SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Jurica Polegubić

VEKTORIZACIJA KATASTARSKE OPĆINE SVIRČE

Diplomski rad

Zagreb, 2016.

2

I. Autor

Ime i prezime: Jurica Polegubić

Datum i mjesto rođenja: 10. 07. 1988., Zadar

II. Diplomski rad

Predmet: Diplomski rad

Naslov: Vektorizacija katastarske općine Svirče

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić

Komentor: dr. sc. Baldo Stančić

III. Ocjena i obrana rada

Datum zadavanja zadatka: 01. listopada 2015.

Datum obrane: 15. srpnja 2016.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

1. Prof. dr. sc. Miodrag Roić

2. Prof. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić

3. Dr. sc. Baldo Stančić

3

Vektorizacija katastarske općine Svirče

Jurica Polegubić

Sažetak: Zadatak ovog diplomskog rada bila je vektorizacija katastarske općine Svirče pomoću programa Gis Land Manager. To je softver hrvatske tvrtke Geoinformatika d.o.o. iz Splita, koji je namjenjen izradi, upravljanju i održavanju baze prostornih podataka. Vektorizacija je učinjena prema specifikacijama Državne geodetske uprave ''Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD/GIS software-ima (v.2.9.4.)''. Nakon vektorizacije uslijedila je topološka obrada podataka te analiza rezultata i usporedba vektoriziranih podataka s podacima knjižnog dijela katastarskog operata. Prema istim specifikacijama je izrađeno i Tehničko izvješće vektorizacije katastarske općine Svirče.

.Ključne riječi: katastar, Svirče, vektorizacija, GisLandManager …

Vectorization of cadastral municipality Svirče

Abstract: The task of this thesis was vectorization of cadastral municipality Svirče using Gis Land Manager. It is a software from a Croatian company Geoinformatics d.o.o. from Split, intended to be used for production, management and maintainig spatial databases. Vectorization is done according to the specifications of the State Geodetic Administration '' Specifications for vectorization of cadastral maps that are produced with CAD / GIS software (v.2.9.4.) ''. Vectorization was followed by topological data processing, analysis of the results and comparison of vectorized data with the data from registry part of cadastral records. Based on that same specifications Technical Report about vectorization of cadastral municipality Svirče is made.

Keywords: cadastre, Svirče, vectorization, GisLandManager…

4

S A D R Ž A J

1.  UVOD .............................................................................................................. 5 

2.  ZEMLJIŠNA KNJIGA I KATASTAR ............................................................... 6 

2.1.  ZEMLJIŠNA KNJIGA ....................................................................................... 6 2.2.  ZEMLJIŠNOKNJIŽNI UPISI ............................................................................... 8 2.3.  ZEMLJIŠNOKNJIŽNA PRAVA ............................................................................ 9 2.4.  KATATSTAR ZEMLJIŠTA ................................................................................. 9 2.5.  KATATSTAR NEKRETNINA ............................................................................ 11 2.6.  KATATSTARSKI OPERAT .............................................................................. 12 

3.  KATASTAR NA PODRUČJU HRVATSKE ................................................... 13 

3.1.  PODRUČJE AUSTRIJSKOG KATASTRA ............................................................ 13 3.2.  PODRUČJE MAĐARSKOG KATASTRA ............................................................. 14 3.3.  PODRUČJE JUGOSLAVENSKOG KATASTRA .................................................... 15 

4.  VEKTORIZACIJA ......................................................................................... 18 

5.  GIS LAND MANAGER .................................................................................. 20 

5.1.  OSNOVNA NAČELA ..................................................................................... 20 5.2.  KORISNIČKO SUČELJE ................................................................................ 20 5.3.  INSTALACIJA .............................................................................................. 23 

6.  GEOREFERENCIRANJE ............................................................................. 24 

7.  VEKTORIZACIJA KATASTARSKE OPĆINE SVIRČE ................................ 27 

7.1.  POSTUPAK VEKTORIZACIJE ......................................................................... 27 7.2.  UOČENI NEDOSTACI ................................................................................... 31 7.3.  UČITAVANJE PODATAKA SLUŽBENIH POVRŠINA .............................................. 33 7.4.  OBJEDINJAVANJE PRILOGA KATASTARSKOG PLANA IZRAĐENOG U RAZLIČITIM

MJERILIMA ........................................................................................................... 35 7.5.  TOPOLOŠKA OBRADA ................................................................................. 47 

8.  ANALIZA REZULTATA VEKTORIZACIJE .................................................. 51 

8.1.  SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD-A, DVD-A) ............................................ 55 

9.  ZAKLJUČAK ................................................................................................ 56 

Literatura Popis URL-ova Popis slika Popis tablica Životopis

5

1. Uvod

Katastar nekretnina je evidencija o česticama zemljišne površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljišnim površinama ili ispod nje, te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini ako zakonom nije drugačije određeno (NN 16/07).

Katastarska općina je katastarska prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem, ali jedno naseljeno mjesto (naselje) može biti podjeljeno na više katastarskih općina odnosno jedna katastarska općina može obuhvaćati više naselja. U zemljišnim knjigama se za katastarske općine vode glavne knjige, dakle katastarska općina je osnovna prostorna jedinica i za vođenje zemljišnih knjiga (URL 5).

Povijesnim razvojem katastra zemljišta u Hrvatskoj, pojedini dijelovi Hrvatske bili su u sastavu različitih zemalja. Zato se proces uspostavljanja katastra nekretnina odvijao u različitim vremenskim razdobljima i shodno tome pod različitim uvjetima. U službenoj uporabi su velikim dijelom katastarski planovi iz pretprošlog stoljeća izrađeni grafičkom metodom mjerenja u više koordinatnih sustava.

Pouzdani podaci te uređen katastar su preduvjet za učinkovito upravljanje prostornim informacijama i gospodarski razvoj općenito. Provođenje nove katastarske izmjere za područje cijele države bi bilo poželjno i idealno međutim uzevši u obzir složenost takvog postupka, posebno u smislu dugotrajnosti i cijene vrši se digitalizacija postojećih listova katastarskog plana.

Prevođenje listova katastarskog plana u digitalni oblik može se provesti vektorizacijom postojećih analognih radnih orginala ili ponovnom konstrukcijom katastarskog plana (DGU 2002). Digitalni katastarski plan postao je standardni proizvod katastra i podaci dobiveni tim putem sve više služe kao osnovno polazište za izradu mnogih GIS i sličnih sustava.

Zadatak ovog diplomskog rada je vektorizacija katastarske općine Svirče. Katastarski plan sadrži 14 listova mjerila 1:2880 u Gauss-Krugerovoj projekciji meridijanskih zona. Listovi su prethodno skanirani i georeferencirani na mrežu identičnih točaka decimetarske koordinatne mreže, te je tako dobiven ne prekinuti niz listova čitave katastarske općine. GisLandManager je korištena aplikacija koja je specijalizirana za upotrebu u katastru te stvara digitalne podatke primjenom raznih alata, za georefenciranje rasterskih podloga, modeliranje prostornih podataka, vektorizaciju, topološke i GIS obrade.

Po završetku vektorizacije provedene su podržane analize GisLandManager-om da bi se kontrolirala sukladnost površina čestica dobivenih vektorizacijom s onima iz popisa katastarskih čestica. Na kraju je izrađeno tehničko izvješće po uputama Državne geodetske uprave ''Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD/GIS software-ima (v.2.9.4.)''.

6

2. Zemljišna knjiga i katastar

U ovom su poglavlju definirani pojmovi Zemljišne knjige i katastra. Obrazloženi su zemljišnoknjižni upisi i prava, a potom i katastar, te katastarski operat. Opširnije u nastavku.

2.1. Zemljišna knjiga

Zemljišna knjiga je javna knjiga u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretninama te određeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama.

Zemljišna knjiga je javni i vjerodostojni upisnik o nekretninama i pravima na njima, osnovana i održavana na temelju katastarske izmjere, kod koje se samim upisom prava stječu, prenose, ograničavaju ili ukidaju.

Javnost Zemljišne knjige se ogleda u tome što je svatko može razgledavati u prisustvu zemljišnoknjižnog službenika i iz nje uzimati prijepise i izvatke. Vjerodostojnost Zemljišne knjige znači da se upisom pruža potpun i točan prikaz cijelog pravnog stanja na izvjesnoj nekretnini. Zemljišna knjiga je povjerena sudovima, koji su dužni paziti na zakonitost i ispravnost izvršenih upisa. Ono što je u Zemljišnu knjigu upisano važi kao istinito i korisnik upisanog prava ne mora dokazivati postojanje tog prava. To opet ne znači da se postojanje upisanog prava ne smije i ne može osporavati (Roić i dr. 1999.).

Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu kao pomoćni dijelovi vode se zbirka katastarskih planova, popis zemljišta i popis vlasnika (Slika 1).

Glavna knjiga je temeljni dio Zemljišne knjige. Samo se upisom u glavnu knjigu prava mogu steći, prenijeti, ograničiti ili ukinuti. Sastoji se od zemljišnoknjižnih uložaka koji obuhvaćaju zemljišta jedne katastarske općine.

U zemljišnoknjižne uloške se upisuju zemljišnoknjižna tijela te promjene na njima i stvarna prava koja se odnose na zemljišnoknjižna tijela, te promjene tih prava. Svaki zemljišnoknjižni uložak sastoji se od popisnog lista (posjedovnice), vlasničkog lista (vlastovnice) i teretnog lista (teretovnice). Posjedovni list se označava slovom A, vlasnički list slovom B i teretni list slovom C (Slika 2).

Abecedni popis vlasnika sadrži imena vlasnika i drugih osoba u čiju je korist izvršen neki upis (založni vjerovnici, ovlaštenici itd). Vodi se po abecednom redu i uz ime svake upisane osobe navodi se broj uloška u kojem je izvršen upis vlasništva ili nekog drugog prava koje se tiče te osobe.

U popisni list (A), posjedovnicu, upisuju se natpisi i sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela, te svi upisi koji se odnose na stanje dobra.

U vlasnički list (B), vlastovnicu, popisuje se pravo vlasništva, te ograničenja u pogledu raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili kojim njegovim dijelom.

7

U teretni list (C), teretovnicu, upisuju se sva stvarna prava kojima je zemljište opterećeno, pravo otkupa, prekupa i porabe. Zbirka isprava nastaje spremanjem isprava i ovjerenih prijepisa na temelju kojih je dopušten zemljišnoknjižni upis. Izvornici ili prijepisi isprava poredani prema brojevima dnevnika, uvezuju se u knjige. Ona se vodi zajednički za sve glavne knjige jednog suda.

Popis čestica vodi se odvojeno za svaku katastarsku općinu. U njemu su upisana sva zemljišta (čestice) po aritmetičkom redu. Uz svako zemljište upisuje se broj lista katastarskog plana i broj zemljišnoknjižnog uloška.

Zbirka katastarskih planova koja se vodi za svaku glavnu knjigu služi za orijentaciju o položaju i obliku zemljišta. Zemljišnoknjižni planovi nisu dokaz o površini i mjerama dužina zemljišta, a također nije dokaz o površini ni sam upis površine u glavnu knjigu. Zemljišnoknjižni planovi su kopije katastarskih planova i oni čine zemljišnoknjižnu mapu.

Slika 1. Dijelovi Zemljišne knijge (Roić i dr. 1999.)

8

Slika 2. Zemljišnoknjižni uložak (URL 1)

2.2. Zemljišnoknjižni upisi

Zemljišnoknjižni upis je činjenica koja izaziva postanak, promjenu, ograničenje ili ukinuće prava na nekretninama, a može se izvršiti samo po pismenom nalogu nadležnog suda. Zemljišnoknjižni upisi mogu biti:

Uknjižbe (intabulacija ili ekstabulacija)

Predbilježbe (prenotacije)

Zabilježbe (adnotacije)

Uknjižbe su takvi upisi, kojima se stjecanje, prijenos, ograničenje ili prestanak knjižnih prava postiže bez posebnog opravdanja. Uknjižba se može jedino izvršiti na temelju javnih isprava ili privatnih isprava kojima je potpise ovjerio sud.

Predbilježbe su upisi kojima se stjecanje, prijenos, ograničenje ili prestanak knjižnih prava postiže jedino pod uvjetom naknadnog opravdanja koja se mogu odobriti na temelju javnih i privatnih isprava. Na temelju privatne isprave dozvoljava se predbilježba, kada ta isprava ne odgovara svim posebnim uvjetima za uknjižbu, ali odgovara općim uvjetima za zemljišnoknjižni upis, isprava mora sadržavati valjan pravni temelj.

Zabilježbe su upisi koji prikazuju osobne odnose nosioca knjižnih prava ili se njima osnivaju izvjesni pravni učinci. Odnose se na osobu imaoca knjižnog prava ili na nekretninu koja je objekt upisa u zemljišnu knjigu. One zabilježbe koje se odnose na osobu imaoca knjižnih prava imaju za svrhu evidentiranje osobnih odnosa koji

9

su od važnosti za njihovo upisano pravo, a naročito ograničenje u pogledu upravljanja imovinom.

2.3. Zemljišnoknjižna prava

U Zemljišnu knjigu upisuju se knjižna prava: stvarna prava i stvarni tereti, pravo otkupa i prekupa, pravo porabe, a u zadnje vrijeme i pravo korištenja. Druga prava nisu predmet upisa u Zemljišne knjige

Stvarna prava su prava na stvar koja nekoj osobi pripadaju, a mogu biti pokretne i nepokretne. Pokretne stvari su one stvari koje mogu mijenjati mjesto bez da im se vrijednost umanjuje. Nepokretne stvari (nekretnine) su zemljišta te sve ono što je sa zemljištem u čvrstoj, organskoj i gospodarskoj vezi (zgrade). Vlasništvo, založno pravo i služnosti su stvarna prava koja su predmet upisa u Zemljišnu knjigu.

Vlasništvo je vrhovna vlast osobe nad stvari koja daje vlasniku pravo da raspolaže sa stvari po svojoj volji i svakog drugog od toga isključi.

Založno pravo predstavlja dvije različite (suprotne) strane od kojih je jedna povjerilac s pravom da se radi nekog duga po dospjelosti prodajom naplati, a druga je vlasnik ili imalac založene stvari koji je dužan trpjeti da se po dospjelosti ne bude li dug vraćen povjeriocu naplati prodajom založene stvari.

Služnost je pravo po kojem ovlaštenik može tuđu stvar na neki način upotrebljavati ili uživati. Služnosti ograničavaju samog vlasnika u njegovom pravu raspolaganja s njegovom stvari, tj. on mora dopustiti da se drugi služi nekim njegovim pravom ili suzdržavati se od onog što bi inače kao vlasnik imao pravo činiti.

Pravo porabe je pravo zakupa i najma. Ako za dobivanje koristi od upotrebe tuđe nekretnine treba uložiti izvjestan rad, tada je to zakup. S druge strane, najam je davanje nekretnine drugome na upotrebu i korištenje na određeno vrijeme i uz utvrđenu cijenu, a vlasnik dobiva korist od iznajmljene nekretnine bez ulaganja rada.

Pravo otkupa je pravo prodavaoca da od kupca natrag kupi određenu nekretninu. Po pravu prekupa kupac je obvezan najprije ponuditi prodavaocu kupljenu nekretninu pa tek onda drugim zainteresiranim kupcima.

Stvarni ili realni tereti su opterećenja vezana za stvar, a ne za osobu. Ona obvezuju svakog vlasnika opterećenog dobra na činjenje neke radnje ili na periodična davanja.

Mogu se upisati samo na cijelo zemljišnoknjižno tijelo, a ne i na njegove pojedine dijelove, ali se mogu upisati na suvlasničke udjele pojedinih suvlasnika.

2.4. Katatstar zemljišta

Katastar zemljišta je evidencija o zemljištu namjenjena gospodarskim, pravnim, upravnim, statističkim i drugim potrebama organa, organizacija udruženog rada i drugih organizacija i građana. Sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegova položaja, površine, oblika, proizvodne sposobnosti, načina iskorištavanja,

10

katastarskog prihoda i korisnika. Navedeni podaci se utvrđuju, obrađuju i evidentiraju u katastru zemljišta u odnosu na katastarsku česticu zemljišta.

Uzevši u obzir strukturu podataka i način na koji se oni prikazuju u dokumentaciji, postoji više vrsta katastra:

Klasični europski parcelarni katastar – prikaz oblika i položaja svake čestice zemljišta na planovima, a u ostaloj dokumentaciji prikaz površine, boniteta tla, katastarske kulture i vlasnika tj. posjednika.

Thorensov katastar – temelji se na načelu registracije zemljišta kojim se mora utvrditi točan opis postojećeg stanja vlasništva i drugih stvarnih prava na svakom komadu zemljišta.

Register of deeds – temelji se na načelu isprave, pomoću koje je došlo do stjecanja ili promjene u nekom stvarnom pravu na zemljištu.

Katastar zemljišta i katastarski podaci se koriste za razne svrhe:

tehnička svrha (služe kao podloga za projektiranje i izvođenje građevinskih radova)

upravna svrha (koriste se za izradu urbanističe regulative i razna druga projektiranja)

ekonomska svrha (pomažu pri zaključivanju o ekonomskoj snazi i poljoprivrednoj sposobnosti jednog područja ili poljoprivrednog domaćinstva)

statistička svrha (pomažu pri obradi podataka o površini zemljišta po pojedinim kulturama i klasama, o broju posjednika i veličini posjeda za bilo koje područje)

Izrada katastra zemljišta obuhvaća:

utvrđivanje katastarskih teritorijalnih jedinica,

katastarska izmjera,

katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljišta,

izlaganje na javni uvid podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta,

izrada katastarskog operata

Katastarske teritorijalne jedinice su katastarski kotar i katastarska općina. Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta. Njegovo područje čine teritorijalno povezane katastarske općine koje imaju približno iste gospodarske i prirodne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju (NN 16/1974). Katastarska općina je osnovna teritorijalna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta i obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem.

11

Katastarska izmjera služi za utvrđivanje katastarskih čestica, način na koje se one iskorištavaju i njihovih posjednike. Katastarska izmjera se mora napraviti tako da se na osnovi dobivenih podataka može, u granicama točnosti izmjere, uspostaviti stanje kakvo je bilo u trenutku izmjere (NN 16/1974).

Katastarskim klasiranjem se utvrđuje na koji se način zemljište iskorištava, te njegova proizvodna sposobnost za šumarstvo ili poljoprivrednu proizvodnju.

Bonitiranjem zemljišta se utvrđuje plodnost zemljišta na temelju njegovih prirodnih svojstava, te ostalih prirodnih uvjeta za proizvodnju, bez obzira na postojeći način njegova iskorištavanja (NN 16/1974).

Podaci koji su dobiveni katastarskom izmjerom i klasiranjem zemljišta se izlažu na javni uvid korisnicima zemljišta i zainteresiranim strankama na području katastarske općine za koju se obavlja izlaganje (NN 16/1974). Na taj način mogu se zaštiti određeni pravni interes ili svoje pravo ukoliko nisu zadovoljni.

Katastarski operat se na osnovi podataka dobivenih izmjerom i klasiranjem zemljišta izrađuje za područje katastarske općine (NN 16/1974).

2.5. Katatstar nekretnina

Katastar nekretnina jest evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno. Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi (NN 16/07)

Katastar nekretnina je baza podataka o nekretninama. Posjeduje veliki broj mogućnosti koje do sada nisu bile moguće. Olakšano pohranjivanje, obrada, održavanje i mnogi drugi postupci. Najveća prednost katastra u digitalnom obliku je jednostavnost korištenja podataka jer podaci ne ovise o mjerilu te su neovisni o podjeli na listove.

Digitalni katastar ostvaruje veze s ostalim bazama podataka pomoću jedinstvenih identifikatora (OIB, broj katastarske čestice, i sl.).

Sastoji se od knjižnog i tehničkog dijela. Tehnički dio sadrži prostorne podatke, a knjižni dio sadrži relacijske baze podataka i opisne podatke o katastarskim česticama.

Osnovni grafički elementi digitalnog katastarskog plana su točke, linije, simboli i tekst. Površine su opisane linijama i pripadajućim tekstom ili simbolom, a na rubovima listova nema prekida kao kod analognih planova.

Digitalni katastarski plan sadrži granice čestica, granice građevina, brojeve čestica i koristi boje umjesto šrafura (Roić 2012).

12

2.6. Katatstarski operat

Katastarski operat izrađuje se na temelju podataka dobivenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemljišta. Temeljna teritorijalna jedinica za izradu katastarskog operata je katastarska općina.

Katastarski operat jedne katastarske općine čine katastarski plan, pregledi i popisi koji sadrže podatke o katastarskim česticama te katasatrske općine.

Katastarski operat sastoji se od tehničkog i knjižnog dijela.

Tehnički dio katastarsko operata sadrži:

zapisnik omeđivanja granica katastarske općine,

detaljne skice izmjere ili fotoskice,

popis koordinata i apsolutnih visina stalnih geodetskih točaka,

kopije katastarskih planova (radni originali i indikacijske skice)

Knjižni dio katastarskog operata sadrži:

popis katastarskih čestica,

posjedovne listove,

sumarnik posjedovnih listova,

pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta,

abecedni popis posjednika zemljišta,

popis promijenjenih posjedovnih listova,

popis promjena

Dio katastarskog operata izrađuje geodetska tvrtka koja je obavila katastarsku izmjeru, kao i topografske-katastarske planove. Ostali dio katastarskih operata može se povjeriti istoj tvrtki ili tijelu uprave nadležnom za katastarsko-geodetske poslove.

Nakon što Državna geodetska uprava utvrdi da je katastarski operat izrađen prema postojećim propisima, te svojim rješenjem potvrdi valjanost operata i odredi početak njegove primjene, dokumentacija starog katastarskog operata prestaje vrijediti.

Kad Državna geodetska uprava nadležnom sudu dostavi kopije katastarskih planova i prijepisa posjedovnih listova, pokreće se postupak za osnivanje ili ispravljanje zemljišne knjige za tu katastarsku općinu.

13

3. Katastar na području Hrvatske

Prvi katastar zemljišta u Hrvatskoj je uspostavljen tijekom 19. stoljeća kada su Hrvatska i neke joj susjedne zemlje, bile u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Proglašenjem Carskog patenta 23.12.1817. godine određeno je pristupanje katastarskoj izmjeri i klasiranju zemljišta te izradi operata u svim zemljama Carevine. Na području Republike Hrvatske taj je proces trajao u periodu od 1818. do 1884. godine.

Katastarska izmjera zemljišta u Hrvatskoj se razlikovala prema vremenskom razdoblju u kojem je obavljena i prema metodama koje su primijenjene.

Dio zemlje je obuhvaćen grafičkom metodom mjerenja (geodetski stol), dio numeričkim metodama (ortogonalna i polarna metoda) te u novije doba dio zemlje je obuhvaćen fotogrametrijskom izmjerom.

S obzirom na postojeće planove može se podijeliti na:

Područje austrijskog katastra,

Područje mađarskog katastra,

Područje jugoslavenskog katastra

3.1. Područje austrijskog katastra

Prva izmjera cijele Austro-Ugarske monarhije za katastarske svrhe izvršena je u vrijeme cara Josipa II u vremenu od 1785. - 1790. godine na području nekadašnje Austro –Ugarske monarhije čiji se dijelovi danas nalaze u sastavu Hrvatske. Kada je izmjera završena uočeni su nedostatci, pa se 1817. godine pristupilo novoj izmjeri po tada najsuvremenijoj metodi.

1806. godine utemeljena je posebna komisija s zadatkom da prouči mogućnost izvršenja detaljne izmjere i osnivanja Katastra zemljišta. Komisija je predložila trigonometrijsku mrežu kao temelj izmjere. Izmjera je počela na našem području 1818. godine, a završena 1839. godine.

Temelj izmjere činila je trigonometrijska mreža 1., 2., 3. i 4. reda. Točke 1., 2. i 3. reda određene su numerički, dok su točke 4. reda određene grafički. To je trokutna mreža koja ide od Beča i ide do našeg područja preko Koruške, Štajerske, sjeverne Hrvatske i Dalmacije, a povezana je preko Kranjske s tada postojećom Francusko-talijanskom mrežom na području Venecije.

Dužina stranica trigonometrijske mreže 1. reda iznosila je 15 do 30 km. Mreža je oslonjena na četiri mjerne baze koje su se nalazile izvan našeg područja. Na mrežu 1. reda oslonjena je mreža 2. reda sa stranicama od 9 do15 km, a zatim mreža 3. reda sa stranicama od 4 do 9 km i konačno mreža 4. reda sa stranicama od 1 do 4 km. Mreža 4. reda određena je grafički na sekcijama mjerila 1:1440, a zatim je prenijeta na listove mjerila 1:2880 za detaljnu izmjeru.

14

Stabilizacija ovih točaka kao i točaka viših redova bila je vrlo loša, što je veliki nedostatak ove mreže.

Cjelokupno područje tadašnje Austrije bilo je podijeljeno na sedam koordinatnih sustava, a naše područje je preslikano u dva koordinatna sustava. Ishodište jednog sustava je bilo u tornju crkve Sv. Stjepana u Beču, a drugog u trigonometrijskoj točki Krim kod Ljubljane (Slika 3).

Slika 3. Referentni sustavi austrijskog katastra (Roić i dr. 1999.)

3.2. Područje mađarskog katastra

U referentnim sustavima mađarskog katastra izrađeni su planovi za dio današnjeg teritorija Republike Hrvatske: teritorija koji je prije 1918. godine bio u mađarskom dijelu Austro-Ugarske monarhije, tj. za Hrvatsku bez Istre i Dalmacije.

Navedeni teritorij preslikan je u dva koordinatna sustava. To su Kloštar-Ivanićki sustav s ishodištem u franjevačkoj crkvi u Kloštar-Ivaniću i Budimpeštanski sustav s ishodištem u trigonometrijskoj točki Gelerthegu u Budimpešti (Slika 4).

15

Slika 4. Referentni sustavi mađarskog katastra (Roić i dr. 1999.)

Mađarska izmjera izvedena je na isti način kao i austrijska izmjera pa je i podjela na triangulacijske i detaljne listove identična austrijskim sustavima prije prelaska na metarski sustav mjera.

Katastarska izmjera za ovo područje obavljena je između 1847. i 1877. godine.

Ugarska je mnogo kasnije prihvatila metarsku konvenciju i nije pretvorila stare mjere u dekadske pa se u Hrvatskoj i Vojvodini kao bivšim dijelovima Ugarske još i danas u većem dijelu katastarske i zemljišnoknjižne dokumentacije podaci o površinama iskazuju u četvornim hvatima i jutrima, a nažalost to nije učinjeno ni za vrijeme Jugoslavije.

3.3. Područje jugoslavenskog katastra

Jedinstvena projekcija uvedena za cijelo područje Kraljevine Jugoslavije naziva se Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona.

16

Slika 5. Referentni sustavi jugoslavenskog katastra (Roić i dr. 1999.)

To su tri na elipsoid poprečno postavljena cilindra, po 15., 18. i 21. meridijanu. Shodno tome naše se područje preslikava u dva koordinatna sustava koji se označavaju kao peti i šesti od početnog kroz Greenwichki meridijan (Slika 5). U svakom koordinatnom sustavu je dodirni meridijan os x koordinatnog sustava s pozitivnim smjerom na sjever.

Paralelama s osi x na udaljenosti od 22.5 km dijeli se područje svakog sustava na kolone, koje su označene velikim slovima počevši od zapada, tako da os x (meridijan) pada između kolone F i G. Paralelama s osi y na udaljenosti od 15 km dijeli se područje na redove, koji su označeni arapskim brojevima počevši od najjužnijeg reda, koji zahvaća teritorij Hrvatske.

Da na području preslikavanja ne bude negativnih koordinata y, dodaje se osi x vrijednost od 500 000 m. Stoga će sve koordinate y s vrijednošću manjom od ove biti zapadno, a s vrijednošću većom od ove istočno od osi x. Pred koordinatu y

17

stavlja se na mjesto milijona broj sustava u kojem se točka nalazi, tako da osi x imaju ordinatu y: 5 500 000 m u petom i 6 500 000 m u šestom sustavu.

Najjužniji, prvi red počinje s apscisom x:

u sustavu 5 x = 4 755 000 m, dok je u sustavu 6 x = 4 635 000 m

Ovakvom podjelom na zone i redove dobiveni temeljni triangulacijski listovi, dimenzija 22.5 x 15.0 km, dijele se na detaljne listove u ovisnosti od mjerila u kojem je izmjera na nekom dijelu kartirana.

18

4. Vektorizacija

Osnovna zadaća svake države u izgradnji funkcionalnog sustava za uparavljanje prostornim podacima i informacijama je pretvaranje katastarskih planova iz analognog u digitalni oblik. U tom pogledu Hrvatska i dalje zaostaje u odnosu na razvijene europske zemlje (URL 3).

Prevođenje grafičkih (analognih) izvornika u digitalni oblik obavlja se digitalizacijom. Vrste digitalizacije s obzirom na vrstu digitalizatora (Vučetić 2013):

ručna ili vektorska

automatska ili rasterska

Postupak pretvaranja grafičkih izvornika u digitalni oblik pomoću ručnog digitalizatora naziva se ručnom (vektorskom) digitalizacijom. Produkt ručne digitalizacije su vektorski podaci.

Automatska digitalizacija odnosi se na pretvaranje analognih podataka skeniranjem u digitalni oblik. Za razliku od ručne, automatskom digitalizacijom dobivaju se rasterski podaci.

Rasterska grafika je skup, odnosno mreža piksela ili obojenih “kockica”, koji u konačnici stvaraju sliku na monitoru. Rezolucija slike je ustvari određena njezinom kvalitetom koju određuje ukupan broj piksela, kao i broj vrijednosti za svaki pojedinačni piksel (dubina boje). Ako je dubina boje veća, može se prikazati više nijansi, što znači bolja slika (URL 2).

Rasterska grafika predstavlja pravoukutnu mrežu piksela ili obojenih kvadratića, na nekom grafičkom izlaznom uređaju kao što je monitor (URL 5). Osnovni slikovni element rasterskog prikaza je piksel. Rezolucija slike je ustvari određena njezinom kvalitetom koju određuje ukupan broj piksela, kao i broj vrijednosti za svaki pojedinačni piksel (dubina boje). Ako je dubina boje veća, može se prikazati više nijansi, što znači bolja slika. Rasteri su pogodni za prikazivanje površina ispunjenih bojom ili uzorkom, te prikaz efekata.

S druge strane, vektorski prikazi sastavljeni su od osnovnih geometrijskih elemenata: točke, linije i poligona. Položaj geometrijskih elemenata jednoznačno je određen pravokutnim koordinatama, što omogućava brz pristup traženom elementu. Vektorska grafika definirana je matematičkim formulama, te je kao takva neovisna o rezoluciji. Prema tome, za razliku od rasterske, vektorsku sliku je moguće rotirati i skalirati bez gubitka kvalitete.

Vektorizacija može biti (Vučetić 2013):

ručna (ekranska)

poluautomatska

automatska

19

Ručna vektorizacije se na određeni način podudara s postupkom klasičnog digitaliziranja i obavlja se na zaslonu monitora, a kao podloga služi rasterski grafički prikaz dobiven skaniranjem. Koordinate karakterističnih točaka se određuju vođenjem pokazivača (kursora) na prikazu koje programski sustav pretvara iz rasterskog koordinatnog sustava u vektorske koordinate. Tako se definiraju vektori (linije). Ovaj postupak daje veću točnost od vektorizacije pomoću digitalizatora ručne digitalizacije zbog mogućnosti ekranskog povećanja.

Poluautomatska vektorizacija isto se obavlja na podlozi skeniranjem dobivenih rasterskih grafičkih prikaza no vektorizacija je olakšana posebnim programskim sustavima koji može automatski vektorizirati linije koje su rasterski definirane između čvorova, a stručnjak mora intervenirati u sjecištima linija.

Postupak kod automatske vektorizacije se obavlja u potpunosti automatski. Posebno razvijeni programski sustavi omogućuju vektorizaciju tako da se analizom rasporeda slikovnih elemenata u rasterskom obliku prepoznaju određeni objekti. Uspješnost navedene vektorizacije je funkcija složenosti ili jednostavnosti grafičkog prikaza u rasterskom obliku.

20

5. GIS Land Manager

Gis Land Manager je alat koji omogućava prikupljanje, obradu i održavanje prostornih podataka, a osobito je namijenjen upravljanju zemljišnim podacima. Podržava rad sa službenim bazama podataka te omogućava prilagodbu specifičnim potrebama korisnika. Omogućava analize, prezentaciju i ispis tih podataka prema propisanim normama ili prema želji korisnika.

Kao alat za pregledavanje i analizu omogućava korištenje podataka iz različitih izvora, različitih formata i u raznim referentnim sustavima. Korisnici aplikacije mogu postavljati složene upite na prostorne i opisne podatke te rezultate zorno prikazati na željene načine. Prikazi se mogu vidjeti na ekranu ili otisnuti na analogni nositelj.

Gis Land Manager je aplikacija utemeljena na najmodernijim spoznajama modeliranja prostornih podataka i programskim rješenjima. Aplikacija radi pod standardnim operacijskim sustavima današnjice (Microsoft Windows operativni sustavi).

5.1. Osnovna načela

Rad s Gis Land Manager-om orijentiran je projektno. Moguće je rad na već započetom projektu ili otvaranje novog projekta.

U aplikaciju su ugrađeni predefinirani projekti:

Georeferenciranje

Vektorizacija

Izrada elaborata

Održavanje katastarskog operata

Slobodni projekt

Za navedene projekte sukladno procesima rada moguće je koristiti naredbe na predviđeni način. Za ostale projekte za koje korisnik sam definira postavke (slobodni projekt) stoje sve CAD/GIS funkcije na raspolaganju.

U bazi su pohranjeni podaci čijim se dijelovima pristupa ovisno o projektu na kojem se radi. Ta baza sadržava jedinstveno pohranjene opisne i prostorne podatke o objektima.

5.2. Korisničko sučelje

Korisničko sučelje ovog programa je grafičko i većina naredbi se zadaje putem odgovarajućih ikona ili putem izbornika. Zadavanje parametara i naredbi moguće je mišem ili tipkovnicom (Slika 6).

21

Slika 6. Sučelje Gis Land Manager-a

Osnovna pravila rada s mišem jesu:

LIJEVI KLIK: odabir alata iz izbornika ili trake sa alatima početak i/ili završetak odabrane radnje

DESNI KLIK: odustajanje od radnje, ako je ona u tijeku izbornik za promjenu vektorskih podataka, ako smo kliknuli na vektor izbornik za najčešće korištene alate, ako nije odabran nijedan alat

DUPLI LIJEVI KLIK: na prazno (unutar radne površine), aktivira alat Pomak (Pan) na vektor, daje opis vektora ili ga selektira/deselektira, ovisno o

postavkama na linijsku točku, pomiče izabranu liniju

SCROLL funkcija zumiranja

Unatoč tome što je miš glavni alat pri radu u GLM-u, tipkovnica omogućuje pristup određenim funkcijama koje pomoću miša nebi bilo moguće izvesti (npr. snap alat). Također može značajno ubrzati postupak rada. Slika 7 prikazuje funkcije tipkovnice.

22

Slika 7. Funkcije tipkovnice (Geoinformatika d.o.o. 2007)

Podaci su podijeljeni na dvije grupe, i to na raster i vektor.

Vektorski podaci su grupirani po slojevima, a za svaki sloj mogu se postaviti proizvoljne vrijednosti boje, veličine i načina iscrtavanja. Dodatni atribut kojeg možemo dodijeliti svakom vektorskom podatku je Vrsta. Vrsta predstavlja dodatno smisleno grananje unutar pojedinog sloja radi postizanja bolje i jednostavnije strukture podataka. Slojevi u programu Gis Land Manager su definirani na razini organizacije gdje se program koristi. To znači da se slojevi mogu dodavati i brisati, mijenjati osnovna svojstva, preimenovati, ali se to općenito radi na razini upravljanja bazom podataka.

Naime zbog specifičnosti posla i rada u mreži podaci o slojevima na razini organizacije moraju biti jedinstveni. Promjene nad slojevima za vrijeme rada s programom su trenutne i služe za lakši rad trenutnog korisnika, ali se one ne odnose na stalne postavke slojeva u bazi podataka.

23

5.3. Instalacija

Instalacija GisLandManagera je sadržana u datoteci nazvanoj setup.exe koja je velika 19.1 MB. Pri pokretanju uočljiv je nedostatak teksta licencnog ugovora za koji program traži prihvaćanje za nastavak instalacije.

Pri pokretanju instalacije ponuđena su četiri tipa instalacije:

Program s primjerima

Program bez primjera

Program – mrežna instalacija

Po izboru korisnika

Po završetku instalacije, potrebno je kreirati četiri ODBC konekcije (GLM27, GLM27EXP, GLM27P i GLM27GIS) da bi program ispravno funkcionirao. Postupak je detaljno opisan u datoteci odbc-konekcije.txt.

Prije samog pokretanja programa potrebno je izvršiti još jednu predradnju. GLM baza podataka, sadrži podatke za sve županije, katastre i katastarske općine u Republici Hrvatskoj, locirane u datoteci GLM27.mdb. U ovom programu pravilo je da samo jedna županija i jedan katastar mogu biti aktivni.

Pomoću programa Microsoft Access namjenjenog upravljanju podacima iz baze podataka, otovorio sam datoteku GLM27, koja sadrži potrebne tablice: ZUPANIJE, KATASTAR i KAT_OPC. Zadatak nam je zadati županiju i katastarski ured. Pomoću navedenih tablica identificirani su brojevi koji predstavljaju županiju i ured.

Slika 8. Tablica AKTIVNE_POSTAVKE

Prvi red stupca VRSTA_JEDINICE odnosi se na oznaku županije (1), a drugi na oznaku katastarskog ureda (10). Shodno tome u stupcu AKTIVNA_JEDINICA upisani su brojevi koji predstavljaju Splitsko-dalmatinsku županiju (17) i katastarski ured Stari Grad (90). Promjene su potom spremljene i rad s Gis Land Managerom može započeti (Slika 8).

24

6. Georeferenciranje

Nakon izvršenih predradnji s bazama podataka a prije samog postupka vektorizacije listove je potrebno prostorno smjestiti u koordinatni sustav, odnosno georeferencirati. U izvješću o georeferenciranju zapisano je da list 12&13 nije dostupan jer je došlo do pogreške prilikom skeniranja, te ga je bilo potrebno zatražiti od Ispostave Stari Grad. Taj je list bilo potrebno georeferencirati, dok su ostali listovi već georeferencirani, te ih je, kao takve, potrebno samo učitiati.

GLM korisniku daje dvije mogućnosti za georeferenciranje listova stare i nove izmjere. Katastarski planovi nove izmjere (mjerila 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500) georeferenciraju se po decimetarskoj mreži, dok se listovi stare izmjere (mjerila 1:1440, 1:1452, 1:2880, 1:2904, 1:5808) georeferenciraju po okviru lista. U ovom slučaju radi se o katastarskom planu u mjerilu 1:2880.

Osnovne radnje za georeferenciranje rastera planova stare izmjere su: popunjavanje osnovnih podataka o rasteru, popravak rotacije, obrezivanje rasterske podloge po rubovima, popravak rastera po rubovima mreže, umjeranje duljina, određivanje ishodišta koordinatnog sustava.

1. Zadavanje osnovnih podataka o rasteru

Georeferenciranje započinje tako da je iz izbornika Projekt odabrano Novi. Kao vrstu projekta odabrano je Georeferenciranje, a potom i željenu rasterska datoteka pomoću tipke odabir. Sljedeći je korak izbor katastarske općine, nakon čega slijedi upis naziva projekta, te izbor mjerila. Veličine x i y program automatski generira za odabrano mjerilo (Slika 9).

Slika 9. Zadavanje osnovnih podataka o rasteru

25

2. Popravak rotacije

Operacija za popravak rotacije izvodi se samo jednom na novoj rasterskoj podlozi, a služi za popravak rotacije koordinatnog sustava skaniranog plana uslijed skaniranja, te njegovoga dovođenja na koordinatni sustav PC računala. Ova operacija izvodi se isključivo sa 4 neprekinute linije sloja "Pomoćne linije", koje se povlače između 4 rubne točke lista, pri čemu je preporučena veličina prikaza (zoom) za ovu operaciju 5, 15 ili 25. Nakon toga iz izbornika Georeferenciranje odabire se Popravak rotacije, nakon čega se spreme promjene..

3. Obrezivanje rasterske podloge po rubovima

Ako rasterska podloga nakon skeniranja sadrži prazan prostor po svom rubu, dobro je takav raster svesti na onaj prostor koji predstavlja uistinu aktivnu površinu za radnu upotrebu. Pri tome potrebno je voditi računa da obrezivanje ne mora nužno biti po liniji okvira plana, več je poželjno ostaviti dio sadržaja sa opisom i podacima o listu.

Pomoću alata Nova selekcija označi se željeno područje, nakon čega se iz izbornika odabere Georeferenciranje - Odbaci izvan selekcije.

4. Popravak rastera po rubovima mreže

Slojem pomoćna linija povučen je proizvoljan broj neprekinutih linija koje idu po rubu mreže katastarskog plana, zatim je pokrenut alat iz glavnog izbornika Georeferenciranje - Stara izmjera - Popravak po okviru plana. Ovaj postupak dovodi dio rastera koji je obrubljen pomoćnim linijama na oblik idealnog pravokutnika.

5. Umjeranje duljina

Nakon završenoga prethodnog postupka program automatski stvara 4 linije sloja Pomoćne linije koje tvore pravokutnik, a koji naliježe na rubove mreže. Sada je taj pravokutnik po Y i X osi doveden na idealne dimenzije. Zatim je iz glavnog izbornika odabran alat Georeferenciranje - Stara izmjera - Popravak duljina. Program nas neposredno prije izvođenja samog postupka pita za dimenzije po osima na koje će biti svedena rasterska podloga. U ovom konkretnom slučaju, pošto se radi o dva lista 12 i 13 koje prelaze granice generiranih veličina za mjerilo 1:2880, dimenzije je bilo potrebno povećati (Slika 10).

Slika 10. Popravak duljine po osima

26

6. određivanje ishodišta koordinatnog sustava

Posljednji korak prilikom georeferenciranja lista stare izmjere je određivanje ishodišta koordinatnog sustava. Povlače se dvije pomoćne linije u obliku slova L na način da spojna točka tih linija pada što preciznije na krajnju donju lijevu točku decimetarske mreže. Iz izbornika Georeferenciranje odabrano je Određivanje ishodišta, te su upisane koordinate ishodišta (Slika 11).

Slika 11. Određivanje ishodišta

Sve radnje vezane uz georeferenciranje rastera su od iznimne važnosti za daljnje uspješno korištenje rasterske podloge.

27

7. Vektorizacija katastarske općine Svirče

Nakon izvršenih predradnji koje obuhvaćaju instalaciju samog programa, učitavanja podataka koji se odnose na područje naše katastarske općine, te georeferenciranja, slijedi vektorizacija.

7.1. Postupak vektorizacije

Postupak vektorizacije započeo je kreiranjem novog projekta vektorizacije pod imenom Vektorizacija K.O. Svirče (Slika 12).

Slično kao i prilikom definiranja projekta Georeferenciranja potrebno je ispuniti neke od standardnih polja (odabir katastarske općine, naziv, opis), te podatke o radnoj površini.

Podaci o radnoj površini obuhvaćaju koordinate ishodišta (najjužnije i najzapadnije točke), te veličine X i Y izražene u metrima ovisno o tome kolika je veličina katastarske općine. Preporučljivo je za obe veličine upisati nešto veće vrijednosti kako se nebi dogodilo da dio općine izlazi van radne površine.

Slika 12. Postavke novog projekta

Nakon kreiranja novog projekta učitani su svi potrebni rasteri za projekt vektorizacije. Pregled svih učitanih rastera omogućen je klikom na ikonu Rasterske podloge na alatnoj traci ili jednostavnim pritiskom tipke F3.

28

Slika 13. Rasterske podloge

Unutar navedenog izbornika moguće je rastere po volji paliti i gasiti, dodavati i brisati (Slika 13).

Slika 14 prikazuje podjelu na listove Bečkog koordinatnog sustava. Hvati su preračunati u metre, te je nanesena palčana mreža u metrima. Sustav je približno smješten u 6. Zonu GK projekcije translacijom podjele u metarskom sustavu u trigonometrijsku točku Sv. Stjepan u Starom Gradu. Listovi su georeferencirani na mrežu identičnih točaka koordinatne mreže čime je dobiven neprekinuti niz listova cijele općine u rasterskom formatu.

Slika 14. Podjela K.O. Svirče na detaljne listove

Nakon učitavanja svih 14 potrebnih rastera započinje vektorizacija. Vektorizacija u GLM-u poprilično je jednostavan ali i dugotrajan proces, pri čemu veliku pomoć pružaju snap alati kojima vektore spajamo na određene točke pritiskom tipke Ctrl. Najčešće korištene naredbe dostupne su na alatnoj traci, a može im se pristupiti i desnim klikom miša (Slika 15).

29

Slika 15. Prikaz alatne trake i najčešće korištenih operacija

Granice katastarske općine iscrtane su izborom nove linije u sloju 1_kc_medja_ko, granice katastarskih čestica u sloju 1_kc_medja, a zgrade u sloju 2_zg, sukladno sa specifikacijama Državne geodetske uprave, objavljene 2010. godine.

Upis brojeva katastarskih čestica napravljen je izborom nove točke na alatnoj traci u sloju 1_kc_broj.

Slika 16. Upis brojeva katastarskih čestica

Kod upisa brojeva katastarskih čestica treba voditi računa o tome dali se radi o zgradnoj čeestici, te ukoliko je to slučaj potrebno je označiti česticu zgrade u prozoru Novi broj katastarske čestice. Rezultat je broj s točkom koja označava zgradnu česticu (Slika 16).

30

Slika 17. Zgradne čestice

Pri unosu brojeva katstarskih čestica, program kreira centroid pridružen određenom upisanom broju. Slika 17 prikazuje primjer zgradne čestice. GisLandManager ne dopušta upisivanje dvostrukog broja čestice, osim ako se u prozoru Broj katastarske čestice odabere opcija Dupli broj ili uporednik. To je korisno kod velikih katastarskih čestica (npr. puteva) tako da se isti broj može napisati više puta na jednom planu, što prikaz čini preglednijim.

Ukoliko česticu nije moguće identificirati (nema broj odnosno centroid), upisuje se privremeni broj 9999/i. Upis privremenih brojeva iznimka je, a ne pravilo.

Tokom procesa vektorizacije uočene su manje čestice koje se nalaze unutar površina velikih čestica. Nazivaju se čestice otoci. Te je čestice potrebno spojiti na najbližu točku veće čestice linijskim slojem Spec.rgn (Slika 18).

Slika 18. Povezivanje čestica otoka slojem Spec.rgn

31

Ukoliko se to ne napravi program će prilikom obračunavanja površina za površinu veće čestice obuhvatiti i površinu manje čestice, što može rezultirati određenim odstupanjima od službenih površina. S druge strane, česticu manje površine algoritam će prepoznati. Stoga treba obratiti pažnju na prethodno opisane čestice kako bi se shodno tome postigli najbolji mogući rezultati.

7.2. Uočeni nedostaci

U nastavku su navedeni najčešći nedostaci rasterskih podataka, vezani za čitljivost i preglednost katastarskih listova. Vrste nedostataka rasterskih podataka mogu biti: nečitljivost brojeva katastarskih čestica, slabo vidljive granice katastarskih čestica, otvoreni poligoni, poligoni bez broja, itd.

Slika 19. Nečitljivost brojeva katastarskih čestica

Slika 19 prikazuje dio rasterske podloge na kojem je jako teško zaključiti o kojim se brojevima katastarskih čestica radi. Uvidom u dodatnu dokumentaciju (arhivski katastarski planovi, elaborati izmjere, fotoskice...) moguće je riješiti poteškoće u interpretaciji katastarskog plana.

U konkretnom slučaju dodatna dokumentacija nije bila dostupna. Problem je rješen uspoređivanjem površina iz knjižnog dijela katastarskog operata, te logičkim razmišljanjem prema kojem susjedne čestice imaju slične brojeve i podbrojeve. Međutim, unatoč svim naporima pojedine čestice nije bilo moguće interpretirati, te su im pridruženi privremeni brojevi.

32

Slika 20. Slabo vidljive granice katastarskih čestica

Problema vezanih za otvorene poligone nije bilo, no ipak su linije koje zatvaraju poligone bile blijede i slabo vidljive, što je u kombinaciji sa nečitljivim brojevima čestica uzrokovalo brojne poteškoće (Slika 20). Za istaknuti je da je naknadno zatraženi list 12&13 u daleko najgorem stanju. Linije su na pojedinim dijelovima gotovo nevidljive, a brojevi čestica neprepoznatljivi. Stoga su u primjerima većinom izdvojeni dijelovi navedenog lista.

Slika 21. Vektorizacija na preklopima listova

Prilikom vektorizacije na preklopima dvaju listova uočene su određene nepravilnosti. Princip kojeg bi se trebalo držati prilikom vektorizacije na rubu lista je taj da se vektorizira od posljednje lomne točke na jednom listu do lomne točke na drugom listu. Potrebno je zatvoriti katastarske čestice pri čemu se zanemaruje sami položaj linije koja završava na rubu lista (Slika 21). Ova metoda koristi se kada nije dostupna dokumentacije iz koje bi se jednoznačno moglo vektorizirati sadržaj.

33

Slika 22. Primjer čestice bez broja

Rasterske podloge često sadrže zatvorene poligone, odnosno područja bez broja na katastarskom planu (Slika 22). Takvim se česticama također pridodaje privremeni broj.

7.3. Učitavanje podataka službenih površina

Podaci o službenim površinama katastarskih čestica učitavaju se pomoću programa Microsoft Access u bazu podataka. Tekstualna datoteka koja sadrži službene podatke knjižnog dijela katastarskog operata vidljiva je na slici (Slika 23).

Slika 23. Službene površine, Notepad (Lijevo) i Excel (desno)

34

Navedenu datoteku je bilo potrebno preoblikovati u oblik koji je prikladan za rad u GLM-u. Datoteka je prilagođena pomoću Microsoft Excela i spremljena u csv obliku (Slika 23).

Nakon formiranja tablice pogodne za rad, bilo ju je potrebno učitati i povezati sa tablicom CESTICE_KONTROLA_POVRSINA koja se nalazi u datoteci GLM27P. Tablica CESTICE_KONTROLA_POVRSINA je postojeća tablica pomoću koje se u GLM-u obavljaju usporedbe površina na digitalnom katastarskom planu i službenih površina.

Pomoću naredbi External data – Text file programa Microsoft Access učitana je tablica PDKC_Svirce, koju je potom potrebno učitati u prethodno spomenutu tablicu kako bi u programu GLM mogli učitati službene površine.

Slika 24. Elementi tablice službenih površina

Pomoću naredbi Create – Query Design otvoreni su elementi tablice PDKC_Svirce i tablice CESTICE_KONTROLA_POVRSINA (Slika 24). Naredbom Append Query učitni su podatci službenih površina u tablicu CESTICE_KONTROLA_POVRSINA, popunivši red Append To sa nazivima stupaca spomenute tablice u koju su učitani podatke o površinama (Slika 25).

Slika 25. Append Query

Pritiskom tipke Run, nakon povezivanja odgovarajućih stupaca dvaju tablica, završeno je učitavanje podataka o službenim površinama u za to predviđenu postojeću tablicu.

35

7.4. Objedinjavanje priloga katastarskog plana izrađenog u različitim mjerilima

Katastarski plan katastarske općine Svirče sadrži 14 listova u mjerilu 1:2880. Međutim, naselja Svirče i Sveta Nedilja prikazani su u krupnijm mjerilima. Sveta Nedilja u mjerilu 1:1000, a Svirče u mjerilu 1:1440. Usporedbom službenih i tehničkih površina katastarskih čestica u krupnijem mjerilu uočena su velika odstupanja tehničkih površina od službenih. To ukazuje na činjenicu da su službene površine određene iz prikaza u mjerilu 1:2880.

Tablica 1. Dio katastarskih čestica naselja Sveta Nedilja u mjerilu 1:1000

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

•77 431 4 1000 -427 1,40 -425,6 10640,00

•36/2 431 11 1000 -420 2,32 -417,68 3797,08

•36/1 371 11 1000 -360 2,32 -357,68 3251,62

•33/3 433 18 1000 -415 2,97 -412,03 2289,06

1041/1 571 25 1000 -546 3,50 -542,5 2170,00

1091/1 234 11 1000 -223 2,32 -220,68 2006,17

1090 295 14 1000 -281 2,62 -278,38 1988,43

1091/2 375 18 1000 -357 2,97 -354,03 1966,83

1074 2290 111 1000 -2179 7,37 -2171,63 1956,42

Tablica 1 sadrži podatke o površinama katastarskih čestica naselja Sveta Nedilja u mjerilu 1:1000. Podaci su poredani po katastarskim česticama čije površine najviše odstupaju.

Tablica 2. Dio katastarskih čestica naselja Sveta Nedilja nakon objedinjavanja

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

•265 33 36 2880 3 12,10 9,10 25,27

•266 29 32 2880 3 11,40 8,40 26,26

•267 51 61 2880 10 15,75 5,75 9,42

•28 301 317 2880 16 35,89 19,89 6,28

•29 132 111 2880 -21 21,24 0,24 0,22

•290 45 75 2880 30 17,46 -12,54 -16,72

•291 24 22 2880 -2 9,46 7,46 33,89

•292 64 47 2880 -17 13,82 -3,18 -6,76

•293 46 28 2880 -18 10,67 -7,33 -26,19

36

Pojedinačnim pregledom čestica s najvećim odstupanjima utvrđena je gruba pogreška. Usporedbom istog područja na prikazima u oba mjerila uočeno je da je zbog nepreglednosti broj čestice na prilogu krupnijeg mjerila krivo identificiran, te je površina katastarske čestice prelazila dozvoljeno odstupanje. Ispravkom pogreške površina katastarske čestice nalazi se unutar granica dozvoljenog odstupanja.

Tablica 2 prikazuje neke od čestica naselja Sveta nedilja sa svojim površinama, odstupanjima i postocima nakon objedinjavanja u mjerilu 1:2880.

Tablica 3 sadrži statističke podatke za cijelokupno objedinjeno područje naselja Sveta Nedilja, iz kojih se može zaključiti da je objedinjenje uspješno provedeno. Od ukupno 244 čestice 35 čestica ima odstupanja izvan granica dopuštenog.

Tablica 3. Statistički podaci objedinjenog naselja Sveta Nedilja (1:2880)

broj čestica 244

čestice van dozvoljenog odstupanja 35

% čestica van dozvoljenog odstupanja 14

Ps 14181

Pt 14318

Δ ima -137

Δ dop 240

Δ 103

% 0,73

Tablica 4 prikazuje površine katastarskih čestica naselja Svirče sa najvećim odstupanjima (prilog u mjerilu 1:1440).

Tablica 4. Dio katastarskih čestica naselja Svirče u mjerilu 1:1440

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

•196/3 793 11 1440 -782 3,34 -778,66 7078,70

•140/3 379 8 1440 -371 2,85 -368,15 4601,86

•97/5 238 7 1440 -231 2,67 -228,33 3261,90

3736/2 1068 33 1440 -1035 5,79 -1029,21 3118,82

•135 420 14 1440 -406 3,77 -402,23 2873,06

•269 623 25 1440 -598 5,04 -592,96 2371,84

3706 363 15 1440 -348 3,90 -344,1 2293,97

3756/1 707 32 1440 -675 5,70 -669,3 2091,56

•105 435 22 1440 -413 4,73 -408,27 1855,78

•278 559 30 1440 -529 5,52 -523,48 1744,93

37

Tablica 5 prikazuje dio površina katastarskih čestica naselja Svirče nakon objedinjavanja. Statistički podaci koji se odnose na čestice objedinjenog naselja Svirče u mjerilu 1:2880 dani su u tablici 6.

Tablica 5. Dio katastarskih površina naselja Svirče nakon objedinjavanja

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1:

Δ ima Δ dop Δ Δ r%

3875/1 4 14 2880 10 7,543181 -2,456820 17,54871

3704 6 9 2880 3 6,048000 3,048000 33,86667

3783 6 11 2880 5 6,686316 1,686316 15,33014

3756/2 6 7 2880 1 5,333835 4,333835 61,91192

•300 6 11 2880 5 6,686316 1,686316 15,33014

•140/2 8 10 2880 2 6,375152 4,375152 43,75152

3827/3 8 10 2880 2 6,375152 4,375152 43,75152

3837/1 9 11 2880 2 6,686316 4,686316 42,60287

3053 9 11 2880 2 6,686316 4,686316 42,60287

•233/2 9 7 2880 -2 5,333835 3,333835 47,62621 Od 550 čestica uljučenih u postupak objedinjavanja 143 imaju odstupanja veća od dozvoljenih, što znači da 26% čestica ima površine izvan dozvoljenog odstupanja (Tablica 6).

Tablica 6. Statistički podaci objedinjenog naselja Svirče (1:2880)

broj čestica 550

čestice van dozvoljenog odstupanja 143

% čestica van dozvoljenog odstupanja 26

Ps 41769

Pt 42313

Δ ima -544

Δ dop 412,02

Δ -131,98

% 0,32

38

Na prilozima krupnijih mjerila uočene su promjene u odnosu na prikaz sitnijeg mjerila (1.2880). Najčešće je riječ o diobi katastarskih čestica, te pripajanju dijela jedne katastarske čestice drugoj. Promjene su izvedene dodavanjem i brisanjem linija, prije čega su duljine mjerene na prilozima krupnijih mjerila. Slika 25 prikazuje primjer diobe u kojoj su od jedne čestice nastale dvije. Na istoj je slici vidljiv i primjer spajanja dijela jedne katastarske čestice drugoj.

Slika 26. Podjela katastarske čestice

Postupak je objašnjen na primjeru podjele čestice 4018 na čestice 4018/1 i 4018/2. Duljina linije koja se proteže od vrha same čestice (najsjevernije točke) do crvene linije, približno okomite na spomenutu liniju, mjerena je tri puta, te je kao stvarna duljina linije uzeta aritmetička sredina (Slika 27). Postupak je ponovljen za nastavak spomenute linije do sjeverozapadnog ruba čestice.

Slika 27. Mjerenje duljina sa priloga u mjerilu 1:1440

39

Mjerena je i linija paralelna sa spomenutom linijom, dakle linija koja se nalazi između ucrtane crvene linije i najistočnije točke čestice 4018. Prava duljina te linije također je određena aritmetičkom sredinom iz tri mjerenja. Postupak je ponovljen i za liniju između sjecišta sa crvenom linijom i najjužnije točke čestice. Pošto se ovdje radi o prilogu u mjerilu 1:1440, odnosno prikazu dvostruko većem od ostatka katastarskog plana, prilikom ucrtavanja linije na prikaz u mjerilu 1:2880 potrebno je duljinu linije prepoloviti, dakle podijeliti sa brojem 2. Nakon što je tražena katastarska čestica locirana u mjerilu 1:2880, ucrtane su crvene linije na izmjerenim udaljenostima (prilagođenim mjerilu 1:2880) od najsjevernije i najistočnije točke čestice, te od sjeverozapadne i najjužnije točke. U idealnom slučaju ove bi se dvije linije trebale preklopiti. Ukoliko to nije slučaj, preporučljivo je na sredini između ucrtanih linija ucrtati crvenu liniju. Takav postupak u konkretnom slučaju rezultira prevelikim odstupanjem obe čestice. Uvidom u službene površine (kreiranjem privremenih regija za čestice 4018/1 i 4018/2 za oba slučaja) zaključeno je da odmjeranje od najsjevernije i najistočnije točke čestice daje bolje rezultate (Slika 28).

Slika 28. Ucrtavanje linije koja dijeli česticu 4018 na čestice 4018/1 i 4018/2

Da nebi bilo zabune, broj 4008/3 upisan na mjerilu 1:2880 odnosi se na susjedni put, a ne na interesnu česticu. GLM-ov alat za mjerenje duljina prilikom samog mjerenja ne prekida mjerenje nakon prvog odmjeranja već se mjerenje nastavlja u zadnjoj odabranoj točki. Tako da je u ovom slučaju moguće sa 4 klika mišem odrediti 3 duljine. Uz to program automatski računa zbroj svih izmjerenih vrijednosti, što je olakotna okolnost, stoga preostaje samo iz sume odrediti aritmetičku sredinu, odnosno sumu podijeliti sa brojem mjerenja.

Područja kod kojih se dogodilo puno promjena nije bilo moguće objediniti na prethodno navedeni način. U tom slučaju područja su uklopljena uz pomoć formula za transformaciju u GLM-u. Slijedi postupak objedinjavanja.

40

Slika 29. Dio priloga kojeg je potrebno objediniti s ostalim sadržajem

Uklapanje sadržaja priloga, odnosno objedinjavanje provedeno je na više područja. Preporučljivo je objedinjavanje provoditi na manjim područjima, odnosno veće područje podijeliti na više dijelova sa manjim brojem čestica. Princip objedinjavanja objašnjen je u nastavku na uzorku od 20 čestica (Slika 29). Stanje prije i nakon transformacije prikazuje (Slika 30).

Slika 30. Stanje prije transformacije – u mjerilu 1:2880 (lijevo), u mjerilu 1:1440 (desno)

Prije svega, kreiran je novi projekt Homogenizacija (Slika 31). Postupak je isti kao i kod projekata vektorizacije i georeferenciranja. Nakon ispunjavanja svih potrebnih polja, pritiskom tipke Prihvati kreiran je projekt.

41

Slika 31. Postavke projekta Homogenizacija

Nakon vektorizacije područja krupnijeg mjerila (u ovom slučaju 1:1440), potrebno je numerirati lomne točke katstarskih čestica. Iz GLM izbornika izaberemo Alati - Homogenizacija - Numeracija točaka. Numerirane lomne točke postavljene su u sloj T_ima.

Potom se izabiru identične točke (točke koje predstavljaju isti detalj na područjima oba mjerila), Alati – Homogenizacija – Izbor IT. Izbor identičnih točaka subjektivan je proces o kojem ovisi uspješnost samog objedinjavanja.

Dakle, označen je vektorizirani dio priloga, te se desnim klikom miša na točku iz izbornika odabere Pomakni sve. Valja napomenuti kako je područje u mjerilu 1:2880 potrebno prebaciti u privremeni layer i zaključati, kako se pomicanjem priloga nebi pomaknula cijelokupna slika. Nakon pomicanja na potencijalnu identičnu točku desnim klikom iz izbornika odabire se Postavi IT. Program kreira točku istog broja u sloju T_treba (Slika 32).

Slika 32. Izbor identične točke

42

Nakon izbora prve identične točke sve se opet pomiče na iduću točku i postavlja novu identičnu točku. Postupak se ponavlja dok ne lociramo sve potencijalne identične točke. Što je više identičnih točaka za očekivati je da će rezultati objedinjavanja biti bolji.

Slika 33. Upravljanje procesom – Identične točke

Iz izbornika Homogenizacija izabire se Upravljanje procesom, pomoću kojega se izvršavaju potrebne transformacije (Slika 33). Identične točke spremaju se (tipka Export IT treba) kako bi se ukoliko dođe do prekida rada, moglo ponovno učitati iste identične točke (tipka Import IT treba).

Tablica prikazuje informacije o izabranim identičnim točkama. Prvi stupac odnosi se na brojeve identičnih točaka. Drugi stupac Dt prikazuje udaljenost pomaknute točke od njenog početnog stanja, a treći razliku između dopuštenog odstupanja i udaljenosti točke od njenog prvobitnog položaja.

U izborniku Upravljanje homogenizacijom izabiru se Transformacije, a potom U težište projekta pomoću identičnih točaka. Nakon toga pokrenuta je globalna transformacija pritiskom na tipke Izračunaj parametre, potom Izvrši transformaciju (Slika 34).

43

Slika 34. Upravljanje procesom - Transformacije

Povratkom na prozor Identične točke upisuje se za A vrijednost 3, te označi Dt>Aso. Tipkom Obnovi listu program ponovo izlista sve identične točke, te crvenom bojom označava točke koje nezadovoljavaju uvjete, te ih je kao takve potrebno ukloniti dvostrukim klikom na polje 0/1.

Slika 35. Isključivanje nepovoljnih točaka

Nakon eliminacije točaka slijedi povratak na prozor Transformacije te se ponavlja prethodno opisani postupak. Iterativni proces završen je tek kad se uklone sve identične točke koje iskaču iz dopuštenih granica, odnosno kad više nema crvenih polja u rubrici Dt (Slika 35).

44

Slika 36. Stanje nakon transformacija - globalna (lijevo), lokalna (desno)

Nakon uspješne globalne transformacije pokreće se lokalna transformacija. Slika 36 prikazuje preklop (zelena boja – mjerilo 1:2880, ljubičasta – mjerilo 1:1440), nakon globalne transformacije (lijevo) i lokalne (desno).

Tablica 7. Katastarske čestice prije transformacija (mjerilo 1:2880)

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

•2/7 905,3 273 2880 -632 33 -599 219

•2/10 558,13 178 2880 -380 27 -353 198

•2/3 177,73 297 2880 119 35 -84 28

115/20 300,68 457 2880 156 43 -113 25

115/21 230,93 173 2880 -58 27 -31 18

115/19 346,56 275 2880 -72 33 -39 14

•2/4 38,92 60 2880 21 16 -5 8

115/4 419,62 370 2880 -50 39 -11 3

115/26 128,62 107 2880 -22 21 -1 1

115/3 304,04 290 2880 -14 34 20 0

115/29 197,61 230 2880 32 31 -1 0

115/24 983,13 940 2880 -43 62 19 0

115/2 178,54 172 2880 -7 26 19 0

45

Tablica 7 prikazuje usporedbu tehničkih i službenih površina čestica početnog stanja. Prikazano je 13 čestica sa identičnim katastarskim brojevima u oba mjerila. Prije transformacija 69% katastarskih čestica imalo je površine izvan dozvoljenog odstupanja.

Tablica 8. Katastarske čestice nakon transformacije (mjerilo 1:2880)

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

115/21 231,86 173 2880 -59 27 -32 18

115/20 351,87 457 2880 105 43 -62 14

•2/7 219,19 273 2880 54 33 -21 8

115/4 433,79 370 2880 -64 39 -25 7

115/29 203,25 230 2880 27 31 4 0

115/26 125,91 107 2880 -19 21 2 0

115/24 978,92 940 2880 -39 62 23 0

115/19 282,85 275 2880 -8 33 25 0

115/3 290,3 290 2880 0 34 34 0

115/2 179,22 172 2880 -7 26 19 0

•2/10 162,72 178 2880 15 27 12 0

•2/4 51,61 60 2880 8 16 8 0

•2/3 299,26 297 2880 -2 35 33 0

Nakon provedenih transformacija smanjio se broj čestica s odstupanjima iznad dozvoljenih, tako da 31% čestica ima površinu iznad dozvoljenog odstupanja (Tablica 8).

Područje krupnijeg mjerila (1:1440) sadrži veći broj čestica od onog sitnijeg mjerila (1:2880), na osnovu čega je zaključeno da su promjene upisane na prilogu krupnijeg mjerila.

Tablica 9 prikazuje usporedbu tehničkih i službenih površina 7 čestica kojih na prikazu sitnijeg mjerila nije bilo. Samo jedna katastarska čestica ima površinu iznad dozvoljenog odstupanja. U slučaju da transformacija nije provedena, tablica koja sadrži službene površine katastarskih čestica kojih nema u tehničkom dijelu bila bi uvećana za ovih 7 čestica, samim tim bi postotak čestica kojih nema u tehničkom dijelu bio veći, odnosno rezultati bi bili lošiji. Također bi i površine čestica od kojih je nastalo ovih 7 čestica bile znatno veće nego njihove službene površine.

46

Tablica 9. Novonastale čestice nakon transformacije (mjerilo 1:2880)

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

•2/8 259,95 170 2880 -90 26 -64 38

115/6 93,85 93 2880 -1 19 18 0

•2/9 283,87 291 2880 7 34 27 0

•2/6 157,17 137 2880 -20 24 4 0

•2/5 68,68 68 2880 -1 17 16 0

•2/2 72,07 82 2880 10 18 8 0

•2/1 96,61 110 2880 13 21 8 0

Tablica 10. Razlika površina katastarskih čestica prije i nakon transformacije

Broj katastarske čestice

P1 prije transformacije

P2 nakon transformacije Δ (P1-P2) Δ %

•2/7 905,30 219,19 686,11 75,79

•2/10 558,13 162,72 395,41 70,85

•2/3 177,73 299,26 -121,53 68,38

•2/4 38,92 51,61 -12,69 32,61

115/19 346,56 282,85 63,71 18,38

115/20 300,68 351,87 -51,19 17,02

115/3 304,04 290,3 13,74 4,52

115/4 419,62 433,79 -14,17 3,38

115/29 197,61 203,25 -5,64 2,85

115/26 128,62 125,91 2,71 2,11

115/24 983,13 978,92 4,21 0,43

115/21 230,93 231,86 -0,93 0,40

115/2 178,54 179,22 -0,68 0,38

47

Iz tablice koja prikazuje razlike površina katastarskih čestica prije i nakon transformacije vidljivo je da 4 čestice imaju odstupanja veća od 20%, čime ne zadovoljavaju uvjete objedinjavanja.

Slika 37. Prikaz objedinjenog područja (1:2880)

U tablici koja prikazuje odstupanja nakon objedinjavanja (Tablica 10), primjećeno je da su čestice sa najvećim odstupanjima ujedno i susjedne čestice. Čestica 115/21 ima površinu 59 m2 veću od službene, dok čestica 115/20 ima površinu 105 m2 manju od službene. Ukoliko se zbroje tehničke (479 m2) i službene površine (443 m2) obaju čestica i primjene formule kao da se radi o jednoj čestici razlika službene i tehničke površine te fiktivne čestice (36 m2) manja je od dozvoljenog odstupanja (42 m2). Za pretpostaviti je da je dio čestice 115/21 pripojen čestici 115/20. Ova pretpostavka još je vjerojatnija za susjedne čestice •2/7 i •2/8 zbog toga što površine okolnih čestica ne prelaze dozvoljena odstupanja (Slika 37). Ove činjenice ukazuju na to da nastale promjene nisu prikazane na katastarskom planu. Da su promjene upisane na planu, čestice ne bi odstupale od svojih službenih površina, odnosno odstupanje bi bilo u dozvoljenim granicama.

7.5. Topološka obrada

Topologija je grana matematike. Proučava ona svojstva geometrijskih objekata koja ostaju nepromijenjena (invarijantna) kad se oblici izobličuju rastezanjem, izvrtanjem ili gnječenjem. Također proučava odnos područja i granice. Topologiju ne zanima je li oblik velik ili malen, okrugao ili četvrtast jer se ta svojstva mogu promijeniti. U topologiji je važnije kvalitativno nego kvantitativno (URL 4).

48

Slika 38. Topološke obrade

Topološke operacije obuhvaćaju uređivanje i kreiranje topologije. Uređivanje topologije podrazumijeva ispitivanje ispravnosti provedene vektorizacije odnosno ispravnost povezanih linija.

Slika 39. Topološke obrade linije i brojeva katastarskih čestica

Na alatnoj traci izabiru se Alati, potom Topološke obrade i konačno Linija (Slika 38). GLM nudi sedam topoloških obrada koje se odnose na linije:

Provjera identičnih linija

Provjera duljine

49

Provjera nezatvorenih linija

Provjera nezatvorenih linija

Provjera presjeka

Udaljenost dvije točke

Udaljenost točke od linije

Linije sa Z simbolom

Nakon izbora pojedine topološke obrade linije, pritiskom tipke Pokreni obradu program započinje s traženjem, npr. identičnih linija. Po završenoj obradi program izlista sve linije, nakon čega se provjerava svaka pojedina linija.

Kad su svi problemi vezani za linije eliminirani, prelazi se na topološku obradu katstarskih brojeva čestica. U ovom slučaju postoje četiri opcije (Slika 39):

Kontrola graničnih brojeva

Kontrola duplih brojeva

Službeni brojevi katastarskih čestica bez tehničkih

Tehnički brojevi katastarskih čestica bez službenih

Kontrola graničnih brojeva traži one brojeve s atributom „rubna“. Ako se više istih brojeva s navedenim atributom nalaze u istoj čestici, mogu se izbrisati tipkom Aut. Slično kao i kod prethodne topološke obrade, program traži brojeve s atributom „dupli broj“ ili „uporednik“, koje po potrebi brišemo.

Kod preostale dvije obrade, program nam daje listu brojeva koji ne postoje ili na vektoriziranom katastarskom planu ili u službenim podacima.

50

Slika 40. Kontrola površina

Slijedeća topološka obrada odnosi se na katastarske čestice, odnosno njihove površine (Slika 40). Pritiskom tipke Start program računa tehničke površine svih označenih čestica. Tipka P1=P2? traži one čestice koje imaju iste tehničke površine. Ovaj se alat pokazao korisnim za kontrolu čestica sa dva ili više različitih brojeva, poglavito puteva. Tipkom SP automatski se kreira tablica sa službenim površinama, mjerilom, razlikom službenih i tehničkih površina, dozvoljenim odstupanjem i postotkom razlika tehničkih površina od službenih.

51

8. Analiza rezultata vektorizacije

Rezultat vektorizacije je vektorizirani digitalni katastarski plan (Slika 41). Preostaje još proanalizirati statističke podatke dobivene vektorizacijom prema specifikacijama Državne geodetske uprave (v.2.9.4.)

Slika 41. Vektorizirani digitalni katastarski plan K.O. Svirče

Tablica 11 prikazuje podatke o ukupnim službenim i tehničkim površinama katastarskih čestica, dobivenih zbrojem površina svake pojedine čestice, te naposljetku postotak čestica koje prelaze dozvoljeno odstupanje. Podaci su izračunati prema formulama ispod tablice.

Tablica 11. Podaci o ukupnoj površini

Podaci o ukupnoj površini: površina (m2)

Ps (po knjižnom operatu) 15264543

Pt (po numeričkim pod.) 15328244

Δima = Ps - Pt -63701

Δdop 7877

Δ iznad dopuštenog = (Δ ima - Δ dop) -55824

% 0,37

Δdop = 0.0007*faktor mjerila*√Ps Δ=Δdop-|Δima| %=Δ*100/Ps

52

Tablica 11 prikazuje podatke iz kojih se vidi da je ukupna tehnička površina veća od one iz knjižnog dijela katastarskog operata. Dopušteno odstupanje površine katastarske općine iznosi 7877 m2, a 0,37% čestica ima površine van dozvoljenog odstupanja.

Tablica 12. Statistički podaci i komparacije knjižnog dijela i DKP

Statistički podaci komparacije knjižnog dijela i DKP: Broj

Broj katastarskih čestica u KNJIŽNOM operatu 8564

Broj katastarskih čestica na DKP 8497

Broj katastarskih čestica na DKP kojih nema u KNJIŽNOM OPERATU 70

Broj katastarskih čestica u KNJIŽNOM OPERATU kojih nema na DKP 137

Broj građevina na DKP kojih nema u KNJIŽNOM OPERATU 0

Broj građevina u KNJIŽNOM OPERATU kojih nema na DKP 0

Broj katastarskih čestica razdvojenih površina povezanih znakovima polupripadnosti 0

Broj katastarskih čestica sa duplim brojevima 0

Broj katastarskih čestica sa privremenim brojevima 17

Broj katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja 1478

Broj katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja u postocima 17

Tablica 12 prikazuje statističke podatke i usporedbe knjižnog dijela katastarskog operata i vektoriziranog digitalnog katastarskog plana. Pa tako sadrži i podatke o ukupnom broj katastarskih čestica, broju čestica van dozvoljenog odstupanja, te postotak čestica koje odstupaju.

Katastarskih čestica sa duplim brojevima nije bilo, ali zato je čestica sa privremenim brojevima, i to 17. Tablica 13 prikazuje dio popisa čestica sa privremenim brojevima.

Katastarskih čestica van dozvoljenih odstupanja ima 1478, što iznosi 17% ukupnog broja čestica.

53

Tablica 13. Dio katastarskih čestica s privremenim brojevima

Katastarske čestice sa privremenim brojevima

Broj katastarske čestice Pt(m2) Napomena

9999/1 36

9999/2 12

9999/3 173

9999/4 53

9999/5 55

9999/6 68

9999/7 30

9999/8 31

9999/9 292

Tablica 14 prikazuje čestice koje postoje na digitalnom katastarskom planu, ali ih nema u knjižnom dijelu. Takvih je čestica 70, a dio je vidljiv u tablici.

Tablica 14. Čestice na DKP kojih nema u knjižnom operatu

Dio katastarskih čestica na DKP kojih nema u KNJIŽNOM OPERATU

Broj katastarske čestice Pt(m2) napomena

9999/2 12

4028/6 108

9999/3 173

4029 471

3883 93

3163/2 1146

3079 92

2981 11423

2990 5457

3000/2 774

2996/3 140

2996/6 272

U nastavku slijede čestice koje postoje u knjižnom operatu, ali ih nema na digitalnom katastarskom planu. Tablica 15 prikazuje neke od tih 136 čestica.

54

Tablica 15. Čestice u knjižnom operatu kojih nema na DKP

Dio katastarskih čestica u KNJIŽNOM OPERATU kojih nema na DKP

Broj katastarske čestice Pt(m2) napomena

508/8 2101

1104 32

1176/3 36

1182/1 499

1182/6 206

1182/8 258

1182/9 133

1182/10 46

1182/12 21

1182/13 106

1182/14 17

1182/15 308

Tablica 16 prikazuje dio katastarskih čestica sa površinama van dozvoljenih odstupanja. Takvih je čestica bilo 1478, što u postotcima iznosi 17% ukupnog broja čestica uključenih u vektorizaciju.

Tablica 16. Dio čestica sa površinama izvan dozvoljenih odstupanja

Broj čestice

Tehnička površina

Službena površina

Mjerilo 1: Δ ima Δ dop Δ Δ r%

5543 2626 50 2880 -2576 14,26 -2561,74 5123,495530/1 3242 271 2880 -2971 33,19 -2937,81 1084,064140/3 3793 472 2880 -3321 43,80 -3277,20 694,32•269 151 25 2880 -126 10,08 -115,92 463,684388/1 2469 488 2880 -1981 44,53 -1936,47 396,82•97/5 40 7 2880 -33 5,33 -27,67 395,231186/1 1468 293 2880 -1175 34,51 -1140,49 389,254013/3 142 28 2880 -114 10,67 -103,33 369,044008/3 131 26 2880 -105 10,28 -94,72 364,313720 68 14 2880 -54 7,54 -46,46 331,831182/2 583 130 2880 -453 22,99 -430,01 330,784394 7188 1662 2880 -5526 82,19 -5443,81 327,551925/2 1646 378 2880 -1268 39,20 -1228,80 325,082415 3810 933 2880 -2877 61,58 -2815,42 301,763948/9 1408 356 2880 -1052 38,04 -1013,96 284,82

55

Građevine na DKP kojih nema u KNJIŽNOM OPERATU, Građevine u KNJIŽNOM OPERATU kojih nema na DKP, Katastarske čestice razdvojenih površina povezanih znakovima polupripadnosti i Katastarske čestice sa duplim brojevima ne sadrže zapise, stoga su isključene iz daljnjih analiza.

8.1. Sadržaj priloženog medija (CD-a, DVD-a)

Na priloženom mediju pohranjeni su podaci proizvedeni pri izradi diplomskog rada te prikazi postignutih rezultata. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 17).

Tablica 17. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa/ Datoteka Sadržaj

1. Diplomski.docx Tekst diplomskog rada

2. Svirce_vdkp.dxf Vektorizirani digitalni katastarski plan k.o.Svirče

3. Sivrce_tif Georeferencirani listovi (1-14)

4. Sluzbene_povrsine.xlsx Površine katastarskih čestica iz knjižnog dijela katastarskog operata

5. Tablice.xlsx Statistički podaci

56

9. Zaključak

Zadatak ovog diplomskog rada bila je vektorizacija katastarske općine Svirče. Katastarski plan sadrži 14 listova mjerila 1:2880 u Gauss-Krugerovoj projekciji meridijanskih zona. Listovi su prethodno skanirani i georeferencirani, te su kao takvi bili spremni za upotrebu. Što se kvalitete samih rasterskih prikaza tiče, listovi su u dosta dobrom stanju. Sadržaj je većinom bio dobro vidljiv i pregledan (izuzev lista 12&13), te je sama vektorizacija prošla uspješno i bez većih poteškoća, što se očituje u tablično prikazanim statističkim podacima.

Međutim, u sklopu katastarskog plana nalazi se nekolicina priloga u krupnijim mjerilima koje je bilo potrebno uklopiti u ostatak sadržaja. Najveći izazov predstavljao je postupak objedinjavanja.

Objedinjavanje cijelokupnih priloga nije preporučivo, jer je na taj način teško postići zadovoljavajuće rezultate. Izbor identičnih točaka za potrebe objedinjavanja dugotrajan je proces, a rezultati su vidljivi tek po završetku cijelog postupka objedinjavanja. Međusobnom usporedbom površina katastarskih čestica krupnijeg i sitnijeg mjerila, te usporedbom tehničkih i službenih površina pojedinih katastarskih čestica moguće je procijeniti da li su odabrane zadovoljavajuće identične točke.

Objedinjavanje je provedeno na manjem broju katastarskih čestica, isključivo u situacijama u kojima se odmjeranjem duljina sa plana krupnijih mjerila nije moglo postići željene rezultate. Od 794 čestice uključene u ovaj postupak, 178, odnosno 22% čestica prelazi dozvoljena odstupanja.

Po završetku procesa vektorizacije, u skladu sa specifikacijama Državne geodetske uprave, provedene su sve potrebne analize, a statistički podaci dobiveni vektorizacijom prikazuju zadovoljavajuće rezultate. Od 8497 čestica uključenih u postupak 1478, odnosno 17% čestica prelazi dopuštena odstupanja. Razlog tome je stanje listova katastarskog plana, te neusklađenost tehničkih i službenih površina, ali i neprovođenje nastalih promjena na katastarskom planu. Primjerice, u službenim površinama postoje čestice sa podbrojevima (4029/1, 4029/2, 4029/3), kojih nema na DKP-u jer nisu provedene promjene (4029). Čestica koje postoje u tehničkom dijelu a nema ih u knjižnom dijelu ima 70, a 137 čestica koje postoje u knjižnom dijelu nema na DKP-u.

Pri izradi diplomskog rada korišteno je nekoliko softvera, a najviše Gis Land Manager. Kao i svaki drugi program GLM ima svojih prednosti i nedostataka. Što se nedostataka tiče, program ne nudi naredbu pomoću koje se projekt može spremiti na neku drugu lokaciju (Save As).

S druge strane topološke obrade su jednostavne za korištenje, te nezahtjevaju zadavanje posebnih parametara (npr. izbor slojeva koji ulaze u topologiju i sl.). Za istaknuti je i alate za georeferenciranje, pomoću kojih se rasteri mogu brzo i jednostavno smjestiti na željene koordinate. Shodno tome, nije upitno da je GLM adekvatan izbor za obavljanje ovakve vrste radova.

57

Literatura:

Narodne novine (1996): Zakon o zemljišnoj knjizi, 91 Narodne novine (2007): Pravilnik o katastru zemljišta, 84

Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16

Narodne novine (1996): Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, 91.

Rastija, V. (2009): Homogenizacija katastarskog plana k.o.Dol (311669) sa GLM-om, diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Tomić, S. (2010): Homogenizacija katastarskog plana k.o. Brckovljani s GLM-om

Roić, M., Medić, V., Fanton, I. (1999): Katastar zemljišta i zemljišna knjiga, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb

Roić, M. (2002): Digitalni katastar, folije s predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb

Roić, M. (2012): Upravljanje zemljišnim informacijama, Geodetski fakultet, Zagreb

Vučetić, N. (2013): Digitalna kartografija, slajdovi s predavanja, Geodetski fakultet

Geoinformatika d.o.o. (2007): GisLandManager v 2.7, upute za rad, Split

DGU (2010): Specifikacije za vektorizaciju katastarskih planova koji se izrađuju sa CAD/GIS software-ima (v.2.9.4.),Zagreb

58

POPIS URL-ova:

URL 1:Pretraživanje zemljišno-knjižnih uložaka, https://oss.uredjenazemlja.hr/public/lrextracts.jsp?action=publicLdbExtract (10.05.2016)

URL 2:Rasterska grafika, https://bs.wikipedia.org/wiki/Rasterska_grafika (10.05.2016.)

URL 3: Automatska vektorizacija, https://geof.unizg.hr/~vcetl/radovi/CetlTutic.pdf (10.05.2016.)

URL 4: Topologija, https://hr.wikipedia.org/wiki/Topologija (20.05.2016.)

URL 5:Katastarska općina, http://www.mestarinfo.hr/rjecnik-pojmova/1432-katastarska-opcina (30.05.2016.)

59

Popis slika:

Slika 1. Dijelovi Zemljišne knijge (Roić i dr. 1999.) ................................................. 7 

Slika 2. Zemljišnoknjižni uložak (URL 1) ................................................................ 8 

Slika 3. Referentni sustavi austrijskog katastra (Roić i dr. 1999.) ......................... 14 

Slika 4. Referentni sustavi mađarskog katastra (Roić i dr. 1999.) ........................ 15 

Slika 5. Referentni sustavi jugoslavenskog katastra (Roić i dr. 1999.) ................. 16 

Slika 6. Sučelje Gis Land Manager-a ................................................................... 21 

Slika 7. Funkcije tipkovnice (Geoinformatika d.o.o. 2007) .................................... 22 

Slika 8. Tablica AKTIVNE_POSTAVKE ............................................................... 23 

Slika 9. Zadavanje osnovnih podataka o rasteru .................................................. 24 

Slika 10. Popravak duljine po osima ..................................................................... 25 

Slika 11. Određivanje ishodišta ............................................................................ 26 

Slika 12. Postavke novog projekta ....................................................................... 27 

Slika 13. Rasterske podloge ................................................................................. 28 

Slika 14. Podjela K.O. Svirče na detaljne listove .................................................. 28 

Slika 15. Prikaz alatne trake i najčešće korištenih operacija ................................ 29 

Slika 16. Upis brojeva katastarskih čestica .......................................................... 29 

Slika 17. Zgradne čestice ..................................................................................... 30 

Slika 18. Povezivanje čestica otoka slojem Spec.rgn ........................................... 30 

Slika 19. Nečitljivost brojeva katastarskih čestica ................................................. 31 

Slika 20. Slabo vidljive granice katastarskih čestica ............................................. 32 

Slika 21. Vektorizacija na preklopima listova ........................................................ 32 

Slika 22. Primjer čestice bez broja ....................................................................... 33 

Slika 23. Službene površine, Notepad (Lijevo) i Excel (desno) ............................ 33 

Slika 24. Elementi tablice službenih površina ....................................................... 34 

Slika 25. Append Query ....................................................................................... 34 

Slika 26. Podjela katastarske čestice ................................................................... 38 

60

Slika 27. Mjerenje duljina sa priloga u mjerilu 1:1440 ........................................... 38 

Slika 28. Ucrtavanje linije koja dijeli česticu 4018 na čestice 4018/1 i 4018/2 ...... 39 

Slika 29. Dio priloga kojeg je potrebno objediniti s ostalim sadržajem ................. 40 

Slika 30. Stanje prije transformacije – u mjerilu 1:2880 (lijevo), u mjerilu 1:1440 (desno) ................................................................................................................. 40 

Slika 31. Postavke projekta Homogenizacija ........................................................ 41 

Slika 32. Izbor identične točke .............................................................................. 41 

Slika 33. Upravljanje procesom – Identične točke ................................................ 42 

Slika 34. Upravljanje procesom - Transformacije ................................................. 43 

Slika 35. Isključivanje nepovoljnih točaka ............................................................. 43 

Slika 36. Stanje nakon transformacija - globalna (lijevo), lokalna (desno) ............ 44 

Slika 37. Prikaz objedinjenog područja (1:2880) .................................................. 47 

Slika 38. Topološke obrade .................................................................................. 48 

Slika 39. Topološke obrade linije i brojeva katastarskih čestica ........................... 48 

Slika 40. Kontrola površina ................................................................................... 50 

Slika 41. Vektorizirani digitalni katastarski plan K.O. Svirče ................................. 51 

61

Popis tablica:

Tablica 1. Dio katastarskih čestica naselja Sveta Nedilja u mjerilu 1:1000 .......... 35 

Tablica 2. Dio katastarskih čestica naselja Sveta Nedilja nakon objedinjavanja .. 35 

Tablica 3. Statistički podaci objedinjenog naselja Sveta Nedilja (1:2880) ............ 36 

Tablica 4. Dio katastarskih čestica naselja Svirče u mjerilu 1:1440 ...................... 36 

Tablica 5. Dio katastarskih površina naselja Svirče nakon objedinjavanja .......... 37 

Tablica 6. Statistički podaci objedinjenog naselja Svirče (1:2880) ....................... 37 

Tablica 7. Katastarske čestice prije transformacija (mjerilo 1:2880) ..................... 44 

Tablica 8. Katastarske čestice nakon transformacije (mjerilo 1:2880) .................. 45 

Tablica 9. Novonastale čestice nakon transformacije (mjerilo 1:2880) ................. 46 

Tablica 10. Razlika površina katastarskih čestica prije i nakon transformacije ..... 46 

Tablica 11. Podaci o ukupnoj površini .................................................................. 51 

Tablica 12. Statistički podaci i komparacije knjižnog dijela i DKP ......................... 52 

Tablica 13. Dio katastarskih čestica s privremenim brojevima ............................. 53 

Tablica 14. Čestice na DKP kojih nema u knjižnom operatu ................................ 53 

Tablica 15. Čestice u knjižnom operatu kojih nema na DKP ................................ 54 

Tablica 16. Dio čestica sa površinama izvan dozvoljenih odstupanja .................. 54 

Tablica 17. Sadržaj priloženog medija .................................................................. 55 

62

Europass Životopis

Umetnite fotografiju. Ukloni naslov ako nije primjenjivo (vidi upute)

Osobni podaci

Prezime(na) / Ime(na) Polegubić Jurica

Adresa(e) Trg Francuske republike 11, Zagreb

Telefonski broj(evi) Broj mobilnog telefona:

0955570030

E-mail jpolegubi@geof.hr

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 10.07.1988.

Spol Muški

Radno iskustvo

Datumi Veljača 2016. -

Glavni poslovi i odgovornosti Izrada ZK slike za upis prava služnosti

Ime i adresa poslodavca Geoprojekt d.o.o.

Obrazovanje i osposobljavanje

Datumi 2007.- 2012.

Naziv dodijeljene kvalifikacije Sveučilišni prvostupnik inženjer geodezije i geoinformatike

Osobne vještine i kompetencije

Materinski jezik(ci) Hrvatski

Drugi jezik(ci)

Samoprocjena Razumijevanje Govor Pisanje

Europska razina (*) Slušanje Čitanje Govorna

interakcija Govorna

produkcija

Engleski jezik C2 C2 C2 C2 C2

(*) Zajednički europski referentni okvir za jezike

Društvene vještine i kompetencije

Prilagodljivost Komunikativnost Timski rad

63

Računalne vještine i kompetencije

Microsoft Office, CAD i GIS programski paketi

Vozačka dozvola B kategorija