Sveučilište u ZagrebuUčiteljski fakultetOdsjek za učiteljske studijeAkademska godina 2008/2009

PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT

Ime i prezime studenta: Sandra KnezStudijska godina: 4.godinaOsnovna škola: OŠ Augusta ŠenoeMentor: Sandra Vuk

Metodika hrvatskoga jezikaProfesor metodike: dr. Ante BeženVoditelj vježbi: Dragica Skelin, prof.Nadnevak popunjavanja priprave: 09. ožujka 2009.

I. OPĆI METODIČKI PODACI

1. Nastavni predmet: Hrvatski jezik

2. Nadnevak održavanja nastavnog sata: 20. ožujka 2009.

3. Tip predavanja: javni sat

4. Razred i odjel u kojem se sat održava: 3a razred

5. Vremensko trajanje sata: 45 minuta

6. Mjesto održavanja sata: učionica

7. Korišteni izvori u izradi pripreme:

1. Babić, Finka, Moguš: Hrvatski pravopis

2. Bežen, A.: Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku, Profil,

Zagreb, 2002.

3. Bežen, A.: Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u trećem razredu osnovne

škole, Profil, Zagreb, 2007.

4. Bežen, A., Budinski, V., Petljak, B., Škudar, A.: Hrvatski za tebe i mene 3, udžbenik

iz hrvatskoga jezika za treći razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2006.

5. Bežen, A., Budinski, V., Petljak, B., Škudar, A.: Hrvatski za tebe i mene 3, vježbenica

za treći razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2006.

6. Pavličević-Franić, D.: Komunikacijom do gramatike, Alfa, Zagreb, 2005.

7. Rosandić, D.: Pismene vježbe u nastavi hrvatskoga ili srpskog jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 1990.

8. Težak, S.: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb,

1996.

9. Težak, S.: Govorne vježbe u nastavi hrvatskog i srpskog jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 1990.

10. Težak, Babić: Gramatika hrvatskoga jezika

II. PRIPREMA NASTAVNOG SATA

1. Programsko područje: Jezično izražavanje

2. Nastavna tema: Stvaranje priče

3. Nastavna jedinica: Pričanje priče po nizu slika

4. Tip nastavnog sata: Ponavljanje i vježbanje stečenih znanja, sposobnosti i vještina

5. Ključni pojmovi: Zajednička priča prema poticaju

6. Obrazovna postignuća: sudjelovati u stvaranju zajedničke priče prema zadanome

poticaju oblikujući nekoliko događaja, poštujući uzročno-posljedične veze i strukturu

priče.

7. Zadaće nastavnog sata: (uopćene i sažetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan

odgojno obrazovni proces, odnosno nastava); buđenje, otkrivanje i razvijanje

izražajnih i stvaralačkih sposobnosti učenika kroz stvaranje nove priče, usavršiti

pričanje priče po nizu slika i samostalno pisanje sastavka

obrazovno – funkcionalne zadaće: (polazište svakog odgojno-obrazovnog procesa,

razrada i konkretizacija cilja obrazovanja, odnose se na stjecanje znanja o

objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinog predmeta)

- utvrditi redoslijed promatranja, tj. upoznati učenike s sadržajem plana opisa

- utvrditi događaje, likove i mjesto radnje

- uočiti razlikovati važne elemente radnje (pričanja) od manje važnih

- bogatiti učenikov leksik

- upozoravati na pravilno stilsko oblikovanje rečenica

- razlikovati govornu i pisanu/pismenu komunikaciju

• zadaci sposobnosti: (odnose se na razvijanje senzornih ili perceptivnih, praktičkih,

izražajnih i intelektualnih sposobnosti)

- razvijati sposobnost uočavanja, prepoznavanja i usklađivanja likova i

događaja na slikama

- razvijati sposobnost logičkog mišljenja i zaključivanja

- razvijati i poticati maštu

- razvijati naviku urednog i pravilnoga pisanja

• odgojne zadaće: (odnose se na usvajanje stavova, uvjerenja, emocija i ponašanja te

usvajanje moralnih, estetskih, moralnih, fizičkih i radnih vrijednosti, odnosa prema prirodnim

i društvenim fenomenima)

- razvijati poticajnu i suradničku atmosferu u razredu

- razvijati savjesnost u obavljanju zadataka

- razvijanje radnih navika, marljivosti, aktivnosti

- razvijanje divergentnog mišljenja

- isticati važnost usmene i pisane/pismene komunikacije

- njegovati urednost, točnost i preglednost u pisanju

- razvijati osjećaj poštovanja i ljubavi prema hrvatskome jeziku

8. Nastavne metode: svrsishodni načini zajedničkog rada nastavnika i učenika u toku

nastavnoga procesa pomoću kojih učenici stječu znanja, vještine, navike i pomoću

kojih se razvijaju njihove sposobnosti. Učitelj primjenjuje nastavne metode prilikom

izvođenja pojedinih etapa nastavnog procesa, ali ih i učenici primjenjuju i to poradi

stjecanja znanja i razvijanja sposobnosti, sastavni su dio nastavnoga rada u svim

dijelovima nastavnoga procesa i to uvijek s obzirom na učitelje i učenike.

Nastavne metode koje ćemo koristiti na ovome satu su:

- govorna metoda ili razgovorna metoda: reproduktivan, usmjeren,

motivacijski

- metoda pisanja ili grafijska metoda: metoda sastavljanja ili metoda

sastavaka

- metoda pokazivanja ili demonstracije: vizualna metoda

- metoda usmenog izlaganja: metoda upućivanja

- medijska metoda: računalna metoda, slikopriča (slika+tekst)

- metoda interpretacije ili tumačenja

- metoda usvajanja ili recepcije; estetski doživljaj slikopriče

- metoda vrednovanja: kriteriji vrednovanja učeničkih ostvaraja

- stvaralačka metoda: učenički ostvaraji

9. Nastavna sredstva i pomagala

Nastavni izvor je svaki ostvaraj hrvatskoga jezika u njegovim usmenim i pisanim

pojedinostima, dakle tekst uzet u najširem jezičnom značenju te riječi.

Nastavni izvori koje ćemo koristiti na ovome satu su: fotografije kao nastavni izvor,

slikopriča kao nastavni izvor, nastavni listić, živa riječ učitelja i učenika, udžbenička

literatura, priručnička literatura.

Nastavno sredstvo je prijenosnik teksta, sredstvo kojim se tekst učeniku predstavlja,

predočuje.

Nastavno pomagalo jest naprava, aparat ili stroj potreban za pokazivanje tekstova

naročitim tehnikama, najčešće različitim projekcijama.

Nastavna sredstva i pomagala koja ćemo koristiti na satu: aplikacije, slika i tekst, školska

ploča, kreda, magneti za ploču, računalo, PowerPoint prezentacija, LCD projektor.

10. Oblici rada na satu: sociološki oblici rada obuhvaćaju različite odnose među

sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Na ovom nastavnom satu koristit ćemo:

frontalni ili čelni oblik rada,

individualni oblik rada,

grupni oblik rada

11. Načela nastave hrvatskoga jezika

- načelo aktualnosti: pri izboru slikopriče, odabrala sam onu koja je

vremenski bliska (dolazak proljeća)

- načelo sadržajne kompetencije: sadržaji koji se koriste na satu su

zanimljivi, korisni i učenicima već poznati

- načelo demokratičnosti: na satu svi učenici imaju pravo doći do riječi i

konstruktivno sudjelovati u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa

- organizacijsko načelo: nastava jezičnog izražavanja povezuje se s

nastavom jezika, književnosti i medijske kulture

- načelo stilske tekstovne raznovrsnosti: osposobljavati učenike za

izražavanje na različitim stilskim i tekstovnim tipovima

- načelo jezičnog standarda: osposobiti učenike za komunikaciju na

standardnom jeziku

- načelo stvaralaštva: učenike dovodimo u stvaralačku situaciju (pisanje

sastava) u kojima oni pokazuju stečena jezična znanja i vještine

- načelo odgojnosti:

- načelo primjerenosti: odabir slikopriče i ponavljanje jezičnih sadržaja

prilagođeno je svakom učeniku obzirom na dob, socijalnu pripadnost,

vrijeme, kraj u kojem živi, znanju

- načelo zavičajnosti: u nastavi polazimo od onoga što je učeniku bliže, kod

odabira fotografije u motivacijskom dijelu sata odabrala sam fotografije

livade u cvatu (blisko učenikovom zavičaju)

- načelo zanimljivosti: sadržaji o kojima govorimo na satu su zanimljivi i

primjenjivi u svakodnevnim govornim situacijama

- načelo međuzavisnosti govornih i pismenih vježbi: pričanje po nizu slika

prvo s učenicima provodimo usmenim putem, zajednički sastavljamo plan

opisa, a potom učenici pismeno sastavljaju sastave

12. Metodički sustavi (strategije): posebne metodičke strategije (opis svrhe nekog posla i

načina njezina ostvarivanja), Oni se ograničavaju na nastavu hrvatskoga jezika i proizlaze

iz sadržajnih, strukturalnih i metodoloških specifičnosti jezikoslovlja, kroatistike,

mediologije, te se odnose na ukupnost nastavnog procesa. Metodički sustavi korišteni za

ovaj nastavni sat:

- korelacijsko-integracijski (povezivanje sadržaja unutar programskih područja

hrvatskoga jezika i sadržaja hrvatskoga jezika sa sadržajima drugih nastavnih predmeta, u

ovom slučaju s predmetom likovne kulture i prirode i društva)

-otvoreni ili komunikacijski sustav (u prvom je planu tijekom nastavnog procesa u

raznim smjerovima: učitelj-učenik, učitelj-učenička skupina, učenik-učenik)

13.Komuniciranje: učitelj – učenici

učenik – učenik

skupina – skupina

14. Korelacija i integracija:

a) unutarpredmetna: književnost – slikopriča kao poticaj za stvaranje priče

b) međupredmetna: priroda i društvo – motivacijski dio sata, razgovor o karakteristikama

proljeća, likovna kultura – razgovor u motivacijskom dijelu sata o bojama, analitičko

promatranje fotografije livade u cvatu

III. STRUKTURA NASTAVNOG SATA

Struktura nastavnoga sata Jezičnog izražavanja:

1. Motivacijski uvod – jezična igra usmjerena na cilj sata, lingvistička i književna

motivacija koja je u vezi s nastavnom jedinicom i na koju se može nastaviti

spoznajni proces ponavljanja jezičnih sadržaja

2. Rad na jezičnometodičkom (lingvometodičkom) predlošku – fotografije na

temelju kojih se s učenicima vodi razgovor o jezičnoj pojavi, opisivanje

fotografija i razgovor s učenicima o fotografijama koje učenici opisuju

koristeći vrste riječi koje su već ranije naučili (imenice, glagoli, pridjevi)

3. Najava naobrazbene zadaće – najava zadatka i demonstracija slikopriče

4. Promatranje slikopriče – usmeno izražavanja dojmova o priči

5. Samostalni rad učenika u razredu (uz vodstvo učiteljice)

a) samostalno opisivanje – učenici pokušaju ispričati priču pritom pazeći da priča

ima uvod, glavni dio i završetak

b) prosudba i usporedba

c) sastavljanje programa opisivanja – analitičko promatranje slika, izbor

sintaktičkih jedinica u stvaranju priče, poticajna pitanja, kompozicijska struktura priče,

stvaranje leksika

d) usmeno opisivanje – predstavnik skupine priča priču koju je osmislila njegova

skupina i govori koji je naslov

e) prosudba i usporedba – prosudba priča, usporedba priča, usporedba s prethodno

ispričanim pričama

6. Samostalan rad učenika izvan škole - pismeno izražavanje – pisanje sastavka o

priči koju smo danas ispričali pomoću slika u nizu i onaj od učenika tko želi

može toj priči dodati kraj iz mašte

7. Vrjednovanje učenikovih postignuća – čitanje pisanih sastavaka, raspravljanje

o njima i ocjenjivanje istih po unaprijed poznatim kriterijima

Nastavna etapa Sadržaj nastavneetape

Metode, oblici rada,nast. sredstva i pomagala

Korelacije s nastavnim područjima i predmetima

Zadaci

1. Predstavljanje

i kratko

upoznavanje

s načinom

rada na

današnjem

satu

Pozdravljam

učenike,

predstavljam se i

najavljujem da

ćemo danas zajedno

surađivati na satu

hrvatskoga jezika.

S: Dobar dan,

razrede! Moje ime

je Sandra Knez,

studentica sam na

Učiteljskom

fakultetu. Nadam se

da će nam biti lijepo

i ugodno zajedno

raditi, ali za vrijeme

rada morat ćemo se

pridržavati nekih

pravila lijepoga

ponašanja za koja

sam sigurna da ih

već poznajete i

primjenjujete, poput

podizanje ruku u

zrak kad želimo

nešto reći, a ne

govoriti u isti glas i

slično.

- metoda

usmenog

izlaganja

- metoda

upućivanja

- metoda

slušanja

- frontalni

oblik rada

- načelo

odgojnosti

- načelo

primjerenosti

- postizanje

ugodnog

ozračja u

razredu

predstavljanje

m i

pristupačnim

stavom

- stvaranje

ugodne radne

atmosfere

- osobno

predstavljanje

učenicima

2. Motivacijski uvod

a) igra asocijacija na

temu proljeća

b) promatranje

fotografija s temom

proljeća, rad na

lingvometodičkom

predlošku

Započinjem s

učenicima razgovor

igrom asocijacija na

temu proljeća na

način da im kažem

da zažmire, opuste

se i pomisle na

dolazak proljeća.

Što u njima ta

pomisao budi, koje

osjećaje, misli,

želje?

U: Kad pomislim na

proljeće osjećam se

sretno, zadovoljno,

uzbuđeno, želim se

ići van igrati s

prijateljima, veselim

se lijepom

vremenu…

Učenike

upozoravam na

pravilno stilsko

oblikovanje

rečenica, da govore

punim rečenicama.

Predstavim

PowerPoint

prezentaciju

učenicima na kojoj

se nalaze dvije

fotografije od kojih

prva prikazuje

- igra

asocijacija

- načelo

aktualnosti

-metoda

motivacijskog

razgovora

- dvosmjerna

komunikacija

(studentica –

učenici)

- metoda

promišljanja i

prisjećanja

- metoda

usmjerenog

razgovora

- metoda

pripovijedanja

- metoda

pokazivanja

- načelo

zanimljivosti

- načelo

Korelacija s

nastavnim

predmetom

Priroda i

društvo –

razgovor o

dolasku proljeća

Korelacija s

predmetom

Likovna kultura –

analitičko

promatranje

-zainteresirati

učenike za

nadolazeće

sadržaje

- razviti

motivaciju kod

učenika

- potaknuti

učenike na

komunikaciju

- razvijati

učenikovo

usmeno

izražavanje

- bogaćenje

učenikovog

rječnika

- ponoviti

pravila

oblikovanja

rečenica

- učenike

potaknuti da se

izraze na neki

od načina koji

njima u

određenom

trenutku

najviše

c) ponavljanje

poznatih jezičnih

sadržaja

livadu u cvatu, a

druga je detaljniji

prikaz leptira koji je

sletio na cvijet. Na

ploču napišem

tablicu koja se

sastoji od tri kolone

u kojoj se nalaze

imenice u prvoj,

glagoli u drugoj i

pridjevi u trećoj.

Kažem učenicima

da pažljivo

promotre obje

fotografije. Nakon

promatranja svaki

učenik napiše ili

jedan glagol,

imenicu ili pridjev.

Dok pojedini

učenici pišu vrste

riječi na ploču,

zajednički

ponavljamo što su

to imenice, što

glagoli, a što

pridjevi. Imenicama

imenujemo stvari,

bića i pojave.

Glagolima

izražavamo radnju,

stanje i zbivanje.

Pridjevima

označavamo kakvo

aktualnosti

- metoda

upućivanja

- metoda

usmjerenog

razgovora

- načelo

sadržajne

kompetencije

- metoda

ponavljanja

- fotografije

vezane uz temu

proljeća

- Ppt

prezentacija

- ploča, kreda

- metoda

usmjerenog

fotografija i

opisivanje istih

nakon

promatranja

Unutarpredmetna

korelacija –

nastava jezika

odgovara

- ponoviti

poznate jezične

sadržaje

-motiviranje

učenika za rad

- razvijanje

kreativnosti

- bogaćenje

leksika

- izdvajanje

poticajnih riječi

- ponavljanje

jezičnih

sadržaja

- slobodno

izražavanje

učenika

3. Najava

naobrazbene zadaće

je što, čije je što i od

čega je što.

Nakon što je svaki

učenik napisao

barem jednu vrstu

riječi u tablicu,

pokazujem

učenicima svog

dobrog prijatelja

Srećka (plišana

igračka – cvijet).

Pitam učenike imaju

li i oni možda

prijatelja poput mog

prijatelja Srećka?

Ako imaju, tražim

ih da mi ih malo

opišu kakvi su to

prijatelji, mogu li

nas oni razumjeti?

Pitam učenike žele

li vidjeti što se

nedavno dogodilo

mom prijatelju

Srećku? O tom

jednom događaju

priča i ovaj niz slika

koji čini jednu

cjelovitu priču koju

ćemo danas zajedno

ispričati.

Učenike

razgovora

- načelo

zanimljivosti

- načelo

primjerenosti

- metoda

pokazivanja

- plišana

igračka

- metoda

- učenicima

učiniti sadržaj

današnjeg sata

zanimljivim i

primjerenijim

- uvođenje

učenika u naš

današnji rad

pomoću njima

bliskog motiva,

igračke

- poticati maštu

kod učenika

- poticati učenike

na komunikaciju

4. Promatranje

5. Samostalno opisivanje

upozoravam da

pažljivo promotre

priču u cijelosti

koju ću im pokazati

također pomoću

PowerPoint

prezentacije. Nakon

emocionalno

intelektualne stanke,

zamolim učenike da

dobro promotre

priču još jednom u

cijelosti kako bi

ispričali ovu priču.

Promotrite prostor

gdje se zbiva

događaj, imenujte

doba kad se zbiva

događaj, što se sve

nalazi u okruženju,

koji su likovi u ovoj

priči, što oni čine.

Zamolim dvoje

učenika da ispričaju

priču na način kako

su je doživjeli. Prije

pričanja naglasit ću

učenicima da

prilikom pričanja

mogu koristiti riječi

koje smo ispisali na

ploči, poticajne

riječi. Učenike neću

pokazivanja

- Ppt

prezentacija

- slikopriča

- metoda

upućivanja

- metoda

promatranja

- metoda

usmenog

izlaganja

- metoda

opisivanja

- metoda

upućivanja

- načelo

demokratičnosti

Unutarpredmetna

korelacija-

nastava

književnosti;

značajke za

analizu teksta

- razvijanje

sposobnosti

zapažanja

- poticaj

učenicima za

stvaranje priče

- učenici

uočavaju važne

elemente slike i

priče; događaj,

motiv, likove,

prostor

- učenike

potaknuti na

usmeni izraz

- razvijati

vještinu

opisivanja

- bogaćenje

učenikovog

usmenog

izraza

6. Prosudba i usporedba

7. Sastavljanje programa opisa

ispravljati ni

prekidati prilikom

pričanja.

Učenici izriču svoje

dojmove o

ispričanome.

S: Tko bi rekao

nešto o pričama

koje smo čuli? Kako

su one ispričane?

Kakvim su se

rečenicama učenici

služili? Kakav je

tijek priče? Čija je

priča uspješnije

ispričana? Zašto?

Možemo li tu priču

zajednički pokušati

još temeljitije

opisati? Učenicima

ću objasniti da ćemo

sada pogledati još

jednom priču, ali

ovoga puta sliku po

sliku, događaj po

događaj, te da ćemo

za svaki događaj

opisati raspoloženje

koje prevladava.

Poželjno je služiti se

- frontalni oblik

rada

- načelo

prosudbe

- kritička

analiza

- organizacijsko

načelo

- metoda

razgovora

- nastavni listićUnutarpredmetna

korelacija –

nastava

književnosti;

kompozicija

- razvijanje

kreativnosti

- bogaćenje

leksika

- izdvajanje i

upućivanje

učenika na

korištenje

poticajnih

riječi

- razvoj

kritičkog i

analitičkog

mišljenja kod

učenika

- učenici

razvijaju

svoje

argumente

kod

zastupanja

nekog stava

- analitičko

promatranje

- ponoviti

kompozicijsku

strukturu priče

a) korištenje poticajnih riječi

b) kompozicija priče

c) stilsko oblikovanje teksta

d) ponavljanje jezičnih sadržaja – vrste riječi

riječima koje smo

na početku sata

zajednički napisali u

tablicu. Vrlo je

važno pripaziti na

redoslijed

događanja i na

pravilno i jasno

formiranja rečenica.

Učenicima ću

podijeliti nastavne

listiće u koje će

upisivati leksičku

građu. Zajednički

ćemo raditi, učenici

će upisivati u

nastavne listiće, a ja

u prezentaciju kako

bi svi učenici mogli

vidjeti. S: Rekli smo

da ćemo se služiti

različitim vrstama

riječi. Kojom ćemo

se to vrstom riječi

koristiti kako bismo

imenovali

događaje? U:

Imenicama.

S: Kojom ćemo se

vrstom riječi

koristiti kako bismo

izrekli što likovi

rade? U: Glagolima.

Kojom ćemo se

- načelo stilske i

tekstovne

raznovrsnosti

- načelo

povezanosti

govornih i

pisanih vježbi

- metoda

prisjećanja

priče, stilsko

oblikovanje

teksta

Korelacija s

- ponoviti način

stilskog

oblikovanja

rečenica i teksta

- razvijati

uočavanje

uzročno-

posljedičnih veza

osposobljavanje

učenika za

komunikaciju

općim kodom, tj.

standardnim

hrvatskim

jezikom

- ponoviti

temeljne jezične

sadržaje

8. Usmeno opisivanje prema programu, samostalan rad učenika u razredu, rad u skupinama

vrstom riječi izraziti

ako želimo opisati

raspoloženja likova?

U: Pridjevima.

Za svaku sliku

posebno zapisujemo

bitan događaj/e i

raspoloženja koja

primijetimo.

Poželjno je da svaki

učenik izrazi svoje

mišljenje, a zapisat

ćemo ono što većina

razreda smatra da je

ispravno.

Učenike podijelim u

tri skupine, onako

kao što već sjede u

razredu. Zadatak je

svake grupe da

zajedničkim

dogovorom

pokušaju svakoj

sličici posebno, a

zatim i priči u

cjelini dati naslov

koji će

okarakterizirati

cijelu priču. Nakon

rada iz svake će

grupe po jedan

učenik, predstavnik

svoje grupe, pred

- načelo

odgojnosti

- načelo

demokratičnosti

- metoda

pisanja

- stvaralačka

metoda

nastavnim

područjem jezika,

imenice, glagoli,

pridjevi

- razvijanje

sposobnosti

opažanja,

mišljenje i

povezivanja

- zapisivanje

leksičkog niza na

nastavne listiće

- razvijanje

logičkog

mišljenja i

zaključivanja

- opisivanje,

pripovijedanje,

zapažanje bitnih

pojava i

promjena

- promatranjem

slika učenici su

angažirani

osjetilno,

intelektualno i

emocionalno

pločom ispričati

priču onako kao što

su je oni zamislili

pomažući si s

podnaslovima za

svaku sliku, s

naslovom cijele

priče i s poticajnim

riječima koje se i

dalje nalaze ispisane

na ploči u tablici.

Ostale učenike

upozoravam da

pažljivo slušaju

kako bismo kasnije

mogli komentirati

eventualne razlike i

sličnosti među

pričama i kako

bismo mogli reći što

je bilo dobro u

svakoj priči, a što

bismo mogli

popraviti za sljedeći

put.

Nakon ispričanih i

odslušanih priča,

učenici komentiraju,

trudeći se svoje

komentare

potkrijepiti svojim

dosadašnjim

znanjem iz jezika i

- načelo

međuovisnosti

govornih i

pismenih vježbi

- oblik rada po

skupinama

- načelo

demokratičnosti

- metoda

pričanja i

prepričavanja

- organizacijsko

načelo

- metoda

- osmišljavanje

vlastite priče

- razvijanje

slobodnog i

samostalnog

izražavanja

-poticati učenika

da konkretizira

svoje sposobnosti

izražavanja u

govoru i u pismu

- razvijati

suradničke

kompetencije

9. Prosudba i usporedba

10. Pismeno izražavanje, vrednovanje učenikovih postignuća

jezičnoga

izražavanja.

U zadnjem dijelu

sata upućujem

učenike da za

domaću zadaću

napišu priču, koju

smo danas usmeno

ispričali, na pisani i

pismeni način u

svoje bilježnice.

Napominjem im da

mogu koristiti

poticajne riječi

kojima smo se i mi

danas na satu

koristili, da paze na

kompoziciju priče

(priča mora imati

uvod, glavni dio i

završetak), da

njihova priča bude

oblikovana bogatim

rečenicama. Oni

učenici koji žele,

mogu toj našoj priči

podariti i svoj

vlastiti, kreativan

završetak, onako

kako oni misle da

je priča završila.

razgovora

- metoda

prisjećanja

- načelo

postupnosti

- stvaralačka

metoda

- organizacijsko

načelo

- metoda

pisanja

- metoda

upućivanja

- pisani tekst

- razvoj kritičkog

mišljenja

- poticati

komunikaciju u

razredu

- uočiti pravilan

redoslijed

događaja ,

elemente

opisivanja

(dužina rečenice,

formuliranje

rečenice)

- podsjetiti na

primjenu pravila

o oblikovanju

teksta,

kompozicije

teksta

- poticati pisano

i pismeno

izražavanje

- učenici se okušavaju u pisanju standardnim hrvatskim jezikom, razvijaju tehniku pisanja i stil

Učenici pišu priču

na temelju niza

slika. Koriste se

planom ploče i

nastavnim listićima.

Nakon što pročitam

nekoliko učeničkih

ostvaraja, uslijedit

će analiza i

vrjednovanje istih.

Jesu li nas

pripovjedači dobro

uveli u priču? Kako

su likovi opisani?

Jesu li napisane

rečenice bile

smislene i jasne?

Tko je od učenika

pazio na

kompozicijsku

strukturu priče? Kod

ocjenjivanja pripazit

ću na jezične i

nejezične pogreške.

Jezične pogreške

mogu biti

gramatičke,

leksičke, stilističke i

pravopisne. One

nastaju zbog

nepoznavanja

jezične norme.

Nejezične pogreške

- individualan

oblik rada

- metoda

vrjednovanja

-

- metoda

ispravljanja

- analiziranje i vrednovanje učeničkih ostvaraja na temelju unaprijed postavljenih kriterija

- njegovati urednost, točnost i preglednost u pisanju

vezane su za

izvanjezične

elemente- sadržajne,

logičke,

kompozicijske i

interpunkcijske.

Koristit ću se ovim

znakovima za

pogreške:

-sastavljeno

-rastavljeno

- novi redak

-nešto nedostaje

-nepotrebna riječ

-nepotrebni

znakovi

-pogrešan red riječi

-pogrešno

sastavljanje riječi

-pravopisna greška

-gramatička greška

-stilska greška

- nerazumljivo

-navodni znakovi

IV. PROGRAM ŠKOLSKE PLOČE ILI PROZIRNICE

PROLJEĆE

IMENICE GLAGOLI PRIDJEVI

V. ZABILJEŠKE VODITELJA VJEŽBI

VI. ZABILJEŠKE MENTORA

VII. OPISNA I BROJČANA OCJENA Potpis voditelja vježbi:

Potpis mentora: