SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/207.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet tijana horvat financijska analiza i ocjena uspjeŠnosti poduzeĆa

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Tijana Horvat

FINANCIJSKA ANALIZA I OCJENA USPJEŠNOSTI PODUZEĆA NIS D.D.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

FINANCIJSKA ANALIZA I OCJENA USPJEŠNOSTI PODUZEĆA NIS D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijski menadžment Mentor: prof.dr.sc. Mira Dimitrić Student: Tijana Horvat

Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081110868

Rijeka, kolovoz 2013.

i

KAZALO 1. UVOD....................................................................................................................... 1

2. RELEVANTNE ZNAČAJKE ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA............ 4

2.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO PODLOGA ANALIZE................................. 4

2.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI I DU PONTOV SUSTAV POKAZATELJA.. 11

3. RELEVANTNE ZNAČAJKE KOMPANIJE NIS D.D. ........................................ 28

3.1. PROFIL KOMPANIJE........................................................................................ 28

3.2. VLASNIČKA STRUKTURA ............................................................................. 30

3.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA.................................................................. 32

3.4. USPOREDBA RELEVANTNIH ZNAČAJKI NIS-A D.D. S KOMPANIJOM INA D.D. .................................................................................................................... 36

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I OCJENA USPJEŠNOSTI KOMPANIJE NIS D.D. ................................................................................................. 40

4.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NIS-A D.D. .......................................................... 40

4.2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NIS-A D.D .................................... 52

5. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI NA TEMELJU BEX INDEKSA I PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE ANALIZE....................................................................................................................... 73

5.1. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX MODELA .................. 73

5.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE ANALIZE................................................................................................................... 76

6. ZAKLJUČAK......................................................................................................... 80

LITERATURA ............................................................................................................... 82

POPIS TABLICA.......................................................................................................... 85

POPIS SLIKA ............................................................................................................... 86

POPIS SHEMA .............................................................................................................. 86

ii

1

1. UVOD

Financijski izvještaji su izvor bitnih informacija za sve dionike u poduzeću. Analizom

financijskih izvještaja informacije postaju upotrebljive za upravljanje poslovanjem i

prilagoñavaju se potrebama različitih skupina korisnika te čine temelj za utvrñivanje

smjernica za oblikovanje strategije na kojoj se temelji budući razvoj poduzeća. U okviru

ovog diplomskog rada se analiziraju financijski izvještaji poduzeća Naftna Industrija

Srbije (NIS) d.d. kako bi se ocijenila uspješnost poslovanja tog dioničkog društva

pomoću financijskih podataka za tri ne uzastopne godine te dali prijedlozi poboljšanja

poslovanja na temelju dobivenih rezultata.

Problem istraživanja je neutvrñena uspješnost dosadašnjeg poslovanja poduzeća NIS

d.d. zbog čega se ne mogu identificirati pretpostavke za poboljšanje poslovanja. U

skladu s navedenim problemom istraživanja, identificira se sljedeći predmet

znanstvenog istraživanja ovog rada: Istražiti i utvrditi metodama financijske analize te

izračunavanjem financijskih pokazatelja poduzeća NIS d.d. prijedloge poboljšanja

poslovanja poduzeća. Sukladno elaboriranom problemu i predmetu istraživanja, objekti

istraživanja su struktura i organizacija poslovanja kompanije NIS d.d., najvažnije

značajke financijske analize i njenih metoda, financijski izvještaji kompanije i njihova

analiza te prijedlozi za poboljšanje poslovanja na temelju provedene analize.

Imajući na umu prethodno naveden problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt

istraživanja moguće je postaviti radnu hipotezu: Metodama financijske analize može

se ispitati, procijeniti i ocijeniti uspješnost poduzeća te se na temelju ocjene mogu dati

prijedlozi poboljšanja dijela poslovanja gdje su uočeni slabiji rezultati na primjeru

dioničkog društva NIS d.d.

Svrha i cilj znanstvenog istraživanja su metodama financijske analize dati ocjenu i

prijedloge napretka poslovanja te time dokazati primjenu financijske analize kao

podloge za donošenje odluka o budućem razvoju na primjeru poduzeća NIS d.d. Neka

od važnijih pitanja na koja se odgovara kroz rad su:

• Kojim djelatnostima se bavi poduzeće NIS d.d.?

2

• Kojem poduzeću koje djeluje u Hrvatskoj je najsličnije i zašto?

• Kakva je vlasnička struktura NIS-a d.d.?

• Kakva je organizacijska struktura NIS-a d.d.?

• Što je financijska analiza?

• Što čini kvalitetnu podlogu za financijsku analizu?

• Što su metode financijske analize i na koji način su korištene u ovom radu?

• Koja metoda predstavlja najbolji način za ocjenu poslovanja poduzeća?

• Koje vrste financijskih pokazatelja postoje?

• Čemu financijski pokazatelji služe?

• Kako ocijeniti poslovanje poduzeća NIS d.d. na temelju dobivenih financijskih

pokazatelja?

• Koji su prijedlozi poboljšanja poslovanja NIS-a nakon provedene financijske

analize?

• Kakva je ocjena poslovanja NIS-a d.d. na osnovu provedene financijske analize?

Korištene znanstvene metode u ovom diplomskom radu su metoda analize i sinteze,

koja u ovom slučaju uključuje horizontalnu komparativnu analizu, analizu putem

pokazatelja te analizu trenda, zatim induktivna i deduktivna metoda, statistička metoda i

metoda deskripcije.

Rezultati istraživanja predočeni su u šest meñusobno povezanih tematskih dijelova. U

UVODU su navedeni problem, predmet i objekti istraživanja, radna hipoteza, svrha i

ciljevi istraživanja, korištene znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Drugi dio s naslovom RELEVANTNE ZNAČAJKE FINANCIJSKE ANALIZE je

strukturiran u tri logički povezana dijela. Prvi dio uvodi u problematiku financijske

analize i pobliže objašnjava njene metode. Zatim slijedi postavljanje obveznih

financijskih izvještaja kao podloge za analizu i objašnjenje svrhe i oblika svakog od njih

ukratko. Na kraju su podrobno opisani financijski pokazatelji, kao najbitniji instrument

istraživanja te Du Pontov sustav pokazatelja koji je korišten za ovu analizu.

3

RELEVANTNE ZNAČAJKE KOMPANIJE NIS D.D je naslov trećeg dijela rada, u

kojem se predstavlja poduzeće NIS d.d., objašnjavaju se njegove temeljne djelatnosti,

pozicija na tržištu i strategija poslovanja te se prikazuje njegova vlasnička i

organizacijska struktura i usporeñuju se temeljni pokazatelji s pokazateljima poduzeća

INA d.d., što je sve neophodno za razumijevanje i tumačenje rezultata istraživanja. Ovaj

dio je podijeljen na četiri manja dijela.

Četvrti dio se odnosi na konkretno istraživanje, tj. samu financijsku analizu

promatranog poduzeća i nosi naslov ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I

OCJENA USPJEŠNOSTI KOMPANIJE NIS D.D. Nakon što su prilagoñeni i

prikazani financijski podaci poduzeća u odreñenom vremenskom razdoblju, provodi se

analiza na temelju dotičnih izvještaja prethodno odreñenim metodama. Struktura

četvrtog dijela je podijeljena na dva dijela – financijske izvještaje i analizu na temelju

njih. Ovo je obujmom najveći i najbitniji dio diplomskog rada.

OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX INDEKSA I PRIJEDLOZI

POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE ANALIZE su

dani u petom dijelu diplomskog rada, na temelju provedene financijske analize i

donesenih zaključaka o poslovanju NIS-a d.d. Prije iznesenih prijedloga za poboljšanje

poslovanja, ocijenjena je poslovna izvrsnost poduzeća prema BEX indeksu. Peti,

perspektivni dio je pogled u budućnost i mogućnosti prosperiteta analiziranog poduzeća,

prema zaključcima autora rada.

ZAKLJUČAK, kao posljednji dio rada, obuhvaća završna razmatranja i predstavlja

sintezu rezultata istraživanja kojima je dokazana postavljena hipoteza. Nakon zaključka

slijede popis korištene literature za svrhe istraživanja te popis svih tablica, slika i shema

korištenih i izrañenih za potrebe ovog diplomskog rada.

4

2. RELEVANTNE ZNAČAJKE ANALIZE FINANCIJSKIH

IZVJEŠTAJA

U ovom dijelu rada će biti objašnjena važnost financijskih izvještaja kao podloge za

ocjenu poslovanja poduzeća i donošenje odluka o budućim poslovnim aktivnostima te

će svaki izvještaj sa svojim specifičnostima biti sažeto prezentiran. U dijelu poslije toga

su objašnjene vrste financijskih pokazatelja i Du Pontov sustav pokazatelja, što je sve

korišteno za financijsku analizu poduzeća.

Analiza temeljnih financijskih izvješća je najbitniji dio cjelokupne analize poslovanja

jer daje informacije o realnom stanju i poslovanju poduzeća, koje su nužne za

odlučivanje i upravljanje menadžmentu te drugim korisnicima za donošenje odluka o

ulaganju u poduzeće, kreditiranje itd. (Horvat Jurjec, 2011, p. 18). Osnovni cilj analize

financijskih izvješća je omogućiti razumijevanje poslovanja trgovačkog društva. Ova

analiza se definira kao „proces primjene različitih analitičkih sredstava i tehnika

pomoću kojih se podaci iz financijskih izvješća pretvaraju u upotrebljive informacije

relevantne za upravljanje“ (Dečman, 2012, p. 450).

Prema tome, financijska analiza upućuje poduzeće na identifikaciju uspješnosti i

glavnih problema u poduzeću te služi za pravilno donošenje odluka svim potencijalnim

i sadašnjim dionicima, kao što su investitori, dobavljači, kreditori i ostali (Horvat Jurjec,

2011, p. 26).

2.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI KAO PODLOGA ANALIZE

Poslovno odlučivanje u svrhe opstanka, uspjeha i razvoja poduzeća zahtijeva kvalitetnu

informacijsku podlogu koju čine temeljni financijski izvještaji. Oni čine nezaobilazan

izvor informacija za unutarnje i vanjske korisnike i prikazuju informacije o financijskoj

snazi, poslovnom uspjehu i novčanim tijekovima. Zbog svega navedenog izvještaji

5

moraju biti pouzdani, razumljivi, usporedivi i formirani sukladno zakonima, propisima,

računovodstvenim načelima i standardima svake države (Dečman, 2012).

Kako bi informacije iz godišnjih izvještaja bile kvalitetna podloga za financijsku

analizu, potrebna je kvalitetna priprema, odnosno prikupljanje i pregledavanje

informacija i provjeravanje njihove formalne ispravnosti kako se ne bi dogodile greške

poput pogrešno upisanih vrijednosti stavaka (Osmanagić Bedenik, 2010).

Analiza financijskih izvještaja je pojam koji podrazumijeva vertikalnu i horizontalnu

analizu te analizu pomoću financijskih pokazatelja. Horizontalna analiza se provodi na

temelju komparativnih financijskih izvještaja kroz vrijeme i označava analizu trenda

razvoja, odnosno analizu promjena, tendencija i dinamike kretanja stavaka financijskih

izvještaja za najmanje dvije godine. Promjene se mogu iskazivati u apsolutnim

iznosima, postocima ili indeksima. Kako bi rezultati dali što vjerniju sliku odnosa

stavaka izvještaja i njihovog kretanja kroz vrijeme, potrebno je analizirati više godina

(Radojčić, 2010). Za usporedbu indeksima je nužna analiza najmanje dvije godine, jer

se njima prikazuju odnosi pozicija iz godine u godinu (verižni indeksi) ili se usporeñuju

s baznom godinom (bazni indeksi). Vertikalna analiza označava analizu strukture

pozicija izvještaja, odnosno pokazuje npr. koliki dio neka pozicija čini u ukupnoj

strukturi odreñene ekonomske kategorije. Primjerice, proučava se koliki dio stavka

kratkotrajne imovine čini u cijeloj aktivi te da li je to uobičajeno, da li bi trebalo

smanjiti kratkotrajnu imovinu u odnosu na druge stavke i sl. Analiza pomoću

financijskih pokazatelja je treći instrument analize financijskih izvještaja. Ona označava

izračunavanje standardnih pokazatelja poslovanja kako bi se utvrdilo da li poduzeće

uspješno posluje i gdje postoje kritične točke na koje bi menadžment i ostali dionici

trebali obratiti pažnju kako bi pravodobno reagirali da izbjegnu probleme i loše odluke

u budućnosti. Postoje brojni pojedinačni pokazatelji, skupine pokazatelja, sustavi

pokazatelja i sintetski pokazatelji koji upućuju na to posluje li poduzeće uspješno, je li

likvidno, koliko je zaduženo i sl.

U posljednje vrijeme se za ocjenu stanja poduzeća naglašava značenje nefinancijskih

informacija, meñutim to ne implicira da informacije na temelju financijskih izvještaja

6

gube na važnosti. Iako se financijske informacije odnose na prošle aktivnosti, postignuti

financijski rezultat u prošlosti znatno utječe na rezultate poslovanja u budućnosti

(Belak, 2007).

Prema članu 24. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srbije, pravni subjekti i

poduzetnici imaju obvezu sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja za tekuću

poslovnu godinu sa stanjem na dan 31. prosinca te godine te se ti izvještaji nazivaju

redovnim godišnjim izvještajima. Redovni godišnji izvještaji, jednako kao i u Republici

Hrvatskoj, podrazumijevaju bilancu stanja ili izvještaj o financijskom položaju, bilancu

uspjeha (koja se kod nas naziva račun dobiti i gubitka), izvještaj o novčanim tijekovima,

izvještaj o promjenama kapitala te napomene, odnosno bilješke uz financijske izvještaje.

Matična poduzeća koja imaju kontrolu nad drugim pravnim subjektom ili subjektima,

poput onog koje je analizirano u ovom radu, imaju obavezu sastavljanja, prikazivanja,

dostavljanja i objavljivanja konsolidiranih financijskih izvještaja. Konsolidirani

izvještaji se sastavljaju za matično i ovisna poduzeća kao cjelina (Zakon o

računovodstvu i reviziji Republike Srbije, čl. 24, 2006).

Izvještaj o financijskom položaju

Bilanca ili izvještaj o financijskom položaju je jedan od temeljnih financijskih

izvještaja, koji daje sustavni pregled imovine, kapitala i obveza poduzeća na odreñeni

datum. Bilanca je statistički izvještaj koji pokazuje financijski položaj trgovačkog

društva u odreñenom trenutku. Taj trenutak je najčešće dan završetka poslovne godine,

što je 31. prosinca, iako se bilanca sastavlja i za primjerice kvartalna razdoblja (Vidučić,

2006, p. 366).

Osnovne elemente izvještaja o financijskom položaju čine imovina, obaveze i kapital.

Bilanca pokazuje imovinu kojom poduzeće raspolaže, odnosno aktivu, i njeno porijeklo,

odnosno pasivu, koju čine obaveze i glavnica. Povezuje ih temeljna računovodstvena

jednadžba prema kojoj je ukupna imovina jednaka zbroju ukupnih obaveza i kapitala.

Na osnovu ovih elemenata se utvrñuje financijska snaga poduzeća na odreñeni dan

(Žager i Žager, 1999, p. 45).

7

Raspored pozicija imovine se uobičajeno temelji na bilančnom načelu „rastuće

likvidnosti“. U Republici Srbiji, odnosno poduzeću koje se analizira, pozicije aktive su

takoñer razvrstane po rastućoj likvidnosti. Stavke imovine u bilanci se iskazuju po neto

vrijednosti. Imovina poduzeća se pri sastavljanju izvještaja dijeli na stalnu ili dugotrajnu

imovinu i obrtnu ili kratkotrajnu imovinu, koje se kasnije dijele kako slijedi (Knežević,

2007, p. 12):

1. Dugotrajna imovina

a) Materijalna imovina (nekretnine, postrojenja, oprema)

b) Nematerijalna imovina (licence, intelektualna imovina, dizajn, tržišno znanje i

trgovačke marke i sl.)

c) Dugoročni financijski plasmani (zajmovi drugim poduzećima, obveznice i

udjeli kapitala u drugim poduzećima).

2. Kratkotrajna imovina

a) Zalihe (materijala, gotovih proizvoda, robe, itd.)

b) Kupci i druga potraživanja

c) Dati avansi

d) Ostala kratkotrajna potraživanja

e) Novac i novčani ekvivalenti (gotovina u blagajni i banci, depoziti po viñenju,

itd.)

Pasiva je strukturirana kao vlastiti kapital i obveze, tj. kapital kreditora. Obveze se

definiraju kao sadašnje obveze poduzeća proizašle iz prošlih ekonomskih aktivnosti

poduzeća i za čije podmirenje mora nastati odljev odreñenih sredstava poduzeća.

Klasificiraju se kao dugoročne i kratkoročne obveze i dalje se dijele prema vrsti

(Knežević, 2007, p. 14).

Vlastiti kapital predstavlja kapital koji su osigurali vlasnici, uvećan za zadržanu dobit

od trenutka osnivanja kompanije. On nema dospijeće i daje pravo vlasnicima za

upravljanje poduzećem. Iznos zadržane dobiti u pasivi ne pokazuje imovinu konkretno,

već potraživanje prema imovini, odnosno koliko je prethodnih dobitaka poduzeće

zadržalo i uložilo u razvoj za razliku od podjele u obliku dividendi (Vidučić, 2006, p.

368).

8

Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka pokazuje kretanje prihoda, rashoda i financijskog rezultata kroz

jedno poslovno razdoblje. Za razliku od izvještaja o financijskom položaju koji

prikazuje stanje poduzeća u jednom trenutku, račun dobiti i gubitka je dinamički

izvještaj i ukazuje na uspješnost poslovanja u odreñenom razdoblju. Njihova glavna

poveznica je financijski rezultat na kraju obračunskog razdoblja (Dečman, 2012).

Prihodi se definiraju kao povećanja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja

u obliku priljeva ili povećanja sredstava, odnosno smanjenja obaveza. Oni su povećanje

sredstava iz redovnog poslovanja poduzeća. Dijele se na redovne ili poslovne,

financijske i izvanredne ili ostale prihode, ovisno o tome iz kakvih aktivnosti nastaju i

koliko često se javljaju. Poslovni prihodi nastaju prodajom proizvoda i usluga,

prodajom robe i sl., ovisno o specifičnostima poslovanja subjekta. Oni se najčešće

javljaju i čine najveći dio ukupnih prihoda. Financijski prihodi nastaju ulaganjem viška

raspoloživih novčanih sredstava u vrijednosne papire ili kao pozajmicu drugim

poduzećima. Tada su financijski prihodi naknade poput dividende i kamate nastale

financijskim aktivnostima. Pored navedenog, u financijske prihode spadaju i pozitivne

tečajne razlike. Izvanredni prihodi (Žager i Žager, 1999, p. 48).

Rashodi se definiraju kao gubici i troškovi koji proizlaze iz uobičajenih aktivnosti

poduzeća i znače povećanje obaveza ili smanjenje imovine, tj. zahtijevaju odljev

vrijednosti iz poduzeća. Rashodi su vrijednosti utrošene u poslovnom procesu u cilju

stvaranja poslovnih učinaka. Sukladno podjeli prihoda, i oni se dijele na poslovne,

financijske i izvanredne ili ostale rashode. Poslovni rashodi su najbrojnija kategorija

rashoda i odlikuju se čvrstom korelativnom vezom s poslovnim prihodima zato jer se

priznaju kada su izravna posljedica nastanka poslovnih prihoda. U poslovne rashode

primjerice spadaju troškovi prodanih proizvoda, troškovi amortizacije i rezerviranja,

nematerijalni troškovi i sl. Izmeñu financijskih prihoda i rashoda i izvanrednih prihoda i

rashoda ne postoji takva korelativna veza, nego su oni posljedica meñusobno nezavisnih

poslovnih aktivnosti poduzeća (Knežević, 2007, pp. 18-19).

9

Na kraju se sučeljavaju svi nastali prihodi i rashodi u obračunskom razdoblju te se iz

njihove razlike formira financijski rezultat, odnosno dobit ili gubitak. Ako su prihodi

veći od rashoda, iskazuje se dobit, a kada je njihova vrijednost manja od rashoda,

poduzeće je poslovalo s gubitkom. Dobit je temeljno mjerilo uspješnosti poslovanja


Izvještaj o novčanim tijekovima

Izvještaj o novčanim tijekovima korisnicima pruža informacije o priljevima i odljevima

novca i novčanih ekvivalenata, tj. novčanim primicima i izdacima u odreñenom

vremenskom razdoblju te njihovoj razlici, odnosno čistom novčanom tijeku. Čisti

novčani tijek predstavlja zbroj čistog novčanog tijeka na početku razdoblja i povećanja

ili smanjenja novčanog tijeka kroz obračunsko razdoblje. Uz prethodne izvještaje,

njegov cilj je realno sagledavanje uspjeha poduzeća, procjena sposobnosti poduzeća za

naplatu potraživanja i utvrñivanje solventnosti i slobodnih novčanih sredstava. Još se

naziva izvještaj o promjenama u financijskom položaju jer pokazuje promjene strukture

aktive i pasive tijekom odreñenog obračunskog razdoblja (Dečman, 2012).

Novac uključuje novac u blagajni i na bankovnim računima i depozite po viñenju, a

novčani ekvivalenti podrazumijevaju kratkotrajna visoko likvidna ulaganja koja se u

brzom roku mogu pretvoriti u novac. Ostali elementi izvještaja o novčanom tijeku,

prema kojima se kategoriziraju novčani priljevi i odljevi, su poslovne, financijske i

investicijske aktivnosti. Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti trgovačkog društva

koje stvaraju prihod i imaju najveći utjecaj na dobit ili gubitak u poduzeću. Primjeri

novčanih priljeva i odljeva od ovih aktivnosti su novčani priljevi po osnovi prodaje

robe, pružanja usluga, provizija, naknada, itd., novčani odljevi zaposlenima,

dobavljačima za isporučenu robu i usluge, za premije osiguranja i dr. (Žager i Žager,

1999, p. 58). Investicijske aktivnosti nastaju kao rezultat investiranja i dezinvestiranja u

dugotrajnu imovinu, i to su primjerice novčani priljevi od prodaje nekretnina, opreme i

prodaje dionica, novčani odljevi za ulaganje u dionice i obveznice i sl. Financijske

aktivnosti su povezane s financiranjem poslovanja, tj. prikupljanje novca za poslovanje i

ulaganje poduzeća i servisiranje obveza koje proizlaze iz financiranja poslovanja. U

10

financijske aktivnosti spadaju novčani priljevi od emisije dionica, primljenih kredita,

novčani odljevi za kamate i dividende, itd. (Vidučić, 2006, p. 371).

Izvještaj o novčanim tijekovima je moguće oblikovati direktnom ili indirektnom

metodom, ovisno o volji poduzeća, a MRS 7 preporuča primjenu direktne metode.

Direktna ili izravna metoda pokazuje grupe bruto novčanih priljeva i odljeva razvrstane

posebno za poslovne, investicijske i financijske aktivnosti, dok se indirektnom ili

neizravnom metodom novčani tijek izračunava pomoću podataka iz računa dobiti i

gubitka i bilance. U indirektnoj metodi se neto dobit ili gubitak usklañuju za nenovčane

prihode i rashode, promjene u kratkotrajnoj aktivi i kratkoročnim obavezama. Novčani

tijek od ostalih, investicijskih i financijskih, aktivnosti se prikazuje na identičan način

kao u izravnoj metodi sastavljanja izvještaja, dakle prikazuju se priljevi i odljevi po tim

aktivnostima (Horvat Jurjec, 2009, p. 42). Poduzeća se uglavnom odlučuju za direktnu

metodu zbog njene jednostavnosti i preglednosti.

Izvještaj o promjenama kapitala

Izvještaj o promjenama kapitala uključuje podatke o kapitalu i rezervama te isplaćenim

dividendama, odnosno pokazuje promjene kapitala i rezervi tijekom obračunskog

razdoblja. Pokazuje sve aktivnosti koje su izravno utjecale na povećanje ili smanjenje

ukupne vrijednosti kapitala. Njegov cilj je pokazati promjenu neto vrijednosti

trgovačkog društva, tj. bogatstva dioničara (Vidučić, 2006, p. 375).

Elementi izvještaja o promjenama kapitala su najmanje ukupna dobit ili gubitak

razdoblja i stavke ostale sveobuhvatne dobiti ili gubitka, prihodi i rashodi koji se ne

uvrštavaju u račun dobiti i gubitka već se priznaju u korist ili na teret glavnice, ukupni

efekt promjena u računovodstvenim politikama i usklañivanja knjigovodstvenog iznosa

svake komponente kapitala na početku i kraju obračunskog razdoblja (Cirkveni, 2013).

Izvještaj se sastoji i od informacija o kapitalnim transakcijama, saldu akumulirane

dobiti ili gubitka na početku i na kraju razdoblja, promjenama i stanju svake kategorije

dioničarskog kapitala, informacija o emisijskoj premiji i rezervama na početku i kraju

razdoblja. Svote dividendi priznatih za raspodjelu tijekom razdoblja i pripadajući iznosi

11

po dionici se isto mogu uključiti u izvještaj o promjenama kapitala ili se mogu navesti u

bilješkama uz izvještaje (Knežević, 2007, p. 25).

Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijska izvješća su prateći dokument ostalih izvještaja te je bit njihovog

sastavljanja pružiti svim vrstama korisnika neophodne dodatne informacije o ostalim

financijskim izvještajima. One su nužne za pravilno i jasno tumačenje i interpretaciju

odnosa, promjena i značenje stavaka u financijskim izvještajima. Njihov oblik nije

strogo propisan te izbor informacija koje će prikazati u najvećem dijelu ovisi o

trgovačkom društvu koje ih sastavlja (Radojčić, 2010).

Prema članku 2. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srbije, bilješke, tj.

napomene uz financijska izvješća se sastoje od temelja za njihovo sastavljanje i

objavljivanje, primijenjene računovodstvene politike i procjene te druge informacije u

skladu s meñunarodnim računovodstvenim standardima (MRS), odnosno

meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) ili u skladu s

regulativom iz člana 2. navedenog zakona. Mogu se podijeliti u dvije temeljne grupe:

one koje obračunavaju računovodstvene politike koje su primijenjene u sastavljanju

izvještaja te ostale podatke koji su bitni za razumijevanje i tumačenje izvještaja.

Uključuju i podatke o dugoročnim zajmovima, uvjetima leasinga, planovima emisije

dionica itd., ovisno o aktivnostima specifičnog poduzeća (Vidučić, 2006, p. 378).

Velika poduzeća, poput onog promatranog u ovom radu, sastavljaju opširne bilješke s

puno poslovnih informacija.

2.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI I DU PONTOV SUSTAV POKAZATELJA

Nakon pripremljene podloge za financijsku analizu u vidu obveznih financijskih

izvještaja, koriste se financijski pokazatelji. U poslovnoj ekonomiji se koriste

desetljećima, njihov razvoj je doveo do iznimno velikog broja pokazatelja te je danas

potpuna analiza poslovanja na temelju financijskih izvještaja neprovediva bez njih

(Osmanagić Bedenik, 2010). Financijski pokazatelji čine osnovno područje svih

financijskih mjerenja jer se pomoću njih analiziraju likvidnost, efikasnost, odnosno

12

aktivnost, zaduženost ili financiranje, ekonomičnost, profitabilnost te tržišna vrijednost,

odnosno investiranje dioničara (Belak, 2007).

Financijski pokazatelji su jednaki odnosu izmeñu najmanje dvije veličine, dobivaju se

jednostavnim matematičkim formulama i služe za tumačenje apsolutnih iznosa

predočenih u financijskim izvještajima i kao informacijska podloga za donošenje

poslovnih odluka (Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013). Razne skupine

dionika u poduzeću trebaju informacije prilagoñene svojim potrebama. Primjerice

dobavljači i banke najviše pridaju pozornost pokazateljima likvidnosti, odnosno

kratkoročnoj financijskoj sigurnosti, dok se dioničari više brinu za profitabilnost i

solventnost poduzeća (Radojčić, 2010). U skladu s tim informacijskim zahtjevima i

prema tome koji dio poslovanja analiziraju, pokazatelji se mogu podijeliti na sljedeće

grupe (Horvat Jurjec, 2011, p. 18):

1. Pokazatelji likvidnosti

2. Pokazatelji aktivnosti

3. Pokazatelji zaduženosti

4. Pokazatelji ekonomičnosti

5. Pokazatelji profitabilnosti

6. Pokazatelji investiranja

Pokazatelje likvidnosti i zaduženosti možemo nazvati pokazateljima sigurnosti, a

pokazatelje ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja svrstavamo u pokazatelje

uspješnosti (Bendeković, Vuletić, 2011). Kako pokazatelji sami za sebe ne znače puno,

da bi korisnici i menadžment donijeli zaključak o poslovanju odreñenog segmenta

poduzeća i prema njemu oblikovali buduće odluke, pokazatelje je potrebno usporediti s

prethodno ustanovljenim veličinama. Interpretacija pokazatelja se vrši usporedbom s

(Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013):

� prosjekom industrijske grane u kojem poduzeće posluje,

� povijesnim pokazateljima istog poduzeća (jedne ili više prethodne godine),

� planskim pokazateljima poduzeća i/ili

� utvrñenim standardima koji se uobičajeno nalaze u literaturi.

13

Takoñer je bitno izračunati vrijednosti, utvrditi promjene minimalno u razdoblju od tri

godine i uočiti trend promjene. Ukoliko se pokazatelj približava optimalnim

vrijednostima, društvo postaje snažnije, a udaljavanje od optimalnih vrijednosti

odražava slabost društva (Osmanagić Bedenik, 2010). U ovom radu je korišten Du

Pontov sustav pokazatelja za potrebe analize.

Prema Žager i Žager (1999, p. 181), sustav pokazatelja je „izbor odgovarajućih

pokazatelja, odgovarajući način njihovog povezivanja ili odgovarajuća zavisnost i

sveukupna zavisnost pojedinih pokazatelja i njihovog povezivanja s ciljem“.

Najpoznatiji takav sustav je Du Pont sustav, koji spada u grupu deduktivnih sustava

pokazatelja, što znači da vršni ili glavni pokazatelj pokazuje najviši cilj poslovanja

subjekta. U ovom sustavu svi pokazatelji se promatraju kao sastavni dijelovi cjeline. U

nastavku je shematski prikazan Du Pontov sustav.

Shema 1. Du Pont sustav pokazatelja

Izvor: Dostupno 29. lipnja 2013. na:

http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/5_-

_Analiza_pokazatelja_uspjesnosti.pdf

Vršni pokazatelj u sustavu je rentabilnost ukupne imovine, neovisno o tome da li je ta

imovina pribavljena iz vlastitih ili tuñih sredstava. Dakle, vršni pokazatelji su

rentabilnost imovine (ROA) i rentabilnost vlastitog kapitala (ROE). U shemi se koriste

14

podaci iz bilance i računa dobiti i gubitka. U lijevom dijelu sheme se nalaze dobit i

prihodi, tj. podaci iz računa dobiti i gubitka te je objašnjeno kako se dolazi do pojedine

stavke različitim matematičkim operacijama. S druge strane je prikazano koje pozicije

ulaze u kratkotrajnu, dugotrajnu i ukupnu imovinu. Na slici nedostaje izračun povrata

na vlastiti kapital, koji je krajnji pokazatelj i izračunava se kao umnožak stope

rentabilnosti imovine i odnosa imovine i kapitala. Stopu povrata na vlastiti kapital je,

osim povećanjem ROA-e i imovine, moguće maksimizirati i povećanjem marže dobiti i

obrtaja vlastitog kapitala, jer se ROE može dobiti i umnoškom marže dobiti i

koeficijenta obrtaja vlastitog kapitala (Radojčić, 2010). Prema shemi, povrat na imovinu

(ROA) je umnožak bruto ili neto marže dobiti i koeficijenta obrtaja ukupne imovine.

Dakle, veća stopa ROA-e se ostvaruje povećanjem marže dobiti ili koeficijenta obrtaja,

tj. efikasnijom upotrebom angažirane imovine (Knežević, 2007, p. 83). Nadalje, kako bi

marža dobiti rasla vremenom, potrebno je da bruto ili neto dobit poslovanja raste brže

od prihoda poduzeća, jer je marža dobiti jednaka njihovom omjeru. Brži rast dobiti od

prihoda se može postići ekonomiziranjem troškova (Radojčić, 2010). Vrijednosti dobiti

i imovine, dakako ovise o veličini svih prihoda i rashoda u slučaju dobiti, i veličini

kratkotrajne i dugotrajne imovine u slučaju imovine.

Ovakav sustav ima puno veću mogućnost izvještavanja o cijelom poslovanju u odnosu

na pojedinačne pokazatelje te se jasno vidi kako pojedine stavke u poslovanju u

konačnici utječu na rentabilnost imovine i kapitala. Takoñer je vidljivo da povećanje

marže dobiti i koeficijenta obrtaja nisu samostalni lako dostižni ciljevi, već ovise o puno

drugih pozicija. Zbog lakog praćenja stopa prinosa na kapital je najobuhvatniji

pokazatelj uspjeha trgovačkog društva (Radojčić, 2010).

Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost poslovanja se definira kao sposobnost poduzeća da podmiri dospjele obveze

pravovremeno. Jedan od najvažnijih izvora likvidnosti je novčani tijek te svaki

poremećaj vezan uz novčani tijek, odnosno nedostatak novčanih sredstava ometa

normalan tijek poslovanja poduzeća (Očko, 2008).

15

Uslijed nedostatka novčanih sredstava u poduzeću dolazi do poremećaja poput

nemogućnosti nabavljanja predmeta rada kao što su sirovine i materijal, plaće

zaposlenika kasne jer se nemaju otkud isplatiti, ne mogu se podmiriti tekuće obaveze te

dugoročno može doći do insolventnosti. Insolventnost je dugoročna nesposobnost

društva da podmiruje sve obaveze. Ovaj nedostatak novca je znak krize poduzeća u

stabilnim tržišnim uvjetima. Zbog toga likvidnost treba pažljivo pratiti u poslovanju jer

je ona nužan preduvjet dugotrajnog opstanka i uspjeha poduzeća na tržištu (Osmanagić

Bedenik, 2002, p.65).

Upravo pokazatelji likvidnosti procjenjuju likvidnost, odnosno sposobnost podmirenja

tekućih obaveza. U najvažnije pokazatelje spadaju koeficijent tekuće likvidnosti ili

tekući odnos, koeficijent ubrzane likvidnosti ili brzi odnos, koeficijent trenutne

likvidnosti ili trenutna likvidnost te neto radni kapital. Naglašava se da analitičar treba

biti oprezan pri interpretaciji pokazatelja likvidnosti jer je moguće da poduzeće održava

likvidnost unatoč pokazateljima ispod optimalne ili normalne razine ili suprotno, da

poduzeće ima problema s likvidnošću iako su vrijednosti pokazatelja visoke. Ta

činjenica upućuje na to da postoji niz faktora koju utječu na likvidnost, poput vrste

djelatnosti, obujma poslovne aktivnosti, strukture imovine, efikasnosti naplate

potraživanja i sl. (Radojčić, 2010). U nastavku je prikazana tablica s izračunima

prethodno navedenih najbitnijih pokazatelja likvidnosti.

Tablica 1. Pokazatelji likvidnosti

NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN

Koeficijent tekuće likvidnosti kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti (novac + kratkotrajna financijska imovina + kratkotrajna potraživanja)/kratkoročne obveze

Koeficijent trenutne likvidnosti novac u banci i blagajni/kratkoročne obveze Neto radni kapital kratkotrajna imovina – kratkoročne obveze Izvor: Izrada autorice prema Horvat Jurjec, 2011; Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager 1999.

Pokazatelj opće ili tekuće likvidnosti, koji se naziva i tekući odnos, predstavlja ocjenu

likvidnosti i solventnosti te se dobiva dijeljenjem ukupne kratkotrajne imovine ukupnim

kratkoročnim obvezama (Horvat Jurjec, 2011, p. 20). On pokazuje sposobnost poduzeća

za podmirenje obveza u kratkom roku, do godine dana. Većina izvora upućuje na to da

bi ovaj pokazatelj optimalno trebao iznositi 2, što znači da kratkotrajna imovina treba

16

biti barem dva puta veća od kratkoročnih obveza, meñutim treba imati na umu da će

dobiveni rezultat ovisiti o više faktora, poput toga u kojoj industriji posluje poduzeće te

kakva je struktura kratkotrajne imovine i koeficijenti obrtaja zaliha i potraživanja

(Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013).

Uz to, postoje i razlike u tumačenju likvidnosti putem tekućeg odnosa u američkoj i

europskoj praksi. Primjerice, američka praksa zahtijeva da vrijednost pokazatelja bude 2

da bi kompanija bila ocijenjena kao likvidna, a u europskoj praksi je dovoljno izmeñu

1,3 i 1,4 (Osmanagić Bedenik, 2010). Kada je pokazatelj jednak 2, to znači da poduzeće

može pokriti i dva puta veće obveze od postojećih. Ukoliko je pokazatelj veći od 1,

očekuje se podmirenje obveza na vrijeme, meñutim veću sigurnost pokazuje što veći

pokazatelj. Ako je pokazatelj manji od 1, tj. kratkoročne obveze nadmašuju kratkotrajnu

imovinu, može doći do zastoja u podmirenju obaveza (Horvat Jurjec, 2011, p. 20).

Koeficijent ubrzane likvidnosti ili brzi odnos se dobiva kao odnos kratkotrajne imovine

od koje se oduzme vrijednost zaliha u brojniku i vrijednosti kratkoročnih obaveza u

nazivniku. Zahtijeva se vrijednost ovog omjera jednaka ili veća od 1 kako bi poduzeće

bilo normalno likvidno (Bendeković, Vuletić, 2011). To znači da je iznos kratkoročnih

obveza jednak ili manji od zbroja novca i novčanih ekvivalenata, kratkotrajne

financijske imovine i kratkotrajnih potraživanja. Vrijednost pokazatelja se u europskoj

praksi obično kreće od 0,7 do 0,8, a ocjenjuje se uzimajući u obzir tržišne prilike,

likvidnosnu politiku poduzeća te utvrñene standarde industrijske grane (Pervan i Peko,

2008). Omjer može rasti kao posljedica porasta potraživanja, porasta kratkotrajne

financijske imovine ili većih neto novčanih priljeva, a pasti kao posljedica povećanja

kratkoročnih obveza i smanjenja potraživanja.

Novčani odnos, tj. koeficijent trenutne likvidnosti se računa kao odnos novca u banci i

blagajni te novčanih ekvivalenata u brojniku, i kratkoročnih obaveza promatranog

poduzeća u nazivniku (Bendeković, Vuletić, 2011). On pokazuje trenutačnu sposobnost

poduzeća da podmiri dospjele obveze. Referentna vrijednost novčanog odnosa se kreće

izmeñu 10-30%, meñutim istraživanja pokazuju da se najčešće kreće oko 10% (Horvat

Jurjec, 2011, p. 21 ).

17

Neto obrtna sredstva, odnosno neto radni kapital se dobiva razlikom kratkotrajne

imovine i kratkoročnih obaveza. Vrijedi da je likvidnost poduzeća veća, što je veći radni

kapital (Pervan i Peko, 2008). Specifičan je u odnosu na ostale pokazatelje likvidnosti

jer se prikazuje u apsolutnom iznosu. On pokazuje koliko kapitala stoji na raspolaganju

za podmirenje tekućih obaveza i neočekivanih novčanih izdataka te zapravo predstavlja

dio kratkotrajne imovine financiran iz dugoročnih izvora. Ako su neto obrtna sredstva

jednaka nuli, poduzeće je granično likvidno, a ako su veća od nule, poduzeće je

likvidno. Poduzeće nije likvidno ako je radni kapital manji od nule te je za tu vrijednost

potrebno povećati kratkotrajnu imovinu ili smanjiti kratkoročne obveze da bi poduzeće

postalo likvidno (Horvat Jurjec, 2011). Dakle, ukoliko je navedena razlika kratkotrajne

imovine i kratkoročnih obveze rastuća iz godine u godinu, likvidnost poduzeća jača, s

tim da treba biti oprezan u tumačenju zbog moguće loše strukture kratkotrajne imovine

(Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, 2013).

Kako se pokazatelji likvidnosti računaju na temelju podataka iz bilance koji

predstavljaju stanje na dan bilanciranja, oni pokazuju stanje u tom trenutku te ne

omogućuju ocjene o razvoju poslovanja u budućnosti. Vjerojatno je da je likvidnost

poslovanja promijenjena već u trenutku analize u odnosu na podatke iz izvještaja te je to

ograničenje pokazatelja likvidnosti. Ipak, dobivene vrijednosti ovih pokazatelja

pokazuju snagu ili slabost poduzeća, a analiza provedena za najmanje trogodišnje

razdoblje, što je slučaj u ovom radu, omogućuje ocjenu trenda i čini podlogu za izbor

mjera i aktivnosti dostizanje optimalne likvidnosti (Osmanagić Bedenik, 2010).

Pokazatelji aktivnosti

Drugu grupu bitnih pokazatelja tvore pokazatelji aktivnosti. Pokazatelji aktivnosti, tj.

koeficijenti obrtaja daju informacije o brzini cirkulacije imovine ili dijelova imovine u

poslovnom procesu (Bendeković, Vuletić, 2011). Brzina cirkulacije sredstava se odnosi

na proces trošenja jednih vrijednosti, odnosno sredstava u cilju proizvodnje i prodaje

drugih vrijednosti. Cilj je efikasna upotreba svih sredstava, tj. ostvariti što veću

vrijednost ili output sa što manje sredstava ili inputa. Brža cirkulacija imovine znači

18

brže oslobañanje imovine za podmirenje obveza i ukazuje na bolju likvidnost i

solventnost poslovnog subjekta (Radojčić, 2010).

Koeficijenti se obično izračunavaju za ukupnu imovinu, zalihe i potraživanja. Sukladno

navedenim osnovnim pokazateljima se dobivaju i drugi pokazatelji aktivnosti, poput

koeficijenata vezanih za kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu, odnosa koji mjere trajanje

naplate potraživanja i slično, što će biti objašnjeno u nastavku. U tablici je prikazan

način izračuna za svaki pokazatelj aktivnosti.

Tablica 2. Pokazatelji aktivnosti NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN

Koeficijent obrtaja ukupne imovine ukupni prihod ili prihod od prodaje/ukupna imovina

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

ukupni prihod ili prihod od prodaje/kratkotrajna imovina

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine

ukupni prihod ili prihod od prodaje/dugotrajna imovina

Koeficijent obrtaja zaliha troškovi prodanih proizvoda ili prihod od prodaje/zalihe

Prosječno vrijeme obrtaja zaliha 365/koeficijent obrtaja zaliha Koeficijent obrtaja potraživanja ukupni prihod ili prihod od prodaje/potraživanja Prosječno vrijeme naplate potraživanja

365/koeficijent obrtaja potraživanja

Izvor: Izrada autorice prema Popović i Vitezić, 2009; Žager i Žager, 1999.

Prvi pokazatelj je koeficijent obrtaja ukupne imovine, koji predstavlja omjer ukupnih

prihoda ili prihoda od prodaje i ukupne imovine ili prosječne imovine i pokazuje koliko

se puta imovina pretvori u prihode tijekom jedne poslovne godine (Horvat Jurjec,

2011). Prosječna imovina je zbroj ukupne imovine na početku i na kraju obračunskog

razdoblja, podijeljen sa dva. Prema glavnom koeficijentu su oblikovani i koeficijent

obrtaja kratkotrajne imovine i dugotrajne imovine. Pokazatelj obrtaja kratkotrajne

imovine prikazuje omjer ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine, a pokazatelj obrtaja

dugotrajne imovine je omjer ukupnih prihoda i dugotrajne imovine.

Pokazatelj obrtaja zaliha je odnos troškova prodanih proizvoda ili prihoda od prodaje i

ukupnog iznosa zaliha. On pokazuje koliko puta u godini poduzeće nabavi zalihe,

odnosno koliko dugo zalihe ostaju na skladištu prije prodaje (Bendeković, Vuletić,

2011). Koristan je za efikasno upravljanje zalihama te je cilj ostvariti što veće prihode

19

sa što manjom količinom zaliha. Trebao bi se kretati unutar djelatnosti u kojoj društvo

obavlja svoje aktivnosti te ukoliko je njegova vrijednost značajno viša od tog prosjeka,

moguće je da poduzeće ima nedovoljnu količinu naručenih zaliha. Ukoliko je puno niži

od prosjeka, moguće je da postoje problemi u poslovanju s klijentima, odnosno ne

stvara se dovoljna količina prihoda s obzirom na količinu zaliha (Očko, 2008). Moguće

je izračunati i prosječno vrijeme obrtaja zaliha, tj. nabave zaliha tako što se broj dana u

godini podijeli s pokazateljem obrtaja zaliha.

Pokazatelj obrtaja potraživanja pokazuje koliko puta godišnje se potraživanja naplate, tj.

pretvore u novac koji je potreban za podmirenje obveza i pokretanje drugih poslovnih

aktivnosti. Poželjno je da on bude što viši jer će tako doći do poboljšanja i drugih

koeficijenata obrtaja. Kao i kod zaliha, i ovdje se može izračunati vrijeme trajanja

naplate potraživanja i to kao broj dana u godini naspram koeficijenta obrtaja

potraživanja (Bendeković, Vuletić, 2011).

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti se odnose na strukturu pasive u bilanci te različiti pokazatelji

daju informacije o tome iz kojih izvora se financira imovina i u kom opsegu, tj.

financira li se imovina iz vlastitih ili tuñih izvora i kakve bi odnose vlastitih i tuñih

izvora poduzeće trebalo održavati da ne bi bilo financijski nestabilno kao rezultat

prezaduženosti. Takoñer ukazuju na to koliko se poduzeće još smije zadužiti i da li je

sposobno za efikasno podmirivanje obaveza (Bendeković, Vuletić, 2011).

Neki od ovih koeficijenata su, uz to što su pokazatelji zaduženosti, poznati i kao

pokazatelji likvidnosti, pokazatelji solventnosti ili pokazatelji financijske strukture i

sigurnosti (Radojčić, 2010). Mogu se računati tako da je dugotrajna imovina u brojniku

ili u nazivniku. S obzirom na to da više relevantnih autora koristi ovaj način, u ovom

radu je odabrano računanje tako da je dugotrajna imovina u brojniku omjera. Nazivaju

se pokazateljima solventnosti zbog toga što kada njihova vrijednost raste, odnosno pada,

ovisno o izračunu, likvidnost tog poduzeća takoñer raste, odnosno pada. Kada je

dugotrajna imovina u brojniku, likvidnost poduzeća raste kada koeficijenti padaju i

obrnuto. Oni zapravo pokazuju da li se poduzeće pravilno financira i to su stupnjevi

20

pokrića dugotrajne imovine izvorima, stupanj pokrića I. i II. (Pervan i Peko, 2008). Niže

se nalazi tablica sa svim pokazateljima zaduženosti.

Tablica 3. Pokazatelji zaduženosti


Pokazatelj zaduženosti ukupne obveze/ukupna imovina

Pokazatelj financiranja ukupne obveze/glavnica

Pokazatelj samofinanciranja glavnica/ukupna imovina

Faktor zaduženosti ukupne obveze/(neto dobit + amortizacija)

Pokriće troškova kamata EBIT/kamate

Stupanj pokrića I. dugotrajna imovina/glavnica

Stupanj pokrića II. dugotrajna imovina/(glavnica + dugoročne obveze)


Osnovni pokazatelj zaduženosti se izračunava kao omjer ukupnih obaveza s ukupnom

imovinom i pokazuje koliki se dio ukupne imovine financira iz tuñih izvora. Ukoliko

pokazatelj raste, dugovi rastu u jednakom omjeru prema ukupnoj imovini, što utječe na

povećanje rizika (Popović i Vitezić, 2009, p. 439). Tradicionalno se smatra da bi odnos

vlastitih i tuñih izvora u financiranju trebao biti 1:1, što znači da bi koeficijent

zaduženosti trebao iznositi 50%. Danas se ide u smjeru povećanja zaduženosti poduzeća

i prema tome je odnos vlastitih i tuñih izvora 30:70 i dalje prihvatljiv (Osmanagić

Bedenik, 2010).

Koeficijent financiranja ili odnos ukupnih obveza i glavnice je najčešće korišten

pokazatelj zaduženosti i pokazuje odnos financiranja iz tuñih i iz vlastitih izvora. Odnos

kapitala i dugova bi trebao biti 1:1 te ukoliko se pokazatelj povećava, raste financijski

rizik poduzeća (Horvat Jurjec, 2011). Stabilnost i sigurnost za kreditore predstavlja

niska vrijednost ovog pokazatelja te je uobičajeno da ovaj koeficijent ne bi trebao

prelaziti 0,4, a neki ističu i vrijednost od 0,33 (Popović i Vitezić, 2009, p. 440).

Koeficijent samofinanciranja ili pokazatelj vlastitog financiranja je udjel vlastitih izvora

u ukupnim izvorima, tj. imovini. Komplementaran je s pokazateljem zaduženosti te

njihov zbroj iznosi 1. Sigurnost za kreditore predstavlja viši koeficijent vlastitog

21

financiranja, iako je u suvremenoj poslovnoj ekonomiji dopuštena vrijednost od 30%

nadalje, s obzirom na to da se smatra da je poduzeće sigurno i kad je pokazatelj

zaduženosti 70% (Osmanagić Bedenik, 2010).

Pokazatelji zaduženosti, financiranja i samofinanciranja pokazuju strukturu pasive,

odnosno statističku zaduženost, dok faktor zaduženosti i pokriće troškova kamate

pokazuju dinamičku zaduženost jer razmatraju mogućnost podmirenja obveza, tj. koje

vrijeme je poduzeću potrebno da podmiri nastale obveze uz postojeće uvjete poslovanja

i ostvarivanja dobiti (Bendeković, Vuletić, 2011). Faktor zaduženosti je omjer ukupnih

obaveza i zbroja neto dobiti i amortizacije i pokazuje koliko godina je potrebno za

podmirenje obaveza iz procijenjenog novčanog tijeka. Veću sigurnost predstavlja niži

pokazatelj, koji odražava jačanje likvidnosti. Vrijednost koeficijenta ne bi trebala

prelaziti 3,5, odnosno poduzeće se može zadužiti najviše do razine na kojoj u 3 i pol

godina može podmiriti svoje obveze (Osmanagić Bedenik, 2010).

Pokriće troškova kamata se izračunava kao dobit prije poreza i kamata (EBIT)

podijeljen s ukupnim iznosom kamata. Uzima se dobit prije poreza i kamata, jer su

kamate neoporezivi trošak te je cijeli iznos EBIT-a na raspolaganju za njihovo plaćanje.

Pokriće troškova kamata odražava koliko puta su troškovi kamata pokriveni ostvarenom

bruto dobiti, odnosno koliko dobit smije pasti, a da se ne nastane problem s

mogućnošću plaćanja kamata. Poželjno je da je pokriće što veće (Žager i Žager, 1999, p.

177).

Stupanj pokrića I. zahtijeva da se dugotrajna imovina financira iz vlastitih izvora.

Naziva se i zlatnim bilančnim pravilom. Ovaj pokazatelj treba biti manji ili jednak 1, a

referentna vrijednost je 1. Ispunjenje ovog pravila se ne očekuje s obzirom na to da je

vrlo strogo. Ako je pokazatelj veći od 1, znači da se dugotrajna imovina financira iz

tuñih i iz vlastitih, a manji od 1 da se financira isključivo iz vlastitih izvora (Horvat

Jurjec, 2011).

Stupanj pokrića II. se zove zlatno pravilo financiranja i nalaže da se dugotrajna imovina

financira iz dugoročnih izvora. Referentna vrijednost pokazatelja je 1 te vrijednosti

22

manje od 1 ukazuju na financijsku stabilnost i da se dugotrajna imovina financira

isključivo iz dugoročnih izvora. Vrijednosti veće od 1 odražavaju financijsku

nestabilnost te se tada dugotrajna sredstva financiraju iz dugoročnih izvora i

kratkoročnih izvora i to društvu može stvoriti problem s likvidnošću (Osmanagić

Bedenik, 2010).

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti pokazuju odnos prihoda i rashoda i njihovih podkategorija u

odreñenom razdoblju. Spadaju pod pokazatelje uspješnosti poslovanja poduzeća,

zajedno sa pokazateljima profitabilnosti i investiranja. Izračunavaju se na temelju

podataka iz izvještaja o financijskom položaju i računa dobiti i gubitka. Oni daju

informacije o tome koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ukupni prihodi i

različite kategorije prihoda te ukupni rashodi ili različite kategorije rashoda se koriste za

oblikovanje ekonomičnosti odreñenog dijela poslovanja pa se tako računaju

ekonomičnost ukupnog poslovanja, prodaje, financiranja i izvanrednih prihoda

(Bendeković, Vuletić, 2011). Vrijednost svakog od ovih pokazatelja bi trebala biti što

viša. Prikazana je tablica s izračunom svake ekonomičnosti.

Tablica 4. Pokazatelji ekonomičnosti


Ekonomičnost ukupnog poslovanja ukupni prihodi/ukupni rashodi

Ekonomičnost prodaje prihodi od prodaje/rashodi prodaje

Ekonomičnost financiranja financijski prihodi/financijski rashodi

Ekonomičnost izvanrednih prihoda izvanredni prihodi/izvanredni rashodi

Izvor: Izrada autorice prema Žager i Žager, 1999.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja je prvi pokazatelj, koji stavlja u odnos ukupne

prihode s ukupnim rashodima poduzeća. Ona odražava uspjeh poslovanja na razini

cijelog poduzeća i pokazuje da li se iz prihoda pokrivaju svi rashodi i ostvaruje dobit.

Nužno je da ovaj odnos bude najmanje 1, tj. da su prihodi i rashodi jednaki, jer se u

suprotnom ostvaruje gubitak poslovanja. Uspješno poduzeće ima pokazatelj veći od 1.

Sljedeći pokazatelji se oblikuju po istom obrascu. Dakle, ukoliko se računa

23

ekonomičnost financiranja, koriste se financijski prihodi i rashodi, za ekonomičnost

izvanrednih prihoda se koriste izvanredni prihodi i rashodi itd. Poželjno je da svi

koeficijenti budu što viši, a najmanje 1, što znači da jedna jedinica rashoda stvara jednu

jedinicu prihoda (Osmanagić Bedenik, 2002).

Pokazatelji profitabilnosti

Rentabilnost ili profitabilnost je načelo poslovanja kojim se sa što manje angažirane

imovine postiže što veća dobit, odnosno pokazuje koliko je efikasno korištenje

postojećih sredstava na temelju odnosa povrata na imovinu i uloga imovine. Sama dobit

ne omogućava realnu percepciju sposobnosti društva za njeno buduće ostvarenje te se

zato koriste brojni parcijalni i globalni pokazatelji rentabilnosti, koji prikazuju relativne

odnose dobiti i angažirane imovine (Radojčić, 2010).

Podaci koji se koriste za ove indikatore se dobivaju iz bilance i računa dobiti i gubitka.

Za formiranje ovih pokazatelja se mogu koristiti razne kategorije dobiti, prihoda i

imovine. Za brojnik se koriste: bruto ili neto dobit, neto ili bruto dobit uvećana za

kamate i novčani tijek. U nazivniku se koriste vrijednost pasive, glavnice, ukupnog

prihoda i prosječna vrijednost imovine, ovisno o tome kakav pokazatelj se želi

oblikovati. S obzirom na to da postoje različite kombinacije izračunavanja nekog

pokazatelja profitabilnosti, važno je kod usporeñivanja indikatora kroz vrijeme ili s

drugim poduzećima u industriji odabrati jedan stalan način izračunavanja i koristiti

pokazatelje oblikovane na isti način (Osmanagić Bedenik, 2010). Takoñer, svako

poduzeće bi uzimajući u obzir svoje specifičnosti poput veličine, trebalo koristiti

najbolji mogući način računanja za njega. Na primjer, ukoliko se radi o poduzeću s

visokom razinom dugotrajne imovine rentabilnost se treba mjeriti na osnovu dobiti prije

troška amortizacije, kako visok trošak amortizacije ne bi iskrivio realnu sliku

uspješnosti (Očko, 2008). Postupak izračunavanja pokazatelja rentabilnosti prikazan je

u sljedećoj tablici.

24

Tablica 5. Pokazatelji profitabilnosti NAZIV POKAZATELJA IZRAČUN

Bruto marža profita dobit prije kamata i poreza/prihod od prodaje

Neto marža profita neto dobit/prihod od prodaje Neto rentabilnost imovine (ROA) neto dobit/prosječna ukupna imovina Neto rentabilnost vlastitog kapitala (ROE)

neto dobit/prosječni vlastiti kapital


Izračun pokazatelja rentabilnosti u Du Pont sustavu je prikazan u teoretskom dijelu pod

nazivom Financijski pokazatelji i Du Pontov sustav pokazatelja. Pokazatelji bruto i neto

marže profita pokazuju profitabilnost poduzeća u odnosu na prihode od prodaje, a ROA

(return in assets) i ROE (return on equity) pokazuju profitabilnost poduzeća u odnosu

prema ulaganjima imovine ili vlastitog kapitala. Bruto marža profita pokazuje udio

bruto dobiti u ukupnoj prodaji poduzeća, a neto marža profita udio neto dobiti u

ukupnoj prodaji poduzeća te prema Du Pontovom sustavu, ukoliko se pomnože s

koeficijentom obrtaja imovine prikazuju bruto ili neto rentabilnost imovine, tj. ROA-u


Pokazatelj povrata na imovinu pokazuje koliko se uspješno koristi ukupna imovina u

cilju stvaranja dobiti. Točnije, pokazatelj govori koliko jedinica dobiti nastaje kao

rezultat korištenja jedne jedinice imovine. Može se računati kao neto ili bruto indikator,

ovisno o tome da li se formira pomoću bruto ili neto dobiti. Da bi se mogla procijeniti

zadovoljavajuća razina profitabilnosti, potrebno je pokazatelj usporeñivati kroz vrijeme

ili s drugim poduzećima. Ova rentabilnost se može povećati na tri načina (Očko, 2008,

p. 140):

1) smanjenjem rashoda i/ili povećanjem prihoda,

2) smanjenjem ukupno angažiranih sredstava, tj. povećanjem koeficijenta obrtaja ili

3) većim povećanjem dobiti u odnosu na povećanje ukupne imovine.

Rentabilnost vlastitog kapitala ili ROE je vršni, tj. najznačajniji pokazatelj Du Pontovog

sustava pokazatelja i odražava udjel neto dobiti u prosječnom vlastitom kapitalu,

odnosno koliko se na jednu jedinicu glavnice ostvaruje jedinica dobiti. Veća vrijednost

pokazatelja pokazuje veću uspješnost, ali može ukazivati i na veću zaduženost i pad

25

kamatnih stopa. To je zbog toga što se povećanjem zaduženosti poduzeća smanjuje

vlastiti kapital te se pokazuje veća rentabilnost poslovanja, iako to nije znak uspješnosti

(Osmanagić Bedenik, 2010). U razmatranju primjerenosti visine ovog indikatora su

potrebne i informacije o strukturi kapitala u odnosu na vlasništvo, baš zbog toga jer je

važno ostvaruje li se viša rentabilnost vlastitog kapitala uz nisku ili visoku zaduženost

(Osmanagić Bedenik, 2002).

Pokazatelji investiranja

Pokazatelji investiranja su takoñer pokazatelji uspješnosti poslovanja. Nazivaju se i

pokazateljima vlasništva. Karakteristični su za dionička društva jer mjere uspješnost

ulaganja u dionice poduzeća (Radojčić, 2010). Korištenjem ovih pokazatelja vrši se i

usporedba jednog poduzeća s drugim poduzećima unutar industrije i to na takav način

koji je prikladan za investitore koji ulažu u imovinu promatranog poduzeća. Za njihovo

izračunavanje se, osim onih iz financijskih izvješća, koriste i informacije o broju

dionica, njihovoj tržišnoj vrijednosti i sl. Postoje razni pokazatelji investiranja, od kojih

su samo najbitniji obrañeni u ovom radu, a to su dobit po dionici (earning per share),

dividenda po dionici (dividend per share), odnos isplate dividendi (dividend payout

ratio), odnos cijene i dobiti po dionici (price earnings ratio), ukupna rentabilnost

dionice, prinos od dividendi (dividend yield) i knjigovodstvena vrijednost dionice (book

value per share) (Bendeković, Vuletić, 2011). U nastavku je prikazan njihov izračun.

Tablica 6. Pokazatelji investiranja


Dobit po dionici (EPS) neto dobit/broj dionica

Dividenda po dionici (DPS) dio neto dobiti za dividende/broj glavnih dionica

Odnos isplate dividendi (DPR) dividenda po dionici/dobit po dionici

Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) tržišna cijena dionice/dobit po dionici

Ukupna rentabilnost dionice dobit po dionici/tržišna cijena dionice

Prinos od dividendi (Yd) dividenda po dionici/tržišna cijena dionice

Knjigovodstvena vrijednost dionice

(BVPS) dionički kapital/broj glavnih dionica


26

Dobit ili zarada po dionici se računa kao odnos neto dobiti i broja dionica. Za sve ove

pokazatelje se podrazumijeva da se radi o broju običnih, glavnih dionica. Zarada se

izražava u novčanim jedinicama i na kraju obračunskog razdoblja prikazuje koliku dobit

je ostvarila jedna obična dionica.

Za formiranje dividende po dionici se koristi samo onaj dio neto dobiti koji je isplatio

dividende, jer se pretpostavlja da je dio neto dobiti zadržan. Zbog toga je to najčešće

manji broj od dobiti po dionici i takoñer se prikazuje u novčanim jedinicama. Ukoliko je

situacija obrnuta, tj. dividenda po dionici veća od zarade po dionici, tada su dividende

isplaćene i iz prethodne zadržane dobiti (Žager i Žager, 1999, p. 181).

Odnos isplate dividendi odražava iznos dividende po dionici u odnosu na dobit po

dionici. Upravo na to se odnosi prethodno navedeno, da je ovaj pokazatelj uglavnom

manji od 1, jer se ne koristi sva neto dobit za isplatu dividende, a ako je veći od 1, znači

da je dio dividendi financiran iz zadržane dobiti (Vukoja, 2013).

P/E odnos ili odnos cijene i dobiti po dionici je jedan od najboljih pokazatelj za buduće

investitore u dionice poduzeća te pokazuje koliko novčanih jedinica treba uložiti u svrhu

ostvarenja jedne jedinice dobiti. Veći P/E odnos podrazumijeva veći rast neto dobiti u

budućnosti što znači da dioničari imaju više povjerenja u poduzeće. Iz ovog indikatora i

dobiti po dionici se može izračunati tržišna cijena dionice (Analiza pomoću finansijskih

pokazatelja, 2013).

Ukupna rentabilnost dionice je u biti pokazatelj profitabilnosti vlastitog kapitala i

recipročan je pokazatelj prethodnom, dakle računa se kao odnos dobiti po dionici i njene

tržišne cijene. Dionice se ovdje moraju izračunavati po tržišnoj, a ne knjigovodstvenoj

vrijednosti jer se u nazivniku nalazi tržišna vrijednost dionice. Isto vrijedi i za

izračunavanje prinosa od dividendi, tj. dividendne rentabilnosti dionice, gdje se u

brojniku nalazi dividenda po dionici, a u nazivniku tržišna vrijednost dionice. Prinos od

dividendi je takoñer uobičajeno niži od ukupne rentabilnosti dionice jer pokazatelji u

njihovim brojnicima imaju takav odnos (Žager i Žager, 1999).

27

Knjigovodstvena vrijednost dionica je omjer dioničkog kapitala i broja glavnih dionica

poduzeća i predstavlja vrijednost koju bi vlasnici kapitala zaista dobili u slučaju

likvidacije poduzeća (Bendeković, Vuletić, 2011).

28

3. RELEVANTNE ZNAČAJKE KOMPANIJE NIS D.D.

Naftna Industrija Srbije, odnosno NIS d.d. je u radu odabran kao poduzeće na čijem

primjeru će biti provedena financijska analiza i donijeti zaključci o mogućnostima

poboljšanja poslovanja. Poglavlje je podijeljeno na četiri povezana podpoglavlja koja

uključuju informacije o poslovanju kompanije, vlasničkoj i organizacijskoj strukturi

kratku te usporedbu s naftnom industrijom koja djeluje u Hrvatskoj, INA-om d.d.

3.1. PROFIL KOMPANIJE

U ovom podpoglavlju će ukratko biti predstavljena kompanija koja je predmet

financijske analize. Podpoglavlje je podijeljeno na dva dijela: prvi dio uključuje ključne

podatke o poslovanju, a drugi poslovnu strategiju i ciljeve poduzeća.

Ključni podaci o kompaniji

Naftna industrija Srbije (NIS) je dioničko društvo i dio jedne od najvećih vertikalno

integriranih energetskih kompanija u Europi. Glavne djelatnosti NIS-a su istraživanje,

proizvodnja i prerada nafte i prirodnog plina te promet širokog asortimana naftnih

derivata. Poduzeće putem ovisnih poduzeća djeluje na tržištima Bosne i Hercegovine,

Bugarske, Mañarske i Rumunjske, a ima i predstavništva u Rusiji, Angoli,

Turkmenistanu i Belgiji. Glavni proizvodni kapaciteti i sjedište NIS-a se nalaze u

Republici Srbiji. NIS je vodeći dobavljač naftnim derivatima u Republici Srbiji te

najveći porezni davatelj u zemlji. Naftna Industrija Srbije zapošljava približno 9.000

zaposlenika te je veliko poduzeće po svim kriterijima. Kao preteča NIS-a, 1945. godine

je osnovano poduzeće Jugopetrol, a 2010. godine dionice kompanije su izlistane na

Beogradskoj burzi te su i grañani Srbije postali dioničari NIS-a. U skladu sa zahtjevima

tržišta i europskog zakonodavstva počela je transformacija NIS-a u energetsku

kompaniju u 2011. godini (NIS Ukratko, 2013).

29

Slika 1. Logo poduzeća NIS d.d.

Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/

Strategija poslovanja

Glavni strateški cilj poduzeća je postati najefikasnija, brzorastuća, energetski efikasna

kompanija u području proizvodnje energenata, nafte, plina, naftnih derivata i

petrokemijskih proizvoda u regiji, održavajući vodeću poziciju na tržištu Srbije i ulazak

meñu tri top kompanije u jugoistočnoj Europi. Strategija predstavlja realan i dobro

isplaniran cilj, podržana je stručnošću rukovodećeg tima, energijom i znanjem

zaposlenih, modernizacijom i investicijama i primjenom najsuvremenije tehnologije, te

je podijeljena na tri horizonta razvoja (NIS Strategija, 2013):

1) 2011. - vertikalno integrirana kompanija u regiji

2) 2013. - rastući igrač na regionalnom tržištu

3) 2020. - lider po efikasnosti u regiji

Prošla godina je za NIS bila u znaku uvoñenja suvremenih tehnologija u sva područja

poslovanja i širenja maloprodajne mreže u zemlji i regiji. Financijski rezultati za 2012.

godinu su pokazali da je ta godina bila najuspješnija otkad poduzeće postoji te da je

profitabilnost čak i povećana uz istovremeno smanjenje bankovnog duga, i sve to

unatoč dubokoj recesiji i visokoj stopi inflacije u Europi. Smatra se da je ključni razlog

uspješnog poslovanja NIS-a konstantni rast investicija u nove tehnologije, razvoj

maloprodajne mreže, kao i istraživanje i povećanje rezervi nafte i plina (Rekordne

investicije NIS-a od 50,8 milijardi dinara, 2013).

NIS-ovi strateški planovi do 2020. godine su (NIS Strategija, 2013):

� Povećanje obujma proizvodnje ugljikovodika

� Povećanje resursne baze

30

� Povećanje obujma prerade i proizvodnje goriva europske kvalitete

� Realizacija projekata korištenja obnovljivih i alternativnih izvora energije

� Razvoj regionalne prodajne mreže

� Razvoj bunkerisanja, naftnih skladišta i aeroservisa

� Razvoj prerade plina i snabdjevanje plinom

� Razvoj proizvodnje baznih ulja i petrokemijskih proizvoda

� Pribavljanje udjela na energetskom tržištu Srbije i EU

� Intenzivan razvoj projekata u inozemstvu

� Povećanje unutarnje efikasnosti

� Fokus na inovacijama i kompleksnim projektima razvoja u energetici

3.2. VLASNIČKA STRUKTURA

Naftna Industrija Srbije je dioničko društvo u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom

Nefta. Gazprom je vlasnik 56,15% dioničarskog kapitala poduzeća, 29,87% pripada

Republici Srbiji, a ostatak posjeduju manjinski dioničari poput grañana, zaposlenika,

bivših zaposlenika i ostalih. Dionicama NIS-a se trguje na Beogradskoj burzi te su one i

2012. godine bile najprivlačniji vrijednosni papir na burzi, s 22%-tnim godišnjim

rastom cijene i 8% ukupnog prometa na burzi (NIS dionice, 2013).

Slika 2. Vlasnička struktura NIS-a 1

Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://ir.nis.rs/sr/akcie/akcie/

31

Slika 3. Vlasnička struktura NIS-a 2

Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://ir.nis.rs/sr/akcie/akcie/

Većinski vlasnik NIS-a, Gazprom Neft je 2008. godine kupio kontrolni paket dionica od

51%, a danas je vlasnik 56,15% dionica NIS-a. Gazprom Neft i njegove podružnice su

vertikalno integrirana naftna kompanija čije su glavne djelatnosti istraživanje, razvoj,

proizvodnja i prodaja nafte i plina, kao i prerada i marketing naftnih derivata. Gazprom

Neft grupa uključuje oko 80 takvih poduzeća u Rusiji i diljem Europe. Kompanija

izvozi u više od pedeset zemalja te prodaje svoje proizvode putem velike mreže od

1.670 benzinskih postaja u Rusiji, bivšim sovjetskim republikama i Europi. Gazprom je

peta najveća ruska naftna kompanija po proizvodnji nafte i nalazi se meñu dvadeset

najvećih svjetskih kompanija prema provjerenim rezervama ugljikovodika, s

ekvivalentom u nafti u iznosu preko 1 milijardu tona (Gazprom Neft, 2013). Gazprom

takoñer ima najveće svjetske rezerve plina. Udio plina koji kontrolira Gazprom u

globalnim rezervama plina iznosi 18%, a u ruskim čak 70%. Većinski vlasnik Gazprom

Nefta je Ruska federacija, koja ima udio u vlasništvu jednak 50,002% (Gazprom Neft

dionice, 2013).

32

Slika 4. Logo Gazprom Nefta

Izvor: Dostupno 28. svibnja na http://www.gazprom-neft.com/

3.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Ovo podpoglavlje obuhvaća prikaz i objašnjenje specifične strukture poslovnih

aktivnosti poduzeća te strukturu organa upravljanja kompanijom i ciljeve korporativnog

upravljanja.

Struktura poslovnih aktivnosti

Od 2012. godine poslovne aktivnosti NIS-a se organiziraju u 5 takozvanih blokova (NIS

Organizacija, 2013):

1) Blok Istraživanje i proizvodnja uključuje područje istraživanja i proizvodnje

nafte i plina, i to: istraživanje, proizvodnju, infrastrukturu i operativnu potporu

proizvodnji, upravljanje rezervama nafte i plina, upravljanje razradom ležišta

nafte i plina, krupne projekte na području istraživanja i proizvodnje i upravljanje

procesima znanstveno-tehnološkog centra.

2) Blok Servisi pruža glavnu potporu istraživanju i proizvodnji u svim procesima

istraživanja i proizvodnje nafte i plina, od geofizičkih servisa, preko bušenja i

remonta bušotina, do procesa transporta sredstava i smjena i održavanja

sredstava rada i izgradnje i održavanja naftno-plinskih sistema i objekata.

3) Blok Prerada se bavi preradom naftnih derivata. NIS proizvodi spektar naftnih

derivata: motorna goriva, sirovine za petrokemijsku industriju, motorna ulja i

druge naftne proizvode.

33

4) Blok Promet uključuje vanjsku i unutarnju trgovinu, trgovinu na veliko,

trgovinu na malo naftnim derivatima i pratećim proizvodima.

5) Blok Energetika je novi blok formiran 2011. godine s ciljem proizvodnje i

prodaje električne i toplinske energije iz različitih izvora, uključujući

tradicionalne i obnovljive izvore.

Niže je slikovno prikazana blokovska struktura poslovnih aktivnosti NIS-a.

Slika 5. Poslovna struktura NIS-a

Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama/informacija-o-

kompaniji/organizacija/poslovna-struktura

34

U poslovnim centrima, djelatnosti kompanije su organizirane u preko deset

centraliziranih i djelomično centraliziranih funkcija (NIS Organizacija, 2013):

1. Funkcija za financije, ekonomiku, planiranje i računovodstvo

2. Funkcija za materijalno-tehničku i servisnu podršku i kapitalnu izgradnju

3. Funkcija za organizacijska pitanja

4. Direkcija za industrijsku, ekološku sigurnost, zaštitu na radu i zdravlje

5. Funkcija za strategiju i investicije

6. Funkcija za pravna i korporativna pitanja

7. Funkcija za korporativnu zaštitu

8. Funkcija za razvoj biznisa i vanjske veze

9. Funkcija za internu reviziju

10. Funkcija za veze s javnošću i komunikacije.

Korporativno upravljanje

U skladu sa Statutom, struktura organa upravljanja NIS-a obuhvaća: Skupštinu

dioničara, Odbor direktora, Savjetodavni odbor i generalnog direktora (NIS

Korporativno upravljanje, 2013). U nastavku se nalazi prikaz organa upravljanja

poduzećem.

35

Slika 6. Organi upravljanja NIS-a

Izvor: Dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama/informacija-o-

kompaniji/upravljanje/korporativno-upravljanje?lang=sh

NIS ulaže značajne napore u cilju sveobuhvatnog poštovanja kako domaćih propisa tako

i usvajanja meñunarodnih standarda i prakse, kontinuirano razvijajući i unapreñujući

svoj sistem korporativnog upravljanja. Strateški korporativni ciljevi NIS-a su (NIS

Korporativno upravljanje, 2013):

� profesionalno i odgovorno rukovoñenje,

� efikasnost Upravnog odbora i Izvršnog odbora koji djeluju u najboljem interesu

Društva i njegovih dioničara, u cilju povećanja imovine i vrijednosti Društva i

� visoka razina transparentnosti i javnosti u poslovanju Društva.

Korporativno upravljanje osigurava (NIS Korporativno upravljanje, 2013):

� efikasno ostvarivanje i zaštitu prava dioničara i interesa Društva,

� fer i ravnopravan tretman dioničara;

36

� kontrolu izvršnih organa društva od strane Upravnog odbora i odgovornost

Upravnog odbora prema dioničarima,

� transparentnost u radu i donošenju odluka organa uprave,

� profesionalizam i etičnost organa uprave i nadzornih organa,

� pravovremeno, potpuno i točno izvještavanje i objavljivanje svih bitnih

informacija,

� efikasnu kontrolu nad financijskim i poslovnim aktivnostima Društva da bi se

zaštitila prava i zakoniti interesi dioničara te

� razvoj poslovne etike i društveno odgovornog poslovanja.

3.4. USPOREDBA RELEVANTNIH ZNAČAJKI NIS-A D.D. S KOMPANIJOM

INA D.D.

Hrvatska kompanija kojoj je NIS d.d. po privrednoj djelatnosti, strukturi te rezultatima

sličan je Industrija Nafte, INA d.d. Obje kompanije su nacionalni monopolisti u sektoru

proizvodnje i prerade nafte te prodaji širokog spektra naftnih derivata. INA Grupu

takoñer čini više ovisnih poduzeća u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e d.d.

Poput NIS-a, INA je srednje veliko europsko naftno poduzeće, s liderskom pozicijom

na domaćem tržištu i značajnom ulogom u zajedničkoj regiji. Promatrajući djelatnosti

kojima se bave, ove dvije kompanije imaju jednaku strukturu temeljnih poslova. I INA,

kao i NIS, navodi kao glavne djelatnosti matičnog i ovisnih poduzeća istraživanje,

proizvodnju i preradu nafte i plina, proizvodnju i maloprodaju derivata, trgovinu

sirovom naftom i derivatima, dobavu i prodaju plina, pružanje usluga vezanih za

istraživanje i proizvodnju nafte i plina, proizvodnju i prodaju maziva te ugostiteljstvo i

turizam (Temeljne djelatnosti INA-e d.d., 2013.).

U sljedećoj tablici je dana općenita usporedba navedena dva naftna poduzeća kako bi se

lakše utvrdile njihove sličnosti i razlike. Radi mogućnosti usporedbe ova dva poduzeća,

bilo je potrebno uskladiti valute te su srpski dinari preračunati u hrvatske kune.

Preračunavanje je provedeno temeljem tečaja dinara na dan 2. lipnja 2013. godine, kada

je 1 kn iznosila 14,7584 RSD (Tečajna lista Narodne banke Srbije, 2013).

37

Tablica 7. Usporedba temeljnih pokazatelja poduzeća NIS d.d. i INA d.d. za 2012. godinu

NIS d.d. INA d.d.

Struktura vlasništva

56,15% - Gazprom Neft; 29,87% Vlada RS; 13,98%

privatni i institucionalni investitori

49,08% – MOL Nyrt; 44,84% Vlada RH; 6,08% privatni i institucionalni

investitori Broj zaposlenih cca 9.000 13.854 Temeljni kapital (u mil. kn) 5.524 9.000 Neto prihod od prodaje za 2012. godinu (u mil. kn)

15.324 29.895

EBITDA (u mil. kn) 4.505 4.578 Neto dobit za 2012. godinu (u mil. kn)

3.351 1.323

Broj dionica 163.060.400 10.000.000 Tržišna vrijednost dionice (u kn) 57,59 4.126,17 Dobit po dionici 20,32 68,1 P/E omjer 2,84 60,58 Omjer duga i kapitala, % 0,98 0,31 Dividenda po dionici (u kn) 5,14 34,36 Prinos od dividendi 0,089 0,008327 ROE (neto dobit/prosječni vlastiti kapital)

0,61 0,15

Izvor: Izrada autorice prema podacima dostupnima na službenim stranicama NIS-a i INA-e, dostupno na

http://ir.nis.rs/sr/pokazatei-poslovaa/finansiski-pokazatei/; http://ina.hr/default.aspx?id=8;

http://ina.hr/default.aspx?id=6427, 25. kolovoza 2013.

Oba poduzeća su dijelom u vlasništvu inozemnih partnera, s time da je NIS u

većinskom vlasništvu Gazprom Nefta, dok MOL ima 49,08% udio u vlasništvu INA-e

te je njen strateški partner. U prvoj fazi privatizacije INA-e, mañarska naftna kompanije

MOL je postao vlasnikom 25%+1 dionice kompanije, a 2008. je MOL povećao svoj

udio na 47,16%. Ista godina je bila iznimno značajna za NIS, kada je Gazprom Neft

preuzeo kontrolni paket dionica od 51%. Do danas su i Gazprom Neft i MOL povećali

svoj udio u vlasništvu ovih kompanija. 2010. godine je za obje kompanije bila u znaku

izlistavanja dionica na burzu; INA-ine dionice su izlistane na Zagrebačkoj i

Londonskoj, a NIS-ove na Beogradskoj burzi (O kompaniji INA d.d., 2013.).

Usporeñujući podatke o broju zaposlenih na dan 31.12.2012., vidljivo je da INA

zapošljava 53% više radnika nego NIS. Preračunato u kunama, INA ima i viši temeljni

kapital te približno dvostruko veći neto prihod od prodaje. Zaključuje se da je prema

38

ovim pokazateljima, od kojih su prihod i broj zaposlenih bitni za odreñivanje veličine

kompanije, INA nešto veća od NIS-a. Meñutim, EBITDA, odnosno dobit prije kamata,

poreza, deprecijacije i amortizacije, se i u NIS-u i u INA-i krajem godine kretao oko

približno istih vrijednosti. Tek se po odbitku odreñenih stavki i dobivanju neto dobiti

vidi da je NIS zapravo imao skoro dvostruko višu neto dobit za prošlu godinu nego

INA, na što je dijelom utjecala i viša stopa poreza na dobit u Hrvatskoj nego u Srbiji.

Oba poduzeća su u 2012. godini imala dobre poslovne rezultate unatoč ekonomskom

padu i recesiji. Bez obzira na smanjenu potrošačku potražnju, INA je imala poboljšanu

profitabilnost te je imala viša kapitalna ulaganja i projekte poput modernizacije

maloprodaje i istraživanja (INA grupa – rezultati i aktivnosti u 2012., 2013). NIS je

zabilježio 2012. godinu kao najuspješniju od osnivanja kompanije te se u budućnosti

očekuju daljnji rast i razvoj oba poduzeća, posebice zahvaljujući visokim ulaganjima u

najsuvremeniju tehnologiju i kadrove.

INA je svoj kapital podijelila na 10 milijuna običnih dionica te njena tržišna vrijednost

iznosi 4.126,17 kn. NIS ima puno nižu tržišnu cijenu jedne dionice 57,59 kn, a u

opticaju ima čak 163.060.400 dionica. Dakle, NIS je svoj kapital podijelio na puno više

dionica nego INA, a INA-ina dionica pokazuje oko 70 puta veću tržišnu vrijednost od

dionice NIS-a. Podaci o tržišnim cijenama dionica ovih poduzeća su preuzeti sa

Zagrebačke i Beogradske burze kao zadnja cijena na dan 25. kolovoza 2013. godine.

Dobit po dionici NIS-a je bila otprilike tri puta niža nego dobit po dionici INA-e,

meñutim promatrajući omjer cijene i dobiti po dionici, vidljivo je oba pokazatelja

nemaju poželjnu vrijednosti. Naime, smatra se da su dionice s P/E odnosom manjim od

10 podcijenjene jer investitori plaćanju manju cijenu za svaku jedinicu dobiti koju

kompanija ostvari. To je slučaj NIS-ove dionice, koja ima P/E omjer 2,84. To je loš

znak jer je moguće da investitori nemaju povjerenja u poduzeće da će ostvarivati dobit u

budućnosti. S druge strane, prevladava mišljenje da dionice čiji je P/E omjer puno veći

od 10 ne treba kupovati jer je dionica tada precijenjena i dioničari plaćaju visoku cijenu

za mali odnos zarade, što je slučaj s dionicom INA-e.

39

Pokazatelj financiranja, odnosno omjer duga i kapitala za NIS je podatak izračunat u

dijelu konkretne financijske analize poduzeća ovog rada. Za INA-u je podatak preuzet

sa službene stranice kompanije. Odabran je za ovu usporedbu jer se on najčešće koristi

kao pokazatelj zaduženosti poduzeća. INA ima i više nego zadovoljavajući omjer

obaveza i kapitala te je on više od tri puta niži nego isti pokazatelj za NIS. NIS iskazuje

pokazatelj koji se nalazi na samoj granici referentne vrijednosti, jer bi omjer trebao biti

1:1 te se zaključuje da su obje kompanije na dozvoljenoj razini vanjskog financiranja te

nisu prezadužene. Niže vrijednosti, poput one u INA-u, iskazuju stabilnosti i sigurnost

za kreditore. Meñutim, treba imati na umu da bi poduzeće trebalo koristiti tuña sredstva

kako bi iskoristilo svoje potencijale zaduživanja i ostvarilo veći uspjeh.

Prošle godine je NIS izdao 5,14 kn dividende po dionici, dok je INA podijelila 34,36 kn

dividende na jednu dionicu. Ono što je bolji pokazatelj odnosa dividende po dionici i

tržišne cijene jedne dionice je prinos od dividendi izračunat za potrebe rada. Iako

izgleda da je NIS izdavao puno nižu dividendu od INA-e, zapravo se prinos od

dividendi kreće oko 8% i u jednom i u drugom poduzeću.

Kako bi se konačno vidjela rentabilnost ovih poduzeća, odnosno prinos od vlastitog

kapitala, izračunat je pokazatelj ROE pomoću dostupnih podataka za neto dobit i vlastiti

kapital obje kompanije. NIS ima četiri puta viši pokazatelj ROE u odnosu na INA-u te

je on na iznimno visokoj razini. INA takoñer ima zadovoljavajuću razinu pokazatelja,

meñutim NIS na svoj kapital ostvaruje puno veću neto dobit.

Zaključuje se da ove kompanije doista imaju vrlo slične pa i neke iste karakteristike, s

razlikom u broju zaposlenih, visini prihoda od prodaje i tržišne cijene dionice, sve s

višim vrijednostima za INA-u te razlikom u stopi povrata na vlastiti kapital, s višom

vrijednosti za NIS.

40

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I OCJENA

USPJEŠNOSTI KOMPANIJE NIS D.D.

U nastavku se nalaze skraćeni konsolidirani financijski izvještaji kompanije NIS d.d.

koji su predmet financijske analize s ciljem ocjene poslovanja dotičnog poduzeća. Oni

su ovdje prikazani u skraćenom obliku, objašnjeni te je provedena horizontalna analiza

pomoću verižnih indeksa. Na temelju ovih financijskih izvještaja su u sljedećem dijelu

izračunati financijski pokazatelji koji služe za jasnije sagledavanje i procjenu poslovanja

kako bi se mogli dati prijedlozi njegovog poboljšanja.

4.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NIS-A D.D.

Konsolidirani financijski izvještaji uključuju izvještaje matičnog poduzeća, NIS d.d.

Naftna Industrija Srbije, Novi Sad, i niže navedenih ovisnih poduzeća u Republici Srbiji

i u inozemstvu (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj

nezavisnog revizora, 2013, p. 85).

Tablica 8. Ovisna poduzeća NIS-a d.d.

R.br. Društvo Država Udio (%) 1 O Zone d.d., Beograd Srbija 100 2 NIS Petrol d.o.o., Banja Luka Bosna i Hercegovina 100 3 NIS Petrol e.o.o.d., Sofia Bugarska 100 4 NIS petrol SRL, Bukurešt Rumunjska 100 5 Pannon naftagas Kft, Budimpešta Mañarska 100 6 NIS Overseas, Moskva Rusija 100 7 Naftagas-Naftni servisi d.o.o., Novi Sad Srbija 100 8 NTC NIS-Naftagas d.o.o., Novi Sad Srbija 100 9 Naftagas-Tehnički servisi d.o.o., Zrenjanin Srbija 100

10 Naftagas-Transport d.o.o., Novi Sad Srbija 100 11 Jadran-Naftagas d.o.o., Banja Luka Bosna i Hercegovina 66 12 Ranis, Moskva Rusija 51 13 Jubos d.o.o., Bor Srbija 51 14 Svetlost Bujanovac Srbija 51

Izvor: Prilagodba autorice prema objavljenim bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje za 2012.

godinu,

41

http://ir.nis.rs/fileadmin/template/nis/pdf/Reporting/Financial_Statements/Serbian/Consolidated/Cons_Fin

ancial_Statements_FY_2012_ser.pdf, 02. lipnja 2013.

Za potrebe izračuna i usporedbe u radu, uzete su tri ne uzastopne godine poslovanja,

2007., 2010. i 2012. godina. Ove godine su odabrane kako bi se dobio što duži

vremenski period za ocjenu poslovanja te obuhvatio utjecaj svjetske ekonomske krize i

Gazpromovog preuzimanja NIS-a. Naime, 2007. godina označava razdoblje neposredno

prije kupnje NIS-ovih dionica od strane ruske kompanije te je to godina kada zemlje

regije još nisu osjetile pravi utjecaj krize. 2010. godina je recesijska godina u Srbiji, a

2012. je uzeta u obzir zato jer je upravo završila, najuspješnija je godina poslovanja

NIS-a te je tada već oslabila kriza u Srbiji i počelo ekonomsko poboljšanje. Takoñer je

bilo bitno da je vremenski razmak izmeñu godina jednak ili približno jednak.

Prezentirani su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka, izvještaj o

novčanim tijekovima, izvještaj o promjenama kapitala te bilješke uz financijske

izvještaje.

Priloženi financijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu i

reviziji Republike Srbije (2006), koji zahtijeva da izvještaji budu pripremljeni u skladu

sa svim MSFI (Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja) i ostalim

propisima izdanim od strane Ministarstva financija Republike Srbije. Postoje dvije

iznimke u pripremi ovih izvještaja, a to su da su izvještaji sastavljeni u formatu

propisanom od strane Ministarstva financija, koji nije u skladu s MRS 1 – „Prezentacija

financijskih izvještaja“ te su izvanbilančna imovina i obveze prikazani na obrascu

konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju, iako prema MSFI oni ne

predstavljaju ni imovinu ni obveze (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu

i izveštaj nezavisnog revizora, 2013, p. 36).

Svi izvještaji su izraženi u tisućama dinara, a dinar (RSD) predstavlja službenu

izvještajnu i funkcionalnu valutu u Republici Srbiji. Izvještaji su preuzeti sa web

stranica poduzeća NIS, skraćeni i prilagoñeni potrebama pisanja rada. Na današnji dan,

2. lipnja 2013. godine, 1 EUR je jednak 112,5065 RSD, a 1 kn je jednaka 14,7584 RSD

(Tečajna lista Narodne banke Srbije, 2013).

42

Izvještaj o financijskom položaju

Prikazana je konsolidirana bilanca za prethodno navedene tri godine poslovanja NIS-a.

Uz prilagoñenu bilancu su izračunati verižni indeksi kako bi se mogle mjeriti razlike

pozicija po godinama, odnosno provesti analiza trenda i donijeti zaključci o poslovanju

kompanije. To je jedna od metoda financijske analize korištena u radu i primijenjena na

izvještaje o financijskom položaju, račune dobiti i gubitka te izvještaje o novčanim

tijekovima. Indeks 1 pokazuje odnos pojedine pozicije 2012. i 2010. godine, dok indeks

2 pokazuje odnos odreñene pozicije 2010. i 2007. godine. Objašnjenja i izračuni oba

indeksa vrijede za sve prethodno navedene izvještaje. AOP oznake su prisutne kako bi

se lakše predočilo kojem računu u kontnom planu pripada neka pozicija, s obzirom na

različitosti korištenih kontnih planova izmeñu dviju država i raznih poduzeća.

Analizirajući aktivu, vidi se da je dugotrajna imovina 2010. malo niža od one 2007.

godine, ali je zato 2012. skoro 57% veća nego dvije godine prije toga. 2012. godine je

iskazan goodwill, što znači da je kompanija preuzimanje odreñenog entiteta platila

manje od stvarne vrijednosti tog entiteta, čime je profitirala. Kratkotrajna imovina je u

svakom razdoblju sve veća. 2010. je narasla za 14,62%, a zatim za 74,39%. Odgoñena

porezna imovina je 2010. godine bila čak 882% veća, odnosno za 4.315.488.000,00

RSD od odgoñene porezne imovine 2007. godine. 2012. godine je bila dvostruko veća

nego 2010. godine. Kako je svaka stavka godinama rasla, tako je logično da je i ukupna

aktiva najveća u 2012. godini i iznosi 19.844.247.950 kn preračunato iz RSD. Sa strane

pasive, uočava se veliko smanjenje vrijednosti ukupnog kapitala 2010. godine, za više

od 62%, a tome je razlog veliki preneseni gubitak iz 2009. godine izražen u 2010.

godini. Dugoročna rezerviranja i obveze su 2010. godine porasli za oko 85%, u 2012. je

opet zabilježen rast, ali u manjem opsegu, za 27.739.734.000 RSD, tj. za 21,4%. Kao i

aktiva, i pasiva je svake godine rasla i u 2012. bila najveća i jednaka ukupnoj aktivi. U

izvještaj su još uključeni i izvanbilančna aktiva i izvanbilančna pasiva, koji se prema

Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja ne uključuju u bilancu.

Izvanbilančna imovina i obveze uključuju materijal primljen na obradu i doradu i ostala

sredstva koja nisu u vlasništvu NIS-a, potraživanja i obveze po instrumentima

43

osiguranja plaćanja kao što su garancije i drugi oblici jamstava (Konsolidovani

finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2013, p.19).

Tablica 9. Skraćeni konsolidirani izvještaj o financijskom položaju NIS-a d.d., stanje na

dan 31.12.2007., 31.12.2010. i 31.12.2012. godine

IZNOS (u tisućama dinara) POZICIJA

AOP 2012. 2010. 2007. Indek

s 1 Indeks 2

AKTIVA

a. DUGOTRAJNA IMOVINA (002+003+004+005+009)

001 170816444 108928259 112788240 156.82 96.58

II. GOODWILL 003 968940

III. NEMATERIJALNA ULAGANJA 004 9400590 4841418 3173305 194.17 152.57

IV. NEKRETNINE,POSTROJENJA, OPREMA I BIOLOŠKA SREDSTVA (006+007+008)

005 158979177 102317854 102433328 155.38 99.89

V. DUGOROČNI FINANCIJSKI PLASMANI

009 1467737 1768987 7181607 82.97 24.63

b. KRATKOTRAJNA IMOVINA (013+014+015)

012 112264618 64374826 56162074 174.39 114.62

I. ZALIHE 013 44741588 34016869 31542211 131.53 107.85

II. STALNA SREDSTVA NAMIJENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA

014 57983 262431 22.09

III. KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA (016+017+018+019+020)

015 67465047 30095526 24619863 224.17 122.24

c. ODGOðENA POREZNA IMOVINA 021 9788287 4804904 489416 203.71 981.76

f. UKUPNO AKTIVA (022+023) 024 292869349 178107989 169439730 164.43 105.12

g. IZVANBILANČNA AKTIVA 025 84582742 88793346 43947429 95.26 202.04

PASIVA

a. KAPITAL (102+103+104+105+106-107+108-109-110)

101 133090660 47032740 99104105 282.97 47.46

I. OSNOVNI KAPITAL 102 87148630 87148630 87148495 100.00 100.00

III. REZERVE 104 867866 889672 484601 97.55 183.59

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 105 1946549

V. NEREALIZIRANI DOBICI PO OSNOVI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

106 6918 48417 14.29

VI. NEREALIZIRANI GUBICI PO OSNOVI VRIJEDNOSNIH PAPIRA

107 81446 49236 165.42

VII. NERASPOREðENA DOBIT 108 45546708 16735903 21484454 272.15 77.90

VIII. GUBITAK 109 398016 57740646 11959994 0.69 482.78

b. DUGOROČNA REZERVIRANJA I OBVEZE (112+113+116)

111 157356448 129616714 70271414 121.40 184.45

I. DUGOROČNA REZERVIRANJA 112 13690890 18574652 974600 73.71 1905.87

II. DUGOROČNE OBVEZE 113 81383810 49642245 13641679 163.94 363.90

III. KRATKOROČNE OBVEZE 116 62281748 61399817 55655135 101.44 110.32

c. ODGOðENE POREZNE OBVEZE 123 2422241 1458535 64211 166.07 2271.47

d. UKUPNO PASIVA 124 292869349 178107989 169439730 164.43 105.12

e. IZVANBILANČNA PASIVA 125 84582742 88793346 43947429 95.26 202.04

Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim bilancama za 2012., 2010. i 2007.

godinu na http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.

44

Račun dobiti i gubitka

Uz račun dobiti i gubitka za navedene tri godine su izračunati prethodno objašnjeni

indeksi. Poslovni prihodi su sve tri godine nadmašivali poslovne rashode. 2010. su i

poslovni prihodi i rashodi bili niži od istih u 2007. godini, dok su u 2012. opet najviših

vrijednosti. Iz ove tablice je izbačena pozicija pod rednim brojem IV., gubitak iz

poslovnih aktivnosti, zbog toga što ga nijedne godine nije bilo.

Financijski prihodi, koji obuhvaćaju primjerice prihode od kamata i pozitivne tečajne

razlike, su za približno 40% manji u 2010. u odnosu na 2007. godinu, meñutim

financijski rashodi su čak 2,2 puta veći od istih u 2007. godini. Financijski rashodi

uključuju stavke poput negativnih tečajnih razlika, diskonta dugoročnih obveza i

rashoda kamata. Najviši financijski prihodi su ostvareni 2007. godine. Vidljiv je

pozitivan trend u 2012. godini u odnosu na prethodnu zbog povećanja prihoda za

približno 58% te smanjenja financijskih rashoda za 16,44%. Iako je prisutan pozitivan

trend, svake godine su financijski rashodi nadmašivali prihode te je ostvaren gubitak iz

financijskih aktivnosti.

Ostali prihodi se odnose na prihode od prodaje materijala, nekretnina, postrojenja i

opreme, prihode od smanjenja obveza, prihode od ukidanja dugoročnih rezerviranja,

prihode od usklañivanja vrijednosti i sl. Pod ostale rashode se ubrajaju manjkovi, otpis

potraživanja i zaliha kazne, penali, štete, izdaci za humanitarne, kulturne i obrazovne

svrhe i ostalo (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog

revizora, 2013, p. 83). Ostali rashodi su takoñer bili viši svake godine od ostalih

prihoda, meñutim, u konačnici je svaka godina bila uspješna, odnosno ostvarena je

dobit. Bez obzira na ekonomsku krizu, NIS je svake od promatranih godina ostvario

dobit. Jedino su 2008. i 2009. godina završile gubitkom. 2010. godine je ostvarena

trostruko veća dobit nego 2007., a 2012. je ostvarena najveća neto dobit te je bila 2,72

puta veća od neto dobiti dvije godine prije. Na poduzeće se primjenjuje porez na dobit

za poduzetnike, koji je u Srbiji do kraja 2012. godine iznosio 10%, a sada iznosi 15%.

45

Tablica 10. Skraćeni konsolidirani račun dobiti i gubitka NIS-a d.d. za razdoblje od

1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine

IZNOS (u tisućama dinara) POZICIJA AOP 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2

a. PRIHODI I RASHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA

I. POSLOVNI PRIHODI 201 234083475 169778652 252609331 137.87 67.20

II. POSLOVNI RASHODI 207 170714985 143752598 245152067 118.75 58.63 III. DOBIT IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (201-207) 213 63368490 26026054 7457264 243.48 349.00

V. FINANCIJSKI PRIHODI 215 9964434 6320537 10516013 157.65 60.10

VI. FINANCIJSKI RASHODI 216 15974288 19116265 8678306 83.56 220.27

VII. OSTALI PRIHODI 217 4759628 5177533 4367417 91.92 118.54

VIII. OSTALI RASHODI 218 14648732 6117785 7819700 239.44 78.23

b. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (213-214+215-216+217-218)

223 47469532 12290074 5842688 386.24 210.34

d. POREZ NA DOBIT 1936921 -4445829* 585764

e. NETO DOBIT 229 45532611 16735903 5256924 272.06 318.35

Napomena: * porez je negativan jer je veći dio odgoñen porezni prihod razdoblja

Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim računima dobiti i gubitka za 2012.,

2010. i 2007. godinu na http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.

Izvještaj o novčanim tijekovima

Izvještaj je podijeljen na novčane tijekove iz poslovnih, investicijskih i financijskih

aktivnosti i sastavljen je direktnom metodom. Ponovo su izračunati verižni indeksi. Ako

se krene od novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti, vidljivo je da je svake godine na

kraju došlo do neto povećanja novčanog tijeka. Oznake u zagradama pokraj opisa

pozicije su preuzete iz izvještaja kompanije te su služile za izračunavanje povećanja ili

smanjenja novca, meñutim ovdje nisu potrebne i ostavljene su isključivo kako bi u radu

bilo prisutno što manje izbacivanja dijelova izvještaja. 2010. godine neto povećanje

novčanog tijeka je bilo skoro trostruko veće nego tri godine prije, a 2012. godine je

premašivalo neto povećanje iz 2010. godine za 2,12 puta.

Investicijske aktivnosti su rezultirale negativnim novčanim tijekom sve tri godine. Bilo

je i novčanih primitaka svake godine, ali su oni zanemarivi u odnosu na izdatke. 2010.

46

godine je bilo čak 55 puta manje primitaka nego 2007. godine, a 2012. je primijećen

veliki porast novčanih primitaka u odnosu na 2010.

Jedino je 2010. godine došlo do neto povećanja novčanog tijeka od financijskih

aktivnosti jer su primici premašili izdatke. Primici 2010. su takoñer bili četiri puta veći

nego tri godine prije. 2007. i 2012. je ostvaren negativan neto novčani tijek. Ukupni

novčani priljevi i odljevi su se kretali vrlo slično kroz tri godine, s tim da su najmanji u

kriznoj 2010. godini. U prvoj i zadnjoj godini je došlo do neto novčanog odljeva, a

samo 2010. godine su novčani odljevi bili niži od priljeva. Prema tome, gotovina na

kraju obračunskog razdoblja za 2007. i 2012. godinu je iznosila manje nego gotovina na

početku razdoblja.

Tablica 11. Skraćeni konsolidirani izvještaj o novčanim tijekovima NIS-a d.d. za

razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do

31.12.2012. godine

IZNOS (u tisućama dinara) POZICIJA

AOP 2012. 2010. 2007. Indeks

1

Indeks

2

a. NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

I. Ukupno povećanje novčanog tijeka (1 do 3) 301 314898461 254422420 329412300 123.77 77.24

II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka (1 do 5) 305 277608823 236816567 323516917 117.23 73.20

III. NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA (I-II)

311 37289638 17605853 5895383 211.80 298.64

IV. NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA (II-I)

312

b. NOVČANI TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI




323


324 50816682 17693626 4338493

c. NOVČANI TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI




334 1941524


335 890596 2482496

d. UKUPNO NOVČANI PRILJEVI (301+313+325)

336 325523697 281939654 335783510 115.46 83.96

e. UKUPNO NOVČANI ODLJEVI (305+319+329)

337 339941337 280085903 336709116 121.37 83.18

f. NETO NOVČANI PRILJEVI 338 1853751

g. NETO NOVČANI ODLJEVI 339 14417640 925606

h. GOTOVINA NA POČETKU RAZDOBLJA 340 25832354 8723278 2751678 296.13 317.02

47

i. GOTOVINA NA KRAJU OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA (338-339+340+341-342)

343 12069897 10636669 1862109 113.47 571.22

Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim izvještajima o novčanim tijekovima

za 2012., 2010. i 2007. godinu na http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.

Izvještaj o promjenama kapitala

Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala kompanije čine sljedeće stavke: osnovni i

ostali kapital, neuplaćeni upisani kapital, emisijska premija, rezerve, revalorizacijske

rezerve, nerealizirani dobici i gubici na osnovi vrijednosnih papira, nerasporeñena dobit,

gubitak do visine kapitala i otkupljene vlastite dionice. S obzirom na to da ni u jednoj

promatranoj godini nisu evidentirane vrijednosti pod stavkama neuplaćeni upisani

kapital, emisijska premija i otkupljene vlastite dionice, dotične stavke su izostavljene iz

skraćenog konsolidiranog izvještaja.

Kako je matično poduzeće registrirano kao dioničko društvo, osnovni kapital čine

obične dionice. Ostali kapital je jednak iznosu kapitala iznad visine procijenjenog

upisanog iznosa nenovčanog kapitala sa stanjem na dan 31. svibnja 2005. godine

(Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,

2013, p. 37). U 2007. godini došlo je do neznatnog neto povećanja vrijednosti osnovnog

i ostalog kapitala za manje od 1%. Tri godine poslije toga je takoñer došlo do malog

povećanja osnovnog kapitala, a odonda je osnovni kapital na istoj razini i u 2012.

godini. Vrijednost ostalog kapitala se nije mijenjala te od 2009. godine.

Rezerve označavaju rezerve formirane u prethodnom razdoblju u skladu sa Zakonom o

poduzećima, koji je prije nalagao da kompanija izdvaja 5% ostvarene dobiti dok rezerva

ne dostigne statutom utvrñeni odnos prema osnovnom kapitalu, a da je to najmanje 10%

osnovnog kapitala. Rezerviranja za obnovu i očuvanje okoliša, restrukturiranje i sudske

sporove se priznaju u slučajevima kada kompanija ima postojeću ugovornu ili zakonsku

obvezu kao rezultat prošlih dogañaja, zatim kada je u većoj mjeri vjerojatno da će biti

potreban odljev sredstava za podmirenje te u slučajevima kada se pouzdano može

procijeniti iznos obveze. Rezerviranje se računa prema sadašnjoj vrijednosti potrebnog

izdatka za podmirenje obveze, primjenom diskontne stope prije poreza koja odražava

tekuću tržišnu vrijednost za novac i rizike povezane s obavezom (Konsolidovani

finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2013, p. 37).

48

Revalorizacijske rezerve su evidentirane samo 2007. godine kada je došlo do njihovog

povećanja od 78,3 puta. Nisu evidentirane u 2010. i 2012. godini.

Nerealizirani dobici, odnosno gubici na temelju vrijednosnih papira raspoloživih za

prodaju predstavljaju pozitivne, odnosno negativne efekte promjene fer vrijednosti

vrijednosnih papira raspoloživih za prodaju, čiji se efekti priznaju u okviru kapitala

(Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,

2013, p. 71). U 2007. godini ni dobici ni gubici nisu zabilježeni. 2010. godine dolazi i

do smanjenja nerealiziranih dobitaka i do povećanja gubitaka na temelju vrijednosnica

te se na kraju godine i jedna i druga pozicija kreću oko iste vrijednosti.

2007. godine su evidentirani i povećanje i smanjenje nerasporeñene dobiti, ali je

povećanje trostruko premašivalo smanjenje te dobiti. Krajem 2009. godine nije bilo

nerasporeñene dobiti, meñutim sljedeće godine je došlo do njenog povećanja. Ova

stavka ima najvišu vrijednost 2012. godine, kada je došlo i do njenog povećanja i

smanjenja, meñutim s većim povećanjem nego smanjenjem te je stavka imala neto

povećanje u odnosu na početak godine za 12%. Sve tri godine je zabilježen gubitak do

visine kapitala, s pozitivnim trendom njegovog pada u zadnjem razdoblju. Ukupno

stanje kapitala se dobiva zbrojem svih stavki osim nerealiziranih gubitaka na temelju

vrijednosnih papira, gubitka do visine kapitala i otkupljenih vlastitih dionica, koje se

oduzimaju od zbroja. Ukupna vrijednost je najniža 2010. godine, a najviša posljednje

godine, kada premašuje prethodnu vrijednost čak 2,83 puta.

49

Tablica 12. Skraćeni konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do

31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine

OPIS I. Osnovni kapital

II. Ostali kapital

V. Rezerv

e

VI. Revalorizac

ijske rezerve

VII. Nerealizirani

dobici na osnovi vrijednosnih

papira

VIII. Nerealizirani gubici na

osnovi vrijednosnih

papira

IX. Nerasporeñena

dobit

X. Gubitak do visine kapitala

UKUPNO (I+II+III+IV+V+VI+VII-VIII+IX-X) (u

tisućama dinara)

2012. Stanje na dan 31.12. prethodne godine 81550757 5597873 884217 29582 64090 40615764 41002763 87611340 Korigirano početno stanje 1.1. tekuće godine 81550757 5597873 884217 29582 64090 40615764 41002763 87611340 Ukupno povećanja u tekućoj godini 17356 45532611 45479320 Ukupno smanjenja u tekućoj godini 16351 22664 40601667 40604747 Stanje na dan 31.12. tekuće godine 81550757 5597873 867866 6918 81446 45546708 398016 133090660

2010. Stanje na dan 31.12. prethodne godine 81550720 5597873 889171 130243 28172 56119958 32019877 Korigirano početno stanje 1.1. tekuće godine 81550720 5597873 889171 130243 28172 56119958 32019877 Ukupno povećanja u tekućoj godini 37 501 21064 16735903 1620688 15012863 Ukupno smanjenja u tekućoj godini 81826 Stanje na dan 31.12. tekuće godine 81550757 5597873 889672 48417 49236 16735903 57740646 47032740

2007. Stanje na dan 31.12. prethodne godine 81544948 5593656 140571 248433 14878109 9072345 93333372 Korigirano početno stanje 1.1. tekuće godine 81544948 5593656 140571 248433 14878109 9072345 93333372 Ukupno povećanja u tekućoj godini 7257 4183 344577 1885766 9801032 2944021 5770733 Ukupno smanjenja u tekućoj godini 1547 2 547 187650 3194687 56372 Stanje na dan 31.12. tekuće godine 81550658 5597837 484601 1946549 21484454 11959994 99104105

Izvor: Izrada i prilagodba autorice prema objavljenim konsolidiranim izvještajima o promjenama kapitala za 2012., 2010. i 2007. godinu na

http://ir.nis.rs/sr/izveshtavae/finansiski-izveshtai/, 27. svibnja 2013.

50

Bilješke uz financijske izvještaje

Uz četiri temeljna financijska izvještaja uvijek su prisutni i dodatni popratni dokumenti. Jedan

od takvih dokumenata su bilješke uz financijske izvještaje, čija su uloga i uobičajen sadržaj

objašnjeni u teoretskom dijelu rada. One se i u ovom slučaju sastoje od svih bitnih informacija

za tumačenje i bolje razumijevanje financijskih izvještaja. S obzirom na to da je NIS veliko

poduzeće, koje posjeduje brojna druga poduzeća, njegove bilješke uz izvještaje su prilično

opširne i sadrže veliki broj stavaka. Izvor podataka navedenih i objašnjenih u nastavku su

napomene, odnosno bilješke uz financijske izvještaje NIS-a za 2007., 2010. i 2012. godinu

dostupne na web stranici NIS-a.

Bilješke NIS-a se većinom sastoje od istih kategorija pa se tako svake od tri izabrane godine

na početku bilješki nalaze opće informacije, koje prikazuju osnovne podatke o poduzeću i

ovisnim poduzećima. 2007. godine drugi dio nosi naziv osnove za sastavljanje i prikazivanje

financijskih izvještaja, dok se 2010. i 2012. ista kategorija zove osnove za sastavljanje i

prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja. Osnova za sastavljanje financijskih

izvještaja u Republici Srbiji, pa tako i za NIS, čini Zakon o računovodstvu i reviziji Republike

Srbije (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2007. godinu, 2008). Slijedi ga pregled

značajnijih računovodstvenih politika i računovodstvenih procjena. Ovaj pregled sadrži

informacije poput one da su svi iznosi u izvještajima navedeni u tisućama srpskih dinara

(RSD) ukoliko nije naznačeno drukčije te na koji način su izračunate različite pozicije, tj.

prihodi, rashodi, troškovi, vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, rezerviranja, kapital,

obveze i sve ostale kategorije u svim financijskim izvještajima koje su zahtijevale dodatno

pojašnjenje ili raščlanjenje na segmente. Primjerice, objašnjen je izračun prihoda od prodaje

po poduzećima, prihoda od aktiviranja učinaka i robe, od promjene vrijednosti zaliha, troškovi

materijala, itd. Bilješke za 2007. godinu još sadrže i korigirani statistički aneks, koji se ne

nalazi u kasnijim godinama.

2010. godine bilješke su opširnije i uključuju neke dodatne informacije. U prvom dijelu,

općim informacijama, navedeno je kad je poduzeće osnovano, koja su ovisna poduzeća NIS-a

i najbitnije, da je 2008. godine registrirano u Centralnom registru vrijednosnica i da je

vlasnička struktura promijenjena te je otada većinski vlasnik ruski Gazprom Neft, s udjelom

kapitala 51%. Takoñer, 30. kolovoz 2010. godine je označen kao prvi dan trgovanja

dionicama NIS-a na Beogradskoj burzi kao A-Prime Market dionica (Konsolidovani

51

finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 21). U ovom

dijelu su još prikazani glavni poslovi poduzeća i slične informacije. Osnove za sastavljanje i

prezentaciju konsolidiranih financijskih izvještaja su jednake onim za 2007. godinu, a razlika

postoji u dijelu naziva pregled značajnih računovodstvenih politika i računovodstvenih

procjena. Ovdje su objašnjeni odreñeni meñunarodni standardi financijskog izvještavanja te

standardi od kojih odstupa prikaz pojedinih pozicija u NIS-ovim financijskim izvještajima.

Razlozi za odstupanje su razlozi poput toga da neki standardi nisu u primjeni, zatim je

navedeno da neki standardi još nisu stupili u primjenu i sl. Sljedeće izloženo je da je poduzeće

ostvarilo dobitak, što podrazumijeva da će i u sljedećoj godini nastaviti s poslovanjem i prema

tome moći podmiriti obveze po dospijeću te da ima pristup financijskim aranžmanima

Gazprom Neft-a, što je čini sposobnom za nastavak poslovanja (Konsolidovani finansijski

izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 23). Dostupne su i

informacije o konsolidaciji, izvještavanju o segmentima, o istraživanju i procjeni mineralnih

resursa i načinu na koji se sredstva koriste za isto, o klasifikaciji, mjerenju i priznavanju

financijskih sredstava, priznavanju prihoda, rezervama i rezerviranjima i brojnim drugim

kategorijama.

Nakon pregleda politika i procjena, slijede ključne računovodstvene procjene i prosuñivanja.

Zanimljivo je da je ovaj dio posvećen financijskoj krizi i utjecaju na poslovanje od sredine

2007. godine. Prema bilješkama, kriza je rezultirala nižom razinom investiranja na tržištu

kapitala, smanjenjem likvidnosti bankarskog sektora i prema tome višim meñubankarskim

kamatnim stopama što je dovelo do nestabilnosti na tržištu vrijednosnica (Konsolidovani

finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 48). Naglašeno je

da rukovodstvo kompanije poduzima sve potrebne mjere za opstanak i razvoj trgovačkog

društva u danim okolnostima. U nastavku bilješki je sažeto opisan utjecaj svega prethodno

navedenog na likvidnost i klijente te su nabrojani faktori financijskog rizika. Na kraju se

nalaze pojedinačni opis i način upravljanja svakim financijskim rizikom – tržišnim, kreditnim,

likvidnosnim i rizikom kapitala.

Posljednji dio bilješki je, izmeñu ostalog, rezerviran za informacije o segmentima poslovanja.

Naime, 2010. je došlo do promjene organizacije poslovanja u NIS-u. Poslovanje se otada

dijeli na pet poslovnih segmenata, za razliku od prije, kada su postojali segmenti Istraživanje i

proizvodnja, Prerada, Promet i Ostalo (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2010. godinu i

52

izveštaj nezavisnog revizora, 2011). Rezultati izvještavanja o segmentima za 2010. godinu su

ovdje prikazani prema novoj i staroj podjeli te su pokazani rezultati izvještavanja o

segmentima za 2009. godinu prema staroj klasifikaciji. Prisutna su i objašnjenja kad i kako je

došlo do gubitaka ili dobitaka vezano za npr. nematerijalna ulaganja, zalihe, financijske

plasmane, odložena porezna sredstva, potraživanja i amortizaciju. Zadnji dio obuhvaća

dionički kapital, odnosno prikazani su veliki dioničari i dan je kratki pregled prava Republike

Srbije kao velikog dioničara. Primjerice, sve dok Republika Srbija posjeduje bar 10% dionica,

njen glas je potreban za odluke poput promjene akta o osnivanju društva (Konsolidovani

finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2011, p. 75).

Bilješke za 2012. godinu se ne razlikuju puno od prethodnih. Svi su dijelovi isti, osim što je u

općim informacijama istaknuto da je od 2011. godine Gazprom Neft u vlasništvu još 5,15%

dionica NIS-a te da je time stekao udio od 56,15% NIS-a i povezanim trgovačkih društava. U

pregledu značajnih računovodstvenih politika i računovodstvenih procjena, pojašnjeni su novi

i dopunjeni standardi izvještavanja koji su stupili na snagu 1. siječnja 2012. godine i koji

trebaju stupiti na snagu 1. siječnja 2013. godine. U prvom dijelu je još dodana konsolidacija i

izvještavanje o segmentima. Drugačije je još to što su u informacijama o segmentima dani

rezultati izvještavanja po segmentima za 2012. i prethodnu, 2011. godinu, dakako, prema

novoj strukturi poslovanja od pet segmenata (Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012.

godinu i izveštaj nezavisnog revizora, 2013). Svi ostali dijelovi su isti za 2010. i 2012. godinu

uz to da su podaci prilagoñeni ovisno o kojoj godini je riječ.

4.2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA NIS-A D.D

U ovom dijelu rada je provedena analiza na temelju prethodno prikazanih i objašnjenih

financijskih izvještaja NIS-a, pomoću Du Pont sustava pokazatelja za svaku godinu

pojedinačno te putem standardnih financijskih pokazatelja.

Analiza pomoću Du Pont sustava pokazatelja

Sljedeće tri sheme pokazuju Du Pont sustav za svaku od promatranih godina. U ovom dijelu

su pokazatelji izračunati pomoću bruto dobiti jer je dobit izračunata kao razlika prikazanih

ukupnih prihoda i rashoda. Inače, ukoliko se od te bruto dobiti oduzme porez, stope

rentabilnosti će biti prikazane kao neto vrijednosti. S obzirom na to da su kasnije u radu ove

53

stope prikazane kao neto vrijednosti, ovdje se iskazuju kao bruto koeficijenti. Prvo je

prezentirana shema pokazatelja za 2007. godinu.

Shema 2. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2007.

godinu

Izvor: Izrada autorice

Napomena uz shemu: Podaci su izraženi u tisućama srpskih dinara, osim u slučaju omjera, odnosno ROE, ROA,

omjera imovine i kapitala, marže dobiti i koeficijenta obrtaja

Na lijevoj strani sheme se na dnu nalaze sve kategorije prihoda i rashoda iz računa dobiti i

gubitka za 2007. godinu. Poslovni, financijski i ostali prihodi zbrojeni čine ukupne prihode za

tu godinu, a isto vrijedi i za rashode. Oduzimanjem rashoda od prihoda dobivena je vrijednost

dobiti prije oporezivanja. Stopa bruto dobiti je dobivena kao omjer bruto dobiti i prihoda od

prodaje. S desne strane sheme se nalazi ukupna imovina, koju čine sve prikazane kategorije

54

imovine. Podaci o imovini se nalaze u bilanci društva. Stavljena u odnos s prihodima od

prodaje u brojniku, čini koeficijent obrtaja ukupne imovine i iznosi 1,49. Pokazatelj

rentabilnosti imovine je umnožak stope bruto dobiti i koeficijenta obrtaja ukupne imovine.

Način na koji se računa rentabilnost imovine je da se u odnos stave dobit i imovina. Jasno je

da je izračun putem Du Pontovog sustava jednak, jer se nazivnik iz stope dobiti poništava s

brojnikom koeficijenta obrtaja i opet se dobije isti rezultat. 2007. godine ROA iznosi 0,0298,

što je niska vrijednost koeficijenta. Vršni koeficijent je rentabilnost vlastitog kapitala koji je

rezultat umnoška stope ROA-e i odnosa imovine i kapitala. Dakle, zapravo se množe odnos

imovine i kapitala, odnos dobiti i prihoda od prodaje i odnos prihoda od prodaje i imovine.

Njihovim množenjem se poništavaju stavke imovine i prihoda od prodaje jer se nalaze u

brojniku jednog i nazivniku drugog pokazatelja te ostaje odnos dobiti i kapitala, što rezultira

stopom povrata na vlastiti kapital, koji je uvijek veći od ROA pokazatelja jer je kapital uvijek

manji od imovine, a ove stavke čine nazivnike ROA i ROE. ROE je 2007. godine bila 5,1%,

što nije visoka vrijednost za ROE.

55

Shema 3. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2010. godinu




Shema 3. prikazuje pokazatelje profitabilnosti za 2010. godinu. Stavke i izračun su jednaki

kao i za 2007. godinu. S obzirom na to da je bruto dobit viša, a prihodi od prodaje manji nego

2007., poduzeće je ostvarilo višu stopu dobiti, koja iznosi 8%. Takoñer, kako su prihodi od

prodaje bili niži, a imovina malo viša nego prethodne analizirane godine, koeficijent obrtaja je

manji i ne prelazi jedan, što govori da NIS nije efikasno koristio angažiranu imovinu. Sve

navedeno je rezultiralo puno većom stopom rentabilnosti imovine s vrijednošću 7,28%. Veći

odnos imovine i kapitala i veća ROA su dali vrlo visoku profitabilnost vlastitog kapitala od.

56

27,6%. Svi pokazatelji osim koeficijenta obrtaja su viših vrijednosti nego 2007. godine, što je

pozitivan znak poslovanja NIS-a.

Shema 4. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2012. godinu




Na ovoj shemi je Du Pont sustav pokazatelja za 2012. godinu, koji je dobiven na jednak način

kao i u dvije prethodne za 2007. i 2010. godinu. Prihodi od prodaje su viši nego 2010. godine,

dobit je najveća dosad, kao i imovina. Zbog navedenog, stopa bruto dobiti je vrlo visoka i

iznosi 21%, a koeficijent obrtaja je najniži dosad i ispod zadovoljavajuće razine s vrijednošću

57

0,77. Upravo zato je ROA najveće vrijednosti s visokih 16,17%. Iako je odnos imovine i

kapitala manji nego 2010. godine, zbog visoke ROA-e, profitabilnost vlastitog kapitala je

35,6%, što je izvrsna razina pokazatelja. Zaključuje se da su i vršni i ostali pokazatelji u

brzom porastu tijekom godina, osim koeficijenta obrtaja ukupne imovine, koji ima tendenciju

opadanja te bi menadžment poduzeća trebao provesti aktivnosti za povećanje prihoda od

prodaje kako bi koeficijent barem ispunio nužan uvjet da bude veći od 1.

Pokazatelji likvidnosti

U Tablici 12. se nalaze svi korišteni podaci iz financijskih izvještaja analizirane kompanije za

svrhe izračuna pokazatelja likvidnosti.

Tablica 13. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja likvidnosti

IZNOS (u tisućama dinara) Pozicija

2012. 2010. 2007. Kratkotrajna imovina 112264618 64374826 56162074 Kratkoročne obveze 62281748 61399817 55655135 Zalihe 44741588 34016869 31542211 Gotovinski ekvivalenti i gotovina 12069897 10636669 1862109 Izvor: Izrada autorice

Pokazatelji za sve tri promatrane godine su izračunati putem formula koje su prikazane u

teorijskom dijelu rada i rezultati se nalaze u tablici ispod. Izračunati su i verižni indeksi za sve

pokazatelje kako bi se vidjela dinamika i smjer kretanja pokazatelja iz razdoblja u razdoblje.

Indeks 1 odražava odnos pokazatelja iz 2012. godine u odnosu na veličinu pokazatelja 2010.

godine, a indeks 2 označava promjenu pokazatelja 2010. godine u odnosu na 2007.

Tablica 14. Pokazatelji likvidnosti NIS-a d.d.

Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2

Koeficijent tekuće likvidnosti 1.80 1.05 1.01 171.92 103.90

Koeficijent ubrzane likvidnosti 1.08 0.49 0.44 219.27 111.77

Koeficijent trenutne likvidnosti 0.19 0.17 0.03 111.91 517.77

Neto radni kapital 49982870 2975009 506939 1680.09 586.86 Izvor: Izrada autorice

58

Najznačajniji pokazatelj likvidnosti mjeri odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obaveza

poduzeća i nužno je da bude veći od 1, što je u svakoj analiziranoj godini ispunjen uvjet.

Dakle, to znači da svo vrijeme poduzeće pokriva svoje kratkoročne obaveze. Iz godine u

godinu se ovaj omjer povećava. 2007. godine on iznosi tek malo više od 1, a 2010. je povećan

za 3,9 posto. Tendencija povećanja se nastavlja i zadnje godine, kada pokazatelj premašuje

prethodni za približno 72% te NIS svoje obaveze može pokriti 1,8 puta. U usporedbi s općim

pravilom koje se veže za ovaj pokazatelj, a to je da treba iznositi najmanje 2, ovaj uvjet nije

nijednom zadovoljen. Meñutim, njegova veličina ovisi i o vrsti djelatnosti kojom se poduzeće

bavi te o njegovim specifičnostima pa se može reći da je koeficijent zadovoljavajuće visine u

2012. i da je pozitivno što u ima tendenciju rasta u svakom promatranom razdoblju, iako je

prenizak za 2010. i 2007. godinu. Ovaj pokazatelj sam po sebi ne može služiti za krajnju

ocjenu likvidnosti, već se likvidnost treba promatrati i kroz ostale slične omjere. Takoñer,

treba ga procijeniti i u smislu strukture kratkotrajne imovine koja pokriva vrijednost

kratkoročnih obveza. Tako poduzeće svake od tri godine ima sve manji udio zaliha u ukupnim

kratkotrajnim sredstvima. 2007. on iznosi 56% kratkotrajne imovine, 2010. 52%, a 2012.

40%, što znači da za povećanje pokazatelja opće likvidnosti nije zaslužno povećanje

najnelikvidnijeg dijela kratkotrajne imovine te je to dobar znak.

Zbog toga što su najnelikvidniji dio obrtnih sredstava, iz sljedećeg odnosa se isključuju zalihe.

Zadovoljavajuća vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti iznosi oko 0,7 i 0,8, neovisno o

specifičnostima poduzeća i djelatnosti, što znači da se novcem i brzo unovčivom

kratkotrajnom imovinom treba pokriti najmanje 70%-80% kratkoročnih obveza. 2007. i 2010.

godine je pokazatelj niži od poželjnog s blagom tendencijom porasta. 2010. je porastao za

malih 11,77%, što je loše s obzirom na to da ni 2010. nije dostignuta poželjna likvidnost.

2012. je pak ubrzana likvidnost i više nego zadovoljavajuća i iznosi 1,08. U razdoblju od

dvije godine je porasla za čak 2,2 puta. 2012. godine ovaj omjer zadovoljava i strogo

američko pravilo koje nalaže da za normalnu likvidnost ovaj pokazatelj iznosi najmanje 1.

Brzi odnos ili koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje stupanj likvidnosti gotovine i novčanih

ekvivalenata, odnosno trenutnu sposobnost podmirenja kratkoročnih obaveza kompanije.

Prema standardima navedenim u teorijskom dijelu rada, on bi trebao iznositi izmeñu 10% i

30%, a najčešće iznosi oko 10%. 2007. godine je, poput ostalih pokazatelja likvidnosti NIS-a,

i on prenizak i iznosi 3%. Svo promatrano vrijeme je vidljiv porast ovog pokazatelja te je on

59

2010. u odnosu na 2007. godinu porastao za čak 5,18 puta i iznosi 17%. U sljedećem

razdoblju je porastao za približno 12%. I 2010. i 2012. godine je on i više nego

zadovoljavajuće veličine.

Još jedan pokazatelj koji treba uzeti u obzir za potpunu ocjenu likvidnosti poduzeća je razlika

kratkotrajne imovine i kratkoročnih obaveza, tj. radni kapital. Svake promatrane godine

kratkotrajna sredstva premašuju iznos kratkoročnih obaveza. Iz bilance poduzeća se vidi da

kratkoročne obaveze blago rastu iz godine u godinu, dok kratkotrajna imovina raste puno više.

Zbog toga je i neto radni kapital sve veći iz godine u godinu. Kada je radni kapital veći od

nule, poduzeće je likvidno i može podmiriti kratkoročne obveze i neočekivane novčane

izdatke, što je slučaj u svim godinama. Ovdje je neto radni kapital prikazan u tisućama srpskih

dinara. 2010. godine je veći skoro 5,87 puta nego 2007., a 2012. čak 16,8 puta nego 2010.

Analiza likvidnosti je pokazala da je NIS 2007. godine bio nelikvidan, sa svim pokazateljima

ispod željene razine, osim radnog kapitala koji je iznosio više od nule. Tendencija porasta

pokazatelja je zabilježena 2010. godine, meñutim pokazatelji tekuće i ubrzane likvidnosti su

preniski. Posljednje godine su svi pokazatelji zadovoljavajući i pokazuju da je poduzeće bilo

likvidno. Takoñer treba primijetiti da je unatoč globalnoj financijskoj krizi svake godine

dolazilo do povećanja svih pokazatelja likvidnosti, što je uspjeh za poduzeće.

Pokazatelji aktivnosti

Tablica 15. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja aktivnosti


2012. 2010. 2007. Ukupna imovina 292869349 178107989 169439730 Prihodi od prodaje 226605585 161379929 251851690 Kratkotrajna imovina 112264618 64374826 56162074 Dugotrajna imovina 170816444 108928259 112788240 Zalihe 44741588 34016869 31542211 Potraživanja 40010284 12997854 17433309 Izvor: Izrada autorice

U Tablici 14. se nalaze podaci iz financijskih izvještaja poduzeća NIS d.d. korišteni za izračun

pokazatelja aktivnosti za promatrane godine, dok tablica ispod prikazuje izračunate

pokazatelje.

60

Tablica 16. Pokazatelji aktivnosti NIS-a d.d.


Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0.77 0.91 1.49 85.39 60.96

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2.02 2.51 4.48 80.52 55.90

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine 1.33 1.48 2.23 89.54 66.35

Koeficijent obrtaja zaliha 5.06 4.74 7.98 106.76 59.42 Prosječno vrijeme obrtaja zaliha 72.07 76.94 45.71 93.67 168.31 Koeficijent obrtaja potraživanja 5.66 12.42 14.45 45.62 85.94 Prosječno vrijeme naplate potraživanja 64.45 29.40 25.27 219.22 116.36 Izvor: Izrada autorice

Koeficijent obrtaja ukupne imovine svake godine opada, što znači da NIS sve neefikasnije

koristi ukupnu aktivu za stvaranje prihoda. 2010. godine iznosi samo 61% vrijednosti iz 2007.

godine, a 2012. tek 85,4% vrijednosti iz 2010. godine. Dakle, povećava se prosječno vrijeme

obrtaja imovine što je negativno za učinkovitost korištenja sredstava poduzeća. U 2007.

godini je svaki dinar imovine rezultirao stvaranjem 1,49 dinara prihoda, dok je 2012. svaki

dinar stvorio manje od 1 dinara prihoda, točnije 0,77 dinara. Poželjno je da je ovaj koeficijent

što veći, meñutim NIS ne upotrebljava svoju imovinu dovoljno učinkovito. Gledajući sljedeća

dva povezana pokazatelja, zaključuje se da kompanija puno više prihoda stvara u odnosu na

kratkotrajnu imovinu nego na dugotrajnu. Naime, to je zbog toga što je dugotrajna imovina

veća od kratkotrajne te kao nazivnik u ovim pokazateljima rezultira manjom vrijednošću

pokazatelja. I ovi pokazatelji su u opadanju iz godine u godinu tako da 2012. godine 1 dinar

kratkotrajne imovine ostvaruje 2,02 dinara prihoda, a 1 dinar dugotrajne imovine rezultira sa

1,33 dinarom ukupnih prihoda.

Kod pokazatelja aktivnosti je poželjno da budu što veći i da ostanu isti ili rastu vremenom.

Koeficijent obrtaja zaliha je niži 2010. godine približno 41% od onog 2007. godine. U

sljedećem razdoblju je zabilježeno poboljšanje koeficijenta, što znači da poduzeće 5,06 puta

godišnje obrne zalihe, tj. na 1 dinar zaliha stvori 5,06 dinara prihoda od prodaje. Ukoliko je

pokazatelj nizak i snižava se s vremenom, moguće je da poduzeće ne naručuje dovoljno

zaliha, ima nekvalitetne zalihe ili je za djelatnost u kojoj posluje prihvatljiv niži pokazatelj. Iz

koeficijenta obrtaja zaliha se izračunava i prosječno vrijeme njihovog držanja. Prosječno

vrijeme obrtaja zaliha je 2010. duže nego 2007. i traje 77 dana. 2012. poduzeće naručuje

zalihe prosječno svakih 72,07 dana te je smanjeno u odnosu na 2010. godinu, tj. smanjenje

znači poboljšanje upravljanja zalihama u kompaniji.

61

2007. godine potraživanja su se 14,45 puta pretvorila u prihode te je vrijeme naplate

potraživanja, koje se izvodi iz koeficijenta obrtaja potraživanja, iznosilo minimalnih 25,27

dana. Važno je za poduzeće da što prije naplati svoja potraživanja kako bi imalo novca za

pokretanje drugih aktivnosti i servisiranje obaveza. Veći koeficijent obrtaja potraživanja

rezultira povećanjem učinkovitosti, tj. koeficijenata obrtaja ukupne i kratkotrajne imovine

(Bendeković i Vuletić, 2011, p. 22). U sljedećem razdoblju je obrtaj potraživanja pao,

odnosno poduzeće je sporije pretvaralo potraživanja u prihode, meñutim i dalje je bio visok,

tj. iznosio je 12,42. 2012. godine je bilo potrebno 2,2 puta više vremena za naplatu, dok je

koeficijent obrtaja potraživanja bio najmanji u promatranom razdoblju s vrijednošću 5,66.

NIS je 2012. prilično sporije naplaćivao potraživanja i to za prosječno 39 dana kasnije nego

2007. godine.

Pretpostavlja se da je do ovog konstantnog smanjenja obrtaja potraživanja i povećanja

vremena njihove naplate rezultat financijske krize. No, unatoč krizi pokazatelji su iznimno

zadovoljavajući kad se uzme u obzir da je uobičajeno vrijeme naplate od 60 do 90 dana

(tijekom krize i puno više), a NIS je imao trajanje naplate puno manje od 60 dana, osim 2012.

godine kada je i dalje vrijeme naplate malo duže, tj. čekanje na naplatu je 65 dana.

Pokazatelji zaduženosti

U sljedećoj tablici su prikazani podaci koji su bili potrebni za izračun pokazatelja zaduženosti.

Za potrebe izračuna nekih pokazatelja su odreñene pozicije zbrojene te je EBIT izračunat kao

dobit prije oporezivanja uvećana za iznos kamata. Pozicije amortizacije i troškova kamata se

nisu nalazile u temeljna četiri izvještaja kompanije, već su bile navedene u statističkom

aneksu, odakle su i preuzete za potrebe izračuna.

62

Tablica 17. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja zaduženosti


2012. 2010. 2007. Ukupne obveze 143665558 111042062 69296814 Ukupna imovina 292869349 178107989 169439730 Ukupni kapital 133090660 47032740 99104105 Amortizacija 6858262 6595304 5898534 Neto dobit + amortizacija 52390873 23331207 11155458 EBIT (dobit prije oporezivanja + kamate) 49410091 15374404 8702091 Troškovi kamata 1940559 3084330 2859403 Glavnica + dugoročne obveze 228165360 115249637 113720384 Kapital + rezerve 146781550 65607392 100078705 Dugotrajna imovina 170816444 108928259 112788240 Izvor: Izrada autorice

U Tablici 18. su izračunati pokazatelji zaduženosti za tri analizirane godine za NIS d.d., a

ispod nje se nalazi analiza dobivenih rezultata.

Tablica 18. Pokazatelji zaduženosti NIS-a d.d.


Pokazatelj zaduženosti 0.49 0.62 0.41 78.68 152.44

Pokazatelj financiranja 0.98 1.69 0.69 57.83 244.43

Pokazatelj samofinanciranja 0.51 0.37 0.59 136.06 62.37

Faktor zaduženosti 2.74 4.76 6.21 57.62 76.62 Pokriće troškova kamata 25.46 4.98 3.04 510.80 163.79 Stupanj pokrića I. 1.16 1.66 1.13 70.09 147.32 Stupanj pokrića II. 0.75 0.95 0.99 79.21 95.30 Izvor: Izrada autorice

Temeljni pokazatelj, pokazatelj zaduženosti u teoriji ne bi trebao prelaziti 50%, što je u 2007.

godini i ispunjen uvjet. Omjer tada iznosi 41%, što znači da se 41% ukupne imovine financira

iz tuñih izvora te još uvijek postoji prostor za zaduživanje kompanije. Sljedeće promatrane

godine koeficijent prelazi dozvoljenu stopu zaduživanja i ima vrijednost 62%, tj. veći je za

52,44% od prethodnog te je poslovni rizik porastao. Meñutim, ukoliko se uzme u obzir da se u

novije vrijeme dopušta koeficijent zaduženosti od 30-70%, može se reći da poduzeće još nije

bilo u opasnosti od prezaduživanja, ali je trebalo obratiti pažnju na politiku zaduživanja i ne

dopustiti da prikazani pokazatelj dalje raste. Dakle, obaveze poduzeća su puno više rasle nego

ukupna imovina 2010. godine u odnosu na 2007. te je i pokazatelj zaduženosti puno viši.

63

2012. godine je došlo do pada pokazatelja u odnosu na prethodno razdoblje, ali je i dalje bio

viši od onog iz 2007. Imao je vrijednost 0,49, što znači da poduzeće nije bilo prezaduženo i da

je čak ispunio i stroži uvjet zaduženosti do 0,5.

Sljedeći se analizira pokazatelj financiranja, kao odnos ukupnih obaveza i kapitala poduzeća,

odnosno tuñih i vlastitih izvora financiranja. Uobičajeno je da odnos treba biti 1:1, što

poduzeće premašuje 2010. godine. Prve analizirane godine poduzeće ima pokazatelj

financiranja 0,69 te nema povećanog rizika za kreditore. 2010. godine je zabilježen porast

pokazatelja za 144,43%, što nikako nije dobro za poduzeće jer je za 0,69 premašen dopušten

odnos tuñih i vlastitih sredstava. Ovakav odnos se može pripisati sveprisutnom stanju

financijske krize, koja je najjači utjecaj na ovo poduzeće imao baš oko 2010. godine pa se

poduzeće moralo više zaduživati kako bi moglo uspješno poslovati u budućnosti. Primjetan je

pozitivan trend kretanja odnosa duga i glavnice u 2012. godini, kada on više ne premašuje

dopuštenu razinu te je smanjen financijski rizik, što je dobro za buduće poslovanje NIS-a.

Pokazatelj samofinanciranja je komplementaran pokazatelju zaduženosti i njihov zbroj iznosi

1. Pokazatelj vrijednosti 0,59 označava da poduzeće financira 59% svoje ukupne imovine iz

vlastitih izvora u 2007. godini te prelazi razinu od 50%, što znači da NIS nije bio prezadužen.

2010. se vidi negativno kretanje pokazatelja, tj. njegov pad za približno 38%, meñutim i dalje

se može smatrati da društvo nije prezaduženo jer se vlastito financiranje u modernoj

ekonomiji normalno kreće do 30%. Zadnje godine koeficijent ostvaruje rast od 36,06% u

odnosu na 2010. godinu i pokazuje da društvo nije bilo prezaduženo, štoviše, vrijednost malo

prelazi 50% te je ulaganje u društvo sigurno za kreditore.

Faktor zaduženosti iskazuje tendenciju smanjenja kroz razdoblja, što je pozitivno kretanje za

zaduženost poduzeća. Naime, on pokazuje koliko je godina potrebno poduzeću za podmirenje

svojih obaveza iz neto dobiti uvećane za amortizaciju te je 2007. potrebno 6,21 godina,

odnosno 6 godina i 77 dana. Zaključuje se da je poduzeću u tom trenutku trebalo više godina

nego što je to normalno, a normalni faktor zaduženosti se kreće do 3,5 godina. Meñutim, on je

obračunska veličina i ne odražava za koje vrijeme društvo zaista može podmiriti svoje

obaveze jer se one mogu podmiriti i gotovinom te ne znači da je zbroj neto dobiti i

amortizacije jednak iznosu gotovinu u poduzeću (Žager i Žager, 1999, p. 190). Faktor

zaduženosti se kreće u pozitivnom smjeru za društvo 2010. godine, kada vrijeme podmirenja

64

obaveza opada za 1,45 godinu. Uvjet da faktor bude ispod 3,5 godine je ispunjen u 2012.,

kada se pretpostavlja da poduzeće može izmiriti obaveze u roku 2 godine i 271 dan.

Pokriće troškova kamata 2007. godine znači da je iznos kamata pokriven 3,04 puta. On

iskazuje pozitivan trend u svim razdobljima poslije. 2010. su kamate pokrivene skoro 5 puta

iznosom dobiti prije oporezivanja uvećanom za kamate, a taj odnos raste 2012. godine za

410,8% i iznosi čak 25,46. Pokriće troškova kamata pokazuje da poduzeće nije bilo

prezaduženo u promatranim godinama te je poželjno nastaviti pozitivan trend kretanja

pokazatelja.

Stupanj pokrića I. ili zlatno pravilo financiranja za tri promatrane godine ne udovoljava

strogom pravilu da se dugotrajna imovina financira isključivo iz vlastitih izvora. U slučaju

NIS-a, dugotrajna imovina se financira i iz vlastitih i iz tuñih izvora. 2007. godine omjer

premašuje 1 za 0,13 te se povećava, odnosno iskazuje negativno kretanje u 2010. godini kada

se poduzeće više nego prije financiralo iz tuñih izvora i to za 47,32%. 2012. opada na 1,16.

Bitno je napomenuti da iako ne udovoljava ovom strogom pravilu, stupanj pokrića I. se kreće

vrlo blizu njegovoj referentnoj vrijednosti 1.

Stupanj pokrića II. iskazuje odlične vrijednosti za financijsku stabilnost i zaduženost NIS-a za

tri godine jer je svake godine manji od 1 i ima pozitivnu tendenciju kretanja jer je sve manji i

manji. Dakle, NIS financira svoju dugotrajnu imovinu isključivo iz dugoročnih izvora. 2010.

je niži nego 2007. za 0,04 postotna boda, a 2012. iskazuje najmanju vrijednost od 75%.

Nakon provedene analize pokazatelja zaduženosti i financijske stabilnosti, vidljivo je da je

pokazatelj zaduženosti na zadovoljavajućoj razini te ga poduzeće samo treba održavati i paziti

da puno ne odstupa od njega. Pokazatelj financiranja je nepovoljan samo 2010., a u ostalim

godinama iskazuje pozitivan rezultat. Faktor zaduženosti je prihvatljiv tek 2012. godine, ali je

on i tako obračunska veličina koja ne mora prikazivati stvarno stanje pa se ne trebaju samo na

osnovu njega donositi zaključci o zaduženosti. Stupanj pokrića I. se kreće blizu referentne

vrijednosti, a stupanj pokrića II. garantira financijsku stabilnost poduzeća te se može reći da je

poslovanje NIS-a financijski stabilno te društvo nije prezaduženo.

65

Pokazatelji ekonomičnosti

Tablica 19. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja ekonomičnosti


2012. 2010. 2007. Ukupni prihodi 234083475 169778652 252609331 Ukupni rashodi 170714985 143752598 245152067 Prihodi od prodaje 226605585 161379929 251851690 Rashodi prodaje 118268064 100778816 208751690 Financijski prihodi 9964434 6320537 10516013 Financijski rashodi 15974288 19116265 8678306 Izvanredni prihodi 4759628 5177533 4367417 Izvanredni rashodi 14648732 6117785 7819700 Izvor: Izrada autorice

Tablica 19. prikazuje stavke izvještaja i njihove odgovarajuće iznose koji su bili korišteni u

cilju izračuna pokazatelja ekonomičnosti. Sve stavke su bile jasno vidljive iz izvještaja, osim

rashoda prodaje koji su izračunati za svaku analiziranu godinu kao zbroj vrijednosti stavaka

nabavne vrijednosti prodane robe i troškova materijala za tu robu. U tablici ispod su prikazani

pokazatelji ekonomičnosti za NIS d.d. za tri analizirane godine.

Tablica 20. Pokazatelji ekonomičnosti NIS-a d.d.


Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1.24 1.07 1.02 115.20 104.93

Ekonomičnost prodaje 1.92 1.60 1.21 119.65 132.73

Ekonomičnost financiranja 0.62 0.33 1.21 188.66 27.29

Ekonomičnost izvanrednih prihoda 0.32 0.85 0.56 38.39 151.53 Izvor: Izrada autorice

Pokazatelji ekonomičnosti moraju biti najmanje jedan, što znači da svaka jedinica neke

kategorije prihoda pokriva jednu jedinicu odgovarajućeg rashoda. Ekonomičnost ukupnog

poslovanja kao temeljni pokazatelj odražava pokriće ukupnih rashoda ukupnim prihodima.

Svake promatrane godine prelazi minimalan zahtjev da bude jednak jedan. Od 2007. do 2012.

godine ima tendenciju rasta. 2010. je veći nego 2007. za približno 5%, a 2012. u odnosu na

2010. za 15,2%, što je sve pozitivno za poduzeće. Dakle, na jedan dinar rashoda 2012. godine,

NIS realizira 1,24 dinara ukupnih prihoda.

66

Iz glavnog pokazatelja se izvode parcijalni, ovisno o tome ekonomičnost kojeg dijela prihoda

i rashoda želimo procijeniti. Ovdje su izračunate ekonomičnosti prodaje, financiranja i

izvanrednih prihoda. Ekonomičnost prodaje ostvaruje pozitivan trend svake godine te prelazi

navedenu vrijednost 1. 2007. godine je NIS ostvario 1,21 dinar prihoda od prodaje na temelju

1 dinara rashoda prodaje, 2010. 32,73% više nego 2007., a 2012. 58,68% više nego 2007.

godine. Svake godine je ostvarena visoka razina ekonomičnosti, s uzlaznim trendom.

Ekonomičnost financiranja ili financijskih aktivnosti, za razliku od prethodnih pokazatelja,

nije zadovoljavajuća. 2010. godine, za vrijeme najdublje krize, ekonomičnost financiranja je

opala na 27,29% vrijednosti ekonomičnosti iz prethodne analizirane godine. 2012. je porasla

na 0,62, što i dalje nije ni približno dovoljno za ispunjenje uvjeta da barem jedna jedinica

prihoda pokriva jednu jedinicu rashoda. Taj uvjet je ispunjen jedino 2007. godine.

Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti bilježi kretanja obrnuta od ekonomičnosti financiranja.

Tako je 2010. došlo do povećanja ekonomičnosti na 0,85 pa do pada na 0,32 u 2012. što je

najniža vrijednost ovog koeficijenta. U svim promatranim godinama ovaj pokazatelj odražava

neravnotežu izmeñu izvanrednih prihoda i rashoda i u ovom dijelu aktivnosti poduzeće

ostvaruje gubitak jer se na osnovi rashoda ne realizira dovoljno prihoda za njihovo pokriće.

Na osnovi rezultata se zaključuje da je ukupna ekonomičnost s uzlaznim trendom

zadovoljavajuća, kao i ekonomičnost prodaje, tj. poslovnih aktivnosti. Vrijednosti

ekonomičnosti financiranja i izvanrednih aktivnosti su preniske, što je zabrinjavajuće

pogotovo kod izvanrednih aktivnosti, gdje koeficijent opada u zadnjoj godini.

Pokazatelji profitabilnosti

U Tablici 20. se nalaze svi podaci iz financijskih izvještaja koji su bili korišteni za

izračunavanje pokazatelja profitabilnosti kompanije NIS d.d.

67

Tablica 21. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja profitabilnosti


2012. 2010. 2007. Bruto dobit 47469532 12290074 5842688 Neto dobit 45532611 16735903 5256924 Prihod od prodaje 226605585 161379929 251851690 Ukupna imovina 1.1. tekuće godine 233554050 144701351 259733276 Ukupna imovina 31.12. tekuće godine 292869349 178107989 169439730 Prosječna ukupna imovina 263211699.5 161404670 214586503 Ukupni kapital 1.1. tekuće godine 87611340 32019877 93333372 Ukupni kapital 31.12. tekuće godine 133090660 47032740 99104105 Prosječni vlastiti kapital 110351000 39526308.5 96218738.5 Izvor: Izrada autorice

U tablici ispod se nalaze pokazatelji profitabilnosti, kao jednog od najvažnijih ciljeva

poduzeća, za sve tri analizirane godine izračunati pomoću formula prikazanih u teorijskom

dijelu rada.

Tablica 22. Pokazatelji profitabilnosti NIS-a d.d.

Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks

2

Bruto marža profita 0.21 0.08 0.02 275.07 328.27

Neto marža profita 0.20 0.10 0.02 193.75 496.84

Neto rentabilnost imovine (ROA) 0.17 0.10 0.02 166.83 423.26

Neto rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) 0.41 0.42 0.05 97.45 774.98 Izvor: Izrada autorice

Bruto profitna marža je izračunata kao odnos bruto dobiti i prihoda od prodaje te iskazuje jaki

uzlazni trend u svim razdobljima. 2007. godine je bruto marža vrlo niska i iznosi 2%,

meñutim sljedeće promatrane godine je već na visokoj razini koja premašuje prethodnu

približno 3,3 puta. Uzlazni trend se nastavlja u zadnjoj godini, kada pokazatelj iznosi 2,75

puta veću vrijednost nego 2010. godine. Iz toga se zaključuje da NIS ima i više nego

zadovoljavajuću profitabilnost. Stopa od 21% u 2012. godini govori da poduzeću nakon

podmirenja proizvodnih i sličnih troškova ostaje 21% prihoda od prodaje za pokriće ostalih

troškova poput troškova uprave i prodaje, financiranja te za dobit. Razlika izmeñu pokazatelja

bruto marže profita i neto marže profita je relativan iskaz poreznog opterećenja u odnosu na

ukupan prihod (Žager i Žager, 1999, p. 194).

68

Neto profitna marža, naravno, u svakom razdoblju pokazuje uzlazni trend. 2007. godine je

omjer nizak, meñutim već 2010. raste čak za 497%. U 2012. pokazatelj takoñer iskazuje rast i

ima vrijednost 0,2 te pokazuje da je 20% prihoda od prodaje ostalo u vidu dobiti kojom se

može raspolagati. Bitno je napomenuti da je logično da su ova dva pokazatelja iskazivala rast

jer su bruto i neto dobit, odnosno brojnik, rasle svake godine više nego što su rasli prihodi od

prodaje, odnosno nazivnik. Takoñer, vrijednosti iz 2007. godine su najniže zbog toga što je

dobit bila najniža u promatranim godinama, dok su prihodi od prodaje bili najviši

promatrajući sve godine. Prihodi od prodaje su čak opali u 2010. godini i iznosili su tek 64%

prihoda od prodaje iz 2007. godine, a dobit je prosječno (kad se napravi prosjek porasta neto i

bruto dobiti) porasla za 2,5 puta u odnosu na 2007. godinu. 2010. godine je pokazatelj neto

profitne marže dosta viši od bruto profitne marže zbog toga što je porez negativan, tj. veći dio

je odgoñen porezni prihod razdoblja koji je tada priznat. 2012. u odnosu na 2010. su opet

vrijednosti pokazatelja više jer je vrijednost nazivnika rasla za 40%, a brojnika za malo više

od 286%.

S obzirom na to da su pomoću Du Pontovog sustava pokazatelja dobivene vrijednosti bruto

rentabilnosti imovine i vlastitog kapitala, ovdje će biti izračunate i objašnjene njihove neto

vrijednosti. Slično kao i kod prethodna dva koeficijenta, i ovdje je razlika izmeñu bruto i neto

rentabilnosti imovine ili kapitala relativan iskaz poreznog opterećenja u odnosu na ukupnu

imovinu (Žager i Žager, 1999).

Neto rentabilnost imovine ili ROA, kao odnos neto dobiti i prosječne ukupne imovine, je

indikator uspješnosti korištenja ukupne imovine u svrhe ostvarenja dobiti za poduzeće. Kako

je već objašnjeno u dijelu rada s analizom putem Du Pont sustava pokazatelja, ovaj pokazatelj

ovisi, osim o veličini neto dobiti i prosječne ukupne imovine, i o koeficijentu obrtaja imovine

te ostvarenoj stopi dobiti poduzeća. Dobivene vrijednosti za pokazatelje bruto i neto

rentabilnosti imovine i vlastitog kapitala se u neznatnoj mjeri razlikuju od vrijednosti

dobivenih u Du Pont sustavu pokazatelja zbog toga što se umjesto ukupne imovine u ovom

primjeru koristi prosječna ukupna imovina. Namjerno je korišteno dva načina izračuna kako

bi se pokazalo na koje sve načine se mogu izračunati ovi pokazatelji. Analizirajući dobivene

rezultate u promatranim razdobljima zaključuje se da je prisutan brzi uzlazni trend pokazatelja

neto rentabilnosti imovine. 2007. godine je on iznosio malih 2%, ali je zato došlo do

povećanja od 4,23 puta u narednom razdoblju. To je zbog toga što je došlo do velikog

69

povećanja neto dobiti, kao i u slučaju prethodnih pokazatelja, koje je bilo veće od povećanja

ukupne vrijednosti imovine. Primjerice, imovina je 2010. godine porasla za 5,12% u odnosu

na 2007., a neto dobit za čak 218,26%. Slično tome, neto dobit je 2012. iznosila 272%

vrijednosti iz 2010., a imovina 164,43% te je ROA imala visoku stopu od 17%. Dakle,

posljednje godine je poduzeće na 1 investiran dinar u imovinu ostvarilo 0,17 jedinica neto

dobiti.

Poduzeće je ostvarilo visoke stope rentabilnosti ukupnog vlastitog kapitala posljednje dvije

godine, dok je 2007. godine taj pokazatelj još uvijek na niskoj razini. 2007. godine je

pokazatelj iznosio 5%, a 2010. čak 42%. Razlog tako velikoj razlici je sličan kao i kod ROA-

e. Naime, neto dobit poduzeća je 2010. iznosila 318,26% vrijednosti iz 2007, a ukupni vlastiti

kapital ne samo da nije porastao, već je opao za više nego dvostruko. Kako je povećana neto

dobit stavka u brojniku pokazatelja, a smanjeni kapital stavka u nazivniku, lako je primijetiti

zašto se javlja veliko povećanje ROE od 774,98% vrijednosti pokazatelja iz 2007. godine.

2012. godine je poduzeće zabilježilo blagu tendenciju pada pokazatelja s 42% na 41%,

meñutim i dalje ostvaruje visoku stopu ROE. Dakle, posljednje analizirane godine na 1

jedinicu vlastitog kapitala NIS realizira 0,41 jedinicu dobiti nakon oporezivanja, što je za

poduzeće pozitivno.

Iz dobivenih rezultata se nameće zaključak da poduzeće ostvaruje visoke stope rentabilnosti u

posljednja dva razdoblja s brzim uzlaznim trendom u svim razdobljima iz čega se vidi da NIS

posluje profitabilno te nema vidljivih problema u ovom području.

Pokazatelji investiranja

U Tablici 23. se nalaze podaci iz financijskih izvještaja NIS-a koji su korišteni za izradu

pokazatelja investiranja za tri analizirane godine. Prije same analize pokazatelja je bitno

spomenuti da poduzeće sve tri godine ima samo glavne dionice, dakle uopće ne emitira

preferencijalne dionice, stoga je broj ukupnih dionica jednak broju glavnih dionica. Takoñer,

2007. godine dionice se nisu nalazile na Beogradskoj burzi, tako da se nije mogla utvrditi

tržišna cijena dionice, što je utjecalo na nemogućnost izračuna odreñenih pokazatelja

investiranja za 2007. godinu. Dionicama NIS-a se trguje na burzi od 2010. godine, meñutim te

godine nije bilo raspodjele dividende jer je u 2009. godini ostvaren gubitak pa takoñer nisu

70

mogli biti izračunati neki od pokazatelja. Prosječna tržišna cijena dionica za 2010. i 2012.

godinu je preuzeta iz arhive Beogradske burze.

Tablica 23. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja investiranja

IZNOS (u tisućama dinara, osim broja dionica) Pozicija

2012. 2010. 2007. Neto dobit 45532611 16735903 5256924 Broj glavnih dionica 163060400 163060400 81530220 Dio neto dobiti za dividende 11383153 0 /*nisu bile izlistane na burzi Tržišna cijena dionice 736 475 /* Dionički kapital 81530200 81530200 81530219 Izvor: Izrada autorice

Svi izračunati pokazatelji investiranja se nalaze u sljedećoj tablici.

Tablica 24. Pokazatelji investiranja NIS-a d.d.

Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2 Dobit po dionici (EPS) 279.24 102.64 64.48 272.07 159.18 Dividenda po dionici (DPS) 69.81 / / / / Odnos isplate dividendi (DPR) 0.25 0.00 0.00 / / Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) 2.64 4.63 15.51 56.95 29.84 Ukupna rentabilnost dionice 0.38 0.22 0.06 175.59 335.12 Prinos od dividendi (Yd) 0.09 0.00 0.00 / / Knjigovodstvena vrijednost dionice (BVPS) 500.00 500.00 1000.00 100.00 50.00 Izvor: Izrada autorice

Dobit po dionici ili earning per share je pokazatelj koji govori koliko je dioničar ostvario neto

dobiti na jednu glavnu dionicu. Dioničari NIS-a su 2007. godine na svaku dionicu ostvarili

64,48 dinara neto dobitka. 2010. godine kada se počelo trgovati dionicama na Beogradskoj

burzi, dioničari su na svaku svoju dionicu ostvarili 1,59 puta veći iznos nego 2007. godine,

odnosno 102,64 dinara. Držanjem jedne dionice u 2012. godini je ostvareno 279,24 dinara te

u svakom promatranom razdoblju dolazi do povećanja vrijednosti pokazatelja i samim time

dionica NIS-a postaje poželjnija investitorima na tržištu kapitala.

Dividenda po dionici ili dividend per share se mogla izračunati isključivo za posljednju

promatranu godinu, jer u prijašnjim razdobljima nije bilo isplate dividendi. 2010. nisu

isplaćivane jer je tako odlučila uprava poduzeća, a 2007. se njima još nije trgovalo na burzi.

Dividenda po dionici mjeri odnos isplaćene neto dobiti u obliku dividendi i broja dionica.

71

Odlukom uprave je 25% neto dobiti iz 2012. godine raspodijeljeno dioničarima. Dakle,

isplaćeno je 69,81 dinara dividende na svaku dionicu.

Odnos isplate dividendi je sljedeći analizirani pokazatelj. Kako bi se on dobio, prethodna dva

pokazatelja se stavljaju u meñusoban odnos. S obzirom na to da 2007. i 2010. nije bilo isplate

dividendi, odnos isplate dividendi iznosi nula u obje godine. 2012. on ima vrijednost 0,25 i

ukazuje na visoki stupanj zadržavanja ostvarene dobiti za potrebe daljnjeg poslovanja i

politiku poduzeća da u manjem dijelu isplaćuje dividende iz neto dobiti. Dakle, samo 25% od

ostvarene neto dobiti po dionici je isplaćeno u obliku dividendi. Poduzeće treba obratiti

pažnju na to da neisplaćivanjem dividende ne smanji svoj ugled i atraktivnost svojih dionica.

Pokazatelj odnosa cijene i dobiti po dionici stavlja odražava kolika je tržišna cijena dionice u

odnosu na ostvarenu dobit. S obzirom na to da se tržišna cijena nije mogla utvrditi za 2007.

godinu, za izračun je korištena knjigovodstvena vrijednost dionice, dobivena kao omjer

vrijednosti dioničkog kapitala i broja dionica. 2007. ovaj pokazatelj ima vrijednost 15,51.

Nadalje ima tendenciju opadanja te je došlo do uravnoteženja tržišne cijene i dobiti po dionici

jer iako je tržišna cijena dionice rasla, što je pozitivno za poduzeće u smislu atraktivnosti

dionica, u većem obujmu je rasla dobit po dionici. To je dobar znak jer porastom dobiti po

dionici opet raste atraktivnost dionica NIS-a na tržištu i time raste njihova cijena. 2010.

godine je opala vrijednost tržišne cijene dionica, ali treba imati na umu da je te godine NIS

tek počeo trgovati svojim dionicama na burzi te da je 2007. uzeta u obzir knjigovodstvena

cijena, a ne realna slika tržišne cijene dionica. 2012. je pokazatelj 43,05% manji od

prethodnog jer je tržišna cijena dionice porasla, ali ne u jednakom obujmu kao i dobit po

dionici. Tržišna cijena je porasla za približno 55%, a dobit po dionici za 172%.

Ukupna rentabilnost dionice je bitan pokazatelj za dioničare poduzeća i ona je recipročan

omjer prethodnom, tj. dobiva se kao odnos dobiti po dionici i tržišne cijene dionice te je

poželjno njeno povećanje. 2007. godine je pokazatelj iznosio 6%, a već 2010. je porastao čak

3,35 puta i imao vrijednost 22%. Primjetna je pozitivna tendencija rasta ovog pokazatelja kroz

razdoblja, što je odličan znak za investitore u kapital NIS-a. 2012. je rentabilnost bila 38%,

što je najveća vrijednosti u svim razdobljima. Ukoliko se usporede pokazatelji rentabilnosti

dionice s rentabilnošću vlastitog kapitala, razlika je u tome što se ROE računa iz podataka u

72

financijskim izvještajima, a pokazatelji rentabilnosti dionice pomoću tržišnih vrijednosti

dionica (Žager i Žager, 1999, p. 196).

Prinos od dividendi je opet izračunat samo za 2012. godinu kada dividenda po dionici iznosi

9% tržišne cijene dionice, što je visoka razina prinosa. Za 2007. i 2010. je dividenda po

dionici nula, stoga ni pokazatelj nema vrijednost. U svakom slučaju, 2012. je ostvareno

pozitivno kretanje pokazatelja jer je dividenda isplaćena. Menadžment poduzeća bi trebao

pripaziti na svoju politiku dividendi jer ukoliko ih ne bude isplaćivala to će uvelike smanjiti

potražnju za NIS-ovim dionicama.

Knjigovodstvena vrijednost dionice je dobivena kao odnos dioničkog kapitala i broja dionica.

2007. ona iznosi 1.000 dinara, a 2010. i 2012. 500 dinara. Smanjena je zbog dvostrukog

povećanja broja dionica, odnosno nazivnika ovog odnosa, u odnosu na 2007.

S obzirom na to da za 2007. ne postoje svi podaci potrebni za izračun pokazatelja investiranja,

teško se mogu kritički analizirati odluke menadžmenta NIS-a, meñutim na osnovu dobivenih

rezultata za 2012. godinu u odnosu na ostale može se zaključiti da svi pokazatelji imaju

pozitivan trend i tada ostvaruju najpoželjnije vrijednosti, a dionica NIS-a je danas

najatraktivnija dionica na Beogradskoj burzi s godišnjim rastom cijene dionice od 22%. (NIS

dionice, 2013).

73

5. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI NA TEMELJU BEX INDEKSA I

PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU

FINANCIJSKE ANALIZE

U ovom dijelu rada će biti izneseni zaključci o poslovanju poduzeća na temelju prethodno

provedene analize, na osnovu kojih su predloženi načini poboljšanja poslovanja, a prije toga

slijedi ocjena poslovne izvrsnosti NIS-a pomoću BEX indeksa.

5.1. OCJENA POSLOVNE IZVRSNOSTI POMOĆU BEX MODELA

Za ocjenu poslovne izvrsnosti je izabran BEX model razvijen od strane prof.dr.sc. Belaka i

mr.sc. Aljinović Barać za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, ali koji se može primijeniti i

na poduzeća čije dionice ne kotiraju na tržištu kapitala. Prednost BEX modela u odnosu na

druge slične modele je što se, izmeñu ostalog, može računati i za poduzeća koja tek ulaze na

tržište kapitala, dok drugi modeli to ne omogućuju (Belak i Aljinović Barać, 2007).

BEX indeks mjeri trenutačnu poslovnu izvrsnost te očekivanu poslovnu izvrsnost i sastoji se

od četiri pokazatelja, koji ponderirani čine konačni iznos BEX indeksa prema kojem se

poduzeća svrstavaju u različite kategorije izvrsnosti s točno odreñenim obilježjima. Ovaj

model upravo preko dotična četiri pokazatelja omogućuje i ocjenu izvrsnosti po područjima,

odnosno u područjima profitabilnosti, stvaranja vrijednosti, likvidnosti i snage financiranja.

Takav način ocjene omogućuje vidljivost problematičnih područja poslovanja te poduzimanje

akcija u područjima gdje pokazatelji nisu na zadovoljavajućoj razini (Belak i Aljinović Barać,

2007, p. 18).

Tablica 25. Izračun BEX indeksa


ex1 EBIT/ukupna imovina

ex2 neto dobit/(vlastiti kapital * cijena)

ex3 radni kapital/ukupna imovina

ex4 5*(dobit + deprecijacija + amortizacija)/ukupne obaveze

BEX indeks 0,388ex1+0,579ex2+0,153ex3+0,316ex4

74

Izvor: Izrada autorice prema Belak i Aljinović Barać, 2007

U Tablici 25. prikazan je način izračuna svakog pojedinog pokazatelja koji ulazi u zbroj za

tvorbu BEX indeksa.

Tablica 26. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun BEX indeksa

IZNOS (u tisućama dinara) Pokazatelj

2012. 2010. 2007.

EBIT 49410091 15374404 8702091

Ukupna imovina 292869349 178107989 169439730

Neto dobit 45532611 16735903 5256924

Vlastiti kapital * cijena 5323626.4 1881309.6 3964164.2

Radni kapital 49982870 2975009 506939 Dobit + deprecijacija + amortizacija

68234743 34913249 12616531

Deprecijacija 13906949 16027871 875309

Ukupne obaveze 143665558 111042062 69296814 Izvor: Izrada autorice

U tablici iznad su, kao i za sve skupine pokazatelja, prikazane stavke iz konsolidiranih

izvještaja NIS-a koje su bile potrebne za ocjenu poslovne izvrsnosti NIS-a. U tablici ispod se

nalaze izračunate komponente BEX indeksa za tri analizirane godine i njihove zbrojene

ponderirane vrijednosti koje čine vrijednost BEX indeksa te naravno verižni indeksi koji su

bili izračunati i za sve ostale pokazatelje.

Tablica 27. BEX indeks za NIS d.d. za 2012., 2010. i 2007. godinu

Pokazatelj 2012. 2010. 2007. Indeks 1 Indeks 2 ex1 0.17 0.09 0.05 195.45 168.08

ex2 8.55 8.90 1.33 96.14 670.82

ex3 0.17 0.02 0.00 1021.74 558.30

ex4 2.37 1.57 0.91 151.06 172.69

BEX indeks 5.79 5.68 0.79 101.95 721.08 Izvor: Izrada autorice

Prvo se promatra pokazatelj imena ex1 koja je jednaka profitabilnosti poslovnih aktivnosti i

treba iznositi najmanje 6,675% da bi poduzeće bilo poslovno profitabilno. 2007. godine je

pokazatelj prenizak, ali je zato u sljedećem razdoblju pokazatelj i više nego dovoljno visok.

75

Svo promatrano vrijeme se bilježi tendencija rasta, što je pozitivno za izvrsnost NIS-a.

Posljednje godine ima najvišu vrijednost koja iznosi 17% i povećan je u odnosu na prethodnu

godinu 95,45%.

Sljedeći omjer je ex2, koji pokazuje stvaranje vrijednosti, a u svim godinama prelazi

referentnu vrijednost od 1, što je dobro za poduzeće. Za potrebe njegovog izračuna, kao cijena

kapitala je odreñena stopa kamate na vezanu štednju u bankama (Belak i Aljinović Barać,

2007, p. 18). 2010. je primjetan veliki rast vrijednosti pokazatelja od čak 570,82%, meñutim u

sljedećem razdoblju je došlo do njegovog blagog pada na 8,55. Bez obzira na pad, NIS u

2012. ostvaruje visoku vrijednost. Ovaj pokazatelj ima najveći udio u BEX indeksu i njegov

ponder iznosi 0,579.

ex3 mjeri likvidnost i ima najslabije vrijednosti od pokazatelja koji ulaze u izračun BEX

indeksa jer u nijednoj od promatranih godina ne iskazuje zadovoljavajuće rezultate. Naime,

on bi trebao iznositi najmanje 0,25, a 2007. godine iznosi najmanjih 0,00. Prisutna je rastuća

tendencija u 2010. te je on tad bio 0,02. 2012. je pokazatelj porastao za više od 1000%, ali

poduzeće ni tada nije likvidno prema ovom načinu izračuna.

Četvrti koeficijent pokazuje pokriće obaveza slobodnim novčanim tijekom i treba iznositi

najmanje 20%, odnosno obaveze se trebaju pokriti slobodnim novčanim tijekom za 5 godina.

U svim godinama je ispunjen taj uvjet, ali za bolju snagu financiranja je potrebno da je

pokazatelj najmanje 1 te što je on veći, snaga financiranja NIS-a je veća i vrijeme pokrivanja

obaveza slobodnim novčanim tijekom je kraće. Prve godine je ex4 0,91 i premašuje zadanu

razinu od 0,2, ali bi bilo bolje za financiranje da je bio barem veći od 1. 2010. je iznosio 1,73

vrijednosti iz 2007. i na zadovoljavajućoj je razini. Visoki rast se nastavlja i zadnje godine

kada iznosi 2,37.

Na kraju su vrijednosti ponderirane i dobivene su vrijednosti BEX indeksa na osnovu kojih se

donose zaključci o poslovnoj izvrsnosti NIS-a. U promatranim godinama rezultati spadaju u

dvije kategorije vrijednosti indeksa. Prema Belaku i Aljinović Barać (2007, p. 18) indeks

izmeñu 0 i 1, kakav je slučaj 2007. godine kada je on 0,79, upućuje na to da je bilo potrebno

izvršiti odreñena unaprjeñenja kako bi poduzeće bilo ocijenjeno dobrim. Sudeći prema

porastu vrijednosti u sljedećem razdoblju, pretpostavlja se da je menadžment NIS-a proveo

76

mjere poboljšanja poslovanja. 2010. i 2012. indeksi uvelike prelaze vrijednost 1, koja je

potrebna da bi se NIS smatrao dobrim poduzećem. Ove vrijednosti ulaze u kategoriju

izvrsnog poslovanja poduzeća, koju čine poduzeća s BEX indeksom izmeñu 4,01 i 6,00.

Takoñer, bliže su gornjoj granici nego donjoj, što znači da NIS ima potencijala da prijeñe u

svjetsku klasu izvrsnih kompanija s pokazateljem iznad 6,00. 2010. je u odnosu na 2007.

povećan za 621,08% te ovaj rezultat govori da se očekuje da poduzeće nastavi poslovati

izvrsno u naredne 3 godine. Menadžment je nastavio s poboljšanjem poslovanja jer je 2012.

indeks najviši dosad, s vrijednošću 5,79. Dakle, očekuje se da će NIS poslovati izvrsno i u

sljedeće 3 godine, a možda čak i prijeći u najvišu kategoriju izvrsnosti.

5.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSLOVANJA NA TEMELJU FINANCIJSKE

ANALIZE

Na temelju analize se zaključuje da je likvidnost poduzeća 2007. godine bila prilično loša jer

su svi pokazatelji likvidnosti, osim radnog kapitala, bili ispod zadovoljavajuće razine. Dobrim

odlukama menadžmenta, zahvaljujući svojoj veličini i liderskoj poziciji na tržištu, unatoč

globalnoj financijskoj krizi kada su mnoga poduzeća iskazivala nelikvidnost, NIS je povećao

svoju likvidnost u odnosu na prethodna razdoblja. Meñutim, ni tada pokazatelji opće i ubrzane

likvidnosti nisu dostigli traženu standardnu visinu. Treba uzeti u obzir i da su možda

ostvarene vrijednosti za likvidnost sasvim dovoljne pa i visoke ukoliko su takve vrijednosti

specifične za djelatnost kojom se NIS bavi, što nije istraženo u ovom radu zbog manjka

potrebnih informacija. 2012. godine je vidljiv porast likvidnost prema svim pokazateljima te

su tada sve vrijednosti zadovoljavale nužne uvjete kako bi se društvo smatralo likvidnim.

Sljedeći su pokazatelji aktivnosti, koji uglavnom imaju negativna kretanja kroz razdoblja.

Naime, obrtaj ukupne i dugotrajne imovine je prespor, dok je obrtaj kratkotrajne imovine

prihvatljivih vrijednosti. Obrtaj bi trebao imati što veću vrijednosti, a obrtaj ukupne imovine

NIS-a ne samo da ne dostiže ni 1, već ima stalnu tendenciju opadanja i 2012. je najniži. Obrtaj

zaliha je dosta bolji nego obrtaj imovine i u zadnjoj godini bilježi povećanje mada nije

dostigao najvišu vrijednost iz 2007. Broj dana vezivanja zaliha se svo vrijeme kreće oko istih

vrijednosti te zalihe ne ostaju predugo u poduzeću. Da bi se dobila bolja slika o upravljanju

zalihama u NIS-u potrebno je uzeti u obzir specifičnosti djelatnosti. Koeficijent obrtaja

potraživanja opada kroz vrijeme, ali ima visoke vrijednosti, što potvrñuje i broj dana naplate

77

koji 2007. i 2010. unatoč financijskoj krizi upućuje na visoku sposobnost poduzeća da naplati

svoja potraživanja. Poduzeće u čak manje od 30 dana tih godina ima naplatu. 2012. je

najlošiji, ali i dalje NIS naplaćuje potraživanja u malo više od 60 dana, a uobičajen rok za

naplatu je izmeñu 60 i 90 dana. Najveći problem je sposobnost korištenja imovine, a NIS bi

trebao provesti i mjere i aktivnosti za povećanje obrtaja zaliha i prekida negativnog kretanja

obrtaja potraživanja.

Promatrajući dobivene pokazatelje zaduženosti, zaključuje se da poduzeće nije prezaduženo.

Naime, NIS je 2012. financirao 49% svog poslovanja iz obaveza, odnosno 51% iz vlastitih

izvora, što je odličan pokazatelj. Poduzeće kroz godine vodi računa o svojoj zaduženosti jer

koeficijenti zaduženosti i financiranja prelaze strogo pravilo o 50% zaduživanja jedino 2010.

godine, meñutim i dalje su u dopuštenim granicama zaduživanja do 70%. NIS je sposoban

podmiriti svoje obaveze iz neto dobiti i amortizacije za 2,74 godine, što je i više nego

dovoljno da bi poduzeće bilo u granicama normale korištenja tuñih sredstava. Jedino je 2007.

godine ovaj pokazatelj bio loš, stoga se pretpostavlja da će se dobar trend nastaviti i u

budućnosti.

Što se tiče pokazatelja ekonomičnosti, u svim godinama je nepovoljan jedino pokazatelj

ekonomičnosti izvanrednih prihoda jer ne ispunjava uvjet da su izvanredni rashodi pokriveni

izvanrednim prihodima. Ukupna ekonomičnost ima tendenciju porasta kroz razdoblja i

ukazuje na to da NIS ukupnim prihodima pokriva ukupne rashode. Najbitnija ekonomičnost

poslije ukupne je ekonomičnost poslovnih aktivnosti koja je isto zadovoljavajuće razine u

svim godinama. Poduzeće 2007. godine uspješno pokriva svoje financijske rashode, meñutim

već 2010. je taj koeficijent neprihvatljivo nizak, moguće zbog financijske krize, ali u 2012.

raste iako nije dostigao željenu razinu. Menadžment posebno treba obratiti pažnju na

ekonomičnost izvanrednih prihoda, jer tu poduzeće ostvaruje gubitak u svim godinama i

pokazatelj je najniži upravo 2012. godine. Dakle, poduzeće u cijelosti i u glavnim

aktivnostima posluje ekonomično, meñutim treba provesti aktivnosti za poboljšanje

ekonomičnosti svih ostalih područja.

Svi pokazatelji profitabilnosti se u svim godinama kreću u pozitivnom smjeru s tendencijom

porasta, osim u slučaju ROE za 2012. godinu koja je doživjela vrlo blagi pad u odnosu na

2010. godinu. Ovi pokazatelji upućuju na visok stupanj uspješnosti NIS-a, što i nije

78

iznenañenje s obzirom da se radi o jakoj naftnoj industriji. Čak i usred financijske krize, 2010.

godine, NIS je poslovao s dobitkom i visokim stopama profitabilnosti. Marža dobiti se nalazi

na niskim razinama 2007. godine, ali je zato 2010. i 2012. u velikom porastu. Ista situacija je i

sa pokazateljima ROA i ROE koji 2007. godine nisu visokih vrijednosti, meñutim u

sljedećem razdoblju jako rastu, a zadnje godine su iznimno visoki. Iz toga slijedi zaključak da

NIS uspješno posluje s kontinuiranim poboljšanjem pokazatelja profitabilnosti.

Dionice NIS-a su godinama privlačne dionice s visokom stopom povrata, a 2012. su bile

najprivlačnije dionice na Beogradskoj burzi. Dobit po dionici svakog razdoblja raste i

ostvaruje prilično visoke stope. Sukladno tome, rentabilnost dionice je visoka i raste

vremenom. Dividendu po dionici i pronos od dividendi nije bilo moguće izračunati za 2010. i

2007. godinu, ali su zato ovi pokazatelji na zadovoljavajućoj razini u 2012. godini. Ono što

može predstavljati problem NIS-u u smislu manje atraktivnosti kapitala je ako odluči smanjiti

dividende ili ih neisplaćivati. 2010. godine menadžment nije isplatio dividendu, meñutim

pretpostavka je da NIS u budućnosti neće donijeti takvu odluku koja će štetiti ugledu

njegovog kapitala.

Dakle, uočene slabosti na temelju analize su:

• spor obrtaj ukupne i dugotrajne imovine s negativnim kretanjem kroz razdoblja,

• dugo vrijeme nabave novih zaliha i

• niska ekonomičnost financijskih i izvanrednih aktivnosti s tendencijom pada.

U skladu s iznesenim nedostacima poslovanja, predlažu se mjere koje menadžment poduzeća

može provesti u svrhu poboljšanja poslovanja. Primijećene su slabosti u efikasnosti korištenja

angažirane imovine, odnosno ocjeni aktivnosti te ekonomičnosti aktivnosti poduzeća.

Koeficijenti koji mjere obrtaj imovine su niskih vrijednosti jer su prihodi od prodaje puno niži

nego što bi trebali biti u odnosu na vrijednost imovine i potkategorija imovine. Za povećanje

prihoda od prodaje, prema Markoviću (2010, p. 129) je potrebno:

• istražiti potrebe tržišta, povećati izvoz;

• proizvoditi tražene i kvalitetne proizvode;

• osigurati dobru organizaciju prodaje i marketing;

• povećati prodajne cijene, što može biti rizično, pogotovo u uvjetima opadanja kupovne

moći;

79

• sniziti prodajne cijene do granice isplativosti (op.a. što opet ovisi o specifičnosti

proizvoda, odnosno ne mora nužno doći do povećanja prihoda od prodaje);

• prodavati uz kasa-skonto radi postizanja veće prodaje i brže naplate;

• povećati stupanj iskorištenja kapaciteta.

Za bolje korištenje kapaciteta je nužno (Marković, 2010, p. 131):

• uskladiti nabavu sirovina, materijala i energije s proizvodnim potrebama;

• osigurati kvalitetu predmeta rada;

• osigurati stalnu proizvodnju i minimalne zastoje;

• otkloniti uska grla u proizvodnji i smanjiti zalihe nedovršenih proizvoda;

• preventivno održavati sredstva za rad da ne bi dolazilo do prekida u proizvodnji

• povećati proizvodnost rada;

• uvesti suvremenu organizaciju rada u proizvodnji itd.

Povećanje stupnja iskorištenja kapaciteta rezultira većom prodajom i proizvodnošću rada te

smanjuje stalne rashode po jedinici proizvoda bez dodatnih ulaganja u postojeće kapacitete.

Uvjet za povećanje iskorištenja kapaciteta je suvremena i produktivna tehnologija, koji NIS

ispunjava jer konstantno ulaže u novu tehnologiju, pogotovo zbog specifičnosti djelatnosti

kojom se bavi.

80

6. ZAKLJUČAK

Kao velika naftna kompanija u vlasništvu jednog od najvećih naftnih poduzeća na svijetu i

dijelom u vlasništvu države, sasvim je razumljivo da je NIS i u jeku svjetske gospodarske

krize poslovao s uspjehom i visokim pokazateljima efikasnosti. Njegovu lidersku poziciju na

tržištu Republike Srbije potvrñuju podaci o tome da je dionica NIS-a najpoželjnija dionica na

Beogradskoj burzi te da je ta kompanija najveći davatelj poreza u državi zadnjih par godina.

Ovaj rad je obuhvatio financijsku analizu putem financijskih pokazatelja, koji su unatoč

naglašavanju i nefinancijskih pokazatelja kao sve bitnijih za uspjeh poslovanja, i dalje

jednako važni kao sredstva za predviñanje budućnosti poduzeća i otkrivanja potencijalnih ili

tekućih problema kako bi se oni mogli efikasno otkloniti. Na temelju provedene financijske

analize obaveznih izvještaja NIS-a d.d. zaključuje se da se metodama financijske analize

može ispitati, procijeniti i ocijeniti uspješnost poduzeća te se na temelju ocjene mogu

predložiti pretpostavke poboljšanja dijela poslovanja gdje su uočeni slabiji rezultati, odnosno

potvrñena je hipoteza rada. Analiza je potvrdila da je NIS uspješno poduzeće koje ostvaruje

sve glavne ciljeve poslovanja i posluje s dobiti kroz razdoblja koja su promatrana.

Od 2007. godine pa do danas je prisutan konstantan rast svih pokazatelja poslovanja Naftne

Industrije Srbije, osim onih aktivnosti i ekonomičnosti. Meñutim, ni oni ne predstavljaju

problem u poslovanju, iako je potrebno obratiti pažnju na to kako ih poboljšati. Za to mogu

poslužiti mjere poboljšanja koje su predložene u ovom diplomskom radu. S obzirom na to da

NIS ima velike potencijale, jaku snagu financiranja i najsuvremeniju tehnologiju, smatra se da

unaprjeñenje područja poslovanja koja iskazuju slabiji rast neće biti problem. Naftna

industrija je specifična, izmeñu ostalog, jer poduzeća u njoj uglavnom posluju s dobiti i

visokom rentabilnošću, te je navedeno uzeto u obzir u pisanju rada.

Za potpunu sliku o poslovanju NIS-a bi bilo poželjno usporediti dobivene pokazatelje s

granskim pokazateljima ili prosjecima djelatnosti. Ovaj rad može poslužiti kao podloga

daljnjoj analizi i usporedbi s drugim poduzećima. Zbog nedostupnosti informacija o

prosjecima djelatnosti, u ovom diplomskom radu nije provedena usporedba sa standardnim

81

veličinama pokazatelja u naftnoj industriji, već su pokazatelji usporeñeni s opće postavljenim

standardima neovisnim o specifičnostima poduzeća.

Sasvim je realno očekivati daljnji rast i razvoj i ostvarenje ciljeva analiziranog poduzeća da

zauzme veći tržišni udio na teritoriju Srbije i Europske unije uzimajući u obzir preduvjete

koje poduzeće već posjeduje - njegovu strukturu vlasništva, strategiju investiranja u velike

proizvodne kapacitete, ljudske potencijale, najmoderniju tehnologiju te alternativne izvore

energije i sve odlične financijske pokazatelje poslovanja, odnosno jednom riječju, sposoban

menadžment i ljudski kadar.

82

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Marković, I., 2010, Financijsko restrukturiranje i sanacija poduzeća, RRIF, Zagreb.

2. Popović, Ž., Vitezić, N. 2009, Revizija i analiza: instrumenti uspješnog donošenja

poslovnih odluka, drugo izdanje, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih

djelatnika, Zagreb.

3. Žager, K., Žager L. 1999, Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb.

4. Vidučić, Lj., 2006, Financijski menadžment – V. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, RRIF, Zagreb.

2) ČLANCI

1. Belak, V. 2007, 'Financijski i nefinancijski pokazatelji u procesu povećanja poslovne

izvrsnosti', Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/07., pp. 40-47.

2. Belak, V., Aljinović Barać Ž. 2007, 'Business exellence (BEX) indeks – za procjenu

poslovne izvrsnosti tvrtki na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj', Računovodstvo,

revizija i financije, br. 10/2007, pp. 15-25.

3. Bendeković, J., Vuletić, D. 2011, 'Financijska analiza poslovanja hrvatske

brodograñevne industrije', Poslovna izvrsnost Zagreb, god. V (2011), br. 1, pp. 125-154.

4. Cirkveni, T. 2013, 'VIII. Izvještaj o promjenama kapitala', Računovodstvo, revizija i

financije, br. 1/13, pp. 189-192.

5. Dečman, N. 2012, Financijski izvještaji kao podloga za ocjenu sigurnosti i uspješnosti

poslovanja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj, Ekonomski pregled, br. 63

(7-8), pp. 446-467.

6. Horvat Jurjec, K. 2009, 'Izvještaj o novčanom tijeku – direktna (izravna) metoda',

Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/09, pp. 42-45.

7. Horvat Jurjec, K. 2011, 'Analiza financijskih izvještaja pomoću financijskih

pokazatelja', Računovodstvo, revizija i financije, br. 7/11, pp. 18-26.

8. Očko, J. 2008, 'Izvješće o stanju društva', Računovodstvo, revizija i financije, br.

2/2008., pp. 136-145.

83

9. Osmanagić Bedenik N. 2002, 'Poslovna analiza temeljem godišnjih financijskih

izvješća', Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/2002., pp. 62-70.

10. Osmanagić Bedenik, N. 2010, 'Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih

izvještaja', Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/10., pp. 59-69.

11. Pervan, I., Peko, B. 2008, 'Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za procjenu

boniteta trgovačkih društava', Računovodstvo, revizija i financije, br. 9/2008, pp. 35-42.

3) ELEKTRONIČKI IZVORI

1. Analiza pomoću finansijskih pokazatelja, dostupno 30. svibnja 2013. na

http://www.crnarupa.singidunum.ac.rs/Kursevi%20sa%20sertifikatima/Analiza%20fina

nsijskuh%20izvestaja/Analiza%20pomocu%20finansijskih%20pokazatelja.ppt

2. Gazprom Neft dionice, dostupno 28. svibnja 2013. na

http://www.gazprom.com/investors/stock/

3. Gazprom Neft, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.gazprom-neft.com/company/

4. INA grupa – rezultati i aktivnosti u 2012., dostupno 28. svibnja 2013. na

http://ina.hr/UserDocsImages/investitori/objave/prezentacije/Results%20and%20activiti

es%202012%20INA%20HRV.pdf

5. Ključni financijski pokazatelji INA-e, dostupno 25. kolovoza 2013. na

http://ina.hr/default.aspx?id=6427

6. Ključni financijski pokazatelji NIS-a, dostupno 25. kolovoza 2013. na

http://ir.nis.rs/sr/pokazatei-poslovaa/finansiski-pokazatei/

7. Konsolidovani finansijski izveštaji za 2007. godinu, 2008., dostupno 30. svibnja 2013.

na

http://ir.nis.rs/fileadmin/template/nis/pdf/Reporting/Financial_Statements/Serbian/Cons

olidated/Financial_Statements_Cons_2007.pdf

8. Konsolidovani finansijski izveštaji za 2010. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,

2011., dostupno 30. svibnja 2013. na


olidated/Financial_Statements_Cons_2010.pdf

9. Konsolidovani finansijski izveštaji za 2012. godinu i izveštaj nezavisnog revizora,

2013., dostupno 30. svibnja 2013. na


olidated/Cons_Financial_Statements_FY_2012_ser.pdf

84

10. NIS dionice, dostupno 28. svibnja 2013. na http://ir.nis.rs/sr/akcie/akcie/

11. NIS Korporativno upravljanje, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-

nama/informacija-o-kompaniji/upravljanje/korporativno-upravljanje?lang=sh

12. NIS Organizacija, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/poslovi-i-

karijera/zasto-nis/nasa-organizacija?lang=sh

13. NIS Strategija, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama/informacija-o-

kompaniji/strategija?lang=sh

14. NIS Ukratko, dostupno 28. svibnja 2013. na http://www.nis.rs/o-nama

15. O kompaniji INA d.d., dostupno 25. kolovoza 2013. na http://ina.hr/default.aspx?id=8

16. Radojčić, D. 2010, Analiza finansijskog položaja i uspešnosti u sektoru prehrambene

industrije, Univerzitet Singidunum, Beograd, diplomski rad, dostupno 1. lipnja 2013. na

http://www.singipedia.com/content/1977-Analiza-finansijskog-polo%C5%BEaja-i-

uspe%C5%A1nosti-u-sektoru-prehrambene-industrije-sa-posebnim-osvrtom-na-

preradu-prehrambenih-ulja

17. Rekordne investicije NIS-a od 50,8 milijardi dinara, dostupno 29. svibnja 2013. na

http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/367159/Rekordne-investicije-NISa-od-508-

milijardi-dinara/print

18. Tečajna lista Narodne banke Srbije, dostupno 2. lipnja 2013. na

http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/scripts/kl_srednji.html

19. Temeljne djelatnosti INA-e d.d., dostupno 25. kolovoza 2013. na

http://ina.hr/default.aspx?id=40

20. Vukoja B., Primjena analize financijskih izvješća pomoću ključnih financijskih

pokazatelja kao temelj donošenja poslovnih odluka, dostupno 20. lipnja 2013. na

http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-

kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf

4) OSTALO

1. Knežević, G. 2007, Ekonomsko-finansijska analiza (Teorija i analiza bilansa), interni

materijal, Univerzitet Singidunum, Beograd.

2. Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srbije, 2006 i 2009, Službeni glasnik RS,

Beograd, br. 46/2006 i 111/2009.

85

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Pokazatelji likvidnosti 15

2. Pokazatelji aktivnosti 18

3. Pokazatelji zaduženosti 20

4. Pokazatelji ekonomičnosti 22

5. Pokazatelji profitabilnosti 24

6. Pokazatelji investiranja 25

7. Usporedba temeljnih pokazatelja poduzeća NIS d.d. i INA d.d. za 2012.

godinu 37

8. Ovisna poduzeća NIS-a d.d. 40

9. Skraćeni konsolidirani izvještaj o financijskom položaju NIS-a d.d., stanje na dan 31.12.2007., 31.12.2010. i 31.12.2012. godine 43

10. Skraćeni konsolidirani račun dobiti i gubitka NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine

45

11. Skraćeni konsolidirani izvještaj o novčanim tijekovima NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine

46

12. Skraćeni konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala NIS-a d.d. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007., 1.1.2010. do 31.12.2010. i 1.1.2012. do 31.12.2012. godine

49

13. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja likvidnosti 57

14. Pokazatelji likvidnosti NIS-a d.d. 57

15. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja aktivnosti 59

16. Pokazatelji aktivnosti NIS-a d.d. 60

17. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja zaduženosti 62

18. Pokazatelji zaduženosti NIS-a d.d. 62

19. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja ekonomičnosti 65

86

20. Pokazatelji ekonomičnosti NIS-a d.d. 65

21. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja profitabilnosti 67

22. Pokazatelji profitabilnosti NIS-a d.d. 67

23. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun pokazatelja investiranja 70

24. Pokazatelji investiranja NIS-a d.d. 70

25. Izračun BEX indeksa 73

26. Podaci iz financijskih izvještaja za izračun BEX indeksa 74

27. BEX indeks za NIS d.d. za 2012., 2010. i 2007. godinu 74

POPIS SLIKA

Redni broj Naslov slike Stranica

1. Logo poduzeća NIS d.d. 29

2. Vlasnička struktura NIS-a 1 30

3. Vlasnička struktura NIS-a 2 31

4. Logo Gazprom Nefta 32 5. Poslovna struktura NIS-a 33 6. Organi upravljanja NIS-a 35

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica 1. Du Pont sustav pokazatelja 13 2. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2007. godinu 53 3. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2010. godinu 55 4. Du Pont sustav pokazatelja poslovanja NIS-a d.d. za 2012. godinu 56

87

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKA ANALIZA I OCJENA

USPJEŠNOSTI PODUZEĆA NIS D.D. izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.

Mire Dimitrić, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent dipl.oec. Ivana Tomas-

Žiković. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuñe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na

uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Takoñer, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Tijana Horvat

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/207.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet tijana horvat financijska analiza i ocjena uspjeŠnosti poduzeĆa