacija edukacijskih dostignuća.
.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja;
Vern , Zagreb (Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja)
Dodatna literatura:
1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
3.Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
4.V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska
knjiga;
5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja,
Školska knjiga, Zagreb,.
6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology
(3rd ed.).New York: Wiley.
7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and
Bacon.
8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KOGNITIVNI RAZVOJ I INTELIGENCIJA
Opći podaci: : izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti –II ciklus studija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar I
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima kognitivne
psihologije, koja se bavi prouĉavanjem procesa koji se obavljaju na podacima dobivenim od naših ĉula
Na koji naĉin primamo odabiremo i osmišljavamo informacije o spoljašnjem svijetu, kako se te
informacije uskladište u pamćenju i kako se koriste u riješavanju razliĉitih vrsta sloţenih i manje
sloţenih problema i relacije opaţanja,jezika i inteligencije.TakoĊer, studenti se trebaju informirati i
osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost
procesiranja informacija, percepcije govora ,operantne I dugotrajne memorije,obrade morfologije I
sintakse,karakteristika jeziĉke komunikacije i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste
studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u kognitibnu psihologiju:predmet,metode i tehnike i problemi kognicije; Uticaj razlićitih disciplina na
razvoj kognitivne psihologije; Radni procesi kognitivne obrade i paţnja; Operativna memorija; Dugotrajna
memorija i organizacija znanja; Jezik: Percepcija govora i kognitivna obrada pojedinaĉnih rijeĉi; Kognitivna
obrada morfološki sloţenih rijeĉi,sintaksa i obrada reĉenice; Pragmatika i jeziĉka komunikacija;
Inteligencija;
Vrste inteligencije,sposobnosti; Evaulacija obrazovnog procesa; Evaluacija edukacijskih dostignuća.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Robert J. Sternberg (2005): Kognitivna psihologija,Jastrebsko,Zagreb ( 1., 3., 8. I 9. Poglavlje)
Dodatna literatura:
1. Kostić A.(2010): Kognitivna psihologija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd
2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
3. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
4. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New
York: Wiley.
5. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
6. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kognitivne i opće psihologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova, Završni
ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edcu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA MEDIJA
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, II.
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 4
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa psihologijom medija i komunikacije i naĉinima uticaja medija na
ponašanje, percepciju, interpretaciju svijeta i dogaĊaja na pojedinca i grupe
Osposobljavanje studenata za adekvatno korištenje društvenih mreţa u istraţivanjima u psihologiji
medija i njihovog na individue i grupe
Okvirni sadrţaj kolegija:
Istorija prouĉavanja medija(radio, televizija, novi mediji:kompjuter, internet isl);Uvod u psihologiju
medija; Teorijske postavke;Prosocijalni efekti; Djeĉija televizija; Adolescenti i mediji; Propaganda,
reklama , vjesti i aktuelnosti; Društvene mreţe;Sport; sapunice, Realityna TV, Psihologija medijske
publike
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Giles,D (2003) Media Psychology
2. 2.Baćević LJ.(2004) Efekti medija,Institut društvenih nauka, Beograd
Dodatna literatura:
Struĉna i nauĉna literatura iz oblasti psihologije medija i komunikacija
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
Opći podaci
Naziv kolegija
PSIHOLOGIJA DAROVITIH
Studijski program Psihologija Godina
studija I.
Smjer Svi smjerovi na I. ciklusu studija. Semestar
studija 2.
Ime i prezime nositelja kolegija
Ime i prezime asistenta
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (predavanja-seminara-vjeţbi) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta za upis kolegija.
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja nadarenog ponašanja i
nadarenog produkta. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje
pojavavnih oblika nadarenosti, podsticati i razvijati darovitost i kreativnost TakoĊer, jednan od središnjih
ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija
Nauĉni pristup i potrebe za prouĉavanjem darovitosti i nadarenosti;
Sposobnosti,darovitost i kreativnost;
Suvremeni modeli podsticanja i razvijanja darovitosti: naĉin mišljenja,emocionalne karakteristike osobine
liĉnosti;
Razliĉita shvaćanja nadarenosti;
Priroda nadarenostii;
Sposobnosti,motivacija i kreativnost;
Prepoznavanje i identifikacija nadarenih;
Talenti;
Modeli kreativnog riješavanja problema;
Model podsticanja i razvijanja višestrukog talenta
Uloga znanja u razvoju sposobnosti;
Podsticanja i razvijanje kreativnosti na mladjem školskom uzrastu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je
relevatno)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
E-uĉenje
zadaci
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je
relevantno)
PohaĊanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
Pisani ispit
Usmeni ispit
Esej
Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana provjera
znanja
Referat
Praktiĉni rad
Udţbenici
Kobola Alojz(1991) Nadarenost(razumjevanje,prepoznavanje,razvijanje) Školska knjiga Zagreb
Dodatna literatura
- Stojaković P (2000) Darovitost i kreativnost,Zavod za udţbenike I nastavna
sredstva.Srpsko Sarajevo
- Kvašĉev R(1974) Razvijanje stvaralaĉkih sposobnosti kod uĉenika,Zavod za udţbenike I
nastavna sredstva, Beograd
- Kamenov,E.(1998) Kako podrţati darovite,Zbornik 4, Viša škola za vaspitaĉe, Vršac
- Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
- Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz ovog podruĉja .
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Evaluacija
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni predati dva rada (kritiĉki
osvrt i seminar). Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu
ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni
tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,
Kritiĉki osvrt na tekst do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
Naziv kolegija
OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE
Opći podaci
Studijski program Svi studijski program Godina I.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o
komunikacijama. Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i
smisao ljudskog komuniciranja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe
Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija
Komunikacija i znaĉenje ; Komunikacija i ljudske potrebe
Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija
Komunikacija u grupi ;Komunikacija u organizaciji
Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije
Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Test znanja Kontinuirana provjera
znanja
Esej na temu
prema vlastitom
odabiru
Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja
2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja
Dodatna literatura
1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja
2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja
3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem.
Pismeni dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih
informacija iz podruĉj kolegija, dok će usmeni dio
ispita biti usmjeren na preispitivanje razumijevanja
nauĉenih sadrţaja, te njihovu primjenu u budućem
praktiĉnom radu.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata
Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na
neku od tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih
spoznaja te dati svoj kritiĉki osvrt na problematiku
koju su u radu tretirali, te seminar u vidu prikaza
knjige.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Esej = 25 bodova
Seminarski rad = 15 bodova
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UVOD U KLINIĈKU PSIHOLOGIJU
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju .
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa podruĉjem kliniĉke psihologije kao specifiĉne discipline i osnovnim
podruĉjima rada kliniĉkog psihologa. Razumjet će probleme i kriterije definiranja normalnog i abnormalnog
ponašanja i doţivljavanja. Usvojiti će znanja o osnovnim paradigmama u kliniĉkoj psihologiji, njhovoj
opravdanosti, kao i o nedostatcima i suvremenim stremljenjima k njihovoj integraciji. Nadalje, studenti će
steći znanja o osnovnim metodama kliniĉke procjene.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicija kliniĉke psihologije i njezin odnos sa srodnim disciplinama kroz sliĉnosti i razliĉitosti, Povijest
razvoja kliniĉke psihologije, Modeli normalnog i abnormalnog doţivljavanja i ponašanja, Kriteriji
normalnosti kroz povijest sve do danas, Današnje paradigme u kliniĉkoj psihologiji. Biološka paradigma.
Psihoanalitiĉka paradigma. Paradigma uĉenja. Kognitivna paradigma, Kritiĉki osvrt na posljedice
prihvaćanja samo jedne od paradigmi, Dijateza-stres - prijedlog nove paradime, Osnovne metode kliniĉke
procjene, Podruĉja rada kliniĉkog psihologa, Posebnosti istraţivaĉkih metoda u prouĉavanju abnormalnog
doţivljavanja i ponašanja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Nietzel M.T., Bernstein D.A., Milich R. (2002) Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko:
Naklada Slap (osim poglavlja 9, 12 ,13,14)
Dodatna literatura:
1. Kaplan H.I., Sadock B.J. (1998) Priručnik kliničke psihijatrije, Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Janković J. (1998) Savjetovanje – nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea
3. Corey G. (2003) Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Davison GC, Neale JM. (1999.) Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja. Odabrana
poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
PohaĊanje nastave, Izrada radnih zadataka, prikaz
znanstvenog ĉlanka, polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, Prikaz znanstvenog ĉlanka 30
bodova, završni ispit po literaturi 60 bodova.
.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s etiologijom razliĉitih poremećaja, kao i sa specifiĉnostima u
psihodijagnostici i rehabilitaciji osoba s teškoćama u razvoju. Raspravljati će se o mogućnostima rane
socijalizacije, te o rizicima u adolescentskom prijelazu. TakoĊer će se upoznati s psihološkom procjenom te
lijeĉenjem i prevencijom.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Razvojni pristup; Normalan razvoj; Most prema psihopatologiji; Autizam: teško oštećenje u dojenaĉkoj dobi;
Depresija, suicid i posljedice gubitka; Anksiozni poremećaji i pretjerana samokontrola; Poremećaji ophoĊenja i
nedostatna samokontrola; Shizofrenija: teško oštećenje školske dobi i adolescencije; Psihopatološki fenomeni i
rizici u adolescentnom prijelazu; Razvojne posljedice mentalne retardacije; Rizici kod tjelesnih bolesti i
oštećenja mozga; Rizici u interpersonalnom kontekstu: loše postupanje prema djetetu i rastava; Psihološka
procjena; Lijeĉenje i prevencija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
11. Wenar, C. ( ) Razvojna psihopatologija i psihijatrija od dojenaĉke dobi do adolesccencije, Naklada
Slap, Zagreb.
Dodatna literatura:
1. Ribić, K. (1991.). Psihofiziĉke razvojne teškoće. ITP Forum: Zadar
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će
biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova,
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova, Završni
ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJSKI INSTRUMENTI
Opći podaci:
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, II
CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 5
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa psihologijskim instrumentima i naĉinima izrade,upotrebe i ĉuvanja
instrumenata i dobivenih podataka
Osposobljavanje studenata da za primjenu skala,testova,upitnika u praktiĉnom i nauĉno-istraţivaĉkom
radu
Okvirni sadrţaj kolegija:
Opis instrumenata, psihometrijska provjera i validizacija; Instrumenti za ispitivanje
liĉnosti(Copersmitov upitnik samopoštovanja,Skala opće samoefikasnosti,Skala za mjerenje opće
koherentnosti,Skalaoptimizma i pesimizma, Skala nade,Skala zadovoljstva ţivotom) Emocionalna
stanja i motivacija(Upitnici emocionalne kompetentnosti,skala afilijativne motivacije,skala motivacije
za roditeljstvo); Interpersonalni odnosi((Skala interpersonalne orijentacije,Skala altruizma,upitnik
braĉne usklaĊenosti)Stavovi: skale stavova o ravnopravnosti polova, prema osobama s teškoćama i i
integraciji djece s posebnim potrebama)Anksioznost, stres i suoĉavanje; Testovi znanja, profesionalne
orijentacije.Nabavka psihologijskih instrumenata
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grupa autora(2002) Zbirka psihologijskih skala i upitnika, Filozofski fakultet Zadar
Dodatna literatura:
Struĉna i nauĉna literatura iz oblasti psihologijskih instrumenata
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi
struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EMOCIJE I MOTIVACIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 3
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa: osnovnim pojmovima u oblasti psihologije motivacije i emocija; sa glavnim
teorijskim shvatanjima i pristupima u istraţivanju u oblasti psihologije motivacije i emocija; sa savremenim
saznanjima o fenomenološkim i funkcionalnim aspektima pojedinih motivacionih i emocionalnih procesa.
Osposobljavanje studenata da: koriste osnovnu nauĉnu terminologiju u oblasti psihologije motivacije i emocija;
da razumeju prirodu motivacije i emocija i njihov znaĉaj za funkcionisanje pojedinca; da kritiĉki diskutuju
probleme i nalaze emprijskih istraţivanja u oblasti motivacije i emocija
Okvirni sadrţaj kolegija:
Osnovni motivacioni pojmovi: motiv, podsticaj, potreba, instinkt, nagon. Teorije motivacije (instinktivistiĉke,
teorije nagona, hedonistiĉke, kognitivne teorije ). Razvoj motiva, klasifikacije i upoznavanje pojedih motiva;
Motivacija i liĉnost. Pristupi u istraţivanju i merenju motivacije. Emocije: pojmovno odreĊenje, opis emocija i
dimenzije emocionalnog doţivljaja, neurofiziološke osnove emocija, telesne promene za vreme emocija,
izraţavanje emocija. Emocije i kultura. Teorije emocija (fiziološke teorije, aktivaciona teorija, kognitivne
teorije, bihejvioristiĉko shvatanje emocija. Razvoj emocija; klasifikacije emocija i upoznavanje pojedinih
emocija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kreĉ i Kraĉfild, Elementi psihologije, Nauĉna knjiga, Beograd
2 Ognjenović P.: Psihologija opaţanja, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA PERCEPCIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa osnovnim determinantama procesa percepcije, te socijalnim faktorima koji
doprinose njenom formiranju. Studenti bi ovim kolegijem trebali razviti bolje razumijevanje znaĉaja
perceptivnih procesa za formiranjeimpresija, stavova, sustava vrijednosti, ali i predrasuda, te bolje razumjeti
koliko percepcija kao objektivan saznajni proces moţe biti saturirana netoĉnim i subjektivnim informacijama
koje kao takve ĉine ĉovjekov realitet
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam socijalizacije i njen znaĉaj u spoznajnim procesima
Socijalizacija i percepcija
Socijalna percepcija
Pojam atribucije i atribucijski procesi
Stvaranje dojmova o sebi i drugima
Taĉnost percipiranja sebe i drugih
Socijalna percepcija i kultura
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Aronson, E.; Wilson, D.T; Akert, R., M.(2005): Socijalna psihologija, Mate d-o.o., Zagreb
2. Pennington, D.(2004): Osnove socijalne psihologije , Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
1. Zvonarević, M (1989) : Socijalna psihologija, Školska knjiga, Zagreb
2. Korać, Ţ. (1985): Razvoj psihologije opaţanja, Nolit, Beograd
3. Krstić, D. (1999): Psihološki rijeĉnik, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva , Beograd
4. Znanstvene publikacije iz podruĉja socijalne percepcije
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, , esej 20 bodova, praktikum 15
bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
a) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima:
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada je iskazana u koloni (5) nastavnog plana
iskazanog u gornjoj tablici a što omogućava prohodnost studenata sa drugih studija u BiH i
inostranstvu, a prema standardima o kriterijima kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i
Hercegovini.
b) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih i srodnih programa studija:
Prelazak na studij s drugog studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno
povjereništvo. Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin,što student podnosi zahtjev za
prelazak ili nastavak studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na
prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija dostavlja i
uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa zahtjevom za priznavanje ispita i nastavnim programom iz
tih kolegija. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedeno povjerenstvo koje
utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na
temelju prijedloga, kojeg utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi odgovarajuće riješenje koje
se dostavlja studentu.
c) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa :
Predmete iz drugih studijskih programa( tzv. eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom
izboru, s tim što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studijskih programa. Izborni kolegiji
se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog
studija ili koji je nastavio ranije zapoĉet studij i koji je polagao odreĊene ispite, ti ispiti se mogu
priznati kao eksterni izborni kolegiji
d) uvjeti upisa u sledeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sledeću godinu studija te naĉin
završetka studija:
Uvjeti upisa semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student u naĉelu ne
upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili akademske
godine. Processe odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije
predviĊene nastavnim planom za studij psihologije i moţe upisati najviše 32 boda (ECTS). Ako
student tjekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog semestra, do upisa u naredni semestar, onda
moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom.
Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz
kolegije koje upisuje dodati i još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestrazimski-zimski ili
ljetni-ljetni) . Jednako tako , ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari
predviĊenih 30 bodova (ECTS) ne moţe u cjelosti upisati kolegije iz narednog semestra.
Prigodom upisa narednog semestra, student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranije
odgovarajućeg semestra ( zimski-zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko
kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda
(ECTS).
Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite,
student upisuje naredne semestre, po istom naĉinu dok ne poloţi sve ispite.
Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnm obranom
završnog preddiplomskog rada.
,
e) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja zasvkai predmet i
Nastava za redovite sudente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se
izvodi tijekom tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne
nastave, sukladno prirodi pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i
završni ispiti. Turnusna nastava se organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi
predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po
posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i
mogućnostima nastavnka i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja nastave, ispiti se
organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se
obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne studente
organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom
procesu i polagati odgovarajuće ispite.
f) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa
Studijski program je maksimalno usklaĊen sa organizacijom rada i dostignućima znanosti i
umjetnosti ne smatra se novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima:
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni
sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva,
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.
e) studij otovoren prema pokretljivosti nastavnika i suradnika
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: HUMANISTIĈKE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: PSIHOLOGIJA
DIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA
2 .OPĆA PSIHOLOGIJA
1. UVOD
S ciljem osposobljavanja kandidata za rješavanje odgojno-obrazovnih problema te kreiranje
suvremenih sustava koji bi omogućili kvalitetniji obrazovni sustav u široj društvenoj zajednici a
prvenstveno u svim ustanovama koje imaju odgojno-obrazovnu svrhu, kako bi se stvorili uvjeti za
stjecanje kompetencija u podruĉju primjene suvremenih odgojnih i obrazovnih metoda u širokom
spektru obrazovanja, kreiran je master program iz podruĉja humanistiĉkih znanosti
Magistar iz podruĉja humanistiĉkih znanosti će tokom izobrazbe na na istoimenom master programu
steći odgovarajuće kompetencije koje će omogućiti prepoznavanje i rješavanje sloţenih problema sa
kojima se u sustavima suvremenog obrazovanja susreće psiholog: kreiranje, provedba i evaluacija
nastavnih i drugih dopunskih programa, koordinacija aktivnosti izmeĊu nasatvnika i školskog
menadţmenta, kreiranje i realiziranje programa inkluzije u odgojno-obrazovnim institucijama,
savjetovanje te profesionalna orjentacija uĉenika, koordinacija savjetodavne aktivnosti kako uĉenika
tako i nastavnika, te uvoĊenje inovacija u nastavni proces u smislu interaktivnih procesa i praktiĉne
nastave koja bi unutar nastavnog procesa omogućila ne samo lakše i suvislije usvajanje ĉinjeniĉnog
znanja, već i njegovu primjenu u budućim procesima formalnog obrazovanja uĉenika, te kreiranje i
implementiranje rada sa darovitim pojedincima te uvoĊenje strategija za njihovo blagovremeno
prepoznavanje.
Plan i program studija humanistiĉkih znanosti provodit će sukladno europskim standardima uvoĊenja
ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.
Sposobnosti koje student mora steći u diplomskom studiju su specijalizirane na odgojno-obrazovnu
problematiku i prvenstveno omogućavaju upoznavanje sa suvremenim tredovima i teorijama koje
tretiraju odgojno-obrazovni rad. Studenti će trebati usvojiti znanja koja se tiĉu suvremenih teorija
saznajnih procesa, te uloge intrinziĉnih i ekstrinziĉnih motivaciskih procesa u podruĉju formalno
obrazovne spoznaje, te posebnih podruĉja kao što su teškoće u razvoju, te darovitost i kreativnost.
Akademska titula magistra struke takoĊer podrazumjeva stjecanje kompetencija za praktiĉno
evaluiranje odgojno-obrazovnih programa, te razvijanje osjetljivosti za probleme struke, te će se
proširiti kompetencije studenata u podruĉju metodologije istraţivaĉkog rada, te multivarijatnih
statistiĉkih strategija. TakoĊer, studenti će u okviru ovoga programa steći dodatna znanja iz podruĉja
suvremenih koncepata o razvoju ljudske spoznaje i pristupima testiranja sposobnosti te procjene
odreĊenih aspekata liĉnosti i motivaionih aspekata znaĉajnih za usvajanje znanja.
Završeni će student steći sljedeće kompetencije:
- Biti specijaliziran za razumijevanje problematike i poslova psihologa
- Razumjeti potrebe i specifiĉnosti rada u odgojnim i obrazovnim institucijama
- Poznavati zakonitosti kontinuiraanog i diskontinuiranog djeĉjeg i adolescentnog razvoja te
moći koordinirati izmeĊu nastavnog procesa i specifiĉnih potreba djece i adolescenata
- Prepoznati problematiku nastavnika i struĉnjaka u nastavnom i odgojnom procesu te
odgovoriti na njihove potrebe s ciljem unapjeĊenja odgojno-obrazovnih procesa
- Kreirati strategije koje bi bile uĉinkovite za inkluzivne procese uobrazovanju djece i mladeţi
- SuraĊivati sa nastavnim osobljem s ciljem evaluiranja i unapjeĊivanja nastavnih planova i
programa s ciljem poboljšanja kvaliteta obrazovanja
- Kreiranje i provoĊenje profesionalne orijentacije uĉenika s ciljem daljnjeg profesionalnog
usmjeravanja uĉenika u skladu sa njihovim sposobnostima i interesima
- Kreiranje strategija koje bi omogućavale blagovremeno prepoznavanje darovitih uĉenika te
koordiniranje rada sa nastavnicima s ciljem unaprjeĊenja njihovih sposobnosti
- Osposobljeni sa profesionalnu komunikaciju sa nastavnicima i roditeljima, te za koordiniranje
školskih aktivnosti izmeĊu nastavnog osoblja i školskog menadţmenta
- Prepoznati uĉenike sa teškoćama u radu te adekvatno koordinirati aktivnosti s ciljem
unaprjeĊenja njihova rada
- Asistirati i koordinirati aktivnosti koje bi vodile unaprjeĊenju strategija nastavnoga rada s
ciljem povećanja motivacije uĉenika za rad
- UnaprjeĊivati interakciju izmeĊu roditelja i školskog osoblja
- Provoditi edukaciju razrednih starješina s ciljem unaprjeĊenja komunikacije sa roditeljima te
evaluirati rezultate takve saradnje
- Koordinirati i unaprjeĊivati rad izvannastavnih aktivnosti s ciljem dopunske izobrazbe uĉenika
- Posjedovati sve potrebne kompetencije za nastavak nauĉnog i struĉnog obrazovanja
Struĉni profil magistra opće psihologije obavezan je dio struĉnog osoblja ili voditelj u svim odgojnim
i obrazovnim ustanovama kao što su pred opće ustanove, škole, internati, specijalizirane opće
institucije (za slijepa i slabovidna lica, gluhe i nagluhe osobe, osobe sa teškoćama u razvoju) te
obrazovnim religijskim ustanovama, drţavnim i nevladinim organizacijama koje tretiraju suvremene
probleme odgoja i obrazovanja poput pedagoških zavoda, te svim institucijama koje tretiraju probleme
i evaluaciju odgojnih i obrazovnih programa, sluţbama za razliĉite vidove izobrazbe i prekvalifikacije
kadrova, te znanstvenim i istraţivaĉkim odjelima i ustanovama. Poseban doprinos ovaj profil moţe
pruţiti u sektoru profesionalne orjentacije i prekvalifikacije te evaluaciji i unaprjeĊenju formalnih i
drugih vidova obrazovanja.
Opći podaci:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Diplomski studij humanistiĉkih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom
diplomskog studija humanistiĉkih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.)
humanistiĉkih znanosti s naznakom smjera.
b) uvjeti za upis na studijski program;
Uvjeti za upis na studij je završen prvi ciklus preddiplomskog studija ili završen fakultet u
trogodišnjem ili ĉetverogodišnjem trajanju odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo
u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se
mogu upisati i kandidati drugih struka, uz prethodno odobrenje navedenog povjerenstva.
Ovisno o prethodno završenom fakultetu na temelju kojeg se osoba upisala na studij,
navedeno povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti polaganje diferencijalnog ispita, o
ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje odgovarajuće rješenje. Diferencijalni ispit, u
naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru prvog ciklusa
izabranog studija. Nakon što poloţi diferencijalne ispite, student stjeĉe pravo polagati ispite po
nastavnom planu.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.
DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI-ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA
1 2 3 4 5 6 7 8
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK
I. SEMESTAR
Suvremena psihologijska dostignuća u školi
1 1 2 6 Obvezni
Suvremena psihologijska dijagnostika 1 1 2 6 Obvezni
Specijalna pedagogija i inkluzija 1 1 2 6 Obvezni
Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki
Psihologijski praktikum 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Emocionalna inteligencija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i smjera
II. SEMESTAR
Darovitost i kreativnost 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija uĉenja i pouĉavanja 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija adolescenata s teškoćama u
razvoju 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija obitelji 1 1 2 6 Opći
Psihološko savjetovanje 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
MeĊuljudski odnosi 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i
smjera
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih istraţivanja sa
statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
Grupa i grupni procesi 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija komunikacije 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija razvojne dobi 1 1 2 6 Obvezni
Stavovi i predrasude 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Profesionalna orijentacija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra drugog smjera
IV. SEMESTAR
Psihometrija 1 1 2 6 Obvezni
Metodološki praktikum iz podruĉja teze 1 1 2 6 Obvezni
Konstrukcija i validacija testova 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija adolescencije 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)
Psihologija religioznosti 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: psihologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) humanistiĉkih znanosti, smjer školska psihologija
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DOSTIGNUĆA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija upoznati studente sa suvremenim dostignućima iz podruĉja psihologije kao što su suvremene
spoznaje u oblasti fizioloških osnova psihiĉkog ţivota, kognitivnih i emocionalnih komponenti, uloge
motivacijskih ĉimbenika, povjesni osvrt i suvremeni pristup prouĉavanja ĉovjekova razvoja, te osnova
psihologije svakodnevnog ţivota. Prouĉavanje najvaţnihijih aspekata ĉovjekova funkcioniranja ima za svrhu
pruţiti studentima znanstveni pogled na ljudski razvoj te omogućiti im pribliţavanje problematici ljudskoga
razvoja i svakodnevnice kroz najnovije teorije i istraţivaĉke pristupe u psihologijskoj znanosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Suvremeni pristupi biološkim osnovama ĉovjekova razvoja; Suvremena shvaćanja o kognitivnom pristupu;
Suvremena shvaćanja o emocionalnom aspektu razvoja; Suvremena shvaćanja o motivaciji; Suvremena
shvaćanja o istraţivanju ĉovjekova razvoja; Psihologija svakodnevnog ţivota.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. K. Warner Schaie; Sherry L. Willis (2000): Psihologija odrasle dobi i starenja. Naklada Slap.
Jastrebarsko.
2. Laura E. Berk (2008):Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko.
3. Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko.
4. Oatley, K. i Jenkins, J.M. (2001). Razumijevanje emocija , Naklada Slap, Jastrebarsko.
5. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert. Socijalna psihologija. Mate naklada.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova, Izrada
seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s postupcima kliniĉke procjene, klasifikacijom, dijagnozom i
neuropishološkom procjenom. Osposobiti studente za praktiĉnu primjenu testova kognitivnih funkcija u
psihodijagnostiĉkom postupku, te ih upoznati na koji naĉin napraviti psihološku procjenu, i pritom se
pridrţavati etiĉkih i pravnih pitanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Zadaci kliniĉke procjene, Proces kliniĉke procjene, Validnost, Studija sluĉaja u kliniĉkoj psihologiji, Etiĉki
problemi, Intervju, Testovi, Procjena inteligencije, Neuropsihološka procjena, Kliniĉka procjena liĉnosti,
Testovi liĉnosti, MMPI- Minesota multifazni inventar liĉnosti, MCMI-Millonov kliniĉki inventar, NEO PI-R,
Projektivni testovi, Psihološki nalaz-izvještaj
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
12. Ćeranić, S. (2011), Kliniĉka procjena liĉnosti i sposobnosti, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Istoĉno
Sarajevo
Dodatna literatura:
1. Berger, J. Psihodijagnostika (1979), Nolit, Beograd . (odabrana poglavlja)
2. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada
Slap. (odabrana poglavlja)
3. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap i Poţega: OŢB
4. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
Naziv kolegija
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
SPECIJALNA PEDAGOGIJA ZA II CIKLUS
Opći podaci Više studijskih programa
Studijski program Godina IV
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim razvojem i
elementarnim sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji je ĉovjek ometen u
razvoju a s njim i njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za
rad su specifiĉne i neophodno je struĉno studente uvesti u tu problematiku da bi u praksi koristili steĉeno
znanje.
Okvirni sadrţaj kolegija
-- Istorijski razvoj specijalne pedagogije
-- Struktura specijalne pedagogije.
-- Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.
-- Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija
-- Dijagnostika i klasifikacija
-- Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu
-- Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.
-- Socijalna kompetencija
-- Emocionalni razvoj
-- Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom
-- Edukacija osoba s mentalnom
-- Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,
-- Srednjoškolska edukacija,
-- Profesionalno osposobljavanje)
-- Porodica i mentalna retardacija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Zeĉić. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
Dodatna literatura
Literatura :
1. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-
2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)
UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra
projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.
3. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.
4. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje.
Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.
5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom, teţom i
teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju Sveuĉilišta u
Zagrebu, 1994.
6. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog razvoja.
Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2007.
7.Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš
1980.
8.Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.
9.Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove
10.Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno
retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.
11.Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s teškoćama
socijalne integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju
Provjera znanja i polaganje ispita
Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni
poloţiti kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu
pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i
programa
uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu
na oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika)a na
osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su
duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i
obavezno još dvije reference predloţene literature.
Pristupni seminarski rad:
1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i
dati širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi
specijalna pedagogija i defektologija i popis 10
referenci literature koju su izuĉavali .
2. Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu
prema kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu,
centar za socijalni rad i opisati uĉenika sa posebnom
potrebom, ambijent u kome radi ili uĉi kao i njegove
sposobnosti i edukaciju
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Zadaća 1. =20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 60 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Općipodaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I. dipl.
Imenositeljakolegija/nastavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovnavrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉnekompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu
magistarskog rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz
elektronskih i tiskanih izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima.
Moćiće primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova,
diskusijom i interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova,
organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova prema svjetskim metodološkim standardima
APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće osjetljivost za etiku u znanstvenom
stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadrţajkolegija:
Znanstveneinformacije.
Bazepodataka.
Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.
Argumentacija.
Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.
Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.
Operacionalizacija varijabli istraţivanja.
Formiranje uzoraka istraţivanja.
Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.
Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.
Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.
Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.
Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.
Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad
Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.
Dodatnaliteratura:
Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera
Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u Zagrebu
Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:
MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske
Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb:
Hrvatskipedagoško-knjiţevnizbor.
Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad: Autorskoizdanje.
Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb: Medicinskanaklada.
Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraznanja i polaganjeispita:
Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se
tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave. Prije
izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi
prikaz tj. analizu znanstvenog ĉlanka. Završni ispit
je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu
seminarskog rada u vidu analize znanstvenog
ĉlanka; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene: Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova
Prikaz monografije– 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za
uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJSKI KURIKULUM
Opći podaci: : izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar I
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim pravilima i principima izvodjenja nastave
psihologije,psihoĉoških radionica . TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i
razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput znaĉajki
liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija
jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija:
Svrha i ciljevi nastave psihologije;Planiranje i priprema nastave i radionice;Izvedba nastavnog sata I
psihološke radionice; Metode pouĉavanja: izlaganje; Metode pouĉavanja: instrukcija; Metode pouĉavanja:
voĊeno i ĉisto otkrivanje; Metode pouĉavanja: rasprava; Metode pouĉavanja: suradniĉko uĉenje; Praćenje i
ocjenjivanje uĉeniĉkog napretka; Usmeno ispitivanje; Pismeno ispitivanje: zadaci objektivnog tipa; Pismeno
ispitivanje: zadaci esejskog tipa; Praćenje i procjena vlastitog rada; Razredni ugoĊaj;Uspostava razredne
discipline
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;
1. Dodatna literatura:
1. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
2. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska
knjiga, Zagreb,. Ivić I (2001) Aktivno uĉenje- priruĉnik
3. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće i edukacijske psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
Opći podaci
Naziv kolegija
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Studijski program Psihologija Godina
studija I.
Smjer Svi smjerovi na I. ciklusu studija. Semestar
studija 2.
Ime i prezime nositelja kolegija
Ime i prezime asistenta
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru (predavanja-seminara-vjeţbi) 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta za upis kolegija.
Opće i specifične kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja konstrukta
emocionalne inteligencije. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i
razumijevanje emocija i strategija razvoja emocionalne inteligencije, podsticati i razvijati emocionalnu
inteligenciju TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu
primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija
Poĉetak i razvoj emocionalne inteligencije
Modeli emocionalne inteligencije;
Emocionalna inteligencija u kontekstu teprija inteligencije
Trijarhiĉni pristup inteligenciji R.Sternberga
Teorija višestrukih inteligencija
Relacije izmeĊu emocija i inteligencije;
osnovni tipovi emocionalne inteligencije
Polne razlike u emocionalnosti;
Mjerenje emocionalne inteligencije;
Kontrola i regulacija emocija;
Istraţivanja vezana za emocionalnu inteligenciju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je
relevatno)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom i podvući samo ono što je
relevantno)
PohaĊanje nastave
Aktivnost u nastavi
Seminarski rad
Eksperimentalni rad
Pisani ispit
Usmeni ispit
Esej
Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana provjera
znanja
Referat
Praktiĉni rad
Udţbenici
1. Goleman, D (2001): Emocionalna inteligencija, Jastrebsko, Zagreb
Dodatna literatura
1. Boghdanović Ĉurić J. (2013) Stres i školski uspjeh adolescenata, Alu Trebinje
2. Gardner, H. Multiple intelligenes,The teory and practice, Basic Book, New York
3. Salovey, P and Mayer, J.D (2002) Emocionalni razvoj i emocionalna
inteligencija, Eduka, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja EMOCIJA I INTELIGENCIJE.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Evaluacija
Provjera znanja i polaganje
ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni predati dva rada (kritiĉki osvrt
i seminar). Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i
uspješnosti izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja
i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: kritiĉki osvrt na ponuĊeni
tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i
izvoĊenje ocjene
Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,
Kritiĉki osvrt na tekst do 20 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DAROVITOST I KREATIVNOST
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar II
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja nadarenog ponašanja
I nadarenog produkta. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje
pojavavnih oblika nadarenosti I podsticati I razvijati darovitost I kreativnost TakoĊer, jednan od središnjih
ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija:
Nauĉni pristup i potrebe za prouĉavanjem darovitosti i nadarenosti; Sposobnosti,darovitost i kreativnost;
Suvremeni modeli podsticanja i razvijanja darovitosti i kreativnosti u nastavi; Razliĉita shvaćanja
nadarenosti;
Priroda nadarenostii; Sposobnosti,motivacija i kreativnost; Prepoznavanje i identifikacija nadarenih; talenti;
Modeli kreativnog riješavanja problema;Model podsticanja i razvijanja višestrukog talenta
Uloga znanja u razvoju sposobnosti; Podsticanja i razvijanje kreativnosti na mladjem školskom uzrastu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
13. Kobola Alojz(1991) Nadarenost(razumjevanje,prepoznavanje,razvijanje) Školska knjiga Zagreb
Dodatna literatura:
1. Stojaković P (2000) Darovitost i kreativnost,Zavod za udţbenike I nastavna sredstva.Srpsko Sarajevo
2. Kvašĉev R(1974) Razvijanje stvaralaĉkih sposobnosti kod uĉenika,Zavod za udţbenike I nastavna sredstva,
Beograd
3. Kamenov,E.(1998) Kako podrţati darovite,Zbornik 4, Viša škola za vaspitaĉe, Vršac
4. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
5. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije, antropologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
1.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; Kritiĉki osvrt na ponuĊeni
tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 50
bodova
.Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA UĈENJA I POUĈAVANJA
Opći podaci: : obavezni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar II
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te
ĉimbenicima koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i
osposobiti za ptrepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost
procesiranja informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl.
TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih
znanja u školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mnemotehnike;Naĉini uĉenja; Svakodnevno i prospektivno pamćenje; Rastresenost; UnaprjeĊenje
svakodnevnog pamćenja; Modifikacija ponašanja – osnovni pojmovi; Kognitivistiĉki utjecaji na tehnike
modifikacije ponašanja; Nauĉena bespomoćnost; Uĉenje kroz igru; Razvoj socijalnih vještina kod djece ;
Praktiĉni savjeti u radu sa roditeljima; Vjerodostojnost pamćenja u kriviĉnom postupku; Stres i
vjerodostojnost pamćenja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
14. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap ( od 167.- 277. str.)
15. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
1. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
2. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska
knjiga;
3. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i
obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.
4. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school
psychology (3rd ed.).New York: Wiley.
5. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and
Bacon.
6. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije uĉenja i edukacijske
psihologije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; Kritiĉki osvrt na ponuĊeni
tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10
bodova
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 50
bodova
.Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OBITELJI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim pojmovima I teorijama koje objašnjavaju strukturu I
dinmiku obiteljskog ţivota. Studenti će se u okviru ovog kolegija upoznati sa temeljnim karakteristikama
predbraĉne I braĉne dinamike: predbraĉnim odnosima, braĉnim relacijama, braĉnim zadovoljstvom I
braĉnom nestabilnošću, roditeljstvom, braĉnom nevjerom, te razvodom. TakoĊer, kroz poznavanje
temeljnih odrednica obiteljskog ţivota studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju one braĉne procese
koji su vaţna odrednica braĉne nestabilnosti, te preventivnim metodama za unaprjeĊenje braĉne zajednice.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesno odreĊenje ljubavi izmeĊu muškarca i ţene, Razvoj predbraĉnih partnerskih odnosa, Intimni
braĉni procesi, Braĉna kvaliteta i stabilnost, Roditeljstvo u obitelji, MeĊunaraštajni odnosi u obitelji,
Braĉno nasilje Razvod, Pregled osnovnih terapijskih intervencija u braku i obitelji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Ĉudina-Obradović, M; Obradović, J.(2006): Psihologija braka I obitelji; Golden-marketing,
Tehniĉka knjiga, Zagreb (poglavlja: Razvoj predbraĉnih odnosa, Braĉna kvaliteta, Braĉna
stabilnost, Razvod, Roditeljstvo, Nasilje u obitelji)
Dodatna literatura:
1. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja
2. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme iz psihologije odraslih. Naklada
slap, jastrebarsko
3. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko
4. Dattillio, F.M.(2012): Kognitivno-biheviralna terapija parova i obitelji. Naklada Slap, Jastrebarsko
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata: Prikaz knjige, polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prikaz knjige 30 bodova, , završni ispit 60
bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE
Opći podaci: :izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar IV
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati student sa psihoterapijskim radom, osnovnim psihoterapijskim pravcima
te meĊusobnim sliĉnostima i razlikama izmeĊu razliĉitih psihoterapijskih škola. Nakon odslušanog
kolegija student će posjedovati znanja o razlikama izmeĊu intervencije, savjetovanja i psihoterapije, steći
će teorijske osnove i informacije o teorijskim pretpostavkama razliĉitih psihoterapijskih pravaca, te
tehnikama kojima se sluţe da bi pomogli korisnicima usluga u prevauilaţenju teškoća zbog kojih traţe
profesionalnu pomoć. TakoĊer, student će steći neke od kompleksnih uvida u ciljeve psihoterapijskih
intervencija, te razliĉite naĉine koje razliĉiti psihoterapijski pravci koriste za evaluaciju uspješnosti svojih
tretmana.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicije psihoterapije i savjetovanja. Etiĉki principi u savjetovanju i psihoterapiji. Terapijski ugovor i
uspostavljanje terapijskog odnosa. Osnovne komunikacijske vještine u savjetodavnom i terapijskom
procesu. Strukturiranje seanse, definiranje terapijskih ciljeva, planiranje tretmana. Osnovni psihoterapijski
pravci. Psihodinamski prsitup: teorije i tehnike Humanistiĉki pristup: teorije i tehnike . Kognitivni-
bihevioralni psihoterapijski pristup: teorije i tehnike. Integrativni psihoterapijski prsitup: teorija i tehnike
Ostali psihoterapijski pristupi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Naklada
Slap.Jastrebarsko;
2. Dumont F., Corsini R.J. (ur.) (2003) Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap
3. Nietzel, M.T., Bernstain, D.A., Milich A. (2001). Uvod u Kliničku psihologiju. Jasterbarsko:
Naklada Slap.
16.
Dodatna literatura:
1. Biro, M., Butollo, W. (ur.) (2003). Kliniĉka psihologija. Novi Sad: Katedra za kliniĉku
psihologiju, Ludvig Maximilians Univerzität
2. Bergin, A.E., Garfield, S.L. (2004). Handbook of psychotherapy and behavior change, New York:
Wiley
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi praktiĉni rad (studija sluĉaja).
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni uraditi seminarsku radnju.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Istraţivaĉki projekat = 40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Pismeni dio ispita = 30 bodova
Umeni dio ispita = 30 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MEĐULJUDSKI ODNOSI U ŠKOLI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti upoznati sa pojmom meĊuljudskog odnosa, karakteristikama i vidovima meĊuljudskih
odnosa u školi, te faktorima uspješnosti, sa znaĉajem vidovima i naĉinima razgovora, konfliktima,
svaĊama, agresivnošću u školi i njihovom uspješnom prevazilaţenju. Osposobit ćemo ih za primjenu
steĉenih znanja u praksi i kreiranju pozitivne pedagoške klime u školi ili drugoj instituciji u kojoj budu
radili, osposobit ih da prepoznaju prednosti pozitivne komunikacije i uoĉe posljedice negativne, da
uspješno prevazilaze i rješavaju konflikte, svaĊe, njeguju konstruktivnu agresivnost kod uĉeniĉkog i
ostalog kolektiva škole te da podstiĉu pozitivno školsko i razredno – nastavno ozraĉje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i vidovi meĊuljudskog odnosa
Karakteristike meĊuljudskog odnosa i faktori uspješnosti
MeĊuljudski odnosi u školi
Faktori uspješnosti meĊuljudskog odnosa u školi
Razgovor u školi, pojam, verbalni i neverbalni, sadrţaji i odnosi, osobine, psihodinamski aspekti,
povratne informacije )
Problemi u školi i njihovo rješavanje
Konflikti u školi i naĉini rješavanja
SvaĊe ( vidovi, posljedice ),
Agresivnost u školi ( konstruktivna, prikrivena ), posljedice.
Školska pedagoška klima
Interakcijsko – komunikacijski aspekt pedagoške klime,
Interakcijsko – komunikacijski aspekt rukovoĊenja školom,
Interakcijsko – komunikacijski odnosi u školi (ravnatelj– nastavnik, pedagog – psiholog- nastavnik,
pedagog- psiholog – uĉenik, nastavnik – nastavnik, nastavnik – uĉenik, uĉenik – uĉenik, ravnatelj–
uĉenik, ravnatelj– struĉne sluţbe , pedagog – roditelji, nastavnik – roditelj ).
Uloga menadţmenta škole i pedagoga – psihologa u podsticanju pozitivne pedagoške klime.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
17. Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb : Školska knjiga .
18. Bratanić, M. ( 2002 ). Paradoks odgoja. Zagreb:Hrvatska sveuĉilišna naklada
19. Brajša, P. ( 1994 ). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.
20. Domović, V. ( 2003 ). Školsko ozraĉje i uĉinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap
21. Glasser, W. ( 1994 ). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa
22. Hentig, H. ( 1997 ). Humana škola. Zagreb: Educa
23. Jurić, V. ( 1989 ). Razredno- nastavna klima- pozadina uĉeniĉkog rada. Zagreb: Institut za pedagogijska
istraţivanja Filozofskog fakulteta.
24. Selimović, H.i Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku.
Ĉlanci :
1. Tomić, R. MeĊuljudski odnosi u školi, temelj odgojnog djelovanja. Sarajevo : Prosvjetni list. 2002.
2. Tomić, R. Odgojno- obrazovna klima, Sarajevo : Prosvjetni list, 2003.
3. Tomić, R. Konflikti u školi. Zenica: Didaktiĉki putokazi.
4. Tomić, R. Za svaĊu se treba odgajati. 2003. Sarajevo : Prosvjetni list.
5. Osmić, I, Tomić, R. i Šehović, M. Agresivnost u školi. Defektologija. 2006. Tuzla: 355 – 360.
6. Tomić, R., Faktori uspješnosti meĊuljudskih odnosa. Sarajevo : Prosvjetni list. 933 – 2006. 10 -11.
Dodatna literatura:
1. Gordon, T. ( 2008 ). Kako biti uspješan nastavnik. Beograd: Most – kreativni centar.
2. Joksimović, S. ( 2004 ). Komunikacija u nastavi i psihosocijalna klima škole. Pedagogija, br. 2, str. 1 –
11, Bograd.
3. Ledić, J. ( 1996 ). Škola: presocijalna zajednica uĉenika, uĉitelja i roditelja. U : Vrgoĉ, H. (ur. ), ( 1996).
Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉe i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga ).
Zagreb: Hrvatski pedagoško- knjiţevni zbor 203 – 207.
4. Matijević, M. ( 1997 ). Didaktiĉki ĉimbenici odgojno – obrazovnog ozraĉja. U : Školstvo i razredno –
nastavno ozraĉje. Priredili : Bošnjak, B. i Vrgoĉ, H. Zagreb: HPKZ, str. 33 – 44.
5. Previšić, V. ( 1999 ). Suvremena škola: odgojno – socijalna zajednica. U: Vrgoĉ, H. (ur. ) ( 1996 ).
Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉer i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga ).
Zagreb: Hrvatski – pedagoško – knjiţevni zbor, 305 – 308.
6. Previšić, V. ( 1999 ). Škola budućnosti: humana i stvaralaĉka i socijalna zajednica. Napredak; 1 ( 140), 7
– 16.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; predstaviti jednu knjigu po izboru, posjetiti
školu ili vrtić i saĉiniti izviješće o
socioemocionalnoj klimi, prikazati kvalitetu
socioemocionalne klime u školi tijekom osnovnog
školovanja, izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej
10 bodova, 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju
pedagoškog istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog
istraţivanja na osnovu kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu
istraţivanje, obrade i interpretiraju dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:
Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo:
Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvij i završni ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno
seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih
radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: GRUPA I GRUPNI PROCESI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je upoznati studente sa osnovnim zakonitostima funkcioniranja grupe i grupnim procesima,
te odnosa pojedinca i grupe, kao i meĊugrupnih odnosa. Informiranje o specifiĉnostima istraţivaĉkih
postupaka u istraţivanju grupe, kao i integracije ĉovjeka u socijalnu sredinu, procesima koji naglašavaju
upitnost ĉovjekovog opstanka bez infiltracije u socijalnu sredinu i društveni kontekst koji ga okruţuje.
Okvirni sadrţaj kolegija
Grupa:definicija, odnos pojedinca i grupe, kontinuum interpersonalno – grupno, pojavljivanje
kolektivnog ponašanja, elmentarni procesi u grupama, strukturalni aspekti u grupi, socijalni utjecaj u
grupama, meĊugrupni sukob i suradnja, socijalni identitet i meĊugrupni odnosi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
25. Brown,R.(2004). Grupni procesi. Jastrebarsko:Naklada Slap
Dodatna literatura:
1. Aronson, E. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb.
2. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003): Socijalna psihologija - europske perspektive,
Naklada Slap, Jastrebarsko
3. Havelka, N. (2001): Socijalna percepcija.Beograd: Zavod. za udţbenike i
nastavna sredstva
4. Rot,N.(2004) Znakovi i znaĉenja:verbalna i neverbalna
komunikacija.Beograd:Plato
5. Rotaberg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma: Ĉuvstveni i spoznajni aspekti
prosocijalnog ponašanja, Alinea, Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prikaz knjige Gustav Le Bon, Psihologija gomile,
Zagreb, 1920., polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prikaz knjige 40 bodova, , završni ispit 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE
Opći podaci: :izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Ciljkolegija je studenteupoznati s osnovnimkomunikacijskimzakonitostima, vrstamakomunikacije,
teznaĉajuverbalne i neverbalnekomunikacijezakomunikacijskisistemmeĊuljudima. Studenti bi
trebalistećikomunikacijskekompetencijezainterpersonalneodnose, zaprocesesamopredstavljanja i
stvaranjadojmova, asertivnost, tedrugeoblikekomunikacijskihvještina. Kolegijbi
takoĊertrebaoosposobitistudentezaprepoznavanjeodreĊenihznakovaverbalne i neverbalnekomunikacije i
kljuĉnihĉimbenikakojidoprinosenjenojuspješnosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u ljudsku komunikaciju. Znaĉajke interpersonalne komunikacije. Povijest prouĉavanja
interpersonalne komunikacije. Uĉenje komunikacije. Interpersonalna komunikacijska kompetencija.
Konverzacija. UbjeĊivanje. Priroda odnosa. Interpersonalna komunikacija u razliĉitim
odnosima.Smetnje u komunikaciji. Medijacija i konstruktivno rješavanje sukoba. Nenasilna
komunikacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
26. Reardon, K.K. (1998): Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susreću; Alinea, Zagreb
27. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i komunikacija). Jastrebarsko: Naklada
Slap, 2002.
28.
Dodatna literatura:
• Ivić, I. D. Ĉovek kao animal symbolicum. Beograd: Nolit, 1987.
Morris, Pease, A., Pease, B. Velika škola govora tijela. Mozaik knjiga, Zagreb, 2008.
Pease, A. Govor tijela: Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM, 2002.
Lionel Bellenger, Umijeće komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.
Erving Gofman, Kako se predstavljamo u svakodnevnom ţivotu, Geopoetika, Beograd, 2000
Steven A. Beebe, Susan J. Beebe, Mark V. Redmond; Interpersonal comunication: relating to
others, Allyn& Bacon, 1999. Boston
Gahagan, J. (1978). Interpersonalno i grupno ponašanje. Beograd: Nolit.
Stangor, C.(2003). Social groups in action and interaction. New York: Psychology Press.
Peĉnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.
Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, 2006.
Rot, N. Znakovi i znaĉenja: Verbalna i neverbalna komunikacija. Beograd: Nolit, 1982.
Young, L. Govor lica: Kako lice otkriva osobnost. Zagreb: Mozaik knjiga, 1994.
D. Govor tijela: Priruĉnik o ljudskoj vrsti. Zagreb: August Cesarec, 1989
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni uraditi dvije zadaće (prikaz knjige i esej).
Osim toga, studenti su duţni istraţivati literaturu
iz navedenih podruĉja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Zadaća 1 = 20 bodova,
Zadaća 2 = 20 bodova,
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjenaodliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA RAZVOJNE DOBI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, Psihologija, Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 3
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+ 2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita studenti će poznavati tradicionalna i suvremena naĉela,
koncepte, teorije i metode istraţivanja ĉovjekova tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog
razvoja, koje će moći usporeĊivati po razliĉitim kriterijima i kritiĉki evaluirati. Razumjet će ĉinitelje i
procese koji uzrokuju razvojne promjene i nalaze se u njihovoj podlozi. TakoĊer će poznavati teškoće s
kojima se susreću istraţivaĉi razvojnih promjena i mogućnosti njihova otklanjanja te će razviti
osjetljivost za etiĉke dileme u istraţivanjima razvoja, osobito u posebno osjetljivim razvojnim
razdobljima. Kolegij će omogućiti uvid u isprepletenost teorija, istraţivanja i uĉinkovitog rješavanja
praktiĉnih pitanja vezanih uz podruĉje razvojne psihologije i osposobit će studente za kompetentnu
primjenu steĉenih znanja u rješavanju društveno relevantnih pitanja u podruĉju skrbi o osobama razliĉite
ţivotne dobi.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Ciljevi i problemi razvojne psihologije. Osnovni pojmovi razvojne psihologije. Povijest i filozofski
korijeni razvojne psihologije. Periodizacija razvoja i temeljne zakonitosti razvoja. Biološki i okolinski
ĉimbenici razvoja te mehanizmi njihove interakcije. Metodologija istraţivanja razvoja (longitudinalni,
transverzalni i sekvencijalni istraţivaĉki nacrti). Etiĉka naĉela istraţivanja u razvojnoj psihologiji.
Razvojne teorije (psihodinamske – Freud, Erikson; teorije uĉenja – Watson, Skinner, Bandura;
kognitivne – Piaget, Vigotski, Kohlberg; Bronfenbrennerova teorija ekoloških sustava; etološki pristupi
razvoju – Bowlby). Usporedba razvojnih teorija..
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1.Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Djeĉja psihologija: Moderna znanost (Pogl. 1-4).
Jastrebarsko: Naklada Slap.
2.Berk, L. (2006). Psihologija cjeloţivotnog razvoja (Pogl. 1-3). Jastrebarsko: Naklada Slap.
3.Fulgosi, A. (1982). Teorije liĉnosti (Pogl. 1 i 3). Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz Razvojne psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+ 1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studente upoznati sa povijesnim razvojem profesionalne orijentacije, sa faktorima koji utjeĉu na izbor
zanimanja, sa modelima programa profesionalne orijentacije, podsticati razvoj kreativnih kompetencija,
emocionalnih, socijalnih, te radno – akcionih, moralnih, osposobiti ih za kreiranje i realizaciju programa
profesionalne orijentacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Cilj, zadaci i znaĉaj profesionalne orijentacije i pojmovi vaţni za efikasno provoĊenje profesionalne
orijentacije
Korijeni i povijesni razvoj profesionalne orijentacije
Profesionalno informiranje, pojam, karakteristike, vidovi i znaĉaj.
Programiranje profesionalne orijentacije,
Sadrţaji profesionalne orijentacije,
Profesionalna selekcija, cilj, znaĉaj, naĉini, prednosti,
Profesionalna rehabilitacija kao sastavni dio kompleksne rehabilitacije osoba sa posebnim potrebama.
Interdisciplinarni – timski pristup na utvrĊivanju sposobnosti uĉenika.
Faze rada na profesionalnoj orijentaciji uĉenika.
Struĉne sluţbe za profesionalnu orijentaciju i njihova meĊusobna suradnja.
Profesionalno obrazovanje,osposobljavanje za rad,struĉno usavršavanje, prekvalifikacija, specijalizacija
Teorije profesionalne orijentacije
Faktori koji utiĉu na odabir i razvoj karijere
Teorije osobina ili „ teorije osobine – Zahtjevi „
Teorije strukture ili psihodinamiĉno – strukturološke teorije,
Teorije prilagoĊavanja ili razvojne teorije
Teorije odluĉivanja ili motivacijske teorije.
Interaktivne metode s ciljem razvijanja kod uĉenika kompetencija potrebnih za cjeloţivotno upravljanje
karijerom
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Ivanek, A. ( 1993 ): Savjetodavne sluţbe u školama nekih Evropskih drţava, Napredak, 134 ( 1993 ), 1,
str. 84 – 90. Zagreb.
2. Jakelić, F. ( 1993 ). Utjecaj tehnološkog razvitka na profesionalno usmjeravanje, Školski vjesnik, 39. (
1990 / 1993 ) ½, str. 35 – 39, Split.
3. Jelavić, F. ( 1991 ). Izbor zanimanja i profesionalna orijentacija od davnine do naših dana, Istraţivanja
odgoja i obrazovanja, Vol. 8. str. 45 – 57.
4. Koren, I. ( 1977 ): Struĉni timovi u profesionalnoj orijentaciji- Pravila o radu, USIZ za zapošljavanje
Sisak, Sisak.
5. Lipovac, J. ( 1996 ): Psiholozi i psihologija u Hrvatskoj danas. 4. Godišnja konferencija, Opatija. 28. 02
– 01.12. 1996. HPD. Zagreb.
6. Šverko, B. ( 2000 ). Vodiĉ kroz zanimanja – elektroniĉko izdanje: Prilozi vrednovanja profesionalnog
usmjeravanja putem Interneta, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, Sveuĉilišta u Zagrebu.
Zagreb.
7. Profesionalna orijentacija. Pet koraka do odluke o školi zanimanja. Pruruĉnik za trenere. Izdavaĉ: Axel
Sachs, Deutsche Gesellschaft fur Technische Zussamenarbeit GmBH ( GTZ ). Direktor ureda za Bosnu i
Hercegovinu i Hrvatsku, Koordinator i GTZ prosjek TA: „ Prelaz mladih“ u svijet rada na zapadnom
Balkanu u BiH ( Mirza Jusufović i Tanja Junuzović ).
8. Mandić, P. (, Gajanović, N., Babić, V., Rakić, B. ( 1981 ). Profesionalna orijentacija u školi. Sarajevo:
Svjetlost.
9. Ĉehić, E. ( 1990 ).Koje je zanimacije za mene, Model profesionalne orijentacije u funkciji izbora
zanimanja. Subotica: Narodna tehnika.
10. Milić, A. R. ( 1996 ). Uĉenik kao subjekt profesionalne orijentacije. Despotovac: Resavska škola.
Dodatna literatura:
Furlan, I. ( 1984). Primijenjena psihologija uĉenja. Zagreb.
Furlan, I. ( 1985 ). Ĉovjekov psihiĉki razvoj. Zagreb : III izdanje.
Raĉki, J. ( 1982 ). Odgoj i obrazovanje osoba s teškoćama u razvoju. Zagreb. Obrazovanje i rad 4-5.
Odgoj, obrazovanje i rehabilitacija djece i omladine s teškoćama u razvoju ( 1985 ). Zagreb
Vinski, D. ( 1969 ). Praćenje u profesionalnoj orijentaciji. Zagreb. Republiĉki zavod za zapošljavanje.
Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej
10 bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25
bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
Naziv kolegija
PSIHOMETRIJA
Opći podaci
Studijski program Godina
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Osnovni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa metodama i naĉelima mjerenja u psihologiji. U skladu
sa tim studenti se moraju upoznati sa specifiĉnostima i poteškoćama indirektnih mjerenja kakva su
najĉešća u psihologiji, te sa osnovnim metrijskim karakteristikama (objektivnost, osjetljivost,
pouzdanost, valjanost) koje moraju biti zadovoljene da bi se neki test nazvao psihologijskim mjernim
instrumentom. Praktiĉni zadaci kolegija usmjereni su na usvajanje vještina i tehnika koje će polaznicima
omogućiti znanja koja se tiĉu ispitivanja i utvrĊivanja metrijskih karakteristika testova. Poseban znaĉaj
kolegija je da će studenti shvatiti znaĉaj mjerenja u psiologiji, te znaĉaj testa u procesima profesionalne
orijentacije, selekcije i izrade psiholoških profila.
Okvirni sadrţaj kolegija
uvod u psihometriju
psihološki mjerni instrumenti
veliĉina, varijabla, konstanta
formiranje rezultata u zadatku i u testu
linerne kombinacije
aritmetiĉka sredina jednostavne linearne kombinacije
varijanca jednostavne linearne kombinacije
indeks lakoće i teţine zadatka
linearne transformacije rezultata
diferencijalno ponderirane linearne kombinacije
objektivnost testa
provjera objektivnosti testa
osjetljivost testa
mjerenje osjetljivosti
distribucija rezultata na prelaganom, primjerenom i preteškom testu
pouzdanost testa
teorija pouzdanosti
metode za odreĊivanje pouzdanosti
valjanost testa
sadrţajna valjanost
prediktivna valjanost
vrste kriterijske valjanosti
regresijska analiza
test kao selekcijsko sredstvo
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Nastava Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Istraţivanje
Pismena prvjera znanja Kontinuirana provjera
zn.
Praktiĉni rad
Udţbenik
2. Bukvić, A.: Naĉela izrade psiholoških testova, ZZINS, Beograd, 1988.
Dodatna literatura
1. Bucik, V.: Osnovne psihološkog testiranja, FF odsjek psihologije, 1977.
2. Anastasi, A.: Psychological testing, McMillan, New York, 1988.
3. Krković, A. i sur. Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske
statistike, Društvo psihologa SRH, Zagreb i RZ za Zapošljavanje Zagreb, 1966.
4. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa Zagreb, 1992.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi istraţivaĉki rad. Završni ispit je pismeni i
usmeni.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni sprovesti istraţivanje za koje će prethodno
osmisiti test. Tek nakon pozitivno ocjenjenog
istraţivaĉkog projekta studenti mogu pristupii
ispitu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Istraţivaĉki projekat = 40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Pismeni dio ispita = 30 bodova
Umeni dio ispita = 30 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
Naziv kolegija
METODOLOŠKI PRAKTIKUM IZ PODRUĈJA TEZE
Opći podaci
Studijski program Društvene znanosti, diplomski studij Godina 2.
Ime nositelja kolegija Šifra
MSSC09
Suradnik-ca na kolegiju Obvezni
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Da se studenti uvedu u bit znanstvanog istraţivanja i definiranja problema.
Studenti stjeĉu kompetencije da prepoznaju i definiraju problem istraţivanja i da postave
tezu koju treba dokazati ili opovrgnuti primjenom napodesnijih znanstvenih metoda.
Studenti su nakon prohaĊanja kolegija sposobni da samostalno odrede širinu problema i
koriste se pomoćnim tezama ukoliko je potrebno kako bi rezultat istraţivanja bio
vjerodostojniji.
Studenti razlikuju i jasno definiraju podruĉje, problem i cilj znanstvenog rada što je
preduvjet za kvalitetno i ispoavno postavljenje osnovne i pomoćnih teza u provoĊenju
znanstvenog istraţivanja.
Studenti su osposobljeni da se u zakljuĉnom razmatranju pozovu na postavljenu tezu i
izvedu zakljuĉak provedenog istraţivanja- da li je teza potvrĊena ili odbaĉena
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Uvod u znaĉaj kolegija i orijentacija, prezentacija sadrţaja silabusa i upoznavanje sa naĉinom
rada i korštenjem literature. Specifiĉnosti obrazovanja modelom praktikuma.
2. Znaĉaj kvalitetnog istraţivanja i potreba društva za novim spoznajama ili odbacivanjem starih
(prevaziĊenih).
3. Vrste znanstvenih istraţivanja i primjena informacionih tehnologija i stetistiĉkih alata. Kada je
istraţivanje znanstveno.
4. Definiranje predmeta i problematike istraţivanja.
5. Cilj i primjena rezultata znanstvenog istraţivanja.
6. Pojam teze i znaĉaj ispravne postavke teze.
7. Pomoćne teze i potreba za njihovom postavkom
8. Postavka teze i korištenje znansvenih metoda dokazivanja teze
9. Postavka teze i znaĉaj korelacione analize rezultata dokazivanja teze
10. OdreĊivanje uzorka prema postavljenoj tezi
11. Analiza podataka i tvrdnje iz teze
12. Interpretacija rezultata i postavke teze ( i pomoćnih teza)
13. Znaĉaj zakljuĉnog razmatranja i obvezni elementi zakljuĉka
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Skica postavljanja teze Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Sakan. M, (2008): Metodologija nauke, Nezavisni univerzitet Banja Luka. Banja Luka
2. Ĉekrlija.S, (2014): Praktikum iz područja teze, praktikum
Dodatna literatura
1. Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb:
Školska knjiga.
2. Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata.
Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se kontinuirano (tijekom
konzultacija i izvoĎenja nastave).
Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi skicu definiranja podruĉja
istraţivanja, pdoblema istraţivanja te
postaviti glavnu tezu koju dokazuju i
prema potrebi pomoćnu/e tezu/e.
istraţivanja.
Završni ispit je odbrana pomenute skice
uz diskusiju i dalje smjernice rada na
istraţivanju.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra prati se prisustvo, angaţiranost
i samostalan rad studenta prema praktikumu, a u
odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće kolegija.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe
koje praktikum predviĊa.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Skica akcijskog 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KONSTRUKCIJA I VALIDACIJA TESTOVA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je razumijevanje baziĉnih pojmova, definicija i naĉela u domenu psiholoških testova i
testiranja. ; razumijevanje osnovnih problema u podruĉju skaliranja psiholoških atributa; stjecanje
vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata
psihologijskih mjerenja. Kolegij daje pregled osnovnih modela skaliranja psiholoških atributa. Studenti
se upoznaju sa teorijama testova i osnovnim problemima razliĉitih modela psiholoških testiranja.
Predstavljaju se osnovni koraci u konstrukciji testova i upitnika iz domena društvenih znanosti. Kao i
osnovne klasifikacije testova i vrsta testovnih zadataka. Pored konstrukcije testova znaĉajan dio kolegija
će se odnositi na mogućnosti primjene statistiĉkih paketa u validaciji testova i upitnika.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Test i vrste testova, Pojam indikatora varijable , Osobine indikatora varijable, Pojmovi nomološke
mreţe, indikatora i stavki, Testovi zasnovani na nauĉnim teorijama i ad-hoc testovi, SPSS kao statistiĉka
alatka, mogućnosti i ograniĉenja u društvenim naukama, PrilagoĊavanje podataka sa testa bazama
podataka, Izrada normi testa, Skorovi i njihova interpretacija ograniĉenja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
29. Fajgelj, S. (2009): Psihometrija: Metod i teorija psihološkog merenja, Centar za primenjenu psihologiju,
Beograd.
30. Turjaĉanin, V. I Ĉekrlija, Đ. (2006). Osnovne metode i tehnike u SPSS-u, primjena SPSS-a u društvenim
nukama, Centar za socijalni i kulturni popravak, Banja Luka.
Dodatna literatura:
1. Havelka, N., Kuzmanović, B. I Popadić, D. (1993). Metode i tehnike socijalno psiholoških istraţivanja,
Društvo psihologa, Beograd.
2. Bucik, V.: Osnovne psihološkog testiranja, FF odsjek psihologije, 1977.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni sprovesti istraţivanje za koje će prethodno
osmisiti test. Tek nakon pozitivno ocjenjenog
istraţivaĉkog projekta studenti mogu pristupii
ispitu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Istraţivaĉki projekat =40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Pismeni dio ispita = 30 bodova
Umeni dio ispita = 30 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ADOLESCENCIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je unaprjeĊivanje znanja o adolescenciji koja zapoĉinje pubertetom i svim promjenama koje
se na psihološkom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i emocionalnom planu dogaĊaju pri
transformaciji djeteta u odraslu osobu. Nakon savladavanja ovog kolegija studenti će biti osposobljeni
znanjem koje će im pomoći da na sustavniji naĉin razumiju specifiĉnosti ovoga razvojnoga doba, a
samim tim i da unaprijede razliĉite praktiĉne vjaštine u radu sa ovom populacijom, ili da u skladu sa
razumijevanjem kompleksnosti dobnog perioda adolescencije na zreliji i sustavniji naĉin formiraju
istraţivaĉke nacrte koji bi eksplorirali brojna veoma aktualna pitanja u svezi sa ovim razvojnim dobom.
Okvirni sadrţaj kolegija:
OdreĊenje razvojnog doba adolescencije
Adolescencija u kontekstu razliĉitih teorija ĉovjekova razvoja
Metodologija istraţivanja adolescencije
Tjelesni razvoj
Intelektualni razvoj adolescenata
Psihosocijalni razvoj adolescenata
Adolescencija i seksualnost
Profesionalna orijentacija adolescenata ipriprema za rad
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
3. Grgin-Lacković, K. (2006): Psihologija adolescencije, Naklada Slap, Jastrebarsko
4. Berk, L. (2008): Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
5. Grgin-Lacković, K. (1994): Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko
6. Grgin-Lacković, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko
7. Ĉuturić, V. (1997): Adolescencija – revolucija i evolucija u razvoju; IP Ţarko Albulj, Beograd
8. Znanstveni ĉlanci iz podruĉja adolescentne psihologije
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Izrada radnih zadataka; izrada seminarskih
radova: polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA RELIGIOZNOSTI
Opći podaci: : izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar IV
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s psihologijskim obiljeţjima religioznosti. Razvijanje sposobnosti
razmatranja povezanosti suvremenih psihologijskih istraţivanja s drugim podruĉjima istraţivanja. ;
Izloţiti razvoj religioznog stava u razvojnoj dobi kao i osnovne suvremene religiozne pojave s
psihološkog stajališta; Izdvojiti i razlikovati religiozne stavove osoba, stavljajući ih u odnos s
psihološkim dinamikama osobe; Razlikovati svrhovite i nesvrhovite izriĉaje religioznosti; Napisati
seminarski rad o izbranoj temi s podruĉja psihologije religioznosti
Okvirni sadrţaj kolegija:
Religija i religioznost. Odnos izmeĊu psihologije i teologije. Religija sa stajališta psihologije liĉnosti.
Religija u psihologijskim sustavima. Ljudski razvoj i religioznost. Religija i duševno zdravlje. Vjersko-
psihološki temelji religioznosti. Religioznost u kulturnom kontekstu. Religija i kriminal. Pastoralna
psihologija. Mjerenje religioznosti. Glavni smjerovi suvremene psihologije religije.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
31. Šito-Ćorić, Š. (2003). Psihologija religioznosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. (izabrani dijelovi
udţbenika)
32. James, W. (1990). Raznolikosti religioznog iskustva. Zagreb: Naprijed. (izabrani dijelovi udţbenika)
Dodatna literatura:
1. Domazet, A. (2007). Teologija i psihologija: mogućnosti i granice dijaloga, Filozofska
istraţivanja, 27(2), 261-278.
2. Frankl, V. E. (2007). Ţivot uvijek ima smisla. Zagreb: Oko tri ujutro.
3. Fromm, E. (2000). Psihoanaliza i religija. Zagreb: V.B.Z.
4. Frankl, V. E. (2001). Bog kojega nismo svjesni. Zagreb: Provincijalat franjevaca trećoredaca.
5. Lütz, M. (2012). Bog – Mala povijest najvećega. Split: Verbum (izabrani dijelovi knjige).
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja psihologije. Tijekom nastave studenti će
biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ HUMANISTIĈKIH ZNANOSTI-OPĆA PSIHOLOGIJA
1 2 3 4 5 6 7
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK
I. SEMESTAR
Primjenjena etika u psihologiji 1 1 2 6 Obvezni
Suvremena psihologijska dijagnostika 1 1 2 6 Obvezni
Specijalna pedagogija i inkluzija 1 1 2 6 Obvezni
Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉki
Psihologijski kurikulum 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Kognitivni razvoj i inteligencija 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i
smjera
II. SEMESTAR
Darovitost i kreativnost 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija uĉenja i pouĉavanja 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija adolescenata s teškoćama u razvoju
1 1 2 6 Obvezni
Psihologija obitelji 1 1 2 6 Opći
Psihološko savjetovanje 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
MeĊuljudski odnosi 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg studija i
smjera
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih istraţivanja sa
statistikom
1 1 2 6 Zajedniĉki
Multivarijantne statistiĉke metode 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija spoznajnih procesa 1 1 2 6 Obvezni
Osnove kliniĉke psihologije 1 1 2 6 Obvezni
Psihologija starenja 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Psihologija komunikacije 1 0 1 3 Izborni (1 od 2)
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra Dr.ugog smjera
IV. SEMESTAR
Psihometrija 1 1 2 6 Obvezni
Metodološki praktikum (iz podruĉja teze) 1 1 2 6 Obvezni
Konstrukcija i validacija testova 1 1 2 6 Obvezni
Politiĉka psihologija 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)
Razvoj liĉnosti i individualne razlike 1 0 1 4 Izborni (1 od 2)
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: psihologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) humanistiĉkih znanosti, smjer opća psihologija
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PRIMJENJENA ETIKA U PSIHOLOGIJI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti, III CIKLUS Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studenti upoznaju opća etiĉka naĉela u istraţivanju i radu s ljudima.TakoĊer, jedan
od ciljeva kolegija jest i da studenti savladaju etiĉke standarde istraţivanja u psihologiji kao i
standarde profesionalnog ponašanja u praksi.Nakon odslušanog kolegija studenti bi trebali razviti
osjetljivost za etiĉke probleme i mogućnosti njihova prepoznavanja u razliĉitim profesionalnim
situacijama kao i sposobnost analiziranja i kritiĉkog evaluiranja etiĉkih dilema. Trebali bi formirati i
osjećaj odgovornost prema pojedincima, skupinama i institucijama.,
Okvirni sadrţaj kolegija:
O etici i moralnom rezoniranju općenito;Etika u suvremenoj znanosti;Opća etiĉka naĉela u istraţivanju
i radu s ljudima; Etiĉki principi i pravilnici;Socijalno osjetljiva istraţivanja; Etika i psihologija u
praksi; Etika i psihologijska istraţivanja na posebnim skupinama; Znanstvena vrijednost studije vs.
Narušavanje etiĉkih principa (obmana);Etiĉnost u pouĉavanju, etiĉnost psihologijske struke i etiĉnost
ponašanja studenata na Sveuĉilištu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Francis, R.D. (2009.). Ethics for psychologists. Blackwell Publishers.
2. Banard, P., Flanagan, C. (2005.) Ethical issues and guidelines in psychology. Routledge,
London.
3. Kodeks etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore
4. Meta‐code of ethics EFPA
5. Etiĉki kodeks APA‐e
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja privrţenost
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s postupcima kliniĉke procjene, klasifikacijom, dijagnozom i
neuropishološkom procjenom. Osposobiti studente za praktiĉnu primjenu testova kognitivnih funkcija
u psihodijagnostiĉkom postupku, te ih upoznati na koji naĉin napraviti psihološku procjenu, i pritom
se pridrţavati etiĉkih i pravnih pitanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Zadaci kliniĉke procjene, Proces kliniĉke procjene, Validnost, Studija sluĉaja u kliniĉkoj psihologiji,
Etiĉki problemi, Intervju, Testovi, Procjena inteligencije, Neuropsihološka procjena, Kliniĉka procjena
liĉnosti, Testovi liĉnosti, MMPI- Minesota multifazni inventar liĉnosti, MCMI-Millonov kliniĉki
inventar, NEO PI-R, Projektivni testovi, Psihološki nalaz-izvještaj
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
33. Ćeranić, S. (2011), Kliniĉka procjena liĉnosti i sposobnosti, Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva, Istoĉno Sarajevo
Dodatna literatura:
5. Berger, J. Psihodijagnostika (1979), Nolit, Beograd . (odabrana poglavlja)
6. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
7. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada
Slap i Poţega: OŢB
8. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih
radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s postupcima kliniĉke procjene, klasifikacijom, dijagnozom i
neuropishološkom procjenom. Osposobiti studente za praktiĉnu primjenu testova kognitivnih funkcija
u psihodijagnostiĉkom postupku, te ih upoznati na koji naĉin napraviti psihološku procjenu, i pritom
se pridrţavati etiĉkih i pravnih pitanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Zadaci kliniĉke procjene, Proces kliniĉke procjene, Validnost, Studija sluĉaja u kliniĉkoj psihologiji,
Etiĉki problemi, Intervju, Testovi, Procjena inteligencije, Neuropsihološka procjena, Kliniĉka procjena
liĉnosti, Testovi liĉnosti, MMPI- Minesota multifazni inventar liĉnosti, MCMI-Millonov kliniĉki
inventar, NEO PI-R, Projektivni testovi, Psihološki nalaz-izvještaj
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
34. Ćeranić, S. (2011), Kliniĉka procjena liĉnosti i sposobnosti, Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva, Istoĉno Sarajevo
Dodatna literatura:
9. Berger, J. Psihodijagnostika (1979), Nolit, Beograd . (odabrana poglavlja)
10. Davison, G.C. i Neale, J.M. (1999). Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja.
Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)
11. Galić S. (2002). Neuropsihologijska procjena (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada
Slap i Poţega: OŢB
12. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A. i Milich, A. (2001). Uvod u kliničku psihologiju.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Izrada radnih zadataka, izrada seminarskih
radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
Naziv kolegija
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
SPECIJALNA PEDAGOGIJA ZA II CIKLUS
Opći podaci Više studijskih programa
Studijski program Godina IV
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim
razvojem i elementarnim sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji
je ĉovjek ometen u razvoju a s njim i njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja,
obrazovanja i osposobljavanja za rad su specifiĉne i neophodno je struĉno studente uvesti u tu
problematiku da bi u praksi koristili steĉeno znanje.
Okvirni sadrţaj kolegija
-- Istorijski razvoj specijalne pedagogij
-- Struktura specijalne pedagogije.
-- Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.
-- Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija
-- Dijagnostika i klasifikacija
-- Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu
-- Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.
-- Socijalna kompetencija
-- Emocionalni razvoj
-- Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom
-- Edukacija osoba s mentalnom
-- Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,
-- Srednjoškolska edukacija,
-- Profesionalno osposobljavanje)
-- Porodica i mentalna retardacija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
2. Zeĉić. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
Dodatna literatura
Literatura :
1. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2):
169-
2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)
UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra
projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.
3. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.
4. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za
roditelje.
Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.
5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom,
teţom i
teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju Sveuĉilišta u
Zagrebu, 1994.
6. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog
razvoja.
Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2007.
7.Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom
razvoju.Niš 1980.
8.Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.
9.Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove
10.Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno
retardiranom djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.
11.Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s
teškoćama socijalne integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju
Provjera znanja i polaganje ispita
Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni
poloţiti kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu
pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i
uspješnosti realizacije planiranih programa u
odnosu na oĉekivanja i obaveze (studenata i
nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i
zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti
su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija-
Zeĉić i obavezno još dvije reference predloţene
literature.
Pristupni seminarski rad:
3. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu
i dati širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi
specijalna pedagogija i defektologija i popis 10
referenci literature koju su izuĉavali .
4. Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu
prema kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu,
centar za socijalni rad i opisati uĉenika sa
posebnom potrebom, ambijent u kome radi ili
uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Zadaća 1. =20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 60 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkića, Bijakovići
Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Općipodaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
I.
dipl.
Imenositeljakolegija/nastavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovnavrijednost i naĉinizvoĊenjanastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉnekompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu
magistarskog rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke
iz elektronskih i tiskanih izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim
radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem
vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata, izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim
strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova prema svjetskim
metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće
osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadrţajkolegija:
Znanstveneinformacije.
Bazepodataka.
Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.
Argumentacija.
Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.
Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.
Operacionalizacija varijabli istraţivanja.
Formiranje uzoraka istraţivanja.
Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.
Interpretacija i diskusijarezultat aistraţivanja.
Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.
Izrada ekspozea i prezentacijemagistarskograda.
Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznakepublikacija.
Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.
NaĉinizvoĊenjanastave i usvajanjeznanja(oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad
Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademskopisanje. Uţice: Uĉiteljskifakultet.
Dodatnaliteratura:
Borozan, Đula (2009): Osnoveakademskogpisanja. Osijek: SveuĉilišteJosipaJurjaStrossmayera
Dunleavy, Patrick (2007): Kakonapisatidisertaciju. Zagreb: FakultetpolitiĉkihznanostiSveuĉilišta u
Zagrebu
Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanjeznanstvenih i struĉnihradova. Zagreb:
MinistarstvounutarnjihposlovaRepublikeHrvatske
Kleut, Marija (2008): Nauĉnodelo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademskaknjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijaizradenauĉnogteksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb:
Hrvatskipedagoško-knjiţevnizbor.
Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izradastudentskihradova. Novi Sad:
Autorskoizdanje.
Silobrĉić, Vlatko (2003): Kakosastaviti, objaviti i ocijenitiznanstvenodjelo. Zagreb:
Medicinskanaklada.
Suzić, Nenad (2010): Pravilapisanjaznanstvenograda. APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990): Kakonastajenauĉnodjelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjeraznanja i polaganjeispita:
Praćenjeradastudenata i provjeraznanjaprovodi se
tijekomkonzultacija i izvoĊenjanastave. Prije
izlaska na završni ispit studenti su duţni uraditi
prikaz tj. analizu znanstvenog ĉlanka. Završni
ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u
praktikumu seminarskog rada u vidu analize
znanstvenog ĉlanka; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova
Prikaz monografije– 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za
uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJSKI KURIKULUM
Opći podaci: : izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar I
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim pravilima i principima izvodjenja nastave
psihologije,psihoĉoških radionica . TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za
prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja
informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer,
jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u
školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija:
Svrha i ciljevi nastave psihologije;Planiranje i priprema nastave i radionice;Izvedba nastavnog sata I
psihološke radionice; Metode pouĉavanja: izlaganje; Metode pouĉavanja: instrukcija; Metode
pouĉavanja: voĊeno i ĉisto otkrivanje; Metode pouĉavanja: rasprava; Metode pouĉavanja: suradniĉko
uĉenje; Praćenje i ocjenjivanje uĉeniĉkog napretka; Usmeno ispitivanje; Pismeno ispitivanje: zadaci
objektivnog tipa; Pismeno ispitivanje: zadaci esejskog tipa; Praćenje i procjena vlastitog rada;
Razredni ugoĊaj;Uspostava razredne discipline
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
2. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;
2. Dodatna literatura:
4. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska
knjiga, Zagreb,. Ivić I (2001) Aktivno uĉenje- priruĉnik
6. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće i edukacijske psihologije
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KOGNITIVNI RAZVOJ I INTELIGENCIJA
Opći podaci: : izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti –II ciklus studija Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar I
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima kognitivne
psihologije, koja se bavi prouĉavanjem procesa koji se obavljaju na podacima dobivenim od naših
ĉula Na koji naĉin primamo odabiremo i osmišljavamo informacije o spoljašnjem svijetu, kako se te
informacije uskladište u pamćenju i kako se koriste u riješavanju razliĉitih vrsta sloţenih i manje
sloţenih problema i relacije opaţanja,jezika i inteligencije.TakoĊer, studenti se trebaju informirati i
osposobiti za prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost
procesiranja informacija, percepcije govora ,operantne I dugotrajne memorije,obrade morfologije I
sintakse,karakteristika jeziĉke komunikacije i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste
studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u kognitibnu psihologiju:predmet,metode i tehnike i problemi kognicije; Uticaj razlićitih
disciplina na razvoj kognitivne psihologije; Radni procesi kognitivne obrade i paţnja; Operativna
memorija; Dugotrajna memorija i organizacija znanja; Jezik: Percepcija govora i kognitivna obrada
pojedinaĉnih rijeĉi; Kognitivna obrada morfološki sloţenih rijeĉi,sintaksa i obrada reĉenice;
Pragmatika i jeziĉka komunikacija; Inteligencija;
Vrste inteligencije,sposobnosti; Evaulacija obrazovnog procesa; Evaluacija edukacijskih dostignuća.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
2. Robert J. Sternberg (2005): Kognitivna psihologija,Jastrebsko,Zagreb ( 1., 3., 8. I 9. Poglavlje)
Dodatna literatura:
7. Kostić A.(2010): Kognitivna psihologija, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd
8. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
9. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
10. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd
ed.).New York: Wiley.
11. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
12. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kognitivne i opće psihologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada
seminarskog rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 60
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DAROVITOST I KREATIVNOST
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar II
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim procesima razvoja nadarenog
ponašanja I nadarenog produkta. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za prepoznavanje
i razumijevanje pojavavnih oblika nadarenosti I podsticati I razvijati darovitost I kreativnost TakoĊer,
jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u
školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija:
Nauĉni pristup i potrebe za prouĉavanjem darovitosti i nadarenosti; Sposobnosti,darovitost i
kreativnost;
Suvremeni modeli podsticanja i razvijanja darovitosti i kreativnosti u nastavi; Razliĉita shvaćanja
nadarenosti;
Priroda nadarenostii; Sposobnosti,motivacija i kreativnost; Prepoznavanje i identifikacija nadarenih;
talenti;
Modeli kreativnog riješavanja problema;Model podsticanja i razvijanja višestrukog talenta
Uloga znanja u razvoju sposobnosti; Podsticanja i razvijanje kreativnosti na mladjem školskom
uzrastu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
35. Kobola Alojz(1991) Nadarenost(razumjevanje,prepoznavanje,razvijanje) Školska knjiga
Zagreb
Dodatna literatura:
6. Stojaković P (2000) Darovitost i kreativnost,Zavod za udţbenike I nastavna sredstva.Srpsko
Sarajevo
7. Kvašĉev R(1974) Razvijanje stvaralaĉkih sposobnosti kod uĉenika,Zavod za udţbenike I
nastavna sredstva, Beograd
8. Kamenov,E.(1998) Kako podrţati darovite,Zbornik 4, Viša škola za vaspitaĉe, Vršac
9. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
10. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja sociologije, antropologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
2.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; Kritiĉki osvrt na ponuĊeni
tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10
bodova
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 50
bodova
.Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA UĈENJA I POUĈAVANJA
Opći podaci: : obavezni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar II
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja
te ĉimbenicima koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju
informirati i osposobiti za ptrepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu
sposobnost procesiranja informacija, poput znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne
anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva kolegija jeste studente ospossobiti za
praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mnemotehnike;Naĉini uĉenja; Svakodnevno i prospektivno pamćenje; Rastresenost; UnaprjeĊenje
svakodnevnog pamćenja; Modifikacija ponašanja – osnovni pojmovi; Kognitivistiĉki utjecaji na
tehnike modifikacije ponašanja; Nauĉena bespomoćnost; Uĉenje kroz igru; Razvoj socijalnih vještina
kod djece ; Praktiĉni savjeti u radu sa roditeljima; Vjerodostojnost pamćenja u kriviĉnom postupku;
Stres i vjerodostojnost pamćenja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
36. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap ( od 167.- 277.
str.)
37. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
5. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
6. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb,
Školska knjiga;
7. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i
obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.
8. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school
psychology (3rd ed.).New York: Wiley.
9. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn
and Bacon.
10. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije uĉenja i edukacijske
psihologije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; Kritiĉki osvrt na ponuĊeni
tekst, izrada seminarskog rada, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10
bodova
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25
bodova, Završni ispit do 50
bodova
.Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA OBITELJI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa temeljnim pojmovima I teorijama koje objašnjavaju strukturu I
dinmiku obiteljskog ţivota. Studenti će se u okviru ovog kolegija upoznati sa temeljnim
karakteristikama predbraĉne I braĉne dinamike: predbraĉnim odnosima, braĉnim relacijama, braĉnim
zadovoljstvom I braĉnom nestabilnošću, roditeljstvom, braĉnom nevjerom, te razvodom. TakoĊer,
kroz poznavanje temeljnih odrednica obiteljskog ţivota studenti će biti u mogućnosti da prepoznaju
one braĉne procese koji su vaţna odrednica braĉne nestabilnosti, te preventivnim metodama za
unaprjeĊenje braĉne zajednice.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesno odreĊenje ljubavi izmeĊu muškarca i ţene, Razvoj predbraĉnih partnerskih odnosa, Intimni
braĉni procesi, Braĉna kvaliteta i stabilnost, Roditeljstvo u obitelji, MeĊunaraštajni odnosi u obitelji,
Braĉno nasilje Razvod, Pregled osnovnih terapijskih intervencija u braku i obitelji
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
2. Ĉudina-Obradović, M; Obradović, J.(2006): Psihologija braka I obitelji; Golden-
marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb (poglavlja: Razvoj predbraĉnih odnosa, Braĉna
kvaliteta, Braĉna stabilnost, Razvod, Roditeljstvo, Nasilje u obitelji)
Dodatna literatura:
5. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja
6. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme iz psihologije odraslih.
Naklada slap, jastrebarsko
7. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko
8. Dattillio, F.M.(2012): Kognitivno-biheviralna terapija parova i obitelji. Naklada Slap,
Jastrebarsko
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata: Prikaz knjige, polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prikaz knjige 30 bodova, , završni ispit 60
bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE
Opći podaci: :izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar IV
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovniciljkolegija je upoznatistudentesapsihoterapijskimradom,
osnovnimpsihoterapijskimpravcimatemeĊusobnimsliĉnostima i
razlikamaizmeĊurazliĉitihpsihoterapijskihškola. Nakonodslušanogkolegijastudentićeposjedovatiznanja
o razlikamaizmeĊuintervencije, savjetovanja i psihoterapije, stećićeteorijskeosnove i informacije o
teorijskimpretpostavkamarazliĉitihpsihoterapijskihpravaca, tetehnikamakojima se sluţe da bi
pomoglikorisnicimausluga u prevauilaţennjuteškoćazbogkojihtraţeprofesionalnupomoć. TakoĊer,
studentićestećinekeodkompleksnihuvida u ciljevepsihoterapijskihintervencija,
terazliĉitenaĉinekojerazliĉitipsihoterapijskipravcikoristezaevaluacijuuspješnostisvojihtretmana.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicije psihoterapije i savjetovanja. Etiĉki principi u savjetovanju i psihoterapiji.Terapijski ugovor i
uspostavljanje terapijskog odnosa, Osnovne komunikacijske vještine u savjetodavnom i terapijskom
procesu. Strukturiranje seanse, definiranje terapijskih ciljeva, planiranje tretmana.Osnovni
psihoterapijski pravci Psihodinamski prsitup: teorije i tehnike Humanistiĉki pristup:
teorije i tehnike . Kognitivni-bihevioralni psihoterapijski pristup: teorije i tehnike. Integrativni
psihoterapijski prsitup: teorija i tehnike Ostali psihoterapijski pristupi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
4. Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Naklada
Slap.Jastrebarsko;
5. Dumont F., Corsini R.J. (ur.) (2003) Šest terapeuta i jedan klijent, Jastrebarsko: Naklada Slap
6. Nietzel, M.T., Bernstain, D.A., Milich A. (2001). Uvod u Kliničku psihologiju. Jasterbarsko:
Naklada Slap.
38.
Dodatna literatura:
3. Biro, M., Butollo, W. (ur.) (2003). Kliniĉka psihologija. Novi Sad: Katedra za kliniĉku
psihologiju, Ludvig Maximilians Univerzität
4. Bergin, A.E., Garfield, S.L. (2004). Handbook of psychotherapy and behavior change, New
York: Wiley
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi praktiĉni rad (studija sluĉaja).
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni uraditi seminarsku radnju.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Istraţivaĉki projekat = 40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Pismeni dio ispita = 30 bodova
Umeni dio ispita = 30 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MEĐULJUDSKI ODNOSI U ŠKOLI
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti upoznati sa pojmom meĊuljudskog odnosa, karakteristikama i vidovima meĊuljudskih
odnosa u školi, te faktorima uspješnosti, sa znaĉajem vidovima i naĉinima razgovora, konfliktima,
svaĊama, agresivnošću u školi i njihovom uspješnom prevazilaţenju. Osposobit ćemo ih za primjenu
steĉenih znanja u praksi i kreiranju pozitivne pedagoške klime u školi ili drugoj instituciji u kojoj budu
radili, osposobit ih da prepoznaju prednosti pozitivne komunikacije i uoĉe posljedice negativne, da
uspješno prevazilaze i rješavaju konflikte, svaĊe, njeguju konstruktivnu agresivnost kod uĉeniĉkog i
ostalog kolektiva škole te da podstiĉu pozitivno školsko i razredno – nastavno ozraĉje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i vidovi meĊuljudskog odnosa
Karakteristike meĊuljudskog odnosa i faktori uspješnosti
MeĊuljudski odnosi u školi
Faktori uspješnosti meĊuljudskog odnosa u školi
Razgovor u školi, pojam, verbalni i neverbalni, sadrţaji i odnosi, osobine, psihodinamski aspekti,
povratne informacije )
Problemi u školi i njihovo rješavanje
Konflikti u školi i naĉini rješavanja
SvaĊe ( vidovi, posljedice ),
Agresivnost u školi ( konstruktivna, prikrivena ), posljedice.
Školska pedagoška klima
Interakcijsko – komunikacijski aspekt pedagoške klime,
Interakcijsko – komunikacijski aspekt rukovoĊenja školom,
Interakcijsko – komunikacijski odnosi u školi (ravnatelj– nastavnik, pedagog – psiholog- nastavnik,
pedagog- psiholog – uĉenik, nastavnik – nastavnik, nastavnik – uĉenik, uĉenik – uĉenik, ravnatelj–
uĉenik, ravnatelj– struĉne sluţbe , pedagog – roditelji, nastavnik – roditelj ).
Uloga menadţmenta škole i pedagoga – psihologa u podsticanju pozitivne pedagoške klime.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
39. Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb : Školska knjiga .
40. Bratanić, M. ( 2002 ). Paradoks odgoja. Zagreb:Hrvatska sveuĉilišna naklada
41. Brajša, P. ( 1994 ). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.
42. Domović, V. ( 2003 ). Školsko ozraĉje i uĉinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap
43. Glasser, W. ( 1994 ). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa
44. Hentig, H. ( 1997 ). Humana škola. Zagreb: Educa
45. Jurić, V. ( 1989 ). Razredno- nastavna klima- pozadina uĉeniĉkog rada. Zagreb: Institut za
pedagogijska istraţivanja Filozofskog fakulteta.
46. Selimović, H.i Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet Univerziteta u
Travniku.
Ĉlanci :
7. Tomić, R. MeĊuljudski odnosi u školi, temelj odgojnog djelovanja. Sarajevo : Prosvjetni list. 2002.
8. Tomić, R. Odgojno- obrazovna klima, Sarajevo : Prosvjetni list, 2003.
9. Tomić, R. Konflikti u školi. Zenica: Didaktiĉki putokazi.
10. Tomić, R. Za svaĊu se treba odgajati. 2003. Sarajevo : Prosvjetni list.
11. Osmić, I, Tomić, R. i Šehović, M. Agresivnost u školi. Defektologija. 2006. Tuzla: 355 – 360.
12. Tomić, R., Faktori uspješnosti meĊuljudskih odnosa. Sarajevo : Prosvjetni list. 933 – 2006. 10 -11.
Dodatna literatura:
7. Gordon, T. ( 2008 ). Kako biti uspješan nastavnik. Beograd: Most – kreativni centar.
8. Joksimović, S. ( 2004 ). Komunikacija u nastavi i psihosocijalna klima škole. Pedagogija, br. 2, str. 1 –
11, Bograd.
9. Ledić, J. ( 1996 ). Škola: presocijalna zajednica uĉenika, uĉitelja i roditelja. U : Vrgoĉ, H. (ur. ), (
1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉe i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih
pedagoga ). Zagreb: Hrvatski pedagoško- knjiţevni zbor 203 – 207.
10. Matijević, M. ( 1997 ). Didaktiĉki ĉimbenici odgojno – obrazovnog ozraĉja. U : Školstvo i razredno –
nastavno ozraĉje. Priredili : Bošnjak, B. i Vrgoĉ, H. Zagreb: HPKZ, str. 33 – 44.
11. Previšić, V. ( 1999 ). Suvremena škola: odgojno – socijalna zajednica. U: Vrgoĉ, H. (ur. ) ( 1996 ).
Pedagogija i hrvatsko školstvo – juĉer i danas za sutra ( zbornik radova sabora hrvatskih pedagoga ).
Zagreb: Hrvatski – pedagoško – knjiţevni zbor, 305 – 308.
12. Previšić, V. ( 1999 ). Škola budućnosti: humana i stvaralaĉka i socijalna zajednica. Napredak; 1 ( 140),
7 – 16.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; predstaviti jednu knjigu po izboru, posjetiti
školu ili vrtić i saĉiniti izviješće o
socioemocionalnoj klimi, prikazati kvalitetu
socioemocionalne klime u školi tijekom osnovnog
školovanja, izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej
10 bodova, 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju
pedagoškog istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki
konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke
instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb:
Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja.
Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim
znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvij i završni ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno
seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih
radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA SPOZNAJNIH PROCESA
Opći podaci:obvezni
Studijski program Godina II
Ime nositelja
kolegija/nastavnika II ciklus
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati sa strukturom i razvojem sposobnosti, te sa najbitnijim ĉimbenicima
koji najviše doprinose razvoju sposobnosti. U okviru ovog kolegija student će se upoznati sa
temeljnim odrednicama hereditarnih I okolinskih ĉimbenika razvoja kompetencija te najistaknutijih
paradigm uĉenja I nasljeĊa kao odrednice razvoja. TakoĊer, student će steći I neka temeljna znanja o
inteligenciji, najbitnijim teorijskim principima, mjerenju inteligencije te ogranićĉenjima testovnog
pristupa prouĉavanja sposobnosti. TakoĊer, jedan od bitnih ciljeva kolegija jeste upoznati student sa
implikacijama individualnih razlika u praksi te mogućnostima poboljšanja uĉinka djece I mladih na
temelju poznavanja njihovih sposobnosti
Okvirni sadrţaj kolegija:
Teorije djeĉijeg razvoja. Metodologija prouĉavanja djeĉijeg razvoja. Kognitivni razvoj. Pristup
testiranja inteligencije. Teorija Vygotskog. Individualne razlike u kognitivnom razvoju. Uĉenje u
školi. Posljedice apstraktnog mišljenja . Spolne razlike u sposobnostima. Odabir zanimanja .
Uĉenici u odrasloj dobi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Udţbenici
1. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Vasta, R.; Haitk, M.; Miller, S.;(1999): djeĉja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja obitelji i obiteljske dinamike
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati dva rada (kritiĉki osvrt i nacrt istraţivanja).
Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
svoje predispitne obveze
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u
odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: kritiĉki
osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog rada, i
završni ispit po literaturi
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,
Kritiĉki osvrt na tekst do 20 bodova,
Izradaseminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UVOD U KLINIĈKU PSIHOLOGIJU
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa podruĉjem kliniĉke psihologije kao specifiĉne discipline i
osnovnim podruĉjima rada kliniĉkog psihologa. Razumjet će probleme i kriterije definiranja
normalnog i abnormalnog ponašanja i doţivljavanja. Usvojiti će znanja o osnovnim paradigmama u
kliniĉkoj psihologiji, njhovoj opravdanosti, kao i o nedostatcima i suvremenim stremljenjima k
njihovoj integraciji. Nadalje, studenti će steći znanja o osnovnim metodama kliniĉke procjene.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicija kliniĉke psihologije i njezin odnos sa srodnim disciplinama kroz sliĉnosti i razliĉitosti,
Povijest razvoja kliniĉke psihologije, Modeli normalnog i abnormalnog doţivljavanja i ponašanja,
Kriteriji normalnosti kroz povijest sve do danas, Današnje paradigme u kliniĉkoj psihologiji. Biološka
paradigma. Psihoanalitiĉka paradigma. Paradigma uĉenja. Kognitivna paradigma, Kritiĉki osvrt na
posljedice prihvaćanja samo jedne od paradigmi, Dijateza-stres - prijedlog nove paradime, Osnovne
metode kliniĉke procjene, Podruĉja rada kliniĉkog psihologa, Posebnosti istraţivaĉkih metoda u
prouĉavanju abnormalnog doţivljavanja i ponašanja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
2. Nietzel M.T., Bernstein D.A., Milich R. (2002) Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Naklada
Slap (osim poglavlja 9, 12 ,13,14)
Dodatna literatura:
4. Kaplan H.I., Sadock B.J. (1998) Priručnik kliničke psihijatrije, Jastrebarsko: Naklada Slap.
5. Janković J. (1998) Savjetovanje – nedirektivni pristup, Zagreb: Alinea
6. Corey G. (2003) Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Naklada
Slap.
Davison GC, Neale JM. (1999.) Psihologija abnormalnog doţivljavanja i ponašanja. Odabrana
poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
PohaĊanje nastave, Izrada radnih zadataka, prikaz
znanstvenog ĉlanka, polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, Prikaz znanstvenog ĉlanka
30 bodova, završni ispit po literaturi 60 bodova.
.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA STARENJA
Opći podaci:
Studijski program Humanistiĉkih znanosti Godina II
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije
Opće i specifiĉne kompetencije
Ciljkolegija je studenteupoznatisatemeljnimodrednicamastarenja, procesimakojiobiljeţavajutreću ţ
Ivotnu dob teizazovimasakojima se osobeovedobisuoĉavaju. Student ćeimatimogućnost da se
upoznajusavelikimrasponomindividualnihrazlika u starosti, tefaktorimakojisuuzroĉnicitihrazlika.
TakoĊer, kolegij se bavipsihhološkimposljedicamaprocesapoputumirovljenja, gubitkabraĉnogpartnera,
gubitkaprijatelja I straha od bolesti I smrti,
tetipiĉnimteškoćamakojeobiljeţavajuovajrazvojniperiod.posebanznaĉajovogkolegija je uvid u
specifiĉnostmetodologijeistraţivanjastarihosoba I teškoćasakojima se psiholozi u
ovakvimistraţivanjimasuoĉavaju
Okvirni sadrţaj kolegija:
Karakteristike srednje dobi. Starost. Metodologija istraţivanja odraslih i starosti. Umirovljenje.
Liĉnost i motivacija. Mentalniporemećaji i smrt.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Schaie, K.W.; Willis, S.L (2001): Psihologija odrasle dobi i starenja; naklada Slap,
Jastrebarsko
Dodatna literatura:
1. Grgin-Lacković, K.; Ćubela-Andorić,V.(2006): Odabrane teme i8zpsihologije odraslih.
Naklada slap, jastrebarsko
2. Berk, L (2007): Psihologija cjeloţivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja obitelji i obiteljske dinamike
Tijekomnastavestudenti ćebitiupućeninaostaludopunskuliteraturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim
terminima. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni predati dva rada (kritiĉki osvrt i nacrt
istraţivanja). Završni ispit polaţe se pisanim
putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti
koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente:
kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvonastavi(za redovne) do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 10 bodova,
Kritiĉki osvrt na tekst do 20 bodova,
Izradaseminarskograda do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjenaodliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE
Opći podaci: :izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Ciljkolegija je student upoznati s osnovnim komunikacijskim zakonitostima, vrstama komunikacije, te
znaĉaju verbalne i neverbalne komunikacije za komunikacijski system meĊu ljudima. Studenti bi
trebali steći komunikacijske kompetencije za interpersonalne odnose, za procese samopredstavljanja i
stvaranja dojmova, asertivnost, te druge oblike komunikacijskihvještina. Kolegij bi takoĊer trebao
osposobit student za prepoznavanje odreĊenih znakova verbalne i neverbalne komunikacije i kljuĉnih
ĉimbenika koji doprinose njenoj uspješnosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u ljudsku komunikaciju. Znaĉajke interpersonalne komunikacije. Povijest prouĉavanja
interpersonalne komunikacije. Uĉenje komunikacije. Interpersonalna komunikacijska kompetencija.
Konverzacija. UbjeĊivanje. Priroda odnosa. Interpersonalna komunikacija u razliĉitim
odnosima.Smetnje u komunikaciji. Medijacija i konstruktivno rješavanje sukoba. Nenasilna
komunikacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
47. Reardon, K.K. (1998): Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susreću; Alinea, Zagreb
48. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i komunikacija). Jastrebarsko: Naklada
Slap, 2002.
49.
Dodatna literatura:
• Ivić, I. D. Ĉovek kao animal symbolicum. Beograd: Nolit, 1987.
Morris, Pease, A., Pease, B. Velika škola govora tijela. Mozaik knjiga, Zagreb, 2008.
Pease, A. Govor tijela: Kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM,
2002.
Lionel Bellenger, Umijeće komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.
Erving Gofman, Kako se predstavljamo u svakodnevnom ţivotu, Geopoetika, Beograd, 2000
Steven A. Beebe, Susan J. Beebe, Mark V. Redmond; Interpersonal comunication: relating to
others, Allyn& Bacon, 1999. Boston
Gahagan, J. (1978). Interpersonalno i grupno ponašanje. Beograd: Nolit.
Stangor, C.(2003). Social groups in action and interaction. New York: Psychology Press.
Peĉnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993.
Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek,
2006.
Rot, N. Znakovi i znaĉenja: Verbalna i neverbalna komunikacija. Beograd: Nolit, 1982.
Young, L. Govor lica: Kako lice otkriva osobnost. Zagreb: Mozaik knjiga, 1994.
D. Govor tijela: Priruĉnik o ljudskoj vrsti. Zagreb: August Cesarec, 1989
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni uraditi dvije zadaće (prikaz knjige i esej).
Osim toga, studenti su duţni istraţivati literaturu
iz navedenih podruĉja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Zadaća 1 = 20 bodova,
Zadaća 2 = 20 bodova,
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjenaodliĉan A-5
Naziv kolegija
PSIHOMETRIJA
Opći podaci
Studijski program Godina
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije
Osnovni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa metodama i naĉelima mjerenja u psihologiji. U
skladu sa tim studenti se moraju upoznati sa specifiĉnostima i poteškoćama indirektnih mjerenja kakva
su najĉešća u psihologiji, te sa osnovnim metrijskim karakteristikama (objektivnost, osjetljivost,
pouzdanost, valjanost) koje moraju biti zadovoljene da bi se neki test nazvao psihologijskim mjernim
instrumentom. Praktiĉni zadaci kolegija usmjereni su na usvajanje vještina i tehnika koje će
polaznicima omogućiti znanja koja se tiĉu ispitivanja i utvrĊivanja metrijskih karakteristika testova.
Poseban znaĉaj kolegija je da će studenti shvatiti znaĉaj mjerenja u psiologiji, te znaĉaj testa u
procesima profesionalne orijentacije, selekcije i izrade psiholoških profila.
Okvirni sadrţaj kolegija
uvod u psihometriju
psihološki mjerni instrumenti
veliĉina, varijabla, konstanta
formiranje rezultata u zadatku i u testu
linerne kombinacije
aritmetiĉka sredina jednostavne linearne kombinacije
varijanca jednostavne linearne kombinacije
indeks lakoće i teţine zadatka
linearne transformacije rezultata
diferencijalno ponderirane linearne kombinacije
objektivnost testa
provjera objektivnosti testa
osjetljivost testa
mjerenje osjetljivosti
distribucija rezultata na prelaganom, primjerenom i preteškom testu
pouzdanost testa
teorija pouzdanosti
metode za odreĊivanje pouzdanosti
valjanost testa
sadrţajna valjanost
prediktivna valjanost
vrste kriterijske valjanosti
regresijska analiza
test kao selekcijsko sredstvo
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
nastava Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Istraţivanje
Pismena prvjera znanja Kontinuirana provjera
zn.
Praktiĉni rad
Udţbenik
3. Bukvić, A.: Naĉela izrade psiholoških testova, ZZINS, Beograd, 1988.
Dodatna literatura
1. Bucik, V.: Osnovne psihološkog testiranja, FF odsjek psihologije, 1977.
2. Anastasi, A.: Psychological testing, McMillan, New York, 1988.
3. Krković, A. i sur. Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske
statistike, Društvo psihologa SRH, Zagreb i RZ za Zapošljavanje Zagreb,
1966.
4. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa Zagreb, 1992.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi istraţivaĉki rad. Završni ispit je pismeni i
usmeni.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni sprovesti istraţivanje za koje će prethodno
osmisiti test. Tek nakon pozitivno ocjenjenog
istraţivaĉkog projekta studenti mogu pristupii
ispitu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Istraţivaĉki projekat = 40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Pismeni dio ispita = 30 bodova
Umeni dio ispita = 30 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
Naziv kolegija
METODOLOŠKI PRAKTIKUM IZ PODRUĈJA TEZE
Opći podaci
Studijski program Društvene znanosti,humanistiĉke znanosti
diplomski studij
Godina 2.
Ime nositelja kolegija Šifra
MSSC09
Suradnik-ca na kolegiju Obvezni
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifične kompetencije
Da se studenti uvedu u bit znanstvanog istraţivanja i definiranja problema.
Studenti stjeĉu kompetencije da prepoznaju i definiraju problem istraţivanja i da postave
tezu koju treba dokazati ili opovrgnuti primjenom napodesnijih znanstvenih metoda.
Studenti su nakon prohaĊanja kolegija sposobni da samostalno odrede širinu problema i
koriste se pomoćnim tezama ukoliko je potrebno kako bi rezultat istraţivanja bio
vjerodostojniji.
Studenti razlikuju i jasno definiraju podruĉje, problem i cilj znanstvenog rada što je
preduvjet za kvalitetno i ispoavno postavljenje osnovne i pomoćnih teza u provoĊenju
znanstvenog istraţivanja.
Studenti su osposobljeni da se u zakljuĉnom razmatranju pozovu na postavljenu tezu i
izvedu zakljuĉak provedenog istraţivanja- da li je teza potvrĊena ili odbaĉena
Okvirni sadrţaj kolegija
14. Uvod u znaĉaj kolegija i orijentacija, prezentacija sadrţaja silabusa i upoznavanje sa naĉinom
rada i korštenjem literature. Specifiĉnosti obrazovanja modelom praktikuma.
15. Znaĉaj kvalitetnog istraţivanja i potreba društva za novim spoznajama ili odbacivanjem starih
(prevaziĊenih).
16. Vrste znanstvenih istraţivanja i primjena informacionih tehnologija i stetistiĉkih alata. Kada je
istraţivanje znanstveno.
17. Definiranje predmeta i problematike istraţivanja.
18. Cilj i primjena rezultata znanstvenog istraţivanja.
19. Pojam teze i znaĉaj ispravne postavke teze.
20. Pomoćne teze i potreba za njihovom postavkom
21. Postavka teze i korištenje znansvenih metoda dokazivanja teze
22. Postavka teze i znaĉaj korelacione analize rezultata dokazivanja teze
23. OdreĊivanje uzorka prema postavljenoj tezi
24. Analiza podataka i tvrdnje iz teze
25. Interpretacija rezultata i postavke teze ( i pomoćnih teza)
26. Znaĉaj zakljuĉnog razmatranja i obvezni elementi zakljuĉka
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Skica postavljanja teze Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
3. Sakan. M, (2008): Metodologija nauke, Nezavisni univerzitet Banja Luka. Banja Luka
4. Ĉekrlija.S, (2014): Praktikum iz područja teze, praktikum
Dodatna literatura
3. Andrilović, Vlado (1987): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.
Zagreb: Školska knjiga.
4. Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata.
Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se kontinuirano (tijekom
konzultacija i izvoĎenja nastave).
Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi skicu definiranja podruĉja
istraţivanja, pdoblema istraţivanja te
postaviti glavnu tezu koju dokazuju i
prema potrebi pomoćnu/e tezu/e.
istraţivanja.
Završni ispit je odbrana pomenute skice
uz diskusiju i dalje smjernice rada na
istraţivanju.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra prati se prisustvo, angaţiranost
i samostalan rad studenta prema praktikumu, a u
odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće kolegija.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe
koje praktikum predviĊa.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Skica akcijskog 30 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KONSTRUKCIJA I VALIDACIJA TESTOVA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je razumijevanje baziĉnih pojmova, definicija i naĉela u domenu psiholoških testova i
testiranja. ; razumijevanje osnovnih problema u podruĉju skaliranja psiholoških atributa; stjecanje
vještina primjene transformacijskih postupaka korištenih pri formiranju i interpretaciji rezultata
psihologijskih mjerenja. Kolegij daje pregled osnovnih modela skaliranja psiholoških atributa.
Studenti se upoznaju sa teorijama testova i osnovnim problemima razliĉitih modela psiholoških
testiranja. Predstavljaju se osnovni koraci u konstrukciji testova i upitnika iz domena društvenih
znanosti. Kao i osnovne klasifikacije testova i vrsta testovnih zadataka. Pored konstrukcije testova
znaĉajan dio kolegija će se odnositi na mogućnosti primjene statistiĉkih paketa u validaciji testova i
upitnika.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Test i vrste testova, Pojam indikatora varijable , Osobine indikatora varijable, Pojmovi nomološke
mreţe, indikatora i stavki, Testovi zasnovani na nauĉnim teorijama i ad-hoc testovi, SPSS kao
statistiĉka alatka, mogućnosti i ograniĉenja u društvenim naukama, PrilagoĊavanje podataka sa testa
bazama podataka, Izrada normi testa, Skorovi i njihova interpretacija ograniĉenja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
50. Fajgelj, S. (2009): Psihometrija: Metod i teorija psihološkog merenja, Centar za primenjenu
psihologiju, Beograd.
51. Turjaĉanin, V. I Ĉekrlija, Đ. (2006). Osnovne metode i tehnike u SPSS-u, primjena SPSS-a u
društvenim nukama, Centar za socijalni i kulturni popravak, Banja Luka.
Dodatna literatura:
3. Havelka, N., Kuzmanović, B. I Popadić, D. (1993). Metode i tehnike socijalno psiholoških
istraţivanja, Društvo psihologa, Beograd.
4. Bucik, V.: Osnovne psihološkog testiranja, FF odsjek psihologije, 1977.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni sprovesti istraţivanje za koje će prethodno
osmisiti test. Tek nakon pozitivno ocjenjenog
istraţivaĉkog projekta studenti mogu pristupii
ispitu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Istraţivaĉki projekat =40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Pismeni dio ispita = 30 bodova
Umeni dio ispita = 30 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: POLITIĈKA PSIHOLOGIJA
Opći podaci: : izborni
Studijski program
Studij humanistiĉkih znanosti-ŠKOLSKA
PSIHOLOGIJA Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar IV
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kursa je da studenti usvoje definiciju i razumiju podruĉje politiĉke psihologije u odnosu na
druge grane psihologije i ostale društvene nauke. Treba da shvate i razumiju kako i zašto ljudi
pokazuju odrĊene aspekte politiĉkog ponašanja u nekim društvenim kontekstima.Ishodi uĉenja:
Student dobija osnovne teorijske postavke iz oblasti politiĉke psihologije. Student razumije i u stanju
je da konceptualizuje istraţivanja iz politiĉke psihologije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod upolitiĉku psihologiju;Liĉnost i politika;Kognicija, socijalni identitet, emocije i stavovi u
politiĉkoj psihologiji;Politiĉka psihologija društvenih grupa; Studije politiĉkih voĊa;Glasanje, mediji i
tolerancija.
Politiĉka psihologija rase i etniciteta;Politiĉka psihologija i nacionalizam;Politiĉka psihologija i
ekstremisti.
Politiĉka psihologija i meĊunarodni konflikti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Šiber, I. (1998) Osnove politiĉke psihologije. Zagreb: Politiĉka kultura.
2.Cottam, M., Dietz-Uhler, B., Mastors, E. and Preston, T. (2004) Introduction to Political
Psychology.NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja psihologije. Tijekom nastave studenti
će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
izvedbe programa:
kooperativna procjena kvalitete izvedbe
programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej
10 bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25
bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: RAZVOJ LIĈNOSTI I INDIVIDUALNE RAZLIKE
Opći podaci: :izborni
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Osnovni cilj ovog kolegija je upoznatistudente sa dinamikom i procesima razvoja liĉnosti kao i sa
razmatranje liĉnosti na osnovu prouĉavanja individualnih razlika. U skladu sa tim studentima će se i iz
drugih uglova predstaviti koncepti psihiĉkog razvoja, individualnih razlika, znaĉaja socijalnih faktora,
nomotetskog i idiografskog pristupa prouĉavanju liĉnosti, osobina liĉnosti i temperamenta. U
razmatranju razvojnoga spekta liĉnosti obratit će se paţnja na concept aetapnog razvoja, pojmove
razvojne krize i konflikta, vaţno stranog djetinjstva i uticaj okruţenja i posebno na razvoj psiholoških
struktura liĉnosti. Sa druge strane, u razmatranju psihologije individualnih razlikaće se akcenat
postaviti na danas prihvaćene teorije baziĉnih osobina liĉnosti. Posebna vaţnost će biti data
metodološkim pravilima koja je nuţno poznavati ukoliko se prouĉava razvojni aspect liĉnosti i ukoliko
se prouĉavaju odnosi izmeĊu razliĉtih struktura liĉnosti
Okvirni sadrţaj kolegija:
pojam psihološkog i fiziĉkog razvoja
istraţivaĉke metode u prouĉavanju
psihiĉkog razvoja
odnos fiziĉkog razvoja i struktura
liĉnosti
razvoj kognitivnih struktura
pojma individualnih razlika u
psihologiji liĉnosti
istraţivaĉke metode i tehnike u
prouĉavanju individualnih razlika
faktorska analiza i analiza grupisanja
faktorske teorije liĉnosti
razvojni stadiji, krize i konflikti
teorije razvoja liĉnosti
znaĉaj socijalnih faktora
leksiĉke teorij eliĉnosti
biološke teorij eliĉnosti
self-koncept
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne
kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Smederevac, S. i Mitrović, D. (2006). Liĉnost;; Metodi i modeli, Centar za primenjenu
psihologiju, Beograd.
2. Smiljanić, V. (1989). Razvojna psihologija, Savez društava psihologa Srbije, Beograd.
Dodatna literatura:
6. Hall, C.S., and Lindzey, G. (1978). Theories Of Personality, Wiley and Co. New York.
7. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa Zagreb, 1992.
.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi istraţivaĉki rad. Završni ispit je pismeni i
usmeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu
na oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su
duţni sprovesti istraţivanje za koje će prethodno
osmisiti test. Tek nakon pozitivno ocjenjenog
istraţivaĉkog projekta studenti mogu pristupii
ispitu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
.Istraţivaĉki projekat = 40 bodova
Završni ispit = 60 bodova
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj
tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Prelazak na studij s drugih studija ili za nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava se
rješenjem dekana. Prelazak ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev
za prelazak ili nastavak studija, kojeg uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom odobrava
prodekan za nastavu. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, moţe,
uz zahtjev za prelazak, ili naknadno, dostaviti i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa
zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra
prodekan za nastavu uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom, uzimajući u obzir, kod
pojedinih struka i diferencijalne ispite, te utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu
odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi prodekan za
nastavu, dekan donosi odgovarajuće rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim da izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra
studija odgojnih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim
kolegijima na poĉetku semestra.
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin
završetka studija;
Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu.
Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne
semestre. U jednom semestru student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student
postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i
do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom
odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene kolegije i iz sljedećeg
odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32 boda.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti
primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i
umjetnosti ne smatra se novim studijskim programom.
Studisjki program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali javni sektor u cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.