Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUĈILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MARIJAN MAKAR
RAZVOJNA OBILJEŢJA I ZNAĈAJ GOSPODARSTVA VARAŢDINSKE
ŢUPANIJE ZA REPUBLIKU HRVATSKU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUĈILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RAZVOJNA OBILJEŢJA I ZNAĈAJ GOSPODARSTVA VARAŢDINSKE
ŢUPANIJE ZA REPUBLIKU HRVATSKU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Ekonomika razvoja
Mentor: Prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijević
Student: Marijan Makar
Smjer: Gospodarstvo Europske Unije
JMBAG: 0016030847
Rijeka, oţujak 2013
SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA .................................... 1
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ............................................. 1
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA ............................................................. 2
1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................. 3
1.5. STRUKTURA RADA .................................................................................... 3
2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU I RH ........................ 5
2.1. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU .............................. 5
2.2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U RH ............................ 10
3. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE .............................................................................. 16
3.1. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA .............................................................. 16
3.2. POLOŢAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA ............................................. 17
3.3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEŢJA .............................................. 20
3.4. INFRASTRUKTURA................................................................................... 28
4. RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE............................................................................................................ 31
4.1. KRETANJE BDP-A ...................................................................................... 31
4. 2. KRETANJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI ................................ 34
4.3. STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA DJELATNOSTIMA ................ 39
4.4. KRETANJE INVESTICIJA .......................................................................... 46
5. ANALIZA I OCJENA ZNAČAJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU ............................................ 49
5.1. UDIO U BDP-U ............................................................................................ 49
5.2. UDIO U ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI ....................................... 52
5.3. UDIO U INVESTICIJAMA .......................................................................... 56
5.4. KONKURENTOST VARAŢDINSKE ŢUPANIJE ....................................... 58
6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 64
LITERATURA .......................................................................................................... 67
POPIS TABLICA ..................................................................................................... 75
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................... 76
POPIS ZEMLJOVIDA ............................................................................................. 77
1
1. UVOD
Znanje, obrazovanje, infrastruktura, informacijska povezanost i socijalna kohezija novi
su temelji budućeg razvoja drţave, ali i jedinica lokalne i regionalne samouprave. Na
ovakvim temeljima sve ţupanije u Republici Hrvatskoj napravile su svoje regionalne
strategije, ali malo njih se tih smjernica i pridrţava. Jedna od ţupanija koja je ove
vrijednosti primijenila danas je meĊu najrazvijenijima u Hrvatskoj. Rijeĉ je o
Varaţdinskoj ţupaniji. Njen nagli razvitak zapoĉinje u zadnjih nekoliko godina što će se
potkrijepiti podacima sadrţanim u ovome radu. Tema diplomskog rada koja će se
obraĊivati odnosi se na razvojna obiljeţja i znaĉaj gospodarstva Varaţdinske ţupanije
za Republiku Hrvatsku.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA
Varaţdinska ţupanija u posljednjih je nekoliko godina napravila velike promjene u
svom gospodarstvu i postala jedna od najrazvijenijih ţupanija Republike Hrvatske.
Problem istraživanja diplomskog rada je spoznati vaţnost znaĉajki koje utjeĉu na
razvoj gospodarstva Varaţdinske ţupanije te utvrditi znaĉaj gospodarstva Varaţdinske
ţupanije u gospodarstvu Republike Hrvatske.
Predmet istraživanja je istraţiti temeljna povijesna, geografska, demografska i
razvojna obiljeţja Varaţdinske ţupanije, te analizirati i ocijeniti znaĉaj gospodarstva
Varaţdinske ţupanije u hrvatskom gospodarstvu.
Objekt istraživanja je Varaţdinska ţupanija.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Iz problema i predmeta istraţivanja proizlazi radna hipoteza: analizom razvojnih
obiljeţja gospodarstva Varaţdinske ţupanije, moguće je utvrditi da se povećava njegov
znaĉaj za gospodarstvo Republike Hrvatske.
2
Tako postavljena radna hipoteza implicirala je više pomoćnih hipoteza:
1) Regionalizacija Republike Hrvatske u skladu sa nomenklaturom prostornih
jedinica za statistiku EU omogućuje ravnomjerniji razvoj svih dijelova zemlje
korištenjem sredstava Europske Unije koji imaju za cilj smanjiti regionalne
nejednakosti unutar drţave.
2) Prepoznavanje znaĉaja svake regije za sebe kroz otkrivanje njihovih mogućnosti
razvitka omogućuje kvalitetnije i racionalnije raspolaganje resursima te upotrebu
znanja za kvalitetnije upravljanje i gospodarenje takvim regijama.
3) U posljednjih nekoliko godina u Varaţdinskoj ţupaniji dolazi do znaĉajnog
gospodarskog rasta i razvoja što potvrĊuje analiza nekih njenih najvaţnijih
makroekonomskih pokazatelja u promatranom razdoblju.
4) Gospodarstvo Varaţdinske ţupanije kao jedne od najrazvijenijih ţupanija u
Republici Hrvatskoj postaje sve znaĉajnije za gospodarstvo Republike Hrvatske
u cjelini.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA
Svrha diplomskog rada je ukazati na sve veće znaĉenje i vaţnost gospodarstva
Varaţdinske ţupanije u gospodarstvu Republike Hrvatske.
Cilj istraţivanja je analizirati temeljna razvojna obiljeţja Varaţdinske ţupanije te na
temelju razliĉitih makroekonomskih pokazatelja izvršiti analizu znaĉaja gospodarstva
Varaţdinske ţupanije za Republiku Hrvatsku.
U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:
1) Kakva je trenutna regionalizacija Republike Hrvatske?
2) Koje su bitne ĉinjenice iz povijesti Varaţdinske ţupanije a utjecale su na razvoj?
3) Koji indikatori upućuju na razvitak gospodarstva odreĊene regije?
4) U koje sektore gospodarstva Varaţdinske ţupanije se najviše investiralo?
5) Koliki je udio Varaţdinske ţupanije u BDP-u Republike Hrvatske?
3
1.4. ZNANSTVENE METODE
Znanstvene metode korištene pri izradi rada koje su doprinijele tome da se prikupljene
ĉinjenice i spoznaje poveţu u jedinstvenu cjelinu su: metoda analize i sinteze, metoda
indukcije i dedukcije, klasifikacije, metoda konkretizacije, generalizacije i
specijalizacije, empirijska i statistiĉka metoda te metoda deskripcije.
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraţivanja u diplomskom radu predstavljeni su kroz šest meĊusobno
povezanih dijelova.
U UVODU su navedeni problem, predmet i objekt istraţivanja, radna hipoteza i
pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraţivanja, znanstvene metode i obrazloţena je
struktura rada.
Naslov drugog dijela rada je REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U
EU I RH. U tom dijelu rada prikazana je regionalizacija Hrvatske prema strategiji
Republike Hrvatske i prema EUROSTAT-u, statistici Europske unije.
POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA naslov je trećeg
dijela u kojem je obraĊena povijest Varaţdinske ţupanije, poloţaj i administrativna
podjela, demografska i prirodna obiljeţja te infrastruktura.
Slijedi ĉetvrti dio s naslovom RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE u kojem se analizira kretanje BDP-a po stanovniku,
kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti, struktura gospodarstva prema djelatnostima i
kretanje investicija.
U petom dijelu rada, ANALIZA I OCJENA ZNAČAJA GOSPODARSTVA
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU prikazuje se
4
udio BDP-a, udio u zaposlenosti i nezaposlenosti, investicijama Varaţdinske ţupanije u
Hrvatskom gospodarstvu, te konkurentnost ţupanije u cjelokupnom gospodarstvu.
Na kraju dolazi ZAKLJUČAK, u kojem je dana sinteza rezultata kojima je dokazana
postavljena radna hipoteza.
5
2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU I RH
Regionalizacija se uglavnom razumije kao metoda diobe nacionalnog prostora na areale
koji se nazivaju uopćenim nazivom regije (Šimunović, 2007.: 23).
Pojam „regije“ moţe se odnositi na odreĊeno podruĉje, odreĊeni teritorij koji u
politiĉkom ureĊenju neke drţave moţe imati (ĉesto ga i ima) odreĊeni stupanj lokalne
autonomije i vlasti - dakle, rijeĉ je o jednom podruĉju koje se nalazi unutar jedne
drţave. MeĊutim, regija moţe znaĉiti i neki prostor koji prelazi okvire jedne drţave
(npr. Sredozemlje, Juţne Alpe, Podunavlje), dakle pojam koji se odnosi na širi
meĊunarodni prostor koji se nalazi u granicama nekoliko drţava (Vukelić, 2005.: 81).
Najkraće reĉeno, regionalizacija se moţe definirati kao metoda diobe nekog prostora, a
regija kao opći pojam teritorijalne jedinice.
Republika Hrvatska se nalazi pred samim ulaskom u Europsku uniju. Tijekom
pregovora o pristupanju, ona je prilagoĊavajući se mnogim pravnim i ekonomskim
normama EU, morala napraviti i nuţne prilagodbe u podruĉju regionalne politike. U
tom pogledu, jedan od aspekata prilagodbe bila je i regionalizacija Hrvatske u skladu sa
teritorijalnom podjelom EU.
U nastavku se prikazuje regionalna podjela Europske unije i Republike Hrvatske prema
zahtjevima NUTS (fr. Nomenclature des unités territoriales statistiques – Nomenklatura
prostornih jedinica za statistiku) klasifikacije, budući da je ona osnova za korištenje
sredstava Europske unije koji imaju za cilj smanjiti regionalne nejednakosti unutar
drţava ĉlanica.
2.1. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U EU
Jaĉanje gospodarstva u Europi, osiguranje harmoniĉnog razvoja smanjenjem postojećih
razlika meĊu razliĉitim regijama te voĊenje brige za slabije razvijene regije bili su samo
neki od ciljeva spomenuti u preambuli Rimskoga ugovora potpisanog 1957. godine, od
6
strane drţava osnivaĉica tadašnje Ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Ekonomski razvoj slabije razvijenih regija od samih poĉetaka izrazito je vaţan, pa stoga
i ne ĉudi što je Europska regionalna politika jedna od najstarijih zajedniĉkih politika
Unije.
Regionalna politika EU-a najvaţniji je instrument poticanja prilagodbe novim
kretanjima i zajedniĉkim politikama, a podrazumijeva financijsku potporu projektima
restrukturiranja u problematiĉnim podruĉjima (razvoj infrastrukture, smanjivanje
nezaposlenosti, poticanje industrije i svih oblika djelatnosti) u svrhu smanjivanja razlika
meĊu regijama i poboljšanja konkurentnosti lokalnih gospodarstava na Unutarnjem
trţištu EU-a (Kandţija, Cveĉić, 2010.: 1061). Regionalna politika je usmjerena prema
smanjenju gospodarskih i društvenih razlika izmeĊu regija EU-a.
Fondovi Europske unije su instrumenti provoĊenja regionalne politike na razini EU koji
imaju za cilj pomoći slabije razvijenim regijama da smanje svoje regionalno zaostajanje
u odnosu na druge regije. Tri su takva fonda pomoću kojih se regionalna politika
provodi na razini Unije (Kesner-Škreb, 2009.: 104):
Europski regionalni razvojni fond
Europski socijalni fond
Kohezijski fond
Europski regionalni razvojni fond i Europski socijalni fond nazivaju se još i strukturnim
fondovima Europske unije.
Tri su prioritetna cilja na koje su koncentrirani strukturni fondovi (Tropina Godec,
2009.: 52):
Pomoć regijama kod kojih razvoj zaostaje (tj. osiguravanje osnovne
infrastrukture)
Potpora ekonomskoj i socijalnoj konverziji u industrijskim, ruralnim ili
ribarskim podruĉjima koja se suoĉavaju sa strukturnim poteškoćama
Modernizacija sustava osposobljavanja i promicanja zapošljavanja (ljudski
resursi)
7
Dodjela pomoći iz strukturnih fondova drţavama ĉlanicama usko je povezana s
administrativno-teritorijalnim ustrojem EU. Poĉetkom 70-tih godina prošlog stoljeća,
dolazi do velikih razlika izmeĊu regija tadašnjih drţava koje su ĉinile tzv. Europsku
zajednicu te se ţeljelo omogućiti ravnomjerniji razvoj regija i smanjiti odnosno
standardizirati birokraciju unutar istih. Tada je osmišljen NUTS kao model teritorijalne
podjele koji se koristi za prikupljanje, razvoj, usklaĊivanje i promicanje regionalne
statistike unutar EU ĉime bi se omogućila ravnomjernija raspodjela sredstava unutar
teritorija zemalja ĉlanica.
Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (NUTS) predstavlja hijerarhijski sustav
za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe sluţbene statistike u
zemljama ĉlanicama EU-a, ali ona ne tvori sluţbene upravne jedinice Unije (Kandţija,
Cveĉić 2010:1058). Sustav je razvio Europski ured za statistiku (Eurostat) u
Luksemburgu 1980. godine i on se upotrebljava u pravnom sustavu Unije od 1988.
godine. Od te godine, posebno je vaţna NUTS 2 razina koja je korištena u
zakonodavstvu EU-a u svrhu korištenja strukturnih fondova. Time su drţave ĉlanice, ali
i one potencijalne korisnice sredstava fondova Europske unije poĉele uspostavljati
teritorijalnu razinu potrebnu za to.
Pri uspostavi nomenklature prostornih jedinica za statistiku polazi se od temeljnih
naĉela (Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002) :
NUTS favorizira institucionalnu podjelu (uvaţava postojeće administrativne
regije)
NUTS zastupa opće geografske jedinice
NUTS je hijerarhijska klasifikacija
Pokraj osnovnog kriterija broja stanovnika, koji je prikazan u tablici Statistiĉka
kategorizacija teritorijalnih jedinica, treba (Lovrinĉević i suradnici, 2005.: 1110) uvaţiti
kriterije homogenosti statistiĉkih jedinica, prirodno-geografske raznolikosti, povijesne
tradicije i potencijalno i neke druge dodatne kriterije.
8
Tablica 1: Statistiĉka kategorizacija teritorijalnih jedinica
NUTS razine Broj stanovnika (najmanje) Broj stanovnika (najviše)
NUTS 1 3.000.000 7.000.000
NUTS 2 800.000 3.000.000
NUTS 3 150.000 800.000
Izvor: Eurostat, 2011
Nakon tri godine pripreme uredbe Europskog parlamenta i Vijeća ministara zapoĉete u
proljeće 2000. godine, NUTS klasifikacija je 2003. godine u srpnju i sluţbeno
prihvaćena te danas ĉini osnovu teritorijalno-administrativne podjele Europske unije.
Europska komisija predlaţe promjene u NUTS klasifikaciji ne ĉešće od svake tri
godine. Po trenutno vaţećoj NUTS klasifikaciji koja se primjenjuje od 1. sijeĉnja 2012.
do 31. prosinca 2014. godine, Europska unija je podijeljena na 97 regija NUTS 1 razine,
270 regija NUTS 2 i 1.294 regije na NUTS 3 razini (Eurostat 2012).
Podjelu Europske unije po trenutno vaţećoj NUTS klasifikaciji na regije prikazuje
slijedeća tablica.
Tablica 2: Nacionalna struktura EU
Drţava NUTS 1 NUTS 2 NUTS 3 LAU 1 LAU 2
BE 3 11 44 - 589
BG 2 6 28 264 5.329
CZ 1 8 14 77 6.251
DK 1 5 11 99 2.143
DE 16 38 412 1.481 12.066
EE 1 1 5 15 226
IE 1 2 8 34 3.441
GR 4 13 51 1.035 6.130
ES 7 19 59 - 8.116
FR 9 26 100 3.785 36.680
IT 5 21 110 - 8.094
9
CY 1 1 1 6 615
LV 1 1 6 - 119
LT 1 1 10 60 518
LU 1 1 1 13 116
HU 3 7 20 174 3.154
MT 1 1 2 6 68
NL 4 12 40 - 418
AT 3 9 35 - 2.357
PL 6 16 66 379 2.479
PT 3 7 30 308 4.260
RO 4 8 42 - 3.181
SI 1 2 12 58 210
SK 1 4 8 79 2.928
FI 2 5 19 70 336
SE 3 8 21 - 290
UK 12 37 139 380 10.310
EU-27 97 270 1.294 8.323 120.419
Izvor: Izrada studenta prema Eurostat 2011a
U tablici su osim NUTS razina koje ĉine osnovne razine klasifikacije prikazane i dvije
dodatne, niţe statistiĉke razine. To su LAU 1 (nekadašnji NUTS 4) te LAU 2
(nekadašnji NUTS 5) koje predstavljaju dva ranga lokalnih administrativnih jedinica i
definirane su sukladno naĉelima NUTS-a. Treba kazati kako razina LAU 1 nije
definirana za sve zemlje EU već samo za neke, dok se razina LAU 2 sastoji od 120.419
općinskih ili ekvivalentnih jedinica u 27 zemalja ĉlanica Europske unije.
NUTS nomenklatura definirana je za 27 zemalja ĉlanica EU-a. MeĊutim, i ostale zemlje
koje ĉine Europski gospodarski prostor (EEA) zajedno sa Švicarskom takoĊer su
podijeljene na regije kako to nalikuje NUTS podjeli. Drţave koje nisu ĉlanice EU nisu
obavezne uvoditi klasifikaciju, ali za pregovore o pridruţivanju potrebno je imati neku
vrstu regionalne podjele. Stoga je Eurostat izradio zemljama kandidatkinjama podjelu
na statistiĉke regije s namjerom da predvidi podjelu što sliĉniju NUTS-u koja će se
bilateralnim dogovorima pri ulasku u Europsku uniju preoblikovati u statistiĉke regije u
skladu s odredbama NUTS-a.
10
2.2. REGIONALNA PODJELA I REGIONALIZACIJA U RH
Povijesno gledajući, Republika Hrvatska ima veoma dugu regionalnu tradiciju. Od
podjele na ţupanije, banovine, oblasti, ţupe, male i velike kotare, male i velike
zajednice općina, osamostaljenjem 1991. godine, teritorij Republike Hrvatske podijeljen
je na novi teritorijalno ţupanijski ustroj. Budući da je Republika Hrvatska tek stekla
suverenost, ali i da je kroz ĉitavu povijest bila stalno opterećena podjelom nacionalnog
teritorija, tadašnja regionalizacija bila je iskljuĉivo politiĉko administrativne naravi.
Ona je imala jedan jedini cilj, a to je oĉuvanje teritorija od strane tuĊih gospodara
(Šimunović, 2007.: 24). Uspijevajući u toj namjeri, ne misleći pritom na ekonomski
razvoj dolazi do prekomjerne centralizacije unutar same drţave i time nerazvijenosti
dijelova Republike Hrvatske.
Ekonomske i gospodarske nejednakosti izmeĊu regija (posebice onih pogoĊenim ratnim
zbivanjima) dolaze sve više do izraţaja pa se postavlja pitanje regionalizacije koja bi
potaknula gospodarski rast svih dijelova zemlje. Dodatan razlog tome je i ţelja ka
pristupanju Europskoj uniji koja ima za cilj postati najjaĉe gospodarstvo svijeta, te
izmeĊu ostaloga obećaje svojim ĉlanicama dodatna sredstva za stabilan i gospodarski
rast i razvoj.
Hrvatska je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju s Europskom
unijom u listopadu 2001. godine postala zemlja kandidat za ulazak u EU (Ministarstvo
vanjskih i europskih poslova, 2012). Da bi mogla pristupiti samoj Uniji, te tako ostvariti
svoje ciljeve zbog ĉega ulazi u nju, ona mora zadovoljiti odreĊene gospodarske,
politiĉke i pravne uvjete. Jednako tako mora riješiti i pitanje regionalne politike budući
da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja teţi ĉlanstvu EU-a, a nema jasnu
definiranu politiku i strategiju regionalnog razvoja. Tako se i regionalizacija Republike
Hrvatske nametnula kao dio strategije pridruţivanja Europskoj uniji.
Kao zemlji kandidatkinji ujedno joj je omogućen i pristup predpristupnim fondovima
EU-a. Jednako tako, od 2007. godine ima pravo povlaĉiti sredstava iz novog
predpristupnog fonda IPA koji tada zamjenjuje dosadašnje predpristupne fondove
11
PFARE, ISPA I SHAPARD. Samim ulaskom u EU, Hrvatska bi kao zemlja ĉlanica
dobila mogućnost raspolaganja i sredstvima strukturnih fondova o ĉemu odluĉuje
Europska komisija.
Vaţno je naglasiti da korisnici sredstava strukturnih fondova nisu drţave, već NUTS
regije, a kljuĉni kriterij u provoĊenju politike strukturnih fondova imaju pokazatelji
regionalne statistike na NUTS 2 razini (Lovrinĉević i suradnici, 2005.: 1112).
Dosadašnja politika regionalnog razvoja Hrvatske bila je usmjerena na lokalnu razinu, a
poĉetkom pristupanja Europskoj uniji poĉela se preusmjeravati na srednju razinu
razvoja, odnosno ţupanije koje predstavljaju regionalnu razinu u nacionalnom
kontekstu. MeĊutim, ni ta razina nije dovoljno snaţna za europsku regionalnu politiku i
strukturne fondove, te je Hrvatska bila primorana uvesti novu statistiĉki usporedivu
regionalnu razinu u kontekstu Europske unije (Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva, 2010.: 51).
Administrativno-teritorijalna podjela Republike Hrvatske, usuglašena sa uputama
EUROSTAT-a i potrebama Europske komisije uĉinjena je 2007. godine. Uz već
postojeću administrativnu podjelu koja je odgovarala kriterijima Eurostata o statistiĉkoj
regionalizaciji na razinama NUTS 1 (cijela Hrvatska), NUTS 3 (ţupanije) i LAU 2
(općine i gradovi), Hrvatska je dobila i prostorne jedinice za statistiku na NUTS 2
razini. Nju su ĉinile tri neadministrativne jedinice koje su nastale grupiranjem ţupanija
kao administrativnih jedinica niţe razine (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnoga gospodarstva, 2010.: 16):
Sjeverozapadna Hrvatska
Središnja i Istoĉna (Panonska) Hrvatska
Jadranska Hrvatska
Sjeverozapadnu Hrvatsku ĉinile su šest ţupanija (Zagrebaĉka, Krapinsko-zagorska,
Varaţdinska, Koprivniĉko-kriţevaĉka i MeĊimurska ţupanija) i Grad Zagreb.Središnja i
Istoĉna (Panonska) Hrvatska sastojala se od Bjelovarsko-bilogorske, Virovitiĉko-
podravske, Poţeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osjeĉko-baranjske, Vukovarsko-
12
srijemske, Sisaĉko-moslavaĉke, i Karlovaĉke ţupanije. Jadransku Hrvatsku ĉine
Primorsko-goranska, Liĉko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,
Istarska i Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija.
S obzirom da definiranje NUTS regija nije samo statistiĉke prirode, nakon razliĉitih
prijedloga prihvaćena je ovakva podjela na tri NUTS 2 regije smatrajući da će ona
omogućili cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske korištenje kohezijskih i
strukturnih fondova EU i dugo nakon dostizanja prosjeka od 75 % BDP-a EU, odnosno
po nekim projekcijama ĉak do 2020. godine (Ĉavrak, 2011.: 334).
Donošenjem odluke o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji je usuglašen i sa
prijedlogom od strane Europske unije, krajem 2009. godine podjela na tri NUTS 2
regije i zakonski je potvrĊena.
Takvom regionalizacijom Hrvatske, koja je uglavnom slijedila potrebe administrativno-
politiĉkog ustroja, a manje ekonomskih kriterija, regionalne nejednakosti još više dolaze
do izraţaja. Umjesto da se Republika Hrvatska decentralizirala kako bi time dobila
višestruko pozitivne uĉinke koji bi se oĉitovali u stabilnijem i ravnomjernijem razvitku
svih dijelova drţave, ona se u proteklom desetljeću gospodarski razvila u
monocentriĉno gospodarstvo s dominantnim uĉešćem Grada Zagreba (Ĉavrak,
2011.:333).
Gledajući prema statistiĉkim regijama, tj. regijama prema NUTS 2 razini, najrazvijenija
je Sjeverozapadna regija, što nije ni ĉudno budući da u njen sastav ulazi spomenuti
Zagreb. Dodatni problem za samu regiju jest razvijenost i ostalih ţupanija iznad
prosjeka Hrvatske s obzirom na površinu, broj stanovnika i gustoću naseljenosti.
Takvim gospodarskim pokazateljima ţupanija i uvrštavanjem Grada Zagreba u
Sjeverozapadnu regiju, ona bi ulaskom u Europsku uniju izgubila znaĉajna sredstva
namijenjena iz fondova EU-a, ponajprije zbog natprosjeĉne visine BDP-a u Zagrebu.
13
Posljedice dosadašnje regionalizacije za sjeverozapadnu hrvatsku ulaskom u Europsku
uniju bile bi (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2012):
manji iznos dostupnih sredstava (otprilike 30% manje nego u sluĉaju da je
BDP p.c. ispod 75% prosjeka EU)
niţa stopa sufinanciranja projekata iz Strukturnih fondova (oko 50 % umjesto
prosjeĉnih 75-80%)
niţa razina dozvoljenih drţavnih potpora (tzv. regionalnih potpora) za
gospodarstvo
smanjenje apsorpcijskog kapaciteta (Grad Zagreb kao najrazvijenije podruĉje
ne bi više bio u prilici apsorbirati znaĉajna sredstva)
oteţano praćenje provedbe Operativnog programa zbog potrebe voĊenja
posebne evidencije za projekte sjeverozapadne Hrvatske
Uz navedene razloge i znaĉajna zaostajanja ostalih dviju regija, Jadranske odnosno
Istoĉne i Središnje (Panonske) Hrvatske za Sjeverozapadnom regijom, postavlja se
pitanje opravdanosti takve podjele Republike Hrvatske na NUTS 2 razini.
Kako bi se optimalno iskoristila raspoloţiva sredstva Europske unije, a ujedno došlo i
do ravnomjernijeg razvoja svih dijelova zemlje, Hrvatska je pristupila novoj
regionalizaciji. Za razliku od dosadašnje podjele prostornih jedinica za statistiku na
razini NUTS 2 koja je imala tri statistiĉke regije, nova nacionalna klasifikacija
prostornih jedinica Republike Hrvatske na NUTS 2 razini ima dvije statistiĉke regije –
Kontinentalnu i Jadransku.
Kontinentalna regija tako objedinjuje dosadašnje dvije regije (Sjeverozapadnu, te
Središnju i Istoĉnu) i obuhvaća Grad Zagreb, Zagrebaĉku, Krapinsko-zagorsku,
Varaţdinsku, Koprivniĉko-kriţevaĉku, MeĊimursku, Bjelovarsko-bilogorsku,
Virovitiĉko-podravsku, Poţeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osjeĉko-baranjsku,
Vukovarsko-srijemsku, Sisaĉko-moslavaĉku i Karlovaĉku ţupaniju. Jadranska regija
ostaje identiĉna kao i u prošloj regionalizaciji. Ĉine ju Primorsko-goranska, Liĉko-
senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovaĉko-
neretvanska ţupanija.
14
Zemljovid 1: NUTS II podjela RH
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2012
Nova podjela Hrvatske na Kontinentalnu sa 2.960.000 stanovnika i Jadransku regiju sa
1.470.000 stanovnika daleko je najpovoljnija jer se njome postiglo da svi prostori
Hrvatske, svi graĊani i kompanije, sve jedinice lokalne samouprave i nevladine
organizacije mogu kandidirati za korištenje novca Europske unije pod najpovoljnijim
uvjetima (Poslovni dnevnik, 2012).
Prednosti ovakve nove podjele na dvije statistiĉke jedinice su (Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova EU, 2012):
sva podruĉja Republike Hrvatske će moći koristiti sredstva iz Strukturnih
fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine
15
omogućuje se veća razina drţavnih potpora korisnicima na podruĉju
sjeverozapadne Hrvatske
olakšava se planiranje i provedba razvojnih projekata zbog jednakih pravila na
cijelom teritoriju RH
zbog ukljuĉenosti grada Zagreba povećava se ukupni apsorpcijski kapacitet RH
olakšava se administrativno praćenje provedbe Operativnih programa
Tako je Republika Hrvatska prema nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za
statistiku 2012. godine podijeljena u skladu sa statistiĉkom podjelom Europske unije.
Sastoji se od NUTS 1 razine koju ĉini cijeli teritorij Republike Hrvatske, zatim NUTS 2
razine koja se sastoji od dvije neadministrativne jedinice (Kontinentalne i Jadranske),
koje su nastale grupiranjem ţupanija kao administrativnih jedinica niţe razine, te NUTS
3 razine koju ĉini 21 administrativna jedinica (20 ţupanija i Grad Zagreb).
Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica poĉela se primjenjivati od 1. sijeĉnja 2013.
godine, a ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine koristit
će se za potrebe Kohezijske politike.
Regionalizacija Republike Hrvatske na dvije regije (Kontinentalnu i Jadransku),
ulaskom u Europsku uniju omogućit će optimalno korištenje sredstava iz fondova EU u
svim dijelovima zemlje. Spajanjem Sjeverozapadne i Panonske regije u Kontinentalnu,
sjeverozapad Hrvatske kvalitetnije će povlaĉiti sredstava iz EU fondova u duţem
vremenskom periodu prvenstveno zbog nerazvijenosti sjeveroistoĉne Hrvatske.
Varaţdinska ţupanija koja pripada sjeverozapadu Republike Hrvatske time ostvaruje
dodatna sredstva od strane Europske unije. Sposobnost povlaĉenja i korištenja tih
sredstava ovisi o kvaliteti priprema projekata, što zahtjeva poznavanje gospodarskih
obiljeţja Varaţdinske ţupanije koji će se analizirati u nastavku diplomskog rada.
16
3. POVIJESNA, GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
U ovome poglavlju analizirat će se osnovni podaci Varaţdinske ţupanije te neka njezina
najvaţnija obiljeţja. Na poĉetku se daje povijesni pregled razvoja Varaţdinske ţupanije.
3.1. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA
Varaţdinska ţupanija, prema pisanim dokumentima najstarija je ţupanija, te jedna od
prvih organiziranih upravnih jedinica na podruĉju Hrvatske. Spominje se već 20.
kolovoza 1181. godine u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele III. zajedno sa
ţupanom varaţdinskim, imenom Belec još iz perioda 1131. godine (Varaţdinska
ţupanija, 2013). Tijekom povijesti Varaţdinska ţupanija je mijenjala svoj izgled, te je
obuhvaćala i dijelove današnje Krapinsko-zagorske, Koprivniĉko-kriţevaĉke i
MeĊimurske ţupanije. Sve do 1848. godine razdijeljena je u ĉetiri sudbeno-upravna
kotara, a od tada pa sve do 1925. godine obuhvaća kotareve: Ivanec, Klanjec, Krapinu,
Ludbreg, Novi Marof, Pregradu, Varaţdin i Zlatar u ĉijim sastavima je djelovalo 35
upravnih općina (Varaţdinska ţupanija, 2013).
Zlatno doba u povijesti Varaţdina i ţupanije zapoĉelo je oslobaĊanjem Slavonije i
Srijema do Zemuna, poznatim ugovorima o miru izmeĊu Austrijskoga i Turskog carstva
1699. i 1718. godine (Valentić i suradnici, 2005.: 45). Veliki poticaj obnovi i
modernizaciji zemlje tada će dati reforme mlade carice Marije Terezije sredinom 18.
stoljeća. Ona provodi modernizaciju javne uprave, 1763. godine podjeljuje
Varaţdinskoj ţupaniji grbovnicu, a 1770. godine na poticaj ţupana Ivana Nepomuka I.
Erdödya odobrava nacrte za gradnju nove Ţupanijske palaĉe (Varaţdinska ţupanija,
2013). Sluţeći se graĊom prvog sustavnog popisa puĉanstva 1785/1787 godine,
Varaţdinska ţupanija je imala 86 857 stanovnika i bila je najgušće naseljena ţupanija u
Hrvatskoj (Valentić i suradnici, 2005.: 47).
Grad Varaţdin, jedan od najstarijih hrvatskih gradova, još 1209. godine prvi je stekao
status slobodnoga kraljevskoga grada (Varaţdinska ţupanija, 2013). Polovicom 18.
stoljeća, doţivljava procvat na razini gospodarskoga, društvenoga, urbanoga i
17
kulturnoga razvoja. Varaţdin postaje veliko upravno središte Hrvatske. Uz plemstvo i
brojne trgovce koji stiţu u grad iz razliĉitih krajeva Hrvatske i drugih zemalja velikoga
Austrijskog carstva, najviše je obrtnika koji će gradu dati poseban identitet. Već u
drugoj polovici 18. stoljeća u Varaţdinu djeluje 264 obrtnika razliĉitih struka, a u gradu
ţivi gotovo 5 tisuća stanovnika. U isto vrijeme grad je vaţno politiĉko i kulturno
središte Banske Hrvatske. Godine 1767. grad Varaţdin postaje glavnim gradom
Hrvatskog Kraljevstva, sve do 1776. godine kada je velikim poţarom u potpunosti
izgorio „mali Beĉ“ kako je bio nazivan (Valentić i suradnici, 2005.: 46). Danas je
Varaţdin glavno administrativno, kulturno i gospodarsko središte Varaţdinske ţupanije
koja je po njemu i dobila ime.
Hrvatskim osamostaljivanjem 90-tih godina 20. stoljeća, a na temelju Zakona o lokalnoj
samoupravi i upravi iz 1993. godine obnovljena je starodrevna Varaţdinska ţupanija.
Teritorijem znatno manja od stare Ţupanije varaţdinske, budući da ne obuhvaća
podruĉje Hrvatskog zagorja, jedna je od najgušće naseljenih hrvatskih ţupanija koja iz
godine u godinu postaje sve vaţnija za gospodarstvo i društvo u cjelini Republike
Hrvatske.
3.2. POLOŢAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA
Varaţdinska ţupanija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske.
Susjedne ţupanije su joj MeĊimurska na sjeveroistoku, Koprivniĉko-kriţevaĉka na
jugoistoku, Zagrebaĉka na jugu, te Krapinsko-zagorska na jugozapadu. Na
sjeverozapadu graniĉi s Republikom Slovenijom, a graniĉni karakter daje joj i blizina
Austrije i MaĊarske.
Zemljovid koji slijedi prikazuje poloţaj Varaţdinske ţupanije u Republici Hrvatskoj.
18
Zemljovid 2: Geografski poloţaj Varaţdinske ţupanije
Izvor: Vlada RH-Ured za suzbijanje zlouporabe droga, 2012
Površina Varaţdinske ţupanije iznosi 1.261,29 km², što je s udjelom u kopnenom dijelu
površine Republike Hrvatske od 2,23%, ĉini trećom najmanjom ţupanijom Republike
Hrvatske (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne
odnose, 2006.: 4).
Varaţdinska ţupanija je prema Zakonu o podruĉjima ţupanija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06) administrativno podijeljena na 6 gradova, 22
općine i 302 naselja.
Administrativno-teritorijalnu podjelu Varaţdinske ţupanije prikazuje slijedeći
zemljovid.
19
Zemljovid 3: Administrativno-teritorijalna podjela Varaţdinske ţupanije
Izvor: Spevec D. 2009, ꞌStarenje stanovništva Varaţdinske ţupanije od 1961. do 2001.ꞌ,
Migracijske i etničke teme, vol. 25, no. 1-2, pp. 125–152
Sjedište Ţupanije je Grad Varaţdin, a uz njega status grada u Varaţdinskoj ţupaniji još
imaju Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaţdinske Toplice.
Općine u Varaţdinskoj ţupaniji su: Bednja, Breznica, Brezniĉki Hum, Beretinec,
Cestica, Donja Voća, Donji Martijanec, Gornji Kneginec, Jalţabet, Klenovnik,
Ljubešćica, Mali Bukovec, Maruševec, Petrijanec, Sraĉinec, Sveti ĐurĊ, Sveti Ilija,
Trnovec Bartoloveĉki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko.
Površinom najveći grad je Novi Marof sa 111,75 km2, a najmanji Varaţdin sa 59,45
km2. Najveća općina je Bednja sa površinom od 78,01 km
2, a najmanja Beretinec sa
12,40 km2 (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne
odnose, 2006.: 5).
20
3.3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEŢJA
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Varaţdinska ţupanija ima 175.951
stanovnika, što ĉini 4,1% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. U odnosu na popis
stanovništva iz 2001. godine kada je Varaţdinska ţupanija brojila 184.769 stanovnika,
to je smanjenje za 4,78% ili 8.818 stanovnika (Drţavni zavod za statistiku 2001, 2011).
MeĊu stanovništvom Varaţdinske ţupanije više je ţena nego muškaraca. Udio ţena u
ukupnom stanovništvu Varaţdinske ţupanije zadrţao se na istoj razini kao i 2001.
godine i iznosi 51,3%, dok je udio muškaraca 48,7%.
Sluţeći se popisima stanovništva iz 2001. i 2011. godine, te godišnjim procjenama broja
stanovnika drţavnog zavoda za statistiku izmeĊu tih dvaju popisa, dan je grafikon koji
prikazuje kretanje broja stanovnika Varaţdinske ţupanije u razdoblju od 2001. do 2011.
godine.
Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika Varaţdinske ţupanije od 2001. do 2011. godine*
*Napomena: Godine 2003., 2005., 2007., 2009. prikazuju procjenu kretanja broja
stanovnika
Izvor: Obrada autora prema DZS
Broj stanovnika Varaţdinske ţupanije u promatranom razdoblju konstantno se
smanjuje.
184.769
183.241181.993
181.244180.252
175.951
172.000
174.000
176.000
178.000
180.000
182.000
184.000
186.000
2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011.
21
Trend prirodnog kretanja broja stanovnika Varaţdinske ţupanije ukazuje na izrazitu
depopulaciju (broj umrlih veći od broja ţivoroĊenih), što je vidljivo iz slijedeće tablice
koja prikazuje prirodno kretanje stanovništva Varaţdinske ţupanije.
Tablica 3: Prirodno kretanje stanovništva Varaţdinske ţupanije
Godina ŢivoroĊeni Umrli Prirodni prirast Vitalni indeks
2003. 1.683 2.492 -809 67,5
2004. 1.725 2.245 -520 76,8
2005. 1.834 2.199 -365 83,4
2006. 1.764 2.125 -361 83,0
2007. 1.721 2.316 -595 74,3
2008. 1.727 2.354 -627 73,4
2009. 1.780 2.280 -500 78,1
2010. 1.733 2.294 -561 75,5
2011. 1.594 2.187 -593 72,9
Izvor: Obrada autora prema DZS 2007, 2011
Varaţdinska ţupanija kroz cijelo promatrano razdoblje ima negativan prirodni prirast
kretanja stanovništva. Najveća razlika izmeĊu broja ţivoroĊenih i umrlih bila je u 2003.
godini kada je umrlo 809 osoba više nego ih se rodilo. Te je godine i vitalni indeks
najniţi te iznosi 67,5, što znaĉi da je na 100 umrlih osoba roĊeno svega 67,5 osoba.
U 2011. godini zabiljeţen je pad broja ţivoroĊene djece u odnosu na prethodnu godinu
za 8,0%, tj. roĊeno je 139 djece manje nego u 2010. U istoj godini zabiljeţen je i pad
broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu, tj. umrlo je 107 osoba ili 4,67% manje nego
u prethodnoj godini.
22
Stopa prirodnog prirasta u 2011. godini bila je u Varaţdinskoj ţupaniji negativna i
iznosila je -3,4 promila (-593 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni
indeks (ţivoroĊenih na 100 umrlih), koji je iznosio 72,9 što znaĉi da je na 100 umrlih
osoba 72,9 roĊenih.
Za razliku od prirodnog kretanja, koje je izvorno biološki fenomen, iza migracijskih
kretanja redovito stoje gospodarski i društveni (socijalni, politiĉki) ĉimbenici (Ĉavrak,
2011.: 39). Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku (2012a) o migraciji
stanovništva 2011. godine u Republici Hrvatskoj, Varaţdinska ţupanija je jedna od
najpoţeljnijih ţupanija za ţivot.
U Varaţdinsku ţupaniju 2011. godine doselilo se ukupno 789 osoba, od ĉega njih ĉak
649 iz druge ţupanije, a 140 iz inozemstva. Istovremeno, iz ţupanije su se odselile 723
osobe: njih 625 u druge ţupanije, a 98 u inozemstvo. Saldo ukupne migracije (razlika
izmeĊu ukupnog broja doseljenih iz druge ţupanije i inozemstva i ukupnog broja
odseljenih u drugu ţupaniju i inozemstvo) je pozitivan i iznosi 66. Uz Varaţdinsku
ţupaniju pozitivan migracijski saldo u Republici Hrvatskoj još samo imaju ĉetiri
ţupanije (Zagrebaĉka, Primorsko-goranska, Krapinsko-zagorska i Zadarska ţupanija), te
Grad Zagreb.
Varaţdinska ţupanija ima izrazito velik broj malih naselja te vrlo disperznu naseljenost.
Prevladavaju naselja do 1.000 stanovnika, u kojima ţivi gotovo polovica ukupnog
stanovništva ţupanije (prosjek Republike Hrvatske je 1/3 od ukupnog broja stanovnika,
tj. 1/3 ukupnog stanovništva Republike Hrvatske ţivi u naseljima koja imaju do 1.000
stanovnika) (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 32).
Jedini veći centar regionalnog znaĉenja, s jakim gospodarskim, politiĉkim i kulturnim
funkcijama jest Grad Varaţdin koji prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima
46.946 stanovnika što ĉini 26,68% stanovnika cijele ţupanije.
Depopulacija je, kao dominantan proces u mnogim naseljima Varaţdinske ţupanije,
pridonijela vrlo nepovoljnom razvoju dobne strukture stanovništva.
23
Grafikon 2: Stanovništvo Varaţdinske ţupanije prema dobnim skupinama 2001. i 2011.
Izvor: Obrada autora prema DZS 2001, 2011b
UsporeĊujući stanovništvo Varaţdinske ţupanije prema dobnim skupinama 2001. i
2011. godine, vidljivo je relativno smanjenje mlaĊih dobnim skupina (0-19), dok se
istovremeno udio stanovnika u starijim dobnim skupinama (60+) povećao.
Sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije prema dobi analiziran je uz pomoć
koeficijenta starosti. Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina
u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeĊe vrijednost
12%, smatra se da je stanovništvo odreĊenog podruĉja zašlo u proces starenja (Drţavni
zavod za statistiku, 2011a).
U Varaţdinskoj ţupaniji koeficijent starosti u 2011. godini iznosio je 22,78%. Manji
je od prosjeka Hrvatske koji iznosi 24,1%, ali gotovo dvostruko veći od granice starenja
koja iznosi 12%. U usporedbi sa 2001. godinom, koeficijent starosti u Varaţdinskoj
ţupaniji 2011. godine povećao se za 4,79 postotnih poena.
Varaţdinska ţupanija ima obiljeţja duboke demografske starosti stanovništva, budući
da je svaki peti stanovnik ţupanije stariji od 60 godina. Prosjeĉna starost stanovništva
Varaţdinske ţupanije je 41,2 godine, što je neznatno manje od prosjeka Republike
Hrvatske koji iznosi 41,7 godina.
02468
1012141618%
Dobne skupine
2001. 2011.
24
Prema narodnosti stanovništva u Varaţdinskoj ţupaniji ţivi 172.192 stanovnika
hrvatske nacionalnosti ili 97,86% od ukupnog broja stanovništva.
Grafikon 3: Nacionalna struktura stanovništva u Varaţdinskoj ţupaniji
Izvor: Obrada autora prema DZS 2011c
Ukupno je u Varaţdinskoj ţupaniji prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilo
3.759 pripadnika nacionalnih manjina što ĉini 2,14% ukupnog stanovništva.
Najbrojnije nacionalne manjine u ţupaniji su Romi (711) i Srbi (699) sa jednakim
udjelom od 0,40% od ukupnog broja stanovništva ţupanije. Slovenci sa udjelom od
0,28% (496) treća su po brojnosti nacionalna manjina u Varaţdinskoj ţupaniji, slijede
Albanci sa 0,15% (264), Bošnjaci sa 0,06% (114), dok su ostale manjine zastupljene sa
postotkom od 0,83% (1.475 osoba).
Prema vjerskoj pripadnosti, po popisu stanovništva iz 2011. godine, u Varaţdinskoj
ţupaniji od 175.951 stanovnika njih 165.535 su se izjasnili kao katolici ili ĉak 94,08%.
Grafikon koji slijedi prikazuje vjerski sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije prema
popisu stanovništva 2011. godine.
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
97,86%
0,40%0,40%
0,28%0,15%
0,06%0,83%
25
Grafikon 4: Vjerski sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije
Izvor: Obrada autora prema DZS 2011d
Od ostalih vjerskih zajednica, 742 osobe (0,42%) se izjasnilo kao pravoslavci, 536
(0,30%) kao ostali kršćani, 349 (0,20%) kao muslimani i 284 (0,16%) kao protestanti.
790 stanovnika Varaţdinske ţupanije ili 0,45% su agnostici i skeptici, 3.865 ili 2,20%
su ateisti, 2.694 ili 1,53% se nije izjasnilo, dok 1.011 osoba ili 0,57% pripada
nepoznatim vjerskim zajednicama.
Iako površinom jedna od najmanjih u Hrvatskoj, Varaţdinska se ţupanija istiĉe
gustoćom naseljenosti od 139,42 st/km², što je gotovo dva puta više od drţavnog
prosjeka koji iznosi 75,71 st/km². Gledajući samo ţupanije, bez Grada Zagreba,
Varaţdinska ţupanija je druga po gustoći naseljenosti, odmah iza MeĊimurske koja je
sa prosjekom od 156,11 st/km² najgušće naseljena ţupanija u Republici Hrvatskoj.
Velika gustoća naseljenosti tog prostora posljedica je njegova populacijskog razvoja u
posljednjih nekoliko stoljeća, gdje su na jaĉu i specifiĉnu kolonizaciju u prošlosti
utjecali brojni povijesno-geografski ĉimbenici te je stoga postao znaĉajno ţarište ţivota
u Hrvatskoj (Vresk, 1983.: 607).
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
94,08%
0,42%0,30%
0,20% 0,16%0,45%
2,20%1,53%
0,57%
26
Prema geografskom i prirodnom smještaju, Varaţdinska ţupanija nalazi se na
rubnom pojasu panonskog podruĉja i karakteriziraju je tri reljefna podruĉja: sjeverno
ravniĉarsko podruĉje, te juţno i zapadno breţuljkasto podruţje s gorskim masivima.
Ţupanijom dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristiĉna za peripanonski rub.
Poljoprivredna zemljišta, šume, mineralni i vodni resursi temeljni su prirodni resursi
Varaţdinske ţupanije. Tablica prikazuje zemljišni pokrov Varaţdinske ţupanije.
Tablica 4: Zemljišni pokrov/korištenje zemljišta u Varaţdinskoj ţupaniji 2000. godine
Struktura zemljišta % ukupne površine VŢ
Poljoprivredna zemljišta 55
Šume 26
Voda 3
Infrastrukturni koridori 3
Naselja 13
Izvor: Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne
odnose, 2006
Varaţdinska ţupanija je tradicionalno poljoprivredni kraj, a poljoprivredne površine
obuhvaćaju više od polovice površine ţupanije. Pogodna je za bavljenje stoĉarskom,
povrtlarskom, voćarskom i vinogradarskom proizvodnjom, te ima dobre mogućnosti za
proizvodnju meda, slatkovodne ribe, cvjećarstva, kao i za razvoj lovnog gospodarstva.
Tablica 5: Struktura poljoprivrednog zemljišta Varaţdinske ţupanije 2000. godine
Struktura poljoprivrednog zemljišta Površina (ha) Površina (%)
Oranice i vrtovi 44.884 65
Voćnjaci 2.384 3
Vinogradi 3.729 5
Livade 14.544 21
Pašnjaci 4.400 6
Izvor: Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne
odnose, 2006
27
Poljoprivredno zemljište je kao prirodni resurs vaţan ĉimbenik u razvoju ruralnih
podruĉja Varaţdinske ţupanije.
Šume u Varaţdinskoj ţupaniji nalaze se na brdovitom podruĉju ţupanije, odnosno na
masivima planina Ivanĉice, Kalnika i Ravne gore te na niţim, breţuljkastim podruĉjima.
U strukturi šumske kulture najzastupljenija je obiĉna bukva (oko 50%), zatim hrast
kitnjak (oko 20%) te obiĉni grab (oko 10%). Ostale kulture su: kesten pitomi, lipa i
bagrem, a crnogoriĉne kulture zastupljene su u najmanjem postotku (Agencija za razvoj
Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 41).
Što se tiĉe vodnih resursa, Varaţdinska ţupanija je znaĉajno hidrografsko ĉvorište
Republike Hrvatske. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najveći
dio prostora. S desne strane Dravi pritjeĉu Plitvica i Bednja. Pravac otjecanja Drave,
smjer zapad-istok, odredio je longitudinalno usmjerenje ĉitave rijeĉne mreţe. Juţni dio
prostora odvodnjava rijeka Lonja, lijeva pritoka Save. Varaţdinska ţupanija jedna je od
rijetkih u Hrvatskoj s bogatim i izdašnim resursima podzemne pitke vode (Agencija za
razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 42).
Varaţdinska ţupanija je izrazito bogata mineralnim sirovinama, te je ukupno na
njezinom prostoru zabiljeţeno 27 vrsta mineralnih sirovina na 167 razliĉitih lokacija.
Eksploatira se svega 6 vrsta ĉvrstih mineralnih sirovina, i to: graĊevinski pijesak i
šljunak, ciglarska glina, silikatna sirovina za industrijsku preradu, karbonatna sirovina
za industrijsku preradu, kremeni pijesak te tehniĉko-graĊevni kamen. U Varaţdinskoj
ţupaniji biljeţi se najveći postotak eksploatacije šljunka i pijeska u Hrvatskoj (30%
proizvedenih/iskopanih sirovina u 2006. godini). Veći dio iskopanih sirovina koristi se
za potrebe izvan Varaţdinske ţupanije (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije –
AZRA, 2010.: 39) .
Uz povijesna, geografska i demografska obiljeţja, vaţnu ulogu u gospodarskom razvoju
nekog podruĉja ima i infrastruktura. Stoga će se u nastavku analizirati infrastruktura
Varaţdinske ţupanije.
28
3.4. INFRASTRUKTURA
Infrastruktura je preduvjet gospodarskog razvoja neke zemlje, regije ili općenito nekog
podruĉja.
Podruĉje Varaţdinske ţupanije svojim prometno-zemljopisnim poloţajem predstavlja
sastavni dio sjeverozapadnog spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima.
Kroz samu ţupaniju prolazi autocesta Goriĉan-Varaţdin-Zagreb, u duţini od oko 40 km
koja povezuje sjeverni i juţni dio ţupanije. Dodatnu povezanost naselja u samoj
ţupaniji omogućuje ĉak 5 ulaza/izlaza na spomenutoj autocesti. Kroz Varaţdinsku
ţupaniju prolazi i 9 drţavnih cesta u duljini od 210 km koje su uglavnom u dobrom
tehniĉkom stanju. Najznaĉajnija drţavna cesta je Podravska magistrala (drţavna cesta
D-2) koja spaja najistoĉniji dio ţupanije sa najzapadnijim. Ujedno, Podravska
magistrala je od izuzetnog znaĉaja budući da se proteţe preko cijele ţupanije spajajući
susjednu drţavu Sloveniju sa istoĉnom Hrvatskom. Što se tiĉe ţupanijskih cesta, njih
ima ukupno 73, u duţini od 473 km te su u potpunosti asfaltirane (Agencija za razvoj
Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 59). Cestovna mreţa u Varaţdinskoj ţupaniji je
priliĉno gusta i iznad prosjeka je Republike Hrvatske. To je rezultat visoke gustoće
naseljenosti i velikog broja naselja, ali i geoprometnog znaĉenja ovog prostora.
Što se tiĉe ţeljezniĉkog prometa, on u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima vrlo dugu
tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju tog podruĉja bila vrlo znaĉajna. Kako
se radilo o izrazito poljoprivrednom i rudarskom podruĉju u prošlosti su se prugama
sjeverozapadne Hrvatske u najvećoj mjeri prevozili masovni tereti. Tako je već 1886.
godine grad Varaţdin bio povezan ţeljezniĉkom prugom sa Zagrebom. Danas
podruĉjem ţupanije prolazi 92 km pruga i na njima se odvija mješovit promet. Sve
pruge su jednokolosijeĉne i bez elektrifikacije, te su potrebna ulaganja s teţnjom
izgradnje dvokolosjeĉnih elektrificiranih pravaca prema Koprivnici i na pruzi Zagreb-
Ĉakovec (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA, 2010.: 59). Grad Varaţdin
je vrlo vaţno prometno kriţanje u ovom dijelu Republike Hrvatske, a tome znaĉajno
pridonosi i tradicionalna privrţenost stanovništva ovog podruĉja koja je i danas izuzetno
velika.
29
Kada se spominje prometna infrastruktura, treba naglasiti da Varaţdinska ţupanija ima i
aerodrom u neposrednoj blizini Varaţdina, koji se moţe koristiti za prijevoz robe i
putnika manjim avionima.
Budući da jedinice lokalne i podruĉne samouprave po svojoj vokaciji nemaju direktnog
utjecaja na gospodarstvo, one moraju nizom mjera i aktivnosti stvoriti uvjete za razvoj
gospodarstva, privlaĉenje kapitala, povećanja broja zaposlenih itd., a sve u cilju
stvaranja nove vrijednosti i podizanja standarda stanovništva. U tu svrhu, u
Varaţdinskoj ţupaniji osnovane su poduzetniĉke zone, Slobodna zona Varaţdin i
Tehnološki park kao potporne institucije koje će doprinijeti razvoju gospodarstva.
Poduzetniĉke zone su projekt Vlade RH kojim se ţeli poticati razvoj malog i srednjeg
poduzetništva, prije svega raznim pogodnostima pri gradnji poslovnog prostora, na
potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu. One su lokalnog karaktera, a obiĉno je
to dio teritorija neke općine ili grada koji je radi poticanja gospodarske djelatnosti
infrastrukturno opremljen, a nadleţna općina omogućava neke dodatne pogodnosti
(npr. komunalne olakšice) (Hamag Invest, 2013). U Varaţdinskoj ţupaniji poduzetniĉke
zone smještene su na podruĉju Grada Varaţdina (Kneginec, Trnovec), te u gradovima
Ludbreg, Ivanec, Lepoglava i Novi Marof jer imaju tradiciju poduzetništva i postoji
raspoloţiva radna snaga.
Krajem 2001. godine, u Varaţdinskoj ţupaniji je osnovana slobodna zona Varaţdin.
Slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske, posebno ograĊen i oznaĉen gdje se
gospodarske aktivnosti obavljaju uz posebne uvjete, bez odreĊenih administrativnih
barijera, uz primjenu posebnih poreznih i carinskih olakšica (Hamag Invest, 2013). U
slobodnoj zoni Varaţdin trenutno je otvoreno 11 tvornica sa nešto više od 2.000 novih
radnih mjesta. Ulagaĉi su iz Njemaĉke, Austrije, Švicarske i Hrvatske, a proizvodnja je
uglavnom namijenjena izvozu.
Od izuzetnog znaĉaja za razvoj gospodarstva Varaţdinske ţupanije su i dva tehnološka
parka. Projekt Tehnološki park Varaţdin d.o.o. osnovan je 2003. godine od strane
Varaţdinske ţupanije, grada Varaţdina, Hrvatske gospodarske komore, Geotehniĉkog
30
fakulteta Varaţdin, Visoke elektrotehniĉke škole Varaţdin i Elektrostrojarske škole. Na
površini od 11.300 m2 u svojem sastavu trenutno ima 28 tvrtki s dvjestotinjak
zaposlenih, a radi se o tvrtkama koje se bave novim tehnologijama, ICT tehnologijama,
elektronikom te elektrotehnikom (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA,
2010.: 81). Svrha mu je gospodarski razvoj regije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj
novih tehnologija i primjena znanja te znanstvenih istraţivanja u gospodarskoj praksi,
kao i porast kvalitete obrazovanja na uĉilištima u okruţenju.
Tehnološki park – Impulsni centar dio je istog projekta ali ima razliĉite usluge -
inkubacijski programi, administrativne i raĉunovodstvene usluge. Cilj ovog
Tehnološkog parka je razvoj novih ekonomskih aktivnosti baziranih na novim
tehnologijama, poboljšanju kvalitete edukacije, pomoć u restrukturiranju ekonomije
regije te stvaranje novih radnih mjesta (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije –
AZRA, 2010.: 82).
Povoljan geografski poloţaj, bogatstvo prirodnim resursima te stalno ulaganje u
infrastrukturu, Varaţdinsku ţupaniju uĉinilo je jednom od najrazvijenijih ţupanija u
Hrvatskoj. U nastavku će se prikazati razvojna obiljeţja gospodarstva Varaţdinske
ţupanije pomoću nekih najvaţnijih makroekonomskih pokazatelja koji to dokazuju.
31
4. RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Gospodarski razvoj je prijeko potrebna pretpostavka normalnog funkcioniranja svake
zemlje jer razvoj gospodarstva utjeĉe na razvitak infrastrukture, na tehnološki razvitak,
na razvitak usluga i na razvitak ukupnog društvenog ţivota. Njime se unapreĊuju
materijalni, kulturni i svi ostali uvjeti ţivota i rada, te se povećava razvojni suverenitet
zemlje sve većim ukljuĉivanjem u svjetske tokove (Obadić, 2001.: 1103).
Vaţnost kontinuiranog gospodarskog razvoja prepoznala je i Varaţdinska ţupanija koja
brojnim ulaganjima i projektima za razvoj nastoji kontinuirano unapreĊivati svoje
gospodarstvo. U nastavku je prikazana osnovna struktura gospodarstva ţupanije te neki
njeni najvaţniji makroekonomski pokazatelji. Uz BDP po stanovniku, bit će prikazano
još i kretanje zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, zatim struktura gospodarstva prema
djelatnostima te na kraju kretanje investicija.
4.1. KRETANJE BDP-a
Bruto domaći proizvod je osnovni ekonomski pokazatelj koji ukazuje na razinu
ekonomske aktivnosti i razinu razvoja pojedine drţave ili regije, odnosno ţupanije.
Bruto domaći proizvod u trţišnim cijenama iskazuje vrijednost svih proizvedenih
dobara i usluga rezidentnih jedinica, tj. zbroj dodanih vrijednosti po djelatnostima uz
ukljuĉivanje u obraĉun na razini nacionalnog gospodarstva stavki koje nisu rasporeĊene
po djelatnostima: usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) i
porezi na proizvode, minus subvencija na proizvode (Drţavni zavod za statistiku, 2006).
Za razliku od gospodarskog razvoja koji je širi pojam i prikazuje sveukupan napredak
nacionalnog gospodarstva i ţivotnog standarda stanovništva, gospodarski rast je uţi
pojam te podrazumijeva povećanje potencijalnog BDP-a ili proizvodnje neke zemlje –
ukupno ili po glavi stanovnika.
32
U tablici je prikazano kretanje BDP-a Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske u
milijunima kuna za razdoblje od 2000. do 2010. godine, te kretanje BDP-a po
stanovniku za iste godine.
Tablica 6: Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske za
razdoblje od 2000. do 2010. godine
Godina
BDP (milijuna kn) BDP/pc (kn)
VŢ ţupanije RH VŢ ţupanije RH
2000. 6.853 176.690 37.037 39.919
2001. 7.480 190.796 40.511 42.976
2002. 8.450 208.223 45.912 46.893
2003. 8.786 227.012 47.946 51.125
2004. 8.623 245.550 47.257 55.312
2005. 9.038 264.367 49.664 59.516
2006. 10.049 286.341 55.299 64.491
2007. 10.933 314.223 60.325 70.835
2008. 12.280 342.159 67.928 77.158
2009. 11.688 328.672 64.841 74.208
2010. 10.759 323.807 59.811 73.277
Izvor: Obrada autora prema DZS 2009, 2010, 2011e, 2012b, 2013
Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije u 2010. godini iznosi 10.759 milijuna
kuna, dok je bruto domaći proizvod po stanovniku 59.811 kuna. U istoj godini bruto
domaći proizvod za Republiku Hrvatsku je iznosio 323.807 milijuna kuna, a bruto
domaći proizvod po stanovniku 73.277 kuna.
33
U nastavku je prikazana tablica sa izraĉunom baznih i veriţnih indeksa BDP-a i BDP/pc
Varaţdinske ţupanije koja će pokazati postotne promjene u odreĊenim razdobljima.
Tablica 7: Izraĉun baznih i veriţnih indeksa BDP-a i BDP/pc Varaţdinske ţupanije
Godina BDP
(milijun kn)
Indeks
BDP/pc
Indeks
Bazni
(2000=100)
Veriţni
Bazni
(2000=100)
Veriţni
2000. 6.853 100 / 37.037 100 /
2001. 7.480 109,15 109,15 40.511 109,38 109,38
2002. 8.450 123,30 112,97 45.912 123,96 113,33
2003. 8.786 128,21 103,98 47.946 129,45 104,43
2004. 8.623 125,83 98,14 47.257 127,59 98,56
2005. 9.038 131,88 104,81 49.664 134,09 105,09
2006. 10.049 146,64 111,19 55.299 149,30 111,35
2007. 10.933 159,54 108,80 60.325 162,88 109,09
2008. 12.280 179,19 112,32 67.928 183,40 112,60
2009. 11.688 170,55 95,18 64.841 175,07 95,46
2010. 10.759 157,00 92,05 59.811 161,49 92,24
Izvor: Obrada autora prema DZS 2009, 2010, 2011e, 2012b, 2013
Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije u 2010. godini iznosio je 10.759 milijuna
kuna, te je u odnosu na baznu 2000. godinu veći za 57,00%. Najveći porast BDP-a u
odnosu na 2000. godinu bio je 2008. godine kada je veći za 79,19%. Gledajući po
godinama, najveći porast BDP-a dogodio se 2002. godine kada je bio veći za 12,97% u
34
odnosu na 2001. godinu, a najveći pad u 2010. kada je bio manji za 7,95% u odnosu na
prethodnu 2009. godinu.
Identiĉno kao bruto domaći proizvod kretao se i bruto domaći proizvod po stanovniku
Varaţdinske ţupanije. Tako je 2008. godine bio najveći i to za 83,40% u odnosu na
baznu 2000. godinu, a najveći porast u odnosu na prethodnu godinu, BDP/pc je imao
2002. godine kada je zabiljeţen porast od 13,33% u odnosu na 2001. godinu.
Bruto domaći proizvod je najbolje mjerilo za utvrĊivanje snage neke zemlje ili regije,
ali on obuhvaća samo gospodarski rast i ne govori ništa o kvaliteti ţivljenja
stanovništva. On nije objektivni pokazatelj ekonomskog blagostanja jer veći bruto
domaći proizvod ne znaĉi sam po sebi i veću kvalitetu ţivljenja stanovništva neke
zemlje, odnosno ţupanije. Upravo zbog toga, u nastavku će se prikazati ukupna
zaposlenost i nezaposlenost Varaţdinske ţupanije.
4. 2. KRETANJE ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI
Ukupna zaposlenost i nezaposlenost stanovništva (zajedno sa stopama zaposlenosti i
nezaposlenosti) vrlo su vaţni pokazatelji stanja na trţištu rada neke nacionalne
ekonomije.
Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na odreĊeno ili
neodreĊeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe. U
zaposlene su ukljuĉeni pripravnici (vjeţbenici), osobe na porodnom dopustu i bolovanju
te osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla do prekida radnog odnosa.
Zaposlenima pripadaju i osobe koje rade u vlastitome trgovaĉkom društvu, poduzeću,
obrtu ili slobodnoj profesiji (Drţavni zavod za statistiku, 2007.: 128).
Od 2004. godine u Varaţdinskoj ţupaniji je došlo do velikih ekonomskih promjena što
je doprinijelo otvaranju novih radnih mjesta i uĉinilo gospodarstvo ţupanije jednim od
najprepoznatljivijih i najvitalnijih u Hrvatskoj. Broj zaposlenih osoba u ţupaniji
znaĉajno je porastao, uglavnom zbog osnivanja poslovnih zona i stranih ulaganja
35
(Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop Shop Service Centar
Varaţdinske ţupanije, 2012a).
Kretanje broja zaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji od 2002. do 2011. godine
prikazuje slijedeća tablica.
Tablica 8: Zaposleni u Varaţdinskoj ţupaniji u razdoblju od 2002. do 2011. godine
Godina Broj zaposlenih osoba
Indeks
Bazni
(2002=100)
Veriţni
2002. 59.015 100,00 /
2003. 59.988 101,65 101,65
2004. 61.184 103,68 102,00
2005. 61.113 103,56 99,89
2006. 62.598 106,07 102,43
2007. 64.621 109,50 103,23
2008. 66.114 112,03 102,31
2009. 63.366 107,37 95,85
2010. 60.422 102,38 95,35
2011. 59.492 100,82 98,47
Izvor: Izraĉun autora prema DZS
Broj zaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji 2002. godine iznosio je 59.015 osoba,
dok 2011. godine broj zaposlenih osoba iznosi 59.492. Prosjeĉni godišnji porast broja
zaposlenih osoba u promatranom razdoblju iznosio je neznatnih 0,09%.
36
Stopa zaposlenosti koja prikazuje postotni udio zaposlenih u radno sposobnom
stanovništvu (u Republici Hrvatskoj radno sposobno stanovništvo ĉine ţene 15-59 i
muškarci 15-64 godina) u Varaţdinskoj ţupaniji 2011. godine iznosi 52,29% i veća je
za 1,15 postotnih poena od stope zaposlenosti Republike Hrvatske koja iznosi 51,14%.
Nezaposlenom osobom, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti (Narodne Novine, br. 80/08, 121/10, 25/12), smatra se osoba
sposobna ili djelomiĉno sposobna za rad koja je evidentirana u Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje kao nezaposlena osoba u dobi od 15 do 65 godina, nije u radnom odnosu i
redovito se prijavljuje te ako:
ne ostvari mjeseĉni primitak od pruţanja usluga prema posebnim propisima
ili ne ostvari mjeseĉni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne
djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o
uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenima od Središnjeg
registra osiguranika koji je veći od prosjeĉne isplaćene novĉane naknade u
prethodnoj kalendarskoj godini
nema registrirano trgovaĉko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema
više od 25% udjela u trgovaĉkom društvu ili drugoj pravnoj osobi
nije predsjednik ili ĉlan uprave društva
nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i
šumarstva
nije osigurana kao poljoprivrednik prema propisima o mirovinskom
osiguranju
nije zaposlena prema posebnim propisima
nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na
invalidsku mirovinu na osnovi profesionalne nesposobnosti za rad
nije redoviti uĉenik ili student
ne ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu
aktivno traţi posao i raspoloţiva je za rad
Nezaposlenost je egzistencijalni problem svakog pogoĊenog pojedinca, jer nema
mogućnosti svoju radnu energiju pretvoriti u novac i njime na trţištu kupovati dobra
37
koja svakodnevno koristi. Na individualnoj razini postoji ekonomski gubitak propuštene
zarade danas, ali i smanjenja proizvodnih sposobnosti koje umanjuju šanse za zaradu
u budućnosti (Mrnjavac, 2011.: 136).
Tablica koja slijedi prikazuje kretanje broja nezaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji
od 2002. do 2011. godine
Tablica 9: Kretanje broja nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije od 2002. do 2011.
godine
Godina Broj nezaposlenih osoba
Indeks
Bazni
(2002=100)
Veriţni
2002. 12.476 100,00 /
2003. 10.870 87,13 87,13
2004. 10.412 83,46 95,79
2005. 10.271 82,33 98,65
2006. 9.218 73,89 89,75
2007. 7.927 63,54 86,00
2008. 6.822 54,68 86,06
2009. 8.137 65,22 119,28
2010. 9.716 77,88 119,41
2011. 9.863 79,06 101,51
Izvor: Izraĉun autora prema HZZ 2012a
Broj nezaposlenih u Varaţdinskoj ţupaniji 2002. godine iznosio je 12.476 osoba, dok
2011. godine broj nezaposlenih osoba iznosi 9.863. Prosjeĉni godišnji pad broja
nezaposlenih osoba u promatranom razdoblju iznosio je 2,58%.
38
Registrirana stopa nezaposlenosti 2011. godine u Varaţdinskoj ţupaniji iznosila je
13,7% što je za 4,1 postotnih poena manje od registrirane stope nezaposlenosti
Republike Hrvatske koja je iste godine iznosila 17,8%.
Nezaposlenost predstavlja jedan od najteţih problema za gospodarstvo jer znaĉi
izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove, pridonosi znaĉajnoj
razgradnji ljudskog kapitala gospodarstva, povećava nejednakost i neravnopravnost u
društvu (Mrnjavac, 2011.: 137).
Nezaposlenost donekle predstavlja naliĉje zaposlenosti. Ono je stoga dobar pokazatelj
gospodarskog razvoja, ali na odreĊeni naĉin i mogućih rezervi (potencijala radne snage,
koji se zbog problema u ekonomskoj strukturi i dinamici ne mogu do kraja aktivirati)
(Kerovec, 2002.: 57).
U nastavku slijedi grafikon koji prikazuje odnos broja zaposlenih i nezaposlenih osoba
Varaţdinske ţupanije u razdoblju od 2002. do 2011. godine
Grafikon 5: Broj zaposlenih i nezaposlenih osoba 2002. - 2011. godine
Izvor: Obrada autora prema HZZ
59.015 59.988 61.184 61.113 62.598 64.621 66.11463.366
60.422 59.492
12.476 10.870 10.412 10.271 9.218 7.927 6.822 8.137 9.716 9.863
0
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
60.000
70.000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
zaposleni nezaposleni
39
Promatrajući broj zaposlenih osoba 2002. - 2011. godine, vidljivo je da je upravo te
2002. godine broj zaposlenih osoba bio najmanji i iznosio je 59.015 osoba. Nakon toga
poĉinje godišnji rast broja zaposlenih sve do 2008. godine kada je evidentiran najveći
broj zaposlenih odnosno 66.114 osoba.
S brojem nezaposlenih osoba situacija je obrnuta. Najveći broj nezaposlenih bilo je
2002. godine kada je registrirano ukupno 12.476 nezaposlenih osoba. Od tada broj
nezaposlenih osoba pada sve do 2008. godine kada su zabiljeţene 6.822 nezaposlene
osobe.
I kod zaposlenih i kod nezaposlenih osoba, nakon 2008. godine dolazi do negativnog
trenda. Tako se pod utjecajem iskljuĉivo gospodarskih razloga, tj. gospodarskom
krizom i stagnacijom, i u Varaţdinskoj ţupaniji broj zaposlenih osoba povećava a broj
nezaposlenih smanjuje.
Prema izraĉunatom „indeksu (ne)zaposlenosti“ kao kvocijenti broja nezaposlenih i
zaposlenih na sto stanovnika (Ţivić, Pokos, 2005.: 218), najnepovoljniji omjer je
izraĉunat u 2002. godini gdje na 100 zaposlenih u Varaţdinskoj ţupaniji dolazi 21,1
nezaposlenih stanovnika, a najpovoljniji omjer je zabiljeţen 2008. godine gdje na 100
zaposlenih dolazi 10,3 nezaposlenih stanovnika.
Nakon analize zaposlenosti i nezaposlenosti u nastavku se prikazuje struktura
gospodarstva Varaţdinske ţupanije prema djelatnostima.
4.3. STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA DJELATNOSTIMA
Gospodarstvo Varaţdinske ţupanije u 2011. godini zapošljava 36.488 osoba što ĉini
4,3% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske. Broj zaposlenih u
gospodarstvu Varaţdinske ţupanije 2011. godine povećao se za 3,4% u odnosu na
prethodnu, odnosno zaposleno je 1.241 osoba više nego 2010. godine.
40
Od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije, više od polovice
njih zaposleno je u preraĊivaĉkoj industriji. Grafikon koji slijedi prikazuje strukturu
zaposlenih prema djelatnostima u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije.
Grafikon 6: Struktura zaposlenih Varaţdinske ţupanije u gospodarstvu 2011. godine
Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012
PreraĊivaĉka industrija zapošljava 52,5% ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu
Varaţdinske ţupanije. Slijede trgovina sa udjelom 13,2%, graĊevinarstvo sa 11,5% i
poljoprivreda sa 5,4% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu
Varaţdinske ţupanije.
Tablica koja slijedi prikazuje odnos broja zaposlenih u gospodarstvu 2011. godine u
odnosu na prethodnu 2010. godinu, te udio gospodarstva Varaţdinske ţupanije prema
djelatnostima u ukupnom udjelu Republike Hrvatske.
PreraĊivaĉka
industrija;
52,50%
Trgovina;
13,20%
GraĊevinarstvo;
11,50%
Ostalo;
22,80%
41
Tablica 10: Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih u 2011. godini*
Šifra Djelatnost Broj
zaposlenih Indeks
2011./2010. Udio u
VŢ % Udio u
RH %
Ukupno 36.488 103,4 100,0 4,3
C PreraĊivaĉka industrija 19.155 106,6 52,5 8,3
C15 Koţa i srodni proizvodi 5.016 99,6 13,7 61,7
G Trgovina popravak vozila 4.811 104,0 13,2 2,6
C14 Proizvodnja odjeće 4.570 113,0 12,5 25,6
F GraĊevinarstvo 4.199 92,6 11,5 4,8
C10 Prehrambeni proizvodi 2.480 103,4 6,8 5,7
A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 1.973 96,0 5,4 6,7
C16 Proizvodnja drva i proizvodi 1.487 103,9 4,1 12,5
H Prijevoz skladište 1.308 100,8 3,6 2,1
M Struĉ znanstv tehniĉ djel 1.158 103,9 3,2 2,5
Zajedno 27.002 74,0
*Napomena: Prikazane su djelatnosti iznad 900 zaposlenih
Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a
U preraĊivaĉkoj industriji 2011. godine bilo je 19 155 zaposlenih osoba i u odnosu na
2010. godinu to je povećanje za 6,6% ili 1 264 zaposlenih. Druga najvaţnija djelatnost
Varaţdinske ţupanije prema broju zaposlenih u 2011. godini je trgovina koja takoĊer
biljeţi porast broja zaposlenih i to za 4,0%, dok se u graĊevinarstvu broj zaposlenih
osoba smanjio za 7,4%.
U nastavku je prikazana struktura ukupnih prihoda po djelatnostima za 2011. godinu u
gospodarstvu Varaţdinske ţupanije.
42
Grafikon 7: Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima za 2011. godinu
Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a
Sa udjelom od 48,3% preraĊivaĉka industrija je djelatnost koja ostvaruje najviše
prihoda u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije. Slijede trgovina sa 20,4%, i
graĊevinarstvo sa 11,7%, dok sve ostale djelatnosti ostvaruju udio od 19,6%.
Tablica koja slijedi prikazuje djelatnosti prema najvećim prihodima u 2011. godini, te
njihovu promjenu u odnosu na 2010. godinu, kao i postotni udio u Varaţdinskoj
ţupaniji i Republici Hrvatskoj.
PreraĊivaĉka
industrija;
48,3%
Trgovina;
20,4%
GraĊevinarstvo;
11,7%
Ostalo;
19,6%
43
Tablica 11: Djelatnosti s najvećim ukupnim prihodima u 2011. godini*
Šifra Djelatnost Iznos u
mil. HRK Indeks
2011./2010. Udio u
VŢ % Udio u
RH %
Ukupno 21.210,1 108,1 100,0 3,4
C PreraĊivaĉka industrija 10.240,7 112,4 48,3 6,2
G Trgovina popravak vozila 4.318,7 111,4 20,4 2,0
C10 Prehrambeni proizvodi 3.531,9 104,8 16,7 11,2
F GraĊevinarstvo 2.481,5 90,4 11,7 5,3
C15 Koţa i srodni proizvodi 2.203,0 113,5 10,4 74,3
A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 1.494,6 101,5 7,0 7,6
C14 Proizvodnja odjeće 1.135,8 128,4 5,4 28,0
H Prijevoz skladište 847,9 110,3 4,0 2,9
C22 Guma plas i nemet miner 509,1 116,9 2,4 10,4
Zajedno 16.522,6 77,9
*Napomena: Prikazane su djelatnosti s ukupnim prihodima iznad 0,5 mil. HRK
Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a
Gledano prema djelatnostima, najviše prihoda u gospodarstvu Varaţdinske ţupanije u
2011. godini ostvarila je preraĊivaĉka industrija i to 10 milijuna kuna, odnosno 48,3%.
U odnosu na prethodnu godinu, prihodi preraĊivaĉke industrije u 2011. godini porasli
su za 12,4%.
Najveći gospodarski subjekti u Varaţdinskoj ţupaniji po ukupnom prihodu u 2011.
godini su Vindija, Boxmark leather, Koka, Zagorje-Tehnobeton, Ytres i Varteks. Od
tvrtki iz djelatnosti trgovine najbolje su plasirani Trgonom na devetom i TP Varaţdin na
13. mjestu (Sjeverna Hrvatska: Orijentacija na izvozna trţišta, 2013).
44
Varaţdinska ţupanija je najveći izvoznik, s prošlogodišnjim izvozom od 5,4 milijarde
kuna, a ujedno su i najveći uvoznici pa je u 2011. godini u tu ţupaniju uvezeno robe u
vrijednosti 4,5 milijardi kuna (Poslovni dnevnik, 2012). Tablica koja slijedi prikazuje
djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim izvozom.
Tablica 12: Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim izvozom u 2011. godini*
Šifra Djelatnost mil. HRK % 2011./2010.
Ukupno 5.399,3 100,0 120,3
C PreraĊivaĉka industrija 4.801,2 88,9 120,2
C15 Koţa i srodni proizvodi 2.147,6 39,8 116,0
C14 Proizvodnja odjeće 1.014,2 18,8 120,9
C28 Strojevi i uređaji d.n. 271,7 5,0 119,6
C10 Prehrambeni proizvodi 266,5 4,9 122,3
C16 Proizvodnja drva i proizvodi 255,3 4,7 110,8
A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 206,5 3,8 112,5
C27 Električne opreme 192,1 3,6 146,1
G Trgovina popravak vozila 187,9 3,5 107,6
C23 Nemetal mineral proizvodi 155,6 2,9 136,7
C25 Gotovi metalni proizvodi 131,3 2,4 131,2
E Voda otklanjanje otpada okoliš 123,3 2,3 175,2
C20 Kemikalije i kemijski proizvodi 119,3 2,2 132,1
Zajedno 5.071,3 93,9
*Napomena: Prikazane su djelatnosti s izvozom iznad 100 mil. HRK
Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a
Promatrano po djelatnostima, najveći izvoz u Varaţdinskoj ţupaniji ostvaruje
preraĊivaĉka industrija. Ona je ukupno izvezla robe u vrijednosti 4.801,2 milijuna kuna
što predstavlja ĉak 88,9% ukupnog izvoza cijele ţupanije.
45
Slijedi tablica koja prikazuje djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim uvozom.
Tablica 13: Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim uvozom u 2011. godini*
Šifra Djelatnost mil. HRK % 2011./2010.
Ukupno 4.145,2 100,0 127,1
C PreraĊivaĉka industrija 2.944,5 71,0 130,9
C14 Proizvodnja odjeće 735,7 17,7 131,3
G Trgovina popravak vozila 730,1 17,6 118,7
C15 Koţa i srodni proizvodi 508,3 12,3 116,2
C10 Prehrambeni proizvodi 447,9 10,8 117,8
C22 Guma plast nemet miner 272,7 6,6 133,2
A Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo 225,8 5,4 140,7
C27 Električne opreme 183,6 4,4 162,1
C23 Nemetal mineral proizvodi 171,0 4,1 239,2
F GraĊevinarstvo 150,1 3,6 97,7
C28 Strojevi i uređaji d.n. 149,4 3,6 130,6
Zajedno 3.574,6 86,2
*Napomena: Prikazane su djelatnosti s uvozom iznad 100 mil. HRK
Izvor: Obrada autora prema HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a
U ukupnom uvozu Varaţdinske ţupanije, preraĊivaĉka industrija ostvaruje udio od
71,0% ili 2.944,5 milijuna kuna, što je povećanje za 27,1% u odnosu na prethodnu
godinu.
Obzirom na odnos vrijednosti u ukupnom uvozu i izvozu, Varaţdinska ţupanija
ostvaruje pozitivnu bilancu u vrijednosti od 1.254,1 milijuna kuna. Gledajući prema
46
djelatnostima, preraĊivaĉka industrija Varaţdinske ţupanije ostvaruje najveću pozitivnu
bilancu robne razmjene u vrijednosti od 1.856, 7 milijuna kuna.
Varaţdinska ţupanija, u svrhu razvoja gospodarstva strateški se odredila za stvaranje
poticajnog okruţenja koje će povoljno djelovati na nastanak novih i razvoj već
postojećih gospodarskih subjekata, a u cilju otvaranja novih radnih mjesta te povećanju
uĉinkovitosti, kvalitete, konkurentnosti i osvajanja novih trţišta
4.4. KRETANJE INVESTICIJA
Investicije su bitna ekonomska kategorija svakog gospodarstva jer je, kao prvo, vaţan
njihov trenutni uĉinak na kretanje BDP-a, a kao drugo njihov je uĉinak znaĉajan na
kretanje BDP-a u narednim godinama (pokazuje efikasnost ostvarenih investicija).
Pored toga, kretanje investicija odraţava stanje u gospodarstvu jer ukazuje na
oĉekivanja investitora u pogledu budućih kretanja.
Brţi gospodarski razvitak ovisi od stalnog ekonomski opravdanog investiranja. Stoga je
vaţno naglašavati potrebu veće uspješnosti ulaganja u gospodarstvo. Postizanje
racionalnih gospodarskih efekata iziskuje poznavanje tehniĉko-tehnoloških i
ekonomskih odnosa vaţnih za ishod uĉinkovitog procesa investiranja (Glavinić,
Grţinić, 2009.: 163).
Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave poduzeća i drugih organizacija
radi dobivanja nove imovine, povećanja vrijednosti ili zamjene postojeće dugotrajne
imovine (stambene zgrade, ostale zgrade i graĊevine, oprema i ureĊaji trajnijeg
karaktera, pošumljavanje i podizanje dugogodišnjih nasada, patenti, licencije, softver
itd.) (Drţavni zavod za statistiku, 2006).
U nastavku je dana tablica koja prikazuje ostvarene investicije Varaţdinske ţupanije u
dugotrajnu imovinu prema tehniĉkoj strukturi i sjedištu investitora za razdoblje od
2002. do 2011. godine.
47
Tablica 14: Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema tehniĉkoj strukturi i
sjedištu investitora
Godina Ostvarene investicije
Indeks
Bazni
(2002=100)
Veriţni
2002. 955.317 100,00 /
2003. 1.154.128 120,81 120,81
2004. 1.135.734 118,89 98,40
2005. 1.226.382 128,37 107,98
2006. 1.272.829 133,24 103,78
2007. 1.649.014 172,61 129,56
2008. 1.781.733 186,50 108,04
2009. 1.097.466 114,88 61,59
2010. 810.856 84,88 73,88
2011. 1.157.500 121,16 142,75
Izvor: Izraĉun autora prema DZS
Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu Varaţdinske ţupanije najveće su bile 2008.
godine kada su iznosile 1.781.733 tisuće kuna što je bilo 86,50% više nego u 2002.
godini. U odnosu na prethodnu godinu najveći porast investicija dogodio se 2011.
godine kada su investicije porasle za 42,75% u odnosu na 2010. godinu. U
promatranom razdoblju, najmanji porast investicija u dugotrajnu imovinu u odnosu na
prethodnu godinu zabiljeţen je 2009. kada se investiralo za 38,41% manje nego u
prošloj 2008. godine.
Rast i investicije su tijesno povezani i uzroĉnost ide od investicija prema rastu, što je
jedan od rijetkih nedvosmislenih rezultata primijenjenih istraţivanja. Implikacija je
48
oĉita: ako se ţeli rasti mora se investirati, a vidljivo je da Varaţdinska ţupanija iz
godine u godinu sve više investira.
Veliki investitori u ţupaniju su tvrtke iz Njemaĉke, Austrije i Švicarske, a fokusiraju se
na podruĉja kao što su strojevi, tekstil, lijekovi, ICT, itd. Kvalificirana radna snaga,
pristupaĉne cijene komunalnih usluga, zemljišta i rada te visoka kvaliteta škola i
fakulteta u regiji ĉine Varaţdin atraktivnim izborom. Uz to postoje brojne poslovne
zone koje su otvorene i potpuno funkcionalne što investitoru olakšava i ubrzava
osnivanje poduzeća (Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop
Shop Service Centar Varaţdinske ţupanije, 2012b).
Nakon analize nekih najvaţnijih makroekonomskih pokazatelja Varaţdinske ţupanije u
nastavku slijedi njihova usporedba sa Republikom Hrvatskom kako bi se ustanovilo
koliki je znaĉaj gospodarstva Varaţdinske ţupanije u ukupnom gospodarstvu Republike
Hrvatske
49
5. ANALIZA I OCJENA ZNAČAJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU
Sjeverozapadna Hrvatska odskaĉe po razvijenosti od prosjeka Republike Hrvatske.
Naravno, najveće zasluge za to ima Grad Zagreba koji ulazi u njezin sastav, meĊutim
treba spomenuti da je udio Varaţdinske ţupanije itekako znaĉajan kako za samu regiju
tako i za Hrvatsku.
U nastavku se daje analiza i ocjena udjela bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti i
nezaposlenosti, investicija Varaţdinske ţupanije u hrvatskom gospodarstvu, te
konkurentnost ţupanije u Republici Hrvatskoj.
5.1. UDIO U BDP-u
Prema podacima drţavnog zavoda za statistiku, u ukupnom bruto domaćem proizvodu
Republike Hrvatske u 2010. godini, Varaţdinska ţupanija sa udjelom od 3,32%
zauzima sedmo mjesto meĊu svim ţupanijama u Hrvatskoj, ukljuĉujući i grad Zagreb.
Grafikon koji slijedi prikazuje ţupanijske udjele u BDP-u Republike Hrvatske.
Grafikon 8: Ţupanijski udjeli u BDP-u RH
Izvor: Obrada autora prema DZS 2013
33,26%
8,78%8,43%
6,24%
5,39%
5,31%3,32%
29,27% Grad Zagreb
Splitsko-dalmatinska
Primorsko-goranska
Istarska
Osjeĉko-baranjska
Zagrebaĉka
Varaţdinska
Ostalih 14 ţupanija
50
Kada se koristi bruto domaći proizvod kao pokazatelj gospodarskog rasta i ţivotnog
standarda puno je bolje koristiti bruto domaći proizvod po stanovniku ili per capita,
budući da on pokazuje realniju sliku, jer uzima u obzir broj stanovnika neke drţave,
regije, ţupanije. To je veoma vaţno u sluĉaju kada se usporeĊuju dvije drţave, kao u
ovom sluĉaju gdje se usporeĊuju Varaţdinska ţupanija sa Republikom Hrvatskom, koje
se znatno razlikuju prema broju stanovnika.
Bruto domaći proizvod po stanovniku iskazuje veliĉinu stvorenog dohotka u jednoj
godini i veliĉinu nacionalnog trţišta (Crkvenac, 2007.: 4).
U nastavku je dana tablica koja prikazuje udio bruto domaćeg proizvoda po stanovniku
Varaţdinske ţupanije u ukupnom udjelu Republike Hrvatske.
Tablica 15: BDP/pc izraţen u tisućama kn. u Varaţdinskoj Ţupaniji i Republici
Hrvatskoj od 2000. do 2010. godine
Godina BDP/pc VŢ ţupanije BDP/pc RH Odstupanje
VŢ ţupanije od RH %
2000. 37.037 39.919 -7,22
2001. 40.511 42.976 -5,74
2002. 45.912 46.893 -2,09
2003. 47.946 51.125 -6,22
2004. 47.257 55.312 -14,56
2005. 49.664 59.516 -16,55
2006. 55.299 64.491 -14,25
2007. 60.325 70.835 -14,84
2008. 67.928 77.158 -11,96
2009. 64.841 74.208 -12,62
2010. 59.811 73.277 -18,38
Izvor: Obrada autora prema DZS 2009, 2010, 2011e, 2012b, 2013
51
Bruto domaći proizvod po stanovniku Varaţdinske ţupanije u 2010. godini bio je manji
za 18,38% u odnosu na bruto domaći proizvod po stanovniku Republike Hrvatske. U
promatranom razdoblju, bruto domaći proizvod po stanovniku Republike Hrvatske
prosjeĉno je godišnje rastao po stopi od 6,26%, dok je u Varaţdinskoj ţupaniji prosjeĉni
godišnji porast iznosio 4,91%.
Danas je u Republici Hrvatskoj situacija u gospodarskom razvoju krajeva razliĉita, pa se
tako razlika izmeĊu najrazvijenijih ţupanija (Grad Zagreb, Istarska ţupanija,
Primorsko-goranska ţupanija) i najslabije razvijenih (Vukovarsko-srijemska i Brodsko-
posavska ţupanija) kreće jedan naprama tri. To znaĉi da je tri puta veći bruto domaći
proizvod po stanovniku u Gradu Zagrebu nego u dvije najslabije razvijene ţupanije
(Tropina Godec, 2009.: 57).
Tablica koja slijedi prikazuje rangiranje ţupanija Republike Hrvatske prema bruto
domaćem proizvodu po stanovniku u 2010. godini.
Grafikon 9: Rang ţupanija RH prema BDP/pc u 2010. godini
Izvor: Izrada autora prema DZS 2013
135
853
93
968
89
936
76
189
60
924
60
315
59
811
59
612
58
918
58
814
57
469
57
450
54
929
53
946
52
202
48
966
44
338
44
105
42
761
40
224
39
030
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
52
Oĉekivano najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Republici Hrvatskoj ima
Grad Zagreb i on iznosi 135.853 kune, te je gotovo dvostruko veći od prosjeka
Republike Hrvatske koji iznosi 73.277 kune. Najmanji BDP/pc u Hrvatskoj imaju
Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska ţupanija.
Varaţdinska ţupanija po visini bruto domaćeg proizvoda po stanovniku sa iznosom od
59.811 kuna nalazi se na sedmom mjestu. BDP/pc Varaţdinske ţupanije manji je od
BDP/pc Grada Zagreba za 121,7%, ali je za 53,25% veći od najslabije razvijenije
ţupanije Brodsko-posavske.
Uzroci tako velikih razlika izmeĊu najrazvijenijih i najslabije razvijenih ţupanija su
neki od sljedećih problema ili njihova kombinacija (Ĉavrak, 2011.: 326):
Visoka i trajna nezaposlenost
Niska razina i spori rast BDP-a po stanovniku
Visoki stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj bazi
Nagli pad proizvodnje
Neodgovarajuća opremljenost infrastrukturom
Velike migracije izvan regije
Sve navedeno, ili većina toga, obiljeţava mnoge hrvatske ţupanije, a dodatni uzrok tim
problemima su rat i ratna razaranja, neodgovarajuće provedena pretvorba i privatizacija,
deindustrijalizacija i destimuliranje proizvodnje,naglasak na uvozu i sliĉno.
5.2. UDIO U ZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI
Posljednjih nekoliko godina, stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj se
povećavala, meĊutim povećanje nezaposlenosti u nekim ţupanijama ne slijedi taj proces
istom brzinom. Regionalne razlike u stopama registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj
za 2011. godinu prikazane su sljedećim grafikonom.
53
Grafikon 10: Stopa registrirane nezaposlenosti po ţupanijama u 2011. godini
Izvor: Izrada autora prema HZZ 2011
UsporeĊujući Varaţdinsku ţupaniju sa ostalim ţupanijama u Republici Hrvatskoj po
stopi registrirane nezaposlenosti, ona se nalazi pri samom vrhu. Registrirana stopa
nezaposlenosti Varaţdinske ţupanije u 2011. godini iznosi 13,7%, te je time ĉetvrta
ţupanija u RH. Najmanju stopu registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj ima Grad
Zagreb i ona iznosi 8,2%, a ispred Varaţdinske su još Istarska sa 8,5% i Primorsko-
goranska ţupanija sa 13,2%.
Registrirana stopa nezaposlenosti Republike Hrvatske u 2011. godini iznosi 17, 8% i
viša je od registrirane stope nezaposlenosti Varaţdinske ţupanije za 4,1 postotnih
poena. Hrvatsku nezaposlenost karakteriziraju velike regionalne razlike, a najniţe stope
uvijek imaju najrazvijeniji dijelovi Hrvatske meĊu koje spada i Varaţdinska ţupanija
U sljedećoj tablici prikazan je ukupan broj nezaposlenih osoba u Varaţdinskoj ţupaniji,
te u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine. TakoĊer, tablica prikazuje udio
nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije u odnosu na Republiku Hrvatsku.
31,9
30,5
29
,8
29,6
26,6
25,9
24,4
24,1
21,4
20
,5
18,6
18,3
17
,9
17,4
16,4
14,8
14,7
13,7
13,2
8,5
8,2
0
5
10
15
20
25
30
35po
sto
tak %
RH = 17,8
54
Tablica 16: Udio nezaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti RH
Godina Nezaposleni u VŢ
ţupaniji Nezaposleni u RH
Udio VŢ u ukupnoj
nezaposlenosti RH (%)
2002. 12.476 389.741 3,20
2003. 10.870 329.799 3,30
2004. 10.412 309.875 3,36
2005. 10.271 308.738 3,33
2006. 9.218 291.616 3,16
2007. 7.927 264.448 3,00
2008. 6.822 236.741 2,88
2009. 8.137 263.174 3,09
2010. 9.716 302.425 3,21
2011. 9.863 305.333 3,23
Izvor: Izraĉun autora prema HZZ 2011
Prosjeĉni godišnji pad nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije iznosi 2,58%, dok u
Republici Hrvatskoj prosjeĉni godišnji pad iznosi 2,68%. Usporede li se dobiveni
podaci zaposlenih Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske, moţe se zakljuĉiti da je
prosjeĉni godišnji pad nezaposlenih Varaţdinske ţupanije u razdoblju od 2002. do
2011. godine manji od prosjeka Republike Hrvatske za 0,10 postotna poena.
Republika Hrvatska je imala najveći broj nezaposlenih osoba u 2002. godine kada je
bilo ukupno nezaposleno 389.741 osoba. Iste godine je i u Varaţdinskoj ţupaniji bio
najveći broj nezaposlenih, njih 12.476 osoba, te je udio nezaposlenih osoba Varaţdinske
ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti Republike Hrvatske iznosio 3,20 %.
55
Najveći udio nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti RH
bio je 2004. godine kada je iznosio 3,36%, dok je najmanji bio 2008. godine kada je
iznosio 2,88%. U Varaţdinskoj ţupaniji, u 2011. godini nezaposleno je 9.863 osobe ili
3,23% ukupnog broja nezaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske koje je imalo
305.333 nezaposlenih osoba.
Nezaposlenost je kako u Republici Hrvatskoj, tako i Varaţdinskoj ţupaniji, strukturalne
prirode. To znaĉi da se radi o neusklaĊenosti ponude i potraţnje zaposlenja s obzirom
na obrazovanje, zanimanje, znanje i vještine onih koji traţe zaposlenje i zahtjeva za
postojeća radna mjesta.
Nakon nezaposlenosti, u nastavku će se analizirati udio zaposlenih osoba Varaţdinske
ţupanije u ukupnoj zaposlenosti Republike Hrvatske.
Tablica 17: Udio zaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj zaposlenosti RH
Godina Zaposleni u VŢ
ţupaniji Zaposleni u RH
Udio VŢ u ukupnoj zaposlenosti RH (%)
2002. 59.015 1.344.107 4,39
2003. 59.988 1.371.611 4,38
2004. 61.184 1.396.399 4,38
2005. 61.113 1.400.644 4,36
2006. 62.598 1.446.403 4,33
2007. 64.621 1.495.039 4,32
2008. 66.114 1.536.166 4,30
2009. 63.366 1.505.011 4,21
2010. 60.422 1.427.453 4,10
2011. 59.492 1.395.532 4,26
Izvor: Izraĉun autora prema DZS
56
U promatranom razdoblju broj zaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije konstantno se
povećavao. Prosjeĉni godišnji porast zaposlenih Varaţdinske ţupanije iznosio je 0,09%,
dok u Republici Hrvatskoj prosjeĉni godišnji porast iznosio 0,42%. Usporede li se
dobiveni podaci zaposlenih Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske, moţe se
zakljuĉiti da je prosjeĉni godišnji porast zaposlenih Varaţdinske ţupanije u razdoblju od
2002. do 2011. godine manji od prosjeka Republike Hrvatske za 0,33 postotna poena.
Republika Hrvatska je imala najveći broj zaposlenih osoba u 2008. godine kada je bilo
ukupno zaposleno 1.536.166 osoba. Iste godine i u Varaţdinskoj ţupaniji je bio najveći
broj zaposlenih, njih 66.114 osoba, te je udio zaposlenih Varaţdinske ţupanije u
ukupnoj zaposlenosti Republike Hrvatske iznosio 4,30 %.
Najveći udio zaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije u ukupnoj zaposlenosti RH bio je
2002. godine kada je iznosio 4,39%, dok je najmanji bio 2010. godine kada je iznosio
4,10%. U Varaţdinskoj ţupaniji, u 2011. godini zaposleno je 59.492 osobe ili 4,26%
ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu Republike Hrvatske koje zapošljava
1.395.532 osoba.
5.3. UDIO U INVESTICIJAMA
Bez investicija nijedna zemlja ne moţe ostvariti gospodarski rast, povećanje
zaposlenosti ili povećanje izvoza. Investicije su osnovna pokretaĉka snaga gospodarstva
i temelj su razvoja svake nacionalne ekonomije pa je i te kako vaţna dinamika kretanja
te ekonomske kategorije.
Slijedeća tablica prikazuje kretanje investicija Varaţdinske ţupanije te njezin udio u
ukupnim investicijama republike Hrvatske.
57
Tablica 18: Udio investicija Varaţdinske ţupanije u ukupnim investicijama RH
Godina Ostvarene investicije
u VŢ
Ostvarene investicije
u RH
Udio investicija VŢ u
RH %
2002. 955.317 40.732.380 2,35
2003. 1.154.128 54.955.372 2,10
2004. 1.135.734 56.430.161 2,01
2005. 1.226.382 59.209.772 2,07
2006. 1.272.829 71.039.476 1,79
2007. 1.649.014 78.243.357 2,11
2008. 1.781.733 83.729.423 2,13
2009. 1.097.466 67.461.274 1,63
2010. 810.856 48.337.243 1,68
2011. 1.157.500 45.683.451 2,53
Izvor: Izraĉun autora prema DZS
Prosjeĉni godišnji porast investicija u Republici Hrvatskoj iznosi 13,38%. Varaţdinska
ţupanija ima gotovo identiĉan prosjeĉan porast i on iznosi 13,43% te je neznatno veći
od prosjeka RH. Udio investicija Varaţdinske ţupanije u Republici Hrvatskoj bio je
najveći 2003. godine kada je iznosio 4,05%, a najmanji 2006. godine sa 2,38%.
Investicije su imale vaţnu ulogu u stimuliranju gospodarskoga rasta prije financijske i
ekonomske krize i svakako bi morale biti jedan od kljuĉnih ĉimbenik oporavka i rasta
poslije krize, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Varaţdinskoj ţupaniji.
58
5.4. KONKURENTOST VARAŢDINSKE ŢUPANIJE
Gledajući kroz povijest procese širenja Europske unije na nove drţave ĉlanice, vidljivo
je kako svakim novim proširenjem dolazi do sve većih razvojnih nejednakosti unutar
nje same. Gospodarske i socijalne razlike izmeĊu drţava sve se više povećavaju, te se
time produbljuje već postojeći jaz izmeĊu najnerazvijenijih i razvijenijih ĉlanica. Ţeleći
ostati konkurentna na svjetskim trţištima kao cjelina, Europska unija mora smanjiti
navedene nejednakosti i jaĉati konkurentnost svih svojih regija. Tako se pojam
konkurentnosti s nacionalne razine sve više proširuje na regionalnu razinu. Konkurentna
regija je ona regija koja uspijeva privući i zadrţati uspješne tvrtke i povećati ţivotni
standard svojih stanovnika (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2012.).
Da bi se smanjile socijalne i gospodarske razlike, odnosno iskoristili predpristupni i
kohezijski fondovi Europske Unije koji tome sluţe, potreban je uvid u stanje
razvijenosti pojedine regije.
Prvo takvo istraţivanje u Republici Hrvatskoj provedeno je 2007. godine od strane
Nacionalnog vijeća za sigurnost i Programa ujedinjenih naroda za Razvoj u suradnji s
hrvatskom gospodarskom komorom. Oni su predstavili studiju „Regionalni indeks
konkurentnosti Hrvatske 2007.“, a rijeĉ je o istraţivanju koje daje jasnu sliku o
jakostima i slabostima triju regija, odnosno 21 hrvatske ţupanije, o uzrocima
regionalnih razlika te donosi preporuke za jaĉanje konkurentnosti gospodarstva na
lokalnoj razini.
Analitiĉki pristup na temelju kojeg se utvrĊuje indeks konkurentnosti zasniva se na
kombinaciji statistiĉkih i perceptivnih faktora koji izraţavaju kvalitetu poslovnog
okruţenja i poslovnog sektora. Statistiĉki faktori obuhvaćaju: pokazatelje poslovnog
okruţenja - demografija, zdravlje, kultura, obrazovanje, osnovna infrastruktura i javni
sektor, poslovna infrastruktura te pokazatelje poslovnog sektora - investicije i
poduzetniĉka dinamika, razvijenosti poduzetništva i ekonomske rezultate. Perceptivne
faktore ĉine: pokazatelji poslovnog okruţenja - lokacijske prednosti, lokalna uprava,
infrastruktura, vladavina prava, obrazovanje, financijsko trţište i lokalna konkurencija
59
te pokazatelji poslovnog sektora - tehnologija i inovativnost, klasteri, marketing i
menadţment (Biškup, 2012.: 196).
Vaţnost istraţivanja regionalne konkurentnosti potvrĊuje i prvo takvo istraţivanje u
Europskoj uniji provedeno 2010. godine s objašnjenjem da će kvantificirani pokazatelj
konkurentnosti omogućiti zemljama ĉlanicama u identifikaciji mogućih regionalnih
slabosti kao i ĉimbenike koji pridonose tim slabostima. To će zatim pomoći regijama u
procesu njihova uklanjanja (Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih
naroda za razvoj, 2011.: 11). Tim istraţivanjem potaknulo se većinu ţupanija na
rasprave o razlikama u regionalnoj i ţupanijskoj konkurentnosti što je potvrdilo snaţan
interes za bolje iskorištavanje i popravljanje vlastitih potencijala o kojima ovise razvojni
kapacitet, konkurentnost i kvaliteta ţivota svih graĊana. Ujedno je 2011. godine, od
strane Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji sa Nacionalnim
vijećem za konkurentnost objavljena studija „Regionalni indeks konkurentnosti
Hrvatske 2010.“, koja je nastavak istraţivanja konkurentnosti zapoĉetog 2007. godine.
Regionalni indeks konkurentnosti prati i ocjenjuje konkurentnost triju regija NUTS2
razine, Sjeverozapadne, Središnje i Istoĉne (Panonske) te Jadranske, kao i
konkurentnost 21 ţupanije (NUTS3) unutar tih triju regija.
U Republici Hrvatskoj on se temelji na ĉak 123 statistiĉka indikatora iz razliĉitih izvora
statistiĉkih pokazatelja i 68 perceptivnih indikatora izvedenih iz provedene ankete, koji
omogućuju meĊusobnu usporedbu regija i ţupanija. Ukljuĉujući takoĊer niz indikatora
kvalitete ţivota na regionalnoj odnosno ţupanijskoj razini, taj indeks daje bogatu i
kvalitetnu podlogu za kontinuirano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske
(Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj, 2010.:16).
Prema rezultatima istraţivanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010.“,
Sjeverozapadna Hrvatska je najkonkurentnija regija Republike Hrvatske, dok je
Varaţdinska ţupanija u 2010. godini, najkonkurentnija ţupanija u Hrvatskoj. U
nastavku je dana tablica koja pokazuje rangiranost regija i ţupanija Republike Hrvatske
prema regionalnom indeksu konkurentnosti.
60
Tablica 19: Regije i ţupanije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010.
Rang
Ţupanije
Ran
g p
osl
ovnog
okru
ţenja
Ran
g p
osl
ovnog
sekto
ra
Statistiĉki rang Perceptivni rang
20
10
20
07
Sta
tist
iĉk
i ra
ng
(uk
up
no
)
Ran
g p
osl
ov
no
g
ok
ruţe
nja
Ran
g p
osl
ov
no
g
sek
tora
Per
cep
tiv
ni
ran
g
(uk
up
no
)
Ran
g p
osl
ov
no
g
ok
ruţe
nja
Ran
g p
osl
ov
no
g
sek
tora
NUTS 2 – regije
1 1 HR01 Sjeverozapadna
Hrvatska 1 1 1 1 2 1 1 1
2 2 HR03 Jadranska Hrvatska 2 2 2 2 1 3 3 2
3 3 HR02 Središnja i Istoĉna Hrvatska 3 3 3 3 3 2 2 3
NUTS 3 – ţupanije
1 4 Varaţdinska 1 1 6 5 7 1 1 1
2 1 Grad Zagreb 2 4 2 1 3 7 9 7
3 3 Istarska 7 5 1 2 1 13 13 10
4 2 MeĊimurska 6 2 3 7 2 6 6 6
5 5 Zagrebaĉka 3 6 7 4 9 5 5 3
6 9 Zadarska 4 3 10 13 8 3 2 5
7 6 Primorsko-goranska 8 7 5 6 4 12 11 12
8 8 Splitsko-dalmatinska 12 9 4 3 5 14 17 13
9 10 Dubrovaĉko-neretvanska 11 11 9 8 10 11 12 9
10 13 Šibensko-kninska 14 13 8 9 6 16 16 20
11 15 Krapinsko-zagorska 13 10 11 10 12 8 10 8
12 7 Koprivniĉko-kriţevaĉka 9 8 13 14 14 4 4 4
13 14 Osjeĉko-baranjska 5 12 14 12 20 2 3 2
14 12 Karlovaĉka 10 14 12 11 11 10 7 11
15 11 Bjelovarsko-bilogorska 16 17 15 15 17 15 14 16
16 18 Brodsko-posavska 15 16 19 18 19 9 8 11
17 17 Virovitiĉko-podravska 17 15 17 16 16 17 18 14
18 19 Liĉko-senjska 18 18 18 21 13 18 15 21
19 16 Sisaĉko-moslavaĉka 19 19 16 17 15 20 20 18
20 21 Vukovarsko-srijemska 20 20 20 19 18 19 19 19
21 20 Poţeško-slavonska 21 21 21 20 21 21 21 17
Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2011
61
Sjeverozapadna Hrvatska najkonkurentnija je regija u Republici Hrvatskoj prema
rezultatima rangiranja na tri NUTS2 regije. Ona je vodeća regija i po pokazateljima
kvalitete poslovnog sektora, kao i po pokazateljima kvalitete poslovnog okruţenja.
Jadranska regija je druga regija po konkurentnosti, dok je Središnja i Istoĉna, odn.
Panonska Hrvatska najmanje konkurentna i trebat će najviše ulaganja da dostigne
ostatak Hrvatske.
I pored toga što je Sjeverozapadna Hrvatska najmanja regija, najgušće naseljena, s
najmanjom nezaposlenošću i najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku, to je
regija i sa znaĉajnim razlikama u kvaliteti statistiĉkih indikatora konkurentnosti. Tako
Grad Zagreb i Varaţdinska ţupanija drţe vodeće pozicije u nekoliko statistiĉkih
indikatora konkurentnosti, dok se Koprivniĉko Kriţevaĉka, a posebno Krapinsko-
zagorska ţupanija nalaze u sredini pa ĉak i u zadnjoj trećini svih ţupanija Republike
Hrvatske.
Varaţdinska ţupanija, Grad Zagreb, ţupanije Istarska, MeĊimurska i Zagrebaĉka
zauzimaju prvih pet mjesta i vodeće su prema regionalnom indeksu ukupne
konkurentnosti. Iz tablice se primjećuje da su te ţupanije i 2007. godine zauzimale prvih
pet mjesta, jedino što je sada Varaţdinska ţupanija izbila na ĉelo umjesto Grada
Zagreba uglavnom zbog investiranja u poslovnu infrastrukturu (poduzetniĉke zone) i
investicija u poslovnom sektoru (Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program
Ujedinjenih naroda za razvoj, 2011.: 22).
Osim razlika u konkurentnosti izmeĊu ţupanija i regija, znaĉajne razlike postoje i
izmeĊu statistiĉkog i perceptivnog ranga procjenjivanja kvalitete poslovnog sektora i
poslovnog okruţenja. Ukupno gledajući, Varaţdinska ţupanija je prema statistiĉkim
indikatorima tek šesta ţupanija po konkurentnosti u 2010. godini. Uzevši u obzir kako
se rang konkurentnosti mjeren statistiĉkim indikatorima u odnosu na 2007. godinu
znaĉajno poboljšao jedino u Varaţdinskoj ţupaniji, uz zadrţavanje vodeće pozicije u
konkurentnosti mjerenim perceptivnim indikatorima, postaje jasno zašto je Varaţdinska
ţupanija postala najkonkurentnija ţupanija u Hrvatskoj.
62
U nastavku slijede mreţni dijagrami koji prikazuju konkurentski profil Varaţdinske
ţupanije kroz statistiĉke i perceptivne vrijednosti stupova konkurentnosti.
Grafikon 11: Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (statistiĉki indikatori)
Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2011
Statistiĉki pokazatelji elemenata poslovnog sektora Varaţdinske ţupanije kreću se od
razmjerno povoljnih kod investicija i poduzetniĉke dinamike, do razmjerno nepovoljnih
kod ekonomskih rezultata i ekonomske dinamike. Što se tiĉe statistiĉkih pokazatelja
poslovnog okruţenja, oni se kreću od razmjerno boljih što je izraţeno kod poslovne
infrastrukture do razmjerno nepovoljnih što je izraţeno kod osnovne infrastrukture i
javnog sektora.
Grafikon 12: Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (perceptivni pokazatelji)
Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2011
63
Perceptivni pokazatelji elemenata poslovnog sektora uglavnom su povoljni u pogledu
tehnologije i inovativnosti, klastera te marketinga i menadţmenta, dok su kod
poslovnog okruţenja izrazito povoljni u pogledu obrazovanja, financijskog trţišta i
lokalne konkurencije.
Konkurentski profil Varaţdinske ţupanije temeljen na perceptivnim pokazateljima,
daleko je iznad prosjek u odnosu na profil Republike Hrvatske, što i ne ĉudi budući da
ţupanija ima najkvalitetnije perceptivne indikatore u cijeloj Hrvatskoj.
Navedeni pokazatelji djelom se poklapaju s institucionalnom podrškom u poticanju
gospodarskog razvoja Varaţdinske ţupanije koja se temelji na (Biškup, 2012.: 209):
poticanju obrazovanja, kroz kreditiranje uĉenika i studenata pod povoljnim
uvjetima te participaciji najvećeg dijela troškova prijevoza uĉenika srednjih
škola i studenata
kreditiranju poduzetnika u malom gospodarstvu, kroz subvencioniranje
kamatnih stopa, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i resornim
ministarstvima i uz ukljuĉenje ţupanijske garancijske agencije,
privlaĉenju investitora i poticanju razvoja poduzetniĉkih zona te Slobodne
zone Varaţdin,
poticanju razvoja klastera u koje su ukljuĉena poduzeća s podruĉja
Varaţdinske ţupanije kao i centara izvrsnosti (klaster hrvatske tekstilne
industrije, drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, centar izvrsnosti prerade
drva eko-pristupom)
U istraţivanju regionalnog indeksa konkurentnosti iz 2010. godine vidljivo je da je
prema brojnim statistiĉkim indikatorima Varaţdinska ţupanija postala najkonkurentnija
ţupanija u Republici Hrvatskoj.
64
6. ZAKLJUČAK
S obzirom na povijesne okolnosti, regionalna je podjela u Republici Hrvatskoj dugi niz
godina prvenstveno bila administrativno-politiĉke naravi. Zanemarujući ekonomske
kriterije, dolazi do prekomjerne centralizacije drţave u kojoj sve više dolaze do izraţaja
ekonomske i gospodarske nejednakosti izmeĊu regija. Ispunjavanjem uvjeta za ĉlanstvo
u Europskoj Uniji, regionalizacija u Republici Hrvatskoj postaje dio strategije
pridruţivanja Europskoj uniji. Podjela na statistiĉke regije u skladu sa nomenklaturom
prostornih jedinica za statistiku EU vaţna je radi pristupanja sredstvima fondova EU
koji su namijenjeni za ublaţavanje društvenih i gospodarskih nejednakosti izmeĊu
regija.
Tako je Republika Hrvatska prema nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za
statistiku 2012. godine podijeljena u skladu sa statistiĉkom podjelom Europske Unije.
Sastoji se od NUTS 1 razine koju ĉini cijeli teritorij Republike Hrvatske, zatim NUTS 2
razine koja se sastoji od dvije neadministrativne jedinice (Kontinentalne i Jadranske),
koje su nastale grupiranjem ţupanija kao administrativnih jedinica niţe razine, te NUTS
3 razine koju ĉini 21 administrativna jedinica (20 ţupanija i Grad Zagreb). Nacionalna
klasifikacija prostornih jedinica poĉela se primjenjivati od 1. sijeĉnja 2013. godine, a
ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, koristit će se za
potrebe Kohezijske politike.
Svojom bogatom prošlošću, te povoljnim geografskim i geoprometnim poloţajem,
Varaţdinska ţupanija ima sve preduvjete da postane jedna od gospodarski
najrazvijenijih ţupanija u Republici Hrvatskoj. Poljoprivredno zemljište, mineralne
sirovine i vodni resursi temeljni su prirodni resursi ţupanije te pruţaju mogućnost za
razvoj turizma, poljoprivrednih aktivnosti i gospodarstva u cijelosti.
Iako površinom jedna od najmanjih u Hrvatskoj, Varaţdinska ţupanija prema
posljednjem popisu stanovništva ima 175.951 stanovnika, te je sa 139,42 st/km², jedna
od najgušće naseljenih ţupanija Hrvatske. Posljednjih nekoliko godina ţupanija ima
negativan prirodni prirast, kao i sve veća obiljeţja starosti stanovništva, što predstavlja
65
problem za budućnost, ali pozitivni migracijski saldo ipak donekle popravlja opću sliku
kretanja stanovništva.
Grad Varaţdin kao sjedište ţupanije nositelj je koncentracije stanovništva i
gospodarsko-razvojne infrastrukture. Cijelo podruĉje Varaţdinske ţupanije je pokriveno
suvremenom cestovnom infrastrukturom, te su sve drţavne i ţupanijske ceste na dobroj
razini opremljenosti, dok su lokalne ceste većinom asfaltirane. Auto-cestom Goriĉan-
Varaţdin-Zagreb ostvareni su temeljni infrastrukturni preduvjeti za jaĉanje
gospodarstva i otvorene dodatne mogućnosti za razvoj proizvodnje, trgovine i turizma.
Osnivanjem poduzetniĉkih zona, Slobodne zone Varaţdin i Tehnološkog parka dodatno
je pridonijelo razvoju gospodarstva ţupanije.
Svi vaţniji makroekonomski pokazatelji Varaţdinske ţupanije kroz promatrano
razdoblje su rasli te se time pokazuje kako ţupanija gospodarski napreduje i da se u njoj
povećava kvaliteta ţivota za sve. Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije u 2010.
godini iznosio je 10.759 milijuna kuna što ĉini udio od 3,32% u ukupnom bruto
domaćem proizvodu Republike Hrvatske. Time je BDP Varaţdinske ţupanije zauzeo
sedmo mjesto meĊu svim ţupanijama u Hrvatskoj, ukljuĉujući i grad Zagreb.
Varaţdinska ţupanija u 2011. godini imala je 9.863 nezaposlenih osoba i registriranu
stopu nezaposlenosti 13,7% što je za 4,1 postotnih poena manje od registrirane stope
nezaposlenosti Republike Hrvatske koja je iznosila 17,8%. Nakon Grada Zagreba,
Istarske i Primorsko-goranske ţupanija, Varaţdinska ţupanija je bila ĉetvrta ţupanija u
Republici Hrvatskoj po broju nezaposlenih osoba.
PreraĊivaĉka industrija najvaţnija je djelatnost, s najvećim udjelom u gospodarskoj
strukturi Varaţdinske ţupanije. U strukturi ukupnih prihoda gospodarstva, preraĊivaĉka
industrija ima udio od 48,3%, u broju zaposlenih 52,5%, a u izvozu ĉak 88,9%. Unutar
preraĊivaĉke industrije najznaĉajnija potpodruĉja su proizvodnja hrane i pića,
proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda, proizvodnja metala i proizvoda od metala,
proizvodnja drva i proizvodi od drva, proizvodnja koţe i proizvoda od koţe, te
proizvodnja strojeva i ureĊaja.
66
Ekonomska uspješnost, kvaliteta ţivota, lokacija i dostupnost prirodnih bogatstava ĉine
Varaţdinsku ţupaniju jednu od najatraktivnijih regija za investiranje. Stoga i ne ĉudi
kako je Varaţdinska ţupanija uspjela privući investicije u vrijeme kada su svi ostali
osjećali velike posljedice gospodarske i financijske krize.
Prema regionalnom indeksu konkurentnosti, istraţivanju koje daje jasnu sliku o
jakostima i slabostima triju regija, odnosno 21 hrvatske ţupanije, Varaţdinska ţupanija
je 2010. godine najkonkurentnija ţupanija u Republici Hrvatskoj.
67
LITERATURA
KNJIGE:
Ĉavrak V.(ur.) 2011, Gospodarstvo Hrvatske, Politiĉka kultura, Zagreb
Kandţija, V., Cveĉić, I. 2010, Ekonomika i politika Europske Unije, Ekonomski fakultet
Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka
Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj 2011,
Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010, Zagreb
Valentić, M. i suradnici 2005, Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeće -
Varaţdinska ţupanija, Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Wertheimer-Baletić, A. 1999, Stanovništvo i razvoj. MATE, Zagreb
ĈLANCI:
Biškup, I. 2012, ꞌInstitucionalni uvjeti za unapreĊenje gospodarskog razvitka ţupanija -
sluĉaj Varaţdinske ţupanijeꞌ, Ekonomski pregled, vol. 63, no. 3-4, pp. 186-226
Crkvenac, M. 2007, Indeksi ekonomske efikasnosti gradova i regionalna politika,
Razvojni forum Zagreb
Ĉavrak, V. 2011, 'Regionalna politika i regionalne nejednakosti u Hrvatskoj', u:
Gospodarstvo Hrvatske, ur. V. Ĉavrak, Politiĉka kultura, Zagreb
Glavinić, A., Grţinić, J. 2009, 'Oblikovanje matematiĉkog modela za analizu
meĊuovisnosti izmeĊu makroekonomskih veliĉina', Ekonomija, vol.16, br.1, str.159-176
68
Kerovec, N. 2002, ꞌTemeljne sociodemografske i razvojne odrednice MeĊimurjaꞌ, u:
Poduzetništvo u Međimurju i novi razvojni izazovi, ur. D. Ĉengić, Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar, Zagreb, str. 39–68.
Kesner-Škreb, M. 2009, ꞌRegionalna politika Europske Unijeꞌ, Financijska teorija i
praksa, vol. 33, no. 1, pp. 103-105
Lovrinĉević, Ţ., Marić Z., Rajh E. 2005, ꞌKako optimalno regionalizirati hrvatsku?ꞌ
Ekonomski pregled, vol. 56, no. 12, pp. 1109-1160
Mrnjavac, Ţ. 2011, 'Zaposlenost, nezaposlenost i plaće' u: Gospodarstvo Hrvatske, ur.
V. Ĉavrak, Politiĉka kultura, Zagreb
Obadić, A. 2001, ꞌZnaĉaj industrije za razvoj gospodarstvaꞌ, Ekonomski pregled, vol. 52,
no. 9-10, pp. 1100-1112
Spevec D. 2009, ꞌStarenje stanovništva Varaţdinske ţupanije od 1961. do 2001.ꞌ,
Migracijske i etničke teme, vol. 25, no. 1-2, pp. 125–152
Šimunović, I. 2007, ꞌRegionalizacija-hrvatska lutanjaꞌ, Forumi o regionalizaciji i
odrţivom ţivljenju, Fondacija Heinrich Boll, Zagreb
Tropina Godec, Ţ. 2009, ꞌPribliţavanje Europskoj uniji i regionalna politika u
Hrvatskojꞌ, Hrvatska javna uprava, vol. 9, no. 1., pp. 51–67
Vresk, M. 1983, ꞌVaraţdin kao ţarište urbanizacije okoliceꞌ, u: Varaţdinski zbornik –
zbornik radova sa Znanstvenog skupa odrţanog povodom 800. godišnjice grada.
Varaţdin, Skupština općine, str. 605–612.
Vukelić, K. 2005, ꞌRegionalizacija danas, centralizacija sutraꞌ, Revija za sociologiju, vol.
XXXVI, no. 1-2, pp. 79-85.
69
Ţivić, D. Pokos, N. 2005, ꞌOdabrani sociodemografski indikatori razvijenosti Hrvatske i
ţupanijaꞌ, Revija za sociologiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Vol. XXXVI, no.
3-4, pp. 207-224.
OSTALI IZVORI:
Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije – AZRA 2010, Ţupanijska razvojna strategija
2011.-2013., online: www.azra.hr/documents/2/7/original/ (12.12.2012)
Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop Shop Service Centar
Varaţdinske ţupanije 2012, Ključni sektori, online: http://onestopshop.d-manag
ement.com/index.php?content=Kljucni_sektori (25.01.2013)
Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop Shop Service Centar
Varaţdinske ţupanije 2012a, Demografija, online: http://onestopshop.d-
management.com/index.php?content=Demografija (25.01.2013)
Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije - AZRA d.o.o One Stop Shop Service Centar
Varaţdinske ţupanije 2012b, Strana direktna ulaganja (FDI) u Varaţdinskoj ţupaniji,
online:http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Strana_direktna_ul
aganja (25.01.2013)
Agencija za razvoj Varaţdinske ţupanije (AZRA) i Institut za meĊunarodne odnose
2006, Regionalni operativni program Varaţdinske ţupanije 2006.-2013., online:
http://www.azra.hr/luxUploads/0000003_39_-_0714_ROP_Varazdin_Final.pdf
(10.12.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2001, Stanovništvo prema spolu i
starosti, po naseljima, popis 2001 , online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census
2001/Popis/H01_01_01/H01_01_01.html (16.11.2012)
70
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2002, Projekt nomenklatura drţavnih
jedinica za statistiku, online: http://www.pmfbl.org/neda/4/eu_dok/studija_nuts_rh.pdf
(15.10.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2006, Statistički ljetopis 2006., online:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2006/00-sadrzaj.pdf (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2007, Zaposlenost, online:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2007/06-bind.pdf (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2008, Prirodno kretanje stanovništva
Republike Hrvatske u 2007., god. XLV, br. 7.1.1., online: http://www.dzs.hr/Hrv/publi
cation/2008/7-1-1_1h2008.htm (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2009, Bruto domaći proizvod za
Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije od 2000. do
2006., god.XLVI, br. 12.1.5., online: http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-
5_1h2009.htm (19.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2010, Bruto domaći proizvod za
Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije u 2007., god.
XLVII, br. 12.1.2., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-
02_01_2010.htm (19.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011, Stanovništvo prema starosti i
spolu po naseljima, popis 2011, online http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011
/results/htm/H01_01_01/H01_01_01.html (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011a, Popis stanovništva, kućanstava i
stanova 2011. godine, online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/
censusmetod.htm (16.11.2012)
71
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011b, Stanovništvo prema starosti i
spolu prema prostornim jedinicama za statistiku 2. Razine i ţupanijama, popis 2011.,
online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01R1/h01_01
_01R1.html (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011c, Stanovništvo prema narodnosti
po gradovima/općinama, popis 2011., online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/
census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.html (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011d, Stanovništvo prema vjeri po
gradovima/općinama, popis 2011., online: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011
/results/htm/H01_01_10/h01_01_10_RH.html (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2011e, Bruto domaći proizvod za
Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije u 2008., god.
XLVIII, br. 12.1.2., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-
02_01_2011.htm (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2012, Prirodno kretanje stanovništva
Republike Hrvatske u 2011., god. XLIX, br. 7.1.1., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/
publication/2012/07-01-01_01_2012.htm (16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2012a, Migracije stanovništva
Republike Hrvatske u 2011., god.XLIX, br.7.1.2., online:
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-02_01_2012.htm
(16.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2012b, Bruto domaći proizvod za
Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i ţupanije u 2009., god.
XLIX, br. 12.1.2., online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-
02_01_2012.htm (19.11.2012)
72
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske 2013, Bruto domaći proizvod za
Republiku Hrvatsku te prostorne jedinice za statistiku 2. i 3. razine za razdoblje 2000. –
2010., god. L, br. 12.1.2. online: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-
02_01_2013.htm (18.02.2013)
Eurostat 2011, NUTS – Nomenclature of territorial units for statistics, online:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/principles_charact
eristics (13.12.2012)
Eurostat 2011 a, NUTS – Nomenclature of territorial units for statistics, online:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/correspondence_t
ables/national_structures_eu (13.12.2012)
Eurostat 2012, NUTS – Nomenclature of territorial units for statistics, online:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/introduction
(13.12.2012)
Hamag Invest Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije 2013, Poduzetnička
infrastruktura, online: http://www.hamag.hr/poduzetnicka-infrastruktura.html
(20.01.2013)
HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012, Ukratko o gospodarstvu Varaţdinske
ţupanije, online: http://www.hgk.hr/wpcontent/files_mf/UKRATKO%20O%20V%C5
% BD%2011%20%20hrv%20E.pdf (15.01.2013)
HGK Ţupanijska komora Varaţdin 2012a, Poslovanje poduzetnika Varaţdinske
ţupanije u 2011. godini, online:
http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/POKAZATELJI%20poslovanja%202011%20
zavr%C5%A1ni.pdf (15.01.2013)
Hrvatski zavod za zapošljavanje 2011, Analitički bilten, godina 13, broj 4, online:
http://www.hzz.hr/docslike/analiticki_bilten_2011-4.pdf (10.01.2013)
73
Hrvatski zavod za zapošljavanje 2012, Kretanje registrirane nezaposlenosti po
godinama i po ţupanijama, online: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=7567
(29.12.2012)
Hrvatski zavod za zapošljavanje 2012a, Kretanje broja nezaposlenih osoba od 1952.
godine, online: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2014.xls (29.12.2012)
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 2012, Nova statistička
klasifikacija prostornih jedinica RH-NUTS 2, online:
http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Vijesti/MRRFEU%20MVPEI%20NUTS%202_
29082012%20za%20Web.pdf (05.01.2013)
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva 2010, Strategija
regionalnog razvoja Republike hrvatske, 2011. – 2013., verzija 1.0, online: http://www
.mrrsvg.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf
(15.12.2012)
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 2012, Hrvatska na putu u Europsku Uniju,
online: http://www.mvep.hr/ei/download/2012/02/28/Hrvatska_na_putu_2012.pdf
(15.12.2012)
Portal za regionalni razvoj 2012, Što je regija?, online http://regio-hr.com/regio.php
(20.01.2013)
Poslovni dnevnik 2012, Grčić:Nova regionalna podjela neće nikoga ugroziti, dapače,
online: http://www.poslovni.hr/hrvatska/grcic-nova-regionalna-podjela-nece-nikoga
ugroziti-dapace-214184 (15.12.2012)
Poslovni dnevnik 2012, Uz povećana ulaganja i izvor rastu i plaće, online: http://www
.poslovni.hr/domace-kompanije/uz-povecana-ulaganja-i-izvoz-rastu-i-place-220806
(18.01.2012)
74
Sjeverna Hrvatska: Orijentacija na izvozna trţišta 2013, online
http://www.jatrgovac.com/2013/01/sjeverna-hrvatska-orijentacija-na-izvozna-trzista/
(10.01.2013)
Varaţdinska ţupanija 2013, Povijest, online: http://www.varazdinska-
zupanija.hr/index.php/povijest.html (10.01.2013)
Vlada Republike Hrvatske-Ured za suzbijanje zlouporabe droga 2012, Varaţdinska
ţupanija, online: http://www.uredzadroge.hr/misc/zupanije/zupanije-popis/varazdinska
(10.11.2012)
Drţavni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
http://www.dzs.hr/
Narodne Novine
http://narodne-novine.nn.hr/
Sluţbeni vjesnik Varaţdinske ţupanija,
http://www.glasila.hr/
75
POPIS TABLICA
R. br.
Naslov tablice
Str.
1.
Statistiĉka kategorizacija teritorijalnih jedinica
8
2.
Nacionalna struktura EU
8
3.
Prirodno kretanje stanovništva Varaţdinske ţupanije
21
4.
Zemljišni pokrov/korištenje zemljišta u Varaţdinskoj ţupaniji 2000.
godine
26
5.
Struktura poljoprivrednog zemljišta Varaţdinske ţupanije 2000.
godine
26
6.
Bruto domaći proizvod Varaţdinske ţupanije i Republike Hrvatske
za razdoblje od 2000. do 2010. godine
32
7.
Izraĉun baznih i veriţnih indeksa BDP-a i BDP/pc Varaţdinske
ţupanije
33
8.
Zaposleni u Varaţdinskoj ţupaniji u razdoblju od 2002. do 2011.
godine
35
9.
Kretanje broja nezaposlenih osoba Varaţdinske ţupanije od 2002.
do 2011. godine
37
10.
Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih u 2011. godini
41
11.
Djelatnosti s najvećim ukupnim prihodima u 2011. godini
43
12.
Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim izvozom u 2011.
godini
44
13.
Djelatnosti Varaţdinske ţupanije s najvećim uvozom u 2011. godini
45
76
14.
Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema tehniĉkoj
strukturi i sjedištu investitora
47
15.
BDP/pc izraţen u tisućama kuna u Varaţdinskoj Ţupaniji i
Republici Hrvatskoj od 2000. do 2010. godine
50
16.
Udio nezaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj nezaposlenosti
RH
54
17.
Udio zaposlenih Varaţdinske ţupanije u ukupnoj zaposlenosti RH
55
18.
Udio investicija Varaţdinske ţupanije u ukupnim investicijama RH
57
19.
Regije i ţupanije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010.
60
POPIS GRAFIKONA
R. br.
Naslov grafikona
Str.
1.
Kretanje broja stanovnika Varaţdinske ţupanije od 2001. do 2011.
godine
20
2.
Stanovništvo Varaţdinske ţupanije prema dobnim skupinama 2001.
- 2011.
23
3.
Nacionalna struktura stanovništva u Varaţdinskoj ţupaniji
24
4.
Vjerski sastav stanovništva Varaţdinske ţupanije
25
5.
Broj zaposlenih i nezaposlenih osoba 2002. - 2011. godine
38
6.
Struktura zaposlenih Varaţdinske ţupanije u gospodarstvu 2011.
godine
40
77
7.
Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima za 2011. godinu
42
8.
Ţupanijski udjeli u BDP-u RH
49
9.
Rang ţupanija RH prema BDP/pc u 2010. godini
51
10.
Stopa registrirane nezaposlenosti po ţupanijama u 2011. godini
53
11.
Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (statistiĉki indikatori)
62
12.
Profil konkurentnosti Varaţdinske ţupanije (perceptivni indikatori)
62
POPIS ZEMLJOVIDA
R. br.
Naslov zemljovida
Str.
1.
NUTS II podjela RH
14
2.
Geografski poloţaj Varaţdinske ţupanije
18
3.
Administrativno-teritorijalna podjela Varaţdinske ţupanije
19
78
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Razvojna obilježja i značaj
gospodarstva Varaždinske Županije za Republiku Hrvatsku izradio samostalno pod
voditeljstvom prof. dr. sc. Nade Karaman Aksentijević, a pri izradi diplomskog rada
pomogao mi je i docent dr. sc. Zoran Jeţić. U radu sam primijenio metodologiju
znanstvenoistraţivaĉkog rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog
rada. TuĊe spoznaje, stavove, zakljuĉke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobiĉajen naĉin su povezani s korištenim
bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na sluţbenim stranicama Fakulteta.
Student
______________________
Marijan Makar