Upload
volien
View
246
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
SVEUĈILIŠNI STUDIJ
ODGOJNIH ZNANOSTI1
STUDIJSKI PROGRAM
Akademska 2015/16. godina
1 Studij odgojnih znanosti se može izučavati kao odvojeni preddiplomski i diplomski studij (3+2) ili, u izuzetnim situacijama, kao
integrirani studij (5+0). Student koji se opredijeli za odvojeni studij (3+2) tijekom prvog ciklusa u petom semestru bira mentora i predlaže temu završnog rada i u šestom semestru u rubriku kolegiji upisuje „Završni rad“, a u rubriku nastavnik upisuje ime mentora. Student koji se opredijeli za integrirani studij, u šestom semestru preddiplomskog studija, umjesto bodova koje nosi završni ispit, upisuje dva izborna kolegija s odgovarajudeg semestra drugog smjera, kako bi nadoknadio bodove koje nosi završni rad i nastavlja studij prema izabranom planu drugog ciklusa u okviru istog studija.
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: ODGOJNE ZNANOSTI
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM
2. PREDŠKOLSKI ODGOJ – NASTAVAK STUDIJA
3. RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM
4. RAZREDNA NASTAVA – NASTAVAK STUDIJA
5. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM
6. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM
7. OPĆA PEDAGOGIJA
UVOD
Prvostupnik odgojnih znanosti nakon studiranja na studiju odgojnih znanosti osposobljen je za slijedeće
kompetencije:
a/ Profesionalne kompetencije
- raspolaţe solidnom razinom općih znanja,
- osposobljen je za planiranje vlastitih radnih i profesionalnih aktivnosti,
- osposobljen je za izvoĊenje i realizaciju zadataka iz domena njegove struke,
- kroz sadrţaje iz metodologije i statistike osposobljen je za sudjelovanje u akcijskim istraţivanjima i
manjim operativnim projektima,
- postigao je solidna znanja iz oblasti samovrjednovanja i vrjednovanja postignuća djece razliĉitog
uzrasta
b/ Pedagoško-didaktičke i metodičke kompetencije
- Na zavidnoj razini osposobljen je za razumijevanje pedagoške i didaktiĉke teorije i njene primjene u
radu s djecom razliĉitog uzrasta
- osposobljen je za snalaţenje u podruĉju odgojne djelatnosti,
- ovladao je vještinama pouĉavanja i praćenja,
- osposobljen je za izradu priprema i za izvoĊenje praktiĉnog odgojnog rada s djecom razliĉitog
uzrasta,
- ovladao je tehnikama i procedurama rješavanja brojnih pitanja odgojne prakse u radu s djecom
razliĉitog uzrasta,
- posjeduje vještine upravljanja odgojnom skupinom,
- osposobljen je za motiviranje djece i njihovo aktivno sudjelovanje u radu.
c/Radne kompetencije
- Izgradio je solidne vještine suradnje, kako s djecom i kolegama na radnom mjestu, tako i sa
roditeljima i starateljima,
- Osposobljen je za njegovanje predanosti u poslu, za timski rad, za njegovanje kvalitete,
- Za izgraĊivanje i njegovanje odgovornosti na poslu, za savjesnost i ustrajavanje na postavljenim
cijevima i zadacima,
- Zbog uzrasta s kojim radi kod prvostupnika je posebno njegovan i izgraĊivan optimizam, motivacija
za rad, osjećaj za pravilan govor i jeziĉnu pismenost, kao i uĉenje engleskog jezika
Kod prvostupnika odgojnih znanosti tijekom studija razvijane su kompetencije za struĉnu osposobljenost,
pedagoško-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i komunikacijsko-refleksivnu
osposobljenost.
Poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je osposobljavanju prvostupnika za rad u multikulturalno
mješovitim skupinama i za rad s djecom s posebnim potrebama i za integraciju te djece u redovite odgojne
skupine. U radu s djecom s posebnim potrebama u dovoljnoj mjeri je osposobljen za rad na prevenciji,
detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu osoba s posebnim potrebama te sudjelovanju u rehabilitaciji i
edukaciji.
Prvostupnici odgojnih znanosti na zavidnoj razini su osposobljeni za cjeloţivotno obrazovanje i za primjenu
suvremene ICT tehnologije, u onoj mjeri u kojoj je to moguće na prvom ciklusu visokog obrazovanja.
Opći podaci:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Preddiplomski studij odgojnih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom
prediplomskog studija odgojnih znanosti stjeće se akademski naziv: prvostupnik/ca
(baccalaureus/baccalaureua) odgojnih znanosti s naznakom smjera.
b) uvjete za upis na studijski program;
Uvjet za upis na studij je završena ĉetverorazredna srednja škola odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje
povjerenstvo u sastavu: prodekan za nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se
mogu upisati i osobe koje imaju završen prvi ili drugi ciklus po Bolonjskom procesu ili višu ili visoku
spremu odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje navedenop povjerenstvo.
Ovisno o prethodno završenoj školi ili fakultetu na temelju koje se osoba upisala na studij, navedeno
povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti preliminarno polaganje diferencijalnog ispita. Nakon što
poloţi diferencijalni ispit, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu studija, kojeg je student
upisao.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija, kao i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju nalazi se u nastavnom
planu u sljedećoj tablici.
I. SEMESTAR
Uvod u odgojne znanosti 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ01
Akademsko pisanje 1 1 2 6 Zajedniĉki
PSOZ02
Osnove informatike 1 1 2 5 Zajedniĉki
PSOZ03
Osnove hrvatskog jezika -
lektorske vjeţbe
0 0 3 5 Opći
PSOZ04
Osnove engleskog jezika –
lektorske vjeţbe
0 0 3 5 Opći
PSOZ05
Osnove kineziologije 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ06
Osnove rekreacije 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ07
II. SEMESTAR
Osnove pedagogije 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ08
Osnove psihologije 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ09
Osnove defektologije 1 1 2 5 Obvezni
PSOZ10
Hrvatski jezik – lektorske vjeţbe 0 0 3 5 Opći
PSOZ11
Engleski jezik struke – lektorske
vjeţbe
0 0 3 5 Opći
PSOZ12
Pedagogijski praktikum 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ13
Pedagogijski portfolij 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ14
III. SEMESTAR
Obiteljska pedagogija 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ15
Osnove sociologije 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ16
Rani edukacijsko-rehabilitacijski
tretman 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ17
Razvojna psihologija 1 1 2 6 Zajedniĉki
PSOZ18
Osnove upravljanja i rukovoĊenja 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ19
Osnove ekologije 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ20
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSOZ21
IV. SEMESTAR
Osnove metodologije i statistike 1 1 2 6
Zajedniĉki
PSOZ22
Osnove specijalne pedagogije 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ23
Psihologija odgoja i obrazovanja 1 1 2 6 Obvezni
PSOZ24
Odgojni praktikum 0 0 3 6 Opći
PSOZ25
Osnove komunikologije 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ26
Administracija i školsko
zakonodavstvo
1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSOZ27
Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3
Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSOZ28
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UVOD U ODGOJNE ZNANOSTI
Šifra kolegija: PSOZ01 Status kolegija: obvezni
Opći podaci:
Studijski program Preddiplomski sveuĉ. Studij odgojnih znanosti Ciklus I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika Godina I.
Ime suradnika na kolegiju Semestar I.
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim spoznajama odgojnih znanosti. Srediti i kritiĉki promisliti pojedinaĉna
znanja. Steĉeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s odgojem, na organiziran naĉin, suĉeliti
sa širinom pedagogijske teorije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pedagogija znanost o odgoju; Povijesni razvitak pedagoške misli; Discipline znanosti o odgoju; Temeljni pedagoški
procesi; Odgoj kao temeljni pedagoški pojam; Odgojni ideal, cilj i zadatci; Metodika odgojnog rada; Faktori odgojnog
rada; Naĉela odgojnog rada; Metode odgojnog rada; Sredstva odgojnog rada; Obrazovanje, izobrazba; Permanentno
obrazovanje i cjeloţivotno obrazovanje; Odgojno-obrazovni i školski sustav; Menadţment u odgoju i obrazovanju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Thomas, G. (2014): Kratak uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.
2. Lenzen, D. (2002):Vodič za studij znanosti o odgoju, Zagreb: Educa.
3. Vukasović, A.(1995):Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor»MI«.
Dodatna literatura:
1. Bezić, Ţ. (1990):Zašto i kako odgajati, Đakovo: UPT.
2. Mijatović, A. /ur./ (1999):Osnove suvremene pedagogije,Zagreb: PKZ, (Odabrana poglavlja).
3. Silov, M. (2003):Pedagogija, Zagreb: Persona.
4. xxx, (1963):Enciklopedijski rječnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska.
5. xxx, (1989):Pedagoška enciklopedija I. i II. tom, Beograd-Zagreb-Sarajevo.
6. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.
7. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina I. preddipl.
Imenositeljakolegija/nastavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će
vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati
osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom
problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će
dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.
Okvirnisadrţajkolegija:
Izrada ţivotopisa.
Bbliografskizapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.
Vrste znanstvenih i struĉnih radova.
Formuliranje i pisanje naslova.
Struktura znanstvenih i struĉnih radova.
Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjena fusnota, zabilješki i priloga.
Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostali stilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).
Izbor rijeĉi, formuliranje reĉenica,oblikovanje odlomaka, formiranje alineja (popisa).
Jezik i stil znanstvenog rada.
Upotreba interpunkcije, naglašavanje teksta i upotreba skraćenica.
Tabliĉno prikazivanje podataka.
Grafiĉko i slikovno predstavljanje podataka.
Oblikovanje teksta akademskog rada.
Upotreba zagrade, kose crte, crte i crtice
NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenjenastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit-test Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – Vjeţbe
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.
Dodatna literatura:
1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske
4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-knjiţevni zbor.
7. Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit studenti su duţni uraditi seminarski rad
prema pravilima akademskog pisanja. Završni ispit je u
obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema
pravilima akademskog pisanja; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova
Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog
pisanja – 25 bodova
Veţbe u Praktikumu – 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE INFORMATIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski smjerovi BS
Godina I.
Semestar I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj modula je upoznavanje polaznika sa informatiĉkim (informacijsko-komunikacijskim) tehnologijama i
vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju polaznici će ovladati s odreĊenom akademskom
razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologe i softverskih alata zasnovanih na
tim tehnologijama. Na taj naĉin polaznicima će biti omogućeno stjecanje i znanja i vještina iz informatiĉke znanosti
primjerenih visokoškolskoj razini obrazovanja.Stoga, informatiĉka pismenost i osobne vještine vezane uz poznavanje i
rukovanje kompjutorske tehnologije su u fokusu izuĉavanja ovoga predmeta.
Ishodi uĉenja:
Nakon odslušanog kolegija student će moći:
Donijeti osoban stav o izboru hardverskih i softverski resursa kompjutorskih sustava
Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava: središnja jedinica, središnji procesor,
sabirnice, registri, primarna i sekundarna memorija, t obodne jedinice raĉunalnih sustava.
Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)
Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava,
Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),
Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole -TCP/IP, OSI),
Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja,
Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet),
Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje
globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor),
Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske
komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Informatiĉki izazov kao svjetski proces
2. Temeljne informatiĉke postavke
3. Strojna (hardverska)osnova kompjutorskih sustava
4. Programska(softverska) osnova kompjutorskih sustava
5. Mreţno-komunikacijska,organizacijska, ergonomska i personalna osnova kompjutorskih sustava
6. Koncepcijska i metodologijska osnova info sustava
7. Podatkovna osnova kompjutorskih sustava
8. Perspektive razvoja informatike
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grbavac V.Informatika, kompjutori i primjena, 4.izdanje Sveuĉilišnog udţbenika Sveuĉilišta u Zagrebu, DOIK
2010, Zagreb
2. Praktikum iz informatike -I, DOIK, Zagreb, 2014.
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit
polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada
seminarskih radova, izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad: 25 bodova
1.kolokvij: 30 bodova
2.kolokvij: 30 bodova
Prisutnost i aktivnost na nastavi
5 bodova
Vjeţbe i zadaće: 10 bodova
*Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih obveza
studenta
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE HRVATSKOGA JEZIKA (A)
Opći podatci:
Studijski programi
Studij odgojnih znanosti:
Predškolski odgoj
Razredna nastava
Socijalna pedagogija s defektologijom
Opća pedagogija
Defektološke znanosti (edukacijsko - rehabilitacijske)
Humanistiĉke: Psihologija Društvene znanosti:
Turizam
Semestar
Godina
I.
I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava jezikoslovnih znanja u njihovoj dubini i širini, jeziĉnoga izraţavanja,
spoznavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne kompetencije. Studenti će steći teorijska i praktiĉna znanja, spoznaje i
vještine potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup jeziĉnoj problematici na svim razinama: fonološkoj, morfološkoj,
leksikološkoj, semantiĉkoj, frazeološkoj, sintaktiĉkoj i diskurzivnoj. Bit će osposobljeni receptivnim i stvaralaĉkim
jeziĉnim kompetencijama, osjećajima za pravilan izgovor, artikulaciju i akustiku, kljuĉnim gramatiĉkim, pravopisnim
i pravogovornim praktiĉnim znanjima za pravilno pisanje, pripremu, izradu, lekturu i korekturu raznolikih pisanih
radova u skladu s pravopisnim i ortoepskim naĉelima i pravilima. Studenti će ovladati vještinama, brzinama i
tehnikama ĉitanja, upoznat će praktiĉno sluţenje jezikom u svim oblicima komuniciranja rijeĉju te raznolikim
medijima kojima su se jeziĉne ĉinjenice prenosile i predavale novim naraštajima tijekom povijesti, ovladat će
govornim i pisanim sluţenjem jezikom u svakodnevnom ophoĊenju i okolnostima, a u skladu s modernim poimanjem
retorike, estetike, strukturalizma, semiotike i teorije komunikacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Od govora do jezika. Jeziĉni idiomi: organski govor, mjesni govori, dijalekti, narjeĉja, interdijalekti, idiolekti.
Interdijalekti i mjesni govor. Jezik u knjigama. Jezik s obzirom na vremensku i na prostornu protegu. Indoeuropska
skupina jezika, staroslavenski, hrvatski jezik. Knjiţevni, standardni jezik. Razvijen, izgraĊen, ujednaĉen, uĉvršćen
funkcionalnim stilovima i standardima komuniciranja. Puna standardnost hrvatskoga knjiţevnoga jezika. Knjiţevni
jezik i narjeĉje. Slojeviti ustroj hrvatskoga jezika. Jeziĉne uloge. Jezik i sporazumijevanje. Zalihost iskaza ili reĉenice,
zališnost (redundancija). Govorni i pisani jezik. Raznolike razine jeziĉne artikulacije: od fonema do reĉenice i
diskurza, nadreĉeniĉnoga jedinstva. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika. Akustiĉki pojmovi: ton i šum. Glasovi i
slogovi. Tvorba glasova, dioba i njihov izgovor. Samoglasnici, glasnici, suglasnici. Tvorba suglasnika. Fonem, alofon
i fonostilem. Morf, alomorf i morfostilem. Fizioakustiĉna i psihoakustiĉna analiza glasova. Vjeţbe artikulacije
glasova, slogova, pojaĉani govor, postirani glas, ugodan glas, trening glasa. Disfonija glasa. Artikulacijska i akustiĉna
glasovna svojstva: samoglasnika, suglasnika i sonanata. Artikulacija samoglasnika: a, e, i, u, o. Otklon u artikulaciji.
Artikulacija suglasnika: b/p, d/t, g/k, z/s, ţ/š, dţ/ĉ, Ċ/ć, f, c, h. Izgovor sibilanata i palatala: s, z; š, ţ. Sonanti: j, l, lj, m,
n, nj, r, v. Izgovor hrvatskih fonema – suglasnika. Slova, glasnici i fonemi (’j’, ’r’). Pomak u artikulaciji: m, n.
Slobodna i ograniĉena raspodjela fonema (plodne i neplodne suglasniĉke skupine). Drukĉiji izgovor fonema – alofoni.
Akustiĉna svojstva glasova. Reĉeniĉni tempo, stanka, mimika, pantomima, stvarni kontekst. Pravogovor (ortoepija).
Jezik u pravopisu. Fonetika i fonologija. Široka i uska transkripcija. Fonemi i alofoni; morfem, morf i alomorf –
fonološko pravopisno naĉelo. Prva i druga jeziĉna artikulacija. Prva artikulacija i morfemi. Odnos fonem – glasnik.
Funkcionalna svojstva glasova. Popis fonema u općem hrvatskom jeziku. Glasovi i glasovni skupovi. Glas ĉ, ć, dţ, Ċ,
h, j. Dvoglasnik ’ie’, kraćenje sloga s dvoglasnikom. Jednaĉenje glasova po zvuĉnosti. Jednaĉenje glasova po
izgovornome mjestu. Stapanje glasova. Ispadanje glasova. Rijeĉi, vrste rijeĉi. Aktualizacija nedavnih zbivanja oko
standardizacije jezika i izrade Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Naglasak i duţina. Jakost, visina i koliĉina sloga. Dinamiĉna akcentuacija. Naglasci. Enklitike i proklitike
(naslonjenice i prislonjenice). Teorija sloga. Rijeĉ i sintagma. Odnosi gramatiĉke zavisnosti: sroĉnost (kongruencija),
upravljanje (rekcija) i pridruţivanje. Fonetika reĉenice. Sintagmatski i reĉeniĉni naglasak. Intonacija rijeĉi, sintagme i
reĉenice. Ton: visina (intonacija), glasnoća (jaĉina, intenzitet), boja glasa, tempo (reĉeniĉna brzina), ritam, stanke,
tranzijenti, modulacija, mimika i geste. Tonski registri. Glasovne promjene. Samoglasnici. Nepostojano ’a’. Pokretni
samoglasnici. Prijeglas. Pravila (i)jekavskoga izgovora. Suglasnici. Jednaĉenje i razjednaĉivanje suglasnika. Gubljenje
suglasnika. Haplologija. Promjena straţnjonepĉanih suglasnika. Prva i druga palatalizacija, sibilarizacija. Jotacija.
Epentetsko l. Fonetika i fonologija. Fonostilistika. Prozodijska razlikovna obiljeţja: naglasak, ton i koliĉina sloga
(kvantiteta). Pismo. Transkripcija i transliteracija. Teškoće povezane s ĉitanjem, pisanjem i razumijevanjem. Osnovne
jeziĉne, logopedske vjeţbe.
Leksem i leksikologija. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Struktura jeziĉnoga znaka: izraz i sadrţaj. Leksiĉko i gramatiĉko
znaĉenje. Punoznaĉnice i nepunoznaĉnice. Jednoznaĉnost i punoznaĉnost jeziĉnoga znaka. Metafora, leksikalizirane
metafore. Metonimija. Prvotno (denotativno) i izvedena (konotativna) znaĉenja rijeĉi. Hiperonimi, hiponimi,
kohiponimi. Sinonimija, antonimija, homonimija. Vremenska raslojenost jezika: zastarjelice, pomodnice, oţivljenice,
novotvoreenice, arhaizmi i historizmi. Hrvatska narjeĉja. Mjesni govori. Lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi.
Funkcionalna raslojenost jezika: znanstveni, administrativno-pravni, publicistiĉki, razgovorni i knjiţevnoumjetniĉki
stil. Onomastika. Antroponimija: imena, prezimena, nadimci. Toponimija. MeĊujeziĉni dodiri i leksiĉke posudbe.
Prilagodba posuĊenica. Jeziĉno ĉistunstvo. Frazeologija. Leksem i leksikografija. Leksiĉka natuknica. Vrste rjeĉnika.
Struktura rjeĉnika.
Jeziĉno izraţavanje. Ogled ili esej. Rasprava. Komunikacijski tekstovi: obavijest, oglas, reklama, ĉestitka, zahvalnica,
pozivnica, saţalnica.
Vjeţbe: Velika i mala slova. Vlastita imena. TuĎice, pisanje tuĎica. TuĎa vlastita imena. Pisanje vlastitih imena iz
jezika koji se sluţe latinicom. Transliteracija, pisanje vlastitih imena iz jezika koji se sluţe ćirilicom. Pisanje vlastitih
imena iz jezika s drugim pismima. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Opća načela, imenice, pisanje
polusloţenica, pridjeva, zamjenica, brojeva, glagola, priloga, prijedloga, veznika. Rastavljanje riječi. Rečenični
znakovi: točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, točkice, crtica-
spojnica i crtica – rastavnica, navodnici, navodnici uz druge znakove, polunavodnici, zagrade, tipovi slova kao
rečenični znakovi, nadrečenični znakovi. Nizanje riječi, nabrajanje, priloţne oznake u nizu, vokativ, atributi poslije
svoje imenice i apozicije, riječi i rečenice sa suprotnim veznicima. Rečenični i pravopisni znakovi. Pravopisni znaci i
razgodci: točka, zarez, dvotočje, trotročje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znak
podrijetla, naglasci, genitivni znak, drugi pismeni znaci (kriţić, luk, kosa crtica, znak minus, znak plus, znak
mnoţenja, znak dijeljenja, znak ponavljanja, paragraf). Kratice s točkom, kratice bez točke, sloţene kratice.
Preporuka pisanja prema tradicionalnome načelu: pisanje navezaka. Primjeri alternacije ije / je / i / e; aoristni oblici,
palatalizacija, sibilarizacija, morfološko ’j’, m/n u dočetcima prezentskih oblika, suglasnički skupovi tc, dc; primjeri
pokrivenoga ’rj’ i primjeri dvostrukosti, preporučenih i dopuštenih inačica, primjeri višestrukosti i neujednačene
pravopisne prakse, itsl.
Pisani tekstovi sa zasićenim pogrješkama namijenjeni za lekturu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko -didaktiĉke
pripreme za nastavu
Samostalni
zadatci
Terenska
nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pisana provjera Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Babić – Finka – Moguš (1996), Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski pravopis, (2013), ur. Jozić i sur., Zagreb: Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje.
Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zavod za hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska
knjiga.
Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.
Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj školi i
gimnaziji.
Dodatna literatura:
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,
zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i
njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.
Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje
ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave i seminarskih vjeţba. Prati
se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga
i biljeţaka o proĉitanoj literaturi. Na pisanom dijelu te na usmenom ispitu provjeravaju
se brzine i tehnike ĉitanja, praktiĉna gramatiĉka i pravopisna znanja i spoznaje, vještine
i kompetencije, jeziĉni osjećaji za pravilan izgovor, artikulaciju, akustiku i jeziĉnu
pismenost, te za pravilno pisanje, oblikovanje, lekturu i korekturu raznolikih pisanih
radova.
Naĉin praćenja kvalitete
rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz analizu kvalitete
izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća, obveze studenata i nastavnika te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje u analiziranju i raspravi; izrada biljeţaka o
proĉitanoj literaturi, izrada radnih zadataka i samostalnih pisanih priloga, ĉlanaka, eseja,
interpretacija te njihovo obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i
usmenom dijelu ispita.
Vrednovanje rada
studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 5 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 15 bodova, pisana provjera
40 bodova, usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE ENGLESKOG JEZIKA – lektorske vjeţbe
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog
izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih
izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje
ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili
strukture teksta. Opća jeziĉna kompetencija je na razini B2+. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: Primijeniti
usvojena znanja u pismenom izriĉaju (zadaci objektivnog tipa), razumjeti i analizirati tekstove iz podruĉja struke,
poznavati osnovne gramatiĉke strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i rješavanje jednostavnih
zadataka objektivnog tipa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje engleske normativne gramatike i detaljnu obradu razliĉitih
tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, razumijvanja stilski razliĉitih tekstova, upoznavanje anglofonih kultura i
razvijanja vlastite sposobnosti pismenog i usmenog izraţavanja.
a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom
koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.)
b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada tvorbe i upotrebe glagolskih vremena i oblika, vrsta rijeĉi, poretka
rijeĉi u reĉenici, pasiva, pogodbenih reĉenica, modalnih i fraznih glagola. Sadrţaji se usmjeravaju na
specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korespondiraju u
materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Murphy, R. (2004), Engish Grammar in Use (the 4th edition with CD), Cambridge Univerity Press.
2. Skripta/izbor tekstova.
Dodatna literatura:
3. Thomson, A. J., Martinet, A.V. (1986), A Practical English Grammar.
4. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use, Cambridge University Press.
5. Murphy, R., Naylor, H. (2007), Essential Grammar in Use: Supplementary exercises, Cambridge University
Press.
6. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
7. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
8. Eastwood, J. (1994), Oxford Guide to English Grammar, Oxford.
9. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu
dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja
provodi se tijekom izvoĊenja nastave. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni
ispuniti svoje presipitne obveze (esej). Završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu
na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi 10
bodova, seminarski rad 20 bodova, završni ispit
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE KINEZIOLOGIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata o utjecaju tjelesne aktivnosti na psihosomatski status ĉovjeka kroz definiranje
relevantnih parametara općeg modela kineziološkog transformacijskog procesa te s mogućim promjenama
antropoloških obiljeţja, motoriĉkih znanja i zdravlja, kao i s odgojnim i drugim efektima kinezioloških transformacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Kineziologija – znanost o pokretu, pojam, definicija, ciljevi i struktura, Kretanje kao biotiĉka potreba ĉovjeka,
Anatomske i fiziološke osnove kretanja, Struktura kinezioloških aktivnosti, Motoriĉko uĉenje u kineziološkim
aktivnostima, Biotiĉka motoriĉka znanja, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na zdravlje, Kineziološki sustavi i
upravljanje kineziološkim aktivnostima, Analiza kinezioloških aktivnosti, Metodologija istraţivanja u kineziologiji,
Kineziološki tretmani – transformacijski procesi, Utjecaj kinezioloških aktivnosti na antropološka obiljeţja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2012). Uvod u kineziološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku
Dodatna literatura:
Bonacin, D., Bilić, Ţ., Bonacin, Danijela (2008). Uvod u antropološku analizu. Kineziološki fakultet
Univerziteta u Travniku.
Mraković, M. (1994). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Šturm, J. i V. Strojnik (1994). Uvod u antropološku kineziologiju. 5. dopunjeno izdanje. (Skripta), Ljubljana:
Fakulteta za sport.
Prskalo, I. (2001). Osnove kineziologije. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Katić, R., D. Bonacin (2001). Kineziologija za sva vremena, Split.
Sekulić, D., M. Metikoš (2007). Uvod u osnovne kineziološke transformacije – osnove transformacijskih
postupaka u kineziologiji. Split: Sveuĉilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno – matematiĉkih znanosti i
kineziologije
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće teorije i metodike sporta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati referat. Završni ispit polaţe se pisanim
putom. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti
koji nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
referata, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 10 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 30 bodova,
Izrada referata do 30 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE REKREACIJE – izborni kolegij
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na I. ciklusu studija. Godina I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s razliĉitim društvenim i gospodarskim podruĉjima i uvjetima u cilju
sagledavanja uloge i primjene razliĉitih vrsta programa kineziološke rekreacije. Studenti stjeĉu znanja o slijedu
postupaka, svim sastavnicama i naĉelima bitnim za primjenu i realizaciju pojedinih programa sportske rekreacije.
Osim što studenti stjeĉu temeljna znanja, specifiĉne kompetencije odnose se na mogućnost kreacije i realizaciju
transformacijskih i drugih općih, ciljanih i specifiĉnih programa sportske rekreacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Civilizacijski razvoj, Definicija rekreacije, Naĉela, Temeljni aspekti, Ciljevi, Podruĉja primjene, Prevencija i
edukacija, Planiranje i programiranje, Dijagnostika i evaluacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Bilić, Ţ., Bonacin, D. (2007). Uvod u kineziološku rekreaciju. Fakultet prirodoslovno-matematiĉkih i odgojnih
znanosti Sveuĉilišta u Mostaru.
Dodatna literatura:
Andrijašević, M. (2009). Organizacijski oblici rada u podruĉju sportske rekreacije, Zbornik radova 22. ljetne
škole kineziologa, Poreĉ, 43-50.
Andrijašević, M., Relac, M. /Urednici/ (1997). Priruĉnik za provoĊenje modela izbornih i medicinski
programiranih aktivnih odmora. FFK, Zagreb.
Relac, M. (1978). Rekreacija tjelesnim vjeţbanjem u procesu rada. Sp. tribina, Zagreb.
Relac, M. (1979). Sportska rekreacija u turizmu. Sportska tribina, Zagreb.
Mraković, M. (1992). Uvod u sistematsku kineziologiju. FFK, Zagreb.
Štuka, K. (1979). Fiziologija sporta. Sportska tribina. Zagreb.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kineziološke antropologije i rekreacije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati referat. Završni ispit polaţe se pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: izrada
referata, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Kolokvij do 20 bodova,
Izrada referata do 20 bodova,
Završni ispit do 40 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE PEDAGOGIJE
Šifra kolegija: PSOZ08 Status kolegija: Obvezni
Opći podaci:
Studijski program Preddiplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti Ciklus I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika Godina I.
Ime suradnika na kolegiju Semestar II.
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj programa jeste usvajanje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije, razvijanje pedagoškog mišljenja, stavova i
vrijednosti, bogaćenje i razvijanje pedagoškog rjeĉnika i poticanje istraţivaĉkog odnosa prema pedagoškoj teoriji i
praksi.Korištenje osnovnih znanja iz podruĉja pedagogije. Razvijeno pedagoško mišljenje. Objedinjeno teorijsko i
praktiĉno pedagoško znanje. Razvijen aktivan, istraţivaĉki pristup prema pedagoškoj djelatnosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pedagogija kao znanost i studijska disciplina. Epistemološko-metodološke osnove pedagogije. Osnovni pojmovi u
pedagogiji. Cilj odgoja. Odgoj i razvoj. Vrijednosti i odgoj. Kultura i odgoj. Strukturalne komponente odgoja:
intelektualni odgoj, estetski odgoj, tjelesni odgoj, moralni odgoj, radni odgoj. Odgoj u slobodnom vremenu. Osnove
metodike odgojnog rada. Sustav odgoja i obrazovanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Thomas, G. (2014): Kratak uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.
2. Brkić, M. i Radovanović, I. (2012):Pedagoški praktikum, Bijakovići: FDZMB.
3. Vukasović, A.(1995):Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor»MI«.
Dodatna literatura:
4. Bezić, Ţ. (1990):Zašto i kako odgajati, Đakovo: UPT.
5. Mijatović, A. /ur./ (1999):Osnove suvremene pedagogije,Zagreb: PKZ, (Odabrana poglavlja).
6. Silov, M. (2003):Pedagogija, Zagreb: Persona.
7. xxx, (1963):Enciklopedijski rječnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska.
8. xxx, (1989):Pedagoška enciklopedija I. i II. tom, Beograd-Zagreb-Sarajevo.
9. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.
10. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su
duţni uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski
rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i obrane
seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog
praktikuma; izrada seminarskog rada i primjer prezentacije
na izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama……....5 bodova
izrada prezentacije s obranom..………………15 bodova
izrada seminarskog rada...................................40 bodova
završni ispit......................................................40 bodova
Ukupno:.........................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……..…D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……….…. C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar………B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…….…A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE PSIHOLOGIJE
Opći podaci: obvezni
Studijski program Svi studijski programi
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Ciljkolegija je studenteupoznati s temeljnim spoznajama psihologijske znanosti. Svrha kolegija je i detaljnije
informirati studente o studiju i psihologiji kao struci, te im dati opći uvid u neka temeljna podruĉja i znanja iz
psihologije. Steĉeno znanje, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s psihologijom nauĉiti primijeniti i
kritiĉki promišljati odnos teorije u praksi. U raspravama razvijati sposobnost jasnog izraţavanja mišljenja i kritiĉkog
slušanja drugih; na temelju pisanih radova razvijati sposobnost konciznog i preciznog izraţavanja u struĉnom i drugim
oblicima rada
Okvirni sadrţaj kolegija:
Psihologija kao znanost i struka .Metodepsihologije. Biološkitemeljipsihologije. Osjeti i percepcija. Uĉenje i
pamćenje. Inteligencija. Mišljenje i govor. Motivacija i emocije .Razvoj pojedinca. Liĉnost. Psihiĉki poremećaji i
terapija. Stres i zdravlje Socijalne osnove doţivljavanja i ponašanja
Primjen apsihologije u razliĉitim podruĉjima ţivota i rada.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Za studente društvenih znanosti:
1. Ĉorkalo Biruški, D. (Ur.) (2009). Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska
knjiga.
Za izradu prikaza ĉlanka preporuĉamo
2. Hock, R.R. (2004): Ĉetrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju, Naklada Slap,
Jastrebarsko
ili neki drugi znanstveni ĉlanak iz polja psihologije. Moţe se potraţiti na www.hrcak.srce.hr ili na nekoj
drugoj web adresi ili bazi podataka Dodatna literatura:
1. Petz, B. (2001): Uvod u psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko.
2. Smith, E.E. i dr. (2007.) Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Hartley, J. and Branthwaite, A. (2002). Psiholog u praksi. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Vasta, R., Haith, M., Miller, S. (1998) Djeĉja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
5. Andrilović, V., Ĉudina-Obradović, M. (1994) Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga,
Zagreb. (155-228 str.)
6. Furlan, I. (1991). Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Školska knjiga, Zagreb.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati:
1. Prikaz (definiranje i osnovne karakteristike) 20
pojmova iz psihologije, po vlastitom izboru, od
kojih će 5 biti jedno od ispitnih pitanja;
2. Prikaz znanstvenog ĉlanka (Detaljne upute će te
dobiti od predmetnog asistenta).
Završni ispit je pismeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni
uraditi dvije zadaće (prikaz pojmova i prikaz
znanstvenog ĉlanka). Osim toga, studenti su duţni
istraţivati literaturu iz navedenih podruĉja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prikaz pojmova = 20 bodova
Prikaz ĉlanka = 20 bodova
Završni ispit = 60 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija OSNOVE DEFEKTOLOGIJE
Opći podaci Defektologija
Studijski program Više studijskih programa Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnik na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim konceptima historijskog razvoja defektologije kao znanosti, promišljanje
o teorijskim konceptima kroz koje su prolazile osobe s invaliditetom i hendikepom, povezanost sa specijalnom
pedagogijom, logopedijom, surdoaudiologijom, somatopedijom, sociopedijom, i današnje gledanje na osobe s
poteškoćama. Upoznati studente s temeljnim spoznajama inkluzije,i sa potrebama ovog profila struke u školama i
specijaliziranim ustanovama.
Okvirni sadrţaj kolegija
Teorijske osnove defektologije
Osnovno naĉelo defektologije kao znanstvenog polja
Konceptualne i terminološke razliĉitosti
Djeca s poteškoćama i ometenošću u razvoju kroz historiju
Osobe s teškoćama socijalne integracije i proces osposobljavanja za samoţivot
Dijagnostika i rehabilitacija
Metode istraţivanja u defektologiji
Aktuelne poteškoće u defektološkoj znanosti
Inkluzija kao proces utemeljen na historijskom saznanju i iskustvu
Odnos prema osobama sa psiho-fiziĉkim smetnjama u inkluzivnom obrazovanju
Principi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1.Udţbenik ili skripta ; Kovaĉević, V., Stanĉić, V., Mejovšek, M. (1998): Osnove teorije defektologije. Fakultet za
defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu.
Dodatna literatura
1. Slavnić, S. (2007): Uvod u defektologiju. Skripta. Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
2. Univerzitet u Beogradu.
3. Zeĉić. S., Jeina. Z. (2006): Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.
4. Zeĉić. S. (2009): Specijalna pedagogija. Skripta
5. Cerić, H., Alić, A., (2005): Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo star.
6. Bašić, J., Brestovci, B., Dobrenić, T., Igrić, Lj. (1997): Znanost u defektologiji (1962.-1997.).
7. Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu. Zagreb.
8. Stanĉić, V. (2001): Promišljanje o edukacijsko-rehabilitacijskoj znanosti. ERF. Zagreb.
9. Johnsen, H.B. (2007): Razred u pravcu inkluzije. Sarajevo: Connectum.
10. Suzić, N. (2008): Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.
11. Zeĉić, S. (2005): Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.
12. Mustać,V., Vicić, M. (1996): Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za
prosvjetne djelatnike.
13. Ilić, M. (2010): Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.
Provjera znanja i polaganje ispita
Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze
(studenata i nastavnika), a na osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Tokom predavanja realizirati će se praktiĉna radionica na kojoj će
studenti prezentirati pristupni rad na jednu od prethodno odabranih
tema. Svaki je student duţan samostalno napisati i pred grupom
izloţiti rad ĉija se tema odabire u dogovoru s profesorom, a prema
uţem interesu studenta
1.Prouĉiti ACADIA test razvoja sposobnosti i kratko ga opisati.
Koristeći test AAMD-skalu adaptivnog ponašanja istestirati dva
uĉenika (po vlastitom izboru koristiti prvi ili drugi dio testa).
2.Prema uputama u knjizi "Nastavnik u inkluzivnom okruţenju"
uraditi sedmiĉni individualni prilagoĊeni program za dijete
integrisano u redovnu školu.
3.Opis sluĉaja djeteta za koje je uraĊen sedmiĉni individualni
program.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Zadaća 1. = 20 bodova
Zadaća 2. = 20 bodova
Zadatak3. = 10 bodova
Završni ispit = 50 bodova
60 do 70 bodova, ocjena D-2
71 do 80 bodova, ocjena C-3
81 do 90 bodova, ocjena B-4
91 do 100 bodova, ocjena A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ENGLESKI JEZIK STRUKE – LEKTORSKE VJEŢBE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi na 1. ciklusu studija
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija
Poloţen Osnove engleskog jezika - lektorske
vjeţbe
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je studente nauĉiti samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju sposobnosti razumijevanja, pismenog i usmenog
izraţavanja na engleskom jeziku. U nastavi se izmjenjuju vjeţbe gramatike i rad na tekstovima uz korištenje razliĉitih
izvora, rjeĉnika, gramatika, priruĉnika i internetskih izvora nuţnih za samostalan rad i razvoj. Od studenata se oĉekuje
ortografska kompetencija na razini B1, dopuštene su manje greške koje ne utjeĉu na razumijevanje znaĉenja ili
strukture teksta. Studenti će u konaĉnici biti sposobni: primijeniti usvojena znanja u pismenom izriĉaju, razumjeti i
analizirati tekstove iz podruĉja struke, napisati i odgovoriti na poslovno pismo, poznavati osnovne gramatiĉke
strukture potrebne za razumijevanje jezika u tekstovima i pismeno izraţavanje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Sadrţaji kolegija obuhvaćaju intenzivno prouĉavanje vrsta rijeĉi, razvoj sposobnosti samostalnog korištenja rjeĉnika,
detaljnu obradu razliĉitih tekstova iz podruĉja struke, s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski razliĉitih
tekstova, prijevod tekstova.
a) Tekstovi: iz kulture i povijesti zemalja engleskog govornog podruĉja, iz podruĉja struke ili s problematikom
koja je bliska struci. (Relevantne tekstove biraju nastavnica i studenti.) Pronalaze se primarne i sekundarne
informacije, kljuĉne reĉenice i rijeĉi, prevodi se tekst uz upotrebu rjeĉnika.
b) Gramatiĉke strukture: predviĊa se obrada vrsta rijeĉi i poretka rijeĉi u reĉenici. Sadrţaji se usmjeravaju na
specifiĉnosti jezika i definiranje jeziĉne strukture te analizu jeziĉnih konstrukcija koje ne korspondiraju u
materinjem jeziku.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Skripta/izbor tekstova.
2. Bujas, Ţ. (1999), Veliki hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski rjeĉnik, Globus, Zagreb.
Dodatna literatura:
1. Quirk, R., Greenbaum, S. (1998), A University Grammar of English, University of London, Longman.
2. McCarthy,M., O'Dell, F. (2002), English Vocabulary in Use, Cambridge University Press.
Razliĉiti autentiĉni tekstovi (novine, ĉasopisi, intenetski izvori). Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu
dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni ispuniti svoje
presipitne obveze (izrada eseja). Završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu
na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Nazoĉnost nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,aktivnost u nastavi10 bodova,
esej 20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PEDAGOGIJSKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:
S razumijevanjem primjenjivati suvremene pedagoške spoznaje u praksi,
Razumjeti, planirati, analizirati i vrednovati odgojno-obrazovni proces,
Konstruktivno sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnog kurikuluma,
Primjenjivati suvremene strategije uĉenja i poduĉavanja,
Afirmativno prihvaćati integraciju pojedinaca s posebnim potrebama ,
Primijeniti pristupe i metode koje doprinose inkluziji pojedinca (djeteta s teškoćama u razvoju),
Primjenjivati tehnike rješavanja problemskih situacija,
refleksivno razvijati osobnu praksu,
Aktivno, afirmativno i konstruktivno sudjelovati u timskom radu,
Konstruktivno pridonositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma odgojno-obrazovnog procesa,
Razvijati i njegovati partnerske odnose sa svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Nove pedagoške paradigme,
Kvalitativni idiografski pristup razumijevanju pedagoških aspekata institucionalnog odgoja i obrazovanja,
Humanistiĉki otvoreni kurikulum- sukonstrukcija, razvoj i vrednovanje,
Kompetencije kao oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa,
Kultura odgojno-obrazovne zajednice,
Partnerstvo dionika odgojno-obrazovnog procesa.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Jurić,V., (2004) Metodika rada školskog pedagoga, Školska knjiga, Zagreb
Ajanović,Dţ.,Stevanović,M. (1998) Školska pedagogija, Prosvjetni list, Sarajevo
Ilić,M., (2006) Školska pedagogija, Uĉiteljski fakultet u Uţicama, Uţice
Gavari Starkie, E. (2007.) Praktikum: primjer promjena u procesima poduĉavanja i uĉenja na europskome prostoru
višeg obrazovanja, Odgojne znanosti, 9 (1 (13)).
Slunjski, E. (2011.): Kurikulum ranog odgoja – istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura:
Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.
Stoll, L.,Fink,D.(2000), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa. Str. 115-160
Vujiĉić, L. (2011), Istraţivanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor. Sveuĉilište u Rijeci
Provjera znanja i polaganje ispita:
UraĊen detaljno seminarski rad na temu koja se bazira na
poslovima pedagoga.
Pozitivno ocijenjene predispitne obveze preduvjet za
pristupanje završnom ispitu. završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada
idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-
obrazovnog procesa; kritiĉki prikaz jednog struĉno-znanstvenog
rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni projekt
15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PEDAGOGIJSKI PORTFOLIJ
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:
S razumijevanjem primjenjivati suvremene pedagoške spoznaje u praksi,
Razumjeti, planirati, analizirati i vrednovati odgojno-obrazovni proces,
Konstruktivno sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnog kurikuluma,
Primjenjivati suvremene strategije uĉenja i poduĉavanja,
Afirmativno prihvaćati integraciju pojedinaca s posebnim potrebama ,
Primijeniti pristupe i metode koje doprinose inkluziji pojedinca (djeteta s teškoćama u razvoju),
Primjenjivati tehnike rješavanja problemskih situacija,
refleksivno razvijati osobnu praksu,
Aktivno, afirmativno i konstruktivno sudjelovati u timskom radu,
Konstruktivno pridonositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma odgojno-obrazovnog procesa,
Razvijati i njegovati partnerske odnose sa svim dionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Nove pedagoške paradigme,
Kvalitativni idiografski pristup razumijevanju pedagoških aspekata institucionalnog odgoja i obrazovanja,
Humanistiĉki otvoreni kurikulum- sukonstrukcija, razvoj i vrednovanje,
Kompetencije kao oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa,
Kultura odgojno-obrazovne zajednice,
Partnerstvo dionika odgojno-obrazovnog procesa.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Jurić,V., Metodika rada školskog pedagoga
Gavari Starkie, E. (2007.) Praktikum: primjer promjena u procesima poduĉavanja i uĉenja na europskome prostoru
višeg obrazovanja, Odgojne znanosti, 9 (1 (13)).
Slunjski, E. (2011.): Kurikulum ranog odgoja – istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga.
Temeljna nastavna umijeća
Dodatna literatura:
Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.
Stoll, L.,Fink,D.(2000), Mijenjajmo naše škole. Zagreb:Educa. Str. 115-160
Vujiĉić, L. (2011), Istraţivanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali profesor. Sveuĉilište u Rijeci
Provjera znanja i polaganje ispita: Prikupljanje i predavanje obrazaca koji spadaju u pedagogijski
portofolij.
Pozitivno ocijenjene predispitne obveze preduvjet za
pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada
idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-
obrazovnog procesa; kritiĉki prikaz jednog struĉno-znanstvenog
rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni projekt
15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OBITELJSKA PEDAGOGIJA
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Oĉekuje se da će studenti po uspješno poloţenom ispitu iz ovog kolegija:
- Razumjeti obiteljske strukture i naĉine funkcioniranja obitelji i uĉinke na djecu
- Analizirati odgojno-obrazovne aspekte obiteljskog funkcioniranja
- Konstruktivno usmjeravati ponašanja roditelja u optimalnom interesu djece.
- Doprinosti kvaliteti suradniĉkog odnosa obitelji i odgojno-obrazovne ustanove.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Obitelj – zajednica u društvu; OdreĊenje obitelji: strukturalne determinante, obiteljske funkcije i obiteljsko
funkcioniranje te ishodi za djecu; Obitelj kao nelinearni dinamiĉki sustav; Obiteljske snage i rizici; Propusnost
obiteljskog sustava i uĉinci okruţenja; Obiteljske funkcije; Odgojno-obrazovna funkcija obitelji; Odgojno-obrazovni
aspekti obiteljskog funkcioniranja; Roditeljstvo - odnos, uloga i proces (roditeljstvo i ĉimbenici koji na njega utjeĉu;
roditeljski stilovi i ponašanja djece kao mogući odgovori na njih, utjecaj majke i oca na djeĉji razvoj i odgoj);
Pedagoško obrazovanje roditelja kao pretpostavka roditeljske pedagoške kompetentnosti (metarazina).
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Maleš, D., Kušević, B. (2011). Nova paradigma obiteljskog odgoja. U: Nove paradigme ranog odgoja (Maleš, D.
ur.). Zagreb, Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu-Zavod za pedagogiju
2. Brkić, M. (2006). Serija članaka iz obiteljskog odgoja. Sarajevo: Svjetlo rijeĉi.
3. Brkić, M. (2007). Praktikum obiteljske pedagogije,. Sarajevo: Jela educa.
4. Skripte za internu upotrebu
Preporuĉena literatura:
Ĉudina-Obradović, M. Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb, Golden Marketing -
Tehniĉka knjiga (odabrana poglavlja).
Jankovic, J. (2004). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.
- Jurĉević Lozanĉić, A. (2011). Redefiniranje odgojne uloge obitelji. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje,
13(4), 122-150.
Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb, Mali profesor.
Widmer, E.D. (2010). Family Configurations: a Structural Approach to Family Diversity, England, Ashgate
Publishing Limited.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konzultacija i izvoĊenja nastave. Preduvjet za pristupanje
završnom ispitu je pozitivno ocijenjen seminarski rad (analiza
publiciranog znanstvenog ĉlankaiz podrĉja obiteljske
pedagogije). Završni ispit je u pismeni i usmeni.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskog rada,
završni ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada seminarskog rada – 50 bodova
Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE SOCIOLOGIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – preddiplomski studij Godina I.
2. semestar
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifične kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost da steknu uvid u sociološke teorije društva, da upoznaju
osnovne društvene fenomene i procese koji se odvijaju u suvremenome (poglavito u bosanskohercegovaĉkom) društvu
i da spoznaju širi društveni kontekst unutar kojeg treba razumijevati probleme populacije kojom se u okviru studija
pobliţe bave.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Što je sociologija? Pojam i predmet sociologije te njen odnos s drugim srodnim znanstvenim disciplinama
2. Kultura i društvo; svijet u promjeni
3. Društvena interakcija i svakodnevni ţivot
4. Rod i spolnost
5. Sociologija tijela: zdravlje, bolest i starenje; umiranje
6. Obitelj
7. Zloĉin i devijantnost
8. Rasa, etnicitet i migracije
9. Siromaštvo, socijalna pomoć i društvena iskljuĉenost
10. Rad i ekonomski ţivot
11. Religija i simboli. Magija.
12. Masovni mediji i komunikacija
13. Obrazovanje
14. Metode istraţivanja u sociologiji.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Giddens, A. (2007) Sociologija. Zagreb, Nakladni zavod Globus
Dodatna literatura:
Cifrić, I. (2000) Bioetika i ekologija. Zaprešić
Duerrschmidt J. / Taylor, G. (2007) Globalization, modernity and social change: hotspots of transition. New
York, Palgrave Macmillan
Haralambos, M. / Holborn, M. (2002) Sociologija – teme i perspektive. Zagreb, Golden marketing (odreĊena
poglavlja)
Joas, H. (2001) Lehrbuch der Soziologie. Frankfurt / New York, Campus Verlag
Kregar, J.; Polšek, D.; Ravlić, S. (2005) Uvod u sociologiju. Zagreb, Pravni fakultet
Kukić, S. (2004) Sociologija - Teorije društvene strukture. Sarajevo Publishing
Kuvaĉić, I. (2004) Uvod u sociologiju. Zagreb, Golden marketing - Tehniĉka knjiga
Ritzer, G. (1997) Suvremena sociologijska teorija. Zagreb, Globus
Ţepić, B. (2007) Sociologija. Zagreb, Hrvatska sveuĉilišna naklada
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja opće sociologije i sociologijskih teorija
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
Izrada seminara do 20 bodova;
Kolokvij do 25 bodova;
Završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: RANI TRETMAN DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Kolegij obuhvaća teoretske osnove koncepta rane intervencije i ranog tretmana, zakonsko regulisanje prava djece s
poteškoćama u razvoju i njihovih porodica na programe rane intervencije i ranog tretmana u cilju inkluzije i
socijalizacije u ranom razvojnom periodu. Cilj nastave je upoznati studente s ranim tretmanima i intervencijama kod
djece kod kojih su primijećene teškoće u razvojnom periodu. Poticanje razvoja potencijala predškolskog djeteta s
poteškoćama u razvoju, ostvarivanje programskih sadrţaja s naglaskom na korelaciji i integraciji pojedinih
rehabilitacijskih sadrţaja i individualizaciji sukladno potrebama djeteta te sprjeĉavanje nastanka sekundarnih
poteškoća kod djeteta.Nakon poloţenog kolegija studenti će biti osposobljeni da definiraju predmet, zadatke i ciljeve
rane intervencije i ranog tretmana; identificiraju i opišu kljuĉne elemente programa rane interevencije; procjene i
normiraju razvoj djeteta; definiraju korake rane interevencije; kreiraju i provode IPPU; razlikuju i predloţe razliĉite
metode rada unutar IPPU; organiziraju, evaluiraju i valoriziraju rad multidisciplinarnog tima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Osnovna znanja o ranom tretmanu i ranoj intervenciji
Rani tretman i rana intervencija: konceptualni okvir
Ekološki sistemski pristup: holistiĉki, dinamiĉni, transakcijski i individualni.
Rani tretman. Prognostiĉki znaĉaj faktora rizika.
Koraci u ranom tretmanu i ranoj intervenciji
Karakteristike uspješnog provoĊenja ranog tretmana i programa rane intervencije.
UnaprijeĊenje inkluzije odojĉadi i male djece sa onesposobljenjem i njihovih porodica.
Ciljevi ranog uĉenja. Posebne potrebe teškoće i izazovi za struĉnjake i roditelje.
Planiranje usmjereno na dijete s poteškoćama u razvoju
Multidisciplinarni pristup u praćenju i stimulaciji razvoja djece s intelektualnim teškoćama
Analiza i situacija u Evropi: kljuĉni aspekti i preporuke
Rani tretman i rana intervencija u Evropi: trendovi u Evropskim zemljama
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
* * *, Skripta/Izbor tekstova (ur. Edin Mujkanović)
Dodatna literatura:
Ĉuturić, N. (2001). Psihomotoriĉki razvoj djeteta u prve dvije godine ţivota. Naklada Slap, Jastrebarsko. str.
34-72
Diamond, M., Hopson, J. (2002). Ĉarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju kreativnosti i zdrave
emocije u vašeg djeteta od roĊenja do adolescencije. Zagreb: Ostvarenje.
Guralnick, M.J. (2000). An agenda for change in early childhood inclusion. Journal of Early intervention, 23
(4): 213-222.
Klein, P., Alony, S. (1993). Improving the quality of parental interaction with very low-birth weight children:
A longitudinal study using mediational learning experience model. Infant Mental Health Journal, 12, 321-337
Levandovski, D., Teodorović, B. (1990). Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za
defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu.
Ljubešić, M. (2003). Biti roditelj, Model dijagnostiĉko-savjetodavnog praćenja ranoga djeĉjeg razvoja i
podrške obitelji s malom djecom, Drţavni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeţi, Zagreb, 85-100,
256-286
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja defektologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u
odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Detaljno opisati jedan defektološki tretman s
djetetom s poteškoćama u razvoju uz osobni osvrt na
kvalitet provedenog tretmana. Jednim od mjernih
instrumenata koje pripremi voditelj kolegija istestirati
dvoje djece s poteškoćama u razvoju prije i nakon
provedenog jednomjeseĉnog (višemjeseĉnog)
tretmana. Završni ispit u skladu s literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Opis defektološkog tretmana do 10 bodova,
Testiranje do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Opći podaci
Studijski program Godina II.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati sa osnovnim zakonitostima ĉovjekova razvoja, komponentama koje se prouĉavaju
kako bi se taj razvoj pratio, te aspektima razvoja. Kolegij prouĉava ĉovjekov razvoj od zaĉetka do postizanja zrelosti,
sa posebnim osvrtom na tjelesne, psihomotorne, emocionalne, socijalne i intelektualne znaĉajke koje definiraju
stupanj zrelosti u odreĊenom razvojnom periodu. TakoĊer, kolegij ima za cilj upoznati polaznike i sa razvojno-
psihologijskim teorijama i konceptima koji su najviše doprinjeli razumijevanju ĉovjekova razvoja i njegovih
najvaţnijih odrednica.
Okvirni sadrţaj kolegija
Uvod u razvojnu psihologiju
- povijest i filozofski korijeni razvojne psihologije,
- biološke osnove ponašanja i razvoja i utjecaj okolinskih faktora na razvoj,
- pristupi izuĉavanju problema razvojne psihologije (psihoanalitiĉki, neoanalitiĉki, bihevioristiĉki,
humanistiĉki, ekološki),
- periodizacija psihiĉkog razvoja
Metodologija istraţivanja ĉovjekovog razvoja
- Vrste metodološkog istraţivanja,
- Metode i tehnike istraţivanja u razvojnoj psihologiji,
Prenatalni razvoj
- zaĉeće,
- germinalni period
- embrionalni period
- fetusni period,
- utjecaj okoline na prenatalni razvoj,
- poremećaji koji nastaju u prenatalnom razvoju
Razdoblje novoroĊenĉeta i dojenĉeta
- tjelesni i psihomotorni razvoj
- kognitivni razvoj
- socijalni i emocionalni razvoj
Period ranog djetinjstva
- Tjelesni i psihomotorni razvoj
- Kognitivni razvoj
- Razvoj govora kod djece
- Socijalni i emocionalni razvoj
Predškolska dob
- Tjelesni razvoj
- Kognitivni razvoj
- Socijalni i emocionalni razvoj
Školska dob
- tjelesni razvoj
- kognitivni razvoj
- socijalni i emocionalni razvoj školske djece
Razdoblje puberteta i adolescencije
- Tjelesni razvoj
- Kognitivni razvoj
- Socijalni i emocionalni razvoj u pubertetu i adolescenciji
Razdoblje rane odrasle dobi
- Tjelesne karakteristike rane odrasle dobi i poĉetak starenja
- Socijalno-emocionalne karakteristike rane odrasle dobi
- Kognitivne promjene uranoj odrasloj dobi
Razdoblje srednjih godina
- Tjelesne karakteristike srednje dobi
- Kognitivne promjene u srednjoj dobi
- Socijalno-emocionalna obiljeţja srednje dobi
Razdoblje starosti
- Tjelesna oviljeţja i najĉešće bolesti i poremećaji
- Socio-emocionalne karakteristike i potrebe starih osoba
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Provjera steĉenih znanja Provjera razumijevanja
nauĉenog gradiva sa
praktiĉnim ciljevima
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. P. Hwang, B. Nillsen: Razvojna psihologija,, Sarajevo, 2000. (cijela knjiga)
2. Ĉudina, M., Andrilović, V: Osnove opće i razvojne psihologije, Zagreb, 1994.
3. Berk, l. (2009) : Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko (str. 345-607)
Dodatna literature
- R.Vasta, M.Haith i S.Miller.: Djeĉja psihologija, Jastrebarsko, 1998;
- Grgin-Lacković, K.: Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, 2006.
- Grgin-Lacković, K.: Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, 1994.
- Furlan, I: Ĉovjekov psihiĉki razvoj, Zagreb, 1991.
- Piaget, J.Inhelder, B.: Intelektualni razvoj djeteta, Beograd, 1986
- D. Wood, Kako djeca misle i uĉe, Zagreb, 1995.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni napisati i odbraniti
esej, te uraditi tri zadaće. Završni ispit je pismeni i usmeni.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata Prije pristupanja završnome ispitu, studenti su duţni uraditi
zadaće: psihomotorni i razvoj govora, teispitivanje konzervacije
materije.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Zadaća 1 = 10 bodova,
Zadaća 2 = 10 bodova,
Zadaća 3 = 10 bodova,
Zadaća 4 = 10 bodova,
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.herecegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE UPRAVLJANJA I RUKOVOĐENJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih i humanistiĉkih znanosti 2015/16
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvojiti temeljna znanja o upravljanju i rukovoĊenju u ustanovama, resursima, posebno u odgojno obrazovnim
ustanovama, i razvijati smisao za uspješno upravljanje i rukovoĊenje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Temeljni pojmovi menadţmenta u odgoju i obrazovanju. Upravljanje. RukovoĊenje. VoĊenje. Osposobljavanje i
usavršavanje menadţmenta.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada, Rijeka, 2006.godine.
2. Gutić, D., Matković, I.: Osnove Menadţmenta, Fakultet društveni znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
2013.godine.
3. Sikavica, P., Bahtijarević – Šiber, F.,: Menadţment – Teorija menadţmenta i veliko empirijsko istraţivanje u
Hevatskoj, Masmedija, Zagreb, 2004.godine.
Dodatna literatura:
1. Mašić, B., Lonĉarević, R.,: Menadţment škole i novi pristupi, Ekonomski fakultet Banja Luka 2004.godine
2. Eletronski izvori.
3. Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa: Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.herecegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
preddipl.
II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu podataka.
Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će
umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te ovladati
vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Paradigme i vrste istraţivanja.
Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja
ProvoĊenje i tijek istraţivanja.
Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.
Varijable i indikatori u istraţivanju.
Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.
Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje
Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.
Populacija i uzorak istraţivanja
Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).
Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.
Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,
mjere korelacije).
Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).
Projekat istraţivanja,
Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Dodatna literatura:
Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa
Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.
Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu
istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i
odbrane skice istraţivanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta
istraţivanja, završni ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Suidjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova
Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.herecegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina I
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Temeljni zadatakspecijalne pedagogijeje prepoznati razliĉitosti u razvoju djece , u njihovim kognitivnim
sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja.Cilj je da studenti ovladaju
metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u toku
edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima
Okvirni sadrţaj kolegija
- Osnove specijalne pedagogije
- Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji
- Struktura specijalne pedagogije
- Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.
- Discipline specijalne pedagogije.
- Cilj specijalne pedagogije
- Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.
- Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije
- Metode specijalne pedagogije
- Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.
- Graniĉni sluĉajevi
- Lako mentalno retardirani
- Umjereno retardirani
- Teţe i teško retardirani
- Školovanje i smještaj u institucije.
- Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije
Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samorelevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
- Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
- Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb
Dodatna literatura
Literatura:
1. Popadić,R.,(2006) Specijalna pedagogija s metodikom. Filozofski fakultet u Istoĉnom Sarajevu.
Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd
2. Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje. :
Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu
3. Mustać.V. & Vicić.M.:(1996) Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga
Zagreb.
4. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata s umjerenom, teţom i
teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta z defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,
1994.
5. ACADIA Test razvojasposobnosti-priredilaMarijaNovoselSveuĉilište u zagrebu.1995.
6. AAMD SkalaadaptivnogponašanjaprirediliIgrić&Fulgosi-MasnjakSveuĉilište u Zagrebu 1991.
7. Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš
8. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-
9. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj
(ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra
projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.
10. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i
obaveze (studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih
ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu studenti
su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i
Priruĉnik za prosvjetne djelatnike Autora Vicić & Mustać
„Rad s djecom s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi.
Studenti su obavezni napisati seminarski rad pod
naslovom“Osnove specijalne pedagogije“.
Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja sposobnosti i
kratko ga opisati.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Aktivnost na konsultacijama i na nastavi = 10 bodova
Zadaća 1. =30 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit =40 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjena A-5
www.herecegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
Opći podaci: obvezni
Studijski program Studij Psihologija i pedagogija
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika semestar 4
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te ĉimbenicima
koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za
prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput
znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva
kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do adolescencije
(razvoj govora, mišljenja);Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ;Pamćenje; Sposobnosti; Analiza
znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na vjeţbama. Uĉenje i
poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;
Evaluacija edukacijskih dostignuća.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja; Vern ,
Zagreb (Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja).
Dodatna literatura:
1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
3. Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
4. V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;
5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.
6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New York:
Wiley.
7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove. Kolokvije i završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej
10 bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25
bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODGOJNI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina
II.
(4.sem)
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:
- Analizirati i tumaĉiti odgojne procese,
- Razlikovati pristupe i tumaĉenja odgojnim procesima (humanistiĉki, biheviaristiĉki, psihoanalitiĉki pristupi),
- Definirati odgojne ciljeve,
- Prihvatiti i razvijati odgojne vrijednosti,
- Primjenjivati komunikacijske modalitete primjerene partnerskim odnosima,
- Analizirati aspekte suvremenog odgoja,
- IzgraĊivati identitet pojedinca i zajednice,
- Odgojno djelovati.
Okvirni sadrţaj kolegija:
˗ Razumijevanje i tumaĉenje odgoja kroz povijest pedagogije,
˗ Strukturalni model odgoja,
˗ Ĉimbenici odgoja,
˗ Odnos kao polazište i ishodište odgoja,
˗ Komunikacija kao operativni odgojni modalitet,
˗ Odgojne vrijednosti,
˗ Odgoj i obrazovanje,
˗ Kultura odrastanja kao referentni okvir odgoja,
˗ Nove paradigme odgoja: ekološki odgoj, interkulturalni odgoj, graĊanski odgoj, odgoj za demokraciju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
- Herbert, G. (1994). Pedagogija–temeljna znanja
- Ajanović,DŢ., Odgojna funkcija srednje škole, Planjax, Tešanj, 1995.
- Dubravka Maleš (ur.), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu,
Zavod za pedagogiju, 2011., 301 str.
Dodatna literatura:
˗ Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.
˗ Baran, J. (2013). Predškolski odgoj i obrazovanje kao socijalna investicija. Revija za socijalnu politiku, 20(1),
43-62.
˗ Maleš, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrtić, obitelj, 18(67), 13-15.
˗ Rakić, V., & Vukušić, S. (2010). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti. Društvena istraţivanja, 19(4-5 (108-
109)), 771-795.
˗ Uzelac, V., Lepiĉnik-Vodopivec, J., &AnĊić, D. (2014). Djeca–odgoj i obrazovanje–odrţivi razvoj. U potrazi
za novim perspektivama razvoja odgoja i obrazovanja djece za odrţivi razvoj.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje studenata
prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene
predispitne obveze preduvjet za pristupanje završnom
ispitu. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama;
samoprocjena sukladno strukturalnom modelu; kritiĉki
prikaz jednog struĉno-znanstvenog rada publiciranog u
recentnom ĉasopisu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni
projekt 15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE
Opći podaci
Studijski program Svi studijski programi Godina I.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama komunikologije kao opšte znanosti o komunikacijama.
Inicirati interesovanje kod studenata da otkriju i razumeju mehanizme funkcionisanja i smisao ljudskog
komuniciranja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Komunikologija kao opšta nauka o komunikaciji; Povijesno nasleĊe
Transmisaoni i ritualni pojam komunikacije; Komunikacija i informacija
Komunikacija i znaĉenje ; Komunikacija i ljudske potrebe
Struktura komunikativnog procesa; Interpersonalna komunikacija
Komunikacija u grupi ;Komunikacija u organizaciji
Masovna komunikacija Teorije i modeli komunikacije
Komunikacija i masovna kulura; Komunikacija i manipulacija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije) PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Test znanja Kontinuirana provjera
znanja
Esej na temu
prema vlastitom
odabiru
Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Tomić, Z. (2003) Komunikologija, Beograd, Ĉigoja
2. Tomić, Z.(2004) Komunikacija i javnost, Beograd, Ĉigoja
Dodatna literatura
1. Šušnjić, Đ. (2007) Dijalog i tolerancija, Beograd, Ĉigoja
2. Šušnjić, Đ. (2004.) Ribari ljudskih duša, Beograd, Ĉigoja
3. Šušnjić, Đ. (1995) Otpori kritiĉkom mišljenju, Beograd, Ĉigoja
Provjera znanja i polaganje ispita
Provjera znanja vršiće se pismenim i usmenim putem. Pismeni
dio ispita sluţiće za utvrĊivanje ĉinjeniĉnih informacija iz
podruĉj kolegija, dok će usmeni dio ispita biti usmjeren na
preispitivanje razumijevanja nauĉenih sadrţaja, te njihovu
primjenu u budućem praktiĉnom radu.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
program
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata
Prije izlaska na ispit studenti su duţni izraditi esej na neku od
tema iz podruĉja suvremenih psihologijskih spoznaja te dati svoj
kritiĉki osvrt na problematiku koju su u radu tretirali, te seminar
u vidu prikaza knjige.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Esej = 25 bodova
Seminarski rad = 15 bodova
Završni ispit = 60 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.herecegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ADMINISTRACIJA I ŠKOLSKO ZAKONODAVSTVO
Opći podaci:
Studijski program
Ciklus
Preddiplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti
Izborni kolegij (I. od II.)
Godina
Semestar
Šifra
II.
III.
PSOZ2-
6
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je spoznaja o potrebi i provedbi zakonske regulative u djelatnosti odgoja i obrazovanja te razvijanje
promišljanja o kvalitetu i unaprijeĊeniju istih. Posebna pozornost obratiti će se na administrativno i nastavno osoblje i
njihove kompetencije u cilju pravilne primjene propisa. Zadaća je prvostupnike osposobiti za profesionalne i radne
kompetencije, cjeloţivotno obrazovanje i primjenu IT /Comm. tehnologije
Okvirni sadrţaj kolegija:
Osnovni pojmovi o zakonodavstvu i administraciji u djelatnosti odgoja i obrazovanja. Povjesni pregled uspostave
zakonodavstva i administracije u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Zakonodavni okviri kojima se ureĊuje,
organizira i izvodi djelatnost odgoja i obrazovanja (ustavi, zakoni, uredbe, i podzakonski propisi). Prava djeteta. Prava
uposlenika i njihova zaštita. Pedagoški standardi. Programi rada. Uĉenici s posebnim potrebama. Praćenje,
ocjenjivanje i napredovanje. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Upravljanje ustanovama odgoja i obrazovanja.
Prava i obveze roditelja. Pedagoška dokumentacija i evidencija. Financiranje. Fleksibilno uĉenje i pripreme za trţište
rada. Struĉni nadzor i nadzor nad zakonitošću rada.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Puškar, S.: Hrvatsko osnovno školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1997.godine.
2. Puškar, S.: Hrvatsko srednje školstvo, Zbirka propisa Zagreb 1998.godine.
3. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naklada Rijeka 2006.godine.
4. Cindrić, M.: Profesija uĉitelj u svijetu i Hrvatskoj, V. Gorica 1995; 1998.godine.
5. Cindrić, M.: Pripravnici u školskom sustavu, Zagreb 1998.godine.
Dodatna literatura:
1. Ustavi, zakoni, i provedbeni propisi u BiH i RH.
2. Uredbe o uredskom poslovanju u BiH i RH.
3. Cindrić, M.:Pripravniĉki staţ kao etapa cjeloţivotnog uĉiteljskog obrazovanja, Školski vjesnik, Zagreb 1999.
godine.
Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM
V. SEMESTAR
Predškolska pedagogija 1 1 2 6 Obvezni
PSPO01
Metodika predškolskog
odgoja
1 1 2 6 Obvezni
PSPO02
Inkluzija 1 1 2 6 Zajedniĉki
PSPO03
Tjelesna kultura s metodikom 0 0 3 6 Opći
PSPO04
Metodika hrvatskog jezika 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSPO05
Osnovni matematiĉki
pojmovi s metodikom
1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSPO06
Izborni kolegij s eksterne
liste
1 1 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSPO07
VI. SEMESTAR
Inovacije u predškolskom
odgoju
1 1 2 6 Obvezni
PSPOO8
Likovni odgoj 1 1 2 6 Opći
PSPOO9
Glazbena kultura s
metodikom
1 1 2 6 Opći
PSPOO10
Izborni kolegij s eksterne
liste
1 0 2 4 Izborni
Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSPOO11
Završni rad 0 1 4 8
Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije, psihologije,
metodike i defektologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer predškolski odgoj s
defektologijom.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA (PSPO01)
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će biti kompetentni:
- Pravilno analizirati odgojne procese u ranom i predškolskom djetinjstvu
- Opisati i interpretirati pristupe, koncepcije i programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
- Analizirati odgojne ĉimbenike,
- Konstruktivno doprinijeti osmišljavanju i obogaćivanju prostorno-materijalnog i socijalnog okruţenja djece
rane i predškolske dobi,
- Doprinositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma,
- Procijeniti i vrednovati razvojni status djece rane i predškolske dobi,
- Razvijati temeljne i specifiĉne kompetencije djece rane i predškolske dobi kao oĉekivane ishode odgojno-
obrazovnog procesa
- IzgraĊivati partnerske odnose sa svim ĉimbenicima odgoja djece rane i predškolske dobi.
- Konstruktivistiĉki vrednovati odgojno-obrazovne procese.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Predškolska pedagogija kao znanstvena i nastavna disciplina. Ideje o predškolskom odgoju i obrazovanju kod klasika
pedagogije. Smisao predškolskog odgoja i obrazovanja i odgojne filozofije. Poloţaj djeteta u suvremenom svijetu
(Nove paradigme ranog djetinjstva). Cilj i naĉela predškolskog odgoja i obrazovanja. Rast i razvoj djece rane i
predškolske dobi. Igra i uĉenje. Razvijanje djeĉjeg stvaralaštva. Odgojno-obrazovne vrijednosti, naĉela, pristupi,
metode i sredstva; Suradnja predškolske ustanove s roditeljima. Karakteristike i vrste programa za rani odgoj i
obrazovanje. Vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja i obrazovanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Maleš, D. (2011.) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet
Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.
2. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (23015). MZOS, RH.
3. Skripta za internu upotrebu
Dodatna literatura:
1. Baran, J., Dobrotić, I., & Matković, T. (2011). Razvoj institucionaliziranog predškolskog odgoja: promjene
paradigme ili ovisnost o prijeĊenom putu?. Napredak, 152(3-4), 521-540.
2. Jurĉević-Lozanĉić, A. (2005). Izazovi odrastanja-predškolsko dijete u okruţju suvremene obitelji i vrtića. Petrinja:
Visoka učiteljska škola u Petrinji.Miljak, A. (1996.): Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja.
Zagreb: Persona.
3. Miljak, A. (2007). Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U: Kurikulum—teorije, metodologija,
sadrţaj, struktura (ur: Previšić, V.), Školska knjiga, Zagreb,(177-216).
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene
predispitne obveze uvjet su izlaska na završni
ispit.Kolokvije i završni ispit polaţu pisano i usmeno.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u
odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika,
te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada radnih zadataka
i eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
referat……....................................... 10 bodova
izrada seminarskog rada.................... 25 bodova
kolokvij........................................... 15 bodova
završni ispit........................................ 40 bodova
Ukupno:............................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan…. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…..A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIKA PREDŠKOLSKOG ODGOJA (PSPO02)
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti mogu:
- Pravilno interpretirati temeljne pojmove i postavke metodike predškolskog odgoja,
- Imati afirmativne stavove o mogućnostima i pozitivnih ishodima odgojno-obrazovnog procesa s djecom rane i
predškolske dobi,
- Imati polazne metodiĉke kompetencije za rad s djecom rane i predškolske dobi
- Moći planirati, organizirati, provoditi i vrednovati odgojno-obrazovni proces s djecom rane i predškolske
dobi.
- Razvijati osobnu refleksivnu praksu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Metodika odgojno-obrazovnog rada u predškolskom odgoju – osnovni metodološki problemi i terminološka pitanja.
Organizacija ţivota u predškolskoj ustanovi. Uloga odgojitelja u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa. Odgoj kao
proces; razvoj djeĉje samostalnosti, razvijanje osobnog identiteta, slike o sebi i vlastitoj ulozi. Odgojno- obrazovne
metode, oblici rada. Odgojno-obrazovni procesi: pristupi, metode i naĉela. Djeĉja igra. Planiranje, organiziranje,
provedba i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. Oblikovanje prostorno-materijalnog okruţenja. Socijalni
poticaji u radu s djecom rane i predškolske dobi. Razvojne zadaće. Kompetencijski pristup. Aktivnosti djece rane i
predškolske dobi. Uĉenje djece rane i predškolske dobi. Projekti djece. Modaliteti dokumentiranja odgojno-
obrazovnog procesa. Konstrukcija i vrednovanje otvorenog, humanistiĉkog, razvojnog i fleksibilnog odgojno-
obrazovnog kurikuluma.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Miljak, A. (2009). Ţivljenje djece u vrtiću. Zagreb: SM naklada.
2. Slunjski, E. (2012). Tragovima djeĉjih stopa. Zagreb: Profil.
3. Skripta za internu upotrebu
Dodatna literatura:
1. Miljak, A. (1996.): Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb: Persona.
2. Vujiĉić, L. (2011). Kultura vrtića–sustav koji se kontinuirano mijenja i uĉi. Pedagogijska istraţivanja, 8(2), 231-
238.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada pisane pripreme za odgojno-
obrazovni rad, izrada plana prostorno-materijalnog okruţenja
vrtića, izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
seminar…....................................................10 bodova
izrada pripreme aktivnosti......................... .25 bodova
kolokvij....................................................... 15 bodova
završni ispit................................................. 40 bodova
Ukupno:.....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INKLUZIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim
sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,
uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,
konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne
prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.
Studenti će biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike izmeĊu procesa integracije i inkluzije, shvate
vaţnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nuţnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja
pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u
procesu inkluzije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoća
Terminologija: inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost
Indeks inkluzije i njegova primjena
Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije
Argumenti za i protiv inkluzije
Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu
Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne
Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad
Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu
Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih
potreba u nastavi
Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama
Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi
Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.
2. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.
Dodatna literatura:
Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the
Children UK.
Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.
Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi
Sad.
Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodiĉ kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.
Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Ilić, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.
Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet.
Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju.
Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Sveuĉilište Hercegovina.
Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za
prosvjetne djelatnike.
Pašalić-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja
neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo:
Filozofski fakultet.
Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim
vlastima u Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.
Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New
York: Greenwood Press.
Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.
Veljković, V. (2002). Inkluzija. U zborniku: Priruĉnik za inkluzivnu nastavu, str. 4–10. Sarajevo: Duga
Zeĉić, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u
odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prema uputama uraditi tjedni individualni
prilagoĊeni program i primjer prilagoĊenog
programa za nastavni satza dijete ukljuĉeno u
inkluzivni proces.Izrada seminarskog rada i završni
ispit u skladu s literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova,
Individualni program do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TJELESNA KULTURA S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Dobivanje spoznaja o znaĉaju, funkcijama, organizaciji i naĉinu provoĊenja tjelesne kulture u obrazovnom sustavu i
rekreaciji, te osposobiti studente za organizaciju i provoĊenje kinezioloških sadrţaja u odgojno-obrazovnim
ustanovama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Utjecaj tjelesne kulture na zdravlje, stvaralaštvo, socijalnu integraciju i afirmaciju. Odgojno-obrazovna funkcija
tjelesnog vjeţbanja u smislu transformacijskih procesa. Zadaci, principi i faktori organizacije tjelesne kulture. Plan i
program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina. Organizacijski
oblici rada u predškolskom odgoju i razrednoj nastavi. Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne kulture u
predškolskim ustanovama i razrednoj nastavi. Oblici i naĉin provoĊenja izvannastavnih i izvanškolskih tjelesnih
aktivnosti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije
Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Findak, V. (1990). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priruĉnik za nastavnike razredne nastave.
Školska knjiga, Zagreb.
2. Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju – priruĉnik za odgojitelje.
Školska knjiga, Zagreb.
Dodatna literatura:
Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski fakultet
Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.
Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave). Školska
knjiga, Zagreb.
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u predškolskom odgoju (1991).
Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za odgajatelje. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati
minimalno jednu Pripremu za sat tjelesnog odgoja.
Završni ispit polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu
ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: pisanje
Priprema na sat tjelesnog odgoja, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisusutnost nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 20 bodova,
Izrada priprema za sat do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA
Opći podatci:
Studijski program
Sveuĉilišni studij odgojnih znanosti:
- Predškolski odgoj s defektologijom
- Razredna nastava s defektologijom
Semestar
Godina
V.
III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Status kolegija Izborni (1 od 2)
Preduvjeti za upis kolegija
Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik –
lektorske vjeţbe
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava knjiţevnoteorijskih i metodiĉkih znanja u njihovoj dubini i širini te znanja iz
medijske kulture, zatim razvijanje literarne senzibilnosti, jeziĉnoga izraţavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne
kompetencije, spoznavanja i stjecanja metodiĉkih kompetencija i metodiĉkoga stvaralaštva. Studenti će steći teorijska
i praktiĉna znanja, vještine i kompetencije potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup u radu s djecom predškolske i
osnovnoškolske dobi. Bit će osposobljeni za ovladavanje receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama u
obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, analizi raznolikih knjiţevnih rodova, vrsta i oblika
knjiţevnoga stvaralaštva, potom ĉitanju, vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju jeziĉnoga osjećaja za pravilan
izgovor, artikulaciju i akustiku, takoĊer i vještina, kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno
pisanje, oblikovanje, interpretacije i tumaĉenja, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Metodika hrvatskoga jezika. Metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,
interdisciplinarnost: teorija knjiţevnosti, povijest knjiţevnosti, knjiţevno-znanstvena metodologija, psihologija –
razvojna, spoznajna, pedagoška; didaktika, gnoseologija tj. teorija spoznaje, sociologija, estetika, komunikologija,
informatika, teorija medija. Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Problemska nastava.
Eksplikacija teksta. Njemaĉka interpretacijska škola. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija: literarno-likovni
susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Metode knjiţevnoga odgoja. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Ĉitanje. Vrste ĉitanja, vještine javnoga nastupa. Ĉitateljski tipovi. Ĉitanje
knjiţevnoga teksta. Ĉitanje poezije. Ĉitanje proznih i dramskih tekstova. Ĉitanje dnevnih novina. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Teorija knjiţevnosti. Knjiţevni rodovi i knjiţevne vrste. Kratki pregled
povijesnih knjiţevnih teorija: Aristotel, Kvint Horacije Flak: Poslanica Pizonima, Nicolas Boileau: Pjesniĉko
umijeće… Verifikacijski sustavi: kvantitativna, silabiĉna, silabiĉno-tonska i silabiĉno-akcenatska verifikacija, versi
oslabljene silabiĉnosti. Mikrostrukture stila i knjiţevne forme: razine strukture, knjiţevna slojevitost. Stih. Strofa, srok
i glasovna ponavljanja. Stalni oblici. Stihovi i strofe klasiĉnoga podrijetla. Otkriće rime. Tradicionalne vrste: himna,
oda, elegija, ditiramb, psalam, idila, epigram, epitaf. Emocionalne i refleksivne pjesme. Tema: ljubavne, domoljubne,
rodoljubne, pejsaţne, socijalne, religiozne. Stihovi i strofe romanskoga, germanskoga, orijentalnoga i slavenskoga
podrijetla. Figure dikcije: asonanca, aliteracija, onomatopeja, figure ponavljanja: anafora, epifora, simploka i
anadiploza; figure konstrukcije: inverzija, retoriĉko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton; figura misli: poredba,
antiteza, eufemizam, hiperbola, perifraza, litota, gradacija, ironija, paradoks, oksimoron, hijazam, aluzija. Metaforika:
simbol, metafora, metonimija, sinegdoha, personifikacija, alegorija. Metode knjiţevnoga odgoja. Programi,
metodiĉari, vrijednosni odnos. Lirika u nastavi. Faze pjesniĉkoga odgoja: obrada lirske pjesme. Doţivljajno-spoznajna
motivacija. Vrste motivacije. Pjesniĉki jezik. Stil i stilistika. Pripovjedna proza u nastavi. Novela, bajka i basna u
problemskoj nastavi. Motiviranje uĉenika. Citiranje. Anotacija. Recenzija. Školska interpretacija priĉe, pripovijetke,
novele. Školska interpretacija romana. Dominanta, kljuĉna sastavnica, duhovni etimon knjiţevnoga djela. Dramski i
scenski odgoj. Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu. Teorijske osnove za interpretaciju dramskoga lika. Esej
u nastavi knjiţevnosti (izraţavanja). Pisanje eseja. Pristupi piscu. Sat o djelu i piscu. Knjiţevna razdoblja i smjerovi u
nastavi knjiţevnosti. Znanost o knjiţevnosti. Problematika knjiţevne povijesti. Knjiţevna kritika. Knjiţevnost i jezik.
Usmena knjiţevnost. Pisana knjiţevnost. Knjiţevnost i retorika. Recepcija knjiţevnoga djela. Mimetiĉnost i
dijegetiĉnost knjiţevnoga djela. Knjiţevnoteorijski pojmovi u programu nastave knjiţevnosti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-
didaktiĉke pripreme
za nastavu Samostalni
zadatci Terenska nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Izrada jedne metodiĉko-
didaktiĉke pripreme za nastavu Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.
2. Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.
3. Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
4. Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj
školi i gimnaziji.
5. Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom predškolskoga
uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom osnovnoškolskoga doba. (Vidi
popis u dodatku silabusa.)
Dodatna literatura:
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,
zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Frangeš, Ivo (1987) Povijest hrvatske knjiţevnosti, Zagreb-Ljubljana: NZ MH – Cankarjeva zaloţba.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb: Zavod za hrvatski jezik, Školska knjiga.
Solar, Milivoj (2005) Teorija knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Teţak, Stjepko (1967) Film u nastavi, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.
Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.
Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska
knjiga.
Katiĉić, Radoslav (1986) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.
Katiĉić, Radoslav (2003) Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Školska knjiga.
Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i
njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.
Vonĉina, Josip (1988) Jezična baština, Split: Knjiţevni krug.
Alerić, Marko – Gazdić-Alerić, Tamara (2013) Hrvatski u upotrebi, Zagreb: Profil.
Antoš, Antica (1974) Osnove lingvističke stilistike, Zagreb: Školska knjiga.
Bratulić, Josip (1990) Sjaj baštine. Rasprave i članci…, Split: Knjiţevni krug.
Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Pranjić, Krunoslav (1986) Jezikom i stilom kroza knjiţevnost, Zagreb: Školska knjiga.
Pranjković, Ivo (2001) Druga hrvatska skladnja, Zagreb: Hrvatska sveuĉilišna naklada.
Teţak, Stjepko (2004) Hrvatski naš nepodobni, Zagreb: Školske novine.
Uspenski, Boris A.(1979) Poetika kompozicije. Semiotika ikone, Beograd: Nolit.
Škarić, Ivo (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: ŠK-SN Liber.
Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.
Škarić, Ivo (2006) Govorili hrvatski!, Zagreb: Školska knjiga.
Škreb, Zdenko (1976) Studij knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave, seminara
i vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin uspješnost u
izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi,
ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te metodiĉko-didaktiĉkih
priprema za nastavu i njihovim obrazloţenjima. Pisanim dijelom ispita
provjeravaju se usvojene knjiţevnoteorijske i metodiĉke spoznaje, a
usmenim dijelom razine njihove kompetencije, njihova primjena na
konkretnim primjerima.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz analizu
kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana postignuća, obveze
studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,
eseja, interpretacija i rasprava, metodiĉko-didaktiĉkih priprema te
njihova obrazloţenja. Studenti su duţni pristupiti zakazanom pisanom i
usmenom dijelu ispita.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5 bodova,
izrada i obrana ĉlanka, eseja, interpretacije ili studijske rasprave 25
bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te za usmeni ispit
40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
DODATAK SILABUSU PSPO05, PSRN05 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:
Ivan Gundulić, Himna slobodi (Dubravka)
Luko Paljetak, Mjeseĉina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma o njegovu
preminulom ocu: Nebeski parketar?)
Vinko Nikolić, Gorak je zemje kruv, Kiša je maćala štrade, Kampanel, Duga
Drago Ivanišević, Moj did, Lokva; Ol tercana, ol kvartana, Hrvatska
Dubravko Horvatić, Trula tvrĊava, Ispovijed, Bašćina, Bugaršćica, Prošćansko jezero, Crveno jezero
Dobriša Cesarić, Oblak, Balada iz predgraĊa, Slap, Jesen
Zvonimir Balog, Mornar, Priĉica o deminutiviću, Što se od vode pravi, Olovka, Veseli zemljopis
Pajo Kaniţaj, Prelijepa naša, Ljudi i ţivotinje
Miro Gavran, Halo ljubavi, Kako je tata osvojio mamu, kako smo lomili noge, Zaljubljen do ušiju
Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš, Slike proljeća u našim oĉima, Rani pijetlovi moga oca
Nikola Milićević, Kruh, Moţda je tako pisano
Zvonimir Golob, Novosti, Prva ljubav, Kako se piše pjesma o domovini
Sanja Pilić, Velika ljubav, Više cvijeća manje smeća, Jozef
Tin Kolumbić, Zemlja Hrvatska, Maslina, Dubrovnik 1991., Hrvatski zvonici
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik, Velebit, Tomislav
Mladen Kušec, Rijeĉi
Gustav Krklec, Val, Školska ĉestitka
Milivoj Matošec, Tiki traţi neznanca, Suvišan u svemiru (ulomci)
Vjekoslav Mayer, Veliki vojvoda Hrvoje, Hrvatske bajke, Djevojka iz ruţmarina, Mala vila
Ivan Kušan, Koko u Parizu, Laţeš Melita
Petar Preradović, Dvije ptice, Naša zemlja
Mladen Bjaţić, Maškare
Antun Mihanović, Horvatska domovina
Jagoda Truhelka, Zlatni danci (Boţić, ulomak)
Dragutin Tadijanović, Grmljavina, Visoka ţuta ţita
August Šenoa, Zagrebu, Dolazak Hrvata
Slavko Mihalić, Metamorfoze, Prolazim Zrinjevcem dotiĉe me more;
Mladen Šarić, Trešnjevaĉke trešnje (ulomak)
Ivana Brlić-Maţuranić, Priĉe iz davnine
Sunĉana Škrinjarić, Plesna haljina ţutog maslaĉka
Milivoj Matošec, Zviţduk s Bukovca
Hrvoje Hitrec, Eko, eko
Nikola Pulić, Kljuĉić oko vrata, Krkom uzvodno
Alojz Majetić, Omiški gusari
Ivan Meštrović, Uspomene na politiĉke ljude i dogaĊaje
Marin Drţić, Novela od Stanca (ulomak)
Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Djevojĉici umjesto igraĉke
Antun Branko Šimić, Opomena, Molitva na putu, Hercegovina, Oproštaj
Miroslav Krleţa, Bonaca u predveĉerje
Vladimir Vidrić, Pejzaţ I., Pejzaţ II.
Tin Ujević, Daţd, Ove su rijeĉi crne od dubine
Viktor Vida, Sjećanje na Dalmaciju, Zbogom kućo bijela, Bilješke za ţivotopis
Majka Margarita (bugaršćica)
Dinko Šimunović, Duga
Josip Pupaĉić, Tri moja brata i ja, More, Cetina, Zvijezda da mi je biti
Drago Britvić, Boţe ĉuvaj Hrvatsku
Ivan Slamnig, Barbara
Mak Dizdar, Modra rijeka
Miljenko Buljac, Ta rijeĉ hrvatska, Umjesto oprosta
Danijel Dragojević, Bajka o vratima
Vladan Desnica, Pravda (novela i film Ante Babaje)
Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anĊelima
Ranko Marinković, Zagrljaj, Ruke, Kiklop
Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan
Richard Green: Put ljubavi
Pjesme namijenjene djeci: brzalice, brojalice, bajalice…
Pajo Kaniţaj, Kuća (pjesma)
Luko Paljetak, Jedna se maĉka samo smijala, Miševi i maĉke naglavaĉke
Zvonimir Balog, Gnjavator, Olovka
Gustav Krklec, U zoološkom vrtu
Grigor Vitez, Ševina jutarnja pjesma
Mala vila (naša narodna bajka)
Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho, Palĉica, Mala sirena
Lewis Carroll, Alica u zemlji ĉudesa
Ivana Brlić – Maţuranić, Šuma Striborova, Kako je Potjeh traţio istinu
Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ
Jean de la Fontaine, Cvrĉak i mrav (basna)
Mark Twain: Doţivljaji Huckleberryja Finna
Mato Lovrak, Druţba Pere Kvrţice
Rudyard Kipling, Knjiga o dţungli
Felix Saten, Bambi
Charles Perrault, Trnoruţica, Pepeljuga, Maĉak u ĉizmama, Ljepotica i zvijer
Slikovnice i stripovi.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVNI MATEMATIĈKI POJMOVI S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je osposobljavanje za razumijevanje i primjenu steĉenih znanja elementarne matematike uz adekvatnu pripremu i
korištenje odgovarajućih metoda. Osposobljavanje studenata za uvoĊenje uĉenika u uĉenje matematike.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Predmet, cilj , zadaci, znaĉaj metodike poĉetne nastave matematike,
Mjesto nastave matematike u sustavu općeg osnovnog obrazovanja,
Psihološko – spoznajne osnove poĉetne nastave matematike,
Vidovi i uloga matematiĉkih zadataka,
Principi, oblici, metode i sredstva nastavnog rada u nastavi matematike,
Elementi organizacije i realizacije nastave matematike,
Praćenje i vrednovanje uĉeniĉkog napretka,
Uloga nastavnika u radu sa nadarenim uĉenicima i uĉenicama koji zaostaju u uĉenju matematike
Vannastavne aktivnosti u nastavi matematike,
Domaći radovi uĉenika,
Planiranje nastavnog rada u nastavi matematike. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Tomić, R. ( 2009 ). Metodika nastave matematike, Tuzla: Offset
2. Liebeck, P. ( 1995 ). Kako djeca uĉe matematiku. Zagreb: Educa
3. Rešić, S. ( 2013 ). Matematika i metodika poĉetne nastave. Tuzla. Papir – Karton doo.
4. Lekić, Đ. ( 1993 ). Metodika razredne nastave. Beograd : Nova prosveta.
Dodatna literatura:
1. Piter. J., Petrović, N. Sotirović, V., Lipovac, D. ( 1996 ). Opšta metodika nastave matematike. Sombor:
Univerzitet u Novom Sadu, Uĉiteljski fakultet Sombor.
2. Kadum, V. ( 2005 ). Uĉenje rješavanjem problemskih zadataka u nastavi ( matematike ). Pula : Visoka
uĉiteljska škola u Puli.
3. Kadum – Bošnjak, S. ( 2013 ). Darovitost i daroviti u nastavi ( matematike ) primarnog obrazovanja. Koper:
Univerza na primorskem. Pedagoška fakulteta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INOVACIJE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU (PSPO03)
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na
kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će moći:
- Samostalno uoĉavati, analizirati i vrednovati inovacije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
- Razvijati osobnu refleksivnu praksu.
- Aktivno sudjelovati u konstrukciji inovativnih kurikuluma, organizirati prostorno-materijalno i socijalno
okruţenje i poticaje za optimalan rast i razvoj djece.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam inovacije. Mogućnosti i mjesto inovacija u sustavu pedagogijske znanosti, a posebice u predškolskom odgoju.
Uĉiti kako pouĉavati. Aplikativna istraţivanja u odgojno-obrazovnom procesu. Strategije uĉenja. Istraţivaĉko i
suradniĉko uĉenje kao oblik aktivnoga uĉenja. Projektno uĉenje. Kvalitativna istraţivanja ranog i predškolskog odgoja
i obrazovanja. Akcijska istraţivanja kao kvalitetan modalitet razvoja osobne refleksivne prakse.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja–istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga
2. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007): Projektno učenje, Osijek: Sveuĉilište J. J. Strossmayera u Osijeku,
Filozofski fakultet u Osijeku i Uĉiteljski fakultet u Osijeku.
Dodatna literatura:
1. Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja, Zagreb: Educa.
Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze
preduvjet su za pristupanje ispitu.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
referat………………………......................10 bodova
izrada pripreme aktivnosti.......................... 25 bodova
kolokvij....................................................... 15 bodova
završni ispit................................................. 40 bodova
Ukupno:.....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……………..….D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……………………C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar……………....B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…………….….A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: GLAZBENA KULTURA S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika -
Ime suradnika na kolegiju -
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Tokom nastave ovog kolegija, student bi trebali svladati osnovnu muziĉku pismenost, koju će pri tome pokazati tokm
praktiĉne nastave, koja podrazumjeva sviranje na klaviru djeĉijih kompozicija, a koje se obraĊuju po nastavnom
kurikulumu od I-IV razreda osnovne škole. Nakon usvajanja teorije glazbe, nastava ovog kolegija će se usmjeriti ka
metodici rada glazbenog odgoja u nastavi. Studenti bi tokom ove nastave, pored savladavanja teroijskog dijela
metodike glazbenog odgoja, trebat će obaviti jedan praktiĉni ĉas u nekoj od osnovnih škola ili predškolskoj ustanovi i
pri tome napisati pripremu za taj ĉas.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Teorija muzike, Orffov instrumentarij, Razvoj muziĉkih sposobnosti, Slušanje i upoznavanje muzike, Sviranje i
improviziranje u nastavi, Praktiĉna primjena sviranja klavira u nastavi glazbenog odgoja, Muziĉke igre, Korelacija
nastave muziĉke kulture sa ostalim predmetima, Nastava glazbe i estetski odgoj, Nastavni kurikulum za Glazbeni
odgoj u osnovnim školama, Nastavni kurikulum za glazbeni odgoj u predškolskom odgoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb
Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:
Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb
Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd
Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd
Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove,
pismene pripreme za ĉas Glazbenog odgoja, te preći 5
malih kompozicija za klavir.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; prisustvovanje vjeţbama; izrada
pismene pripreme za ĉas; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 5 bodova, pismena priprema 10 bodova, sviranje
20 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni ispit 50
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: PREDŠKOLSKI ODGOJ – NASTAVAK STUDIJA
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI JEDNOGODIŠNJI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI-
PREDŠKOLSKI ODGOJ - NASTAVAK
NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Predškolska
pedagogija 1 1 2 6
Obvezni PPON01
Psihologija ranog
djetinjstva 1 1 2 6
Obvezni PPON02
Akademsko pisanje 1 1 2 5 Zajedniĉki PPON03
Specijalna pedagogija
i inkluzija 1 1 1 5
Obvezni PPON04
Metodika odgojnog
rada 1 1 1 5
Obvezni PPON05
Odgojni praktikum 0 0 2 3 Opći PPON06
II. SEMESTAR
Istraţivanja u
predškolskom odgoju 1 1 2 6
Zajedniĉki PPON07
Inovacije u
predškolskom odgoju 1 1 2 6
Obvezni PPON08
Metodiĉki praktikum 1 1 2 6 Opći PPON09
Završni rad 0 2 6 12
Mentor moţe biti nastavnik pedagogije, psihologije,
defektologije
www.hercegoovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJA (PSPO01)
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će biti kompetentni:
- Pravilno analizirati odgojne procese u ranom i predškolskom djetinjstvu
- Opisati i interpretirati pristupe, koncepcije i programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
- Analizirati odgojne ĉimbenike,
- Konstruktivno doprinijeti osmišljavanju i obogaćivanju prostorno-materijalnog i socijalnog okruţenja djece
rane i predškolske dobi,
- Doprinositi razvoju humanistiĉkog otvorenog kurikuluma,
- Procijeniti i vrednovati razvojni status djece rane i predškolske dobi,
- Razvijati temeljne i specifiĉne kompetencije djece rane i predškolske dobi kao oĉekivane ishode odgojno-
obrazovnog procesa
- IzgraĊivati partnerske odnose sa svim ĉimbenicima odgoja djece rane i predškolske dobi.
- Konstruktivistiĉki vrednovati odgojno-obrazovne procese.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Predškolska pedagogija kao znanstvena i nastavna disciplina. Ideje o predškolskom odgoju i obrazovanju kod klasika
pedagogije. Smisao predškolskog odgoja i obrazovanja i odgojne filozofije. Poloţaj djeteta u suvremenom svijetu
(Nove paradigme ranog djetinjstva). Cilj i naĉela predškolskog odgoja i obrazovanja. Rast i razvoj djece rane i
predškolske dobi. Igra i uĉenje. Razvijanje djeĉjeg stvaralaštva. Odgojno-obrazovne vrijednosti, naĉela, pristupi,
metode i sredstva; Suradnja predškolske ustanove s roditeljima. Karakteristike i vrste programa za rani odgoj i
obrazovanje. Vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja i obrazovanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Maleš, D. (2011.) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet
Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za pedagogiju.
2. Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (23015). MZOS, RH.
3. Skripta za internu upotrebu
Dodatna literatura:
1. Baran, J., Dobrotić, I., & Matković, T. (2011). Razvoj institucionaliziranog predškolskog odgoja: promjene
paradigme ili ovisnost o prijeĊenom putu?. Napredak, 152(3-4), 521-540.
2. Jurĉević-Lozanĉić, A. (2005). Izazovi odrastanja-predškolsko dijete u okruţju suvremene obitelji i vrtića.
Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji.Miljak, A. (1996.): Humanistički pristup teoriji i praksi
predškolskog odgoja. Zagreb: Persona.
3. Miljak, A. (2007). Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja. U: Kurikulum—teorije,
metodologija, sadrţaj, struktura (ur: Previšić, V.), Školska knjiga, Zagreb,(177-216).
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze
uvjet su izlaska na završni ispit.Kolokvije i završni ispit polaţu
pisano i usmeno.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
referat……..................................................10 bodova
izrada seminarskog rada............................. 25 bodova
kolokvij........................................... ...........15 bodova
završni ispit................................................ 40 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan…. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan…..A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOPATOLOGIJA RANOG DJETINJSTVA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti
Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim dimenzijama abnormalnog ponašanja i doţivljavanja. Kritiĉki
razmotriti i unaprijediti znanja o psihološkim stanjima i unutarnjem funkcioniranju uz davanje naglaska
cjelokupnom razvojnom procesu u nastanku odstupajućeg ponašanja. TakoĊer, cilj je steći sposobnost prepoznavanja
odstupanja u psihiĉkom funkcioniranju i usvojiti nazivlje osnovnih psihopatoloških fenomena. Upoznati se s glavnim
psihijatrijskim poremećajima i njihovom psihopatologijom. Student će dobiti informacije o diferencijalno-
dijagnostiĉkom razlikovanju psihijatrijskih tegoba i poremećaja, posebno na razini razlika u njihovoj psihopatologiji.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Abnormalno ponasanje, Povijest psihopatologije, Anksiozni poremećaji, Somatoformni poremaćaji, Stres i zdravlje,
Psihoaktivne tvari, Poremećaji liĉnosti, Kliniĉki simptomi shizofrenije, Emocionalni poremećaji i poremećaji
ponašanja u djetinstvu i adolescenciji, Teskoće uĉenja , Mentalna retardacija, Autistiĉni poremećaj
Seksualni poremećaji.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Gerald C. Davison i John M. Neale (1999) Psihologija abnormalnog dozivljavanja i ponasanja. «NAKLADA
SLAP» Jastrebarsko (odabrana poglavlja)
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani iz podruĉja psihologije i psihopatologije. Tijekom konzultacije studenti
će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni ispit polaţu
pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina II. preddipl.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će
vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati
osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom
problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će
dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.
Okvirnisadrţajkolegija:
Izrada ţivotopisa.
Bbliografski zapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.
Vrste znanstvenih i struĉnih radova.
Formuliranje i pisanje naslova.
Struktura znanstvenih i struĉnih radova.
Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjena fusnota, zabilješki i priloga.
Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostali stilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).
Izbor rijeĉi, formuliranje reĉenica,oblikovanje odlomaka, formiranje alineja (popisa).
Jezik i stil znanstvenog rada.
Upotreba interpunkcije, naglašavanje teksta i upotreba skraćenica.
Tabliĉno prikazivanje podataka.
Grafiĉko i slikovno predstavljanje podataka.
Oblikovanje teksta akademskog rada.
Upotreba zagrade, kose crte, crte i crtice
NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit- test Usmeniispit Esej Istraţivanje
Projekt - Vjeţbe
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.
Dodatna literatura:
1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske
4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-knjiţevni zbor.
7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit
studenti su duţni uraditi seminarski rad prema pravilima
akademskog pisanja. Završni ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanjenanastavi; izrada seminarskog rada prema pravilima
akademskog pisanja; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova
Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –
25 bodova
Veţbe u Praktikumu – 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Temeljni zadatak specijalne pedagogije je prepoznati razliĉitosti u razvoju djece, u njihovim kognitivnim
sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja. Cilj je da studenti
ovladaju metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u
toku edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima.
Okvirni sadrţaj kolegija
Osnove specijalne pedagogije
Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji
Struktura specijalne pedagogije
Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.
Discipline specijalne pedagogije.
Cilj specijalne pedagogije
Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.
Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije
Metode specijalne pedagogije
Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.
Graniĉni sluĉajevi
Lako mentalno retardirani
Umjereno retardirani
Teţe i teško retardirani
Školovanje i smještaj u institucije.
Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
- Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
- Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb Dodatna literatura
Literatura:
1. Popadić,R.,(2006) Specijalna pedagogija s metodikom. Filozofski fakultet u Istoĉnom Sarajevu.
2. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd
3. Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom.
Priruĉnik za roditelje. : Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,
4. Mustać.V. & Vicić.M.:(1996) Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga
Zagreb.
5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata s umjerenom, teţom i
teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta z defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,
1994.
6. ACADIA Test razvojasposobnosti-priredilaMarijaNovoselSveuĉilište u zagrebu.1995.
7. AAMD SkalaadaptivnogponašanjaprirediliIgrić&Fulgosi-MasnjakSveuĉilište u Zagrebu 1991.
8. Stefanović, D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš
9. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-
10. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj
(ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra
projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.
11. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i
uspješnosti realizacije planiranih programa u odnosu na
oĉekivanja i obaveze (studenata i nastavnika)a na
osnovu postavljenih ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu
studenti su duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija-
Zeĉić i Priruĉnik za prosvjetne djelatnike Autora Vicić
& Mustać „Rad s djecom s teškoćama u razvoju u
osnovnoj školi.
Studenti su obavezni napisati seminarski rad pod
naslovom“Osnove specijalne pedagogije“.
Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja
sposobnosti i kratko ga opisati.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Aktivnost na konsultacijama in
na nastavi = 10 bodova
Zadaća 1. =30 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit =40 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija METODIKA ODGOJNOG RADA
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti, Socijalna
pedagogija sa defektologijom
Godina 1.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika :
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+5
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznati studente sa pojmom, predmetom, mjestom i zadacima metodike, pojmom, metodama, principima i
sredstvima odgojnog rada, odgojnim radom u nastavi, vannastavnim aktivnostima, savjetodavnim odgojnim radom.
Osposobiti ih da steĉena znanja primjenjuju u praktiĉnom radu sa djecom predškolske i mlaĊe školske dobi, u procesu
uĉenja i pouĉavanja u vannastavnim aktivnostima i drugim vidovima odgojno – obrazovnog rada, u moralnom
oblikovanju i rehabilitaciji, da u svome radu primjenjuju steĉene emocionalne, moralne i druge kompetencije i
olakšavaju djeci uĉenje i razvoj.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam, mjesto, zadaci , predmet prouĉavanja i mjesto metodike odgojnog rada u sustavu pedagoških znanosti,
Pojam i karakteristike odgojnog rada,
Metode i sredstva odgojnog rada,
Principi odgojnog rada
Kriteriji za izbor sadrţaja odgojnog rada
Odgojni rad u nastavi
Odgojni rad u vannastavnim aktivnostima,
Igra kao temeljni oblik uĉenja,
Savjetodavni odgojni rad,
Nastavnik kao odgajatelj,
Metodika odgojnog rada u razvijanju sposobnosti uĉenja,
Metodika odgojnog rada u oblasti moralnog odgoja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Obavezna literatura
Tomić, R. ( 2006 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla : Offset.
Pehar – Zvaĉko, L. ( 2004 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo : Filozofski fakultet
Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21, vijek. Banja Luka :TT. Centar.
Nebrigić, D. ( 1983 ). Metodika vaspitnog rada. Sremska Mitrovica, Novi Sad : Pedagoška akademija S. Mitrovica i
Zavod za udţbenike Novi Sad.
Isenberg, J.P. ( 1998 ). Kurikulum usmjeren na dijete. Zagreb : Udruga roditelja korak po korak.
Roller – Halaĉev, Vegar, Z. ( 1986 ). Igre djece predškolske dobi I i II., Zagreb: Školska knjiga.
Rakić B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.
Kamenov, E. ( 1985 ). Metodika vaspitno – obrazovnog rada sa predškolskom djecom za IV godinu pedagoške
akademije. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Dodatna literatura
Lekić, Đ. ( 1993 ). Metodika razredne nastave. Beograd: Nova prosveta
Terhart, E. ( 2001 ). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb.:Educa.
Selimović, H. Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet.
Došen – Dobud, A. ( 1995 ). Malo dijete – veliki istraţivaĉ. Zagreb: Alineja. Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i
seminarski rad.Izabrati jedan sluĉaj, pratiti ga, raditi s njime i
saĉiniti studiju. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane
seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije,
uraditi seminarski rad, primjer prezentacije za izabranu temu i
uraditi studiju sluĉaja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 5 bodova
Prikaz nauĉne monografije 15 bodova
Izrada izvještaja istraţivanja
I studije sluĉaja 50 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODGOJNI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina
II.
(4.sem)
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne pedagoške kompetencije koje im omogućavaju:
- Analizirati i tumaĉiti odgojne procese,
- Razlikovati pristupe i tumaĉenja odgojnim procesima (humanistiĉki, biheviaristiĉki, psihoanalitiĉki pristupi),
- Definirati odgojne ciljeve,
- Prihvatiti i razvijati odgojne vrijednosti,
- Primjenjivati komunikacijske modalitete primjerene partnerskim odnosima,
- Analizirati aspekte suvremenog odgoja,
- IzgraĊivati identitet pojedinca i zajednice,
- Odgojno djelovati.
Okvirni sadrţaj kolegija:
˗ Razumijevanje i tumaĉenje odgoja kroz povijest pedagogije,
˗ Strukturalni model odgoja,
˗ Ĉimbenici odgoja,
˗ Odnos kao polazište i ishodište odgoja,
˗ Komunikacija kao operativni odgojni modalitet,
˗ Odgojne vrijednosti,
˗ Odgoj i obrazovanje,
˗ Kultura odrastanja kao referentni okvir odgoja,
˗ Nove paradigme odgoja: ekološki odgoj, interkulturalni odgoj, graĊanski odgoj, odgoj za demokraciju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
- Herbert, G. (1994). Pedagogija–temeljna znanja
- Ajanović,DŢ., Odgojna funkcija srednje škole, Planjax, Tešanj, 1995.
- Dubravka Maleš (ur.), Nove paradigme ranoga odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu,
Zavod za pedagogiju, 2011., 301 str.
Dodatna literatura:
˗ Brkić, M. (2008), Teškoće u odgoju djece, Jela educa, Sarajevo.
˗ Baran, J. (2013). Predškolski odgoj i obrazovanje kao socijalna investicija. Revija za socijalnu politiku, 20(1),
43-62.
˗ Maleš, D. (2012). Obitelj i obiteljski odgoj u suvremenim uvjetima. Dijete, vrtić, obitelj, 18(67), 13-15.
˗ Rakić, V., & Vukušić, S. (2010). Odgoj i obrazovanje za vrijednosti. Društvena istraţivanja, 19(4-5 (108-
109)), 771-795.
˗ Uzelac, V., Lepiĉnik-Vodopivec, J., &AnĊić, D. (2014). Djeca–odgoj i obrazovanje–odrţivi razvoj. U potrazi
za novim perspektivama razvoja odgoja i obrazovanja djece za odrţivi razvoj.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i radionicama.
Individualno uĉenje i napredovanje studenata prati se tijekom
izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze
preduvjet za pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; samoprocjena
sukladno strukturalnom modelu; kritiĉki prikaz jednog struĉno-
znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni projekt
15, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INOVACIJE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU (PSPO03)
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na
kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će moći:
- Samostalno uoĉavati, analizirati i vrednovati inovacije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
- Razvijati osobnu refleksivnu praksu.
- Aktivno sudjelovati u konstrukciji inovativnih kurikuluma, organizirati prostorno-materijalno i socijalno
okruţenje i poticaje za optimalan rast i razvoj djece.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam inovacije. Mogućnosti i mjesto inovacija u sustavu pedagogijske znanosti, a posebice u predškolskom odgoju.
Uĉiti kako pouĉavati. Aplikativna istraţivanja u odgojno-obrazovnom procesu. Strategije uĉenja. Istraţivaĉko i
suradniĉko uĉenje kao oblik aktivnoga uĉenja. Projektno uĉenje. Kvalitativna istraţivanja ranog i predškolskog odgoja
i obrazovanja. Akcijska istraţivanja kao kvalitetan modalitet razvoja osobne refleksivne prakse.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja–istraţivanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga
2. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M. (2007): Projektno učenje, Osijek: Sveuĉilište J. J. Strossmayera u Osijeku,
Filozofski fakultet u Osijeku i Uĉiteljski fakultet u Osijeku.
Dodatna literatura:
1. Terhart, E. (2001): Metode poučavanja i učenja, Zagreb: Educa.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne obveze
preduvjet su za pristupanje ispitu.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
referat………………………......................10 bodova
izrada pripreme aktivnosti.......................... 25 bodova
kolokvij....................................................... 15 bodova
završni ispit................................................. 40 bodova
Ukupno:.....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
PO NASTAVAK STUDIJA Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti su u kolegiju didaktika uz didaktiĉke teorije upoznali opće zakonitosti nastavnog procesa, a u metodiĉkom
praktikumu primjenjuju te spoznaje.
Naglasak je na vještinama kao i stjecanju ranog iskustva u izvedbi nastave, što je podlogom za studentsku raspravu o
kvaliteti izvedbe i potvrdi ili osporavanju razliĉitih modela i koncepata nastave. Moći će planirati, organizirati,
provoditi i vrednovati nastavni i odgojno-obrazovni proces.
Analizirati, razumjeti i pravilno tumaĉiti odgojno-obrazovni proces te pedagoške aspekte odgojno-obrazovnog rada u
školi. Vrednovati i razvijati osobnu metodiĉku praksu, te organizirati optimalno socijalno, psihološko i prostorno-
materijalno okruţenje za uĉenje.
Razvijati će afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa
svim relevantnim subjektima. Razumjeti i primjenjivati razliĉite oblike i pristupe u realizaciji odgojno-obrazovnog
procesu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Dizajniranje nastavnog sata - simulacija.
Planiranje, programiranje i priprema odgojno-obrazovnog procesa.
Funkcija priprave i posebnost pripremanja pedagogijskih sadrţaja za nastavu.
Analiza sadrţaja – hrestomacijski prilozi. Tekstualna graĊa i analiza sadrţaja.
Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Samostalan rad na pedagoškoj dokumentaciji.
Analiza izvedbe nastave (didaktiĉko-metodiĉki aspekt analize, analitiĉki koraci – konaĉno vrednovanje). Usporedne
konstrukcije u projektiranju nastave i meĊusobno vrednovanje.
Nastavno ozraĉje: motivacija, odnosi, disciplina ili dogovorna pravila. Oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa
u nastavi. Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Nastavne metode, oblici uĉenja i pouĉavanja.
Temeljne i specifiĉne kompetencije kao oĉekivani ishodi uĉenja u nastavnom procesu.
Revidirana Bloomova taksonomija kao indikator postignuća uĉenika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Jukić, T. (2010). Odnos kurikuluma i nastavnoga plana i programa. Pedagogijska istraţivanja, 7(1), 55-64.
Klippert, H. (2001). Kako uspješno uĉiti u timu, zbirka praktiĉnih primjera. Zagreb: Educa.
Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa. Dodatna literatura:
Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s posebnim
potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji
Itković, Z. (1997). Opća metodika nastave. Knjiţevne Krug.
Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za defektologiju,
Sveuĉilišta u Zagrebu: Kratis
Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na uĉenika. Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje
studenata prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno
ocijenjene pred ispitne obveze preduvjet su za
pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit
studenti polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada
idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-
obrazovnog rada škole; kritiĉki prikaz jednog struĉno-
znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni
projekt 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM
V. SEMESTAR
Didaktika 1 1 2 6 Obvezni
PSRN01
Temeljna nastavna umijeća 1 1 2 6 Obvezni
PSRN02
Inkluzija 1 1 2 6 Zajedniĉki
PSRN03
Tjelesna kultura s metodikom 0 0 3 6 Opći
PSRN04
Metodika hrvatskog jezika 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSRN05
Osnovni matematiĉki pojmovi s
metodikom 1 0 1 3
Izborni (1
od 2)
PSRN06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSRN07
VI. SEMESTAR
Školska pedagogija 1 1 2 6 Opći
PSRN
08
Likovna kultura 1 1 2 6 Opći
PSRN
09
Glazbena kultura s metodikom 1 1 2 6 Opći PSRN
10
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSRN
11
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,
psihologije, metodike i defektologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer razredna nastava s
defektologijom.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DIDAKTIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje osnovnih didaktiĉkih znanja (razvijanje elementarne didaktikĉke sposobnosti za razumijevanje suštine cilja
i zadataka nastave i obrazovanja). Osposobljavanje za kurikularno oblikovanje sadrţaja, ishoda obrazovanja, za
adekvatniji izbor i stvaralaĉku upotrebu nastavnih metoda, oblika, didaktiĉkih medija, strategija u procesu planiranja,
realizacije i evaluacije nastavnog procesa.
Znanja (deklarativna i proceduralna) i sposobnosti za primjenu didaktiĉkih zakonitosti, principa i pravila u nastavi
školskih predmeta i integrativnih tema.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Didaktika kao nauka. Znaĉaj i karakteristike nastavniĉkog poziva. Nastava kao kreativni proces. Komponente
nastavnog procesa. Subjektski poloţaj uĉenika u nastavi. Nastavni program. Planiranje u nastavi. Didaktiĉki principi.
Aktivne metode rada. Organizacija nastave. Obrazovna tehnologija. Obrazovanje informacione ere. Odgojno –
obrazovna klima. Mediji u odgoju i obrazovanju. Procjenjivanje i mjerenje znanja i sposobnosti uĉenika..
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:Poiljak, V. (....) : Didaktika, Zagreb.
Filipović, N. (1981. ili 1988.) Didaktika, «Svjetlost», Sarajevo Dodatna literatura:
Brkić, M. Temeljna obiljeţja I uĉinkovitost programirane nastave, Jela educa, Sarajevo,
Desforges, Ch. (2001) Uspješno uĉenje i pouĉavanje, Zagreb, Educa.
Matijević, M (2005) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb.
Meyer, H . (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb, Educa.
Mail, A.( 1966) : Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.
Marsh, J.C. (1994). : Kurikulum, Educa, Zagreb.
Grgin, T. (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer
prezentacije za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s temeljnim nastavnim umijećima i njihovim bitnim obiljeţjima te
kompetencijama koje je nuţno kod uĉenika sustavno razvijati.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Temeljna nastavna umijeća i njihove bitne karakteristike.
Elementi planiranja i priprave nastave.
Nastavnikove aktivnosti pri izvedbi nastave i njihova prilagodba uĉenicima, njihovim
pozicijama i stilu uĉenja.
Kompetencije uĉenika koje je nuţno razvijati u nastavi.
Kompetencije nastavnika za uspostavu pozitivnog razrednog ugoĊaja te motiviranja i razvoja zainteresiranosti za
uĉenje.
Praćenje i provjera znanja i općeg uĉenikovog napretka.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. C. Kyriacou: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001.
2. E. C. Wragg: Primary teaching skills, London, Routledge, 1993.
3. J. Robertson: Effective classroom control, London, Hodder and Stoughton, 1996. Dodatna literatura:
1. N. Filipović: Mogućnost i dometi stvaralaštva uĉenika i nastavnika, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i
završni ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno
seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INKLUZIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim
sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,
uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,
konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne
prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.
Studenti će biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike izmeĊu procesa integracije i inkluzije, shvate
vaţnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nuţnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja
pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u
procesu inkluzije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoća
Terminologija: inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost
Indeks inkluzije i njegova primjena
Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije
Argumenti za i protiv inkluzije
Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu
Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne
Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad
Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu
Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih
potreba u nastavi
Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama
Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi
Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.
2. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.
Dodatna literatura:
Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the
Children UK.
Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.
Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi
Sad.
Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodiĉ kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.
Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Ilić, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.
Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet.
Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju.
Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Sveuĉilište Hercegovina.
Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za
prosvjetne djelatnike.
Pašalić-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja
neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo:
Filozofski fakultet.
Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim
vlastima u Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.
Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New
York: Greenwood Press.
Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.
Veljković, V. (2002). Inkluzija. U zborniku: Priruĉnik za inkluzivnu nastavu, str. 4–10. Sarajevo: Duga
Zeĉić, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u
odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prema uputama uraditi tjedni individualni
prilagoĊeni program i primjer prilagoĊenog
programa za nastavni satza dijete ukljuĉeno u
inkluzivni proces.Izrada seminarskog rada i završni
ispit u skladu s literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova,
Individualni program do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TJELESNA KULTURA S METODIKOM
Opći podatci
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju -
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Dobivanje spoznaja o znaĉaju, funkcijama, organizaciji i naĉinu provoĊenja tjelesne kulture u obrazovnom sustavu i
rekreaciji, te osposobiti studente za organizaciju i provoĊenje kinezioloških sadrţaja u odgojno-obrazovnim
ustanovama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Utjecaj tjelesne kulture na zdravlje, stvaralaštvo, socijalnu integraciju i afirmaciju. Odgojno-obrazovna funkcija
tjelesnog vjeţbanja u smislu transformacijskih procesa. Zadaci, principi i faktori organizacije tjelesne kulture. Plan i
program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina. Organizacijski
oblici rada u predškolskom odgoju i razrednoj nastavi. Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne kulture u
predškolskim ustanovama i razrednoj nastavi. Oblici i naĉin provoĊenja izvannastavnih i izvanškolskih tjelesnih
aktivnosti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Findak, V. (1990). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priruĉnik za nastavnike razredne nastave.
Školska knjiga, Zagreb.
2. Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju – priruĉnik za odgojitelje.
Školska knjiga, Zagreb.
Dodatna literatura:
Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski fakultet
Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.
Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave). Školska
knjiga, Zagreb.
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u predškolskom odgoju (1991).
Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za odgajatelje. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati minimalno jednu Pripremu za sat tjelesnog
odgoja. Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji
nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u
odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: pisanje
Priprema na sat tjelesnog odgoja, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisusutnost nastavi (za redovne) do 20
bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 20 bodova,
Izrada priprema za sat do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA
Opći podatci:
Studijski program
Sveuĉilišni studij odgojnih znanosti:
Predškolski odgoj s defektologijom
Razredna nastava s defektologijom
Semestar
Godina
V.
III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Status kolegija Izborni (1 od 2)
Preduvjeti za upis kolegija
Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski jezik
– lektorske vjeţbe
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava knjiţevnoteorijskih i metodiĉkih znanja u njihovoj dubini i širini te znanja iz
medijske kulture, zatim razvijanje literarne senzibilnosti, jeziĉnoga izraţavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne
kompetencije, spoznavanja i stjecanja metodiĉkih kompetencija i metodiĉkoga stvaralaštva. Studenti će steći teorijska
i praktiĉna znanja, vještine i kompetencije potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup u radu s djecom predškolske i
osnovnoškolske dobi. Bit će osposobljeni za ovladavanje receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama u
obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, analizi raznolikih knjiţevnih rodova, vrsta i oblika
knjiţevnoga stvaralaštva, potom ĉitanju, vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju jeziĉnoga osjećaja za pravilan
izgovor, artikulaciju i akustiku, takoĊer i vještina, kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno
pisanje, oblikovanje, interpretacije i tumaĉenja, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Metodika hrvatskoga jezika. Metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,
interdisciplinarnost: teorija knjiţevnosti, povijest knjiţevnosti, knjiţevno-znanstvena metodologija, psihologija –
razvojna, spoznajna, pedagoška; didaktika, gnoseologija tj. teorija spoznaje, sociologija, estetika, komunikologija,
informatika, teorija medija. Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Problemska nastava.
Eksplikacija teksta. Njemaĉka interpretacijska škola. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija: literarno-likovni
susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Metode knjiţevnoga odgoja. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Ĉitanje. Vrste ĉitanja, vještine javnoga nastupa. Ĉitateljski tipovi. Ĉitanje
knjiţevnoga teksta. Ĉitanje poezije. Ĉitanje proznih i dramskih tekstova. Ĉitanje dnevnih novina. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Teorija knjiţevnosti. Knjiţevni rodovi i knjiţevne vrste. Kratki pregled
povijesnih knjiţevnih teorija: Aristotel, Kvint Horacije Flak: Poslanica Pizonima, Nicolas Boileau: Pjesniĉko
umijeće… Verifikacijski sustavi: kvantitativna, silabiĉna, silabiĉno-tonska i silabiĉno-akcenatska verifikacija, versi
oslabljene silabiĉnosti. Mikrostrukture stila i knjiţevne forme: razine strukture, knjiţevna slojevitost. Stih. Strofa, srok
i glasovna ponavljanja. Stalni oblici. Stihovi i strofe klasiĉnoga podrijetla. Otkriće rime. Tradicionalne vrste: himna,
oda, elegija, ditiramb, psalam, idila, epigram, epitaf. Emocionalne i refleksivne pjesme. Tema: ljubavne, domoljubne,
rodoljubne, pejsaţne, socijalne, religiozne. Stihovi i strofe romanskoga, germanskoga, orijentalnoga i slavenskoga
podrijetla. Figure dikcije: asonanca, aliteracija, onomatopeja, figure ponavljanja: anafora, epifora, simploka i
anadiploza; figure konstrukcije: inverzija, retoriĉko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton; figura misli: poredba,
antiteza, eufemizam, hiperbola, perifraza, litota, gradacija, ironija, paradoks, oksimoron, hijazam, aluzija. Metaforika:
simbol, metafora, metonimija, sinegdoha, personifikacija, alegorija. Metode knjiţevnoga odgoja. Programi,
metodiĉari, vrijednosni odnos. Lirika u nastavi. Faze pjesniĉkoga odgoja: obrada lirske pjesme. Doţivljajno-spoznajna
motivacija. Vrste motivacije. Pjesniĉki jezik. Stil i stilistika. Pripovjedna proza u nastavi. Novela, bajka i basna u
problemskoj nastavi. Motiviranje uĉenika. Citiranje. Anotacija. Recenzija. Školska interpretacija priĉe, pripovijetke,
novele. Školska interpretacija romana. Dominanta, kljuĉna sastavnica, duhovni etimon knjiţevnoga djela. Dramski i
scenski odgoj. Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu. Teorijske osnove za interpretaciju dramskoga lika. Esej
u nastavi knjiţevnosti (izraţavanja). Pisanje eseja. Pristupi piscu. Sat o djelu i piscu. Knjiţevna razdoblja i smjerovi u
nastavi knjiţevnosti. Znanost o knjiţevnosti. Problematika knjiţevne povijesti. Knjiţevna kritika. Knjiţevnost i jezik.
Usmena knjiţevnost. Pisana knjiţevnost. Knjiţevnost i retorika. Recepcija knjiţevnoga djela. Mimetiĉnost i
dijegetiĉnost knjiţevnoga djela. Knjiţevnoteorijski pojmovi u programu nastave knjiţevnosti.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-
didaktiĉke
pripreme za
nastavu Samostalni zadatci Terenska nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Izrada jedne metodiĉko-
didaktiĉke pripreme za nastavu Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.
Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Gramatike, rjeĉnici, pravopisi, priruĉnici, znanstveni i struĉni ĉasopisi, udţbenici za nastavu jezika u osnovnoj školi i
gimnaziji.
Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom predškolskoga
uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom osnovnoškolskoga doba. (Vidi popis
u dodatku silabusa.)
Dodatna literatura:
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,
zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Frangeš, Ivo (1987) Povijest hrvatske knjiţevnosti, Zagreb-Ljubljana: NZ MH – Cankarjeva zaloţba.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb: Zavod za hrvatski jezik, Školska knjiga.
Solar, Milivoj (2005) Teorija knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Teţak, Stjepko (1967) Film u nastavi, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.
Teţak – Babić (1992), Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.
Šimundić, Mate (1971) Govor Imotske krajine i Bekije, Sarajevo: ANU BiH, knj. 50.
Silić, Josip – Pranjković, Josip (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb: Školska
knjiga.
Katiĉić, Radoslav (1986) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.
Katiĉić, Radoslav (2003) Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Školska knjiga.
Vince, Zlatko (1978) Putovima hrvatskoga knjiţevnog jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i
njihovih izvora, Zagreb: SN Liber, Biblioteka znanstvenih radova.
Vonĉina, Josip (1988) Jezična baština, Split: Knjiţevni krug.
Alerić, Marko – Gazdić-Alerić, Tamara (2013) Hrvatski u upotrebi, Zagreb: Profil.
Antoš, Antica (1974) Osnove lingvističke stilistike, Zagreb: Školska knjiga.
Bratulić, Josip (1990) Sjaj baštine. Rasprave i članci…, Split: Knjiţevni krug.
Brozović, Dalibor (2006) Neka bitna pitanja hrvatskoga jezičnog standarda, Zagreb: Školska knjiga.
Maretić, Tomo (1963) Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjiţevnog jezika, Zagreb: Matica hrvatska.
Pranjić, Krunoslav (1986) Jezikom i stilom kroza knjiţevnost, Zagreb: Školska knjiga.
Pranjković, Ivo (2001) Druga hrvatska skladnja, Zagreb: Hrvatska sveuĉilišna naklada.
Teţak, Stjepko (2004) Hrvatski naš nepodobni, Zagreb: Školske novine.
Uspenski, Boris A.(1979) Poetika kompozicije. Semiotika ikone, Beograd: Nolit.
Škarić, Ivo (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: ŠK-SN Liber.
Škarić, Ivo (2000) Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb: Školska knjiga.
Škarić, Ivo (2006) Govorili hrvatski!, Zagreb: Školska knjiga.
Škreb, Zdenko (1976) Studij knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave,
seminara i vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin
uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj
literaturi, ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te metodiĉko-
didaktiĉkih priprema za nastavu i njihovim obrazloţenjima. Pisanim
dijelom ispita provjeravaju se usvojene knjiţevnoteorijske i
metodiĉke spoznaje, a usmenim dijelom razine njihove kompetencije,
njihova primjena na konkretnim primjerima.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz
analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana
postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj literaturi, ĉlanaka,
eseja, interpretacija i rasprava, metodiĉko-didaktiĉkih priprema te
njihova obrazloţenja. Studenti su duţni pristupiti zakazanom
pisanom i usmenom dijelu ispita.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5
bodova, izrada i obrana ĉlanka, eseja, interpretacije ili studijske
rasprave 25 bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te za
usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
DODATAK SILABUSU PSPO05, PSRN05 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:
Ivan Gundulić, Himna slobodi (Dubravka)
Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma o njegovu
preminulom ocu: Nebeski parketar?)
Vinko Nikolić, Gorak je zemje kruv, Kiša je maćala štrade, Kampanel, Duga
Drago Ivanišević, Moj did, Lokva; Ol tercana, ol kvartana, Hrvatska
Dubravko Horvatić, Trula tvrĎava, Ispovijed, Bašćina, Bugaršćica, Prošćansko jezero, Crveno jezero
Dobriša Cesarić, Oblak, Balada iz predgraĎa, Slap, Jesen
Zvonimir Balog, Mornar, Pričica o deminutiviću, Što se od vode pravi, Olovka, Veseli zemljopis
Pajo Kaniţaj, Prelijepa naša, Ljudi i ţivotinje
Miro Gavran, Halo ljubavi, Kako je tata osvojio mamu, kako smo lomili noge, Zaljubljen do ušiju
Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš, Slike proljeća u našim očima, Rani pijetlovi moga oca
Nikola Milićević, Kruh, Moţda je tako pisano
Zvonimir Golob, Novosti, Prva ljubav, Kako se piše pjesma o domovini
Sanja Pilić, Velika ljubav, Više cvijeća manje smeća, Jozef
Tin Kolumbić, Zemlja Hrvatska, Maslina, Dubrovnik 1991., Hrvatski zvonici
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik, Velebit, Tomislav
Mladen Kušec, Riječi
Gustav Krklec, Val, Školska čestitka
Milivoj Matošec, Tiki traţi neznanca, Suvišan u svemiru (ulomci)
Vjekoslav Mayer, Veliki vojvoda Hrvoje, Hrvatske bajke, Djevojka iz ruţmarina, Mala vila
Ivan Kušan, Koko u Parizu, Laţeš Melita
Petar Preradović, Dvije ptice, Naša zemlja
Mladen Bjaţić, Maškare
Antun Mihanović, Horvatska domovina
Jagoda Truhelka, Zlatni danci (Boţić, ulomak)
Dragutin Tadijanović, Grmljavina, Visoka ţuta ţita
August Šenoa, Zagrebu, Dolazak Hrvata
Slavko Mihalić, Metamorfoze, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more;
Mladen Šarić, Trešnjevačke trešnje (ulomak)
Ivana Brlić-Maţuranić, Priče iz davnine
Sunĉana Škrinjarić, Plesna haljina ţutog maslačka
Milivoj Matošec, Zviţduk s Bukovca
Hrvoje Hitrec, Eko, eko
Nikola Pulić, Ključić oko vrata, Krkom uzvodno
Alojz Majetić, Omiški gusari
Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i dogaĎaje
Marin Drţić, Novela od Stanca (ulomak)
Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Djevojčici umjesto igračke
Antun Branko Šimić, Opomena, Molitva na putu, Hercegovina, Oproštaj
Miroslav Krleţa, Bonaca u predvečerje
Vladimir Vidrić, Pejzaţ I., Pejzaţ II.
Tin Ujević, Daţd, Ove su riječi crne od dubine
Viktor Vida, Sjećanje na Dalmaciju, Zbogom kućo bijela, Bilješke za ţivotopis
Majka Margarita (bugaršćica)
Dinko Šimunović, Duga
Josip Pupaĉić, Tri moja brata i ja, More, Cetina, Zvijezda da mi je biti
Drago Britvić, Boţe čuvaj Hrvatsku
Ivan Slamnig, Barbara
Mak Dizdar, Modra rijeka
Miljenko Buljac, Ta riječ hrvatska, Umjesto oprosta
Danijel Dragojević, Bajka o vratima
Vladan Desnica, Pravda (novela i film Ante Babaje)
Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anĎelima
Ranko Marinković, Zagrljaj, Ruke, Kiklop
Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan
Richard Green: Put ljubavi
Pjesme namijenjene djeci: brzalice, brojalice, bajalice…
Pajo Kaniţaj, Kuća (pjesma)
Luko Paljetak, Jedna se mačka samo smijala, Miševi i mačke naglavačke
Zvonimir Balog, Gnjavator, Olovka
Gustav Krklec, U zoološkom vrtu
Grigor Vitez, Ševina jutarnja pjesma
Mala vila (naša narodna bajka)
Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho, Palčica, Mala sirena
Lewis Carroll, Alica u zemlji čudesa
Ivana Brlić – Maţuranić, Šuma Striborova, Kako je Potjeh traţio istinu
Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ
Jean de la Fontaine, Cvrčak i mrav (basna)
Mark Twain: Doţivljaji Huckleberryja Finna
Mato Lovrak, Druţba Pere Kvrţice
Rudyard Kipling, Knjiga o dţungli
Felix Saten, Bambi
Charles Perrault, Trnoruţica, Pepeljuga, Mačak u čizmama, Ljepotica i zvijer
Slikovnice i stripovi.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVNI MATEMATIĈKI POJMOVI S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj osposobljavanje za razumijevanje i primjenu steĉenih znanja elementarne matematike uz adekvatnu pripremu i
korištenje odgovarajućih metoda. Osposobljavanje studenata za uvoĊenje uĉenika u uĉenje matematike.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Elementi matematiĉke logike. Matematiĉki pojmovi, sudovi i zakljuĉci. Skupovi i operacije skupovima. Linearne i
kvadratne funkcije. Osnovni pojmovi Euklitdske geometrije u ravnini. Predmet, cilj, zadaci, znaĉaj metodike poĉetne
nastave matematike. Mjesto nastave matematike u sustavu općeg i osnovnog obrazovanja. Psihološko – spoznajne
osnove poĉetne nastave matematike.Vidovi i uloga matematiĉkih zadataka. Principi, oblici, metode i sredstva
nastavnog rada u nastavi matematike. Elementi orgaizacije i realizacije nastave matematike. Praćenje i vrednovanje
uĉeniĉkog napretka. Uloga nastavnika u radu sa nadarenim uĉenicima i uĉenicima koji zaostaju u uĉenju matematike.
Vannastavne aktivnosti u nastavi matematike. Domaći radovi uĉenika. Planiranje nastavnog rada u nastavi
matematike. IzvoĊenje nastave matematike.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Tomić, R. ( 2009 ). Metodika nastave matematike, Tuzla: Offset
2. Pavković. B, Veljan, D.( 1995 ): Elementarna matematika I. i II. Zagreb. Školska knjiga
3. Markovac, J.( 2001 ); Metodika poĉetne nastave matematike , Zagreb : Školska knjiga.
4. Liebeck, P. ( 1995 ). Kako djeca uĉe matematiku, Zagreb: Educa.
5. Rešić, S. ( 2013 ). Matematika i metodika poĉetne nastave. Tuzla: Papir – Karton d.o.o.
Dodatna literatura:
1. Piter, J., Petrović, N., Sotirović, V., Lipovac, D. (1996). Opšta metodika nastave matematike. Sombor: Univerzitet
u Novom Sadu. Uĉiteljski fakultet Sombor.
2. Kadum, V. ( 2005 ). Uĉenje rješavanjem problemskih zadataka u nastavi (matematike). Pula: Visoka uĉiteljska
škola u Puli.
3. Kadum – Bošnjak , S. ( 2013 ). Darovitost i daroviti u nastavi (matematike) primarnog obrazovanja. Koper:
Univerza na primorskom. Pedagoška fakulteta.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
Opći podaci
Studijski program Studiji odgojnih znanosti
Razredna nastava s defektologijom Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnik
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Usvojiti i znati primijeniti opća znanja o predmetu, razvoju i metodama istraţivanja školskog odgoja i obrazovanja.
Upoznati osnovne pristupe organiziranju školskih sustava (nacionalni i internacionalni kontekst).
Upoznati vodeće teorije škole, teorijska utemeljenja organizacije školskog odgoja i obrazovanja i ostvariti uvide u
kritiĉki diskurs o školi kao instituciji. Samostalno interpretirati struĉnu literaturu, koristiti struĉnu terminologiju i
pratiti razvoj suvremenih teorija škole.
Motivirati studente za praćenje rasprava o reformi obrazovnih sustava i organiziranju školskog ţivota u skladu sa
zahtjevima razvoja pojedinca.
Pratiti i kritiĉki promišljati suvremene promjene u organizaciji institucionalnog odgoja i obrazovanja. Samostalno
provoditi istraţivanja kvalitete razliĉitih tipova škola. Okvirni sadrţaj kolegija
Pojmovno-terminološka odreĊenja: školska pedagogija, škola, alternativna škola, školski kurikulum, koncepcija,
program.
Školska pedagogija kao znanstvena disciplina.
Predmet i metode istraţivanja fenomena školskog odgoja i obrazovanja. Kvantitativne i kvalitativne metode:
fenomenološka metoda, akcijska istraţivanja, etnografska metoda, biografske studije. Vodeće teorije škole: duhovno
znanstvena, strukturalno-funkcionalna, emancipatorska, konstruktivistiĉka.
Alternativne škole: Montessori, Waldorfska, Humana škola Hartmuta von Hentiga, Kvalitetna škola... Radikalna
kritika škole i "kraj škole". Budućnost škole?
Školska pedagogija u sustavu pedagogijskih i znanstenih disciplina.
Predmet prouĉavanja školske pedagogije.
Koncepcije teoretskih pristupa u razvoju škole.
Aktualna kretanja i karakteristike suvremene škole.
Podsticanje i kreiranje uĉešĉa studenata u reformskim procesima obrazovanja.
Modernizacija i reorganizacija školskog sustava .
Metodološke specifiĉnosti prouĉavanja školske pedagogije. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski
rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura:
Hentig,H. (1997). Humana škola. Zagreb: Educa.
Illich. (1980). Dolje škole. Beograd: BIGZ.
Jurić, V. (2005). Metodika rada školskoga pedagoga. Zagreb: Školska knjiga (treće dopunjeno i preraĊeno izdanje).
Matijević, M. (1994). Alternativne škole. Zagreb:
Neill, A. S. (1980). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ.
Pivac, J. (2000). Inovativnom školom u društvo znanja (škola i razvoj). Zagreb: HPKZ.
Tillmann, K. - J., (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa.
Vrcelj, S., (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. Dodatna literatura:
Brkić, M., (1985). Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika. Sarajevo.
Brkić, M., Suljkić, M. (2003). Preopterećenost uĉenika. Sarajevo: Jela educa.
Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.
M. Resman. (2001). Suvremeno upravljanje i rukovoĊenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona.
Gordon,T. (1998). Kako biti uspješan nastavnik.Beograd: Kreativni centar.
Marsh,C. (1996). Kurikulum. Zagreb: Educa.
Meyer, H. (1997). Schulpädagogik (Band II). Berlin: Cornelsen Scriptor.
Walford, G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa. Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoĊenja
nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove- Kolokvij i završni ispit polaţu pismenim putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Prikaz knjige do 5 bodova, Esej do 10 bodova,
Praktikum do 15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35
bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: LIKOVNA KULTURA
Opći podaci:
Studijski program Razredna nastava s defektologijom Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osposobiti studente za razumijevanje, prepoznavanje i interpretiranje vizualnog jezika, likovnog jezika, vizualnih
komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna.
Uoĉavanje, opisivanje, tumaĉenje i interpretacija osnovnih pojmova u likovnoj umjetnosti, likovnog jezika, te podjela
i meĊuovisnosti raznorodnih podruĉja umjetnosti Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u likovnu teoriju
Predmet i podruĉja likovne teorije. Vizualna percepcija. Vizualni jezik i vizualni govor.
Likovni jezik i likovni govor. Likovni elementi: toĉka, crta, boja, površina, ploha, volumen, prostor. Elementi gradnje
likovne sintakse: ritam, ravnoteţa, kontrast, proporcija, jedinstvo, dominanta . Vrste kompozicija. Rekompozicija,
redefinicija.
Slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i design.
Likovne tehnike: crtaće, slikarske, grafiĉke tehnike, tehnike prostornog plastiĉnog oblikovanja.
Analiza baziĉnih djela likovne umjetnosti. Vrste izvoĊenja nastave. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Brešan, D. (2008). Djeĉja likovna kreativnost od 1. do 10. godine ţivota. Osijek: Sveuĉilište J.J. Strossmayera,
Uĉiteljski fakultet.
2. Ivanĉević, R. (1997). Likovni govor. Profil, Zagreb.
3. Peić, M. (1986). Pristup likovnom djelu. Zagreb: Školska knjiga.
4. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost: uvod u likovno obrazovanje. Zagreb: Školska knjiga. Dodatna literatura:
1. Arnhajm, R. (1981). Umetnost i vizualno opaţanje. Beograd .
2. Breber, P., D. Leg, (1976). Percepcija i informacija. Beograd.
3. Belamarić. D., (1986). Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga.
4. Jakubin, M., (1989), Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Zagreb. Educa,
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Izrada seminarskog rada na
zadanu temu.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi i konzultacije, izrada radnih
zadataka i seminarskih radova te polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, seminarski rad 10 bodova, priprema i
realizacija praktiĉnog rada 25 bodova, pedagoška
samoprocjena 20 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: GLAZBENA KULTURA S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika -
Ime suradnika na kolegiju -
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Tokom nastave ovog kolegija, student bi trebali svladati osnovnu muziĉku pismenost, koju će pri tome pokazati tokm
praktiĉne nastave, koja podrazumjeva sviranje na klaviru djeĉijih kompozicija, a koje se obraĊuju po nastavnom
kurikulumu od I-IV razreda osnovne škole. Nakon usvajanja teorije glazbe, nastava ovog kolegija će se usmjeriti ka
metodici rada glazbenog odgoja u nastavi. Studenti bi tokom ove nastave, pored savladavanja teroijskog dijela
metodike glazbenog odgoja, trebat će obaviti jedan praktiĉni ĉas u nekoj od osnovnih škola ili predškolskoj ustanovi i
pri tome napisati pripremu za taj ĉas.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Teorija muzike, Orffov instrumentarij, Razvoj muziĉkih sposobnosti, Slušanje i upoznavanje muzike, Sviranje i
improviziranje u nastavi, Praktiĉna primjena sviranja klavira u nastavi glazbenog odgoja, Muziĉke igre, Korelacija
nastave muziĉke kulture sa ostalim predmetima, Nastava glazbe i estetski odgoj, Nastavni kurikulum za Glazbeni
odgoj u osnovnim školama, Nastavni kurikulum za glazbeni odgoj u predškolskom odgoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb
2. Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:
1. Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb
2. Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd
3. Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd
4. Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove,
pismene pripreme za ĉas Glazbenog odgoja, te preći 5
malih kompozicija za klavir.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; prisustvovanje vjeţbama; izrada
pismene pripreme za ĉas; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 5 bodova, pismena priprema 10 bodova, sviranje
20 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni ispit 50
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: RAZREDNA NASTAVA – NASTAVAK STUDIJA
PREDDIPLOMSKI SVEUĈILIŠNI JEDNOGODIŠNJI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI-RAZREDNA
NASTAVA - NASTAVAK
NAZIV
KOLEGIJA
P S V ECTS STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Didaktika 1 1 2 6 Obvezni PRNN01
Školska
pedagogija
1 1 2 6 Obvezni PRNN02
Metodika
nastavnog rada
1 1 2 5 Obvezni PRNN03
Specijalna
pedagogija i
inkluzija
1 1 1 5 Obvezni PRNN04
Akademsko
pisanje
1 1 1 5 Zajedniĉki PRNN05
Didaktiĉki
praktikum
0 0 2 3 Opći PRNN06
II. SEMESTAR
Metodologija sa
statistikom
1 1 2 6 Zajedniĉki PRNN07
Psihologija
odgoja i
obrazovanja
1 1 2 6 Obvezni PRNN08
Metodiĉki
praktikum
1 1 2 6 Opći PRNN09
Završni rad 0 2 6 12 Mentor moţe biti nastavnik pedagogije, psihologije, defektologije
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DIDAKTIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje osnovnih didaktiĉkih znanja (razvijanje elementarne didaktikĉke sposobnosti za razumijevanje suštine cilja
i zadataka nastave i obrazovanja). Osposobljavanje za kurikularno oblikovanje sadrţaja, ishoda obrazovanja, za
adekvatniji izbor i stvaralaĉku upotrebu nastavnih metoda, oblika, didaktiĉkih medija, strategija u procesu planiranja,
realizacije i evaluacije nastavnog procesa.
Znanja (deklarativna i proceduralna) i sposobnosti za primjenu didaktiĉkih zakonitosti, principa i pravila u nastavi
školskih predmeta i integrativnih tema.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Didaktika kao nauka. Znaĉaj i karakteristike nastavniĉkog poziva. Nastava kao kreativni proces. Komponente
nastavnog procesa. Subjektski poloţaj uĉenika u nastavi. Nastavni program. Planiranje u nastavi. Didaktiĉki principi.
Aktivne metode rada. Organizacija nastave. Obrazovna tehnologija. Obrazovanje informacione ere. Odgojno –
obrazovna klima. Mediji u odgoju i obrazovanju. Procjenjivanje i mjerenje znanja i sposobnosti uĉenika..
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Poiljak, V. (....): Didaktika, Zagreb.
2. Filipović, N. (1981. ili 1988.) Didaktika, «Svjetlost», Sarajevo
Dodatna literatura:
1. Brkić, M. Temeljna obiljeţja i uĉinkovitost programirane nastave, Jela educa, Sarajevo,
2. Desforges, Ch. (2001) Uspješno uĉenje i pouĉavanje, Zagreb, Educa.
3. Matijević, M (2005) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb.
4. Meyer, H . (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb, Educa.
5. Mail, A.( 1966) : Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.
6. Marsh, J.C. (1994). : Kurikulum, Educa, Zagreb.
7. Grgin, T. (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
Opći podaci
Studijski program Studiji odgojnih znanosti
Razredna nastava s defektologijom
Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnik
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Usvojiti i znati primijeniti opća znanja o predmetu, razvoju i metodama istraţivanja školskog odgoja i obrazovanja.
Upoznati osnovne pristupe organiziranju školskih sustava (nacionalni i internacionalni kontekst).
Upoznati vodeće teorije škole, teorijska utemeljenja organizacije školskog odgoja i obrazovanja i ostvariti uvide u
kritiĉki diskurs o školi kao instituciji. Samostalno interpretirati struĉnu literaturu, koristiti struĉnu terminologiju i
pratiti razvoj suvremenih teorija škole.
Motivirati studente za praćenje rasprava o reformi obrazovnih sustava i organiziranju školskog ţivota u skladu sa
zahtjevima razvoja pojedinca.
Pratiti i kritiĉki promišljati suvremene promjene u organizaciji institucionalnog odgoja i obrazovanja. Samostalno
provoditi istraţivanja kvalitete razliĉitih tipova škola.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojmovno-terminološka odreĊenja: školska pedagogija, škola, alternativna škola, školski kurikulum, koncepcija,
program.
Školska pedagogija kao znanstvena disciplina.
Predmet i metode istraţivanja fenomena školskog odgoja i obrazovanja. Kvantitativne i kvalitativne metode:
fenomenološka metoda, akcijska istraţivanja, etnografska metoda, biografske studije. Vodeće teorije škole: duhovno
znanstvena, strukturalno-funkcionalna, emancipatorska, konstruktivistiĉka.
Alternativne škole: Montessori, Waldorfska, Humana škola Hartmuta von Hentiga, Kvalitetna škola... Radikalna
kritika škole i "kraj škole". Budućnost škole?
Školska pedagogija u sustavu pedagogijskih i znanstenih disciplina.
Predmet prouĉavanja školske pedagogije.
Koncepcije teoretskih pristupa u razvoju škole.
Aktualna kretanja i karakteristike suvremene škole.
Podsticanje i kreiranje uĉešĉa studenata u reformskim procesima obrazovanja.
Modernizacija i reorganizacija školskog sustava .
Metodološke specifiĉnosti prouĉavanja školske pedagogije. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski
rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obavezna literatura:
Hentig,H. (1997). Humana škola. Zagreb: Educa.
Illich. (1980). Dolje škole. Beograd: BIGZ.
Jurić, V. (2005). Metodika rada školskoga pedagoga. Zagreb: Školska knjiga (treće dopunjeno i preraĊeno izdanje).
Matijević, M. (1994). Alternativne škole. Zagreb:
Neill, A. S. (1980). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ.
Pivac, J. (2000). Inovativnom školom u društvo znanja (škola i razvoj). Zagreb: HPKZ.
Tillmann, K. - J., (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa.
Vrcelj, S., (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. Dodatna literatura:
Brkić, M., (1985). Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika. Sarajevo.
Brkić, M., Suljkić, M. (2003). Preopterećenost uĉenika. Sarajevo: Jela educa.
Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.
M. Resman. (2001). Suvremeno upravljanje i rukovoĊenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona.
Gordon,T. (1998). Kako biti uspješan nastavnik.Beograd: Kreativni centar.
Marsh,C. (1996). Kurikulum. Zagreb: Educa.
Meyer, H. (1997). Schulpädagogik (Band II). Berlin: Cornelsen Scriptor.
Walford, G. (1992). Privatne škole. Zagreb: Educa. Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvoĊenja
nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni uraditi struĉne
pristupne radove- Kolokvij i završni ispit polaţu pismenim putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Prikaz knjige do 5 bodova, Esej do 10 bodova,
Praktikum do 15 bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35
bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIKA NASTAVNOG RADA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa suvremenim teoretskim i praktiĉnim problemima metodika nastavnog rada u procesu uĉenja
i pouĉavanja.
Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktiĉkih struktura, studenti upoznaju vertikalu, kako induktivno-
uzlaznu tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko priruĉniĉke materije za izvedbu nastave, predmetnih
metodika do didaktike – i obratno).
Specifiĉne metode i tehnike nastavnog rada te razliĉiti pristupi u organizaciji praćenja i valorizacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povezanost didaktike i metodika.
Mjesto metodika nastavnog rada u odgoju i obrazovanju. Razgraniĉenje pojmova opće, posebne i specijalne didaktike.
Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktiĉkog modela. Makro, mezo i mikro
metodika.
Metodika kao predmetom odreĊena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). Metodika stupnjeva, metodiĉka
podruĉja, metodike nastavnih predmeta, metodike medija.
Metodike kao konkretizacije didaktike. Eklektiĉki koncept u metodikama nasuprot zatvorenom. Metodike odgojnih
podruĉja. Metodike prirodno znanstvenog podruĉja. Metodika nastave jeziĉno umjetniĉkog podruĉja. Integralna
metodika nastave društvenog podruĉja.
Specifiĉnosti spoznaje u pojedinim nastavnim podruĉjima.
Nastavna umijeća i metodike nastavnog rada.
Jezgrovno kurikularna metodika kao orijentacijski okvir za sve. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna ILI OBVEZNA literatura:
1. Jurić, V. (1979). Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta:
Pedagoško-knjiţevni zbor.
2. Jurić, V. (1993). Odnos didaktike i školske pedagogije, Ţivot i škola, 5 (42), str. 453-458.
3. Liebeck, P. (1995). Kako djece uĉe matematiku. Zagreb: Educa.
4. De, Zan, I. (1999). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
5. Jurić, V. (1986). Strukturiranje integralne metodike prirodno-znanstvenog podruĉja.
6. Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
Preporuĉena literatura:
1. Brkić, M. (1998). Temeljna obiljeţja i uĉinkovitost programirane nastave. Sarajevo: Jela Educa.
2. Rosandić, D. (1986). Metodika knjiţevnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 5
Broj sati po semestru 1+1+1
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Temeljni zadatakspecijalne pedagogijeje prepoznati razliĉitosti u razvoju djece, u njihovim kognitivnim
sposobnostima, ponašanju, motornom razvoju i ostalim segmentima psihofiziĉkog razvoja. Cilj je da studenti
ovladaju metodama rada za specijalne grupe mentalno retardiranih, da adekvatno primjenjuju specijalne postupke u
toku edukacije i rehabilitacije osoba od predškolstva do srednjeg i na kraju starog doba sa ovim štićenicima.
Okvirni sadrţaj kolegija
Osnove specijalne pedagogije
Osnovni pojmovi u specijalnoj pedagogiji
Struktura specijalne pedagogije
Odnos prema djeci sa hendikepom kroz historiju.
Discipline specijalne pedagogije.
Cilj specijalne pedagogije
Mogućnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju.
Socijalizacija kao veoma bitan faktor rehabilitacije
Metode specijalne pedagogije
Reparacija, reedukacija, kompenzacija,rehabilitacija.
Graniĉni sluĉajevi
Lako mentalno retardirani
Umjereno retardirani
Teţe i teško retardirani
Školovanje i smještaj u institucije.
Obitelji osobasa poteškoćama u razvoju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Zeĉić. S.: (2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
2. Krizmanić.M. Ţivot s razliĉitima Zagreb Dodatna litertura
Literatura:
1. Popadić,R.,(2006) Specijalna pedagogija s metodikom. Filozofski fakultet u Istoĉnom Sarajevu.
2. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd
3. Levandovski D, Teodorović B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje. :
Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,
4. Mustać.V. & Vicić.M.:(1996) Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga
Zagreb.
5. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata s umjerenom, teţom i
teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta z defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu,
1994.
6. ACADIA Test razvojasposobnosti-priredilaMarijaNovoselSveuĉilište u zagrebu.1995.
7. AAMD SkalaadaptivnogponašanjaprirediliIgrić&Fulgosi-Masnjak Sveuĉilište u Zagrebu 1991.
8. Stefanović,D.: Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš
9. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-
10. Došen A, Škrinjar J..(2002) Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U:
11. Došen A, Igrić Lj (ur.UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u
Zagrebu: Matra projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi.
12. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze
(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i
zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenomi usmenom ispitu studenti su
duţni izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i Priruĉnik za
prosvjetne djelatnike Autora Vicić & Mustać „Rad s djecom s
teškoćama u razvoju u osnovnoj školi.
Studenti su obavezni napisati seminarski rad pod
naslovom“Osnove specijalne pedagogije“.
Druga zadaća je pruĉiti ACADIA test rzvoja sposobnosti i kratko
ga opisati. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Aktivnost na konsultacijama i na nastavi = 10 bodova
Zadaća 1. =30 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit =40 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjena A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: AKADEMSKO PISANJE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina III. preddipl.
Imenositeljakolegija/nastavnika
Imesuradnikanakolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 5
Broj sati posemestru 1+1+1
Preduvjetizaupiskolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti osposobljeni za pisanje akademskih i struĉnih radova te njihovo ispravno oblikovanje. Ovladati će
vještinom pisanja znanstvenim jezikom i stilom. Poznavati će strukturu znanstvenih radova. Moći će definirati
osnovne pojmove u radovima, prikazivati prethodna istraţivanja i ovladati će teorijskim pristupom odreĊenom
problemu. Posjedovati će znanja o razliĉitim stilovima citiranja i bibliografskim zapisima. Ovladati će
dokumentiranjem znanstvenih izvora i APA stilom citiranja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Izrada ţivotopisa.
Bbliografski zapisi ,tematske bibliografije, popisi literature i reference.
Vrste znanstvenih i struĉnih radova.
Formuliranje i pisanje naslova.
Struktura znanstvenihi struĉnih radova.
Dokumentiranje znanstevnih izvora i namjena fusnota, zabilješki i priloga.
Citiranje i parafraziranje reference u tekstu, APA stili ostalistilovi citiranja (Chicago stil, Turabijan, Vancouverski).
Izbor rijeĉi, formuliranje reĉenica,oblikovanje odlomaka, formiranje alineja (popisa).
Jezik i stil znanstvenog rada.
Upotreba interpunkcije, naglašavanje teksta i upotreba skraćenica.
Tabliĉno prikazivanje podataka.
Grafiĉko i slikovno predstavljanje podataka.
Oblikovanje teksta akademskog rada.
Upotreba zagrade, kose crte, crte i crtice
NavoĊenje radova publiciranih u elektronskoj formi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenskanastava
Praćenjenastave i ocjenjivanjestudenata (oznaĉitimasnimtiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeniispit- test Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt - Vjeţbe
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2007).Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
2. Kundaĉina, Milenko i Brkić, Milenko (2015). Akademsko pisanje – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina – Fakultet društvenih znanosti dr Milenka Brkića.
Dodatna literatura:
1. Borozan, Đula (2009).Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
2. Dunleavy, Patrick (2007).Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
3. Gaĉić, Milica (2001).Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske
4. Kleut, Marija (2008).Naučno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
5. Kuba, Li i Koking, John (2003).Metodologija izrade naučnog teksta. Podgorica: CID.
6. Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski
pedagoško-knjiţevni zbor.
7. OraićTolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Sveuĉilište u Zagrebu.
8. Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
9. Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
10. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
11. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit
studenti su duţni uraditi seminarski rad prema pravilima
akademskog pisanja. Završni ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada seminarskog rada prema
pravilima akademskog pisanja; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje i aktivnost na nastavi - 10 bodova
Izrada seminarskog rada prema pravilima akademskog pisanja –
25 bodova
Veţbe u Praktikumu – 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DIDAKTIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0-0-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
a) Za vrijeme struĉne studentske prakse u školi – ustanovi studenti su duţni provesti najmanje pet radnih dana i po
ĉetiri sata nazoĉiti nastavnom procesu i aktivno se ukljuĉiti u realizaciju nastave s dodijeljenim mu mentorima u školi.
b) U realizaciji posebnih zadataka student će pratiti nastavne sate kod mentora i biljeţiti tijek sata od uvoda nastavne
jedinke do glavnog i završnog dijela sata. Isto tako student će pripremiti za vrijeme prakse, te će najmanje ĉetiri
ogledna sata izvesti sa uĉenicima pod kontrolom mentora.
c) Sudjelovati u izradi zadataka objektivnog tipa – testova i kontrolnih zadataka
d) Upoznati se s specifiĉnostima rada škole – ustanove, interpretirati i analizirati stanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi
i eventualno izraziti mišljenje o poboljšanju rada u istoj. Okvirni sadrţaj kolegija:
- Godišnji plan i program ustanove – škole;
- Godišnji plan i program nastavnog predmeta;
- Mjeseĉni plan odreĊenog nastavnog predmeta;
- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva;
- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva ( sada iz drugog nastavnog predmeta );
- Plan i program rada uĉenika s posebnim potrebama;
- Tijek nastavnog sata- obrada novog gradiva (odrţati student najmanje tri sata iz razliĉitih predmeta ili oblasti)
- Izrada zadataka objektivnog tipa: testovi, kontrolni zadaci;
- Uraditi s mentorom i realizirati jedan test znanja;
- Naĉin ispravljanja pismenih zadataka uĉenika;
- Grupni i individualni oblici rada u nastavi;
- Tradicionalna i suvremena nastavna sredstva u nastavi i korištenje istih;
- Godišnji plan i program rada ped. – psihološke sluţbe u školi – ustanovi;
- Domaće zadaće uĉenika
- Mišljenje studenta o odrţanoj praksi u školi, zapaţanja i analiza rada u školi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
V. Poljak: Didaktika, ŠK, Zagreb,1984.
N. Filipović: Didaktika II. IGKRO „ Svjetlost „ Sarajevo, 1980. Dodatna literatura:
I. Furlan: Pouĉavanje i vrste uĉenja, Pedagogijski rad, Zagreb, 1990; br. 1.
V. Poljak: Didaktiĉke inovacije i pedagoška reforma škole, ŠN, Zagreb, 1984.
V. Švarc: Grupna kao subjekt obrazovanja, Zagreb, 1964.
B. Rakić. Motivacija i školsko uĉenja, IGKRO, „Svjetlost“, Sarajevo,1977.
E. Raspudić:Grupni oblik rada u nastavi prirode i društva, „Naša škola“ Sarajevo, 1985. Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Ispit se
polaţe usmeno.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, seminarski rad 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE METODOLOGIJE I STATISTIKE
Opći podaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
preddipl.
II
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti uvedeni u teoriju metodologije istraţivanja, metodološke logiĉke forme te u statistiĉu obradu podataka.
Biti će osposobljeni za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu kojih će
umjeti izraditi skicu tj. projekt istraţivanja. Upoznati će se sa tehnikama i instrumentima za istraţivanje te ovladati
vještinom izrade istraţivaĉkih instrumenata.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Paradigme i vrste istraţivanja.
Empirijsko-analitiĉka i akciona istraţivanja
ProvoĊenje i tijek istraţivanja.
Deskriptivna, kauzalna, eksperimentalna, teorijska i povijesna metoda.
Varijable i indikatori u istraţivanju.
Anketiranje i sustavno promatranje, Testiranje.
Procjenjivanje i prosuĊivanje. Intervjuiranje
Rad na dokumentaciji i Analiza sadrţaja.
Populacija i uzorak istraţivanja
Analiza podataka (kvantitativna i kvalitativna).
Statistiĉki postupci sreĊivanja i obrade podataka.
Pokazatelji deskriptivne statistike (mjere prebrojavanja, mjere odnosa, mjere prosjeka, mjere relativnog poloţaja,
mjere korelacije).
Pokazatelji inferencijalne statistike (t-test, Hi-kvadrat test).
Projekat istraţivanja,
Izveštaj istraţivanja, interpretacija rezultata istraţivanja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica istraţivanja Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Muţić, Vladimir (2004). Uvod u metodologiju istraţivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko I Kundaĉina Milenko (2015). Osnove metodoligije i statistike – praktikum. Bijakovići: Sveuĉilište
Hercegovina , Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Dodatna literatura:
Andrilović, Vlado (1987). Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa
Kundaĉina, Milenko i BanĊur, Veljko (2005): Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejovšek, Milko (2005): Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada slap.
Milat, Josip (2005): Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986): Metodologija pedagoškog istraţivanja. Sarajevo: Svjetlost.
Vidović, Ivan (2008): Mali projektni dnevnik – Vodič za izradu malih znanstvenih projekata. Zagreb: Školska knjiga
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi projekt – skicu
istraţivanja i vjeţbe. Završni ispit je u obliku testa znanja i
odbrane skice istraţivanja.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Suidjelovanje u nastavi, izrada vjeţbi i projekta
istraţivanja, završni ispit.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje u nastavi – 10 bodova
Izrada vjeţbi u Praktikumu – 25 bodova
Izrada projekta istraţivanja – 25 bodova
Završni ispit – 40 bodova (min 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA
Opći podaci:obvezni
Studijski program Studij Psihologija i pedagogija
Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika semestar 4
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa osnvnim psihologijskim zakonitostima uĉenja i pamćenja te ĉimbenicima
koji zanĉajno doprinose efikasnosti ovih procesa. TakoĊer, studenti se trebaju informirati i osposobiti za
prepoznavanje i razumijevanje pojava koje znaĉajno utjerĉu na ĉovjekovu sposobnost procesiranja informacija, poput
znaĉajki liĉnosti, motivacije, transfera, umora, ispitne anksiozniossti i sl. TakoĊer, jednan od središnjih ciljeva
kolegija jeste studente ospossobiti za praktiĉnu primjenu steĉenih znanja u školskim uvjetima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod u psihologiju obrazovanja; Razvoj i individualne razlike; u okviru vjeţbi obraditi razvoj djeteta do adolescencije
(razvoj govora, mišljenja); Teorije uĉenja; ovu temu obraditi na predavanjima ; Pamćenje; Sposobnosti; Analiza
znanja; Pojave koje prate uĉenje; Razredna klima; sociometrijski postupak na vjeţbama; Uĉenje i
poduĉavanje;Posebne kategorije Ċaka u procesu poduĉavanja; Evaulacija obrazovnog procesa;
Evaluacija edukacijskih dostignuća.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Miljković, D.; Rijavec, M.; Vizek-Vidović, V; Vlahović-Štetić, V. (2003): Psihologija obrazovanja; Vern , Zagreb
(Osim drugog, sedmog i osmog poglavlja)
Dodatna literatura:
1. Grgin, T. (2004) : Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Zarevski, P ( 2000): Struktura i priroda inteligencije
3.Zarevski P.(1995):Psihologija pamćenja i uĉenja, Jastrebarsko, Naklada Slap.
4.V. Andrilović i M. Ĉudina. (1996). Psihologija uĉenja i nastave, Zagreb, Školska knjiga;
5. Andrilović V. (1991): Metode i tehnike istraţivanja u psihologiji odgoj i obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb,.
6. Reynolds, C. R., & Gutkin, T. B. (Eds.) (1999). The handbook of school psychology (3rd ed.).New York: Wiley.
7. Woolfolk, A. (2001). Educational Psychology. Eighth Edition. Boston: Allyn and Bacon.
8. Wood, D., (1995). Kako djeca misle i uĉe, Educa, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
PON, RNN Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti su u kolegiju didaktika uz didaktiĉke teorije upoznali opće zakonitosti nastavnog procesa, a u metodiĉkom
praktikumu primjenjuju te spoznaje.
Naglasak je na vještinama kao i stjecanju ranog iskustva u izvedbi nastave, što je podlogom za studentsku raspravu o
kvaliteti izvedbe i potvrdi ili osporavanju razliĉitih modela i koncepata nastave. Moći će planirati, organizirati,
provoditi i vrednovati nastavni i odgojno-obrazovni proces.
Analizirati, razumjeti i pravilno tumaĉiti odgojno-obrazovni proces te pedagoške aspekte odgojno-obrazovnog rada u
školi. Vrednovati i razvijati osobnu metodiĉku praksu, te organizirati optimalno socijalno, psihološko i prostorno-
materijalno okruţenje za uĉenje.
Razvijati će afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa
svim relevantnim subjektima. Razumjeti i primjenjivati razliĉite oblike i pristupe u realizaciji odgojno-obrazovnog
procesu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Dizajniranje nastavnog sata - simulacija.
Planiranje, programiranje i priprema odgojno-obrazovnog procesa.
Funkcija priprave i posebnost pripremanja pedagogijskih sadrţaja za nastavu.
Analiza sadrţaja – hrestomacijski prilozi. Tekstualna graĊa i analiza sadrţaja.
Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Samostalan rad na pedagoškoj dokumentaciji.
Analiza izvedbe nastave (didaktiĉko-metodiĉki aspekt analize, analitiĉki koraci – konaĉno vrednovanje). Usporedne
konstrukcije u projektiranju nastave i meĊusobno vrednovanje.
Nastavno ozraĉje: motivacija, odnosi, disciplina ili dogovorna pravila. Oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa
u nastavi. Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Nastavne metode, oblici uĉenja i pouĉavanja.
Temeljne i specifiĉne kompetencije kao oĉekivani ishodi uĉenja u nastavnom procesu.
Revidirana Bloomova taksonomija kao indikator postignuća uĉenika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura: .
Jukić, T. (2010). Odnos kurikuluma i nastavnoga plana i programa. Pedagogijska istraţivanja, 7(1), 55-64.
Klippert, H. (2001). Kako uspješno uĉiti u timu, zbirka praktiĉnih primjera. Zagreb: Educa.
Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa. Dodatna literatura:
Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s posebnim
potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji
Itković, Z. (1997). Opća metodika nastave. Knjiţevne Krug.
Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za defektologiju,
Sveuĉilišta u Zagrebu: Kratis
Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na uĉenika. Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje
studenata prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno
ocijenjene pred ispitne obveze preduvjet su za
pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit
studenti polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada
idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-
obrazovnog rada škole; kritiĉki prikaz jednog struĉno-
znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni
projekt 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM
V. SEMESTAR
Socijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni
PSSP01
Maloljetniĉka delinkvencija 1 1 2 6 Obvezni
PSSP02
Socijalna psihologija 1 1 2 6 Obvezni
PSSP03
Inkluzija 0 0 3 6 Zajedniĉki
PSSP04
Pedagogija medija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSP05
Psihologija medija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSSP06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
PSSP07
VI. SEMESTAR
Savjetodavni odgojni rad 1 1 2 6 Obvezni
PSSP08
Psihologija liĉnosti 1 1 2 6 Obvezni
PSSP09
Osnove kaznenog prava 1 1 2 6 Obvezni
PSSP10
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera PSSP11
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije ili
defektologije
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer socijalna pedagogija
s defektologijjom
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
SOCIJALNA PEDAGOGIJA
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 1II.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika:
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa širim pojmovima i podruĉjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim
pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumijevanje holistiĉke socijalne uslovljenosti
pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraţivanje u oblasti socijalne pedagogije.
Okvirni sadrţaj kolegija
Teorijska nastava: Predmet prouĉavanja i etape u razvoju socijalne pedagogije; Interdisciplinarnost socijalne
pedagogije; Podruĉja prouĉavanja i djelovanja socijalne pedagogije; Teorijske osnove socijalne pedagogije;
Metodologija istraţivanja na polju socijalne pedagogije; Metode i postupci socijalno-pedagoških istraţivanja;
Socijalna priroda odgoja i mobilnost pojedinca u strukturi društva; Socijalizacija - proces humanizacije pojedinca;
Oblici socijalnog uĉenja; Socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u obitelji, školi, grupi vršnjaka, slobodnom
vremenu, medijima, javnim ustanovama; Poremećaji u ponašanju mladih; Disocijalnost mladih; Novi socijalno-
pedagoški pristupi u tretmanu disocijalnosti mladih; Pedagoška viktimologija: preopterećenost uĉenika, školske fobije,
izostajanje sa nastave, nasilje, agresivnost – uzroci, posljedice, terapija, prevencija; Pedagoška metodologija u funkciji
sagledavanja i prevencije pojava pedagoške viktimologije; Bolestio visnosti i mladi: pedagoški programi prevencije;
Socijalna uslovljenost obitelji; Kriza obitelji; Nepotpuna obitelj: djeca razvedenih roditelja, djeca samohranih majki;
Socijalna zaštita djece i obitelji i multiproblemske obitelji
Vjeţbe: skice za diskusiju u pisanoj formi za svaku temu; prezentacija realiziranog istraţivanja na predloţenu ili
slobodno izabranu temu vezanu za programske sadrţaje. U realizaciji praktiĉne nastave, vjeţbi, aktivno uĉestvuju
studenti uz mentorsko voĊenje nastavnika; nastavna strategija praktiĉne nastave podrazumijeva problemsko izlaganje
studenata, uĉenje otkrivanjem, raspravu na unaprijed najavljenu temu i suĉeljavanje mišljenja. Izrada programa
prevencije sociopatoloških manifestacija. Rad sa jednim sluĉajem ( djetetom) i izrada studije sluĉaja ( prikaz ) i
prezentacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Osnovna literarura
Uzelac, S.(1995), Socijalna edukologija, Zagreb: Sagena.
Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla: Offset
Tomić, R., Hasanović, I. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset
Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla :Offset.
Dodatna literatura
Dervišbegović, M. ( 1997 ), Socijalna pedagogija sa andragogijom. Sarajevo.
Kneţević – Florić, O. ( 2007 ). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad: SPD Vojvodine.
Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb.
Gudjons, H. ( 1994 ). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb : Educa.
Marburger, H. ( 1979 ). Razvoj i koncepti Socijalne pedagogije. Zagreb : Fakultet za Defektologiju.
Rot, N. ( 2002 ). Socijalna psihologija. Beograd: ZUNS.
Tadić, N. ( 2003 ). Socijalna psihijatrija. Beograd: ZUNS.
Tomić, R., Osmić, I., Karić, E. ( 2005 ). Pedagogija. Tuzla: Filozofski fakultet
Tomić, R. Ĉišić, B, Ĉišić, A i Karić, E. ( 2006 ). Prisutnost pušenja alkoholizma i droge meĊu djecom i mladima.
Tuzla: Offset
Tomić, R. , Šehović, M i Hatibović, Ć ( 2005 ). Prisutnost zlostavljanja meĊu djecom i mladima. Tuzla : Offset
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa
znanja i odbrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 5 bodova
Prikaz nauĉne monografije 15 bodova
Izrada izvještaja istraţivanja 50 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija MALOLJETNIĈKA DELIKVENCIJA
Opći podaci
Studijski program studij odgojnih znanosti Godina 3.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa pojmom, vidovima, uzocima, odnosno etiologijom maloljetniĉke
delinkvencije, sa prevencijom, rehabilitacijom i odgojnim radom sa maloljetnim delinkventima,
komunikacijom sa djecom delinkventnog ponašanja sa teorijskim razmatranjem, adekvatno uoĉiti i analizirati problem
, analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema, uĉestvovati u
izvršenju predloţenih mjera, uĉestvovati u istraţivanju maloljetniĉke delinkvencije.
Upoznavanje sa ulogom agenasa socijalizacije u nastanku i rehabilitaciji delinkvenata, sa recidivizmom, „tamnom
brojkom“, odgojnim mjerama Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam maloljetniĉke delinkvencije
Teorijska razmatranja maloljetniĉke delinkvencije
Etiologija maloljetniĉke delinkvencije
Opseg i struktura maloljetniĉke delinkvencije
MeĊunarodni instrumenti u radu s maloljetnim delinkventima
Odnos maloljetniĉke delinkvencije i kriminalnog ponašanja odraslih
Riziĉni i zaštitni faktori za nastanak kriminalnog i delinkventnog ponašanja
Razumijevanje kulturološkog i spolnih razlika u maloljetniĉkoj delinkvenciji
Uloga obitelji, odgojno-obrazovnih i društvenih prilika u razvoju maloljetniĉke delinkvencije
Recidivizam maloljetniĉke delinkvencije
Odgojne mjere i sankcije
Prevencija maloljetniĉke delinkvencije
Komunikacija sa djecom delinkventog ponašanja
Uloga agenasa socijalizacije u prevenciji i rehabilitaciji maloljetnih delinkvenata
Socijalni rad s maloljetnim delinkventima Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literarura:
Buljubašić,S.(2008) Maloljetniĉka delinkvencija,Sarajevo : DES.
Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla : Denfas.
Tomić, R., Šehović, M., Karić, N. I Hasanović, J. ( 2008 ). Delinkventno ponašanje djece i mladih. Tuzla.: Denfas. Dodatna literatura
Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,
Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb
Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine
Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet
Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece s
poremećajima u ponašanju
Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea
Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo
Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.
Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset
Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:
Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.
Sva literatura koja tretira fenomen maloljetniĉke delinkvencije
Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika,
Beograd: Defektološki fakultet
Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni
Koncepti rada sa djecom u sukobu sa zakonom, Sarajevo : Save the Children
Tomić, R. 2003 ). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla : Edukacijski
fakultet, 131 – 136.
Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika ( 1998 ).
Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta
Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o
Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju kriviĉnih sankcija, Zakon o
Osnovama socijalne zaštite, itd )
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad i studiju sluĉaja. Završni
ispit je u obliku testa znanja..
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s
asistentom
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 10 bodova
Seminarski rad 10 bodova,
Studija sluĉaja 20 bodova
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkihznanosti
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa predmetom prouĉavanja socijalne psihologije, te povezanosti ove discipline sa
mnogim aktualnim društvenim pitanjima, informiranje o specifiĉnostima istraţivaĉkih postupaka u socijalnoj
psihologiji, te osnovnim procesima socijalizacije i integracije ĉovjeka u socijalnu sredinu, procesima koji naglašavaju
upitnost ĉovjekovog opstanka bez infiltracije u socijalnu sredinu i društveni kontekst koji ga okruţuje; stjecanje
saznanja o socijalnim kategorijama stavova, predrasuda, socijalnog konformizma, agresivnosti i prosocijalnog
ponašanja i manifestiranja posljedica tih procesa u svakodnevnom ţivotu i primjenom socijalnih spoznaja u praksi,
preveniranju sukoba, izbjegavanju stresa i poboljšanju mentalnog zdravlja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod i metodologiju socijalne psihologije, Socijalizacija, Socijalna kognicija i percepcija, Samopoimanje: kako
spoznajemo sami sebe, Samo-opravdavanje i potreba za oĉuvanjem samopoštovanja, Stavovi i promjena stavova;
konformizam ,Grupni procesi: utjecaj u socijalnim grupama, Interpersonalna privlaĉnost: od prvih dojmova do bliskih
veza, Prosocijalno ponašanje: zašto ljudi pomaţu?, Agresija: zašto nanosimo bol drugima?, Predrasude: kako nastaju i
kako ih smanjiti, Neverbalna komunikacija i meĊuljudsko ponašanje, Socijalna psihologija u praksi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Aronson, E. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb.(Pog.2, str.26-55; Pog.8, str.250-297; Pog.10, str.336-
379).
2. Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko. (Sva poglavlja osim pog.8 i
pog.10). Dodatna literatura:
1. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003): Socijalna psihologija - europske perspektive, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Brown,R.(2004)Grupni procesi.Jastrebarsko:Naklada Slap
3. Havelka, N. (2001): Socijalna percepcija.Beograd: Zavod. za udţbenike i nastavna sredstva
4. Rot,N.(2004) Znakovi i znaĉenja:verbalna i neverbalna komunikacija.Beograd:Plato
5. Rotaberg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma: Ĉuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja, Alinea,
Zagreb.
6. Kreĉ D., Kraĉfild S.R, Balaki L. I.(1972). Pojedinac u društvu.:Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka
(Tema 1: MeĊuljudska privlaĉnost, Tema 2:
Neverbalna komunikacija) izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Zadaća 1- 20 bodova
Zadaća 2 – 20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INKLUZIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim
sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,
uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,
konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne
prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.
Studenti će biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike izmeĊu procesa integracije i inkluzije, shvate
vaţnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nuţnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja
pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u
procesu inkluzije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoća
Terminologija: inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost
Indeks inkluzije i njegova primjena
Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije
Argumenti za i protiv inkluzije
Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu
Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne
Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad
Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu
Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih
potreba u nastavi
Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama
Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi
Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.
2. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.
Dodatna literatura:
Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the
Children UK.
Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.
Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi
Sad.
Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodiĉ kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.
Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Ilić, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.
Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet.
Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju.
Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Sveuĉilište Hercegovina.
Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za
prosvjetne djelatnike.
Pašalić-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja
neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo:
Filozofski fakultet.
Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim
vlastima u Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.
Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New
York: Greenwood Press.
Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.
Veljković, V. (2002). Inkluzija. U zborniku: Priruĉnik za inkluzivnu nastavu, str. 4–10. Sarajevo: Duga
Zeĉić, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prema uputama uraditi tjedni individualni
prilagoĊeni program i primjer prilagoĊenog
programa za nastavni satza dijete ukljuĉeno u
inkluzivni proces.Izrada seminarskog rada i završni
ispit u skladu s literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova,
Individualni program do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SAVJETODAVNI ODGOJNI RAD
Šifra kolegija: PSSP07 Status kolegija: Obvezni
Opći podaci:
Studijski program PREDDIPLOMSKI SVEUĈ. STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI
Ciklus I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika Godina III.
Ime suradnika na kolegiju Semestar VI.
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje općih karakteristika pedagoško-savjetodavnog rada i uoĉavanje njegovog znaĉaja u procesu odgoja i
obrazovanja. Stjecanje znanja o specifiĉnostima i naĉinima voĊenja savjetodavnog razgovora. Ukazivanje na ulogu
pedagoga i stjecanje kompetencija za savjetodavni rad sa uĉenicima, nastavnicima i roditeljima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Opće karakteristike pedagoško-savjetodavnog rada. Metode i tehnike pedagoško-savjetodavnog rada. Specifiĉnosti
savjetodavnog razgovora. Individualni savjetodavni rad. Grupni savjetodavni rad. Aktivnosti i uloga pedagoga u
savjetodavnom radu. Pedagoško-savjetodavni rad s nastavnicima. Pedagoško-savjetodavni rad s uĉenicima.
Pedagoško-savjetodavni rad s roditeljima. Analiza rezultata i vrednovanje pedagoško-savjetodavnog rada.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Mandić, P. (1986):Savjetodavni vaspitni rad, Sarajevo: Svjetlost.
2. Jurić, V.(2005):Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura:
1. Trnavac, N. (1993):Pedagog u školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet u Beogradu.
2. Janković, J. (1997):Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alineja.
3. Juul, J. (1995):Razgovori s obiteljima - perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.
4. Reardon, K.K. (1998):Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja.
5. Resman, M. (2000):Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
6. Rakić, B. (1981):Intervju u vaspitanju. Sarajevo: Svjetlost.
7. Brajša, P. (1996):Umijeće razgovora. Pula:C.A.S.H.
8. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.
9. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni
uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad. Završni ispit
je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog praktikuma;
izrada seminarskog rada i primjer prezentacije na izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…….5 bodova
izrada prezentacije s obranom..………………15 bodova
izrada seminarskog rada.............................40 bodova
završni ispit................................................40 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA LIĈNOSTI
Opći podaci:
Studijski program Školska psihologija
Godina III
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Poloţen ispit iz Razvojne psihologije
Opće i specifiĉne kompetencije
Na osnovu programskih sadrţaja i postavljenih ciljeva studenti će biti osposobljeni za:
Razumijevanje pojmova iz psihologije liĉnosti
Savladavanje odreĊenih metoda i tehnika za ispitivanje osobina liĉnosti;
Usvajanje najvaţnijih postavki o razliĉitim shvatanjima liĉnosti kroz humanistiĉka, bihevioralna, faktorsko-analitiĉka
shvatanja liĉnosti, te suvremene koncepte
Usvajanje najvaţnijih ĉinjenica o pojmu zdrave i poremećene liĉnosti
Usvajanje osnovnih pojmova koji se odnose na psihopatologiju (poremećaje) liĉnosti a naleze se u okviru izuĉavanjih
paradigm
Upoznavanje sa sistemima znanstvene validacije postojećih teorija
Okvirni sadrţaj kolegija:
Rogersova teorija liĉnosti
Rogersova psihoterapija usmjerena na klijenta
Kellyeva kognitivna psihologija liĉnosti
Pristupi u prouĉavanju liĉnosti sa aspekta istoĉnjaĉke filozofije
Behavioristiĉke teorije liĉnosti: klasiĉno i instrumentalno uvjetovanje
Skinnerova behavioralna analiza liĉnosti
Eysenckova dimenzionalna tipologija liĉnosti
Cattelova faktorsko-analitiĉka teorija liĉnosti
Suvremena shvatanja liĉnosti, petofaktorski model liĉnosti (Big five)
Pojam zrelosti liĉnosti
Psihopatologija liĉnosti, poremećaji liĉnosti
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Fulgosi, A. (1997). Psihologija ličnosti: teorije i istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
(str. 1-115; 215-311; 383-419)
Larsen, R.J. i Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko:
(str. 2-22; 24-56; 62-125 Dodatna literatura:
1. Erikson, E.H. (1950). Childhood and Society. New York: Norton.
2. Erikson, E.H. (1968). Identity: Youth and Crisis. New York: Norton.
3. Frager, R. Fadiman, J., (1998).Personality and Personal Growth. Institute of Transpersonal Psychology:
Longman.
4. Freud, S. (1970). O seksualnoj teoriji, Totem i tabu. Beograd: Matica Srpska.
5. Freud, S. (1970). Psihopatologija svakodnevnog ţivota. Beograd: Matica Srpska.
6. Freud, S. (1970). Uvod u psihoanalizu. Beograd: Matica Srpska.
7. Fulgosi, A. (1994). Biološke osnove osobina ličnosti: Uvod u prirodoznanstvenu psihologiju. Naklada Slap:
Jastrebarsko.
8. Hol, K.S. i Lindzi, G. (1983).Teorije ličnosti. Beograd: Nolit.
9. Hornaj, K. (1987). Neurotična ličnost našeg doba. Titograd: NIO „Pobjeda“.
10. Janković, N. i Jovanović, A. (2006).Ličnost od normalnosti do abnormalnosti.Novi Sad: Studio Versis.
11. Jung, C.G. (1968). Man and his symbols. New York: Laurel.
12. Milas, G., (2004).Ličnost i društveni stavovi. Naklada Slap: Jastrebarsko.
13. Petz, B., i sur.(1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta.
14. Popović, B.V. (2002). Bukvar teorije ličnosti. Beograd: Psihologija.
15. Rot, N. (1994). Psihologija ličnosti. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni napisati i
odbraniti esej, te uraditi tri zadaće. Završni ispit je
pismeni i usmeni
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Zadaća 1 = 10 bodova,
Zadaća 2 = 10 bodova,
Zadaća 3 = 10 bodova,
Zadaća 4 = 10 bodova,
Završni ispit = 60 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE KAZNENOG PRAVA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Student će nakon savladavanja nastavnog programa biti u mogućnosti da poznaje osnovne institute kaznenog prava
kao pravne znanosti i da raspoznaje obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim zakonodavstvom u BiH.
Student će takoĊer moći kazneno pravno orjentirati jednostavnije kazneno pravne sluĉajeve u skladu sa savladanom
materijom,jaĉati sposobnosti: samostalne teorijske i struĉne analize pojmova kaznenog djela, sposobnost samostalne
teorijske i struĉne analize kaznene odgovornosti, sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize kaznenih sankcija,
sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim
zakonodavstvom BiH, osnaţiti timski rad i suradnju, te jaĉati prezentiranje ideje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i dioba kaznenog prava, odnos prema drugim granama prava, predmet i metode, izvori kaznenoga prava,
funkcije kaznenoga zakona, tumaĉenje zakona, vaţenje: osobno, prostorno, vremensko, kazneno djelo i poĉinitelj,
opći pojam i osnovni sastojci: ponašanje ĉovjeka, protupravnost, skrivljenost, kaţnjivost, krivnja, ubrojivost, namjera,
nehaj, zabluda, stadiji kaznenoga djela, individualno i kolektivno ostvarenje kaznenoga djela, kaznenopravne sankcije,
odgovornost pravnih osoba za kaznena djela i upoznavanje kaznenih dijela po podjeli iz Zakona.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine - Opći dio, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu.
2.Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine – Posebni dio, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu.
Dodatna literatura:
1. Tomić, Z. (2008), Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
2. Tomić, Z. (2007), Kriviĉno pravo II-Posebni dio, drugo izmjenjeno i
dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
3. Đurić B.-Jovašević D.(2008), Praktikum za kriviĉno pravo, opšti deo, drugo
izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd.
4. Komentari kriviĉnih zakona u BiH (2005),"Vijeće Evrope i Evropska Komisija",
Sarajevo, (grupa autora).
5. Babić, M., Marković I. (2008), Kriviĉno pravo , opšti dio, Banja Luka.
6. Babić, M.,Marković, I. (2007), Kriviĉno pravo , posebni dio, Banja Luka.
7. Novoselec, P.(2007), Opći dio kaznenog prava, Zagreb.
8. Petar Novoselec (ur) i dr. (2007), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb.
9. Srzentić, N. – Stajić, A. – Lazarević, Lj. (1998), Kriviĉno pravo SRJ – Opšti deo,
Savremena administracija Beograd.
10. Baĉić, F. (1978) Kriviĉno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.
11. Baĉić, F. (1995) Kriviĉno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.
12. Baĉić, F. (1998) Kazneno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.
13. Baĉić, F. – Šeparović., Z. (1997) Kriviĉno pravo – Posebni dio, Informator, Zagreb.
14. Horvatić, Ţ. (1997), Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb.
15. Horvatić, Ţ.- Šeparović, Z.i saradnici (1999), Kazneno pravo – Posebni dio,
Masmedija, Zagreb.
16. Komentar kriviĉnog zakona SFRJ, grupa autora, pod redakcijom N.
Srzentića, (1978), Savremena administracija, Beograd.
17. Pavišić, B. – Veić, P. (1979), Komentar Kaznenog zakona, MUP Republike
Hrvatske, Zagreb.
18. Bavcon, Lj. Bele, I.- Kobe, P. – Šelih, A. (1979) Komentar kriviĉnog zakona SFRJ,
Ljubljana.
Pravni dokumenti:
Kazneni zakon Federacije BiH ( Sluţbene novine FBiH 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11).
Kriviĉni zakon BiH (Sl. glasnik BiH br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06 i 32/07, 8/10 i 47/14).
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, esej 20 bodova, seminarski rad
30 bodova, završni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM
V. SEMESTAR
Osnove penologije 1 1 2 6 Zajedniĉki
PSPN0
1
Socijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni
PSPN0
2
Socijalna psihologija 1 1 2 6 Obvezni
PSPN0
3
Maloljetniĉka
delinkvencija 0 0 3 6 Obvezni
PSPN0
4
Preventivne odgojne
mjere 1 0 1 3
Izborni (1
od 2)
PSPN0
5
Psihologija nagrade i
kazne 1 0 1 3
Izborni (1
od 2)
PSPN0
6
Izborni kolegij s eksterne
liste 1 1 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg
studija i smjera
PSPN0
7
VI. SEMESTAR
Osnove kaznenog prava 1 1 2 6 Obvezni
PSPN0
8
Forenziĉna psihologija 1 1 2 6 Obvezni
PSPN0
9
Nagrade i kazne u odgoju 1 1 2 6 Obvezni
PSPN1
0
Izborni kolegij s eksterne
liste 1 0 2 4 Izborni
Kolegij se bira iz istog semestra, bilo kojeg
studija i smjera
PSPN1
1
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije, psihologije ili
defektologije
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer socijalna pedagogija
s penologijom
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
SOCIJALNA PEDAGOGIJA
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 1II.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika :
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa širim pojmovima i podruĉjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim
pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumijevanje holistiĉke socijalne uslovljenosti
pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraţivanje u oblasti socijalne pedagogije.
Okvirni sadrţaj kolegija
Teorijska nastava: Predmet prouĉavanja i etape u razvoju socijalne pedagogije; Interdisciplinarnost socijalne
pedagogije; Podruĉja prouĉavanja i djelovanja socijalne pedagogije; Teorijske osnove socijalne pedagogije;
Metodologija istraţivanja na polju socijalne pedagogije; Metode i postupci socijalno-pedagoških istraţivanja;
Socijalna priroda odgoja i mobilnost pojedinca u strukturi društva; Socijalizacija - proces humanizacije pojedinca;
Oblici socijalnog uĉenja; Socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u obitelji, školi, grupi vršnjaka, slobodnom
vremenu, medijima, javnim ustanovama; Poremećaji u ponašanju mladih; Disocijalnost mladih; Novi socijalno-
pedagoški pristupi u tretmanu disocijalnosti mladih; Pedagoška viktimologija: preopterećenost uĉenika, školske fobije,
izostajanje sa nastave, nasilje, agresivnost – uzroci, posljedice, terapija, prevencija; Pedagoška metodologija u funkciji
sagledavanja i prevencije pojava pedagoške viktimologije; Bolestio visnosti i mladi: pedagoški programi prevencije;
Socijalna uslovljenost obitelji; Kriza obitelji; Nepotpuna obitelj: djeca razvedenih roditelja, djeca samohranih majki;
Socijalna zaštita djece i obitelji i multiproblemske obitelji
Vjeţbe: skice za diskusiju u pisanoj formi za svaku temu; prezentacija realiziranog istraţivanja na predloţenu ili
slobodno izabranu temu vezanu za programske sadrţaje. U realizaciji praktiĉne nastave, vjeţbi, aktivno uĉestvuju
studenti uz mentorsko voĊenje nastavnika; nastavna strategija praktiĉne nastave podrazumijeva problemsko izlaganje
studenata, uĉenje otkrivanjem, raspravu na unaprijed najavljenu temu i suĉeljavanje mišljenja. Izrada programa
prevencije sociopatoloških manifestacija. Rad sa jednim sluĉajem ( djetetom) i izrada studije sluĉaja ( prikaz ) i
prezentacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Osnovna literarura
Uzelac, S.(1995), Socijalna edukologija, Zagreb: Sagena.
Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla: Offset
Tomić, R., Hasanović, I. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset
Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla :Offset.
Dodatna literatura
Dervišbegović, M. ( 1997 ), Socijalna pedagogija sa andragogijom. Sarajevo.
Kneţević – Florić, O. ( 2007 ). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad: SPD Vojvodine.
Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb.
Gudjons, H. ( 1994 ). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb : Educa.
Marburger, H. ( 1979 ). Razvoj i koncepti Socijalne pedagogije. Zagreb : Fakultet za Defektologiju.
Rot, N. ( 2002 ). Socijalna psihologija. Beograd: ZUNS.
Tadić, N. ( 2003 ). Socijalna psihijatrija. Beograd: ZUNS.
Tomić, R., Osmić, I., Karić, E. ( 2005 ). Pedagogija. Tuzla: Filozofski fakultet
Tomić, R. Ĉišić, B, Ĉišić, A i Karić, E. ( 2006 ). Prisutnost pušenja alkoholizma i droge meĊu djecom i mladima.
Tuzla: Offset
Tomić, R. , Šehović, M i Hatibović, Ć ( 2005 ). Prisutnost zlostavljanja meĊu djecom i mladima. Tuzla : Offset
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa
znanja i odbrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 5 bodova
Prikaz nauĉne monografije 15 bodova
Izrada izvještaja istraţivanja 50 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati sa predmetom prouĉavanja socijalne psihologije, te povezanosti ove discipline sa
mnogim aktualnim društvenim pitanjima, informiranje o specifiĉnostima istraţivaĉkih postupaka u socijalnoj
psihologiji, te osnovnim procesima socijalizacije i integracije ĉovjeka u socijalnu sredinu, procesima koji naglašavaju
upitnost ĉovjekovog opstanka bez infiltracije u socijalnu sredinu i društveni kontekst koji ga okruţuje; stjecanje
saznanja o socijalnim kategorijama stavova, predrasuda, socijalnog konformizma, agresivnosti i prosocijalnog
ponašanja i manifestiranja posljedica tih procesa u svakodnevnom ţivotu i primjenom socijalnih spoznaja u praksi,
preveniranju sukoba, izbjegavanju stresa i poboljšanju mentalnog zdravlja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Uvod i metodologiju socijalne psihologije, Socijalizacija, Socijalna kognicija i percepcija, Samopoimanje: kako
spoznajemo sami sebe, Samo-opravdavanje i potreba za oĉuvanjem samopoštovanja, Stavovi i promjena stavova;
konformizam ,Grupni procesi: utjecaj u socijalnim grupama, Interpersonalna privlaĉnost: od prvih dojmova do bliskih
veza, Prosocijalno ponašanje: zašto ljudi pomaţu?, Agresija: zašto nanosimo bol drugima?, Predrasude: kako nastaju i
kako ih smanjiti, Neverbalna komunikacija i meĊuljudsko ponašanje, Socijalna psihologija u praksi.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje
na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Aronson, E. (2005). Socijalna psihologija. Mate, Zagreb.(Pog.2, str.26-55; Pog.8, str.250-297; Pog.10, str.336-
379).
2. Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko. (Sva poglavlja osim pog.8 i
pog.10). Dodatna literatura:
1. Hewstone, M., Stroebe, H. (2003): Socijalna psihologija - europske perspektive, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Brown,R.(2004)Grupni procesi.Jastrebarsko:Naklada Slap
3. Havelka, N. (2001): Socijalna percepcija.Beograd: Zavod. za udţbenike i nastavna sredstva
4. Rot,N.(2004) Znakovi i znaĉenja:verbalna i neverbalna komunikacija.Beograd:Plato
5. Rotaberg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma: Ĉuvstveni i spoznajni aspekti prosocijalnog ponašanja, Alinea,
Zagreb.
6. Kreĉ D., Kraĉfild S.R, Balaki L. I.(1972). Pojedinac u društvu.:Zavod za udţbenike i nastavna sredstva, Beograd
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
uraditi struĉne pristupne radove. Završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka (Tema 1:
MeĊuljudska privlaĉnost , Tema 2: Neverbalna komunikacija)
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Zadaća 1- 20 bodova
Zadaća 2 – 20 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
MALOLJETNIĈKA DELIKVENCIJA
Opći podaci
Studijski program Osgojnih znanosti Godina 3.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa pojmom, vidovima, uzocima, odnosno etiologijom maloljetniĉke
delinkvencije, sa prevencijom, rehabilitacijom i odgojnim radom sa maloljetnim delinkventima,
komunikacijom sa djecom delinkventnog ponašanja sa teorijskim razmatranjem, adekvatno uoĉiti i analizirati problem
analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema, uĉestvovati u
izvršenju predloţenih mjera, uĉestvovati u istraţivanju maloljetniĉke delinkvencije.
Upoznavanje sa ulogom agenasa socijalizacije u nastanku i rehabilitaciji delinkvenata, sa recidivizmom, „tamnom
brojkom“, odgojnim mjerama.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam maloljetniĉke delinkvencije
Teorijska razmatranja maloljetniĉke delinkvencije
Etiologija maloljetniĉke delinkvencije
Opseg i struktura maloljetniĉke delinkvencije
MeĊunarodni instrumenti u radu s maloljetnim delinkventima
Odnos maloljetniĉke delinkvencije i kriminalnog ponašanja odraslih
Riziĉni i zaštitni faktori za nastanak kriminalnog i delinkventnog ponašanja
Razumijevanje kulturološkog i spolnih razlika u maloljetniĉkoj delinkvenciji
Uloga obitelji, odgojno-obrazovnih i društvenih prilika u razvoju maloljetniĉke delinkvencije
Recidivizam maloljetniĉke delinkvencije
Odgojne mjere i sankcije
Prevencija maloljetniĉke delinkvencije
Komunikacija sa djecom delinkventog ponašanja
Uloga agenasa socijalizacije u prevenciji i rehabilitaciji maloljetnih delinkvenata
Socijalni rad s maloljetnim delinkventima
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad
Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Kontinuirana
provjera znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literarura:
1. Buljubašić,S.(2008) Maloljetniĉka delinkvencija,Sarajevo : DES.
2. Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla : Denfas.
3. Tomić, R., Šehović, M., Karić, N. I Hasanović, J. ( 2008 ). Delinkventno ponašanje djece i mladih. Tuzla.:
Denfas.
Dodatna literatura
1. Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,
2. Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb
3. 2. Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine
4. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet
5. 3..Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece
s poremećajima u ponašanju
6. 4.Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea
7. Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo
8. Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.
9. Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset
10. Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:
11. Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.
12. Sva literatura koja tretira fenomen maloljetniĉke delinkvencije
13. Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika, Beograd: Defektološki fakultet
14. Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni koncepti rada sa djecom u sukobu sa zakonom,
Sarajevo : Save the Children
15. Tomić, R. 2003). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla :
Edukacijski fakultet, 131 – 136.
16. Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika
(1998). Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta
17. Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju
kriviĉnih sankcija, Zakon o Osnovama socijalne zaštite, itd )
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad i studiju sluĉaja.
Završni ispit je u obliku testa znanja..
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s
asistentom
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 10 bodova
Seminarski rad 10 bodova,
Studija sluĉaja 20 bodova
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PREVENTIVNI ODGOJNI RAD
Opći podaci:
Studijski program Socijalna pedagogija s penologijom 2015./2016. Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Cilj i zadaci kolegija:
UvoĊenje studenata u osnovne spoznaje o vaţnosti preventivnog odgojnog rada, pojmovna odreĊenja, etiologiju,
društveno znaĉenje i fenomenologiju poremećaja u ponašanju, putem samostalnog i kritiĉkog prouĉavanja literature i
rasprava.
Ostvarivanje sadrţaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u preventivni odgojni rad kao znaĉajan dio
socijalne pedagogije i penologije. Kroz terensku nastavu omogućiti stjecanje iskustva o ponašanju djece i mladeţi s
poremećajima u ponašanju. Razine preventivnog odgojnog rada promatrati kroz: Nacionalnu strategiju u školskom
kurikulumu, planiranje i evaluacija školskih preventivnih programa. Nacionalni program spreĉavanja zlouporabe
sredstava ovisnosti. Preventivni odgojni rad u školi i domovima. Mogućnost prevencije na lokalnoj razini. Tehnike
uspješnog uĉenja, metode i oblici rada u pristupu odgoju, izrada sustavnih planova djelovanja protiv agresije u školi,
razvoj motivacije za rad i postizanje uspjeha u školi kao zaštitnog ĉimbenika. Stjecanje komunikacijskih kompetencija
i socijalnih vještina. Oblici individualnog pristupa uĉeniku u školi. Struĉni timovi i permanentno usavršavanje
nastavnika. Prepoznati, dijagnosticirati i rješavati pedagoške probleme na razini odgojno-obrazovne ustanove s ciljem
preventivnog odgojnog djelovanja.
ISHODI UĈENJA Procijeniti, analizirati i interpretirati socijalne odnose u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Prepoznati, dijagnosticirati i
rješavati pedagoške probleme na razini odgojno-obrazovne ustanove.
Nakon poloţenog ispita studenti će moći: sudjelovati u ranoj detekciji djece i mladeţi s poremećajem u ponašanju,
steći temeljna znanja o prevenciji, biti sposobni provoditi kraća struĉna i znanstvena istraţivanja, steći struĉna i
praktiĉna znanja o preventivnom odgojnom radu. Opisati, definirati i objasniti proces poremećaja u ponašanju u
suvremenom društvu.
Opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društvenih i socijalnih odrednica poremećaja u ponašanju.
Raspravljati o mogućnosti primjene modela preventivnog odgojnog rada, prevencije i resocijalizacije poremećaja u
ponašanju.
Primijeniti razliĉite pristupe u prevenciji poremećaja u ponašanju u odnosu na institucionalni/školski i obiteljski
kontekst.
Razumjeti specifiĉnost cjelokupnog ustroja pedagoškog preventivnog odgojnog rada, prevencije i resocijalizacije.
Moći prepoznati simptome koji mogu ukazivati na poremećaje u ponašanja kod djece i adolescenata.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Na uvodnom predavanju studentima će biti predstavljen plan i program kolegija, uz naznaku temeljnih sadrţaja,
obveze tijekom semestra, naĉin rada, mogućnosti korištenja izvora znanja (knjiţnica, internet, konzultativni
razgovori). Plan i program terenske nastave biti će usklaĊen s ostalim nastavnim obvezama studenata
Uloga pedagogije i pedagoga u preventivnom odgojnom radu i preodgojno resocijalizacijskim djelatnostima prema
poremećajima u ponašanju djece, mladih i odraslih.
Socijalna pedagogija i pedagoška resocijalizacija. Preventivni odgojni rad i pedagoška resocijalizacija kao dio
socijalne pedagogije. Pozicioniranje preventivnog odgojnog rada i pedagoške resocijalizacije u okviru socio-
pedagoških pristupa. Pojam, znaĉenje, povijesna i suvremena odreĊenja.
Adolescenti i vršnjaĉke skupine. Pedagogija adolescencije, uloga vršnjaĉkih skupina u procesu odgoja i socijalizacije.
Poremećaji u ponašanju djece i mladih. Pojmovno odreĊenje, klasifikacija i razine poremećaja u ponašanju.
Preventivni odgojni rad kod društveno neprihvatljivog ponašanja djece i maloljetnika.
Etiologija i društveno znaĉenje poremećaja u ponašanju. Teorije poremećaja u ponašanju.
Poremećaji u ponašanju – pojavni oblici. Poremećaji procesa školovanja. Od preventivnog, preko kurativnog do
terapijskog poimanja i odnosa prema asocijalnim pojavama.
Ovisniĉka ponašanja adolescenata. Delikvencija mladih. Stanje i kretanje kriminaliteta djece i maloljetnika, pojavni
oblici, kriminalni povrat. Školski preventivni programi. Sekundarna prevencija, tercijarna prevencija (dijagnostika,
rehabilitacija i resocijalizacija). Pedagoška prevencija poremećaja u ponašanju.
Penološki tretman – odgojni domovi, kaznionice.
Modeli institucionalnog tretmana poĉinitelja kaznenih djela (programi rehabilitacije).
Terenski studijski posjet KPZ Mostar. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura:
Bašić, J. (2009), Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece mladih, Zagreb,
Školska knjiga.
Bašić, J., Ferić, M., Kranţelić, V. (2002). Od primarne prevencije do ranih intervencija. Zagreb: Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.
Mehringer, A. (2003), Mala specijalna pedagogija, Zagreb: Educa.
Previšić, V. (1999), Pedagoško-socijalna obzorja nasilja (i agresivnosti) u školi. U: Agresivnost i nasilje u školi.
Zagreb: HPKZ
Singer, M. i sur. (2008), Kriminološke osobitosti maloljetničke delikvencije. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Ţiţak,A., Koller-Trbović N., Lebedina-Manzoni M. (2001). Od rizika do intervencije. Zagreb: Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.
Winkel, R. (1996), Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb Preporuĉena literatura:
Bašić, J., Kooler-Trbović. N & Uzelac,S. (2004), Poremećaji u ponašanju i riziĉna ponašanja: pristup i pojmovna
odreĊenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.
Bognar, L. (2004), Govor nenasilja. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.
Gruden, Z.(1989), Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Školske novine.
Singer, M., Mikšaj-Todorović, Lj. (1993), Delikvencija mladih. Zagreb: Globus.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Izrada seminarskog rada na
zadanu temu. Pismena i usmena provjera.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi i konzultacije, izrada radnih
zadataka i seminarskog rada te polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak na predavanja i vjeţbe 15 bodova, seminarski
rad 15 bodova, završni ispit pismena provjera 45
bodova, usmena provjera 25.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE KAZNENOG PRAVA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Student će nakon savladavanja nastavnog programa biti u mogućnosti da poznaje osnovne institute kaznenog prava
kao pravne znanosti i da raspoznaje obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim zakonodavstvom u BiH.
Student će takoĊer moći kazneno pravno orjentirati jednostavnije kazneno pravne sluĉajeve u skladu sa savladanom
materijom,jaĉati sposobnosti: samostalne teorijske i struĉne analize pojmova kaznenog djela, sposobnost samostalne
teorijske i struĉne analize kaznene odgovornosti, sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize kaznenih sankcija,
sposobnost samostalne teorijske i struĉne analize obiljeţja kaznenih djela propisanih pozitivnim kaznenim
zakonodavstvom BiH, osnaţiti timski rad i suradnju, te jaĉati prezentiranje ideje.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam i dioba kaznenog prava, odnos prema drugim granama prava, predmet i metode, izvori kaznenoga prava,
funkcije kaznenoga zakona, tumaĉenje zakona, vaţenje: osobno, prostorno, vremensko, kazneno djelo i poĉinitelj,
opći pojam i osnovni sastojci: ponašanje ĉovjeka, protupravnost, skrivljenost, kaţnjivost, krivnja, ubrojivost, namjera,
nehaj, zabluda, stadiji kaznenoga djela, individualno i kolektivno ostvarenje kaznenoga djela, kaznenopravne sankcije,
odgovornost pravnih osoba za kaznena djela i upoznavanje kaznenih dijela po podjeli iz Zakona.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt
Kontinuirana
provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine - Opći dio, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu.
2.Petrović, B., Jovašević D. (2005), Kriviĉno/ kazneno pravo Bosne i Hercegovine – Posebni dio, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu. Dodatna literatura:
1. Tomić, Z. (2008), Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.
2. Tomić, Z. (2007), Kriviĉno pravo II-Posebni dio, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu.
3. Đurić B.-Jovašević D.(2008), Praktikum za kriviĉno pravo, opštideo, drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje,
Beograd.
4. Komentari kriviĉnih zakona u BiH (2005),"Vijeće Evrope i Evropska Komisija", Sarajevo, (grupa autora).
5. Babić, M., Marković I. (2008), Kriviĉno pravo , opšti dio, Banja Luka.
6. Babić, M.,Marković, I. (2007), Kriviĉno pravo , posebni dio, Banja Luka.
7. Novoselec, P.(2007), Opći dio kaznenog prava, Zagreb.
8. Petar Novoselec (ur) i dr. (2007), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb.
9. Srzentić, N. – Stajić, A. – Lazarević, Lj. (1998), Kriviĉno pravo SRJ – Opštideo,
Savremena administracija Beograd.
10. Baĉić, F. (1978) Kriviĉno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.
11. Baĉić, F. (1995) Kriviĉno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.
12. Baĉić, F. (1998) Kazneno pravo – Opći dio, Informator, Zagreb.
13. Baĉić, F. – Šeparović., Z. (1997) Kriviĉno pravo – Posebni dio, Informator, Zagreb.
14. Horvatić, Ţ. (1997), Novo hrvatsko kazneno pravo, Organizator, Zagreb.
15. Horvatić, Ţ.- Šeparović, Z.i saradnici (1999), Kazneno pravo – Posebni dio,
Masmedija, Zagreb.
16. Komentar kriviĉnog zakona SFRJ, grupa autora, pod redakcijom N.
Srzentića, (1978), Savremena administracija, Beograd.
17. Pavišić, B. – Veić, P. (1979), Komentar Kaznenog zakona, MUP Republike
Hrvatske, Zagreb.
18. Bavcon, Lj. Bele, I.- Kobe, P. – Šelih, A. (1979) Komentar kriviĉnog zakona SFRJ,
Ljubljana.
Pravni dokumenti:
Kazneni zakon Federacije BiH ( Sluţbene novine FBiH 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11).
Kriviĉni zakon BiH (Sl. glasnik BiH br. 03/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06 i 32/07, 8/10 i 47/14).
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
seminarski rad 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: NAGRADE I KAZNE U ODGOJU
Šifra kolegija: PSPN10 Status kolegija: obvezni
Opći podaci:
Studijski program Preddiplomski sveuĉ. Studij odgojnih znanosti
Ciklus I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika Godina III.
Ime suradnika na kolegiju Semestar VI.
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje općih karakteristika odgojnog rada i u tom sklopu mjesta, uloge i znaĉaja permisivnih i represivnih
mjera u procesu odgoja i obrazovanja. Stjecanje znanja o specifiĉnostima i naĉinima nagraĊivanja i kaţnjavanja u
odgojnom radu. Ukazivanje na ulogu pedagoga i stjecanje kompetencija za odgojni rad s uĉenicima, nastavnicima i
roditeljima uz primjerenu primjenu permisivnih i represivnih mjera.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Opće karakteristike odgojnog rada. Metode i tehnike odgojnog rada. Specifiĉnosti permisivnih i represivnih mjera u
odgojno-obrazovanom procesu. Individualne mjere. Grupne mjere. Aktivnosti i uloga pedagoga u primjerenoj
primjeni permisivnih i represivnih mjera u odgojno-obrazovnom procesu. Pedagoško-savjetodavni rad s nastavnicima.
Pedagoško-savjetodavni rad s uĉenicima. Pedagoško-savjetodavni rad s roditeljima. Analiza rezultata i vrednovanje
primjerene primjene permisivnih i represivnih mjera.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Bognar, L. (2000.):Metodika odgojnog rada. Osijek: Alfa.
2. Ĉudina – Obradović, M., Teţak, D. (1995.):Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen
3. Gosen, D. (1994.):Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.
4. Plavac, Z., Balog, N. (2000.): Nagrade i kazne u odgoju djeteta mlaĊe školske dobi. Ţivot i škola, 3(1/2000) pp.
65.-74.
5. Tauš, J., Munjiza, E. (2006.): Represivne i permisivne mjere u odgoju djece mlaĊe školske dobi, Ţivot i
škola,15-16(1-2/2006) pp. 69-78.
Dodatna literatura:
1. Ajduković, M., Peĉenik, N. (2002.):Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alineja.
2. Bezić, Ţ. (1990.):Zašto i kako odgajati. Đakovo: Biskupski ordinarij Đakovo.
3. Borojević, M. (1901.): Tjelesna kazna. Napredak, XLII (27): 435.-438., 451.-453., 486.-489., 502.-504., 564.-
565., 623.-625., 679.-691.
4. Brajša, P. (1996.): Umijeće razgovora. Pula: C. A. S. H.
5. Janković, J. (1997.): Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alineja.
6. Jurić, V. (2005.): Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska.
7. Juul, J. (1995.): Razgovori s obiteljima - perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.
8. Mandić, P. (1986.): Savjetodavni vaspitni rad, Sarajevo: Svjetlost.
9. Rakić, B. (1981.): Intervju u vaspitanju. Sarajevo: Svjetlost.
10. Reardon, K. K. (1998.): Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja.
11. Resman, M. (2000.): Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
12. Trnavac, N. (1993.): Pedagog u školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet u Beogradu.
13. Vlaisavljević, I. (1901.): O školskim kaznama. Napredak, XLII (13): 202.-204.; (10): 217.-220.; (15): 233.-
235.; (16): 249.-252.; (17): 265.-268.
14. Vukasović, A. (1995.), Pedagogija. Zagreb: Alfa.
15. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije i penologije.
16. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit
studenti su duţni uraditi prezentaciju na izabranu temu i
seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i
obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog
praktikuma; izrada seminarskog rada i primjer
prezentacije na izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…….5 bodova
izrada prezentacije s obranom..………………15 bodova
izrada seminarskog rada.............................40 bodova
završni ispit................................................40 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan……………….
D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar……………………
C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar…………….
B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan………………
A-5.
SMJER: OPĆA PEDAGOGIJA
V. SEMESTAR
Socijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni
PSOP01
Didaktika 1 1 2 6 Obvezni
PSOP02
Osnove metodika nastavnog
rada 1 1 2 6 Obvezni
PSOP03
Inkluzija 0 0 3 6 Zajedniĉki
PSOP04
Pedagogija medija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSOP05
Maloljetniĉka delinkvencija 1 0 1 3 Izborni (1
od 2)
PSOP06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 1 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg studija i smjera
PSOP07
VI. SEMESTAR
Savjetodavni odgojni rad 1 1 2 6 Obvezni
PSOP08
Programiranje i praćenje u
odgoju 1 1 2 6 Obvezni
PSOP09
Mjerenje i vrjednovanje u
odgoju 1 1 2 6 Obvezni
PSOP10
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 2 4 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg studija i smjera PSOP11
Završni rad 0 1 4 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: prvostupnik/-ca odgojnih znanosti, smjer opća
pedagogija
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija SOCIJALNA PEDAGOGIJA
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 1II.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika:
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa širim pojmovima i podruĉjima djelovanja socijalne pedagogije, sa disocijalnim pedagoškim
pojavama, njihovim tretmanom i prevencijom, osposobljavanje za razumijevanje holistiĉke socijalne uslovljenosti
pedagoških pojava, kao i osposobljavanje za rad i istraţivanje u oblasti socijalne pedagogije.
Okvirni sadrţaj kolegija
Teorijska nastava: Predmet prouĉavanja i etape u razvoju socijalne pedagogije; Interdisciplinarnost socijalne
pedagogije; Podruĉja prouĉavanja i djelovanja socijalne pedagogije; Teorijske osnove socijalne pedagogije;
Metodologija istraţivanja na polju socijalne pedagogije; Metode i postupci socijalno-pedagoških istraţivanja;
Socijalna priroda odgoja i mobilnost pojedinca u strukturi društva; Socijalizacija - proces humanizacije pojedinca;
Oblici socijalnog uĉenja; Socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u obitelji, školi, grupi vršnjaka, slobodnom
vremenu, medijima, javnim ustanovama; Poremećaji u ponašanju mladih; Disocijalnost mladih; Novi socijalno-
pedagoški pristupi u tretmanu disocijalnosti mladih; Pedagoška viktimologija: preopterećenost uĉenika, školske fobije,
izostajanje sa nastave, nasilje, agresivnost – uzroci, posljedice, terapija, prevencija; Pedagoška metodologija u funkciji
sagledavanja i prevencije pojava pedagoške viktimologije; Bolestio visnosti i mladi: pedagoški programi prevencije;
Socijalna uslovljenost obitelji; Kriza obitelji; Nepotpuna obitelj: djeca razvedenih roditelja, djeca samohranih majki;
Socijalna zaštita djece i obitelji i multiproblemske obitelji
Vjeţbe: skice za diskusiju u pisanoj formi za svaku temu; prezentacija realiziranog istraţivanja na predloţenu ili
slobodno izabranu temu vezanu za programske sadrţaje. U realizaciji praktiĉne nastave, vjeţbi, aktivno uĉestvuju
studenti uz mentorsko voĊenje nastavnika; nastavna strategija praktiĉne nastave podrazumijeva problemsko izlaganje
studenata, uĉenje otkrivanjem, raspravu na unaprijed najavljenu temu i suĉeljavanje mišljenja. Izrada programa
prevencije sociopatoloških manifestacija. Rad sa jednim sluĉajem ( djetetom) i izrada studije sluĉaja ( prikaz ) i
prezentacija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Osnovna literarura
Uzelac, S.(1995), Socijalna edukologija, Zagreb: Sagena.
Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla: Offset
Tomić, R., Hasanović, I. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset
Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla :Offset.
Dodatna literatura
Dervišbegović, M. ( 1997 ), Socijalna pedagogija sa andragogijom. Sarajevo.
Kneţević – Florić, O. ( 2007 ). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad: SPD Vojvodine.
Bratanić, M. ( 1993 ). Mikropedagogija. Zagreb.
Gudjons, H. ( 1994 ). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb : Educa.
Marburger, H. ( 1979 ). Razvoj i koncepti Socijalne pedagogije. Zagreb : Fakultet za Defektologiju.
Rot, N. ( 2002 ). Socijalna psihologija. Beograd: ZUNS.
Tadić, N. ( 2003 ). Socijalna psihijatrija. Beograd: ZUNS.
Tomić, R., Osmić, I., Karić, E. ( 2005 ). Pedagogija. Tuzla: Filozofski fakultet
Tomić, R. Ĉišić, B, Ĉišić, A i Karić, E. ( 2006 ). Prisutnost pušenja alkoholizma i droge meĊu djecom i mladima.
Tuzla: Offset
Tomić, R. , Šehović, M i Hatibović, Ć ( 2005 ). Prisutnost zlostavljanja meĊu djecom i mladima. Tuzla : Offset
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i
seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane
seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije i
uraditi seminarski rad i primjer prezentacije za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 5 bodova
Prikaz nauĉne monografije 15 bodova
Izrada izvještaja istraţivanja 50 bodova,
Završni ispit 30 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DIDAKTIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Usvajanje osnovnih didaktiĉkih znanja (razvijanje elementarne didaktikĉke sposobnosti za razumijevanje suštine cilja
i zadataka nastave i obrazovanja). Osposobljavanje za kurikularno oblikovanje sadrţaja, ishoda obrazovanja, za
adekvatniji izbor i stvaralaĉku upotrebu nastavnih metoda, oblika, didaktiĉkih medija, strategija u procesu planiranja,
realizacije i evaluacije nastavnog procesa.
Znanja (deklarativna i proceduralna) i sposobnosti za primjenu didaktiĉkih zakonitosti, principa i pravila u nastavi
školskih predmeta i integrativnih tema.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Didaktika kao nauka. Znaĉaj i karakteristike nastavniĉkog poziva. Nastava kao kreativni proces. Komponente
nastavnog procesa. Subjektski poloţaj uĉenika u nastavi. Nastavni program. Planiranje u nastavi. Didaktiĉki principi.
Aktivne metode rada. Organizacija nastave. Obrazovna tehnologija. Obrazovanje informacione ere. Odgojno –
obrazovna klima. Mediji u odgoju i obrazovanju. Procjenjivanje i mjerenje znanja i sposobnosti uĉenika..
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura: Poiljak, V. (....) : Didaktika, Zagreb.
Filipović, N. (1981. ili 1988.) Didaktika, «Svjetlost», Sarajevo Dodatna literatura:
Brkić, M. Temeljna obiljeţja I uĉinkovitost programirane nastave, Jela educa, Sarajevo,
Desforges, Ch. (2001) Uspješno uĉenje i pouĉavanje, Zagreb, Educa.
Matijević, M (2005) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb.
Meyer, H . (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb, Educa.
Mail, A.( 1966) : Kreativnost u nastavi, Svjetlost, Sarajevo.
Marsh, J.C. (1994). : Kurikulum, Educa, Zagreb.
Grgin, T. (1987): Školska dokimologija, Školska knjiga, Zagreb.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: OSNOVE METODIKE NASTAVNOG RADA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktiĉkih struktura, upoznati vertikalu, kako induktivno-uzlaznu
tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko priruĉniĉke materije za izvedbu nastave, predmetnih metodika do
didaktike – i obratno).
Ovladati temeljnim pojmovima metodike nastavnog rada: organiziranje okoline; upravljanje vremenom, strategije
uĉenja, odluĉivanja i rješavanja problema; lingvistiĉke sposobnosti; sposobnost rješavanja problema; sposobnost
donošenja odluka. Razviti sposobnost kritike i samokritike, timskog rada, rada u interdisciplinarnom timu uz
sposobnost komunikacije s osobama koje nisu struĉnjaci.
Sposobnost primjene znanja u praksi, uĉenja i povezivanja razliĉitih pristupa, izvora spoznaje i znanja.
Sposobnost odabira adekvatne metode i postupaka u odgojno-obrazovnom procesu. Upoznavanje sa suvremenim
teoretskim i praktiĉnim problemima metodika nastavnog rada u procesu uĉenja i pouĉavanja. Specifiĉne metode i
tehnike nastavnog rada te razliĉiti pristupi u organizaciji praćenja i valorizacije. Razvijanje kompetencije koje
ukljuĉuju istraţivanje, pripremanje, izradu i prezentaciju zadane vjeţbe ili radionice, te metodiĉkih znanja za izradu
nastavne pripreme. Okvirni sadrţaj kolegija:
Mjesto i uloga metode rada u odgojno-obrazovnom procesu.
Deontologija nastavniĉkog poziva. Nastavnik – profesija ili poziv, vještina ili umjetnost.
Razliĉiti pristupi nastavniĉkom radu. Temeljne nastavniĉke kompetencije.
Standardi profesionalnih kompetencija nastavnika. Razvoj općih i specifiĉnih kompetencija.
Razvoj nastavniĉkog poziva, znaĉaj i ulogu nastavnika u tradicionalnoj i suvremenoj školi te uloga cjeloţivotnog
obrazovanja u društvu znanja.
Sloţena dinamika nastavniĉkog rada, kauzalitet izmeĊu obrazovanja nastavnika, nastavniĉkog djelovanja i uĉenja
uĉenika. Kljuĉne nastavniĉke kompetencije, metode i pristupi u radu.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Glasser, W. (1998). Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb: Educa.
Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa.
Kyriacou,C. (2001). Temeljna nastavna umijeća, II dopunjeno izdanje. Zagreb: Educa.
Dodatna literatura:
Desforges, Ch. (2001). Uspješno uĉenje i pouĉavanje. Zagreb: Educa.
De Zan, I. (1999). Metodika nastave prirode i društva. Školska knjiga, Zagreb 2.
Rosandić, D. (2000). Od curriculuma do meodiĉkih sustava u nastavi knjiţevnosti. Metodika, 1 (1), str. 91-102.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: INKLUZIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti i studij defektoloških znanosti
Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 0+0+3
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim
sadrţajima koje izuĉava ova znanost. Predmet izuĉavanja su: dijete s poteškoćama u razvoju i metode rada,
uspostavljanju ravnoteţe rada i jednakosti u pruţanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom,
konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne
prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.
Studenti će biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike izmeĊu procesa integracije i inkluzije, shvate
vaţnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nuţnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja
pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u
procesu inkluzije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoća
Terminologija: inkluzija, razlika izmeĊu integracije i inkluzije i socijalna iskljuĉenost
Indeks inkluzije i njegova primjena
Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije
Argumenti za i protiv inkluzije
Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu
Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne
Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad
Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu
Najnovija shvatanja i razliĉitosti meĊu uĉenicima s posebnim potrebama i uvaţavanje njihovih specijalnih
potreba u nastavi
Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju uĉenika s posebnim potrebama
Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi
Specifiĉnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Zeĉić, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruţenju. Fojnica: Štamparija Fojnica.
2. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo: CONNECTUM.
Dodatna literatura:
Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the
Children UK.
Cerić, H., Alić, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.
Dimić, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i uĉenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi
Sad.
Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodiĉ kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.
Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti razliĉitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Ilić, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istoĉnom Sarajevu.
Kovaĉević, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet.
Mujkanović, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškoćama u razvoju.
Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića. Sveuĉilište Hercegovina.
Mustać, V., Vicić, M. (1996). Rad s uĉenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi - priruĉnik za
prosvjetne djelatnike.
Pašalić-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja
neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo:
Filozofski fakultet.
Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim
vlastima u Engleskoj. Centar za izuĉavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.
Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New
York: Greenwood Press.
Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.
Veljković, V. (2002). Inkluzija. U zborniku: Priruĉnik za inkluzivnu nastavu, str. 4–10. Sarajevo: Duga
Zeĉić, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja inkluzije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prema uputama uraditi tjedni individualni
prilagoĊeni program i primjer prilagoĊenog
programa za nastavni satza dijete ukljuĉeno u
inkluzivni proces.Izrada seminarskog rada i završni
ispit u skladu s literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova,
Individualni program do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PEDAGOGIJA MEDIJA
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Opća pedagogija Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru kolegija studenti će se upoznati s temeljnim spoznajama iz podruĉja pedagogije medija kao i s naĉinima
upotrebe medija u obrazovne svrhe .
Steći će znanja o vrstama i ulozi medija i mogućnostima korištenja medija u nastavnom procesu. Na temelju rezultata
znanstvenih i struĉnih istraţivanja analizirati i vrednovati utjecaj pojedinih medija na uĉenike.
Osmišljavati, analizirati i vrednovati mogućnosti primjene specifiĉnih medija u nastavnom procesu te u slobodnom
vremenu. Vrednovati prema glavnim znaĉajkama specifiĉnosti pojedinih medija - analizirati i vrednovati specifiĉne
medije s obzirom na njihovu odgojnu i obrazovnu ulogu, kvalitetu i utjecaj na mlade. Sadrţaj:
Temeljni pojmovi iz podruĉja medija u odgoju i obrazovanju. Što su mediji?
Temeljni pojmovi iz podruĉja (multi)medijske didaktike - odgojna i obrazovna funkcija medija s obzirom na vrstu,
funkciju i ulogu.
Osobitosti izrade i procjene kvalitete animiranih filmova u nastavnom procesu i slobodnom vremenu. Pedagogijska
analiza ĉasopisa za uĉenike i mlade. Osobitosti primjene pojedinih medija u odgojno – obrazovnom procesu.
Pedagogijska analiza popularnih emisija za djecu i mlade.
Analiza utjecaja medija na osobne, društvene i odgojno – obrazovne vrijednost.
Analiza edukativnih softvera u nastavnom procesu - auditivni mediji u odgoju i obrazovanju. Nasilje u medijima i
njihov utjecaj na uĉenike (medijska ovisnost).
Medijska pismenost i medijska kompetencija.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Miliša, Z; Tolić, M; Vertovšek, N. (2009). Mediji i mladi- prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji. Zagreb:
Sveuĉilišna knjiţara, ICEJ.
Malović, S. (2007). Mediji i društvo. Zagreb: Sveuĉilšna knjiţara, ICEJ.
Matijevć, M. (2007). Novo (multi)medijsko okruţenje i cjeloţivotno obrazovanje. Andragoške studije, 7(2), 168-177.
Matijević, M. (2013). Uvjetovanost izbora i didaktiĉkog oblikovanja medija u nastavnom procesu i uĉenju. Školski
vjesnik, 62(2-3), 303-325. Dodatna literatura:
Bauer, T. (2007). Mediji za otvoreno društvo. Zagreb: ICEJ, Sveuĉilišna knjiţara.
Miliša, Z.; Zloković J. (2007). Odgoj i manipuliranje u obitelji i medijima. Zagreb: Markom.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
MALOLJETNIĈKA DELIKVENCIJA
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 3.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa pojmom, vidovima, uzocima, odnosno etiologijom maloljetniĉke
delinkvencije, sa prevencijom, rehabilitacijom i odgojnim radom sa maloljetnim delinkventima,
komunikacijom sa djecom delinkventnog ponašanja sa teorijskim razmatranjem, adekvatno uoĉiti i analizirati problem
, analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema, uĉestvovati u
izvršenju predloţenih mjera, uĉestvovati u istraţivanju maloljetniĉke delinkvencije.
Upoznavanje sa ulogom agenasa socijalizacije u nastanku i rehabilitaciji delinkvenata, sa recidivizmom, „tamnom
brojkom“, odgojnim mjerama. Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam maloljetniĉke delinkvencije
Teorijska razmatranja maloljetniĉke delinkvencije
Etiologija maloljetniĉke delinkvencije
Opseg i struktura maloljetniĉke delinkvencije
MeĊunarodni instrumenti u radu s maloljetnim delinkventima
Odnos maloljetniĉke delinkvencije i kriminalnog ponašanja odraslih
Riziĉni i zaštitni faktori za nastanak kriminalnog i delinkventnog ponašanja
Razumijevanje kulturološkog i spolnih razlika u maloljetniĉkoj delinkvenciji
Uloga obitelji, odgojno-obrazovnih i društvenih prilika u razvoju maloljetniĉke delinkvencije
Recidivizam maloljetniĉke delinkvencije
Odgojne mjere i sankcije
Prevencija maloljetniĉke delinkvencije
Komunikacija sa djecom delinkventog ponašanja
Uloga agenasa socijalizacije u prevenciji i rehabilitaciji maloljetnih delinkvenata
Socijalni rad s maloljetnim delinkventima Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Obavezna literarura:
Buljubašić,S.(2008) Maloljetniĉka delinkvencija,Sarajevo : DES.
Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla : Denfas.
Tomić, R., Šehović, M., Karić, N. I Hasanović, J. ( 2008 ). Delinkventno ponašanje djece i mladih. Tuzla.: Denfas. Dodatna literatura
Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,
Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb
Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine
Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet
Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece s
poremećajima u ponašanju
Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea
Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo
Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.
Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset
Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:
Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.
Sva literatura koja tretira fenomen maloljetniĉke delinkvencije
Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika,
Beograd: Defektološki fakultet
Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni
Koncepti rada sa djecom u sukobu sa zakonom, Sarajevo : Save the Children
Tomić, R. 2003 ). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla : Edukacijski
fakultet, 131 – 136.
Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika ( 1998 ).
Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta
Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o
Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju kriviĉnih sankcija, Zakon o
Osnovama socijalne zaštite, itd )
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad i studiju sluĉaja. Završni
ispit je u obliku testa znanja..
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s
asistentom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 10 bodova
Seminarski rad 10 bodova,
Studija sluĉaja 20 bodova
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SAVJETODAVNI ODGOJNI RAD
Šifra kolegija: PSSP07 Status kolegija: obvezni
Opći podaci:
Studijski program PREDDIPLOMSKI SVEUĈ. STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI
Ciklus I.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika Godina III.
Ime suradnika na
kolegiju Semestar VI.
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje općih karakteristika pedagoško-savjetodavnog rada i uoĉavanje njegovog znaĉaja u procesu odgoja i
obrazovanja. Stjecanje znanja o specifiĉnostima i naĉinima voĊenja savjetodavnog razgovora. Ukazivanje na ulogu
pedagoga i stjecanje kompetencija za savjetodavni rad sa uĉenicima, nastavnicima i roditeljima.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Opće karakteristike pedagoško-savjetodavnog rada. Metode i tehnike pedagoško-savjetodavnog rada. Specifiĉnosti
savjetodavnog razgovora. Individualni savjetodavni rad. Grupni savjetodavni rad. Aktivnosti i uloga pedagoga u
savjetodavnom radu. Pedagoško-savjetodavni rad s nastavnicima. Pedagoško-savjetodavni rad s uĉenicima.
Pedagoško-savjetodavni rad s roditeljima. Analiza rezultata i vrednovanje pedagoško-savjetodavnog rada.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Mandić, P. (1986):Savjetodavni vaspitni rad, Sarajevo: Svjetlost.
2. Jurić, V.(2005):Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska knjiga.
Dodatna literatura:
1. Trnavac, N. (1993):Pedagog u školi. Beograd: Uĉiteljski fakultet u Beogradu.
2. Janković, J. (1997):Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alineja.
3. Juul, J. (1995):Razgovori s obiteljima - perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.
4. Reardon, K.K. (1998):Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alineja.
5. Resman, M. (2000):Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
6. Rakić, B. (1981):Intervju u vaspitanju. Sarajevo: Svjetlost.
7. Brajša, P. (1996):Umijeće razgovora. Pula:C.A.S.H.
8. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.
9. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni
uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad. Završni
ispit je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog praktikuma;
izrada seminarskog rada i primjer prezentacije na izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…….5 bodova
izrada prezentacije s obranom..………………15 bodova
izrada seminarskog rada.............................40 bodova
završni ispit................................................40 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE U ODGOJU
Opći podaci:
Studijski program Prediplomski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osposobljavanje studenata za razumijevanje meĊusobne povezanosti teorijskih modela (didaktiĉkih teorija i teorija
uĉenja i nastave) i njihove praktiĉne primjene, kao i pronalaţenje i primjenu novih spoznaja u koncipiranju suvremene
didaktiĉko-metodiĉke teorije i prakse.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Odgojno-obrazovna funkcija suvremene škole. Programiranje rada škole (znaĉaj, principi, funkcija, vrste). Godišnji
program rada škole: Pristup, faze i izbor struĉnog tima. Uslovi rada škole. Organizacija odgojno-obrazovnog rada
škole. Opći i interni normativi rada. Programiranje i normiranje rada u funkciji stimulativnije raspodjele prema
rezultatima rada. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada škole. Planiranje i pripremanje nastavnika za
odgojno-obrazovni rad. Programiranje rada rukovodnih organa škole. Programiranje rada direktora. Programiranje
rada struĉnih organa škole. Programiranje rada nastavniĉkog vijeća, razrednih vijeća, razrednog starješine i struĉnih
aktiva. Programiranje rada pedagoško-psihološke sluţbe (savjetodavnog rada). Praćenje i vrijednovanje rada škole.
Samovrednovanje i vrednovanje rada nastavnika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Mandić, P, i Vilotijević, M: Programiranje rada škole. Svjetlost, Sarajevo
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
programa:
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u gornjoj
tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno povjerenstvo.
Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak studija,
kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev
za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima, sa zahtjevom za priznavanje ispita.
Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita razmatra navedno povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje
ispita i studentu odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo,
prodekan za nastavu donosi odgovarajuće rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Predmete iz drugih studijskih programa (tzv. eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s tim što
izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na
poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije zapoĉeti studij i koji je polagao
odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin završetka
studija;
Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u naĉelu ne
upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine. Proces se odvija na
slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene nastavnim planom za taj studij i
moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite iz prethodnog semestra, do upisa u naredni
semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim tempom. Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što
student moţe pri upisu narednog semestra uz kolegije koje upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog
semestra (zimski-zimski ili ljetni-ljetni). Jednako tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru
ne ostvari predviĊenih 30 bodova, ne moţe u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog
semestra, student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-
zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s bodovima
kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i odsluša sve kolegije i
ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom naĉelu, sve dok ne završi studij..
Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom završnog
preddiplomskog rada.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet
Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi tijekom tjedna
prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno prirodi pojedinih predmeta
obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava se organizira u turnusima od pet do
petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira
po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima
nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali
iskljuĉivo u prostorijama Fakulteta i ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za
izvanredne studente organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom
procesu i polagati odgovarajuće ispite.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne smatra se
novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima
a) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u cjelini i
znaĉajan dio gospodarstva.
d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.
SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIĆA
ZNANSTVENO PODRUĈJE: DRUŠTVENE ZNANOSTI
ZNANSTVENO POLJE: ODGOJNE ZNANOSTI
DIPLOMSKI SVEUĈLIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI
STUDIJSKI SMJEROVI:
1. PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM
2. RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM
3. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM
4. SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM
5. ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
6. MENADŢMENT U OBRAZOVANJU
1. UVOD
Magistar studija odgojnih znanosti nakon završetka studija osposobljen je za slijedeće kompetencije:
a/ Profesionalne kompetencije
- raspolaţe zavidnom razinom općih znanja,
- osposobljen je za planiranje vlastitih radnih i profesionalnih aktivnosti,
- osposobljen je za izvoĊenje i realizaciju zadataka iz domena njegove struke,
- kroz sadrţaje iz metodologije i statistike osposobljen je za sudjelovanje u akcijskim istraţivanjima i
operativnim projektima,
- postigao je solidna znanja iz oblasti samovrjednovanja i vrjednovanja postignuća djece predškolskog
uzrasta
b/ Pedagoško-didaktičke i metodičke kompetencije
- U potpunosti je osposobljen je za razumijevanje pedagoške teorije i njene primjene u radu s djecom
razliĉitog uzrasta
- osposobljen je za cjelovito snalaţenje u podruĉju odgojne djelatnosti,
- u cijelosti je ovladao vještinama pouĉavanja i praćenja,
- osposobljen je za izradu priprema i za izvoĊenje praktiĉnog odgojnog rada s djecom razliĉitog
uzrasta,
- ovladao je tehnikama i procedurama rješavanja brojnih pitanja odgojne prakse u radu s djecom
razliĉitog uzrasta,
- posjeduje vještine upravljanja odgojnom skupinom,
- osposobljen je za motiviranje djece i njihovo aktivno sudjelovanje u radu.
c/Radne kompetencije
- Izgradio je vještine suradnje, kako s djecom i kolegama na radnom mjestu, tako i sa roditeljima i
starateljima,
- Osposobljen je za njegovanje predanosti u poslu, za timski rad, za njegovanje kvalitete,
- Za izgraĊivanje i njegovanje odgovornosti na poslu, za savjesnost i ustrajavanje na postavljenim
cijevima i zadacima,
- Zbog uzrasta s kojim radi kod magistra predškolskog odgoja i defektologije je posebno njegovan i
izgraĊivan optimizam, motivacija za rad, osjećaj za pravilan govor i jeziĉnu pismenost, kao i uĉenje
engleskog jezika
Kod magistra odgojnih znanosti tijekom studija razvijaju se kompetencije za struĉnu osposobljenost,
pedagoško-metodiĉku osposobljenost, organizacijsku osposobljenost i komunikacijsko-refleksivnu
osposobljenost.
Poseban naglasak i posebna pozornost pridavana je osposobljavanju magistra odgojnih znanosti za rad u
multikulturalno mješovitim skupinama i za rad s djecom s posebnim potrebama i za integraciju te djece u
redovite odgojne skupine. U radu s djecom s posebnim potrebama u potpunosti je osposobljen za rad na
prevenciji, detekciji, dijagnosticiranju i tretmanu osoba s posebnim potrebama te u njihovoj rehabilitaciji i
edukaciji.
Magistri odgojnih znanosti u potpunosti su osposobljeni za cjeloţivotno obrazovanje i za primjenu
suvremene ICT tehnologije, u onoj mjeri u kojoj je to moguće na drugom ciklusu visokog obrazovanja.
Opći podaci:
a) struĉni i akademski naziv i stupanj koji se stjeĉe završetkom studija;
Diplomski studij odgojnih znanosti organiziran je kao jednopredmetni studij. Završetkom diplomskog
studija odgojnih znanosti stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti s
naznakom smjera.
b) uvjeti za upis na studijski program;
Uvjeti za upis na studij je završen prvi ciklus preddiplomskog studija ili završen fakultet u trogodišnjem ili
ĉetverogodišnjem trajanju odgovarajuće struke, o ĉemu odluĉuje povjerenstvo u sastavu: prodekan za
nastavu (predsjednik), proĉelnik i tajnik nadleţne katedre. Na studij se mogu upisati i kandidati drugih
struka, uz prethodno odobrenje navedenog povjerenstva. Ovisno o prethodno završenom fakultetu na
temelju kojeg se osoba upisala na studij, navedeno povjerenstvo moţe upisanom studentu, odrediti polaganje
diferencijalnog ispita, o ĉemu prodekan za nastavu studentu izdaje odgovarajuće rješenje. Diferencijalni
ispit, u naĉelu, obuhvaća sadrţaje iz temeljnih kolegija koji se izuĉavaju u okviru prvog ciklusa izabranog
studija. Nakon što poloţi diferencijalne ispite, student stjeĉe pravo polagati ispite po nastavnom planu.
c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;
Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u sljedećoj tablici.
DIPLOMSKI/MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI
1 2 3 4 5 6 7 8
NAZIV KOLEGIJA P S V ECT
S
STATUS NASTAVNIK SURADNIK ŠIFRA
I. SEMESTAR
Suvremena pedagogijska
dostignuća 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ0
1
Suvremena psihologijska
dostignuća 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ0
2
Specijalna pedagogija 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ0
3
Akademske vještine 1 1 2 6 Zajedniĉ
ki
MSOZ0
4
Pedagoška praksa 0 0 2 3 Izborni
(1 od 2)
MSOZ0
5
Psihološka praksa 0 0 2 3 Izborni
(1 od 2)
MSOZ0
6
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg studija i smjera
MSOZ0
7
II. SEMESTAR
Suvremena dostignuća u uĉenju i
nastavi 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ0
8
Psihologija adolescencije 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ0
9
Psihopatologija ranog djetinjstva 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ1
0
Pedagogijska komunikologija 1 1 2 6 Obvezni
MSOZ1
1
Struktura i organizacija odgojnih
ustanova 1 0 1 3
Izborni
(1 od 2)
MSOZ1
2
Pedagogija sporta 1 0 1 3 Izborni
(1 od 2)
MSOZ1
3
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg studija i smjera
MSOZ1
4
a) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) nastavnog plana iskazanog u
gornjoj tablici.
b) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Prelazak na studij s drugih studija ili nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava ranije navedeno
povjerenstvo. Prelazak na studij ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za
prelazak ili nastavak studija, kojeg odobrava navedeno povjerenstvo. Ukoliko je student na prethodnom
studiju polagao odreĊene ispite, uz zahtjev za prelazak ili nastavak studija, dostavlja i uvjerenje-potvrdu o
poloţenim ispitima, sa zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije poloţenih ispita
razmatra navedno povjerenstvom koje utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu odreĊuje razliku
ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi povjerenstvo, prodekan za nastavu donosi
odgovarajuće rješenje.
c) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Predmete iz drugih studijskih programa (tzv. eksterne izborne kolegije) student bira po vlastitom izboru, s
tim što izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra drugih studija. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s
obveznim kolegijima na poĉetku semestra. Studentu koji je prešao s drugog studija ili koji je nastavio ranije
zapoĉeti studij i koji je polagao odreĊene ispite, ti ispiti se mogu priznati kao eksterni izborni kolegiji
d) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin
završetka studija;
Uvjeti upisa slijedećeg semestra ili godine su specifiĉni i odvijaju se po slijedećem kriteriju. Student, u
naĉelu ne upisuje semestre ili godine, već student upisuje kolegije i bodove u okviru semestra ili godine.
Proces se odvija na slijedeći naĉin. U jednom semestru student, u naĉelu, upisuje kolegije predviĊene
nastavnim planom za taj studij i moţe upisati najviše 32 boda. Ako student tijekom studija poloţi sve ispite
iz prethodnog semestra, do upisa u naredni semestar, onda moţe u studiju napredovati brţim-vlastitim
tempom. Brţe napredovanje se omogućava na taj naĉin što student moţe pri upisu narednog semestra uz
kolegije koje upisuje dodati još jedan kolegij iz slijedećeg adekvatnog semestra (zimski-zimski ili ljetni-
ljetni). Jednako tako, ako student sporije napreduje i ako polaţući ispite u semestru ne ostvari predviĊenih
30 bodova, ne moţe u cijelosti upisati kolegije iz narednog semestra. Prigodom upisa narednog semestra,
student je duţan najprije upisati kolegije koje nije poloţio iz ranijeg odgovarajućeg semestra (zimski-
zimski ili ljetni-ljetni), i iz narednog semestra dopisati samo onoliko kolegija ĉiji ukupan broj bodova s
bodovima kolegija koji se ponavljaju ne moţe biti veći od 32 boda. Kada na opisani naĉin student upiše i
odsluša sve kolegije i ako na kraju semestra ne poloţi sve ispite, student upisuje naredne semestre po istom
naĉelu, sve dok ne završi studij..
Studij se završava polaganjem svih ispita predviĊenih nastavnim planom i izradom i javnom obranom
završnog preddiplomskog rada.
e) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet
Nastava za redovite studente se izvodi kao redovita nastava i kao turnusna. Redovita nastava se izvodi
tijekom tjedna prema nastavnom planu i to 15 tjedana u semestru. U okviru 15 tjedne nastave, sukladno
prirodi pojedinih predmeta obavljaju se i intersemestralni (parcijalni) ispiti i završni ispiti. Turnusna nastava
se organizira u turnusima od pet do petnaest dana, ovisno o prirodi predmeta, tijekom ili nakon turnusa
obavljaju se ispiti. Nastava na daljinu se organizira po posebnom programu ili se kombinira s prethodna dva
vida nastave, ovisno o prirodi predmeta i mogućnostima nastavnika i studenata. Bez obzira na naĉin
organiziranja nastave, ispiti se organiziraju, u naĉelu svakoga mjeseca, ali iskljuĉivo u prostorijama
Fakulteta i ne mogu se obavljati na daljinu, putem Skype i sl. Postotak nastave predviĊen za izvanredne
studente organizirat će se uglavnom tijekom vikenda, kako bi studenti mogli sudjelovati u nastavnom
procesu i polagati odgovarajuće ispite.
f) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program koji je maksimalno usklaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne
smatra se novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima
e) suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
f) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
g) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u
cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.
h) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA PEDAGOGIJSKA DOSTIGNUĆA
Šifra kolegija: MSOZ01 Status kolegija: Obvezni
Opći podaci:
Studijski program MASTER SVEUĈILIŠNI STUDIJ ODGOJNIH ZNANOSTI
Ciklus II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika Godina I.
Ime suradnika na
kolegiju Semestar I.
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će se upoznati i usvojiti najrelevantniju i najsuvremeniju znanstvenu i struĉnu literaturu iz podruĉja odgoja i
obrazovanja, osposobit će se za kvalitetnije razumijevanje odgojne i obrazovne teorije i kritiĉko gledanje na opća
pitanja i probleme suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse kod nas i u svijetu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Znanost – znanstvene spoznaje – sustavi znanja. Pojmovi: odgoj, obrazovanje, edukacija, socijalizacija, akulturacija,
pouĉavanje, uĉenje. Permanentno obrazovanje. Povratno obrazovanje. Oblici povratnog obrazovanja (obrazovanje uz
rad, iz rada i na radu, osposobljavanje, usavršavanje). Kvalifikacijska ljestvica. Sustav odgoja i obrazovanja. Odgoj i
obrazovanje determinira društvo. Odgoj i obrazovanje determinira kultura. Promjenjivost ciljeva odgoja i obrazovanja.
Odgoj i obrazovanje kao ĉimbenici društvenog razvoja. Humanistiĉki, društveni, ekonomski ciljevi odgoja i
obrazovanja. Opće i struĉno obrazovanje. Formalno obrazovanje – neformalno obrazovanje. Vertikalno obrazovanje –
horizontalno obrazovanje. Funkcionalno obrazovanje. Nova kulturalna pismenost – informatiĉka pismenost. Odgoj i
obrazovanje kao društveno-kulturna vrijednost. Odgoj i obrazovanje kao humanistiĉka vrijednost. Društvena uloga
odgajatelja, uĉitelja i nastavnika. Poziv, profesija, struka, profil, zanimanje, amaterizam, profesionalizam.
Kompetencije odgajatelja, uĉitelja, nastavnika, profesora, instruktora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Delors, J. (1998): Uĉenje – blago u nama. Zagreb: Educa.
2. Mijatović, A.(ur.)(1999):Osnove suvremen pedagogije, Zagreb: HPKZ (poglavlja: 7., 8., 9., 12., 14., 23.).
3. Vukasović, A. (1995): Pedagogija, Zagreb: Alfa d.d. i Hrvatski katoliĉki zbor »MI«.
Dodatna literatura:
1. Thomas, G. (2014): Kratak uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.
2. Bratanić, M. (1993):Mikropedagogija, Zagreb: Školska knjiga.
3. Brkić, M. (1985):Teorija i praksa moralnog odgoja učenika, Sarajevo: Veselin Masleša.
4. Gudjons, H. (1999):Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa (str. 123-170).
5. Madelin, A. (1991):Osloboditi školu : Obrazovanje à la carte, Zagreb: Educa.
6. Pranjić, M. (1996):Religijska pedagogija, Zagreb: Katehetski salezijanski centar.
7. Pranjić, M. (prir.)(1991):Religijsko-pedagoškokatehetskileksikon,Zagreb: Katehetski salezijanski centar.
8. Pastuović, N. (2000):Edukologija, Zagreb: Znamen (poglavlja: I, II, III. iVII).
9. Walford, G. (1992): Privatne škole, Zagreb: Educa.
10. Giesecke, H. (1993):Uvod u pedagogiju, Zagreb: Educa.
11. Mialaret, G. (1989):Uvod u edukacijske znanosti, Zagreb: Školske novine.
12. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije.
13. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni
uraditi prezentaciju na izabranu temu i seminarski rad. Završni ispit
je u obliku testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; ispunjavanje pedagoškog praktikuma;
izrada seminarskog rada i primjer prezentacije na izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama….10 bodova
izrada prezentacije s obranom..………………15 bodova
izrada seminarskog rada.............................35 bodova
završni ispit................................................40 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA PSIHOLOGIJSKA DOSTIGNUĆA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija upoznati studente sa suvremenim dostignućima iz podruĉja psihologije kao što su suvremene spoznaje u
oblasti fizioloških osnova psihiĉkog ţivota, kognitivnih i emocionalnih komponenti, uloge motivacijskih ĉimbenika,
povjesni osvrt i suvremeni pristup prouĉavanja ĉovjekova razvoja, te osnova psihologije svakodnevnog ţivota.
Prouĉavanje najvaţnihijih aspekata ĉovjekova funkcioniranja ima za svrhu pruţiti studentima znanstveni pogled na
ljudski razvoj te omogućiti im pribliţavanje problematici ljudskoga razvoja i svakodnevnice kroz najnovije teorije i
istraţivaĉke pristupe u psihologijskoj znanosti.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Suvremeni pristupi biološkim osnovama ĉovjekova razvoja; Suvremena shvaćanja o kognitivnom pristupu;
Suvremena shvaćanja o emocionalnom aspektu razvoja; Suvremena shvaćanja o motivaciji; Suvremena shvaćanja
o istraţivanju ĉovjekova razvoja; Psihologija svakodnevnog ţivota.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. K. Warner Schaie; Sherry L. Willis (2000): Psihologija odrasle dobi i starenja. Naklada Slap. Jastrebarsko.
2. Laura E. Berk (2008):Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko.
3. Pinel J.P.J. (2002). Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko.
4. Oatley, K. i Jenkins, J.M. (2001). Razumijevanje emocija , Naklada Slap, Jastrebarsko.
5. E. Aronson, T. D. Wilson, R. M. Akert. Socijalna psihologija. Mate naklada.
Dodatna literatura:
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja psihologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Kritiĉki osvrt na ponuĊeni tekst, izrada seminarskog
rada, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Kritiĉki osvrt na tekst do 15 bodova,
Izrada seminarskog rada do 25 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
SPECIJALNA PEDAGOGIJA ZA
Opći podaci Više studijskih programa
Studijski program Godina IV
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim razvojem i elementarnim
sadrţajem koji izuĉava ova znanost.Predmet paţnje u specijalnoj pedagogiji je ĉovjek ometen u razvoju a s njim i
njegove mogućnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja za rad su specifiĉne i
neophodno je struĉno studente uvesti u tu problematiku da bi u praksi koristili steĉeno znanje.
Okvirni sadrţaj kolegija
-- Istorijski razvoj specijalne pedagogije
-- Struktura specijalne pedagogije.
-- Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.
-- Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija
-- Dijagnostika i klasifikacija
-- Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu
-- Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i ţivotno osposobljavanje.
-- Socijalna kompetencija
-- Emocionalni razvoj
-- Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom
-- Edukacija osoba s mentalnom
-- Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,
-- Srednjoškolska edukacija,
-- Profesionalno osposobljavanje)
-- Porodica i mentalna retardacija Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
1. Zeĉić. S.:(2010) Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo
Dodatna literatura
Literatura :
1. Došen A. Psihijatrijski poremećaji djece i mladeţi s mentalnom retardacijom. Defektologija 30 (2): 169-
2. Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrić Lj (ur.)
3. UnapreĊivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveuĉilište u Zagrebu: Matra
projekat. Sinopsis predavanja i vjeţbi, 2002.
4. Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla: Denfas, 2007.
5. Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priruĉnik za roditelje.
Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveuĉilišta u Zagrebu, 1991.
6. Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa umjerenom, teţom i
teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za defektologiju Sveuĉilišta u
Zagrebu, 1994.
7. Vantić-Tanjić M. Stavovi nastavnika prema integraciji romske djece usporenog kognitivnog razvoja.
Doktorska disertacija. Tuzla: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 2007.
Stefanović,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofiziĉkom razvoju.Niš
1980.
8. Znanost u defektologiji (196-1997) Defektološki fakultet sveuĉilištau Zagrebu.
9. Stanĉić. V, :Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju. str.52 za sve smjerove
10. Teodorović,B: Evaluacija programa za odgojno-obrazovni rad sumjereno,teţe i teško mentalno retardiranom
djecom do 10 godina starosti.str.58 za predškolski smjer.
11. Teodorović,B.:Evaluacija programa i modela transformacije ponašanja djec i omladine s teškoćama socijalne
integracije.Str. 79. za smjer socijalnu pedagogiju Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze
(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i
zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
izuĉiti skriptu Specijalna pedagogija- Zeĉić i obavezno još dvije
reference predloţene literature.
Pristupni seminarski rad:
1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati širi
opis zadataka i ciljeva kojima se bavi specijalna pedagogija i
defektologija i popis 10 referenci literature koju su izuĉavali
.
2. Da bi napisali esej posjetiti kroz vjeţbe ustanovu prema
kolegiju koji izuĉava, predškolsku, školu, centar za socijalni
rad i opisati uĉenika sa posebnom potrebom, ambijent u
kome radi ili uĉi kao i njegove sposobnosti i edukaciju
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Zadaća 1. =20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 60 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE
Općipodaci:
Studijski program Svi studijski programi Godina
I.
dipl.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati posemestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉnekompetencije:
Studenti stjeĉu odreĊena i precizna teorijska znanja i praktiĉnu osposobljenost za pripremanje i izradu magistarskog
rada i drugih struĉnih radova. Biti će sposobni pretraţivati literaturu(prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih
izvora), kritiĉki promišljati, razumjeti i znati se koristitiznanstvenim radovima. Moćiće primjenjivati znanastveni stil
pisanja, ovladati će argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata,
izvoĊenjem zakljuĉaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem radova
prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaćen u znanostima o obrazovanju. Izgraditiće
osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.
Okvirnisadrţajkolegija:
Znanstvene informacije.
Baze podataka.
Struktura magistarskog rada, znanastvenog ĉlanaka, znanastvene monografije.
Argumentacija.
Retoriĉka konstruiranost znanstvenog diskursa.
Izrada sinopsisa struĉnograda i idejnog projekta istraţivanja.
Operacionalizacija varijabli istraţivanja.
Formiranje uzoraka istraţivanja.
Iskazivanje rezultata istraţivanja brojĉano, tabelarno i statistiĉkim mjerama.
Interpretacija i diskusija rezultata istraţivanja.
Organizacija rukopisa magistarskog rada i ostalih struĉnih radova.
Izrada ekspozea i prezentacije magistarskog rada.
Katalogizacija i meĊunarodne standardne oznake publikacija.
Objavljivanje struĉnih i znanstvenih radova i njihova usmena prezentacija.
Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i struĉnih radova.
Naĉini zvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalnizadaci E-uĉenje
Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenjenastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalnirad
Pismeniispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Milenko Kundaĉina i VeljkoBanĊur (2007): Akademsko pisanje. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Dodatna literatura:
Borozan, Đula (2009): Osnove akademskog pisanja. Osijek: Sveuĉilište Josipa Jurja Strossmayera
Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisat disertaciju. Zagreb: Fakultet politiĉkih znanosti Sveuĉilišta u Zagrebu
Gaĉić, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i struĉnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske
Kleut, Marija (2008): Nauĉno delo od istraţivanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga.
Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologija izrade nauĉnog teksta. Podgorica: CID.
Matijević, Milan; Muţić, Vladimir i Jovanović, Verica (2006): Istraţivati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-
knjiţevni zbor.
Radovanović, Tihomir i Jovanović, Verica (2006): Izrada studentskih radova. Novi Sad: Autorsko izdanje.
Silobrĉić, Vlatko (2003): Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.
Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja znanstvenog rada. APA i drugi standardi. Banja Luka: XBS.
Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje nauĉno djelo. Sarajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit studenti su duţni uraditi prikaz tj. analizu
znanstvenog ĉlanka. Završni ispit je u obliku testa.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Tijekom semestra biti će izvršena kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Sudjelovanje na nastavi; izrada vjeţbi u praktikumu
seminarskog rada u vidu analize znanstvenog ĉlanka;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova
Analiza znanstvenog ĉlanka – 25 bodova
Prikaz monografije– 25 bodova
Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodova za uspjeh)
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SUVREMENA DOSTIGNUĆA U UĈENJU I NASTAVI
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Slušaju studenti odgojnih
znanosti
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će se upoznati I usvojiti najrelevantniju i najsuvremeniju znanstvenu i struĉnu literaturu iz podruĉja odgoja i
obrazovanja, osposobit će se za kvalitetnije razumijevanje odgojne i obrazovne teorije i kritiĉko gledanje na opća
pitanja i probleme suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse kod nas i u svijetu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Znanost - znanstvene spoznaje – sustavi znanja; Pojmovi: odgoj, obrazovanje, edukacija, socijalizacija, akulturacija,
pouĉavanje, uĉenje; Permanentno obrazovanje; Povratno obrazovanje; Oblici povratnog obrazovanja (obrazovanje uz
rad, iz rada i na radu, osposobljavanje, usavršavanje); Kvalifikacijska ljestvica; Sustav odgoja i obrazovanja; Odgoj i
obrazovanje determinira društvo; Odgoj i obrazovanje determinira kultura; Promjenjivost ciljeva odgoja i
obrazovanja; Odgoj i obrazovanje kao ĉimbenici društvenog razvoja; Humanistiĉki, društveni, ekonomski ciljevi
odgoja i obrazovanja; Opće i struĉno obrazovanje; Formalno obrazovanje - neformalno obrazovanje; Vertikalno
obrazovanje - horizontalno obrazovanje; Funkcionalno obrazovanje; Nova kulturalna pismenost – informatiĉka
pismenost; Odgoj i obrazovanje kao društveno-kulturna vrijednost; Odgoj i obrazovanje kao humanistiĉka vrijednost;
Društvena uloga odgajatelja, uĉitelja i nastavnika; Poziv, profesija, struka, profil, zanimanje, amaterizam,
profesionalizam; Kompetencije odgajatelja, uĉitelja, nastavnika, profesora, instruktora.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Delores, J. Uĉenje Blago u nama
2.Mijatović, A. /ur./ (1999), Osnove suvremene pedagogije, Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor (poglavlja:
VII, VIII, IX, XII, XVI, XXIII)
3.Vukasović, A. (1995.) Pedagogija, Zagreb: Alfa. Dodatna literatura:
Bratanić, M., (1993.) Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb.
Brkić, M., (1985.) Teorija i praksa moralnog odgoja uĉenika, V. Masleša, Sarajevo.
Gudjons, H. (1999), Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa (str. 123-170)
Madelin, A. (1991), Osloboditi školu : Obrazovanje à la carte, Zagreb: Educa
Pranjić, M., Religijska pedagogija, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1996.
Pranjić, M., /prir./, Religijsko-pedagoškokatehetskileksikon, Zagreb, 1991.
Pastuović, N. (2000), Edukologija, Zagreb: Znamen (poglavlja: I, II, III. iVII)
Walford, G. (1992): Privatne škole, Zagreb: Educa
Giesecke, H. (1993), Uvod u pedagogiju, Zagreb, Educa.
Mialaret, G. (1989), Uvod u edukacijske znanosti, Zagreb: Školske novine
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni poloţiti kolokvij.
Kolokvij i završni ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno
seminarima i vjeţbama; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak do 10 bodova ;
izrada seminara do 20 bodova;
kolokvij do 25 bodova;
završni ispit do 45 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOLOGIJA ADOLESCENCIJE
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je unaprjeĊivanje znanja o adolescenciji koja zapoĉinje pubertetom i svim promjenama koje se na
psihološkom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i emocionalnom planu dogaĊaju pri transformaciji djeteta u
odraslu osobu. Nakon savladavanja ovog kolegija studenti će biti osposobljeni znanjem koje će im pomoći da na
sustavniji naĉin razumiju specifiĉnosti ovoga razvojnoga doba, a samim tim i da unaprijede razliĉite praktiĉne vjaštine
u radu sa ovom populacijom, ili da u skladu sa razumijevanjem kompleksnosti dobnog perioda adolescencije na zreliji
i sustavniji naĉin formiraju istraţivaĉke nacrte koji bi eksplorirali brojna veoma aktualna pitanja u svezi sa ovim
razvojnim dobom.
Okvirni sadrţaj kolegija:
OdreĊenje razvojnog doba adolescencije
Adolescencija u kontekstu razliĉitih teorija ĉovjekova razvoja
Metodologija istraţivanja adolescencije
Tjelesni razvoj
Intelektualni razvoj adolescenata
Psihosocijalni razvoj adolescenata
Adolescencija i seksualnost
Profesionalna orijentacija adolescenata ipriprema za rad
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grgin-Lacković, K. (2006): Psihologija adolescencije, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Berk, L. (2008): Psihologija cjeloţivotnog razvoja, Naklada Slap, Jastrebarsko
Dodatna literatura:
1. Grgin-Lacković, K. (1994): Samopoimanje mladih, Naklada Slap, Jastrebarsko
2. Grgin-Lacković, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Naklada Slap, Jastrebarsko
3. Ĉuturić, V. (1997): Adolescencija – revolucija i evolucija u razvoju; IP Ţarko Albulj, Beograd
4. Znanstveni ĉlanci iz podruĉja adolescentne psihologije
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Izrada radnih zadataka; izrada seminarskih radova:
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40 bodova, završni ispit
60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PSIHOPATOLOGIJA RANOG DJETINJSTVA
Opći podaci:
Studijski program Studij humanistiĉkih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim dimenzijama abnormalnog ponasanja i dozivljavanja. Kriticki
razmotriti i unaprijediti znanja o psiholoskim stanjima i unutarnjem funkcioniranju uz davanje naglaska
cjelokupnom razvojnom procesu u nastanku odstupajuceg ponasanja. TakoĊer, cilj je steći sposobnost prepoznavanja
odstupanja u psihiĉkom funkcioniranju i usvojiti nazivlje osnovnih psihopatoloških fenomena. Upoznati se s glavnim
psihijatrijskim poremećajima i njihovom psihopatologijom. Student će dobiti informacije o diferencijalno-
dijagnostiĉkom razlikovanju psihijatrijskih tegoba i poremećaja, posebno na razini razlika u njihovoj psihopatologiji.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Abnormalno ponasanje, Povijest psihopatologije, Anksiozni poremecaji, Somatoformni poremacaji, Stres i zdravlje,
Psihoaktivne tvari, Poremecaji licnosti, Klinicki simptomi shizofrenije, Emocionalni poremecaji i poremecaji
ponasanja u djetinstvu i adolescenciji, Teskoce ucenja , Mentalna retardacija, Autisticni poremecaj
Seksualni poremećaji.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Gerald C. Davison i John M. Neale (1999) Psihologija abnormalnog dozivljavanja i ponasanja. «NAKLADA SLAP»
Jastrebarsko (odabrana poglavlja) Dodatna literatura:
Znanstveni i strucni casopisi, domaci i strani iz podruĉja psihologije i psihopatologije. Tijekom konzultacije studenti
ce biti upuceni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Izrada seminarskog rada 40, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija PEDAGOGIJSKA KOMUNIKOLOGIJA
Opći podaci
Studijski
program
Školska pedagogija Godina IV
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Odgoj i izobrazba djece i omladine trebaju interpersonalnu komunikologiju kao znanost i kao vještinu, tj.kao struĉnu
uporabu interpersonalne komunikacije. S ozirom na iznetu ĉinjenicu, studenti treba da savladaju vještine
interpersonalne komunikacije, kao i rješavanje konflikata i problema koji se javljaju u školi.
Okvirni sadrţaj kolegija
Ponašanje, mozak, osobnost i identitet uĉenika
Definicija i oblici razgovora
Verbalni i neverbalni razgovori u školi
Sadrţaji i odnosi u tijeku razgovora
Osobni i psihodinamski aspekti razgovora
Naĉini i stilovi razgovora u školi
Problemi u školi
Promjene i škola
Teškoće i škola
Konflikti, svaĊe i agresivnost u školi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Dr. Pavao Brajša, Pedagoška komunikologija, Školske novine-Zagreb, Zagreb, 1994.
Dodatna literatura
Tomić Z., Komunikologija, Ĉigoja, Beograd, 2004.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu se pismenim
putom.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka; izrada seminarskih
radova: izlaganje radova; polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Dolazak do 10 bodova ; Seminar do 15 bodova, Praktikum do 15
bodova; Kolokvij do 25 bodova; Završni ispit do 35 bodova;
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: STRUKTURA I ORGANIZACIJA ODGOJNIH USTANOVA
Opći podaci:
Studijski program
Ciklus
Diplomski/master Sveuĉilišni studij
odgojnih znanosti 2015/16,
II. – Izborni kolegij (I. od II.)
Godina
Semestar
Šifra
MSOZ11
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Steći osnovne pojmove o organizaciji rada odgojno obrazovnih ustanova. Prvostupnicima pruţiti pomoć u stjecanju
profesionalnih i pedagoških kompetencija kroz praktiĉna rješenja. Prvostupnike pripremiti za nastavak obrazovanja,
cjeloţivotno uĉenje, struĉno usavršavanje i praćenje inovacija.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Temeljna naĉela o konceptu i odrednicama odgojno obrazovne ustanove kao organizacije. Osnivanje, licenciranje i
prestanak rada. Organiziranje i rad odgojno obrazovnih ustanova. Planiranje. Organizacija upravljanja i rukovodne
strukture. Obrazovna kultura i „klima“ kao i njihove promjene. Mjesto i uloga djece – uĉenika, studenata i uposlenika
u unaprjeĊenju obrazovne kulture i „klime“ u odgojno obrazovnim ustanovama.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada Veka, Rijeka, 2006.godine.
Bahtijarević – Šiber, F. i drugi: Organizacijska teorija, Informator, Zagreb 1991.godine.
Mijatović, A.: Osnove ustroja školskog sustava, Školske novine, Zagreb 1994.godine.
Dodatna literatura:
Novak, M.:Siokavica, P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb 1992.godine.
Stoll, L., Fink, D.: Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb 2000.godine.
Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: PREDŠKOLSKI ODGOJ S DEFEKTOLOGIJOM
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih
istraţivanja sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSPO01
Odgoj djece s govornim
teškoćama 1 1 2 6 Obvezni
MSPO02
Odgoj djece s teškoćama sluha i
vida 1 1 2 6 Obvezni
MSPO03
Odgoj djece s intelektualnim
teškoćama 1 1 2 6 Obvezni
MSPO04
Igre i igraĉke 0 0 2 3 Izborni (1
od 2) MSPO05
Igraonice i radionice 0 0 2 3 Izborni (1
od 2) MSPO06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg studija i smjera MSPO07
IV. SEMESTAR
Hrvatski jezik s metodikom 1 1 2 6 Obvezni
MSPO08
Matematiĉki pojmovi s
metodikom 1 1 2 6 Obvezni
MSPO09
Tjelesni odgoj s metodikom 1 1 2 6 Obvezni
MSPO10
Likovni odgoj s metodikom 1 0 1 4 Izborni (1
od 2) MSPO11
Glazbeni odgoj s metodikom 1 0 1 4 Izborni (1
od 2) MSPO12
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,
psihologije, metodike ili defektologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti, smjer
predškolski odgoj s defektologijom
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
ODGOJ DJECE S GOVORNIM POTEŠKOĆAMA
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnik na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja govora i jezika i govorne komunikacije kod
djece koji se javljaju u razvojnoj dobi, a proizilaze iz organskih, razvojno-psiholoških i socioloških uvjeta. Predmet
paţnje u logopediji je dijete ili ĉovjek ometen u sposobnosti da percipira i reprodukuje govor. Zadatak studenata je
upoznati se sa metodama rada, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja logopata za usvajanje pravilnog fonematskog
sluha i artikulacije koji su osnova sa CNS za verbalnu komunikaciju.
Okvirni sadrţaj kolegija
Definicija, predmet, struktura i zadaci logopedije
Teorijske osnove logopedije
Komunikacija i njen razvoj
Biološke osnove produkcije govora
Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije
Uzrroci poremećaja glasa, govora, jezika, ĉitanja i pisanja
Logopedska dijagnostika
Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama
Sticanje zvanja logopeda
Okruţenje kao faktor pomoći
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Zeĉić, S., Mujkanović, E., Devolli, A. (2010): LOGOPEDIJA. Sarajevo: CONNECTUM.
Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Zagreb: Mladost.
Dodatna literatura
Matić, M. (1968): Logopedija-nauka o govornim poremećajima. Beograd: Zavod za izdavanje udţbenika
Srbije.
Golubović, S. (1998): Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beogradu.
Lurija, A. R. (1982): Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.
Matić, R. (1997): Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd
Bjelica, J., Posokhova, I. (2001): Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, ĉitanja i
pisanja u djece. Nakladnik. Zagreb.
Vladisavljević,S.:( 1978) Disleksija i disgrafija. Univerzitet u beogradu.
Salihović,N . Junuzović-Ţunić,L & Ibrahimagić,A. ( 2006) Glas, govor I jezik.Tuzla.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i
obaveze (studenata i nastavnika), a na osnovu postavljenih
ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
prouĉiti knjigu Logopedija i drugu literaturu iz oblasti
Logopedije.
Pristupni seminarski rad – odabrati jednu od predloţenih
tema:
Logopedija kao nauka.
Zadaci u logopediji.
Mucanje i vrstemucanja.
Dislalija.
Testovi u logopediji.
Vrste govornih teškoća.
Šta je logoped i gdje moţe raditi.
Testom Artikulacije studenti su duţni istestirati dva logopata,
te dati struĉno pojašnjenje dijagnoze i preporuku ,to mogu
uraditi i u našem Centru. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Aktivnost i prisustvo na
Konsultacijama = 10 bod0va
Zadaća 1. = 20 bodova
Zadaća 2. = 20 bodova
Završni ispit = 50 bodova
60 do 70 bodova, ocjena D-2
71 do 80 bodova, ocjena C-3
81 do 90 bodova, ocjena B-4
91 do 100 bodova, ocjena A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija:
ODGOJ DJECE S TEŠKOĆAMA SLUHA I VIDA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente za uvid u empirijska i teorijska saznanja o specifiĉnostima djece s
teškoćama sluha i vida.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Metode i tehnike u surdopedagogiji i tiflopedagogiji
Vizuelno funkcioniranje u uvjetima oštećenog vizuelnog aparata
Kognitivne sposobnosti osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida
Pamćenje i uĉenje - vizuelno pamćenje, auditivno pamćenje
Inteligencija i mišljenje osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida
Socijalizacija i moralna svojstva osoba oštećena sluha
Psihiĉki razvoj osobe oštećenog sluha (predškolski i školski period, odrasla dob)
Psihiĉki razvoj osobe oštećenog vida (predškolski i školski period, odrasla dob)
Faktori psihiĉkog razvoja: a) auditivnogovorni faktori b) sredinski faktori
Razvoj osoba oštećenog vida (kognitivni, senzoriĉko-perceptivni, motoriĉki, govorni)
PrilagoĊenost i mentalno zdravlje
Liĉnost osobe oštećenog sluha i vida i istraţivanja u ovoj oblasti
Odnos izmeĊu govora i mišljenja kod gluhih osoba
Opaţanje i predstave kod osoba oštećenog sluha
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
2. Radovanĉić, B. (1995). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju.
3. Mujkanović, E. (2011). Surdopedagogija – skripta (pripremljeni materijal za studente).
Dodatna literatura:
Kostić, Đ. (1980). Govor i slušno oštećeno dijete. Gornji Milanovac: Kulturni centar.
Radovanĉić, B. (2004). Crtice za povijest hrvatske surdologije. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Moores, D. F. (1987). Educating the Deaf: Psychology, Principles, and Practices. Washington, DC: Gallaudet
University.
Bradarić-Šlujo, S., Pribanić, Lj., Radovanĉić, B. (1992). Education of Hearing impaired Children and
adolescents in the Republic Croatia. Deafness and Development, London, 3, 1, 8-9.
Furth, H.G. (1973). Deafness and Learning. California: Wadswarth.
Levine, E. S. (1981). The Ecology of Early Deafness. New York: Columbia University Press.
Myklebust, H. (1964). Psychology of Deafness. New York: Grune and Strutton.
Ţivković, M. (1996). Psihologija gluve i nagluve djece i omladine. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva.
Oberman-Babić, M. (1987). Stavovi uĉenika redovne i specijalne škole prema odgojno obrazovnoj integraciji
djece sa smetnjama u razvoju. Disertacija, Fakultet za defektologiju, Sveuĉilište u Zagrebu. Zagreb.
Oberman-Babić, M. (1979). Poremećaji govora u djece oštećena vida, Magistarski rad, Škola narodnog
zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb: Medicinski fakultet, Sveuĉilište u Zagrebu.
Sefić, M. (1998). Oftalmologija. Sarajevo: Šahinpašić.
Dikić, S.(1997). Tiflologija, Defektološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja surdopedagogije i tiflopedagogije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u
odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe
surdopedagogije i tiflopedagogije u "Dnevniku
struĉno pedagoške i metodiĉke prakse iz specijalne
pedagogije sa metodikom rada", te popuniti podatke
za najmanje dvoje djece oštećenog sluha i govora i
dvoje djece oštećenog vida.Izrada seminarskog rada i
završni ispit u skladu s literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,
Dnevnik struĉno pedagoške prakse do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
ODGOJ DJECE SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina V
Ime nositelja kolegija
Saradnici na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja u mentalnom razvoju sa genetskim
aspektima,osnovnim elementima i signigacijom na kliniĉku sliku posebnosti djece sa teškoćama u mentalnom
razvoju..Zadatak studenata je upoznati se sa psihologijom i pedagoškim principima te metodama rada , vaspitanja,
obrazovanja i osposobljavanja ove djece.
Okvirni sadrţaj kolegija
Definicija,predmet,struktura i zadaci odgoja djece sa intelektualnim teškoćama .
Smetnje funkcija psihiĉkog aparata
Kognitivne spoznajne disfunkcije
Mentalna retardacija ,klasifikacija,definicije, dijagnostika i kliniĉke slike
Genetski aspekti mantalnih poremećaja:
Dawnov sindrom,Turnerov sindrom(45,X)Klinefelterov sindro (47,XXY)
Prader-Willijev sindrom, Fenilketonurija,Lesch-Nyhanov sindrom
Psihotiĉke bolesti,kliniĉke slike .
Školski neuspjeh :uzroci:kvocjent inteligencije,sociokulturalna razina, smetnje prostorne i vremenske orijentacijei
druge teškoće u uĉenju.
Psihologija Lica s teškoćama u mentalnom razvoju
Pedagogija i pedagoški pristupi djeci sa intelektualnim teškoćama.
Procjena sposobnosti kod ove djece
Specifiĉnosti u metodikama rada sa djecom s teškoćama u mentalnom razvoju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Zeĉić, S. („007) -Skripta za studente“ Odgoj djece s teškoćama u mentalnom razvoju.)
Levandovski.D.&Teodorović.B.: (1986) Program rada s djecom s teškoćama u ratvoju .Fakultet za defektologiju
Sveuĉilišta u Zagrebu.
Dodatna literatura
1. Nikolić.S.(1999)Mentalniporemećaji u djece i omladine 2.Školska knjiga Zagreb
2. ĐorĊević.D.(1982)Psihologijamentalnozaostalihlica. Djeĉijenovine G. Milanovac.
3. Korlaet.J. (1972)Pedagogijamentalnoretardiranihosoba.Zagreb.
4. Gunzburg.H.C.(1963)Procjenasposobnostikodumjereno i teţeretardiranedjece .Zagreb-internaupotreba
5. Povše-ivkić.V.&Govedarica.T.(2000)Praktikumpoštedefektološkedijagnostike. Beograd
6. Korlaet.J. (1976)Pedagogijamentalnonedovoljnorazvijenedjece. Zagreb.
7. Dmitrović.P. (2002)Uĉenicisateškoćama u uĉenju i ponašanju. Bijeljina.8. Svjetskazdravstvenaorganizacija –
Ţeneva2001-2009 implementira-MeĊunarodnaklasifikacijafunkcionisanja,onesposobljenja i zdravlja (MKF)
EducAid
8. Ajdinski.LJ. &Miladinović.V. Metodikaradasamentalnoretardiranomdjecomškolskoguzrasta !986.Beograd
9. Krizmanić. M.(2009)Ţivot s razliĉitima. Profil.Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze
(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i
zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
izuĉiti Skriptu „ Odgoj djece s poteškoćama u mentalnom
razvoju“ i Program rada autora Levandovska i Teodorović.
1. Opisati –dati kliniĉku sliku jednog uĉenika u razredu
saintelektualnim poteškoćama.
2. Priloţiti spisak literature 10 referenci koju je koristio u
pripremanju ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Aktivnost u toku predavanja
i konsultacija = 10 Bodova
Zadaća 1. = 20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 50bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: IGRA I IGRAĈKE
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Predškolski odgoj i defektologija Godina
II.
(3.sem)
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Oĉekuje se da će student kroz ovaj kolegij razvijati temeljne i profesionalne kompetencije te da će, po poloţenom
ispiti, biti sposobni:
˗ Inicirati djeĉju igru,
˗ Kreirati optimalno okruţenje za djeĉju igru,
˗ Analizirati djeĉju igru i poticati razvoj suradniĉkih, proaktivnih odnosa djece,
˗ Zapaţati, razlikovati, klasificirati i tumaĉiti sastavnice djeĉje igre,
˗ Afirmativno vrednovati odgojno-obrazovne aspekte djeĉje igre,
˗ Razumjeti kognitivne aspekte igre i mogućnosti djeĉje metakognicije,
˗ Afirmativno i konstruktivno ukljuĉivati se u konstrukciju i razvoj djeĉje igre,
˗ Izabirati igraĉke primjerene psihofiziĉkom statusu djece i fazi idućeg razvoja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Igra kao osnovna aktivnost djece rane i predškolske dobi,
Struktura igre (sastavnice, tijek odvijanja),
Klasifikacija djeĉje igre,
Interakcija kao mogući kriterij klasifikacije igara,
Igre odraslih i djece ,
Igra i kognitivni, socio-emocionalni i motoriĉki razvoj djece,
Simboliĉka igra.
Simboliĉka igra i razvoj simboliĉke funkcije,
Simboliĉka igra i razvoj metakognicije.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Petrović-Soĉo, B. (2014). Simboliĉka igra djece rane dobi. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 16(Sp.
Ed. 1), 235-251.
Dodatna literatura:
Rogulj, E. (2014). Utjecaj novih medija na djeĉju igru. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 16(Sp. Ed. 1),
267-277.
Ivon, H. (2014). Obiljeţja ponašanja u djeĉjoj igri i simboliĉka igra lutkama. Hrvatski časopis za odgoj i
obrazovanje, 16(Sp. Ed. 1), 161-180.
Slunjski, E., Ljubetić, M. (2014). Play and its Pedagogical Potential in a Preschool Institution. Hrvatski
časopis za odgoj i obrazovanje, 16(Sp. Ed. 1), 127-141.
Zagorac, I. (2006). Igra kao cjeloźivotna aktivnost. Metodički ogledi, 13 (1), 69–80.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje
studenata prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno
ocijenjene predispitne obveze preduvjet su za
pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit
studenti polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama;
prijedlog igara i igraĉaka koje mogu doprinijeti kvaliteti
odgojno-obrazovnog rada; kritiĉki prikaz jednog
struĉno-znanstvenog rada publiciranog u recentnom
ĉasopisu; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz
struĉno-znanstvenog rada iz recentne literature 10
bodova, pisana razrada pojedine igre 20 bodova,
kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: IGRAONICE I RADIONICE
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Predškolski odgoj i defektologija Godina
II.
(3.sem.)
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Oĉekuje se da će student kroz ovaj kolegij razvijati temeljne i profesionalne kompetencije te da će, po poloţenom
ispiti, biti sposobni:
˗ Planirati, organizirati, provoditi i vrednovati odgojno-obrazovni rad u igraonicama i na radionicama,
˗ Organizirati optimalno prostorno-materijalno okruţenje i poticaje za igru i uĉenje djece rane i predškolske dobi,
˗ Voditi odgojnu skupinu, poticati interaktivne socijalne procese i suradniĉke odnose djece rane i predškolske dobi,
˗ Imati afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa svim
dionicima procesa.
˗ Razlikovati i primijeniti razliĉite oblike praćenja i dokumentiranja (sudjelujuće promatranje, video-refleksivna
metodologija, dokumentiranje...) odgojno-obrazovne prakse,
˗ Razraditi i primijeniti postupke koji doprinose kvaliteti odgojno- obrazovne prakse u konkretnim socijalnim
situacijama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
˗ Oblici odgojno-obrazovnog rada prema namjeni i mjestu izvoĊenja,
˗ Znaĉajnost igre i oblici aktivnog uĉenja,
˗ Oblici socijalnog interaktivnog odgojno-obrazovnog rada: igraonice i radionice,
˗ Formiranje i voĊenje odgojne skupine,
˗ Cilj, zadaće i naĉela radioniĉkog oblika rada,
˗ Kreiranje poticajnog socijalnog i prostorno-materijalnog okruţenja primjerenog djeci rane i predškolske dobi,
˗ Integracija i inkluzijadjece s posebnim potrebama u odgojne skupine,
˗ Smjernice radioniĉkog oblika rada,
˗ Vrednovanje procesa.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Slunjski, E. (2012.) Tragovima djeĉjih stopa, Zagreb: Profil International.
2. Miljak, A. (2009.) Ţivljenje djece u vrtiću, Zagreb: SM naklada.
Dodatna literatura:
˗ Duran, M. (2003). Dijete i igra. Naklada Slap.
˗ Popov, D., (2010.) Enciklopedija razvojnih igara za djecu, Zagreb: Planet Zoedoo.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje studenata
prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene
predispitne obveze preduvjet za pristupanje završnom
ispitu. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; pisana
priprema za radionicu; pisana analiza jedne igre s djecom
rane i predškolske dobi; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama 10 bodova, pisana
priprema za radionicu 15 bodova; pisana analiza jedne igre
s djecom rane i predškolske dobi 15 bodova, kolokvij 25
bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK S METODIKOM
Opći podatci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Semestar
Godina
IV.
(II./V.)
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski
jezik – lektorske vjeţbe.
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava knjiţevnoteorijskih i metodiĉkih znanja u njihovoj dubini i širini te znanja iz
medijske kulture, zatim razvijanje literarne senzibilnosti, jeziĉnoga izraţavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne
kompetencije, spoznavanja i stjecanja metodiĉkih kompetencija i metodiĉkoga stvaralaštva. Studenti će steći teorijska
i praktiĉna znanja, vještine i kompetencije potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup u radu s djecom predškolske i
osnovnoškolske dobi. Bit će osposobljeni za ovladavanje receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama u
obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, njihovoj interpretaciji i tumaĉenju, analizi raznolikih
knjiţevnih rodova, vrsta i oblika knjiţevnoga stvaralaštva, potom vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju
jeziĉnoga osjećaja za pravilan izgovor te vještina i kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno
pisanje, oblikovanje, interpretaciju i tumaĉenje, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Rekapitulacija programa izbornoga kolegija Metodika hrvatskoga jezika prema silabusu PSPO05 i PSRN05. Hrvatski
jezik s metodikom - metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,
interdisciplinarnost: teorija knjiţevnosti, povijest knjiţevnosti, knjiţevno-znanstvena metodologija, psihologija –
razvojna, spoznajna, pedagoška; didaktika, gnoseologija tj. teorija spoznaje, sociologija, estetika, komunikologija,
informatika, teorija medija. Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Problemska nastava.
Eksplikacija teksta. Njemaĉka interpretacijska škola. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija: literarno-likovni
susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Metode knjiţevnoga odgoja. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Ĉitanje. Vrste ĉitanja, vještine javnoga nastupa. Ĉitateljski tipovi. Ĉitanje
knjiţevnoga teksta. Ĉitanje poezije. Ĉitanje proznih i dramskih tekstova. Ĉitanje dnevnih novina. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Teorija knjiţevnosti. Knjiţevni rodovi i knjiţevne vrste. Kratki pregled
povijesnih knjiţevnih teorija: Aristotel, Kvint Horacije Flak: Poslanica Pizonima, Nicolas Boileau: Pjesniĉko
umijeće… Verifikacijski sustavi: kvantitativna, silabiĉna, silabiĉno-tonska i silabiĉno-akcenatska verifikacija, versi
oslabljene silabiĉnosti. Mikrostrukture stila i knjiţevne forme: razine strukture, knjiţevna slojevitost. Stih. Strofa, srok
i glasovna ponavljanja. Stalni oblici. Stihovi i strofe klasiĉnoga podrijetla. Otkriće rime. Tradicionalne vrste: himna,
oda, elegija, ditiramb, psalam, idila, epigram, epitaf. Emocionalne i refleksivne pjesme. Tema: ljubavne, domoljubne,
rodoljubne, pejsaţne, socijalne, religiozne. Stihovi i strofe romanskoga, germanskoga, orijentalnoga i slavenskoga
podrijetla. Figure dikcije: asonanca, aliteracija, onomatopeja, figure ponavljanja: anafora, epifora, simploka i
anadiploza; figure konstrukcije: inverzija, retoriĉko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton; figura misli: poredba,
antiteza, eufemizam, hiperbola, perifraza, litota, gradacija, ironija, paradoks, oksimoron, hijazam, aluzija. Metaforika:
simbol, metafora, metonimija, sinegdoha, personifikacija, alegorija. Metode knjiţevnoga odgoja. Programi,
metodiĉari, vrijednosni odnos. Lirika u nastavi. Faze pjesniĉkoga odgoja: obrada lirske pjesme. Doţivljajno-spoznajna
motivacija. Vrste motivacije. Pjesniĉki jezik. Stil i stilistika. Pripovjedna proza u nastavi. Novela, bajka i basna u
problemskoj nastavi. Motiviranje uĉenika. Citiranje. Anotacija. Recenzija. Školska interpretacija priĉe, pripovijetke,
novele. Školska interpretacija romana. Dominanta, kljuĉna sastavnica, duhovni etimon knjiţevnoga djela. Dramski i
scenski odgoj. Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu. Teorijske osnove za interpretaciju dramskoga lika. Esej
u nastavi knjiţevnosti (izraţavanja). Pisanje eseja. Pristupi piscu. Sat o djelu i piscu. Knjiţevna razdoblja i smjerovi u
nastavi knjiţevnosti. Znanost o knjiţevnosti. Problematika knjiţevne povijesti. Knjiţevna kritika. Knjiţevnost i jezik.
Usmena knjiţevnost. Pisana knjiţevnost. Knjiţevnost i retorika. Recepcija knjiţevnoga djela. Mimetiĉnost i
dijegetiĉnost knjiţevnoga djela. Knjiţevnoteorijski pojmovi u programu nastave knjiţevnosti.
Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Zagrebaĉka metodiĉka škola. Njemaĉka
interpretacijska škola. Problemska nastava. Eksplikacija teksta. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija:
literarno-likovni susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Empirijsko istraţivanje: promatranje i
pojedinaĉno istraţivanje: zadatci objektivnoga tipa, testovi, ljestvice (skale) postignuća, ankete, intervjui; akcijsko
istraţivanje, pokusi… Znanost o knjiţevnosti i nastava knjiţevnosti. Knjiţevnost i metodika. Metodika i jezikoslovlje.
Jezik knjiţevnoga djela: ruski formalizam, praški strukturalizam, francuski strukturalizam, danska glosemantika,
hermeneutika (antropološka lingvistika), distribucionizam, generativno-transformacijska lingvistika, generativna
poetika, lingvostilistika, tekstologija, intertekstualna teorija, stilistika. Stilistiĉki pristupi knjiţevnom djelu:
leksikologija i semantika (prenesena znaĉenja rijeĉi, ekspresivnost rijeĉi); fonetika, fonologija i fonostilistika
(ekspresivna glasovna svojstva, glasovne figure), morfologija (stilistika oblika), sintaksa (sintaktostilistika), tvorba
rijeĉi (ekspresivnost tvorenica, ekspresivnost sufiksa), ortografija (stilografija), ortoepija (stilistika govora). Metodika
i pedagogija. Metodika i psihologija. Knjiţevnost – nastavni predmet. Kriteriji izbora knjiţevnih sadrţaja (estetski,
nacionalni, recepcijski, pedagoški). Nastavni programi. Okvirni i izvedbeni. Stilsko oblikovanje programa. Integrirani
programi. Tematska, teorijsko-metodološka, knjiţevnopovijesna i stvaralaĉka integracija. Vrste nastavnih programa.
Katalozi znanja (HNOS, Kurikularna reforma). Literarne sposobnosti djece predškolskoga i osnovnoškolskog doba.
Knjiţevna lektira u programima. Slobodne aktivnosti, školske i izvanškolske. Nastavni sat knjiţevnosti, didaktiĉko
odreĊenje, metodiĉki sustavi, tipologija nastavnoga sata, modeli vrtićke i školske interpretacije. Vaţnost spoznavanja
u igri. Nastavne okolnosti u interpretaciji lirske pjesme, epskoga i dramskoga teksta. Tipologija nastavnih sati.
Dijaloški tip sata. Interpretacijski sat. Dramski sat. Knjiţevnoteorijski sat, knjiţevnopovijesni o smjeru, razdoblju i
epohi. Kombinirani sat, kompleksni sat. Lektirni sat. Ponavljanje gradiva i usustavljivanje znanja. Sat provjeravanja i
ocjenjivanja. Nastavna sredstva i pomagala. Didaktiĉki tekstovi: radni, nastavni listići… Prozirnice, uzorci prozirnica.
Film u nastavi knjiţevnosti. Knjiţevna uloţnica, mapa. Vizualna sredstva: knjiga, ilustracije, albumi, crteţi, ĉasopisi.
Udţbenik, didaktiĉko oblikovanje udţbenika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-
didaktiĉke
pripreme za
nastavu
Samostalni
zadatci Terenska nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Izrada tri metodiĉko-didaktiĉke
pripreme za nastavu Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Istraţivanje Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.
Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.
Solar, Milivoj (2005) Teorija knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.
Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom predškolskoga
uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom osnovnoškolskoga doba. (Vidi popis
u dodatku silabusa.)
Dodatna literatura:
Frangeš, Ivo (1987) Povijest hrvatske knjiţevnosti, Zagreb-Ljubljana: NZ MH – Cankarjeva zaloţba.
Antoš, Antica (1974) Osnove lingvističke stilistike, Zagreb: Školska knjiga.
Škreb, Zdenko (1976) Studij knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb: Zavod za hrvatski jezik, Školska knjiga.
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,
zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Teţak, Stjepko (1967) Film u nastavi, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave,
seminara i vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin
uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o
proĉitanoj literaturi, ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te
metodiĉko-didaktiĉkih priprema za nastavu i njihovim
obrazloţenjima. Pisanim dijelom ispita provjeravaju se usvojene
knjiţevnoteorijske i metodiĉke spoznaje, a usmenim dijelom
razine njihove kompetencije, njihova primjena na konkretnim
primjerima.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz
analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana
postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj
literaturi, ĉlanaka, eseja, interpretacija i rasprava te njihovo javno
obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanim kolokvijima i
ispitu.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolasci na nastavu 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5
bodova, izrada i obrana ĉlanka, eseja, interpretacije ili studijske
rasprave 25 bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te
za usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
DODATAK SILABUSU MSRN07 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:
Prijedlozi odabranih lirskih pjesama za interpretaciju:
Ivan Gundulić, Himna slobodi (Dubravka)
Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma
o njegovu preminulom ocu: Nebeski parketar?)
Vinko Nikolić, Gorak je zemje kruv, Kiša je maćala štrade, Kampanel, Duga
Drago Ivanišević, Moj did, Lokva; Ol tercana, ol kvartana, Hrvatska
Dubravko Horvatić, Trula tvrĎava, Ispovijed, Bašćina, Bugaršćica, Prošćansko jezero, Crveno jezero
Dobriša Cesarić, Oblak, Balada iz predgraĎa, Slap, Jesen
Zvonimir Balog, Mornar, Pričica o deminutiviću, Što se od vode pravi, Olovka, Veseli zemljopis
Pajo Kaniţaj, Prelijepa naša, Ljudi i ţivotinje
Miro Gavran, Halo ljubavi, Kako je tata osvojio mamu, kako smo lomili noge, Zaljubljen do ušiju
Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš, Slike proljeća u našim očima, Rani pijetlovi moga oca
Nikola Milićević, Kruh, Moţda je tako pisano
Zvonimir Golob, Novosti, Prva ljubav, Kako se piše pjesma o domovini
Sanja Pilić, Velika ljubav, Više cvijeća manje smeća, Jozef
Tin Kolumbić, Zemlja Hrvatska, Maslina, Dubrovnik 1991., Hrvatski zvonici
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik, Velebit, Tomislav
Mladen Kušec, Riječi
Gustav Krklec, Val, Školska čestitka
Milivoj Matošec, Tiki traţi neznanca, Suvišan u svemiru (ulomci)
Vjekoslav Mayer, Veliki vojvoda Hrvoje, Hrvatske bajke, Djevojka iz ruţmarina, Mala vila
Ivan Kušan, Koko u Parizu, Laţeš Melita
Petar Preradović, Dvije ptice, Naša zemlja
Mladen Bjaţić, Maškare
Antun Mihanović, Horvatska domovina
Jagoda Truhelka, Zlatni danci (Boţić, ulomak)
Dragutin Tadijanović, Grmljavina, Visoka ţuta ţita
August Šenoa, Zagrebu, Dolazak Hrvata
Slavko Mihalić, Metamorfoze, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more;
Mladen Šarić, Trešnjevačke trešnje (ulomak)
Ivana Brlić-Maţuranić, Priče iz davnine
Sunĉana Škrinjarić, Plesna haljina ţutog maslačka
Milivoj Matošec, Zviţduk s Bukovca
Hrvoje Hitrec, Eko, eko
Nikola Pulić, Ključić oko vrata, Krkom uzvodno
Alojz Majetić, Omiški gusari
Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i dogaĎaje
Marin Drţić, Novela od Stanca (ulomak)
Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Djevojčici umjesto igračke
Antun Branko Šimić, Opomena, Molitva na putu, Hercegovina, Oproštaj
Miroslav Krleţa, Bonaca u predvečerje
Vladimir Vidrić, Pejzaţ I., Pejzaţ II.
Tin Ujević, Daţd, Ove su riječi crne od dubine
Viktor Vida, Sjećanje na Dalmaciju, Zbogom kućo bijela, Bilješke za ţivotopis
Majka Margarita (bugaršćica)
Dinko Šimunović, Duga
Josip Pupaĉić, Tri moja brata i ja, More, Cetina, Zvijezda da mi je biti
Drago Britvić, Boţe čuvaj Hrvatsku
Ivan Slamnig, Barbara
Mak Dizdar, Modra rijeka
Miljenko Buljac, Ta riječ hrvatska, Umjesto oprosta
Danijel Dragojević, Bajka o vratima
Vladan Desnica, Pravda (novela i film Ante Babaje)
Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anĎelima
Ranko Marinković, Zagrljaj, Ruke, Kiklop
Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan
Richard Green: Put ljubavi
Pjesme namijenjene djeci: brzalice, brojalice, bajalice…
Pajo Kaniţaj, Kuća (pjesma)
Luko Paljetak, Jedna se mačka samo smijala, Miševi i mačke naglavačke
Zvonimir Balog, Gnjavator, Olovka
Gustav Krklec, U zoološkom vrtu
Grigor Vitez, Ševina jutarnja pjesma
Mala vila (naša narodna bajka)
Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho, Palčica, Mala sirena
Lewis Carroll, Alica u zemlji čudesa
Ivana Brlić – Maţuranić, Šuma Striborova, Kako je Potjeh traţio istinu
Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ
Jean de la Fontaine, Cvrčak i mrav (basna)
Mark Twain: Doţivljaji Huckleberryja Finna
Mato Lovrak, Druţba Pere Kvrţice
Rudyard Kipling, Knjiga o dţungli
Felix Saten, Bambi
Charles Perrault, Trnoruţica, Pepeljuga, Mačak u čizmama, Ljepotica i zvijer
Slikovnice i stripovi.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TJELESNI ODGOJ S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će steći opća znanja i kompetencije zaizradu pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture, dati primjere za
pojedine metodiĉke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vjeţbanja,primijeniti opće metodiĉke postupke iz
podruĉja kineziološke edukacije kod djece predškolskog i mlaĊeg školskog uzrasta u odgojno obrazovnom sustavu, te
razumjeti naĉela i principe pri organizaciji i provoĊenju sportskih natjecanja djece i uĉenika.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja s djecom predškolske dobi
Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u razrednoj nastavi
Organizacijski oblici rada u predškolskom odgoju
Organizacijski oblici rada u razrednoj nastavi
Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskim ustanovama
Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi
Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s djecom predškolske dobi
Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s uĉenicima razredne nastave
Metodiĉkapraksa u predškolskomodgojuirazrednojnastavi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Findak, V. (1990). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priruĉnik za nastavnike razredne nastave.
Školska knjiga, Zagreb.
2. Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju – priruĉnik za odgojitelje.
Školska knjiga, Zagreb.
Dodatna literatura:
Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski
fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.
Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave).
Školska knjiga, Zagreb.
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u predškolskom odgoju (1991).
Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Tjelesna i zdravstvena kultura. Republika Hrvatska,
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Zagreb.
Findak, V., V. Šnajder (1995). Tjelesne aktivnosti djece i uĉenika na zimovanju. Školske novine, Zagreb.
Findak, V. , Metikoš, D., M. Mraković (1993). Kineziološki priruĉnik za uĉitelje. Hrvatski pedagoško-
knjiţevni zbor i Fakultet za fiziĉku kulturu Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za odgajatelje. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije
izlaska na završni ispit, studenti su duţni predati
minimalno Pripremu za sat tjelesnog odgoja. Završni ispit
polaţe se pisanim putom. Završnom ispitu ne mogu
pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje predispitne
obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature, za sve studente: pisanje Priprema na sat
tjelesnog odgoja, i završni ispit po literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 20 bodova,
Izrada priprema za sat do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: LIKOVNI ODGOJ S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina III.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osposobljenost studenata za razumijevanje vizualnog jezika, likovnog jezika, vizualnih komunikacija, likovne
umjetnosti i dizajna. Osposobljenost za planiranje i organizaciju poticajnog odgojno-obrazovnog konteksta i pristupa u
cilju poticanja likovnog izraţavanja i stvaranja u ranom i predškolskom odgoju. Osposobljenost za analizu i
razumijevanja djeĉjeg likovnog izraza.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Likovna umjetnost – sastavnica odgoja i obrazovanja. Mjesto, uloga i znaĉenje likovno-odgojnog podruĉja u ranom i
predškolskom odgoju. Obiljeţja likovnog izraţavanja i stvaranja kod djece rane i predškolske dobi. Posebne znaĉajke
likovnog izriĉaja kod djece rane i predškolske dobi. Proces spoznavanja (kriteriji i funkcija razlikovanja vizualnog od
likovnog mišljenja). Razvoj likovne kreativnosti kod djece. Razvoj sposobnosti promatranja i doţivljavanja vizualne
stvarnosti. Motivacija u likovnoj aktivnosti. Naĉela i metode u vizualno-likovnom odgoju. Organizacija i
samoorganizacija djece. Likovne tehnike u radu s djecom rane i predškolske dobi. Kreativna igra kao poticaj za
likovnu aktivnost. Poticaji u radu s djecom. Uloge odgajatelja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Herceg, L., Ronĉević, A. i Karlavaris, B. (2010), Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi, Alfa, Zagreb
(odabrana poglavlja).
Brešan, D. (2008), Djeĉja likovna kreativnost od 1. do 10. godine ţivota, Sveuĉilište J.J. Strossmayera, Uĉiteljski
fakultet Osijek
Ĉasopisi i zbornici radova iz podruĉja predškolskog odgoja
Dodatna literatura:
Belamarić. D., (1986), Dijete i oblik, Školska knjiga, Zagreb
Jakubin, M., (1989), Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, Educa, Zagreb
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije polaţu
pisano, a završni ispit usmenim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi; seminar; pisana priprema za
rad; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
scenarij ili instrument…..............................10 bodova
izrada pripreme aktivnosti............................25 bodova
kolokvij........................................................15 bodova
završni ispit...................................................40 bodova
Ukupno:......................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: GLAZBENI ODGOJ S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Tokom nastave ovog kolegija, student bi trebali svladati osnovnu muziĉku pismenost, koju će pri tome pokazati tokm
praktiĉne nastave, koja podrazumjeva sviranje na klaviru djeĉijih kompozicija, a koje se obraĊuju po nastavnom
kurikulumu od I-IV razreda osnovne škole. Nakon usvajanja teorije glazbe, nastava ovog kolegija će se usmjeriti ka
metodici rada glazbenog odgoja u nastavi. Studenti bi tokom ove nastave, pored savladavanja teroijskog dijela
metodike glazbenog odgoja, trebat će obaviti jedan praktiĉni ĉas u nekoj od osnovnih škola ili predškolskoj ustanovi i
pri tome napisati pripremu za taj ĉas.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Teorija muzike, Orffov instrumentarij, Razvoj muziĉkih sposobnosti, Slušanje i upoznavanje muzike, Sviranje i
improviziranje u nastavi, Praktiĉna primjena sviranja klavira u nastavi glazbenog odgoja, Muziĉke igre, Korelacija
nastave muziĉke kulture sa ostalim predmetima, Nastava glazbe i estetski odgoj, Nastavni kurikulum za Glazbeni
odgoj u osnovnim školama, Nastavni kurikulum za glazbeni odgoj u predškolskom odgoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb
2. Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:
1. Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb
2. Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd
3. Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd
4. Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd
5. Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti
upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove,
pismene pripreme za ĉas Glazbenog odgoja, te preći 5
malih kompozicija za klavir.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; prisustvovanje vjeţbama; izrada
pismene pripreme za ĉas; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 5 bodova, pismena priprema 10 bodova, sviranje
20 bodova, seminarski rad 15 bodova, završni ispit 50
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: RAZREDNA NASTAVA S DEFEKTOLOGIJOM
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih
istraţivanja sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSRN01
Odgoj djece s govornim
teškoćama 1 1 2 6 Obvezni
MSRN02
Odgoj djece s teškoćama
sluha i vida 1 1 2 6 Obvezni
MSRN03
Odgoj djece s
intelektualnim teškoćama 1 1 2 6 Obvezni
MSRN04
Metodiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1
od 2) MSRN05
Didaktiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1
od 2) MSRN06
Izborni kolegij s eksterne
liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog semestra,
bilo kojeg studija i smjera MSRN07
IV. SEMESTAR
Hrvatski jezik s
metodikom 1 1 2 6 Obvezni
MSRN08
Matematiĉki pojmovi s
metodikom 1 1 2 6 Obvezni
MSRN09
Tjelesni odgoj s
metodikom 1 1 2 6 Obvezni
MSRN10
Likovni kultura s
metodikom 1 0 1 4
Izborni (1
od 2) MSRN11
Glazbeni odgoj s
metodikom 1 0 1 4
Izborni (1
od 2) MSRN12
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,
psihologije, metodike ili defektologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti, smjer
razredna nastava s defektologijom
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija ODGOJ DJECE S GOVORNIM POTEŠKOĆAMA
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnik na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja govora i jezika i govorne komunikacije kod
djece koji se javljaju u razvojnoj dobi, a proizilaze iz organskih, razvojno-psiholoških i socioloških uvjeta. Predmet
paţnje u logopediji je dijete ili ĉovjek ometen u sposobnosti da percipira i reprodukuje govor. Zadatak studenata je
upoznati se sa metodama rada, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja logopata za usvajanje pravilnog fonematskog
sluha i artikulacije koji su osnova sa CNS za verbalnu komunikaciju.
Okvirni sadrţaj kolegija
- Definicija, predmet, struktura i zadaci logopedije
- Teorijske osnove logopedije
- Komunikacija i njen razvoj
- Biološke osnove produkcije govora
- Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije
- Uzrroci poremećaja glasa, govora, jezika, ĉitanja i pisanja
- Logopedska dijagnostika
- Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama
- Sticanje zvanja logopeda
- Okruţenje kao faktor pomoći
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije
Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Zeĉić, S., Mujkanović, E., Devolli, A. (2010): LOGOPEDIJA. Sarajevo: CONNECTUM.
Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Zagreb: Mladost.
Dodatna literatura
Matić, M. (1968): Logopedija-nauka o govornim poremećajima. Beograd: Zavod za izdavanje udţbenika
Srbije.
Golubović, S. (1998): Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beogradu.
Lurija, A. R. (1982): Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.
Matić, R. (1997): Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd
Bjelica, J., Posokhova, I. (2001): Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, ĉitanja i
pisanja u djece. Nakladnik. Zagreb.
Vladisavljević,S.:( 1978) Disleksija i disgrafija. Univerzitet u beogradu.
Salihović,N . Junuzović-Ţunić,L & Ibrahimagić,A. ( 2006) Glas, govor I jezik.Tuzla.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i
obaveze (studenata i nastavnika), a na osnovu postavljenih
ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
prouĉiti knjigu Logopedija i drugu literaturu iz oblasti
Logopedije.
Pristupni seminarski rad – odabrati jednu od predloţenih
tema:
Logopedija kao nauka.
Zadaci u logopediji.
Mucanje i vrstemucanja.
Dislalija.
Testovi u logopediji.
Vrste govornih teškoća.
Šta je logoped i gdje moţe raditi.
Testom Artikulacije studenti su duţni istestirati dva logopata,
te dati struĉno pojašnjenje dijagnoze i preporuku ,to mogu
uraditi i u našem Centru. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Aktivnost i prisustvo na
Konsultacijama = 10 bod0va
Zadaća 1. = 20 bodova
Zadaća 2. = 20 bodova
Završni ispit = 50 bodova
60 do 70 bodova, ocjena D-2
71 do 80 bodova, ocjena C-3
81 do 90 bodova, ocjena B-4
91 do 100 bodova, ocjena A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija:
ODGOJ DJECE S TEŠKOĆAMA SLUHA I VIDA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente za uvid u empirijska i teorijska saznanja o specifiĉnostima djece s
teškoćama sluha i vida.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Metode i tehnike u surdopedagogiji i tiflopedagogiji
Vizuelno funkcioniranje u uvjetima oštećenog vizuelnog aparata
Kognitivne sposobnosti osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida
Pamćenje i uĉenje - vizuelno pamćenje, auditivno pamćenje
Inteligencija i mišljenje osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida
Socijalizacija i moralna svojstva osoba oštećena sluha
Psihiĉki razvoj osobe oštećenog sluha (predškolski i školski period, odrasla dob)
Psihiĉki razvoj osobe oštećenog vida (predškolski i školski period, odrasla dob)
Faktori psihiĉkog razvoja: a) auditivnogovorni faktori b) sredinski faktori
Razvoj osoba oštećenog vida (kognitivni, senzoriĉko-perceptivni, motoriĉki, govorni)
PrilagoĊenost i mentalno zdravlje
Liĉnost osobe oštećenog sluha i vida i istraţivanja u ovoj oblasti
Odnos izmeĊu govora i mišljenja kod gluhih osoba
Opaţanje i predstave kod osoba oštećenog sluha
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
2. Radovanĉić, B. (1995). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju.
3. Mujkanović, E. (2011). Surdopedagogija – skripta (pripremljeni materijal za studente).
Dodatna literatura:
Kostić, Đ. (1980). Govor i slušno oštećeno dijete. Gornji Milanovac: Kulturni centar.
Radovanĉić, B. (2004). Crtice za povijest hrvatske surdologije. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Moores, D. F. (1987). Educating the Deaf: Psychology, Principles, and Practices. Washington, DC: Gallaudet
University.
Bradarić-Šlujo, S., Pribanić, Lj., Radovanĉić, B. (1992). Education of Hearing impaired Children and
adolescents in the Republic Croatia. Deafness and Development, London, 3, 1, 8-9.
Furth, H.G. (1973). Deafness and Learning. California: Wadswarth.
Levine, E. S. (1981). The Ecology of Early Deafness. New York: Columbia University Press.
Myklebust, H. (1964). Psychology of Deafness. New York: Grune and Strutton.
Ţivković, M. (1996). Psihologija gluve i nagluve djece i omladine. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva.
Oberman-Babić, M. (1987). Stavovi uĉenika redovne i specijalne škole prema odgojno obrazovnoj integraciji
djece sa smetnjama u razvoju. Disertacija, Fakultet za defektologiju, Sveuĉilište u Zagrebu. Zagreb.
Oberman-Babić, M. (1979). Poremećaji govora u djece oštećena vida, Magistarski rad, Škola narodnog
zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb: Medicinski fakultet, Sveuĉilište u Zagrebu.
Sefić, M. (1998). Oftalmologija. Sarajevo: Šahinpašić.
Dikić, S.(1997). Tiflologija, Defektološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja surdopedagogije i tiflopedagogije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim
terminima. Završni ispit polaţe se pisanim putem.
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji
nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe
surdopedagogije i tiflopedagogije u "Dnevniku
struĉno pedagoške i metodiĉke prakse iz specijalne
pedagogije sa metodikom rada", te popuniti
podatke za najmanje dvoje djece oštećenog sluha i
govora i dvoje djece oštećenog vida.Izrada
seminarskog rada i završni ispit u skladu s
literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,
Dnevnik struĉno pedagoške prakse do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
ODGOJ DJECE SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina V
Ime nositelja kolegija
Saradnici na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja u mentalnom razvoju sa genetskim
aspektima,osnovnim elementima i signigacijom na kliniĉku sliku posebnosti djece sa teškoćama u mentalnom
razvoju..Zadatak studenata je upoznati se sa psihologijom i pedagoškim principima te metodama rada , vaspitanja,
obrazovanja i osposobljavanja ove djece.
Okvirni sadrţaj kolegija
- Definicija,predmet,struktura i zadaci odgoja djece sa intelektualnim teškoćama .
- Smetnje funkcija psihiĉkog aparata
- Kognitivne spoznajne disfunkcije
- Mentalna retardacija, klasifikacija, definicije, dijagnostika i kliniĉke slike
- Genetski aspekti mantalnih poremećaja:
- Dawnov sindrom,Turnerov sindrom(45,X) Klinefelterov sindrom (47,XXY)
- Prader-Willijev sindrom, Fenilketonurija,Lesch-Nyhanov sindrom
- Psihotiĉke bolesti,kliniĉke slike .
- Školski neuspjeh :uzroci:kvocjent inteligencije,sociokulturalna razina, smetnje prostorne i vremenske orijentacijei
druge teškoće u uĉenju.
- Psihologija Lica s teškoćama u mentalnom razvoju
- Pedagogija i pedagoški pristupi djeci sa intelektualnim teškoćama.
- Procjena sposobnosti kod ove djece
- Specifiĉnosti u metodikama rada sa djecom s teškoćama u mentalnom razvoju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Zeĉić,S. (2007) - Skripta za studente“ Odgoj djece s teškoćama u mentalnom razvoju.)
Levandovski.D.&Teodorović.B.: (1986) Program rada s djecom s teškoćama u ratvoju .Fakultet za defektologiju
Sveuĉilišta u Zagrebu.
Dodatna literatura
1. Nikolić.S.(1999)Mentalniporemećaji u djece i omladine 2.Školska knjiga Zagreb
2. ĐorĊević.D.(1982)Psihologijamentalnozaostalihlica. Djeĉijenovine G. Milanovac.
3. Korlaet.J. (1972)Pedagogijamentalnoretardiranihosoba.Zagreb.
4. Gunzburg.H.C.(1963)Procjenasposobnostikodumjereno i teţeretardiranedjece .Zagreb-internaupotreba
5. Povše-Ivkić.V.&Govedarica.T.(2000)Praktikumpoštedefektološkedijagnostike. Beograd
6. Korlaet.J. (1976)Pedagogijamentalnonedovoljnorazvijenedjece. Zagreb.
7. Dmitrović.P. (2002)Uĉenicisateškoćama u uĉenju i ponašanju. Bijeljina. 8. Svjetska zdravstvena organizacija
–Ţeneva2001-2009 implementira-MeĊunarodnaklasifikacijafunkcionisanja,onesposobljenja i zdravlja (MKF)
EducAid
8. Ajdinski.LJ. &Miladinović.V. Metodikaradasamentalnoretardiranomdjecomškolskoguzrasta !986.Beograd
9. Krizmanić. M.(2009)Ţivot s razliĉitima. Profil.Zagreb Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze
(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i
zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni izuĉiti
Skriptu „ Odgoj djece s poteškoćama u mentalnom razvoju“ i
Program rada autora Levandovska i Teodorović.
1.Opisati –dati kliniĉku sliku jednog uĉenika u razredu
saintelektualnim poteškoćama.
2.Priloţiti spisak literature 10 referenci koju je koristio u
pripremanju ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Aktivnost u toku predavanja
i konsultacija = 10 Bodova
Zadaća 1. = 20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 50bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti su u kolegiju didaktika uz didaktiĉke teorije upoznali opće zakonitosti nastavnog procesa, a u metodiĉkom
praktikumu primjenjuju te spoznaje.
Naglasak je na vještinama kao i stjecanju ranog iskustva u izvedbi nastave, što je podlogom za studentsku raspravu o
kvaliteti izvedbe i potvrdi ili osporavanju razliĉitih modela i koncepata nastave. Moći će planirati, organizirati,
provoditi i vrednovati nastavni i odgojno-obrazovni proces.
Analizirati, razumjeti i pravilno tumaĉiti odgojno-obrazovni proces te pedagoške aspekte odgojno-obrazovnog rada u
školi. Vrednovati i razvijati osobnu metodiĉku praksu, te organizirati optimalno socijalno, psihološko i prostorno-
materijalno okruţenje za uĉenje.
Razvijati će afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa
svim relevantnim subjektima. Razumjeti i primjenjivati razliĉite oblike i pristupe u realizaciji odgojno-obrazovnog
procesu. Okvirni sadrţaj kolegija:
Dizajniranje nastavnog sata - simulacija.
Planiranje, programiranje i priprema odgojno-obrazovnog procesa.
Funkcija priprave i posebnost pripremanja pedagogijskih sadrţaja za nastavu.
Analiza sadrţaja – hrestomacijski prilozi. Tekstualna graĊa i analiza sadrţaja.
Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Samostalan rad na pedagoškoj dokumentaciji.
Analiza izvedbe nastave (didaktiĉko-metodiĉki aspekt analize, analitiĉki koraci – konaĉno vrednovanje). Usporedne
konstrukcije u projektiranju nastave i meĊusobno vrednovanje.
Nastavno ozraĉje: motivacija, odnosi, disciplina ili dogovorna pravila. Oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa
u nastavi. Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Nastavne metode, oblici uĉenja i pouĉavanja.
Temeljne i specifiĉne kompetencije kao oĉekivani ishodi uĉenja u nastavnom procesu.
Revidirana Bloomova taksonomija kao indikator postignuća uĉenika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura: .
Jukić, T. (2010). Odnos kurikuluma i nastavnoga plana i programa. Pedagogijska istraţivanja, 7(1), 55-64.
Klippert, H. (2001). Kako uspješno uĉiti u timu, zbirka praktiĉnih primjera. Zagreb: Educa.
Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa. Dodatna literatura:
Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s posebnim
potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i obitelji
Itković, Z. (1997). Opća metodika nastave. Knjiţevne Krug.
Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za defektologiju,
Sveuĉilišta u Zagrebu: Kratis
Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na uĉenika. Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje
studenata prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno
ocijenjene pred ispitne obveze preduvjet su za
pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit
studenti polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada
idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-
obrazovnog rada škole; kritiĉki prikaz jednog struĉno-
znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni
projekt 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DIDAKTIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0-0-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
a) Za vrijeme struĉne studentske prakse u školi – ustanovi studenti su duţni provesti najmanje pet radnih dana i po
ĉetiri sata nazoĉiti nastavnom procesu i aktivno se ukljuĉiti u realizaciju nastave s dodijeljenim mu mentorima u školi.
b) U realizaciji posebnih zadataka student će pratiti nastavne sate kod mentora i biljeţiti tijek sata od uvoda nastavne
jedinke do glavnog i završnog dijela sata. Isto tako student će pripremiti za vrijeme prakse, te će najmanje ĉetiri
ogledna sata izvesti sa uĉenicima pod kontrolom mentora.
c) Sudjelovati u izradi zadataka objektivnog tipa – testova i kontrolnih zadataka
d) Upoznati se s specifiĉnostima rada škole – ustanove, interpretirati i analizirati stanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi
i eventualno izraziti mišljenje o poboljšanju rada u istoj.
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Godišnji plan i program ustanove – škole;
- Godišnji plan i program nastavnog predmeta;
- Mjeseĉni plan odreĊenog nastavnog predmeta;
- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva;
- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva ( sada iz drugog nastavnog predmeta );
- Plan i program rada uĉenika s posebnim potrebama;
- Tijek nastavnog sata- obrada novog gradiva (odrţati student najmanje tri sata iz razliĉitih predmeta ili oblasti)
- Izrada zadataka objektivnog tipa: testovi, kontrolni zadaci;
- Uraditi s mentorom i realizirati jedan test znanja;
- Naĉin ispravljanja pismenih zadataka uĉenika;
- Grupni i individualni oblici rada u nastavi;
- Tradicionalna i suvremena nastavna sredstva u nastavi i korištenje istih;
- Godišnji plan i program rada ped. – psihološke sluţbe u školi – ustanovi;
- Domaće zadaće uĉenika
- Mišljenje studenta o odrţanoj praksi u školi, zapaţanja i analiza rada u školi. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
V. Poljak: Didaktika, ŠK, Zagreb,1984.
N. Filipović: Didaktika II. IGKRO „ Svjetlost „ Sarajevo, 1980. Dodatna literatura:
I. Furlan: Pouĉavanje i vrste uĉenja, Pedagogijski rad, Zagreb, 1990; br. 1.
V. Poljak: Didaktiĉke inovacije i pedagoška reforma škole, ŠN, Zagreb, 1984.
V. Švarc: Grupna kao subjekt obrazovanja, Zagreb, 1964.
B. Rakić. Motivacija i školsko uĉenja, IGKRO, „Svjetlost“, Sarajevo,1977.
E. Raspudić:Grupni oblik rada u nastavi prirode i društva, „Naša škola“ Sarajevo, 1985.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Ispit se
polaţe usmeno.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, seminarski rad 25
bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: HRVATSKI JEZIK S METODIKOM
Opći podatci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Semestar
Godina
IV.
(II./V.)
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Poloţeni ispiti: Osnove hrvatskoga jezika i Hrvatski
jezik – lektorske vjeţbe.
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija jest usvajanje novih sustava knjiţevnoteorijskih i metodiĉkih znanja u njihovoj dubini i širini te znanja iz
medijske kulture, zatim razvijanje literarne senzibilnosti, jeziĉnoga izraţavanja i stjecanja komunikacijske jeziĉne
kompetencije, spoznavanja i stjecanja metodiĉkih kompetencija i metodiĉkoga stvaralaštva. Studenti će steći teorijska
i praktiĉna znanja, vještine i kompetencije potrebne za uspješan i stvaralaĉki pristup u radu s djecom predškolske i
osnovnoškolske dobi. Bit će osposobljeni za ovladavanje receptivnim i stvaralaĉkim jeziĉnim kompetencijama u
obradi raznolikih tekstova namijenjenih djeci i mladima, njihovoj interpretaciji i tumaĉenju, analizi raznolikih
knjiţevnih rodova, vrsta i oblika knjiţevnoga stvaralaštva, potom vrstama, tehnikama i brzini ĉitanja, razvijanju
jeziĉnoga osjećaja za pravilan izgovor te vještina i kompetencija koje podrazumijevaju jeziĉnu pismenost i pravilno
pisanje, oblikovanje, interpretaciju i tumaĉenje, oblikovanje teza, pisanje eseja i rasprava.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Rekapitulacija programa izbornoga kolegija Metodika hrvatskoga jezika prema silabusu PSPO05 i PSRN05. Hrvatski
jezik s metodikom - metodika knjiţevnoga odgoja (pojam, terminološka odredba, predmet prouĉavanja,
interdisciplinarnost: teorija knjiţevnosti, povijest knjiţevnosti, knjiţevno-znanstvena metodologija, psihologija –
razvojna, spoznajna, pedagoška; didaktika, gnoseologija tj. teorija spoznaje, sociologija, estetika, komunikologija,
informatika, teorija medija. Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Problemska nastava.
Eksplikacija teksta. Njemaĉka interpretacijska škola. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija: literarno-likovni
susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Metode knjiţevnoga odgoja. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Ĉitanje. Vrste ĉitanja, vještine javnoga nastupa. Ĉitateljski tipovi. Ĉitanje
knjiţevnoga teksta. Ĉitanje poezije. Ĉitanje proznih i dramskih tekstova. Ĉitanje dnevnih novina. Sredstva i vrste
komunikacije. Teškoće u komunikaciji. Teorija knjiţevnosti. Knjiţevni rodovi i knjiţevne vrste. Kratki pregled
povijesnih knjiţevnih teorija: Aristotel, Kvint Horacije Flak: Poslanica Pizonima, Nicolas Boileau: Pjesniĉko
umijeće… Verifikacijski sustavi: kvantitativna, silabiĉna, silabiĉno-tonska i silabiĉno-akcenatska verifikacija, versi
oslabljene silabiĉnosti. Mikrostrukture stila i knjiţevne forme: razine strukture, knjiţevna slojevitost. Stih. Strofa, srok
i glasovna ponavljanja. Stalni oblici. Stihovi i strofe klasiĉnoga podrijetla. Otkriće rime. Tradicionalne vrste: himna,
oda, elegija, ditiramb, psalam, idila, epigram, epitaf. Emocionalne i refleksivne pjesme. Tema: ljubavne, domoljubne,
rodoljubne, pejsaţne, socijalne, religiozne. Stihovi i strofe romanskoga, germanskoga, orijentalnoga i slavenskoga
podrijetla. Figure dikcije: asonanca, aliteracija, onomatopeja, figure ponavljanja: anafora, epifora, simploka i
anadiploza; figure konstrukcije: inverzija, retoriĉko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton; figura misli: poredba,
antiteza, eufemizam, hiperbola, perifraza, litota, gradacija, ironija, paradoks, oksimoron, hijazam, aluzija. Metaforika:
simbol, metafora, metonimija, sinegdoha, personifikacija, alegorija. Metode knjiţevnoga odgoja. Programi,
metodiĉari, vrijednosni odnos. Lirika u nastavi. Faze pjesniĉkoga odgoja: obrada lirske pjesme. Doţivljajno-spoznajna
motivacija. Vrste motivacije. Pjesniĉki jezik. Stil i stilistika. Pripovjedna proza u nastavi. Novela, bajka i basna u
problemskoj nastavi. Motiviranje uĉenika. Citiranje. Anotacija. Recenzija. Školska interpretacija priĉe, pripovijetke,
novele. Školska interpretacija romana. Dominanta, kljuĉna sastavnica, duhovni etimon knjiţevnoga djela. Dramski i
scenski odgoj. Literarni i teatrološki pristup dramskome djelu. Teorijske osnove za interpretaciju dramskoga lika. Esej
u nastavi knjiţevnosti (izraţavanja). Pisanje eseja. Pristupi piscu. Sat o djelu i piscu. Knjiţevna razdoblja i smjerovi u
nastavi knjiţevnosti. Znanost o knjiţevnosti. Problematika knjiţevne povijesti. Knjiţevna kritika. Knjiţevnost i jezik.
Usmena knjiţevnost. Pisana knjiţevnost. Knjiţevnost i retorika. Recepcija knjiţevnoga djela. Mimetiĉnost i
dijegetiĉnost knjiţevnoga djela. Knjiţevnoteorijski pojmovi u programu nastave knjiţevnosti.
Metodiĉki sustavi nastave knjiţevnosti. Školska interpretacija. Zagrebaĉka metodiĉka škola. Njemaĉka
interpretacijska škola. Problemska nastava. Eksplikacija teksta. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacija:
literarno-likovni susreti. Povezivanje knjiţevne i filmske umjetnosti u nastavi. Empirijsko istraţivanje: promatranje i
pojedinaĉno istraţivanje: zadatci objektivnoga tipa, testovi, ljestvice (skale) postignuća, ankete, intervjui; akcijsko
istraţivanje, pokusi… Znanost o knjiţevnosti i nastava knjiţevnosti. Knjiţevnost i metodika. Metodika i jezikoslovlje.
Jezik knjiţevnoga djela: ruski formalizam, praški strukturalizam, francuski strukturalizam, danska glosemantika,
hermeneutika (antropološka lingvistika), distribucionizam, generativno-transformacijska lingvistika, generativna
poetika, lingvostilistika, tekstologija, intertekstualna teorija, stilistika. Stilistiĉki pristupi knjiţevnom djelu:
leksikologija i semantika (prenesena znaĉenja rijeĉi, ekspresivnost rijeĉi); fonetika, fonologija i fonostilistika
(ekspresivna glasovna svojstva, glasovne figure), morfologija (stilistika oblika), sintaksa (sintaktostilistika), tvorba
rijeĉi (ekspresivnost tvorenica, ekspresivnost sufiksa), ortografija (stilografija), ortoepija (stilistika govora). Metodika
i pedagogija. Metodika i psihologija. Knjiţevnost – nastavni predmet. Kriteriji izbora knjiţevnih sadrţaja (estetski,
nacionalni, recepcijski, pedagoški). Nastavni programi. Okvirni i izvedbeni. Stilsko oblikovanje programa. Integrirani
programi. Tematska, teorijsko-metodološka, knjiţevnopovijesna i stvaralaĉka integracija. Vrste nastavnih programa.
Katalozi znanja (HNOS, Kurikularna reforma). Literarne sposobnosti djece predškolskoga i osnovnoškolskog doba.
Knjiţevna lektira u programima. Slobodne aktivnosti, školske i izvanškolske. Nastavni sat knjiţevnosti, didaktiĉko
odreĊenje, metodiĉki sustavi, tipologija nastavnoga sata, modeli vrtićke i školske interpretacije. Vaţnost spoznavanja
u igri. Nastavne okolnosti u interpretaciji lirske pjesme, epskoga i dramskoga teksta. Tipologija nastavnih sati.
Dijaloški tip sata. Interpretacijski sat. Dramski sat. Knjiţevnoteorijski sat, knjiţevnopovijesni o smjeru, razdoblju i
epohi. Kombinirani sat, kompleksni sat. Lektirni sat. Ponavljanje gradiva i usustavljivanje znanja. Sat provjeravanja i
ocjenjivanja. Nastavna sredstva i pomagala. Didaktiĉki tekstovi: radni, nastavni listići… Prozirnice, uzorci prozirnica.
Film u nastavi knjiţevnosti. Knjiţevna uloţnica, mapa. Vizualna sredstva: knjiga, ilustracije, albumi, crteţi, ĉasopisi.
Udţbenik, didaktiĉko oblikovanje udţbenika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari
Metodiĉko-
didaktiĉke pripreme
za nastavu Samostalni
zadatci Terenska nastava
Obrazovanje na daljinu Konzultacije
Radionice Mentorski rad E-uĉenje
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Izrada tri metodiĉko-didaktiĉke
pripreme za nastavu Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Istraţivanje Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Rosandić, Dragutin (2004) Metodika knjiţevnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga.
2. Škreb, Zdenko – Stamać, Ante (1986) Uvod u knjiţevnost. Teorija, metodologija, Zagreb: Globus.
3. Solar, Milivoj (2005) Teorija knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
4. Anić, Vladimir (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.
5. Izbor knjiţevnih djela za interpretaciju i primjenu u odgojnim utjecajima prilagoĊen radu s djecom
predškolskoga uzrasta, njihovoj senzibilnosti i psihofiziĉkim mogućnostima te u radu s djecom
osnovnoškolskoga doba. (Vidi popis u dodatku silabusa.)
Dodatna literatura:
Frangeš, Ivo (1987) Povijest hrvatske knjiţevnosti, Zagreb-Ljubljana: NZ MH – Cankarjeva zaloţba.
Antoš, Antica (1974) Osnove lingvističke stilistike, Zagreb: Školska knjiga.
Škreb, Zdenko (1976) Studij knjiţevnosti, Zagreb: Školska knjiga.
Guberina, Petar (1952) Zvuk i pokret u jeziku, Zagreb: Školska knjiga.
Barić i dr. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb: Zavod za hrvatski jezik, Školska knjiga.
Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika. Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama (2007,
zbornik, ur. Marijana Ĉeši i M. Barbaroša-Šikić), Zagreb: Naklada Slap.
Teţak, Stjepko (1967) Film u nastavi, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.
Katiĉić, Radoslav (2013) Hrvatski jezik, Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Vrednovanje studenata provodi se tijekom izvoĊenja nastave,
seminara i vjeţba. Prati se njihova nazoĉnost, a na poseban naĉin
uspješnost u izradi samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o
proĉitanoj literaturi, ĉlanaka, rasprava, eseja i interpretacija te
metodiĉko-didaktiĉkih priprema za nastavu i njihovim
obrazloţenjima. Pisanim dijelom ispita provjeravaju se usvojene
knjiţevnoteorijske i metodiĉke spoznaje, a usmenim dijelom
razine njihove kompetencije, njihova primjena na konkretnim
primjerima.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Tijekom semestra bit će provjeravana spremnost na suradnju uz
analizu kvalitete izvedbe programa u odnosu na oĉekivana
postignuća, obveze studenata i nastavnika te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisutnost nastavi; aktivno sudjelovanje; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada samostalnih pisanih priloga, biljeţaka o proĉitanoj
literaturi, ĉlanaka, eseja, interpretacija i rasprava te njihovo javno
obrazloţenje. Studenti su duţni pristupiti zakazanim kolokvijima i
ispitu.
Vrednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolasci na nastavu 10 bodova, bilješke o proĉitanoj literaturi 5
bodova, izrada i obrana ĉlanka, eseja, interpretacije ili studijske
rasprave 25 bodova, metodiĉko-didaktiĉkih priprema 20 bodova te
za usmeni ispit 40 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
DODATAK SILABUSU MSRN07 – prijedlozi odabranih knjiţevnih djela za interpretaciju:
Prijedlozi odabranih lirskih pjesama za interpretaciju:
Ivan Gundulić, Himna slobodi (Dubravka)
Luko Paljetak, Mjesečina, Zaljubljeni kompjuter, Djetinjstvo, Nova godina, Prvo ljubavno pismo (+ pjesma o njegovu
preminulom ocu: Nebeski parketar?)
Vinko Nikolić, Gorak je zemje kruv, Kiša je maćala štrade, Kampanel, Duga
Drago Ivanišević, Moj did, Lokva; Ol tercana, ol kvartana, Hrvatska
Dubravko Horvatić, Trula tvrĎava, Ispovijed, Bašćina, Bugaršćica, Prošćansko jezero, Crveno jezero
Dobriša Cesarić, Oblak, Balada iz predgraĎa, Slap, Jesen
Zvonimir Balog, Mornar, Pričica o deminutiviću, Što se od vode pravi, Olovka, Veseli zemljopis
Pajo Kaniţaj, Prelijepa naša, Ljudi i ţivotinje
Miro Gavran, Halo ljubavi, Kako je tata osvojio mamu, kako smo lomili noge, Zaljubljen do ušiju
Jure Kaštelan, Volio bih da me voliš, Slike proljeća u našim očima, Rani pijetlovi moga oca
Nikola Milićević, Kruh, Moţda je tako pisano
Zvonimir Golob, Novosti, Prva ljubav, Kako se piše pjesma o domovini
Sanja Pilić, Velika ljubav, Više cvijeća manje smeća, Jozef
Tin Kolumbić, Zemlja Hrvatska, Maslina, Dubrovnik 1991., Hrvatski zvonici
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik, Velebit, Tomislav
Mladen Kušec, Riječi
Gustav Krklec, Val, Školska čestitka
Milivoj Matošec, Tiki traţi neznanca, Suvišan u svemiru (ulomci)
Vjekoslav Mayer, Veliki vojvoda Hrvoje, Hrvatske bajke, Djevojka iz ruţmarina, Mala vila
Ivan Kušan, Koko u Parizu, Laţeš Melita
Petar Preradović, Dvije ptice, Naša zemlja
Mladen Bjaţić, Maškare
Antun Mihanović, Horvatska domovina
Jagoda Truhelka, Zlatni danci (Boţić, ulomak)
Dragutin Tadijanović, Grmljavina, Visoka ţuta ţita
August Šenoa, Zagrebu, Dolazak Hrvata
Slavko Mihalić, Metamorfoze, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more;
Mladen Šarić, Trešnjevačke trešnje (ulomak)
Ivana Brlić-Maţuranić, Priče iz davnine
Sunĉana Škrinjarić, Plesna haljina ţutog maslačka
Milivoj Matošec, Zviţduk s Bukovca
Hrvoje Hitrec, Eko, eko
Nikola Pulić, Ključić oko vrata, Krkom uzvodno
Alojz Majetić, Omiški gusari
Ivan Meštrović, Uspomene na političke ljude i dogaĎaje
Marin Drţić, Novela od Stanca (ulomak)
Antun Gustav Matoš, Gnijezdo bez sokola, Notturno, Djevojčici umjesto igračke
Antun Branko Šimić, Opomena, Molitva na putu, Hercegovina, Oproštaj
Miroslav Krleţa, Bonaca u predvečerje
Vladimir Vidrić, Pejzaţ I., Pejzaţ II.
Tin Ujević, Daţd, Ove su riječi crne od dubine
Viktor Vida, Sjećanje na Dalmaciju, Zbogom kućo bijela, Bilješke za ţivotopis
Majka Margarita (bugaršćica)
Dinko Šimunović, Duga
Josip Pupaĉić, Tri moja brata i ja, More, Cetina, Zvijezda da mi je biti
Drago Britvić, Boţe čuvaj Hrvatsku
Ivan Slamnig, Barbara
Mak Dizdar, Modra rijeka
Miljenko Buljac, Ta riječ hrvatska, Umjesto oprosta
Danijel Dragojević, Bajka o vratima
Vladan Desnica, Pravda (novela i film Ante Babaje)
Stjepan Tomaš, Moj tata spava s anĎelima
Ranko Marinković, Zagrljaj, Ruke, Kiklop
Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan
Richard Green: Put ljubavi
Pjesme namijenjene djeci: brzalice, brojalice, bajalice…
Pajo Kaniţaj, Kuća (pjesma)
Luko Paljetak, Jedna se mačka samo smijala, Miševi i mačke naglavačke
Zvonimir Balog, Gnjavator, Olovka
Gustav Krklec, U zoološkom vrtu
Grigor Vitez, Ševina jutarnja pjesma
Mala vila (naša narodna bajka)
Hans Christian Andersen, Carevo novo ruho, Palčica, Mala sirena
Lewis Carroll, Alica u zemlji čudesa
Ivana Brlić – Maţuranić, Šuma Striborova, Kako je Potjeh traţio istinu
Antoine de Saint-Exupéry, Mali princ
Jean de la Fontaine, Cvrčak i mrav (basna)
Mark Twain: Doţivljaji Huckleberryja Finna
Mato Lovrak, Druţba Pere Kvrţice
Rudyard Kipling, Knjiga o dţungli
Felix Saten, Bambi
Charles Perrault, Trnoruţica, Pepeljuga, Mačak u čizmama, Ljepotica i zvijer
Slikovnice i stripovi
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: TJELESNI ODGOJ S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će steći opća znanja i kompetencije zaizradu pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture, dati primjere za
pojedine metodiĉke organizacijske oblike rada u satu tjelesnog vjeţbanja,primijeniti opće metodiĉke postupke iz
podruĉja kineziološke edukacije kod djece predškolskog i mlaĊeg školskog uzrasta u odgojno obrazovnom sustavu, te
razumjeti naĉela i principe pri organizaciji i provoĊenju sportskih natjecanja djece i uĉenika.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja s djecom predškolske dobi
Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture prema biopsihosocijalnim karakteristikama dobnih skupina
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u razrednoj nastavi
Organizacijski oblici rada u predškolskom odgoju
Organizacijski oblici rada u razrednoj nastavi
Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskim ustanovama
Karakteristike i posebnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi
Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s djecom predškolske dobi
Specifiĉnosti metodike tjelesne i zdravstvene kulture u radu s uĉenicima razredne nastave
Metodiĉkapraksa u predškolskomodgojuirazrednojnastavi
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Findak, V. (1990). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priruĉnik za nastavnike razredne nastave.
Školska knjiga, Zagreb.
2. Findak, V. (1995). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskom odgoju – priruĉnik za odgojitelje.
Školska knjiga, Zagreb.
Dodatna literatura:
Findak, V., K. Delija. (2001). Tjelesna i zdravstvena kultura u predškolskom odgoju. EDIP d.o.o., Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo, J. Babin (2011). Sat tjelesne i zdravstvene kulture u primarnoj edukaciji. Uĉiteljski
fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.
Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi (priruĉnik za uĉitelje razredne nastave).
Školska knjiga, Zagreb.
Plan i program tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog podruĉja u predškolskom odgoju (1991).
Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006). Tjelesna i zdravstvena kultura. Republika Hrvatska,
Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, Zagreb.
Findak, V., V. Šnajder (1995). Tjelesne aktivnosti djece i uĉenika na zimovanju. Školske novine, Zagreb.
Findak, V. , Metikoš, D., M. Mraković (1993). Kineziološki priruĉnik za uĉitelje. Hrvatski pedagoško-
knjiţevni zbor i Fakultet za fiziĉku kulturu Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb.
Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za odgajatelje. Visoka uĉiteljska škola u Petrinji, Petrinja.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni
predati minimalno Pripremu za sat tjelesnog
odgoja. Završni ispit polaţe se pisanim putom.
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji
nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature, za sve studente: pisanje
Priprema na sat tjelesnog odgoja, i završni ispit po
literaturi.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 20 bodova,
Prikaz knjige (za izvanredne) do 20 bodova,
Izrada priprema za sat do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena izvrstan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: LIKOVNA KULTURA S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Razredna nastava s defektologijom Godina III.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznati studente s najnovijim struĉno-metodiĉkim spoznajama u podruĉju likovne kulture. Osposobiti studente za
uspješno izvoĊenje nastave likovne kulture na teorijskoj i praktiĉnoj razini.
Osposobiti studenata za razumijevanje likovnog jezika, poticanje likovno- stvaralaĉkih sposobnosti studenata.
Osposobljavanje za planiranje i pripremanje metodiĉko- praktiĉnih likovnih aktivnosti, te vrednovanje stvaralaĉkih
postignuća, razvijanje individualnosti i samostalnosti, te snalaţenja u timskom radu.
Znati odabrati najbolji metodiĉki put u ostvarenju likovnog izriĉaja u konkretnim situacijama odgojno-obrazovnog
procesa. Osposobljavanje za razumijevanje, prepoznavanje i interpretiranje vizualnog jezika, likovnog jezika,
vizualnih komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna.
Uoĉavanje, opisivanje, tumaĉenje i interpretacija osnovnih pojmova u likovnoj umjetnosti, likovnog jezika, metodike
rada te podjela i meĊuovisnosti raznorodnih podruĉja umjetnosti. Okvirni sadrţaj kolegija:
Upoznavanje i rašĉlamba nastavnog programa predmeta Likovna kultura.
Likovni jezik i likovni govor, likovni elementi- toĉka, crta, boja, ploha, površina, volumen, prostor. Likovne tehnike-
crtaĉke, slikarske, grafiĉke, prostorno- plastiĉke.
Karakteristike djeĉjeg likovnog stvaralaštva i faze razvoja likovnog izraza. Razvoj kreativnosti, kreativna igra kao
poticaj za likovnu aktivnost, motivacija, naĉela metode i tematski sadrţaji u radu sa uĉenicima te posebnost i vaţnost
likovne kulture u radu s djecom.
Vrednovanje djeĉjih radova sa stajališta djeĉje dobi, estetsko ureĊenje prostora. Analizi sadrţaja nastavnog predmeta
likovna kultura sa struĉnog i metodiĉkog stajališta.
Korelacijski pristup u planiranju i izvoĊenju nastave likovne kulture. Planiranje nastavnog program za izvoĊenje
nastave likovne kulture. Artikulacija nastavnog sata likovne kulture. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Brešan, D. (2008). Djeĉja likovna kreativnost od 1. do 10. godine ţivota, Sveuĉilište J.J. Strossmayera, Uĉiteljski
fakultet Osijek.
Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost: uvod u likovno obrazovanje. Zagreb: Školska knjiga.
Damjanov, J., (2001). Likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga.
Huzjak, M. (2002.). Uĉimo gledati – priruĉnik likovne kulture za nastavnike razredne nastave. Zagreb: Školska knjiga.
Kušĉević, D. (2004). Kreativno – stvaralaĉki pristup u nastavi likovne kulture, Metodika: ĉasopis za teoriju i praksu
metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. Uĉiteljska akademija Sveuĉilišta u Zagrebu:
Vol. 5. br. 8:76-85.
N. Jakubin, M. (1996). Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.
Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - priruĉnik za likovnu kulturu. Zagreb: Školska knjiga. Dodatna literatura:
Belamarić. D., (1986). Dijete i oblik. Zagreb: Školska knjiga.
Huzjak, M. (2000). Korelacija u metodici likovne kulture, Zbornik Uĉiteljske akademije u Zagrebu 1(2): 225 – 231.
Jakubin, M. (1989). Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Zagreb: Educa.
Romić, S. (2001). Povezanost likovne kulture s ostalim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi. Zbornik uĉiteljske
akademije u Zagrebu 1/3: 345-353.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Izrada seminarskog rada na
zadanu temu. Priprema i realizacija nastavnog sata
likovne kulture u razredu po dogovoru, te analiza i
samoprocjena procesa rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi i konzultacije, izrada radnih
zadataka i seminarskih radova, priprema i realizacija
praktiĉnog rada, te polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, seminarski rad 10 bodova,
priprema i realizacija praktiĉnog rada 25 bodova,
pedagoška samoprocjena 20 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: GLAZBENA KULTURA S METODIKOM
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika -
Ime suradnika na kolegiju -
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Tokom nastave ovog kolegija, student bi trebali svladati osnovnu muziĉku pismenost, koju će pri tome pokazati tokm
praktiĉne nastave, koja podrazumjeva sviranje na klaviru djeĉijih kompozicija, a koje se obraĊuju po nastavnom
kurikulumu od I-IV razreda osnovne škole. Nakon usvajanja teorije glazbe, nastava ovog kolegija će se usmjeriti ka
metodici rada glazbenog odgoja u nastavi. Studenti bi tokom ove nastave, pored savladavanja teroijskog dijela
metodike glazbenog odgoja, trebat će obaviti jedan praktiĉni ĉas u nekoj od osnovnih škola ili predškolskoj ustanovi i
pri tome napisati pripremu za taj ĉas.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Teorija muzike, Orffov instrumentarij, Razvoj muziĉkih sposobnosti, Slušanje i upoznavanje muzike, Sviranje i
improviziranje u nastavi, Praktiĉna primjena sviranja klavira u nastavi glazbenog odgoja, Muziĉke igre, Korelacija
nastave muziĉke kulture sa ostalim predmetima, Nastava glazbe i estetski odgoj, Nastavni kurikulum za Glazbeni
odgoj u osnovnim školama, Nastavni kurikulum za glazbeni odgoj u predškolskom odgoju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Reich, T. (1969) Muziĉka ĉitanka, Zagreb
Rojko, P. (2012) metodika nastave glazbe: Teorijsko tematski aspekti, Zagreb Dodatna literatura:
Manasteriotti, V. (1981) Prvi susret djeteta sa Muzikom, Zagreb
Mirković-Radoš, K. (1996) Psihologija muzike, Beograd
Hebermayer, S. (2001) Prava muzika za vaše dete, Beograd
Tajĉević, M. (1952) Opšta nauka o muzici, Beograd
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i inozemni, iz podruĉja pedagogije. Tijekom nastave studenti će biti upućeni na
ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove,
pismene pripreme za ĉas Glazbenog odgoja, te preći 5
malih kompozicija za klavir.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; prisustvovanje vjeţbama; izrada
pismene pripreme za ĉas; izrada seminarskih radova:
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 5 bodova, pismena priprema 10 bodova,
sviranje 20 bodova, seminarski rad 15 bodova,
završni ispit 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S DEFEKTOLOGIJOM
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih
istraţivanja sa statistikom
1 1 2 6 Zajedniĉki MSSP01
Odgoj djece s govornim
teškoćama
1 1 2 6 Obvezni MSSP02
Odgoj djece s teškoćama sluha
i vida
1 1 2 6 Obvezni MSSP03
Odgoj djece s intelektualnim
teškoćama 1 1 2 6 Obvezni
MSSP04
Okupacijsko-terapeutski
praktikum
0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
MSSP05
Neprihvatljivi oblici vladanja
kod mladih
0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
MSSP06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
MSOZ07
IV. SEMESTAR
Edukacija i rehabilitacija 1 1 2 6 Obvezni MSSP08
Metodika odgojnog rada 1 1 2 6 Obvezni MSSP09
Etika i moral 1 1 2 6 Obvezni MSSP10
Maloljetniĉka delinkvencija 1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSSP11
Socijalna politika 1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSSP12
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,
psihologije, metodike ili defektologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti, smjer
socijalna pedagogija s defektologijom
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita: Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija ODGOJ DJECE S GOVORNIM POTEŠKOĆAMA
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina II
Ime nositelja kolegija
Suradnik na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja govora i jezika i govorne komunikacije kod
djece koji se javljaju u razvojnoj dobi, a proizilaze iz organskih, razvojno-psiholoških i socioloških uvjeta. Predmet
paţnje u logopediji je dijete ili ĉovjek ometen u sposobnosti da percipira i reprodukuje govor. Zadatak studenata je
upoznati se sa metodama rada, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja logopata za usvajanje pravilnog fonematskog
sluha i artikulacije koji su osnova sa CNS za verbalnu komunikaciju.
Okvirni sadrţaj kolegija
- Definicija, predmet, struktura i zadaci logopedije
- Teorijske osnove logopedije
- Komunikacija i njen razvoj
- Biološke osnove produkcije govora
- Struktura i klasifikacija patologije verbalne komunikacije
- Uzrroci poremećaja glasa, govora, jezika, ĉitanja i pisanja
- Logopedska dijagnostika
- Modeli rada logopeda u odgojno-obrazovnim ustanovama
- Sticanje zvanja logopeda
- Okruţenje kao faktor pomoći
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Zeĉić, S., Mujkanović, E., Devolli, A. (2010): LOGOPEDIJA. Sarajevo: CONNECTUM.
Škarić. I. (1988) Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Zagreb: Mladost.
Dodatna literatura
Matić, M. (1968): Logopedija-nauka o govornim poremećajima. Beograd: Zavod za izdavanje udţbenika
Srbije.
Golubović, S. (1998): Kliniĉka logopedija II. Beograd: Univerzitet u Beogradu.
Lurija, A. R. (1982): Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.
Matić, R. (1997): Metodika razvoja govora dece predškolskog uzrasta. Beograd
Bjelica, J., Posokhova, I. (2001): Dijagnostiĉki komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, ĉitanja i
pisanja u djece. Nakladnik. Zagreb.
Vladisavljević,S.:( 1978) Disleksija i disgrafija. Univerzitet u beogradu.
Salihović,N . Junuzović-Ţunić,L & Ibrahimagić,A. ( 2006) Glas, govor I jezik.Tuzla.
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i
obaveze (studenata i nastavnika), a na osnovu postavljenih
ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
prouĉiti knjigu Logopedija i drugu literaturu iz oblasti
Logopedije.
Pristupni seminarski rad – odabrati jednu od predloţenih
tema:
Logopedija kao nauka.
Zadaci u logopediji.
Mucanje i vrstemucanja.
Dislalija.
Testovi u logopediji.
Vrste govornih teškoća.
Šta je logoped i gdje moţe raditi.
Testom Artikulacije studenti su duţni istestirati dva
logopata, te dati struĉno pojašnjenje dijagnoze i
preporuku, to mogu uraditi i u našem Centru. Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Aktivnost i prisustvo na
Konsultacijama = 10 bod0va
Zadaća 1. = 20 bodova
Zadaća 2. = 20 bodova
Završni ispit = 50 bodova
60 do 70 bodova, ocjena D-2
71 do 80 bodova, ocjena C-3
81 do 90 bodova, ocjena B-4
91 do 100 bodova, ocjena A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija:
ODGOJ DJECE S TEŠKOĆAMA SLUHA I VIDA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj nastave ovog predmeta je educirati studente za uvid u empirijska i teorijska saznanja o specifiĉnostima djece s
teškoćama sluha i vida.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Metode i tehnike u surdopedagogiji i tiflopedagogiji
Vizuelno funkcioniranje u uvjetima oštećenog vizuelnog aparata
Kognitivne sposobnosti osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida
Pamćenje i uĉenje - vizuelno pamćenje, auditivno pamćenje
Inteligencija i mišljenje osoba oštećenog sluha i osoba oštećenog vida
Socijalizacija i moralna svojstva osoba oštećena sluha
Psihiĉki razvoj osobe oštećenog sluha (predškolski i školski period, odrasla dob)
Psihiĉki razvoj osobe oštećenog vida (predškolski i školski period, odrasla dob)
Faktori psihiĉkog razvoja: a) auditivnogovorni faktori b) sredinski faktori
Razvoj osoba oštećenog vida (kognitivni, senzoriĉko-perceptivni, motoriĉki, govorni)
PrilagoĊenost i mentalno zdravlje
Liĉnost osobe oštećenog sluha i vida i istraţivanja u ovoj oblasti
Odnos izmeĊu govora i mišljenja kod gluhih osoba
Opaţanje i predstave kod osoba oštećenog sluha
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Stanĉić, V. (1991). Oštećenja vida, biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga.
2. Radovanĉić, B. (1995). Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju.
3. Mujkanović, E. (2011). Surdopedagogija – skripta (pripremljeni materijal za studente).
Dodatna literatura:
Kostić, Đ. (1980). Govor i slušno oštećeno dijete. Gornji Milanovac: Kulturni centar.
Radovanĉić, B. (2004). Crtice za povijest hrvatske surdologije. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Moores, D. F. (1987). Educating the Deaf: Psychology, Principles, and Practices. Washington, DC: Gallaudet
University.
Bradarić-Šlujo, S., Pribanić, Lj., Radovanĉić, B. (1992). Education of Hearing impaired Children and
adolescents in the Republic Croatia. Deafness and Development, London, 3, 1, 8-9.
Furth, H.G. (1973). Deafness and Learning. California: Wadswarth.
Levine, E. S. (1981). The Ecology of Early Deafness. New York: Columbia University Press.
Myklebust, H. (1964). Psychology of Deafness. New York: Grune and Strutton.
Ţivković, M. (1996). Psihologija gluve i nagluve djece i omladine. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna
sredstva.
Oberman-Babić, M. (1987). Stavovi uĉenika redovne i specijalne škole prema odgojno obrazovnoj integraciji
djece sa smetnjama u razvoju. Disertacija, Fakultet za defektologiju, Sveuĉilište u Zagrebu. Zagreb.
Oberman-Babić, M. (1979). Poremećaji govora u djece oštećena vida, Magistarski rad, Škola narodnog
zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb: Medicinski fakultet, Sveuĉilište u Zagrebu.
Sefić, M. (1998). Oftalmologija. Sarajevo: Šahinpašić.
Dikić, S.(1997). Tiflologija, Defektološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja surdopedagogije i tiflopedagogije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim
terminima. Završni ispit polaţe se pisanim putem.
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji
nisu ispunili svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature. Prouĉiti dio koji se tiĉe
surdopedagogije i tiflopedagogije u "Dnevniku
struĉno pedagoške i metodiĉke prakse iz specijalne
pedagogije sa metodikom rada", te popuniti
podatke za najmanje dvoje djece oštećenog sluha i
govora i dvoje djece oštećenog vida.Izrada
seminarskog rada i završni ispit u skladu s
literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,
Dnevnik struĉno pedagoške prakse do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
ODGOJ DJECE SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina V
Ime nositelja kolegija
Saradnici na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama poremećaja u mentalnom razvoju sa genetskim
aspektima,osnovnim elementima i signigacijom na kliniĉku sliku posebnosti djece sa teškoćama u mentalnom
razvoju..Zadatak studenata je upoznati se sa psihologijom i pedagoškim principima te metodama rada , vaspitanja,
obrazovanja i osposobljavanja ove djece.
Okvirni sadrţaj kolegija
- Definicija,predmet,struktura i zadaci odgoja djece sa intelektualnim teškoćama .
- Smetnje funkcija psihiĉkog aparata
- Kognitivne spoznajne disfunkcije
- Mentalna retardacija ,klasifikacija,definicije, dijagnostika i kliniĉke slike
- Genetski aspekti mantalnih poremećaja:
- Dawnov sindrom,Turnerov sindrom(45,X)Klinefelterov sindro (47,XXY)
- Prader-Willijev sindrom, Fenilketonurija,Lesch-Nyhanov sindrom
- Psihotiĉke bolesti,kliniĉke slike .
- Školski neuspjeh :uzroci:kvocjent inteligencije,sociokulturalna razina, smetnje prostorne i vremenske orijentacijei
druge teškoće u uĉenju.
- Psihologija Lica s teškoćama u mentalnom razvoju
- Pedagogija i pedagoški pristupi djeci sa intelektualnim teškoćama.
- Procjena sposobnosti kod ove djece
- Specifiĉnosti u metodikama rada sa djecom s teškoćama u mentalnom razvoju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Zeĉić,S. („007) -Skripta za studente“ Odgoj djece s teškoćama u mentalnom razvoju.)
Levandovski.D.&Teodorović.B.: (1986) Program rada s djecom s teškoćama u ratvoju .Fakultet za defektologiju
Sveuĉilišta u Zagrebu.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OKUPACIONI TERAPEUTSKI PRAKTIKUM
Opći podaci
Studijski program Više studijskih programa Godina II.
Ime nositelja kolegij
Saradnik na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je sticanje znanja o efektima okupacionog terapeutskog praktikuma i radne terapije na psihiĉke funkcije
djeteta ( pacijenta) i ovladavanje veštinama komunikacije, procjene, izbora i primjene metoda okupacione radne
terapije, te organizovanja rada u velikoj i maloj grupi sa (djecom) pacijentima. Zadatak studenata je upoznati se sa
metodama, oblicima i tehnikama rada, te pravilnim odgojem i obrazovanjem djece(pacijenta). Osposobiti studenta
za: aktivnosti svakodnevnog ţivota, prihvatanje sopstvenog identiteta, motivacija korisnika za rad i ozdravljenje,
poboljšanje koncentracije i paţnje pomoć u uspostavljanju interpersonalnih odnosa, djelovanje na raspoloţenje,
strpljenje i smostalnost korisnika, socijalizacija i razvijanje dobrih meĊuljudskih odnosa, usvajanje znanja i praktiĉnu
primjenu kroz korištenja razliĉitih jednostavnih za upotrebu instrumenata, (Orffov instrumentarij), slušanje muzike,
plesnih pokreta, a da bi se pri tome uspostavila komunikacija sa djetetom (pacijentom). Iste se trebaju upotrebljavati
u preventivne, dijagnostiĉke i terapijske svrhe, kao i za stimulaciju psihofiziĉkog i duhovnog razvoja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Definicija,predmet,struktura Okupaciono terapeutskog praktikuma
Ciljevi i zadaci radne terapije
Uloga i znaĉaj (smisao) Okupaciono terapeutskog praktikuma
Oblici, metode, modeli i tehnike radne terapije
Aktivnosti u okviru Okupacionog terapeutskog praktikumu
Ciljne aktivnosti u individualnom i holistiĉkom pristupu
Naĉini koji pomaţu odrţanje i poboljšanje ţivota
Radno terapijski pristup koji poboljšavaju osiguranje i potrebe ţivota pojedinaca
Modeli rada u odgojno-obrazovnim ustanovama
Praktiĉna primjena i prikaz pristupa podreĊenog potrebama u Okupacionom terapeutskom praktikumu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Husić, M. - Skripta - Okupacioni terapeutski praktikum (izvodi za parcijalne ispite)
Dodatna literatura
Zjuzin, N. Skripta fizikalna medicina i rehabilitacija, Tempus program Bosna i Hercegovuna, Sarajevo, 2004
Zjuzin, N., Muftić, M. „ ABC paraplegija“, DES, Sarajevo, 2005.
Stanković, I. Predavanja iz predmeta“Osnovi radne terapije“, Univerzitet Vitez studijska 2011/2012.godina
Druga dostupna literature Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij. Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i
obaveze (studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih
ciljeva i zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
izuĉiti datu Skriptu i drugu literaturu.
Pristupni seminarski rad:
1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i
dati širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi
Okupacioni terapeutski praktikum i popis referenci
literature koju su izuĉavali .
2. Praktiĉan rad duţni su pojedinaĉno i grupno
objasniti i prikazati na koji naĉin treba sa djecom
(pacijentima) pimijeniti muziĉke relaksirajuće
aktivnosti (korištenje instrumenata, upotreba istih,
slušanje muzike, koraci uz muziku.(prema
mogućnostima djece (pacijenata) i njihovim
interesovanjima). Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Zadaća 1. =20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 60 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
NEPRIHVATLJIVI OBLICI VLADANJA KOD MLADIH
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 3 / II
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Nakon završetka ovog kolegija studenti će biri u mogućnosti : prepoznati razliĉite vidove neprihvatljivih oblika
ponašanja kod djece i mladih, prouĉiti i otkriti uzroke ovakvih vidova ponašanja i tertirati ih, raditi na izradi
preventivnih i korektivnih programa tretmana djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja djece, graditi adekvatnu
komunikaciju sa ovom djecom i socioemocionalnu klimu u odjeljenju za njihov ravnopravan tretman od strane
vršnjaka i ostalih ĉlanova kolektiva, upoznati strategije obrazovanja i rehabilitacije ove djece u okruţenju i šire,
studenti će ovladati i tehnikama pisanja seminarskog rada i praktiĉnog rada ( studija sluĉaja ) gdje će se upoznati sa
metodom studije sluĉaja, tehnikama prikupljanja podataka ( intervju, djeĉiji crteţi, igra ), vjeţbat će se u samostalnoj
interpretaciji prikupljenih podataka i steći elementarne metodološke kompetencije.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam ponašanja, moralno ponašanje ( vladanje ) i reagiranje.
Pojam i klasifikacija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih
Karakteristike djece s poremećajima u ponašanju
Vidovi neprihvatljivih oblika vladanja ( ponašanja ) kod mladih i njihove karakteristike
Etiološki faktori neprihvatljivih oblika ponašanja kod djece i mladih
Dijagnosticiranje poremećaja u ponašanju kod djece i mladih
Uloga struĉnih sluţbi škole i drugih agenasa socijalizacije u prevenciji i otklanjanju poremećaja u ponašanju
Tretman djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja.
Komunikacija sa djecom sa poremećajima u ponašanju
Odgojni rad sa djecom sa poremećajima u ponašanju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni
ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Osnovna literatura
Brkić, M. ( 1998 ). Etiologija i semantika neprihvatljivih oblika vladanja kod djece i mladih. Sarajevo : Zbornik.
Brkić, M. ( 2008 ). Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih. Sarajevo : Jela – Educa.
Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla: Denfas.
Tomić, R. , Hasanović, J. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset
Pehar – Zvaĉko, L. ( 2003 ). Oduzeto djetinjstvo. Zenica: Dom štampe.
Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.
Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla : Offset.
Dodatna literatura
Bašić, J. , Ţiţak, A. ( 1992 ). Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Zagreb.
Hajduković, Ĉ. ( 1975 ). Prestupniĉko ponašanje mladih. Beograd.
Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola pod nazivom „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja
maloljetnika . ( 1998 ). Institucija ombudsmena FBiH. Odjel za prava djeteta.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i
seminarski rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane
seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije,
uraditi seminarski rad , primjer prezentacije za izabranu temu i
studiju sluĉaja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 5 bodova
Prikaz nauĉne monografije 10 bodova
Izrada seminarskog rada 15bodova,
Izrada studije sluĉaja 20 bodova
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EDUKACIJA I REHABILITACIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij defektoloških znanosti, odgojnih znanosti
Godina I.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa sa najnovijim trendovima u edukacijsko-rehabilitacijskim
znanostima. Studenti će uĉiti o neuroplasticitetu, kognitivnoj rehabilitaciji, kao i o life-span pristupu tretmana i
podrške osobama sa razvojnim teškoćama. Studenti će nauĉiti kreirati, implementirati i evaluirati individualne
edukacijske i rehabilitacijske programe za uĉenike sa razvojnim teškoćama. Pred ovoga, studenti će razviti vještine
profesionalne komunikacije sa roditeljima/starateljima djece i ulozi koje porodica ima u cjelokupnom edukacijsko-
rehabilitacijskom tretmanu.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Savremeni trendovi u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima
Neuroplasticitet
Kognitivna rehabilitacija
Life-span pristup u podršci osobama sa razvojnim teškoćama
Individualni edukacijsko-rehabilitacijski programi- kreiranje, implementacija i evaluacija
Diferencijacija nastavnih planova i programa za djecu sa razvojnim teškoćama
Uloga porodice u edukaciji i rehabilitaciji djece sa razvojnim teškoćama
Istraţivanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Vicić, M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladeţ s mentalnom
retardacijom. Hrvatsko društvo defektologa, Zagreb.
2. Oliver, M. (1996). Understanding disability: From theory to practice. St Martin's Press.
Dodatna literatura:
Sohlberg, M. M., & Mateer, C. A. (Eds.). (2001). Cognitive rehabilitation: An integrative neuropsychological
approach. Guilford Press.
Bojanin, S., & Elim, M. G. (1985). Neuropsihologija razvojnog doba i opšti reedukativni metod. Zavod za udţbenike i
nastavna sredstva.
Turnbull, A. P. (1995). Exceptional lives: Special education in today's schools. Merrill/Prentice Hall, Order
Department, 200 Old Tappan Rd., Old Tappan, NJ 07675.
Heward, W. L. (1996). Exceptional children: An introduction to special education..
Ĉasopisi:
Journal of special education
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraţivanja
Specijalna edukacija i rehabilitacija
Journal of special education and rehabilitation
Research in developmental disabilites
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni predati seminarski rad.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom ispitu ne
mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili svoje predispitne
obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na oĉekivanja
i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za izvanredne
prikaz literature. Od studenata se oĉekuje da samostalno
izvode zadate obveze i da pokaţu visok stupanj akademskog
i liĉnog integriteta. Preuzimanje tuĊih radova, materijala i
seminarskih radova je neprihvatljivo.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi i prikaz literature do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 30 bodova,
Završni ispit do 60 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
METODIKA ODGOJNOG RADA
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti, Socijalna pedagogija sa
defektologijom
Godina 1.
Ime nositelja kolegija
Ime suradnika:
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznati studente sa pojmom, predmetom, mjestom i zadacima metodike, pojmom, metodama, principima i
sredstvima odgojnog rada, odgojnim radom u nastavi, vannastavnim aktivnostima, savjetodavnim odgojnim radom.
Osposobiti ih da steĉena znanja primjenjuju u praktiĉnom radu sa djecom predškolske i mlaĊe školske dobi, u procesu
uĉenja i pouĉavanja u vannastavnim aktivnostima i drugim vidovima odgojno – obrazovnog rada, u moralnom
oblikovanju i rehabilitaciji, da u svome radu primjenjuju steĉene emocionalne, moralne i druge kompetencije i
olakšavaju djeci uĉenje i razvoj.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam, mjesto, zadaci , predmet prouĉavanja i mjesto metodike odgojnog rada u sustavu pedagoških znanosti,
Pojam i karakteristike odgojnog rada,
Metode i sredstva odgojnog rada,
Principi odgojnog rada
Kriteriji za izbor sadrţaja odgojnog rada
Odgojni rad u nastavi
Odgojni rad u vannastavnim aktivnostima,
Igra kao temeljni oblik uĉenja,
Savjetodavni odgojni rad,
Nastavnik kao odgajatelj,
Metodika odgojnog rada u razvijanju sposobnosti uĉenja,
Metodika odgojnog rada u oblasti moralnog odgoja.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska
nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Obavezna literatura
1. Tomić, R. ( 2006 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla : Offset.
2. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2004 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo : Filozofski fakultet
3. Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21, vijek. Banja Luka :TT. Centar.
4. Nebrigić, D. ( 1983 ). Metodika vaspitnog rada. Sremska Mitrovica, Novi Sad : Pedagoška akademija S. Mitrovica
i Zavod za udţbenike Novi Sad.
5. Isenberg, J.P. ( 1998 ). Kurikulum usmjeren na dijete. Zagreb : Udruga roditelja korak po korak.
6. Roller – Halaĉev, Vegar, Z. ( 1986 ). Igre djece predškolske dobi I i II., Zagreb: Školska knjiga.
7. Rakić B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.
8. Kamenov, E. ( 1985 ). Metodika vaspitno – obrazovnog rada sa predškolskom djecom za IV godinu pedagoške
akademije. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
Dodatna literatura
1. Lekić, Đ. ( 1993 ). Metodika razredne nastave. Beograd: Nova prosveta
2. Terhart, E. ( 2001 ). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb.:Educa.
3. Selimović, H. Tomić, R. ( 2011 ). Pedagogija II. Travnik: Edukacijski fakultet.
4. Došen – Dobud, A. ( 1995 ). Malo dijete – veliki istraţivaĉ. Zagreb: Alineja.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad.
Izabrati jedan sluĉaj, pratiti ga, raditi s njime i saĉiniti
studiju. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane
seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe
programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i
obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i
zadaće programa.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
MALOLJETNIĈKA DELIKVENCIJA
Opći podaci Studijski program, studij Odgojnih znanosti
Studijski progr SSS Godina 3.
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Upoznavanje studenata sa pojmom, vidovima, uzocima, odnosno etiologijom maloljetniĉke
delinkvencije, sa prevencijom, rehabilitacijom i odgojnim radom sa maloljetnim delinkventima,
komunikacijom sa djecom delinkventnog ponašanja sa teorijskim razmatranjem, adekvatno uoĉiti i analizirati
problem, analizirati uzroke maloljetniĉke delinkvencije,predlagati adekvatne mjere za rješavanje problema,
uĉestvovati u izvršenju predloţenih mjera, uĉestvovati u istraţivanju maloljetniĉke delinkvencije.
Upoznavanje sa ulogom agenasa socijalizacije u nastanku i rehabilitaciji delinkvenata, sa recidivizmom, „tamnom
brojkom“, odgojnim mjerama. Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam maloljetniĉke delinkvencije
Teorijska razmatranja maloljetniĉke delinkvencije
Etiologija maloljetniĉke delinkvencije
Opseg i struktura maloljetniĉke delinkvencije
MeĊunarodni instrumenti u radu s maloljetnim delinkventima
Odnos maloljetniĉke delinkvencije i kriminalnog ponašanja odraslih
Riziĉni i zaštitni faktori za nastanak kriminalnog i delinkventnog ponašanja
Razumijevanje kulturološkog i spolnih razlika u maloljetniĉkoj delinkvenciji
Uloga obitelji, odgojno-obrazovnih i društvenih prilika u razvoju maloljetniĉke delinkvencije
Recidivizam maloljetniĉke delinkvencije
Odgojne mjere i sankcije
Prevencija maloljetniĉke delinkvencije
Komunikacija sa djecom delinkventog ponašanja
Uloga agenasa socijalizacije u prevenciji i rehabilitaciji maloljetnih delinkvenata
Socijalni rad s maloljetnim delinkventima Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski Eksperimentalni rad
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Obavezna literarura:
Buljubašić,S.(2008) Maloljetniĉka delinkvencija,Sarajevo : DES.
Tomić, R. ( 2005 ). Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja. Tuzla : Denfas.
Tomić, R., Šehović, M., Karić, N. I Hasanović, J. ( 2008 ). Delinkventno ponašanje djece i mladih. Tuzla.: Denfas. Dodatna literatura
1. Singer,M (1996) Kriminologija, Zagre : Nakladni zavod Globus,
2. Singer, M. i Mikšaj – Todorović, Lj. ( 1993 ). Delinkvencija mladih. Zagreb
3. Stakić,Đ.(1991) Metodika rada s maloljetnim delinkventima, Gornji Milanovac : Djeĉije novine
4. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2000 ). Oduzeto djetinjstvo. Sarajevo: Filozofski fakultet
5. .Janković,J.;Bašić J. (2000) Prevencija poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, Zagreb :
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeţi i zaštitu djece
s poremećajima u ponašanju
6. Sullo,RA (1995) Uĉite ih da budu sretni, Zagreb : Alinea
7. Brkić, M ( 2008 ) . Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih .Sarajevo
8. Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.
9. Karić, N. ( 2008 ). Maloljetniĉka delinkvencija. Tuzla : Offset
10. Jašović, Z. ( 1978 ). Kriminologija maloljetniĉke delinkvencije. Beograd:
11. Dervišbegović, M. i Hessle Sven ( 1998 ). Socijalni rad sa djecom u poslijeratnim uslovima. Sarajevo.
Sva literatura koja tretira fenomen maloljetniĉke delinkvencije
12. Ilić,Z. (2001) Resocijalizacija mladih prestupnika,
Beograd: Defektološki fakultet
13. Roy,N.Wong,M (2004) Maloljetniĉko pravosuĊe-Suvremeni
Koncepti rada sa djecom u sukobu sa zakonom, Sarajevo : Save the Children
14. Tomić, R. 2003 ). Maloljetniĉka delinkvencija, pojam, uzroci i faktori nastanka, Defektologija 8, Tuzla :
Edukacijski fakultet, 131 – 136.
15. Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja maloljetnika (
1998 ). Sarajevo: Institucija obdusmena FBiH. Odjel za prava djeteta
16. Zakoni koji tretiraju ovu problematiku ( Kriviĉni zakon, Zakon o Kriviĉnom postupku, Zakon o izvršenju
kriviĉnih sankcija, Zakon o Osnovama socijalne zaštite, itd )
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad i studiju sluĉaja. Završni
ispit je u obliku testa znanja..
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s
asistentom
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 10 bodova
Seminarski rad 10 bodova,
Studija sluĉaja 20 bodova
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA POLITIKA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti 2015/16 Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Spoznaja temeljnih pojmova i razvijanje suvremenih oblika socijalne sigurnosti pojedinaca i društvenih grupa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicije i podruĉja temeljnih pojmova socijalne politike. Socijalna drţava. Socijalna prava. Socijalna pravda.
Socijalna kohezija. Socijalna sigurnost. Socijalna zaštita. Socijalno osiguranje. Socijalna i ekonomska politika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Puljiz, V.: Socijalna politika, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu, 2005.godine.
Pusić, E.: Drţava i drţavna uprava, Pravni fakultet, Sveuĉilišta u Zagrebu, 2007.godine.
Pusić, E.: Socijalna politika u konstituiranju moderne demokratske drţave, Revija za socijalnu politiku, Zagreb
1994.godine. Dodatna literatura:
Vuković, D.: Socijalna sigurnost, Fakultet politiĉkih nauka, Beograd 2009.godine.
Elektroniĉki izvori
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu. Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA POLITIKA
Opći podaci:
Studijski program izborni( 1, od 2) Godina IV. semestar
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru P-1, S-0, V-1
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija Socijalna politika je upoznavanje studenata sa osnovnim postulatima društvenog, sociološkog,pravnog
aspekta poimanja društva i prava osobe sa socijalnim potrebama, kao društveno-pravnom neizostavnom pojavom i
objektivnim zakonitostima u vezi sa razvojem socijalne politike u zajednici.Na osnovu steĉenih znanja iz predmeta
Socijalna politika, student je osposobljen i u mogućnosti je savladati društvene, pravne i organizacijske elemente u
cilju pomoći osobama u socijalnoj potrbi..
Okvirni sadţaj kolegija
Socijalna politika i socijalni razvoj, Metode i analize u socijalnoj politici, Socijalno pravo osoba,Siromaštvo i
socijalna iskljuĉivost, Radno i socijalno pravo, Osnove socijalne politike u BiH, Organizacija uprave i socijalnih
sluţbi, Sustavi socijalne pomoći, Socijalna politika u EU, Crkva i socijalna politika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1.Boţo Ţepić radno i socijalno pravo, Mostar, 2001.
2. Pravo na socijalnu zaštitu u BiH, OSC-e, Sarajevo, 2012.godine Dodatna literatura:
M. Barabas , gospodarska i socijalna prava u EU, Zagreb, 2000, god.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost studenata
tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi, praćenje
aktualnosti, te završni pismeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe programa u
odnosu na postavljene zadatke i ciljeve programa (studenata -
nastavnika).
Obveze studenata:
Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje zadaća s vjeţbi i
usmeno ili pismeno polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak – 10 bodova
Seminarski rad - 30 bodova
Završni ispit - 60 bodova
Od 60-70 bodova ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5
SMJER: SOCIJALNA PEDAGOGIJA S PENOLOGIJOM
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih
istraţivanja sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSPN01
Viktimologija i penologija 1 1 2 6 Obvezni
MSPN02
Kriminologija i
penologija 1 1 2 6 Obvezni
MSPN03
Defektologija i penologija 1 1 2 6 Obvezni
MSPN04
Okupacijsko-terapeutski
praktikum 0 0 2 3
Izborni (1
od 2) MSPN05
Neprihvatljivi oblici
vladanja kod mladih 0 0 2 3
Izborni (1
od 2) MSPN06
Izborni kolegij s eksterne
liste 1 0 1 3 Izborni
Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera MSPN07
IV. SEMESTAR
MeĊunarodno pravo i
penologija 1 1 2 6 Obvezni
MSPN08
Penološka dukacija i
rehabilitacija 1 1 2 6 Obvezni
MSPN09
Socijalno pedagoške
intervencije 1 1 2 6 Obvezni
MSPN10
Etika i moral 1 0 1 4 Izborni (1
od 2) MSPN11
Socijalna politika 1 0 1 4 Izborni (1
od 2) MSPN12
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije,
psihologije ili defektologije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti, smjer
socijalna pedagogija s penologijom.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te
postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: VIKTIMOLOGIJA I PENOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti II ciklus
Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj ovog kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama o Viktimologiji (lat. victima - ţrtva i grĉ. logos -
nauka) je mlada nauĉna disciplina koja izuĉava ţrtve, istraţuje uzroke, naĉin postanka i odvijanja procesa i
mehanizama viktimizacije, te njenim posljedicama. Ovako sveobuhvatno definirana nosi naziv opća viktimologija,
dok je u uţem smislu nazvana specijalna ili kriminalna viktimologija iskljuĉivo preokupirana ţrtvama kao
posljedicom izvršenog zloĉina. Osim zloĉina, u tu kategoriju spada i zloupotreba moći, pa se ovaj inovirani vid
discipline zove novom viktimologijom turizmu u obrazovanju a posebno u defektološkom ( obrazovanju djece s
posebnim potrebama).
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Pojam, predmet viktimologije
2. Odnos viktimologije prema srodnim naukama
3. Znaĉaj, ciljevi i zadaci viktimologije
4. Viktimologija i samozaštita
5. Pojam ţrtve
6. Tipologija ţrtve
7. Uloga ţrtve
8. Rizik ţrtve
9. Ideološke karakteristike viktimološkog pokreta
10. MeĊunarodna pravna regulativa ţrtve
11. Deklaracija o pravima i pomoći ţrtvama
12. OUN i zaštita ţrtava
13. Deklaracija o osnovinim pravima ţrtava kriviĉnih djela
14. Svjetsko viktimološko društvo
15. Domet viktimizacije i potebe ţrtvama. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Sva literatura o rehabilitaciji svih šest poteškoća u razvoju i autizam
Dodatna literatura:
Alija.A. Ramljak i Miodrag N.Simović ( 2006) Viktimologija II izdanje .Banja Luka.
Zvonimir šeparović (2015). Studije o ţrtvama.Univerzitet u Banja Luci.
Anita Kurtović-Mišić Viktimologija, Pravni fakultet. Split.
Crime, Community and Justice Group of Quaker Peace and Social Witness on behalf of Women
in Prison Project Group (2007.): Women in Prison and Children of Imprisoned Mothers:
A briefing for Friends.
Cosgrove F., O’Neill M., (2011.): The impact of social enterprise on reducing reoffending.
Durham University.
Vijeće Europe (1990.) Education in Prison: Recommendation No. R (89) 12 adopted by the
Committee of Minstres of the Council of Europe on 13 October 1989. Strasbourg. Council of
Europe.
Vijeće Europe (2006.): Council Conclusions of 12 May 2009 on a Strategic Framework for
European Cooperation in Education and Training. EU Council (2009/C 119/02). Brusseles
Publications Office of the European Union.
Kranjĉević V. (2014.): Odgojno-obrazovni rad s odraslim osobama u penalnim ustanovama.
Diplomski rad. Pravni fakultet Osijek.
Kneţević M. (2008.): Penologija u socijalnom radu (i socijalni rad u penologiji). Pravni fakultet
u Zagrebu: Zavod za socijalni rad.
Ministarstvo pravosuĊa (2014.): Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda
za 2013. godinu. Uprava za zatvorski sustav
Ministarstvo pravosuĊa (2014.): Akcijski plan za unaprjeĊenje zatvorskog sustava.
Quaker Council for European Affairs (2007.): Women in prison: A Review of the Condition in
Member States of the Council of Europe.
Piehl A.(2003.): Crime, Work and Reentry. Urban Institute Reentry Roundatble.
Simon F.(1999): Prisoners Work and Vocational Training London: Roundtable.
Šućur, Z., Ţakman-Ban, V., (2004.): Znaĉajke ţivota i tretmana ţena u zatvoru. Ĉasopis za
opća društvena istraţivanja. 6(80), 1055-1081.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
1.Izrada seminarskog rada: Viktimologijai njen zadatak kao
nauke. Izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, seminarski rad 20 bodova, esej 20
završni ispit 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KRIMINOLOGIJA I PENOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Student će kroz kolegij integrirati teoriju s analitiĉkim i znanstveno istraţivaĉkim pokazateljima stanja, kretanja i
karakteristika kriminaliteta općenito i kriminaliteta pojedinih (skupina) kaznenih djela.
Usvajanje znanja o razvoju penološke znanosti, odnosa penološke znanosti i drugih srodnih znanosti; upoznavanje s
reakcijama društva na kršenje društvenih pravila i ponašanja, kriminalitet, osnove sankcioniranja, te temeljne
spoznaje o školama kaznenog prava i zakonitostima u penološkoj znanosti te njenim postignućima. Stjecanje znanja o
socijalno-etiĉkim funkcijama sankcije i naĉelu pravednosti poglavito u funkciji socijalno pedagoškog rada.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Definicija, pojam i predmet kriminologije
Opis vremena i razloga nastanka kriminologije
Predklasiĉna misao o kriminalitetu
Klasiĉna kriviĉno pravna škola, Sociološka škola kriviĉnog prava, Škola društvene obrane
Pozitivizam, pozitivisti i kriminologija kao znanost
Determinizam i indeterminizam;
Ranije i novije sociološke teorije u Europi i Americi
Biološke i psihološke teorije
Etimologija i objašnjenje temeljnih pojmova u penološkoj znanosti
Predmet, ciljevi, zadaci i metode penologije.
Pojava i razvoj penologije i argumentacija glede autohtonosti penološke znanosti
Sveza penologije i drugih znanosti
Razliĉita podruĉja penološke znanosti
Fenomeni kršenja društvenih pravila ponašanja te razdoblja, etape i naĉini društvenog reagiranja
Razvoj shvaćanja o pravnoj i društvenoj osnovi kazne i cilju kaţnjavanja
Vrste kaznenopravnih i prekršajnih sankcija
Škole kaznenog prava
Temelji meĊunarodne suradnje u penološkoj teoriji i praksi
Uloga meĊunarodnih organizacija i humanizacija sustava izvršavanja sankcija
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi
Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Singer, M. (1994). Kriminologija. Zagreb: Globus. (I-IX poglavlje)
Sijerĉić – Ĉolić, H., Vranj, V. (2011) Uvod u penologiju i izvršno kriviĉno pravo Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu.
Dodatna literatura:
Vold,G.B., Bernard,T.J., Snipes, J.B. (2002).Theoretical Criminology. NY-Oxford.
Leiner,M., S. Henry (2004): Essential Criminology. Westview Press. Boulder.
Cvitanović, L. (1999). Svrha kaţnjavanja u suvremenom kaznenom pravu. Hrvatsko udruţenje zakaznene znanosti i
praksu. MUP RH. Zagreb.
Kovĉo Vukadin, I., Ţakman-Ban, V., Jandrić Nišević, A. (2010). Prison rehabilitation in Croatia, Varstvoslovje,
Ljubljana, 12, 2.
Kanduĉ, Z. (1990). Kazna i rehabilitacija. Penološke teme. 5, 1-2.
Mejovšek, M. (1989). Evaluacija institucionalnog penološkog tretmana. Penološke teme. 4, 1-2.
MlaĊenović-Kupĉević, R. (1981). Osnovi penologije, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Sarajevo: Svjetlost.
Znanstveni i struĉni ĉasopisi, domaći i strani, iz podruĉja kriminologije i penologije.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave i na ispitnim terminima.
Završni ispit polaţe se pisanim putem. Završnom
ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili
svoje predispitne obveze.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa,
u odnosu na oĉekivanja i obveze (studenata i
nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Za redovne studente prisustvovanje nastavi, za
izvanredne prikaz literature iz podruĉja
kriminologije i penologije, za sve studente: izrada
seminarskog rada i završni ispit u skladu s
literaturom.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Prisustvo nastavi (za redovne) do 10 bodova,
Prikaz literature (za izvanredne) do 10 bodova,
Izrada seminarskog rada do 40 bodova,
Završni ispit do 50 bodova.
od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DEFEKTOLOGIJA I PENOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti II ciklus
Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj predmeta penologija je proširivanje i produbljivanj znanja i vještina iz oblasti programa tretmana poremećaja u
ponašanju, (penoligiji) te osposobljavanje studenta za adekvatnu primjenu metodskih pristupa u procesa
rehabilitacije/resocijalizacije. Veoma vaţno je upoznati pravila i zakone vezane za defektologiju, odnosno kako se što
primjenjuje na osobe u defektološkom spektru poremećaja.Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:
Primijeniti savremene pristupe i metode tretmana osoba sa poremećajima u ponašanju; Procijeniti mogućnosti
metodskih pristupa u procesu rehabilitacije osoba sa poremećajima u ponašanju;
Procijeniti i diferencirati razlike u primjeni institucionalnih i vaninstitucionalnih programa;
Utvrditi druge programske faktore efektivnosti; Osmisliti i provesti istraţivanje u podruĉju poremećaja u ponašanju,
tretmana, te na osnovu rezultata izvoditi zakljuĉke.). Okvirni sadrţaj kolegija:
Faze u razvoju penologije
- Predmet, metode i pojam penologije. Privatna i javna reakcija.
- Teorije o pravu na kaţnjavanje.Teorije specijalne i generalne prevencije.Vrste škola u prevenciji.
- Progonska deportacija, tjelesna i logorska kazna.
- Progresivni i irski sistemi..Argumenti u prilog kazni lišenja slobode.Kriviĉna sankcija pojam, vrste i osnovne
karakteristike.Prava osuĊenih lica
- Ograniĉenja prava os. Lica.Uslovi otpusta,pomoć poslije otpuštanja osuĊenih lica. Smrt osuĊenih
lica.Izvršenje kazne i novĉane kazne
- Sudska opomena . Obavezno psihijatrijsko lijeĉenje i ĉuvanje uz zdravstveni nadzor. U ustanovi.
- Obavezno lijeĉenje na slobodi, lijeĉenje narkomana,alkoholiĉara,obaveza prema intelektualno nesposobnim
licima.
- Zabrana upravljanja vozilom,oduzimanje predmeta, protjerivanje stranih drţavljana.
- Rehabilitacija po izlasku iz zatvora,zapošljavanje zatvorenika.. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Bošković, M. (2000). Osnovi penologije. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu. Dodatna literatura
Bogojević, S. (1991). Psihološka atmosfera zatvora. Zenica: KPZ Zenica.
Davidović, D. (1983). Osnovi penologije. Beograd: Defektološki fakultet.
Mejovšek, M. (2001). Uvod u penološku psihologiju. Zagreb: Naklada Slap.
Milosavljević, B. (2000). Socijalna patologija. Banja Luka: Filozofski fakultet Banja Luka.
Milutinović, M. (1977). Penologija. Beograd: Savremena administracija.
Milutinović, M. (1981). Penologija. dopunjeno izdanje. Beograd: Savremena administracija.
Nikolić, Z. (2000). Kriminologija sa socijalnom patologijom. Beograd: Narodna knjiga.
Radovanović, D. (1992). Ĉovek i zatvor: Studija integrisanosti u zatvoreniĉki društveni sistem. Beograd: Prometej.
Radovanović, D. (2007). Poremećaji ponašanja i prestupništvo mladih. Beograd: Fakultet za specijalnuedukaciju i
rehabilitaciju.
Rot, N. (1989). Osnovi socijalne psihologije. Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, astudenti su duţni
obići jednu ustanovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita. 1. Izvještaj iz obilaska ustanove i 2. esej Osnove
penologija
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz Izvještajnog dnevnika 20
bodova, esej 20 bodova, završni ispit 60. bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba
SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
OKUPACIONI TERAPEUTSKI PRAKTIKUM
Opći podaci Više studijskih programa
Studijski program Godina II.
Ime nositelja kolegij
Saradnik na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0 0 2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Cilj kolegija je sticanje znanja o efektima okupacionog terapeutskog praktikuma i radne terapije na psihiĉke funkcije
djeteta ( pacijenta) i ovladavanje veštinama komunikacije, procjene, izbora i primjene metoda okupacione radne
terapije, te organizovanja rada u velikoj i maloj grupi sa (djecom) pacijentima. Zadatak studenata je upoznati se sa
metodama, oblicima i tehnikama rada, te pravilnim odgojem i obrazovanjem djece(pacijenta). Osposobiti studenta
za: aktivnosti svakodnevnog ţivota, prihvatanje sopstvenog identiteta, motivacija korisnika za rad i ozdravljenje,
poboljšanje koncentracije i paţnje pomoć u uspostavljanju interpersonalnih odnosa, djelovanje na raspoloţenje,
strpljenje i smostalnost korisnika, socijalizacija i razvijanje dobrih meĊuljudskih odnosa, usvajanje znanja i praktiĉnu
primjenu kroz korištenja razliĉitih jednostavnih za upotrebu instrumenata, (Orffov instrumentarij), slušanje muzike,
plesnih pokreta, a da bi se pri tome uspostavila komunikacija sa djetetom (pacijentom). Iste se trebaju upotrebljavati
u preventivne, dijagnostiĉke i terapijske svrhe, kao i za stimulaciju psihofiziĉkog i duhovnog razvoja.
Okvirni sadrţaj kolegija
Definicija,predmet,struktura Okupaciono terapeutskog praktikuma
Ciljevi i zadaci radne terapije
Uloga i znaĉaj (smisao) Okupaciono terapeutskog praktikuma
Oblici, metode, modeli i tehnike radne terapije
Aktivnosti u okviru Okupacionog terapeutskog praktikumu
Ciljne aktivnosti u individualnom i holistiĉkom pristupu
Naĉini koji pomaţu odrţanje i poboljšanje ţivota
Radno terapijski pristup koji poboljšavaju osiguranje i potrebe ţivota pojedinaca
Modeli rada u odgojno-obrazovnim ustanovama
Praktiĉna primjena i prikaz pristupa podreĊenog potrebama u Okupacionom terapeutskom praktikumu
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Husić, M. - Skripta - Okupacioni terapeutski praktikum (izvodi za parcijalne ispite)
Dodatna literatura
Zjuzin, N. Skripta fizikalna medicina i rehabilitacija, Tempus program Bosna i Hercegovuna, Sarajevo, 2004.
Zjuzin, N., Muftić, M. „ ABC paraplegija“, DES, Sarajevo, 2005.
Stanković, I. Predavanja iz predmeta“Osnovi radne terapije“, Univerzitet Vitez studijska 2011/2012.godina
Druga dostupna literature
Provjera znanja i polaganje ispita Prije izlaska na završni ispit studenti su duţni poloţiti
kolokvij.Kolokvij i završni ispit polaţu pismeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
U toku semestra izvršit će se procjena kvalitete i uspješnosti
realizacije planiranih programa u odnosu na oĉekivanja i obaveze
(studenata i nastavnika)a na osnovu postavljenih ciljeva i
zadataka.
Obveze studenata
Prije pristupa završnom pismenom ispitu studenti su duţni
izuĉiti datu Skriptu i drugu literaturu.
Pristupni seminarski rad:
1. kroz seminarski rad duţni su istraţivati literaturu i dati
širi opis zadataka i ciljeva kojima se bavi Okupacioni
terapeutski praktikum i popis referenci literature
koju su izuĉavali .
2. Praktiĉan rad duţni su pojedinaĉno i grupno objasniti
i prikazati na koji naĉin treba sa djecom
(pacijentima) pimijeniti muziĉke relaksirajuće
aktivnosti (korištenje instrumenata, upotreba istih,
slušanje muzike, koraci uz muziku.(prema
mogućnostima djece (pacijenata) i njihovim
interesovanjima).
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Zadaća 1. =20 bodova
Zadaća 2. =20 bodova
Završni ispit = 60 bodova
60 do 70 bodova,ocjena D-2
71 do 80 bodova,ocjena C-3
81 do 90 bodova,ocjena B-4
91 do 100 bodova ,ocjenaA-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija NEPRIHVATLJIVI OBLICI VLADANJA KOD MLADIH
Opći podaci
Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina 3 / II
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Nakon završetka ovog kolegija studenti će biri u mogućnosti : prepoznati razliĉite vidove neprihvatljivih oblika
ponašanja kod djece i mladih, prouĉiti i otkriti uzroke ovakvih vidova ponašanja i tertirati ih, raditi na izradi
preventivnih i korektivnih programa tretmana djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja djece, graditi
adekvatnu komunikaciju sa ovom djecom i socioemocionalnu klimu u odjeljenju za njihov ravnopravan tretman od
strane vršnjaka i ostalih ĉlanova kolektiva, upoznati strategije obrazovanja i rehabilitacije ove djece u okruţenju i
šire, studenti će ovladati i tehnikama pisanja seminarskog rada i praktiĉnog rada ( studija sluĉaja ) gdje će se
upoznati sa metodom studije sluĉaja, tehnikama prikupljanja podataka ( intervju, djeĉiji crteţi, igra ), vjeţbat će se u
samostalnoj interpretaciji prikupljenih podataka i steći elementarne metodološke kompetencije.
Okvirni sadrţaj kolegija
Pojam ponašanja, moralno ponašanje ( vladanje ) i reagiranje.
Pojam i klasifikacija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih
Karakteristike djece s poremećajima u ponašanju
Vidovi neprihvatljivih oblika vladanja ( ponašanja ) kod mladih i njihove karakteristike
Etiološki faktori neprihvatljivih oblika ponašanja kod djece i mladih
Dijagnosticiranje poremećaja u ponašanju kod djece i mladih
Uloga struĉnih sluţbi škole i drugih agenasa socijalizacije u prevenciji i otklanjanju poremećaja u ponašanju
Tretman djece i mladih neprihvatljivih oblika ponašanja.
Komunikacija sa djecom sa poremećajima u ponašanju
Odgojni rad sa djecom sa poremećajima u ponašanju.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktiĉni rad
Izrada prezentacije
Osnovna literatura
1. Brkić, M. ( 1998 ). Etiologija i semantika neprihvatljivih oblika vladanja kod djece i mladih. Sarajevo :
Zbornik.
2. Brkić, M. ( 2008 ). Etiologija neprihvatljivih oblika vladanja kod mladih. Sarajevo : Jela – Educa.
3. Tomić, R. ( 2005 ). Poremećaji u ponašanju kod djece i mladih. Tuzla: Denfas.
4. Tomić, R. , Hasanović, J. ( 2007 ). Mladi i slobodno vrijeme. Tuzla :Offset
5. Pehar – Zvaĉko, L. ( 2003 ). Oduzeto djetinjstvo. Zenica: Dom štampe.
6. Winkel, R. ( 1996 ). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb : Educa.
7. Tomić, R., Šarić, H. ( 2008 ). Sociopatološke manifestacije kod djece i mladih. Tuzla : Offset.
Dodatna literatura
Bašić, J. , Ţiţak, A. ( 1992 ). Programski aspekti tretmana djece i omladine s poremećajima u ponašanju. Zagreb.
Hajduković, Ĉ. ( 1975 ). Prestupniĉko ponašanje mladih. Beograd
Zbornik radova MeĊunarodnog okruglog stola pod nazivom „ Uzroci društveno – neprihvatljivih ponašanja
maloljetnika . ( 1998 ). Institucija ombudsmena FBiH. Odjel za prava djeteta.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene monografije i seminarski
rad. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz monografije, uraditi
seminarski rad, primjer prezentacije za izabranu temu i studiju
sluĉaja.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 5 bodova
Prikaz nauĉne monografije 10 bodova
Izrada seminarskog rada 15bodova,
Izrada studije sluĉaja 20 bodova
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija:
MEĐUNARODNO PRAVO I PENOLOGIJA
Opći podaci:
Studijski program Odgojnih znanosti
Godina IV. semestar
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru P-1,S-1, V-2
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifične kompetencije:
Student ovladava znanjima o penologij kao znanosti i postupcima i vrstama mjera kroz prošlost i sadašnja riješenja u
BiH i EU Stjeĉe uvid i saznanja praktiĉnih primjena kaznenog zakona i izricanja mjera u praksi kontinentalnog i
precedentnog prava u praksi. Oblici i vrste ustanova za izvršavanje kazni slabosti i norme.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povijesni razvoj kaznenog prava i izricanja kaznenih mjera u BiH i EU. Razvoj Penologije kao znanosti. Student treba
ovladati materijom usavršavanja kaznenog prava u zemlji i svijetu, povezivanje meĊunarodna suradnja, te oblici
provoĊenja penoloških mjera i njihova humanizacija. Ustanove i institucije u BiH za izdrţavanje kazni i njihove
specifiĉnosti.Resocijalizacija osoba na izdrţavanju kaznenih mjera i njihova prava nakon, te obveze zajednice.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. MlaĊenović-Kupĉević, R.: Osnovi penologije, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Svjetlost, Sarajevo,
1981.
2. Šeparović, Z.: Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju. Pravni fakultet u
3. Zagrebu,Poslijediplomski studij iz kaznenopravnih znanosti, Zagreb, 2003.
4. Zakon BiH o izvršavanju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera, (Sluţbeni Gl. BiH, br. 12/10, Sarajevo, 1.
veljaĉe 2010.
Dodatna literatura:
1. Boris Tot, Alternativa kazni zatvora- rad za opće dobro na slobodi, Zagreb, 2001.
2. MeĊunarodno udruţenje za kazneno pravo (Associjtion Internacionale de Droit Pence, 1924, , Pariz
3. Novoselec, P. Opći dio kaznenog prava, drugo izmijenjeno izdanje. Pravni fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu , 2007.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost studenata
tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi, praćenje
aktualnosti, te završni pismeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe programa u
odnosu na postavljene zadatke i ciljeve programa (studenata -
nastavnika).
Obveze studenata:
Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje (seminar i esej),
zadataka s vjeţbi i pismeno polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolazak – 10 bodova
Seminarski rad - 30 bodova
Završni ispit - 60 bodova
Od 60-70 bodova ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
SOCIJALNOPEDAGOŠKE INTERVENCIJE
Opći podaci
Studijski program Socijalna pedagogija i defektologija Godina
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi
Broj sati po semestru
Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.
Opće i specifiĉne kompetencije
Student će moći:
objasniti razlike pristupa u socijalno pedagoškim intervencijama
opisati specifiĉnosti pojedinih pristupa
znati prepoznati ciljeve i svrhe pojedinih soc-ped intervencija
opisati osnovna obiljeţja pojedinih faza intervencija
opisati kriterije za izbor intervencije
opisati što je evaluacija intervencije
prepoznati etiĉke principe i dileme
rano prepoznati PUP i primjenu socijalno pedagoških intervencija
usklaĊeno s potrebama specifiĉne skupine djece i mladih s PUP
napraviti seminarski rad s opisom osobe s poremećajem u ponašanju
Te potrebu i mogućnost socijalno pedagoške intervencije za tu osobu Okvirni sadrţaj kolegija
klasiĉni, moderni i postmoderni pristup intervencija prema djeci s poremećajima u ponašanju (PUP)
pojam,znaĉaj i definicije intervencija za djecu i mlade s PUP
svrha i cilj socijalno pedagoških intervencija
kontinuum intervencija
osnovna obiljeţja socijalno pedagoških intervencija
kriteriji za izbor intervencija
sastavnice socijalno pedagoških intervencija
specifiĉnosti soc. ped. intervencija u školskom okruţenju
(soc. ped. metode i tehnike individualnog i grupnog rada)
meĊuljudski odnosi
standardi kvalitete i evaluacija intervencije
etika i etiĉka ponašanja u pomaţućim profesijama
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt – skica akcionog
istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Ţiţak,A.(2010)teorijske osnoveintervencije:socijalno-pedagoška perspektiva Zg edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Etiĉki kodeks socijalnih pedagoga ¸(2005) Zagreb Hrvatsko udruţenje socijalnih pedagoga
Kobalt (1997) Teorijske osnove socijalno. Pedagoških intervencija; kriminologija i socijalna intergracija 5, 1-2 129-
140; i i II dio 6.1 61-70
Kilen K. (2001) Izdani- Zlostavljena djeca su odgovornost svih nas Zagreb društvo za psihološku pomoć
Koler-Trbović N. (1999) Programiranje tretmana za djecu i mladeţ s PUP
Sva dostupna literatura koja obraĊuje socijalno pedagoške intervencije
Dodatna literatura
Bouillet D. Uzelac.S.Kopac V (2005) Iskaz razrednika o nasilniĉkom ponašanju u školama; Napredak 146 170-183
Provjera znanja i polaganje ispita Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
konsultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja..
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena kvalitete
izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata U toku semestra studenti su duţni uraditi vjeţbe u dogovoru s
asistentom
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Uĉešće na predavanjima, vjeţbama
i konsultacijama 10 bodova
Vjeţbe 30 bodova
Seminarski rad 10 bodova,
Završni ispit 50 bodova.
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: SOCIJALNA POLITIKA
Opći podaci:
Studijski program izborni( 1, od 2) Godina IV. semestar
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru P-1, S-0, V-1
Preduvjeti za upis kolegija nema
Opće i specifične kompetencije:
Cilj kolegija Socijalna politika je upoznavanje studenata sa osnovnim postulatima društvenog, sociološkog,pravnog
aspekta poimanja društva i prava osobe sa socijalnim potrebama, kao društveno-pravnom neizostavnom pojavom i
objektivnim zakonitostima u vezi sa razvojem socijalne politike u zajednici.Na osnovu steĉenih znanja iz predmeta
Socijalna politika, student je osposobljen i u mogućnosti je savladati društvene, pravne i organizacijske elemente u
cilju pomoći osobama u socijalnoj potrbi..
Okvirni sadţaj kolegija
-socijalna politika i socijalni razvoj, Metode i analize u socijalnoj politici, Socijalno pravo osoba,Siromaštvo i
socijalna iskljuĉivost, Radno i socijalno pravo, Osnove socijalne politike u BiH, Organizacija uprave i socijalnih
sluţbi, Sustavi socijalne pomoći, Socijalna politika u EU, Crkva i socijalna politika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Boţo Ţepić radno i socijalno pravo, Mostar, 2001.
2. Pravo na socijalnu zaštituu BiH, OSC-e, Sarajevo, 2012.godine Dodatna literatura:
M. Barabas , gospodarska i socijalna prava u EU, Zagreb, 2000, god.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Provjera znanja ukljuĉuje stalno praćenje i aktivnost studenata
tijekom vjeţbi, rješavanje zadataka s vjeţbi, praćenje aktualnosti,
te završni pismeni ispit.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Izvršiti kooperativnu procjenu kvalitete izvedbe programa u
odnosu na postavljene zadatke i ciljeve programa (studenata -
nastavnika).
Obveze studenata:
Prisustvovanje na nastavi i vjeţbama,izvršenje zadaća s vjeţbi i
usmeno ili pismeno polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene:
Dolazak – 10 bodova
Seminarski rad - 30 bodova
Završni ispit - 60 bodova
Od 60-70 bodova ocjena dovoljan D-2
Od 70-80 bodova ocjena dobar C-3
Od 80-90 bodova ocjena vrlo dobar B-4
Od 90-100 bodova ocjena odliĉan A-5
SMJER: ŠKOLSKA PEDAGOGIJA
III. SEMESTAR
Metodologija znanstvenih
istraţivanja sa statistikom
1 1 2 6 Zajedniĉki MSŠP01
Odgojni rad u skupinama 1 1 2 6 Obvezni MSŠP02
Metodika rada školskog
pedagoga
1 1 2 6 Obvezni MSŠP03
Metodika nastavnog rada 1 1 2 6 Obvezni MSŠP04
Didaktiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
MSŠP05
Metodiĉki praktikum 0 0 2 3 Izborni (1
od 2)
MSŠP06
Izborni kolegij s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra, bilo
kojeg studija i smjera
MSŠP07
IV. SEMESTAR
Edukometrija 1 1 2 6 Obvezni MSŠP08
Dokimologija 1 1 2 6 Obvezni MSŠP09
Testovi znanja 1 1 2 6 Obvezni MSŠP10
Programiranje i praćenje u
odgoju i obrazovanju
1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSŠP11
Mjerenje i vrjednovanje u
odgoju i obrazovanju
1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSŠP12
Magistarski/diplomski rad 1 0 5 8 Mentorstvo Mentor moţe biti nastavnik: pedagogije.
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra (mag.) odgojnih znanosti, smjer
školska pedagogija
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi program Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODGOJNI RAD U SKUPINAMA
Opći podaci:
Studijski program Školska pedagogija i Menadţment u obrazovanju
Godina I / 2
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti upoznati sa pojmom karakteristikama, vidovima skupina kao i odgojnog rada u skupinama
( grupama) , tehnikama komuniciranja, rješavanja konflikata i donošenja odluka.
Podstaći ćemo razvoj svih navedenih kompetencija kod studenata ( kognitivnih ) da ovladaju navedenim sadrţajima,
emocionalnih, da razumiju i poštuju osjećanja uĉesnika odgojnog rada u skupinama i da podstiĉu i kod njih: razvoj
socijalnih kompetencija, radno – akcionih, moralnih i estetskih.
Studenti će razviti sposobnosti primjene steĉenih znanja u radu i ţivotu. Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Odgojni rad, pojam , karakteristike , vidovi ( grupni rad u nastavi, grupni rad u izvannastavnim aktivnostima,
grupni savjetodavni rad, igre u skupinama, grupama
2. Pojam skupine ( grupe ), vidovi malih grupa, karakteristike grupe,
3. Komunikacija u malim grupama ( verbalna – neverbalna )
4. Grupna kohezija ( komunikaciona mreţa, hijerarhija i status ĉlanova grupe, osnova grupne kohezije, izgradnja
tima ).
5. Liderstvo u malim grupama ( pojam, izvori, moći, uloge lidera ( komunikativne kompetencije i komunikacija
sa ĉlanovima )
6. Duţnosti voĊe ( administrativne, voĊenje diskusije, podrška ),
7. Tehnike komuniciranja u malim grupama ( vidovi ),
8. Donošenje odluka u malim grupama ( kvalitet, faze, problemi, efikasno odluĉivanje ),
9. Rješavanje konflikata u malim grupama ( vrste, negativni efekti, prednosti, naĉini rješavanja ),
10. Uĉenje kroz grupni rad ( suradniĉko – kooperativno uĉenje, interaktivno uĉenje, uĉenje otkrivanjem, uĉenje
rješavanjem problema, i dr. strategije uĉenja ).
11. Kompetencije nastavnika , pedagoga, menadţera i drugih struĉnjaka neophodne za organizaciju i rad u
skupinama. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21. vijek. Banja Luka: TT. Centar
2. Desforges, C. ( 2001 ). Uspješno uĉenje i pouĉavanje. Zagreb: Educa,
3. Jensen, E. ( 2003 ). Super – nastava. Zagreb: Educa.
4. Rakić, B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.
5. Tomić, R. ( 2007 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla: Offset
Ĉlanci :
1. Tomić, R. Mjesto i uloga grupnog oblika rada u specijalnoj osnovnoj školi, 1999. Sarajevo: Naša škola.
2. Tomić, R., Šehović, M., Osmić, I.: Grupni oblik rada u nastavi ( 2006 ). Zenica: Didaktiĉki putokazi.
3. Terhart, E. ( 2001 ). Metode uĉenja i pouĉavanja. Zagreb : Educa
Dodatna literatura: izvori.
1. Suzić, N. i saradnici ( 1998 ). Interaktivno uĉenje, I, II, III. Banja Luka.
2. Rakić, B. ( 1976 ). Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIKA NASTAVNOG RADA
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti 2015./16.
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa suvremenim teoretskim i praktiĉnim problemima metodika nastavnog rada u procesu uĉenja
i pouĉavanja.
Na pretpostavkama ranijih spoznaja i poznavanja didaktiĉkih struktura, studenti upoznaju vertikalu, kako induktivno-
uzlaznu tako i deduktivno-silaznu (od nastavne zbilje, preko priruĉniĉke materije za izvedbu nastave, predmetnih
metodika do didaktike – i obratno).
Specifiĉne metode i tehnike nastavnog rada te razliĉiti pristupi u organizaciji praćenja i valorizacije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Povezanost didaktike i metodika.
Mjesto metodika nastavnog rada u odgoju i obrazovanju. Razgraniĉenje pojmova opće, posebne i specijalne didaktike.
Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktiĉkog modela. Makro, mezo i mikro
metodika.
Metodika kao predmetom odreĊena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). Metodika stupnjeva, metodiĉka
podruĉja, metodike nastavnih predmeta, metodike medija.
Metodike kao konkretizacije didaktike. Eklektiĉki koncept u metodikama nasuprot zatvorenom. Metodike odgojnih
podruĉja. Metodike prirodno znanstvenog podruĉja. Metodika nastave jeziĉno umjetniĉkog podruĉja. Integralna
metodika nastave društvenog podruĉja.
Specifiĉnosti spoznaje u pojedinim nastavnim podruĉjima.
Nastavna umijeća i metodike nastavnog rada.
Jezgrovno kurikularna metodika kao orijentacijski okvir za sve. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna ILI OBVEZNA literatura:
1. Jurić, V. (1979). Metoda razgovora u nastavi. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta:
Pedagoško-knjiţevni zbor.
2. Jurić, V. (1993). Odnos didaktike i školske pedagogije, Ţivot i škola, 5 (42), str. 453-458.
3. Liebeck, P. (1995). Kako djece uĉe matematiku. Zagreb: Educa.
4. De, Zan, I. (1999). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
5. Jurić, V. (1986). Strukturiranje integralne metodike prirodno-znanstvenog podruĉja.
6. Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. Preporuĉena literatura:
Brkić, M. (1998). Temeljna obiljeţja i uĉinkovitost programirane nastave. Sarajevo: Jela Educa.
Rosandić, D. (1986). Metodika knjiţevnog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DIDAKTIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju -
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0-0-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
a) Za vrijeme struĉne studentske prakse u školi – ustanovi studenti su duţni provesti najmanje pet radnih dana i po
ĉetiri sata nazoĉiti nastavnom procesu i aktivno se ukljuĉiti u realizaciju nastave s dodijeljenim mu mentorima u školi.
b) U realizaciji posebnih zadataka student će pratiti nastavne sate kod mentora i biljeţiti tijek sata od uvoda nastavne
jedinke do glavnog i završnog dijela sata. Isto tako student će pripremiti za vrijeme prakse, te će najmanje ĉetiri
ogledna sata izvesti sa uĉenicima pod kontrolom mentora.
c) Sudjelovati u izradi zadataka objektivnog tipa – testova i kontrolnih zadataka
d) Upoznati se s specifiĉnostima rada škole – ustanove, interpretirati i analizirati stanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi
i eventualno izraziti mišljenje o poboljšanju rada u istoj.
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Godišnji plan i program ustanove – škole;
- Godišnji plan i program nastavnog predmeta;
- Mjeseĉni plan odreĊenog nastavnog predmeta;
- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva;
- Tijek nastavnog sata - obrada novog gradiva ( sada iz drugog nastavnog predmeta );
- Plan i program rada uĉenika s posebnim potrebama;
- Tijek nastavnog sata- obrada novog gradiva (odrţati student najmanje tri sata iz razliĉitih predmeta ili oblasti)
- Izrada zadataka objektivnog tipa: testovi, kontrolni zadaci;
- Uraditi s mentorom i realizirati jedan test znanja;
- Naĉin ispravljanja pismenih zadataka uĉenika;
- Grupni i individualni oblici rada u nastavi;
- Tradicionalna i suvremena nastavna sredstva u nastavi i korištenje istih;
- Godišnji plan i program rada ped. – psihološke sluţbe u školi – ustanovi;
- Domaće zadaće uĉenika
- Mišljenje studenta o odrţanoj praksi u školi, zapaţanja i analiza rada u školi. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
V. Poljak: Didaktika, ŠK, Zagreb,1984.
N. Filipović: Didaktika II. IGKRO „ Svjetlost „ Sarajevo, 1980. Dodatna literatura:
I. Furlan: Pouĉavanje i vrste uĉenja, Pedagogijski rad, Zagreb, 1990; br. 1.
V. Poljak: Didaktiĉke inovacije i pedagoška reforma škole, ŠN, Zagreb, 1984.
V. Švarc: Grupna kao subjekt obrazovanja, Zagreb, 1964.
B. Rakić. Motivacija i školsko uĉenja, IGKRO, „Svjetlost“, Sarajevo,1977.
E. Raspudić:Grupni oblik rada u nastavi prirode i društva, „Naša škola“ Sarajevo, 1985.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove. Ispit se
polaţe usmeno.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, seminarski rad 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODIĈKI PRAKTIKUM
Opći podaci:
Studijski program
Studij odgojnih znanosti
ŠKOLSKA PEDAGOGIJA Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru 0+0+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti su u kolegiju didaktika uz didaktiĉke teorije upoznali opće zakonitosti nastavnog procesa, a u metodiĉkom
praktikumu primjenjuju te spoznaje.
Naglasak je na vještinama kao i stjecanju ranog iskustva u izvedbi nastave, što je podlogom za studentsku raspravu o
kvaliteti izvedbe i potvrdi ili osporavanju razliĉitih modela i koncepata nastave. Moći će planirati, organizirati,
provoditi i vrednovati nastavni i odgojno-obrazovni proces.
Analizirati, razumjeti i pravilno tumaĉiti odgojno-obrazovni proces te pedagoške aspekte odgojno-obrazovnog rada u
školi. Vrednovati i razvijati osobnu metodiĉku praksu, te organizirati optimalno socijalno, psihološko i prostorno-
materijalno okruţenje za uĉenje.
Razvijati će afirmativne stavove i konstruktivistiĉki pristup odgojno-obrazovnom procesu kroz suradniĉki odnos sa
svim relevantnim subjektima. Razumjeti i primjenjivati razliĉite oblike i pristupe u realizaciji odgojno-obrazovnog
procesu. Okvirni sadrţaj kolegija: Dizajniranje nastavnog sata - simulacija.
Planiranje, programiranje i priprema odgojno-obrazovnog procesa.
Funkcija priprave i posebnost pripremanja pedagogijskih sadrţaja za nastavu.
Analiza sadrţaja – hrestomacijski prilozi. Tekstualna graĊa i analiza sadrţaja.
Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Samostalan rad na pedagoškoj dokumentaciji.
Analiza izvedbe nastave (didaktiĉko-metodiĉki aspekt analize, analitiĉki koraci – konaĉno vrednovanje). Usporedne
konstrukcije u projektiranju nastave i meĊusobno vrednovanje.
Nastavno ozraĉje: motivacija, odnosi, disciplina ili dogovorna pravila. Oĉekivani ishodi odgojno-obrazovnog procesa
u nastavi. Nastavna sredstva i pomagala u funkciji obrazovnih ciljeva.
Nastavne metode, oblici uĉenja i pouĉavanja.
Temeljne i specifiĉne kompetencije kao oĉekivani ishodi uĉenja u nastavnom procesu.
Revidirana Bloomova taksonomija kao indikator postignuća uĉenika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura: .
Jukić, T. (2010). Odnos kurikuluma i nastavnoga plana i programa. Pedagogijska istraţivanja, 7(1), 55-64.
Klippert, H. (2001). Kako uspješno uĉiti u timu, zbirka praktiĉnih primjera. Zagreb: Educa.
Terhart, E. (2001). Metode pouĉavanja i uĉenja. Zagreb: Educa. Dodatna literatura:
- Daniels, E.R. i Stafford, K. (2003) Kurikulum za inkluziju – razvojno primjereni program za rad s djecom s
posebnim potrebama. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak za promicanje kvalitete ţivljenja djece i
obitelji
- Itković, Z. (1997). Opća metodika nastave. Knjiţevne Krug.
- Levandovski, D., Teodorović, B. (2007) Program rada s djecom s teškoćama u razvoju. Fakultet za
defektologiju, Sveuĉilišta u Zagrebu: Kratis
- Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na uĉenika. Zagreb: Školska knjiga.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Tijekom nastave potiĉe se i pozitivno vrednuje aktivno
sudjelovanje studenata u raspravama, vjeţbama i
radionicama. Individualno uĉenje i napredovanje
studenata prati se tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno
ocijenjene pred ispitne obveze preduvjet su za
pristupanje završnom ispitu. Kolokvije i završni ispit
studenti polaţu pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i radionicama; izrada
idejnog projekta koji moţe doprinijeti kvaliteti odgojno-
obrazovnog rada škole; kritiĉki prikaz jednog struĉno-
znanstvenog rada publiciranog u recentnom ĉasopisu;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje 10 bodova, kritiĉki prikaz struĉno-
znanstvenog rada iz recentne literature 15 bodova, idejni
projekt 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: EDUKOMETRIJA
Opći podaci:
Studijski program
Diplomski studij
Socijalna pedagogija s defektologijom
Školska pedagogija Godina
II.
IV sem.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Po poloţenom ispitu iz ovog kolegija studenti će imati temeljne kompetencije koje im omogućavaju:
- vrednovati odgojno-obrazovni proces, razlikovati, razumjeti i primjenjivati kvantitativne i kvalitativne
istraţivaĉke postupke,
- mjeriti odgojno-obrazovne ishode,
- konstruirati mjerene instrumente,
- poznavati tehnike statistiĉke obrade podataka,
- koristiti kvalitativne postupke sakupljanja obrade podataka,
- izraditi projekt istraţivanja,
- provoditi istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Vrednovanje i mjerenje u odgoju i obrazovanju: znaĉajnost i svrha, odnos: vrednovanje – mjerenje
2. Metrijske karakteristike mjernih instrumenata (valjanost, objektivnost, pouzdanost, osjetljivost, baţdarenost)
3. Mjerenje u odgoju, obrazovanju i nastavi
˗ Mjerenje znanja, sposobnosti i vještina
˗ Mjerenje crta liĉnosti
˗ Mjerenje stavova
4. Mjerni instrumenti
˗ Test postignuća/znanja i ZOT
˗ Skale/skaleri i ĉek liste
˗ Upitnik
˗ Inventar interesovanja
˗ Sociometrijski test
5. Konstrukcija mjernih instrumenata
6. Kvalitativne metode istraţivanja (promatranje, anegdotske bilješke, intervju, metoda sluĉaja, etnografija)
7. Obrada sakupljenih podataka
8. Izrada idejne skice istraţivanja
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Brkić, M., Kundaĉina, M. (2003.) Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja, Mostar-Sarajevo: Educa. Dodatna literatura:
1. Cohen, L., Manion, L, Morrison, K. (2007.) Metode istraţivanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Pozitivno ocijenjene predispitne
obveze preduvjet su za pristupanje ispitu. Kolokvije i
završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada idejnog projekta istraţivanja;
izlaganje radova i rasprava; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Aktivno sudjelovanje na nastavi 10 bodova, izrada idejnog
projekta istraţivanja 20 bodova, izlaganje projekta 10
bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: DOKIMOLOGIJA (MSŠP08)
Opći podaci:
Studijski program SP1 – Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj je kolegija studente upoznati s temeljnim spoznajama iz podruĉja dokimologije. Srediti i kritiĉki promisliti
pojedinaĉna znanja. Steĉeno znanje, vještine, vlastite stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi sa dokimologijom,
na organiziran naĉin, suĉeliti sa širinom pedagogijske teorije.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Osnovni dokimologijski pojmovi; razvoj, funkcija i forme ocjenjivanja, Efekti nastavnog rada; Problemi vrjednovanja:
ciljevi vrjednovanja, društvene funkcije vrjednovanja, pedagoška funkcija vrjednovanja, komponente vrjednovanja;
faktori subjektivnosti u ocjenjivanju: metrijska vrijednost ocjene, pogreške nastavnika kao faktor metrijske vrijednosti
ocjene, osobine uĉenika kao faktor metrijske vrijednosti ocjene; Prognostiĉke vrijednosti ocjene; Principi ocjenjivanja;
Metode ispitivanja i ocjenjivanja; Ciljevi, zadaci i operativni zadaci kao osnova utvrĊivanja razine uspješnosti; vrste
ocjenjivanja: numeriĉko, opisno; Individualizacija ocjenjivanja u školi; Kriteriji i standardi ocjenjivanja; Dokimastiĉki
faktori ispitivanja i ocjenjivanja: pedagoški egocentrizam, tipovi ispitivanja, oblik pitanja; Vidovi provjeravanja:
tekuće provjeravanje, završno provjeravanje, pismeno provjeravanje, pismene vjeţbe, kontrolni zadaci, nizovi
zadataka objektivnog tipa, petominutno ispitivanje, provjeravanje; testovi znanja (konstruiranje): Normativno
procjenjivanje i konstrukcija normativnih testova; Kriterijsko procjenjivanje u vrjednovanju; Faze u konstruiranju
kriterijskih testova; metrijske karakteristike testa znanja; Tipovi zadataka u testovima znanja; Osnovni elementi izrade
testa znanja; Administriranje testa; Primjena kriterijskih testova.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Grgin, T. (2001): Školsko ocjenjivanje znanja, 4. izdanje, Jastrebarsko: Naklada Slap
2. Grgin T. (1994). Školska dokimologija. Jatrebarsko: Naklada Slap
3. Matijević, M. (2004): Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb: Tipex.
4. Matijević, M. (2005): Evaluacija u odgoju i obrazovanju. Pedagogijska istraţivanja, 2(2):279-298.
5. Matijević, M. (2006): Ocjenjivanje u finskoj obveznoj školi. Odgojne znanosti, 8(2):469-495.
Dodatna literatura:
1. Gojkov, G. (2003): Dokimologija, Vršac: Viša škola za obrazovanje vaspitaĉa.
2. Paintner-Vilenica, M. (2002): Ocjenjivanje. Ţivot i škola, 48(8):23-31.
3. Ĉudina-Obradović, M. (1995): Kako postati bolji učenik?, Đakovo: Temposhop.
4. Furlan, I. (1964/1966/1970): Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika, Zagreb: Pedagoško-knjiţevni zbor.
5. Pavelcu, V. (1968): Principii de docimologie, Bucureşti: Editura Didactică şi Pedagogică.
6. Piéron, H. (1963): Examens et docimologie, Paris: Les Presses Universitaires de France.
7. Pongrac, S. (1980): Ispitivanje i ocjenjivanje u obrazovanju, Zagreb: Školske novine.
8. Thorndike, R. & Hagen, E. (1955): Measurement and evaluation in psychology and education, New York.
9. Vrgoĉ, H. (Ed.) (2002): Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha, Zagreb: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
prikaz knjige…………………………….......5 bodova
referat (izrada testa).....................................10 bodova
praktikum......................................................15 bodova
kolokvij........................................................25 bodova
završni ispit...................................................35 bodova
Ukupno:......................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar…………….B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………..A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE I PRAĆENJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Opći podaci:
Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Osposobljavanje studenata za razumijevanje meĊusobne povezanosti teorijskih modela (didaktiĉkih teorija i teorija
uĉenja i nastave) i njihove praktiĉne primjene, kao i pronalaţenje i primjenu novih spoznaja u koncipiranju suvremene
didaktiĉko-metodiĉke teorije i prakse.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Odgojno-obrazovna funkcija suvremene škole. Programiranje rada škole (znaĉaj, principi, funkcija, vrste). Godišnji
program rada škole: Pristup, faze i izbor struĉnog tima. Uslovi rada škole. Organizacija odgojno-obrazovnog rada
škole. Opći i interni normativi rada. Programiranje i normiranje rada u funkciji stimulativnije raspodjele prema
rezultatima rada. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada škole. Planiranje i pripremanje nastavnika za
odgojno-obrazovni rad. Programiranje rada rukovodnih organa škole. Programiranje rada direktora. Programiranje
rada struĉnih organa škole. Programiranje rada nastavniĉkog vijeća, razrednih vijeća, razrednog starješine i struĉnih
aktiva. Programiranje rada pedagoško-psihološke sluţbe (savjetodavnog rada). Praćenje i vrijednovanje rada škole.
Samovrednovanje i vrednovanje rada nastavnika.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Mandić, P, i Vilotijević, M: Programiranje rada škole. Svjetlost, Sarajevo
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
programa:
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MJERENJE I VREDNOVANJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Opći podaci:
Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Školsla ped. Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost upoznavanja s pojmovima, sadrţajem, vrstama i oblicima
mjerenja i vrednovanja školskog rada (evaluacija organizacije nastavnih ĉasova, praćenje primjene inovacija u
nastavnom procesu, vrednovanje rada pedagoško-psihološke sluţbe, vrednovanje rada direktora škole).
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam praćenja, mjerenja i vrednovanja. Program vrednovanja rada u školi (kompleksno vrednovanje rada škole).
Instrumenti praćenja, mjerenja i vrednovanja (anketni upitnik, upitnik za intervju, ĉek-liste, uĉeniĉki dosije, testovi:
testovi znanja, testovi sposobnosti, testovi liĉnosti u uţem smislu. Sociometrija u prosuĊivanju i procjenjivanju.
Praćenje i vrednovanje rezultata rada uĉenika (vrednovanje znanja i kriterijumi ocjenjivanja, vrednovanje potreba i
interesovanja uĉenika, vrednovanje radnih navika, praćenje odnosa uĉenika prema radu, praćenje racionalnosti
organizacije uĉenja, ponašanje uĉenika u grupi, procjenjivanje osobina liĉnosti i odnos prema radu i uĉenju).
Vrednovanje nastavnog rada u školi. Praćenje i vrednovanje programskih zadataka nastavnog i drugog osoblja škole.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Mandić, P. Vilotijević, M. (1980).Vrednovanje rada u školi. Svjetlost, Sarajevo.
Vilotijević, M. (1992). Vrednovanje pedagoškog rada škole. Nauĉna knjiga, Beograd
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
SMJER MENADŢMENT U OBRAZOVANJU
III SEMESTAR
Metodologija znanstvenih
istraţivanja sa statistikom 1 1 2 6 Zajedniĉki
MSMO01
VoĊenje, rukovoĊenje i upravljanje u
odgoju 1 1 2 6 Obvezni
MSMO02
Poslovna strategija 1 1 2 6 Obvezni
MSMO03
Odgojni rad u skupinama 1 1 2 6 Obvezni
MSMO04
MSMO02
Upravljanje ljudskim resursima u
obrazovanju 1 0 1 3
Izborni (1
od 2) MSMO05
Kompetencije nastavnika 1 0 1 3
Izborni (1
od 2)
MSMO06
MSMO07
Izborni s eksterne liste 1 0 1 3 Izborni Kolegij se bira iz istog semestra
drugog smjera MSMO08
IV SEMESTAR
Menadţment neprofitnih
organizacija
1 1 2 6 Obvezni
MSMO08
Mjerenje i vrjednovanje u odgoju i
obrazovanju
1 1 2 6 Obvezni
MSMO09
Projektiranje organizacije 1 1 2 6 Obvezni MSMO10
Upravljanje kvalitetom 1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSMO11
Izborni (1
od 2) MSMO13
Upravljanje promjenama u
organizaciji
1 0 1 4 Izborni (1
od 2)
MSMO12
Magistarski diplomski rad 1 0 5 8 Mentora, na prijedlog studenta imenuje katedra
Završetkom studija stjeĉe se akademski naziv: magistar/magistra(mag.) odgojnih znanosti , smjer menadţment
u obrazovanju
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: METODOLOGIJA ZNANSTVENIH ISTRAŢIVANJA SA
STATISTIKOM
Opći podaci:
Studijski program Svi programi Godina 2.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Da se studenti uvedu u teoriju pedagoškog saznanja, u logiĉke forme pedagoškog mišljenja i u teoriju pedagoškog
istraţivanja. Da se osposobe za samostalno odreĊivanje epistemoloških postavki konkretnog istraţivanja na osnovu
kojih će umjeti da izrade projekat istraţivanja, istraţivaĉke instrumente, izvedu istraţivanje, obrade i interpretiraju
dobijene podatke i napišu izvještaj istraţivanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Mogućnosti i granice istraţivanja u društvenim znanostima i paradigme istraţivanja
Kvantitativna i kvalitativna istraţivanja
Faze procesa istraţivanja
Izbor i definisanje problema istraţivanja
Definicija pojmova i pojmovna analiza
Postavljanje hipoteza
Identifikacija i klasifikacija varijabli
Operacionalizacija varijabli
OdreĊivanje nacrta istraţivanja
OdreĊivanje i definisanje populacije i uzorka istraţivanja
Metode prikupljanja podataka
Parametrijski statistiĉki postupci
Neparametrijski statistiĉki postupci
Faktorska analiza
Interpretacija rezultata i izvještaj o istraţivanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt i izvještaj istraţivanja
Kontinuirana provjera
znanja Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Vujević, Miroslav (2008). UvoĎenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Informator.
Dodatna literatura:
Brkić, Milenko i Kundaĉina, Milenko (2003). Statistika u istraţivanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa.
Halmi, Aleksandar (2003). Strategije kvalitativnih istraţivanja u primijenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Kundaĉina, Milenko i BanĊur Veljko (2005). Akciono istraţivanje u školi. Uţice: Uĉiteljski fakultet.
Mejpvšek, Milko (2005). Metode znanstvenog istraţivanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milas, Goran (2005). Istraţivačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Milat, Josip (2005). Osnove metodologije istraţivanja. Zagreb: Školska knjiga.
Muţić, Vladimir (1986). Metodologija pedagoškog istraţivanja. Srajevo: Svjetlost.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni poloţiti kolokvij. Kolokvij i završni
ispit polaţu se pisanim putem.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene
ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima i
vjeţbama; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak i aktivnost u nastavi do 10 bodova ;
izrada projekta do 20 bodova;
Izrada izvještaja do 30 bodova;
završni ispit do 40 bodova:
od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: VOĐENJE RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE
Opći podaci:
Studijski program
Ciklus
Diplomski/master Sveuĉilišni studij
odgojnih znanosti 2015/16,
II. – Obvezni kolegij
Godina
Semestar
Šifra
II.
III.
MSM002
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Cilj kolegija je da studenti usvoje temeljna znanja voĊenja, rukovoĊenje i upravljanja u odgojno obrazovnim
ustanovama. Po završetku studija, studenti trebaju biti osposobljeni za profesionalne, pedagoške – didaktiĉke –
metodiĉke i radne kompetencije. Potrebno je studentima omogućiti i spoznaju kroz praktiĉna rješenja. Uz mogućnost
nastavka obrazovanja, magistri struke ukljuĉivati će se u programe cjeloţivotnog uĉenja i struĉnog usavršavanja.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Temeljni pojmovi upravljanja, rukovoĊenja i voĊenja u odgojno obrazovnim ustanovama. Upravljanje ljudskim
potencijalima u djelatnosti odgoja i obrazovanja. RukovoĊenje. VoĊenje. Stilovi upravljanja rukovoĊenja i voĊenja u
odgojno obrazovnoj djelatnosti. Profesionalizacija ravnatelja i tima menadţmenta. Osposobljavanje menadţmenta za
rukovodne funkcije. Kompetencije menadţera i menadţmenta. Motiviranje. Pojedinaĉno i timsko voĊenje.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Staniĉić, S.: Menadţment u obrazovanju, vlastita naknada Veka, Rijeka, 2006.godine.
2. Bahtijarević – Šiber, F. i drugi: Organizacijska teorija, Informator, Zagreb 1991.godine.
3. Mijatović, A.: Osnove ustroja školskog sustava, Školske novine, Zagreb 1994.godine.
Dodatna literatura:
1. Novak, M.:Siokavica, P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb 1992.godine.
2. Stoll, L., Fink, D.: Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb 2000.godine.
Tijekom nastave studentiće biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni ispit
polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja
i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10 bodova,
praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova, završni ispit 35
bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija POSLOVNA STRATEGIJA
Opći podaci
Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij
društvenih znanosti:
Opći menadţment
Odgojne znanosti
Godina/Semestar II/IV
Nositelj kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1-1-2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Ovaj kolegij je namijenjen studentima druge godine diplomskog studija s ciljem upoznavanja s naĉinima oblikovanja,
analize i provedbe poslovne strategije poduzeća.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Strategija poduzeća
2. Strukturalistiĉki pristup strategiji
3. Resursni pristup strategiji
4. Niski troškovi kao konkurentska prednost
5. Diferencijacija kao konkurentska prednost
6. Industrijska evolucija i ekspanzija poduzeća
7. Okomita integracija
8. Diverzifikacija
9. Strateški savezi
10. Poslovne strategije na meĊunarodnim trţištima
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Izrada Seminarskog rada Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog rada Pismeni ispit Usmeni ispit
Obvezna literatura
1. Stanislav Nakić,“Strateški menadţment“;FDZMB,MeĊugorje,2014.
2. Darko Tipurić,“Konkurentska sposobnost poduzeća“,Sinergija,Zagreb,2000. Dodatna literatura
1. Tipurić, D., Markulin, G.: Strateški savezi, Sinergija, Zagreb, 2002.
2. Grant, R.: Contemporary Strategy Analysis, Blackwell, 2002.
3.Isak Adiţes,“Upravljanje ţivotnim ciklusima preduzeća“,Adiţes,Novi Sad,
4.Isak Adiţes,“Upravljanje promenama“,Adiţes,Novi Sad,2004. Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja predavanja. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje
studenata u nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja
utvrĊuju se polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se
izvedbe programa interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) na predavanjima.
Obveze studenata Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje u nastavi;
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,
Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: ODGOJNI RAD U SKUPINAMA
Opći podaci:
Studijski program Školska pedagogija i Menadţment u obrazovanju
Godina I / 2
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Studenti će biti upoznati sa pojmom karakteristikama, vidovima skupina kao i odgojnog rada u skupinama
(grupama) , tehnikama komuniciranja, rješavanja konflikata i donošenja odluka.
Podstaći ćemo razvoj svih navedenih kompetencija kod studenata ( kognitivnih ) da ovladaju navedenim sadrţajima,
emocionalnih, da razumiju i poštuju osjećanja uĉesnika odgojnog rada u skupinama i da podstiĉu i kod njih: razvoj
socijalnih kompetencija, radno – akcionih, moralnih i estetskih.
Studenti će razviti sposobnosti primjene steĉenih znanja u radu i ţivotu. Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Odgojni rad, pojam , karakteristike , vidovi ( grupni rad u nastavi, grupni rad u izvannastavnim aktivnostima,
grupni savjetodavni rad, igre u skupinama, grupama
2. Pojam skupine ( grupe ), vidovi malih grupa, karakteristike grupe,
3. Komunikacija u malim grupama ( verbalna – neverbalna )
4. Grupna kohezija ( komunikaciona mreţa, hijerarhija i status ĉlanova grupe, osnova grupne kohezije, izgradnja
tima ).
5. Liderstvo u malim grupama ( pojam, izvori, moći, uloge lidera ( komunikativne kompetencije i komunikacija
sa ĉlanovima )
6. Duţnosti voĊe ( administrativne, voĊenje diskusije, podrška ),
7. Tehnike komuniciranja u malim grupama ( vidovi ),
8. Donošenje odluka u malim grupama ( kvalitet, faze, problemi, efikasno odluĉivanje ),
9. Rješavanje konflikata u malim grupama ( vrste, negativni efekti, prednosti, naĉini rješavanja ),
10. Uĉenje kroz grupni rad ( suradniĉko – kooperativno uĉenje, interaktivno uĉenje, uĉenje otkrivanjem, uĉenje
rješavanjem problema, i dr. strategije uĉenja ).
11. Kompetencije nastavnika , pedagoga, menadţera i drugih struĉnjaka neophodne za organizaciju i rad u
skupinama. Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Suzić, N. ( 2005 ). Pedagogija za 21. vijek. Banja Luka: TT. Centar
2. Desforges, C. ( 2001 ). Uspješno uĉenje i pouĉavanje. Zagreb: Educa,
3. Jensen, E. ( 2003 ). Super – nastava. Zagreb: Educa.
4. Rakić, B. ( 1974 ). Vaspitno djelovanje u malim grupama. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.
5. Tomić, R. ( 2007 ). Savjetodavni odgojni rad. Tuzla: Offset
Ĉlanci :
- Tomić, R. Mjesto i uloga grupnog oblika rada u specijalnoj osnovnoj školi, 1999. Sarajevo: Naša škola.
- Tomić, R., Šehović, M., Osmić, I.: Grupni oblik rada u nastavi ( 2006 ). Zenica: Didaktiĉki putokazi.Terhart, E. (
2001 ).
- Metode uĉenja i pouĉavanja. Zagreb : Educa
Dodatna literatura: izvori.
Suzić, N. i saradnici ( 1998 ). Interaktivno uĉenje, I, II, III. Banja Luka.
Rakić, B. ( 1976 ). Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja. Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika.
Tijekom nastave studenti će biti upućeni na ostalu dopunsku literaturu.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni
ispit, studenti su duţni uraditi struĉne pristupne
radove. Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim
putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena
kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a
u odnosu na oĉekivanja i obveze studenata i
nastavnika, te postavljene ciljeve i zadaće
programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i
eseja; izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova,prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U ODGOJU
Opći podaci:
Studijski program
Diplomski sveuĉilišni studij odgojnih znanosti, smjer
menadţment u obrazovanju, izborni kolegij Godina
III
semestar
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3 ECTS
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Razvijanje svijesti o vaţnosti kontinuirane primjene znanja o ljudskim potencijalima kao najvećoj vrijednosti
poslovnih subjekata te usvajanje znanja o vještinama i aktivnostima bitnim za uĉinkovito upravljanje ljudskim
resursima u obrazovanju, ali i osposobljavanje za kritiĉko prosuĊivanje, formuliranje i rješavanje problema kroz
primjenu adekvatne literature, metoda i podataka, u cilju povećanja ukupne uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa.
Okvirni sadrţaj kolegija:
- Pojam, znaĉaj, odreĊenje i sadrţaj upravljanja ljudskim resursima
- Specifiĉnost i sloţenost ljudskih resursa
- Strateški pristup u upravljanje ljudskim resursima
- Planiranje ljudskih resursa
- Pribavljanje i selekcija ljudskih resursa
- Analiza posla
- Praćenje radne uspješnosti
- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa
- Motivacija i nagraĊivanje
- Konflikti u organizaciji
- Stres kod zaposlenih
- Planiranje i razvoj karijere zaposlenih
- Upravljanje karijerom zaposlenih
- Specifiĉnosti upravljanja ljudskim resursima u obrazovanju
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminarski rad Vjeţbe
Samostalni
zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Obvezna literatura
Gutić, D., Peterschik, A., Menadţment ljudskih resursa, udţbenik Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića,
Bijakovići, MeĊugorje, 2013.
El MostafaHdiggui: Human Resource Management intheEducationSector,
DivisionofEducationalPoliciesandStrategies,UNESCO, Paris, 2006. dostupno na
http://unesdoc.unesco.org/images/0015/001508/150801e.pdf
Dopunska literatura
Bahtijarević-Šiber, F. ,Menadţment ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999.
Bahtijarević-Šiber, F., Strateški menadţment ljudskih potencijala, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
Marušić S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2001.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Menadţment ljudskih potencijala, Mate d.o.o., Zagreb, 2000.
Raymond, A..N.; Hollenbeck, J.R.; Wright, P.M., Gerhart, B., Human Resourcemanagement,McGraw-Hill, Irwin,
New York, 2003.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Prije izlaska na završni ispit, studenti su duţni u
skladu s obavljenim konzultacijama realizirati
samostalne zadatke kroz struĉne pristupne radove u
obliku seminarskog rada. Ispit se polaţe pismeno i
usmeno. Sastavni dio usmenog ispita je i usmeno
prezentiranje seminarskih radova.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra procjenjivat će se
kvaliteta izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te
postavljene ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Konzultacije, izrada seminarskih radova; izlaganje
radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: KOMPETENCIJE NASTAVNIKA (MSMO06)
Opći podaci:
Studijski program Studij odgojnih znanosti
Godina II.
Ime nositelja
kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 3
Broj sati po semestru (P+S+V) 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Upoznavanje studenata sa razvojnom linijom statusa nastavnika u školi (determinante i indikatori poloţaja
nastavnika); Razumijevanje znaĉaja nastavniĉke profesije i potrebe razvoja nastavniĉkih kompetencija; Upoznavanje
studenata sa brojnim pedeutološkim istraţivanjima koja su pretpostavka za konstituisanje i razvoj ove discipline;
Sticanje osnovnih znanja i razumijevanje nove konceptualizacije profesionalnog razvoja nastavnika.
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pedeutologija – nauka o nastavniku.
Nastavnik: profesija ili poziv, vještina ili umjetnost.
Pristupi u odreĊenju uloga i funkcija (kompetencija) nastavnika: opšte kompetencije i struĉne kompetencije nastavnika
(nastavna oblast, predmet i metodike nastave, pouĉavanje i uĉenje, podrška razvoju liĉnosti uĉenika i vrijednosti
socijalne inkkluzije, komunikacija i suradnja, samoevaluacija i profesionalni razvoj).
Determinante profesionalnih kompetencija nastavnika.
Tipologija nastavnika (istraţivanja o nastavniku).
Osobine nastavnika u percepciji uĉenika.
Odgojni stil nastavnika – pedagoško voĊenje.
Nastavnik – Pigmalion u razredu?
Nastavnik i menadţment u uĉionici.
Profesionalni razvoj nastavnika (PRESET I INSET).
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe
Samostalni
zadatci E-uĉenje
Obrazovanje na
daljinu Konzultacije Radionice
Mentorski
rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski
rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
4. Jurĉić, M. (2012). Pedagoške kompetencije suvremenog uĉitelja. Recedo d.o.o. Zagreb.
5. Willam Glasser (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Zagreb: Educa.
Dodatna literatura:
6. Chris Kyriacou (2001): Temeljna nastavna umijeća, II. dopunjeno izdanje Zagreb: Educa.
7. Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educ.a
8. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa.
9. Radovanović, I. (2008): Teacher as the creator of pedagogical climate in the class, in the book Teacher's Role in
Contemporary Education, Nowy Sacz, Poland.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su
duţni uraditi struĉne pristupne radove. Kolokvije i završni
ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata: Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja; izrada
seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Raspodjela bodova:
sudjelovanje na predavanjima,
seminarima, vjeţbama i konsultacijama…..10 bodova
prikaz knjige………………………………………………
5 bodova
referat (izrada testa)...................................10 bodova
praktikum...................................................15 bodova
kolokvij.......................................................25 bodova
završni ispit................................................35 bodova
Ukupno:....................................................100 bodova
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar……………. B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MENADŢMENT NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Opći podaci:
Studijski program Studij društvenih znanosti – diplomski studij
Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
Ciljevi nastave iz ovog kolegija su upoznavanje studenata Diplomskog sveuĉilišnog studija društvenih znanosti, smjer
Menadţment u javnoj upravi, s osnovnim pojmovima i suvremenim trendovima iz podruĉja menadţmenta neprofitnih
organizacija te ĉimbenicima koji utjeĉu na oblikovanje neprofitnih organizacija, teorijom i praksom menadţmenta,
voĊenja i upravljanja ljudskim potencijalima u neprofitnim organizacijama.
Okvirni sadrţaj kolegija:
1. Definicija i specifiĉnosti neprofitnih organizacija
2. Planiranje u neprofitnim organizacijama
3. Organiziranje neprofitnih organizacija
4. VoĊenje u neprofitnim organizacijama
5. Menadţment ljudskih potencijala u neprofitnim organizacijama
6. Financijski menadţment neprofitnih organizacija
7. Upravljanje projektima u neprofitnim organizacijama
8. Mjerenje uspjeha neprofitnih organizacija
9. Socijalno poduzetništvo
10. Etiĉke dileme neprofitnih organizacija
11. Internacionalizacija neprofitnog sektora
12. Izazovi razvoja neprofitnih organizacija u budućnosti
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samo relevantne
kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
1. Connors, T. D. : The Nonprofit Handbook: Management, Third Edition, John Wiley and Sons, Inc., New York
etc., 2001.
2. Herman, R. D. and Associates: The Jossey-Bass Handbook of Nonprofit Leadership and Management, Jossey-
Bass Publishers, San Francisco, 1994.
3. Salkić, I.: Javni menadţment – Upravljanje kvalitetom javnih usluga, BTC Šahinpašić, Zagreb, 2011.
Dodatna literatura:
1. Smith, Bucklin and Associates, Inc.: The Complete Guide to Nonprofit Management, second Edition, John Wiley
and Sons, Inc., New York etc., 2000.
2. Pynes, J. E.: Human Resources Management for Public and Nonprofit Organizations, Jossey-Bass
Publishers, San Francisco, 1994.
3. Allison, M., Kaye, J.: Strategic Planning for Nonprofit Organization, John Wiley and Sons, Inc., New York etc.,
1997.
4. Perko Šeparović, I.: Izazovi javnog menadţmenta – Dileme javne uprave, Golden marketing – Tehniĉka knjiga,
Zagreb, 2006.
5. Prester, J.: Operacijski menadţment u uslugama, Sinergija d.o.o., Zagreb, 2014.
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na završni ispit,
studenti su duţni uraditi struĉne pristupne radove.
Kolokvije i završni ispit polaţu pisanim putom.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
Prisustvovanje nastavi; izrada radnih zadataka i eseja;
izrada seminarskih radova: izlaganje radova; polaganje
ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Dolazak 10 bodova, prikaz knjige 5 bodova, esej 10
bodova, praktikum 15 bodova, kolokvij 25 bodova,
završni ispit 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija: MJERENJE I VREDNOVANJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Opći podaci:
Studijski program Diplomski studij odgojnih znanosti Školsla ped. Godina II.
Ime nositelja kolegija/nastavnika
Ime suradnika na kolegiju
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave:
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije:
U okviru ovoga kolegija studentima se pruţa mogućnost upoznavanja s pojmovima, sadrţajem, vrstama i oblicima
mjerenja i vrednovanja školskog rada (evaluacija organizacije nastavnih ĉasova, praćenje primjene inovacija u
nastavnom procesu, vrednovanje rada pedagoško-psihološke sluţbe, vrednovanje rada direktora škole).
Okvirni sadrţaj kolegija:
Pojam praćenja, mjerenja i vrednovanja. Program vrednovanja rada u školi (kompleksno vrednovanje rada škole).
Instrumenti praćenja, mjerenja i vrednovanja (anketni upitnik, upitnik za intervju, ĉek-liste, uĉeniĉki dosije, testovi:
testovi znanja, testovi sposobnosti, testovi liĉnosti u uţem smislu. Sociometrija u prosuĊivanju i procjenjivanju.
Praćenje i vrednovanje rezultata rada uĉenika (vrednovanje znanja i kriterijumi ocjenjivanja, vrednovanje potreba i
interesovanja uĉenika, vrednovanje radnih navika, praćenje odnosa uĉenika prema radu, praćenje racionalnosti
organizacije uĉenja, ponašanje uĉenika u grupi, procjenjivanje osobina liĉnosti i odnos prema radu i uĉenju).
Vrednovanje nastavnog rada u školi. Praćenje i vrednovanje programskih zadataka nastavnog i drugog osoblja škole.
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
Predavanja Seminari Vjeţbe Samostalni zadaci E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata (oznaĉiti masnim tiskom/boldom samorelevantne kategorije):
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktiĉni rad
Osnovna literatura:
Mandić, P. Vilotijević, M. (1980).Vrednovanje rada u školi. Svjetlost, Sarajevo.
Vilotijević, M. (1992). Vrednovanje pedagoškog rada škole. Nauĉna knjiga, Beograd
Dodatna literatura:
Provjera znanja i polaganje ispita:
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se
tijekom konzultacija i izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni uraditi prikaz znanstvene
monografije i seminarski rad. Završni ispit je u obliku
testa znanja i obrane seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe
programa:
Dva puta tijekom semestra bit će izvršena kooperativna
procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na
oĉekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene
ciljeve i zadaće programa.
Obveze studenata:
U toku semestra studenti su duţni uraditi prikaz
monografije i uraditi seminarski rad i primjer prezentacije
za izabranu temu.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene:
Sudjelovanje na predavanjima, vjeţbama
i konzultacijama 5 bodova
Izrada prezentacije sa obranom 15 bodova
Izrada seminarskog rada 40 bodova
Završni ispit 40 bodova
Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegij PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE
Opći podaci
Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij odgojnih
znanosti
Smjer: menadţment u obrazovanju
Godina III semestar
Ime nositelja kolegija Suradnik na kolegiju:
Mr. Branka Vukojević
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 6
Broj sati po semestru 1+1+2
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Ciljevi su upoznati studente s metodama i tehnikama projektiranja organizacije i osposobiti ih da steĉeno znanje
mogu primijeniti u praksi odgojno obrazovnih organizacija.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Osnove projektiranja organizacije
2. Projektiranje organizacijske strukture
3. Projektiranje poslovnih procesa
4. Dizajniranjeposla
5. Specifiĉnosti projektiranja organizacije
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Seminari
Vjeţbe
Samostalni
zadaci
E-uĉenje
Obrazovanje na daljinu
Konzultacije
Radionice
Mentorski
rad
Terenska nastava
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom /boldom samo relevantne kategorije)
PohaĊanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraţivanje
Projekt Kontinuirana provjera
znanja
Referat Praktiĉni rad
Udţbenik
Bebek, B.: Projektiranje procesa i strukture organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006.
Buble, M.: Metodika projektiranja organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006.
Dujanić, M.: Organizacija, Veleuĉilište u Rijeci, Rijeka, 2006.
Sikavica, P.; Hernaus, T.: Dizajniranje organizacije, Novi informator d.o.o., Zagreb, 2011.
Dodatna literatura
Đogić, R.: Organizovanje kao menadţerska funkcija, Univerzitet u Zenici, Ekonomski fakultet, Zenica, 2008.
Sadler, P.: DesigningOrganisations, Mercury, London, 1991.
White, W.: OrganisationalMethodology, Insight, CambridgeMass 2003.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata provodi se konzultativno. Prije izlaska
na završni ispit, studenti su duţni izraditi seminarski rad. Završni
ispit se polaţe pismenim i usmenim putem. Sastavni dio
usmenog ispita je i prezentacija seminarskog rada.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata Konzultacije, izrada seminarskih radova: izlaganje radova;
polaganje ispita
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje ocjene
Seminarski rad 40 bodova, završni ispit 60 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4,
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.
www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
UPRAVLJANJE KVALITETOM
Opći podaci
Studijski program Diplomski sveuĉilišni
studij
Više smjerova
Godina/Semestar II/IV
Nositelj kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1-0-1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Okvirni sadrţaj kolegija
Studenti usvajaju opće vještine potrebne za obavljanje poslova menadţera kvalitete u raznim organizacijama , kao i
specifiĉna znanja nuţna za rad u organizacijama i zavodima zaduţenim za normizaciju te identifikaciju i klasifikaciju
proizvoda.
1. Osnove teorije kvalitete
2. Gurui kvalitete
3. Kontrola, osiguranja i upravljanje kvalitetom
4. Kvaliteta i poslovanje
5. Normizacija kvalitete
6. Serija normi ISO 9000
7. Upravljanje potpunom kvalitetom i Šest Sigma
8. Alati i metode za upravljanje kvalitetom
9. Integrirani sustavi upravljanja
10. Kvaliteta u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja Izrada seminarskog
rada
Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Aktivnost na nastavi Prezentacija
Seminarski rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Literatura
1. Lazibat, T. (2009) Upravljanje kvalitetom, Zagreb: Znanstvena knjiga
2. T. Lazibat, Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb, 2005.
3. Gryna F., Juran J. (2002) Planiranje i analiza kvalitete, Zagreb: Mate
4. Druga dostupna literatura,po izboru studenta,koja obraĊuje sadrţaj kolegija
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom
izvoĊenja predavanja i vjeţbi. Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje
studenata u nastavnom programu. Konaĉno usvojena znanja
utvrĊuju se polaganjem ispita u pismenom i/ili usmenom obliku.
Naĉin praćenja kvalitete rada i uspješnosti
izvedbe programa
Kvaliteta rada i uspješnost izvedbe programa utvrdit će se
interaktivnom suradnjom (studenti/nastavnik) na predavanjima i
konsultacijama..
Obveze studenata Redovito prisustvovanje nastavi; aktivno sudjelovanje u nastavi;
izlaganje radova; polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Dolazak do 15 bodova; Aktivnost na nastavi do 15 bodova,
Seminarski rad 20 bodova; Završni ispit do 50 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena odliĉan A-5
www.hercegovina.edu.ba SVEUĈILIŠTE HERCEGOVINA
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Bijakovići
Naziv kolegija
UPRAVLJANJE PROMJENAMA U ORGANIZACIJI
Opći podaci
Studijski program Diplomski sveuĉilišni studij društvenih
znanosti: Opći menadţment
Godina/Smjer II/IV
Ime nositelja kolegija
Bodovna vrijednost i naĉin izvoĊenja nastave
ECTS – bodovi 4
Broj sati po semestru 1+0+1
Preduvjeti za upis kolegija Nema
Opće i specifiĉne kompetencije
Kolegiju Upravljanje promjenama osnovni cilj je osposobiti student doktorskih studija da mogu ovladati znanjem
kako identificirati i konstruktivno upravljati promjenama ,te kako pomoći menadţmentu i menadţerima da se što
uspješnije nose sa promjenama u organizaciji.
Okvirni sadrţaj kolegija
1. Pojam,struktura i skeniranje okruţenja organizacije
2. Metode identifikacije promjena u okruţenju
3. Metode predviĊanja promjena
4. Metode i modeli prilagoĊavanja promjenama
5. Izrada i provedba plana za prilagoĊavanje promjenama u organizaciji
6. Društveni i ljudski ĉimbenici za provedbu promjena u organizaciji
7. Reakcije na promjene
8. Kako ostati konkurentan u procesu promjena
Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanje znanja (oznaĉiti masnim tiskom/boldom)
Predavanja
Izrada seminarskog
rada
Konzultacije
Praćenje nastave i ocjenjivanje studenata
(oznaĉiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)
Aktivnost na nastavi Prezentacija Seminarskog
rada
Pismeni ispit Usmeni ispit
Osnovna literatura
1. Stanislav Nakić,“Poĉela-osnove menadţmenta“, Suton tisak,Široki Brijeg,2013.
2. Isak Adiţes ,“Upravljanje promjenama“,,Adiţes menadţment konsalting“,Novi Sad,2004.
3. Upravljanje promjenama i tranzicijom,Harvard Business Essentials,2004.
Dodatna literatura
1. Elzepet Mekheit-Rudi Sevidţ,“Adiţesov bukvar za preduzetnike“,Adiţes menadţment konsalting, Novi Sad,2004.
2. Isak Adiţes,Stilovi dobrog i lošeg upravljanja“,Adiţes menadţment konsalting „,Novi Sad,2004.
3. Isak Adiţes,“Upravljanje ţivotnim ciklusima preduzeća“, Adiţes menadţment konsalting „,Novi Sad,2004.
Provjera znanja i polaganje ispita
Praćenje rada studenata i provjera znanja provodi
se tijekom izvoĊenja nastave. Prije izlaska na
završni ispit, studenti su duţni izraditi i
obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadrţaj
istraţivaĉkog rada. Nakon obavljenog
seminarskog rada ispit se polaţe usmeno.
Naĉin praćenja kvaliteta rada i uspješnosti
izvedbe programa
Dva puta tijekom semestra izvršit će se kooperativna procjena
kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na oĉekivanja i obveze
(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadaće programa
Obveze studenata
Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit.
Polaganje ispita.
Vrjednovanje rada studenata i izvoĊenje
ocjene
Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova.
Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2
Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3
Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4
Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5
d) bodovna vrijednost svakog predmeta i završnog rada iskazana u ECTS bodovima;
Bodovna vrijednost svakog kolegija i završnog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.
e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih podruĉja studija;
Prelazak na studij s drugih studija ili za nastavak ranije zapoĉetih studija odobrava se rješenjem dekana.
Prelazak ili nastavak studija se obavlja na naĉin, što student podnosi zahtjev za prelazak ili nastavak studija,
kojeg uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom odobrava prodekan za nastavu. Ukoliko je student na
prethodnom studiju polagao odreĊene ispite, moţe, uz zahtjev za prelazak, ili naknadno, dostaviti i
uvjerenje-potvrdu o poloţenim ispitima sa zahtjevom za priznavanje ispita. Zahtjev za priznavanje ranije
poloţenih ispita razmatra prodekan za nastavu uz konzultaciju s odgovarajućom katedrom, uzimajući u
obzir, kod pojedinih struka i diferencijalne ispite, te utvrĊuje prijedlog za priznavanje ispita i studentu
odreĊuje razliku ispita koju treba polagati. Na temelju prijedloga, kojega utvrdi prodekan za nastavu, dekan
donosi odgovarajuće rješenje.
f) naĉin izbora predmeta iz drugih studijskih programa;
Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajućeg semestra studija
odgojnih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na poĉetku
semestra.
g) uvjete upisa u sljedeći semestar ili tromjeseĉje, odnosno sljedeću godinu studija te naĉin
završetka studija;
Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja
godine ili semestra nema. Student praktiĉno upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru
student u naĉelu moţe upisati najviše 32 boda, ali ako student postiţe najmanje vrlodobar uspjeh, moţe
napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru
ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajućem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoloţene
kolegije i iz sljedećeg odgovarajućeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.
h) naĉin izvoĊenja studija i naĉin provjere znanja za svaki predmet i
Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi će biti primijenjena sva tri
vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.
i) druga pitanja od znaĉaja za izvoĊenje studijskog programa.
Studijski program je maksimalno uskalaĊen s organizacijom rada i dostignućima znanosti i umjetnosti ne
smatra se novim studijskim programom.
Studijski program je u svim svojim elementima
- suvremen i primjeren mogućnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavca,
- usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,
- za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja, javni sektor u
cjelini i znaĉajan dio gospodarstva.
- studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.