SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/1023.B.pdf · 2016-02-03 · 1 1. UVOD Poduzetništvo podrazumijeva stvaranje nečeg a novoga, nove vrijednosti, obavljanje posla na drugačiji

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IVANA PAVELIĆ

ISTRAŽIVANJE PODUZETNIČKIH POTENCIJALA STUDENATA

EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2015

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJE PODUZETNIČKIH POTENCIJALA STUDENATA EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Istraživanje tržišta

Mentor: Doc.dr.sc. Lara Jelenc

Student: Ivana Pavelić

Studijski smjer: Marketing

JMBAG: 0081130266

Rijeka, rujan 2015

Sadržaj:

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ......................................................................................... 3

3. SKLONOST PREMA PODUZETNIČKOM PONAŠANJU ....................................... 6

3.1. Poduzetništvo ......................................................................................................... 6

3.1.1. Cjeloživotno učenje ............................................................................................ 7

3.2. Poduzetničke osobine............................................................................................. 8

3.3. GET Test ................................................................................................................ 9

3.3.1. Motivacija...................................................................................................... 10

3.3.2. Kreativnost .................................................................................................... 11

3.3.3. Razumno preuzimanje rizika ......................................................................... 12

3.3.4. Lokus kontrole............................................................................................... 13

3.3.5. Želja za uspjehom.......................................................................................... 14

3.3.6. Želja za autoritetom ....................................................................................... 14

3.4. ASTEE – Alati i indikatori za procjenu poduzetničke edukacije ........................ 15

4. ISTRAŽIVANJE PODUZETNIČKE SKLONOSTI STUDENATA ........................ 17

4.1. Metodologija istraživanja .................................................................................... 17

4.2. Hipoteze istraživanja ............................................................................................ 17

4.3. Rezultati istraživanja ............................................................................................ 19

4.4. Rasprava ............................................................................................................... 44

4.5. Ograničenja istraživanja i prijedlozi za daljnja istraživanja ................................ 45

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 47

LITERATURA ............................................................................................................... 50

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 52

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 52

PRILOZI ......................................................................................................................... 54

1

1. UVOD

Poduzetništvo podrazumijeva stvaranje nečega novoga, nove vrijednosti, obavljanje

posla na drugačiji način uz ulaganje vlastitog truda, vremena, preuzimanje određenog rizika kako bi se u konačnici dobila nagrada, često u obliku novca. Najčešće se veže uz gospodarstvo i gospodarske aktivnosti, no poduzetništvo je primjenjivo u mnogim aktivnostima pa i u samom čovjekovom životu.

Da bi osoba razmišljala na poduzetnički način, da bi bila spremna uložiti svoje vrijeme, novac, preuzeti rizik kako bi ostvarila svoj cilj, potrebno je da posjeduje određene karakteristike dobrog poduzetnika, ali i određena znanja koja se stječu tijekom školovanja. Znanja stečena u školi te kasnije na fakultetu su dobra podloga za razvijanje poduzetničkih potencijala. No također ista ta znanja su jednaka za sve. Dakle,

ono što razlikuje poduzetnike jedne od drugih, uspješne od manje uspješnih su njihove vlastite karakteristike i osobine koje oni posjeduju, a koje im pomažu da znanja iskoriste na pravi način.

Prema GET testu, univerzalnom anketnom upitniku pomoću kojeg se ispituju poduzetnički potencijali te koji je korišten u ovom radu kao dio anketnog upitnika,

karakteristike poduzetnika su: motivacija, želja za uspjehom, samokontrola, razumno preuzimanje rizika, autoritet, kreativnost. U nastavku rada biti će detaljnije objašnjene ove karakterisitke.

Spomenuti anketni upitnik je jednostavan i brz način za provjeru vlastitog

poduzetničkog potencijala. Upitnik je proveden na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a kao uzorak izabrana je prva godina diplomskog studija i prva godina

preddiplomskog studija, redoviti studenti. Pošto se od obrazovnog sustava očekuje da studente pripremi na konkurentnost nakon završenog školovanja, željelo se vidjeti kakvi su stavovi studentata prve godine, onih koji su tek došli na fakultet te onih koji su prošli veći dio svog školovanja te su pri kraju samoga, odslušali su većinu kolegija, među kojima i Osnove poduzetništva te su do sada mogli razmišljati o svojoj budućnosti i sami spoznati da li u sebi imaju neke poduzetničke potencijale te utvrditi ima li među njima razlike. S obzirom da se pretpostavlja da studenati ekonomskih fakulteta

posjeduju znanje o poduzetništvu te s tim i poduzetnički potencijali, očekuje se da će se ovim istraživanjem potvrditi pretpostavke.

Problem ovoga rada je utvrditi posjeduju li studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci poduzetničke kompetencije koje su poželjne ne samo kod njih, nego i kod studenata drugih fakulteta, s obzirom da je spomenuta kompetencija sve više tražena na

2

tržištu rada kod potencijalnih zaposlenika, ona dovodi do konkurentnosti, utječe na razmišljanje te kvalitetnije korištenje vlastitih znanja i sposobnosti.

Radom će se nastojati ispitati u kolikoj mjeri su izražene poduzetničke kompetencije u

spomenutom uzorku, ukoliko se potvrdi da one postoje. Odnosno utvrditi koje su to

karakteristike koje su izražene te koje su sami studenti prepoznali kod sebe. Postoji

mogućnost da osoba uopće nije svjesna svojih osobina, mogućnosti, stoga je cilj istraživanja potaknuti studente na razmišljanje o poduzetništvu i o njihovim vlastitim

osobinama ukoliko do sad ih nisu bili svjesni, a koje bi im pomogle u uspješnom poduzentničkom radu.

Na temelju predstavljenog problema istraživanja, formirala se glavna hipoteza koja će se istraživanjem ispitati te time potvrditi ili opovrgnuti, a koja glasi:

H1: Studenti prve godine diplomskog studija te prve godine preddiplomskog studija

Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, imaju izražene poduzetničke kompetencije

Rad se sastoji od pet međusobno povezanih dijelova. U Uvodu su predstavljeni problem

istraživanja, cilj i svrha istraživanja, glavna hipoteza koja se formirala te struktura rada. U drugom dijelu, Istraživanje tržišta, pobliže je objašnjen način provedbe istraživanja tržišta, potrebni koraci za uspješno istraživanje te se pozornost obratila na anketni

upitnik kao instrument istraživanja, s obzirom da se koristio za potrebe ovoga rada. U trećem dijelu rada Sklonost prema poduzetničkom ponašanju, definiran je pojam

poduzetništva, objašnjena važnost poduzetništva za cjeloživotno učenje, pobliže je

opisan GET test i ASTEE alati koji su korišteni u anketnom upitniku te poduzetničke osobine koje su se istraživale. U četvrtom dijelu rada, Istraživanje poduzetničke sklonosti studenata objašnjena je metodologija istraživanja, detaljnije su objašnjene

hipoteze koje su se nastojale istražiti te su grafički prikazani rezultati istraživanja. Također se raspravilo o dobivenim rezultatima te su iznesena ograničenja s kojima se susrelo tijekom istraživanja. Završni dio rada je Zaključak kojim se zaokružuje čitavi rad.

3

2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA

U vrijeme svakodnevnih promjena te brzog načina života ljudi, njihove se potrebe i želje isto tako brzo mijenjaju. Ono što je nekad bilo poželjno i predstavljalo određeni standard, danas više nije. Bruno Grbac (2010) u svojoj knjizi govori o tome kako su

potrošači postali puno zahtijevniji te znaju točno što žele od proizvoda i usluga, a ukoliko to ne dobiju kod jednog ponuđača, potražit će kod nekoga drugoga. Stoga, da bi netko tko nudi proizvode i usluge privukao potrošače, a kasnije ih i zadržao, mora točno znati što oni žele, koje karakteristike od robe, ali i koliko su spremni platiti da bi takvu robu imali. Da bi se sve to saznalo potrebno je istražiti tržište.

Istraživanje tržišta je bitna aktivnost, preporučljiva svima koji posluju na tržištu, a pogotovo onima koji tek ulaze na tržište s novim proizvodima. Grbac (2010) naglašava kako neke poslovne ideje koje su bile dobro zamišljene, nisu uspjele upravo zato jer se

prethodno nije istražilo tržište, već su se poduzetnici vodili svojim nekim privatnim podacima i predviđanjima. Kod uvođenja novih proizvoda ne smije se gledati na prošlost, ako je tada postojala potreba za njima, već su potrebni novi, svježi podaci da ta

potreba još uvijek postoji. Rizik u poslovnom pothvatu uvijek postoji, no saznanjem potrebnih informacija sa tržišta on se ipak u odrađenoj mjeri umanjuje. Bez provedenog istraživanja tržišta, napominje autor (Grbac, 2010), uzalud se potroši vrijeme i resursi,

koji su se mogli iskoristiti za nešto zaista potrebno. Premda se ideje za novi proizvod ili uslugu često rode iznedanda te je bitno brzo reagirati i realizirati ih, važno je ipak odvojiti vremena za istraživanje, pošto ono zahtjeva određeno vrijeme, kako bi se

izbjegla neizvjesnost oko toga da li će ideja uspjeti ili ne.

Istraživanje tržišta je postupak prikupljanja podataka na tržištu, želja i potreba potrošča, mišljenje o konkurenciji, želje za budućnost, odnosno onih informacija koje se istraživanjem žele saznati. Ono se ne provodi na cijelom tržištu, već na onom dijelu koje je bitno za poslovanje. Iz navedenog se zaključuje da se prije samog postupka istraživnja trebaju odrediti bitni koraci kako bi se ono provelo što bolje i uspješnije.

Dakle, za početak se treba odrediti što se želi istražiti, odnosno što se istraživanjem želi saznati. Ukoliko poduzeće uvodi novi proizvod ili uslugu, biti će mu bitno znati što potencijalni potrošači žele od novog proizvoda, ako ga uopće žele. S druge strane, ako

poduzeće želi poboljšati svoje poslovanje, tada je bitno saznati što potrošači sada misle o njima te smatraju li da li je poboljšanje potrebno i u kojem smjeru (Grbac, 2010). Ovo

su važna pitanja koja se postavljaju prije samog početka istraživanja, njima se zapravo

definiraju problemi i ciljevi istraživanja. Problemi ne bi smjeli biti postavljeni preusko, ali niti preširoko, stoga je bitno da se oni specifično definiraju. Često su postavljeni u obliku hipoteza koje se istraživanjem nastoje potvrditi (Maričić i suradnici, 2008)

4

Nakon što se definiralo što se istraživanjem želi postići, potrebno je odrediti kako će se ono provesti, konkretnije tko će ga provesti. Poduzeće može angažirati nekoga od svojih zaposlenika da provede istraživanje, što je zasigurno jeftinije, ali isto tako može dati lošije rezultate. Druga opcija je angažirati agencije koje se bave istraživanjem tržišta, koje su u tome iskusnije i koje će dati posao obaviti bolje. No ova mogućnost je skuplja. Navedeno navodi na to kako je još jedna bitna stavka u istraživanju tržišta odrediti troškove istraživanja, odnosno koliko je poduzeće spremno izdvojiti za to.

Grbac (2010) u knjizi objašnjava kako podaci koji se koriste u istraživanju mogu biti primarni ili sekundarni. Sekundarni podaci su oni koji su već prije prikupljeni nekim istraživanjem, za neku drugu svrhu, a koji mogu pomoći u rješavanju postavljenog problema poduzeća. Ti podaci su prikupljeni, obrađeni te objavljeni, a samim time odmah spremni za uporabu. To su, primjerice, podaci koje objave agencije za

istraživanje tržišta koje su to istraživanje i provele ili odrađene statističke publikacije, poput mjesečnika, ljetopisa, a koji izlaze u određenim vremenskim razdobljima. Korištenjem ovih podataka može se uštediti vrijeme i novac, ukoliko postoje oni podaci

koji su iskoristivi za postavljeni problem poduzeća, a ono se može usmjeriti na prikupljanje ostalih potrebnih informacija, odnosno primarnih podataka. Nedostatak

sekundarnih podataka može biti u tome što oni mogu biti stari pa samim time i

neiskoristivi. Primarni podaci su oni koji se prikupljaju od strane poduzeća, za njegov vlastiti postavljeni problem.

Primarno prikupljanje podataka može biti kvalitativno ili kvantitativno. U radu su korišteni kvantitativni podaci, stoga će se oni pobliže objasniti.

Prikupljanje kvantitativnih podataka moguće je putem anketnog upitnika, koji je korišten i za potrebe prikupljanja podataka ovog rada. Na temelju pažljivo definiranog i postavljenog anketnog upitnika se prikupljaju podaci o predmetu istraživanja. Maričić i suradnici (2008) kao jednu od prednosti ankete spominju mogućnost da se u kratkom

vremenskom razdoblju mogu dobiti tražene informacije, često u velikom broju koje kvanitativno istraživanje zahtjeva. Još jedna prednost je da se informacije mogu dobiti kako za prošlost i sadašnjost, tako i za budućnost.

Pitanja u anketama mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa, a razliku je Grbac (2010)

također dao u svojoj knjizi. Pod otvorena pitanja ubrajaju se: 1) potpuno nestrukturirana

- ispitanik na njih može odgovoriti na koji god način želi, sve opcije su otvorene; 2) asocijacija riječi – ispitaniku se nude riječi jedna za drugom, a on odgovara s onim čega se prvo sjeti, odnosno na što ga spomenuta riječ asocira; 3) dovršavanje rečenice –

ponuđena je rečenica koju je potrebno završiti, ispitanik dovršava onako kako ga je potaknuo ponuđeni dio; 4) dovršavanje priče – slično prethodnom, samo što je sada ponuđena priča koju je potrebno završiti; 5) slika – na slici je ponuđen razgovor osoba gdje tekst jedne osobe piše, a za drugu je potrebno dovršiti tekst; 6) test tematske

5

aprecijacije - postoji slika koju je potrebno opisati na način kako ispitanik misli da se događaji na njoj odvijaju.

Što se tiče zatvorenih pitanja u anketnom upitniku, razlikujemo: 1) dihotomna – izbor

između dva ponuđena odgovora; 2) višestruki izbor – izbor između tri ili više ponuđenih

odgovora; 3) Likertova skala – potrebno je izraziti razinu svog slaganja/neslaganja; 4)

simantički diferencijal – postoje dvije riječi koje predstavljaju suprotnosti, između kojih je skala, a ispitanik treba izabrati točku na skali koja predstavalja njegov odgovor; 5)

skala važnosti – ocijenjuje važnost određene karakteristike; 6) skala rangiranja – rangira

određene karakteristike od „loše“ do „odlično“; 7) skala namjere kupnje – predstavlja

namjeru ispitanika da kupi proizvod (Grbac, 2010).

Autor (Grbac, 2010) napominje kako bi pitanja u anketnom upitniku što bolje prikupila informacije potrebne za predmet istraživanja, ona moraju biti pažljivo i prema određenim pravilma strukturirana. Pitanja moraju biti jednostavno formirana, kako bi ih ispitanik shvatio i time pravilno odgovorio na njih, a ukoliko postoje poteškoće oko razumijevanja, potrebno je dodatno objasniti pitanje. Nepoželjno je upotrebljavati kratice, neuobičajne i nepotrebne riječi, isto kao i pitanja u obliku negacije. Što se tiče rasporeda pitanja u anketnom upitniku, kreće se sa općenitim pitanjima, a pri kraju se mogu postaviti i osobna pitanja, ukoliko je to potrebno.

Kada su podaci prikupljeni potrebno ih je obraditi, odnosno analizirati dobiveno te

napisati izvještaj o dobivenim rezultatima. Podaci se analiziraju te predstavljaju na

način koji će biti jasan onome tko je istraživanje zatražio. Bitno je da ispitivač prilagodi izvješće krajnjem korisniku, kako bi on znao interpretirati dobivene rezultate (Grbac,

20110). Nakon što se izvješće prouči slijedi donošenje odluke. Ukoliko su rezultati pozitivni po poduzeće, odnosno ako daju poticaj za nastavak daljnjeg poslovnog pothvata, velika je vjerojatnost da će se on i nastaviti i ostvariti. Ukoliko nisu pozitivna, poduzeće može odgoditi aktivnost, obaviti dodatna istraživanja, odustati ili ipak riskirati

(Maričić i suradnici, 2008).

6

3. SKLONOST PREMA PODUZETNIČKOM PONAŠANJU

U nastavku reći će se pobliže što je to poduzetništvo i zašto je bitno, koje su to poduzetničke osobine koje su bitne te koje se istražuju ovim radom te će se kratko reći o alatima koji su poslužili za formiranje pitanja za anketni upitnik.

3.1. Poduzetništvo

Među glavnim ekonomskim i međudruštvenim temama je upravo poduzetništvo, za koje

se može reći da postoji otkada postoji i ljudska zajednica, a koje osigurava

konkurentnost na globalnom tržištu, te potiče razvoj društva u socijalnom, društvenom te kulturnom smislu (Sudarić, 2012). Da bi gospodarstvo bilo konkurentno potrebno je

konstantno razvijati kako poduzetništvo, tako i poduzetničke kompetencije, a to zahtijeva kvalitetno obrazovanje (Sudarić, 2013).

Mnogi autori (Zrilić i Širola, 2014; Tkalec, 2011; Smoljić, 2012; Sudarić, 2013) imaju

različito shvaćanje i viđenje poduzetništva, no isto tako poduzetništvo se različito shvaća u različitim kulturama. Premda postoje brojne definicije poduzetništva, sve one sadrže jednake elemenate.

Poduzetništvo podrazumijeva stvaranje nove vrijednosti, obavljanje posla na novi način,

uz ulaganje vlastitog truda, vremena, resursa te preuzimanje određene vrste rizika, a sve u svrhu ostvarenja vlastitog cilja, postizanja uspjeha te ostvarenja dobiti. Ono očekuje od pojedinca znanje kako ideju provesti u djelo.

Prema Smoljić (2012) poduzetništvo se često veže uz pokretanje vlastitog posla, uz gospodarsku aktivnost, no može se primjeniti u mnogim aspektima čovjekova djelovanja. Ono je način razmišljanja i djelovanja i nije isključivo vezan uz poslovni pothvat. Osoba može biti poduzetna i u privatnom životu, ukoliko zna kako na pravi način doći do svojih privatnih ciljeva koje želi ostvariti, ukoliko se ponaša odgovorno i ispunjava svoje obveze ili preuzima odgovornost za vlastite postupke. Iz navedenog se

zaključuje da se od poduzetnika očekuje spremnost za prihvaćanje novoga, prihvaćanje drugačijih ideja, novih načina koji bi pomogli u učinkovitijem poslovanju. Zahtjeva se spremnost na prihvaćanje rizika, bilo novčanog ili nekog drugog, a kojeg se očekuje u poslu, spremnost na ulaganje puno vremena, ali i materijalnih resursa, kako bi se u

konačnici postigao početni cilj i zadovoljstvo uspješno obavljenim poslom (Tkalec,

2012).

Poduzetnik mora znati prepoznati prilike kada se pojave te ih iskoristiti na pravi način i prije nego ih konkurencija iskoristi. Mora se znati snaći u novonastaloj situaciji, koja

7

često nije u skladu s njegovim očekivanjima te djelovati na način da se iz nje ipak izvuče ono najbolje i ne dopustiti da to dovede u pitanje konačni uspjeh (Štefica, 2012).

3.1.1. Cjeloživotno učenje

U vrijeme današnje krize koja je pogodila svijet i Hrvatsku, visoka stopa nezaposlenosti je svakodnevica. Veliki broj mladih i obrazovanih ljudi nemaju priliku za zaposlenje,

stoga mnogi od njih odluče napustiti zemlju te svoju priliku potražiti negdje u inozemstvu. Ostali koji se odluče ostati, mnogi rade za minimalac ili uopće svoju plaću ne dobivaju mjesecima (Zrilić i Širola, 2014; Sudarić, 2012).

Ali još jedan izbor koji imaju je pokretanje vlastitog posla, bilo da se sami upuštaju u to

ili s nekim u suradnji. Države potiču samozapošljavanje, pružaju određene novčane poticaje i privilegije, pošto se time smanjuju liste nezaposlenih. No da bi se pokrenuo

vlastiti posao, potrebna su određena znanja i vještine koja se ne stječu preko noći. Stoga

je, kako navodi Sudarić (2012), potrebno pružiti kvalitetno obrazovanje od početka, u školama, kako bi osoba kroz godine mogla razvijati svoje sposobnosti. Takvo obrazovanje zahtijeva visoka ulaganja u osoblje, tehnologiju, no dugoročno donosi koristi jer uspješan poduzetnik koji uspješno vodi posao pridonosi razvoju gospodarstva

(Sudarić, 2012).

Od malih nogu ljudi se međusobno razlikuju. Dok jedni imaju više izražene kvalitete i vještine, kod drugih su one manje izražene. Kvalitetno obrazovanje od samog početka može uveliko pomoći da se upravo takve osobe sa velikim potencijalima još više razvijaju i usavršavaju s godinama, da se njihov potencijal ne zagubi negdje putem te da one budu svjesne što njime jednog dana mogu postići (Šutalo, 2011). Što se tiče ostalih, koji nemaju izražene vještine poput drugih, škola bi im trebala pomoći da pronađu ono u čemu su oni dobri kako bi također jednog dana mogle konkurirati na tržištu za određeni posao. Jer, kako navodi Tkalec (2012), konkurencija se stvara već u školskim klupama. Znanje koje se dobije u školi pruža veliku podlogu i potporu za daljnji razvoj. No isto to znanje je jednako za sve, svi uče jednako gradivo, samo je razlika kako ga pojedinac shvaća te da li razumije kako ga primjeniti u praksi. Ono što pojedince razlikuje je način na koji osoba odrasta i razvija se, njihove unutarnje osobine te kako ih primjenjuju u vlastitom životu. Obrazovanje bi trebalo omogućiti da se te osobine izraze tijekom školovanja, naravno, kako vrijeme ide, na sve većoj razini. Bitno je poticati na izražavanje vlastitog mišljenja, ideja, sugestija jer samo učenje iz knjiga nije dovoljno

(Somolanji i Bognar, 2008).

Kada je znanje stečeno, vještine usavršene, počinje konkurencija za posao. Svatko se trudi uspjeti i dokazati se najbolje što može i zna. No i kada se posao dobije,

8

konkurencija tu ne završava. Učenje ne prestaje završetkom školovanja. Potrebno je nastavit se razvijati i usavršavat jer je moguće da će naići netko bolji i preuzeti posao.

Štefica (2012) napominje kako su u svakoj organizaciji najvredniji potencijali su upravo

ljudski pošto su oni izvor konkurentnosti poduzeća stoga je bitno da samo poduzeće bude svjesno s kakvim vrijednostima raspolaže. Ako je svjesno toga, poduzeće će ulagati u svoje osoblje, nastojeći da bude što bolje, kako bi bili što konkurentniji. Zato je česti slučaj da poduzeća šalju svoje zaposlenike na dodatne tečajeve, obuke, a sve u cilju kako bi imali i zadržali najbolje od raspoložive radne snage. Praćenje uspješnosti i razvoja potencijala zaposlenika, poticanje na razvoj, ukazivanje na promjene okoline

među najbitnijim je zadacima poduzeća. Ukoliko poduzeće potiče zaposlenike na vlastitu inicijativu, time se razvijaju inovacije, koje dalje vode do konkurentske

prednosti pred drugima na tržištu. Svim navedenim zaposlenici razvijaju svoje

poduzetničke kompetencije kroz godine, ali i ostale komepetencije koje su bitne za

njihov uspjeh te time povećavaju šanse da će se njihova karijera razvijati upravo u onom

smjeru u kojem su oni to zamislili (D'Souza i Mulla, 2011).

Može se zaključiti kako učenje ne prestaje izlaskom iz škole. Naprotiv, tada se tek počinje učiti kroz praksu, u obavaljanju posla te dolazi do želje za dokazivanjem i opstankom. A ostati će samo najbolji koji pokažu da su voljni i dalje ulagati u sebe, u svoje obrazovanje i vještine.

3.2. Poduzetničke osobine

Prema svemu prethodno navedenom, shvaća se kako poduzetništvo ima određene karakteristike, ali isto tako da bi se osoba ponašala na poduzetnički način, bez obzira da li je se to odnosi na poslovno ponašanje ili privatno, mora posjedovati određene osobine. Neke od njih su urođene, dakle čovjek se s njima susreće od malih nogu i s

njima odrasta te ih tako ima prilike koristiti u raznim situacijama, čime ih kroz godine usavršava. Ostale su naučene, bilo da su se naučile u školi ili društvu.

Prema Tkalecu (2011.) svaki poduzetnik bi trebao posjedovati sedam temeljnih

karakteristika: inovativnost, sklonost preuzimanju rizika, samouvjerenost,

radoholičnost, svrhovitost, odgovornost i samostalnost.

Inovativnost/kreativnost - podrazumijeva da poduzetnik vidi stvari na novi i drugačiji način. On želi isprobati neobične načine kako bi otkrio koji je najbolji i najuspješniji. Da bi imao ovu osobinu, poduzetnik mora znati razmišljati na drugačiji način, znati prihvaćati stvari koje nisu u skladu s onim kako on obično radi. Mora znati prihvatiti

9

tuđe načine razmišljanja, pogotovo ako se jako razlikuju od njegovog, bez presuđivanja i omalovažavanja.

Sklonost za razumno preuzimanje rizika - bitna karakteristika s obzirom na to da su

poduzetnicima upravo zanimljivi oni poslovi koji su nesigurni, ali ukoliko uspiju su

profitabilni. Da bi ostvario profit, poduzetnik mora svjesno riskirati i znati u što se upušta. No preuzetni rizik ipak bi trebao biti u razumnim granicama.

Samouvjerenost - osobina koja je obično urođena, a razvija se s godinama i iskustvom. Da bi bio uspješan poduzetnik mora vjerovati u sebe i u svoj uspjeh, pogotovo kada se

nađe u situaciji da je jedini koji vjeruje u pozitivan ishod. Bitno je da osoba vjeruje u svoje stavove i mišljenje te da ih bez straha zna iznijeti drugima.

Radoholičnost – pokazuje se s vremenom, ako osoba voli svoj posao, uživati će u njemu i u izvršavanju svojih obaveza.

Svrhovitost - Tkalec (2011.) navodi kako je svrhovitost ciljno ponašanje, kombiniranje različitih aktivnosti i resursa s ciljem postizanja određenih rezultata.

Odgovornost - da bi osoba bila odgovorna to se ne ističe samo u poslovnom životu, već i u privatnom. Odgovoran se može biti i prema samome sebi, ali i prema drugima. Ukoliko pojedinac ulazi u posao, bilo samostalno, kao suradnik ili zaposlenik, mora biti

odgovoran i svjestan obaveza koje prihvaća i koje mora ispunjavati. Ovo je još jedna od urođenih osobina koja se s vremenom usavršava.

Samostalnost – ovo je osnovni poduzetnički stav, na temelju kojega poduzetnici samostalno uočavaju i kreiraju poslovne prilike.

Autor (Tkalec, 2011.) navodi još neke karakteristik kao bitne, poput: altruizma,

hrabrosti, mudrosti, poštenja, strpljenja, stvaralaštva.

3.3. GET Test

U radu će se pozornost posvetiti poduzetničkim osobinama koje su definirane za potrebe stvaranja GET testa, korištenog u u istraživanju.

GET test ili test općih poduzetničkih sklonosti, razvili su Sally Caird i Clif Johnson, na

sveučilištu u Durhamu, 1987- 1988. godine. Prema ovome test poduzetnici posjeduju i

dijele poduzetničke karakteristike, koje se razvijaju obrazovanjem i vježbanjem.

10

S obzirom da se u literaturi različite karakteristike svrstavaju pod poduzetničke i pod bitne, prvo je trebalo odrediti koje su to zapravo karakteristike koje se identificiraju kod

poduzetnika i koje asociraju na poduzetničko ponašanje. Ključne poduzetničke karakterisitke koje su identificirane za potrebe kreiranja i riješavanja ovog testa su: jaka

motivacija, snažna želja za uspjehom i autoritetom, kreativnost, razumno preuzimanje rizika i lokus kontrole.

U posljednjih 20 godina postoji zainteresiranost u GET test diljem svijeta. Test je

primjenjiv u obrazovanju, istraživanju i razvoju te u budućoj edukaciji. Riješava se samostalno te se na brz i jednostavan način dobije predodžba vlastitih poduzetničkih potencijala, pretpostavljenih kao mogućnost da se pokrene i upravlja projektom. Princip

riješavanja je izraziti svoje slaganje ili neslaganje s navedenim tvrdnjama. One su

postavljenje da bi se nakon riješenog testa kod ispitanika mogle prepoznati spomenute karakteristike (www.get2test.net).

GET test korišten je u prvom dijelu anktenog upitnika, a u nastavku će se pobliže objasniti spomenute bitne osobine.

3.3.1. Motivacija

Kako napominju Bunatak i suradnici (2013) poduzetne osobe su visoko motivirane,

energične i imaju snagu za rad, dinamične su i predane su poslu te žele da se isti što prije završi. Imaju veliku želju za uspjehom, vole biti glavne i voditi posao. Ukoliko je

osoba motivirana, veća je šansa da će se posao obaviti kako treba i u zadanom vremenu. Dok je nekima za motivaciju dovoljno zadovoljstvo nakon uspješno obavljenog posla, drugima su potrebni drugačiji poticaji da bi se u potpunosti posvetili poslu. Stoga nije

rijedak slučaj da poslodavci svojim zaposlenicima kao motivaciju ponude, primjerice povišicu ukoliko se posao odradi na najbolji mogući način. Iako je novac ono za što se radi, nisu svi motivirani dodatnim novčanim sredstvima. Još jedan primjer nenovčanih motivacija je izbor za najboljeg zaposlenika mjeseca. Ovim se načinom potiče da svatko obavlja svoj dio zadatka što bolje čime odnosi titulu najboljeg u određenom mjesecu. Iako je ovo više oblik zabave, svatko će se potruditi barem malo da pobijedi.

Motivacija je unutarnja osobina pojedinca koja nije vidljiva, već se samo može pretpostaviti da je osoba motivirana ukoliko obavlja posao na zadovoljavajući način. Zadaća poslodavca koji želi motivirati svoje radnike, je otkriti što je to što oni smatraju motivacijom, s obzirom da nisu svi jednaki i ne doživljavaju ponuđene mogućnosti jednako vrijedno (Buntak i suradnici, 2013). Stoga, ako je za nekoga cilj imati važniju poziciju u poduzeću, njega se može motivirati ponuđenim unaprijeđenjem ukoliko se

posao obavi na najbolji mogući način u zadanom roku. Nekoga drugog će moguća povišica plaće potaknuti da daje najbolje od sebe i izvrši obaveze. Dakle, motivacija ovisi od osobe do osobe, njihovih vlastitih osobina i načina života.

11

Postoji nekoliko teorija koje govore o motivaciji, kao što su teorija motivacije postignućem, dvofaktorska teorija motivacije, McGregorova teorija x i teorija y, teorija očekivanja. No spomenut će se detaljnije teorija hijerarhije potreba američkog psihologa Maslowa (1954). Maslow je u svojoj teoriji potrebe čovjeka prikazao u obliku piramide potreba, od onih osnovnih koje su na dnu piramide, do onih bez kojih se može koje su na vrhu, no koje s vremenom postaju poželjne. Autori Buble (2006) te Zekić (2007) u

svojim su knjigama pojasnili spomenutu teoriju. Na dnu piramide su fiziološke potrebe, potrebe za hranom, odjećom, mjestom za život, odnosno ono što je nužno za opstanak čovjeka, a što bi mu osnovna plaća trebala omogućiti. Tek kada su ove potrebe zadovoljene, pojedinac počinje razmišljati o nečem većem, prelazi na drugi stupanj piramide. A iduće potrebe su sigurnosne koje uključuju sigurnost zaposlenja, doma te sigurnost osiguranja određene razine životnog standarda. Kao primjer za zadovoljenje ovih potreba su ugovaranje polica životnog osiguranja, zdravstvenog osiguranja,

osiguranje imovine (Buble, 2006). Sljedeće su društvene potrebe, o kojima pojedinac ne razmišlja dok prve dvije nisu zadovoljene. Pod društvene potrebe podrazumijevamo potrebu za pripadanjem određenoj zajednici, što se može ostvariti uključivanjem u razne sportske, kulturne, društvene organizacije. Potreba za ugledom je predzadnja stavka piramide potreba, a označava potrebu priznanja od strane drugih osoba, potrebu za posjedovanjem dobara. Ukoliko se zadovolji ova potreba osoba osjeća samopoštovanje i zadovoljstvo, a manjak ispunjenja može rezultirati rađanjem slabosti što dovodi negativnog utjecaja na motivaciju. Na samom vrhu piramide nalazi se potreba za

samoaktualizacijom, potreba za osobnim razvojem, samoispunjenjem i realizacijom

osobnih potencijala, talenata i prirodnih sklonosti, a pojedinac ih ostvaruje tek nakon što su sve prethodne potrebe zadovoljene.

Stoga, može se zaključiti da je kod motiviranja zaposlnika vrlo bitno na kojoj se razini

piramide on trenutno nalazi, kako bi mu se mogla ponuditi odgovarajuća motivacija. Pošto onaj tko je na dnu i onaj tko je pri vrhu piramide, definitivno nemaju iste želje, jer zadovoljenje nižih potreba uvjetuje zadovoljenje onih viših.

3.3.2. Kreativnost

Prema GET testu (www.get2test.net) osoba koja je kreativna obično ima drugačije načine razmišljanja, drugačije pristupe riješavanju problema, općenito drugačiji pogled na život. Kreativnost i inovativnost pomažu da se dođe do ideje, koja je nova, orginalna te da se ona pretvori u nešto konkretno, proizvod, uslugu, posao. Upravo ovakve osobe i

njihove ideje razvijaju nove tehnologije, stvaraju nove organizacije te osmišljavaju projekte. Da bi osoba bila kreativna mora imati u sebi nešto inovativno, određenu intuiciju kako bi došla do novih i drugačijih ideja. Treba znati izaći iz rutine, ne bojati se noviteta, prihvaćati promjene i izazove, biti znatiželjna te zainteresirana.

12

Točno i precizno definirati kreativnost je teško, no suština je u tome da je to urođena sposobnost pojednica koji je u stanju stvoriti nešto drugačije, ili možda pak isto, ali na

drugačiji, kreativniji način (Huzjak, 2006). S obzirom da je to urođena osobina, ona se s godinama razvija i usavršava, a među prvim mjestima gdje se potiče taj razvoj je škola. Jer ipak, mašta je najviše izražena upravo kod djece te ju treba poticat i razvijati, a često je mišljenje kako samo djeca i jesu maštovita. No to je krivo, pošto i odrasli mogu biti vrlo maštoviti, ukoliko im se pruži prilika. Mašta i kreatvnost dolaze do izražaja ukoliko se pojedinac nalazi u društvu s različitim tipovima osoba, gdje se izmjenjuju različite ideje, iskustva, ali uz pomoć toga se i stvaraju nove ideje (Bognar, 2012). Stoga, iako je

raditi sa osobama sličnima sebi jednostavnije, tamo gdje su zaposlenici različiti, gdje dolazi do pozitivnog konflikta i razlike u mišljenjima, tamo se stvaraju i nova riješenja za probleme. A upravo to je ono što poduzeća trebaju i žele od svojih zaposlenika, a

koriste se i tehnikama kako bi tu kreativnost još više potaknuli. Na tržištu koje je puno konkurencije, upravo kreativnost ponuđenih proizvoda i usluga te njihova jedinstvenost privlači potrošače. A za takve proizvode i usluge zaslužni su upravo zaposlenici sa

spomenutom osobinom. Ona se koristi u svim dijelovima poslovanja, pošto svi žele svoje poslove obaviti na najbolje moguće načine (Somolanji i Bognar, 2008).

No, ipak, kreativnost je posebno bitna u marketingu. Stvoriti dobar proizvod tek je dio

posla. Predstaviti proizvod tako da on probudi zanimanje kod potencijalnih potrošača je

ono što će dovesti do prodaje tog proizvoda. A tu kretivnost najviše dolazi do izražaja. Potrebno je izvući ono najbolje iz proizvoda i predstaviti kroz pažljivo odabranu vrstu

oglasa, način oglašavanja te u svemu tome biti što orginalniji i kreativniji, kako bi se pobudila zainteresiranost kod potencijalnih potrošača te u konačnici kako bi oni kupili

proizvod (Grbac, 2010).

3.3.3. Razumno preuzimanje rizika

Poduzetnik uvijek traži nove prilike za posao, za ostvariti neki uspjeh, no većina poslova sa sobom nosi određeni rizik. Kako napominje Smoljić (2012), bitno je imati

sve važne informacije u vezi posla, kako bi se znalo procijeniti koliki je rizik koji bi se

preuzeo ulaskom u posao. Ako je rizik u dozvoljenim i normalnim granicama, veća je vjerojatnost da će poduzetnik pristati na posao. No ukoliko posao nosi veliki rizik, s

vrlo neizvjesnim konačnim uspjehom, manja je vjerojatnost da će se osoba upustiti u njega. Iako, postoje pojedinci koji su spremni čak i takav rizik preuzeti, ako bi im konačni uspjeh donio visoku zaradu. No to je ipak drugi tip poduzetnika. Stoga, vrlo je bitno znati procijeniti visinu rizika i što sve on nosi sa sobom te da li se isplati preuzeti

ga ili ne, odnosno osoba treba biti vrlo dobra u prosuđivanju situacije

(www.poslovni.hr).

13

Rizik je dio svakog poslovnog ili privatnog pothvata. On je u većoj ili manjoj mjeri

izražen, a ovisi i o tome koliko ga pojedinac uočava ili doživljava. Mnogi budu zasljepljeni željom za uspjehom, ostvarenjem dobiti ili nekog drugog cilja, da u ponekad u potpunosti zanemare čak i one rizike koji su očigledni te to dovodi do

potpunog neuspjeha (Smoljić, 2012). S druge pak strane, i kada se istraže sve mogućnosti koje bi mogle dovesti do neželjenog ishoda te se uvidi da su one u minimalnoj mjeri ili čak zanemarive, ni to ne osigurava potpuni uspjeh. Razlog tomu je što se na neke neprilike ne može utjecati pa se one dogode kad se najmanje nadamo.

Stoga se rizik mora shvatiti kao normalna pojava u poslu, kao što to on i je, te naučiti pravovremeno reagirati ukoliko dođe do neočekivanih događaja (www.eBizmags.net).

3.3.4. Lokus kontrole

O lokusu kontrole ovisi kako pojedinac doživljava ono što mu se događa u životu. Prema GET testu (www.get2test.net) ukoliko osoba vjeruje kako sama ima kontrolu nad

svojim životom te da može utjecati na događaje u životu, odnosno da su oni posljedica vlastitog ponašanja, kaže se da posjeduje unutarnji lokus kontrole. Ukoliko osoba misli da ne može utjecati na ništa što joj se događa te da su ti događaji pod kontrolom nečeg/nekog drugog, kaže se da ima vanjski lokus kontrole.

Osobe sa unutarnjim lokusom kontrole su u pravilu uspješnije, pošto se više trude kako bi ostvarili svoje ciljeve, bolje se nose sa stresom te su podložne novim promjenama, bilo većim ili manjim. Prema Zarevskom i suradnicima (2002) osobe koje posjeduju

ovu osobinu vjeruju kako oni sami imaju kontrolu nad svojim životom i onim što im se događa te da sami kroje svoju sreću, a ne vjeruju u sudbinu. Samo sebi pridaju zasluge

ukoliko uspiju u životu ostvariti ono što su željeli, vjerujući da se to ostvarilo jer su se trudili i naporno radili za to. No također, napominju autori, ukoliko ne uspiju ostvariti

svoje zamisli, krivnju za to prepisuju sebi, a ne drugima. Ovakve osobe vole imati sve

pod kontrolom, da se stvari odvijaju onako kako su zamislili, bez iznenadnih promjena

uzrokovanih nečim na što oni sami ne mogu utjecati. No ukoliko do takvih promjena

ipak dođe važno je ostati smiren i razmisliti što dalje.

Iako je vjerovanje da ima kontrolu nad događajima u životu s jedne strane pozitivna, s druge strane može doći do problema ukoliko se stvari ne odvijaju onako kako je

pojedinac zamislio. Jer iako se može vlastiti život donekle kontrolirati, ne može se tuđi. Odnosno, drugim ljudima se ne može govoriti što da rade, već se može samo nadati da će se oni ponašati onako kako njemu odgovara. No ukoliko se to ne dogodi, dolazi do

nezadovoljstva, frustracije zbog neispunjenja cilja.

Stalno kontroliranje vlastitog ponašanja i događaja može dovesti do preopterećenosti zbog stalne želje da se sve ima pod kontrolom, pošto uvijek postoji strah da se ta

kontrola izgubi. Ovakvo ponašanja dovodi do manjka spontanosti i mogućnosti zabave.

14

S druge strane postoje osobe koje imaju vanjski lokus kontrole. Autori (Zarevski i

suradnici, 2002) napominju kako one vjeruju da nemaju utjecaja nad događajima u

svom životu već da su oni posljedica djelovanja drugih ljudi, sudbine ili sreće. Ovakve osobe nerijetko znaju biti depresivne, pogotovo ako im stvari ne idu od ruke, no ipak se

neće potruditi promijeniti nešto, iz razloga što misle da one ne mogu utjecati na to. One

će kriviti sve druge zbog svoje nesreće, no neće ništa poduzeti da bi im bilo bolje.

3.3.5. Želja za uspjehom

Tko god izvršava nekakav zadatak ili posao ima želju da uspije u tome, da konačni rezultat bude što bolji. Ovo se odnosi i na poslovni i na privatni život, stoga ova osobina nije isključivo vezana uz poduzetnika. No govoreći o poduzetnicima, ako postoji velika

želja za uspjehom, onda također postoji i velika motivacija, želja i volja za radom. Tada je osoba zauzeta poslom, dinamična i posvećena mu kako bi se obavio što bolje, ali i u zadanom vremenu, a ponekad je poželjno i da je prije roka. Ovakve osobe gledaju u

budućnost, više nego na samu prošlost, oslanjaju se na vlastite mogućnosti, imaju optimistična razmišljanja. Oni su odgovorni u poslu te orijentirani na izazovne, ali ipak

realne ciljeve (www.get2test.net).

Uspjeh se ne može definirati, jer ovisi o tome kako ga tko doživljava. Nemaju svi isti

doživljaj uspjeha pošto je povezan sa osobnim vrijednostima pojedinca. Može se reći za nekoga tko ima dobar posao, puno novaca da je uspješan. No primjerice ako takva osoba je sama, za nekoga on nije uspješan. Jer je za nekog drugog uspjeh imati obitelj,

djecu, biti dobar roditelj. Stoga osoba mora prvo sama za sebe definirati što joj predstavlja uspjeh u životu, a to je obično ono što si postavi za cilj te u konačnici i izvrši (Grbac, 2010). A da bi se on ostvario bitno je da je želja za njegovo izvršenje velika i

duboka. To je važno jer svakome se dogodilo da započne primjerice neki hobi, ali nakon

nekog vremena odustane od njega. Razlog tome je jer želja za njim nije bila velika. Slično je i sa nekim bitnijim ciljevima u životu, ako ih se ne želi dovoljno jako, ili ako u

jednom trenutku shvati da to ipak nije ono što se želi, odustaje se od njih. No do tad je već potrošeno vrijeme ili resursi, koje se moglo iskoristiti za bolje i bitnije ciljeve

(Grbac, 2010).

3.3.6. Želja za autoritetom

Za potrebe GET testa (www.get2test.net) osoba koja želi imati autoritet obično želi biti vođa, glavni. Takva osoba je često neovisna, samouvjerena u svojim stavovima i mišljenjima i želi da se posao obavi na način kako ona misli da je najbolje. Rad u grupi može bit problematičan, ukoliko takva osoba ne može biti glavna. Ako do toga dođe

15

tada radije izabire biti i raditi sama. Voli se isticati i biti drugačija te uvijek iznositi svoje mišljenje. Ponekad je rad s nekim tko ima ovu osobinu izuzetno težak, s obzirom da se ovakva osoba teško pokorava drugima, ne uvažava tuđa mišljenja, tvrdoglava je,

ali ipak uporna u ostvarenju svojih interesa.

Pod autoritetom se uglavnom misli na ugled, čast, poštovanje. Može se reći da je to sposobnost osobe da iznese svoje mišljenje, stav drugima, bez da se u njega sumnja. Ne mora se nužno vezati samo uz poslovanje, već se autoritet može postići u društvu ili u

ulozi roditelja. Osoba se može smatrati autoritetom na temelju poštovanja i njenih

sposobnosti, ili prema tituli koja joj pripada (profesor, doktor, znanstvenik) te je takav

autoritet temeljen na opće prihvaćenim društvenim normama. Poželjno je da takva

osoba ispunjava očekivanja osoba koje joj se dive, daje im pozitivan primjer svojim ponašanjem i djelima, čime potvrđuje svoj ugled i povećava ga. Često se autoritet pokušava postići na silu, no takav rijetko uspije.

Postoji razlika između autoriteta i moći. Autoritet se slijedi iz spomenutog poštovanja prema osobi i označava pozitivnu karakteristiku, dok se moć ostvaruje na temelju straha te samim time predstavlja negatinu osobinu.

Autoritet u poslovanju postići će osoba koja samouvjereno iznosi svoja mišljena, zna voditi svoj tim, uspješno izvršava zadatke, uvažava mišljena drugih te priznaje ukoliko

pogriješi (www.portalalfa..com).

3.4. ASTEE – Alati i indikatori za procjenu poduzetničke edukacije

ASTEE (Assessment tools and indicators for enterpreneurship education) odnosno alati

i indikatori za procjenu poduzetničke edukacije, razvijeni su za procjenu poduzetničkih kompetencija učenika i studenata, odnosono cilj im je stvoriti zajedničke europske alate kojima bi se mjerio napredak poduzetničkog obrazovanja, a projekt je sufinanciran od

strane Europske zajednice (www.asteeproject.eu). Alati su namijenjeni za uporabu od

strane učitelja i profesora kako bi mogli procijeniti razinu napretka svojih učenika i studenata te samim time i poboljšati ili promijeniti obrazovni sadržaj i/ili predavačke metode. Također mogu ih korisiti i sami studenti ili učenici kako bi sami mogli procijeniti svoj napredak.

Ovi alati se sastoje od pitanja koja se odnose na demografske karakteristike ispitanika,

zatim pitanja koja se direktno odnose na poduzetničke sposobnosti kao i pitanja koja su važna za daljnji život i karijeru ispitanika.

Ono što se želi procijeniti podijeljeno je u nekoliko kategorija pa tako postoji:

- poduzetničke vještine – njihovo mjerenje obuhvaća vještine koje mogu biti

zahtjevane u različitim fazama poduzetničkog pothvata poput kreativnosti,

16

planiranja, financijske pismenosti, okupljanja resursa, upravaljanja

dvosmislenošću te timskog rada

- poduzetničko razmišljanje – mjereno je kroz samoocjenjivanje, odnosno osjećaj pojedinca da je u stanju obaviti izazovne zadatke

- poduzetničko znanje – mjereno je jednom stavkom, odnosno ispitanikovim

općim znanjem o poduzetništvu

- povezanost sa edukacijom – također je mjereno samo jednom stavkom, odnosom

student-profesor (učenik-učitelj) - povezanost sa budućom karijerom – mjereno je kroz pitanja o ispitanikovoj

budućoj karijeri, odnosno pitanjima koja se odnose na poduzetničke aktivnosti, dosadašnje radno iskustvo, sklonosti obavljanju radnih zadataka kao i pokretanju vlastitog posla

Najbolji način za uporabu ovog alata je da se koristi na početku poduzetničke edukacije, kako bi se prikupila početna mišljenja i stavovi ispitanika, a zatim i na kraju programa, kako bi se utvrdilo koliko su polaznici napredovali tijekom edukacije. Na taj način se vidi koliko im je edukacija koristila te je li potrebno mijenjati nešto u načinu educiranja

(www.asteeproject.eu).

Ovaj alat korišten je u drugom i trećem dijelu anketnog upitnika.

17

4. ISTRAŽIVANJE PODUZETNIČKE SKLONOSTI STUDENATA

U ovom dijelu rada pobliže će se objasniti metodologija istraživanja, predstaviti hipoteze koje su se nastojale istražiti te grafički prikazati konačni rezultati dobiveni provedenim istraživanjem. Također će se raspraviti o samim rezultatima te reći ponešto o ograničenjima s kojima se susrelo tijekom istraživanja.

4.1. Metodologija istraživanja

Istraživanje o poduzetničkim sklonostima studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci provodilo se putem primarnog i sekundarnog istraživanja. Sekundarno istraživanje, odnosno istraživanje za stolom, poslužilo je za prikupljanje podataka potrebnih za teorijski dio rada, pomoću relevantnih članaka i knjiga.

Primarno istraživanje provodilo se na Ekonomskom fakultetu u travnju i svibnju 2015. godine, u vrijeme odabranih predavanja putem anketnog upitnika kao instrumenta

istraživanja. Kao uzorak za istraživanje odabrana je prva godina preddiplomskog studija te prva godina diplomskog studija, redoviti studij. Provedenim istraživanjem prikupilo se ukupno 198 anketa, od čega se 125 odnosi na preddiplomski studij i 73 na diplomski

studij.

Kao što je spomenuto, istraživanje se provodilo putem anketnog upitnika, koji se sastojao od tri dijela. Prvi dio upitnika odnosio se na GET test te se sastojao od 54

postavljene tvrdnje, a ispitanici su trebali izraziti svoje slaganje, odnosno neslaganje sa

navedenim tvrdnjama.

Drugi i treći dio ankete odnosio se na ASTEE alate, odnosno drugi dio bila su demografska pitanja gdje su ispitanicima bila ponuđena dihotomna pitanja, pitanja višestrukog izbora te jedno pitanje otvorenog tipa (kod jednog pitanje bilo je moguće odabrati više odgovora).

Treći dio ankete odnosio se na procjenu poduzetničkog razmišljanja, poduzetničkog znanja i poduzetničkih vještina. Ispitanicima su postavljene 33 tvrdnje, a na njima je bilo da izraze razinu svog slaganja sa njima pomoću Likertove skale od 1 do 7, gdje je 1- uopće se ne slažem, a 7- u potpunosti se slažem.

18

4.2. Hipoteze istraživanja

Ovim radom nastoji se istražiti u kojoj su mjeri izraženi poduzetnički potencijali studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te koje su to osobine koje su

posebno naglašene.

Poduzetnička komeptencija važna je za rad pošto se pomoću nje stvaraju nove ideje, potiče na drugačije razmišljanje te se znaju iskoristiti na pravi način vlastite mogućnosti i sposobnosti. Ovo je bitno za osobe koje se već nalaze na tržištu rada, ali isto tako i za

studente koji će tek tamo doći. Poduzeća žele osobe koje znaju drugačije razmišljati, koje će biti u stanju donosti prave odluke i smisliti orginalna riješenja, pomoću kojih će se istaknuti i izdvojiti od konkurencije te steći bolju poziciju na tržištu (Sedlan König, 2013.).

Na temelju iznesenog formira se glavna hipoteza koja će se radom nastojati istražiti, a koja glasi:

H1: Studenti prve godine diplomskog te prve godine preddiplomskog studija

Ekonomskog fakulteta u Rijeci, imaju izražene poduzetničke kompetencije

Iako se poduzetnici jedni od drugih razlikuju po određenim vlastitim karakteristikama, koje su uglavnom urođene ili koje su stekli kroz život, ono što im je zajedničko je znanje koje im se nudi u školama, a kasnije i na fakultetima. Sedlan König (2013) naglašava kako bi se to znanje s godinama trebalo razvijati i produbljivati, na što veliki utjecaj ima način pružanja spomenutog obrazovanja. Obrazovne institucije svojim načinom održavanja nastave, odnosno načinom na koji prezentiraju potrebno gradivo,

ali i načinom kojim od učenika/studenta traže povratne informacije o njihovom shvaćanju i viđenju prezentiranog, bi trebale od njih formirati osobe spremne za konkurentnost čim završe svoje školovanje. Podrazumijeva se da bi se ti načini trebali

mijenjati s vremenom, pogotovo s razvojem nove tehnologije. Poneki poslodavci

smatraju da obrazovni sustav ne pripremi potencijalne zaposlenike dovoljno za rad u

praksi, primjerice timski rad, ocjenjivanje stupnja rizike ili spremnost na daljnje

školovanje i usavršavanje. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci svojim načinom održavanja nastavnog programa nastoji svojim studentima pružiti upravo spomenute vještine, kroz seminarske radove koji se izvode u grupama gdje je potrebno raditi sa više ljudi i obavljati svoj dio zadatka, zatim kroz radionice koje se izvode na nastavi

gdje je potrebno dati vlastito mišljenje ili riješenje problema te ih na taj način priprema na na ono što bi ih moglo dočekati u praksi (www.efri.hr). Iz navedenoga slijedi

hipoteza:

19

H2: studenti prve godine diplomskog te prve godine preddiplomskog studija

Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci posjeduju vještine potrebne za rad u praksi,

poput sposobnosti rada u grupama, donošenja odluka ili riješavanja problema.

Također, s obzirom na navedeno, smatra se kako bi studenti viših godina studija, s obzirom na veću količinu pruženog znanja i vještina, trebali imati više poduzetničkih kompetencija i razvijenih vještina. Stoga se formira hipoteza koja glasi:

H3: Studenti diplomskog studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci imaju bolje

izražene poduzetničke kompetencije i razvijene vještine od studenata preddiplomskog

studija.

4.3. Rezultati istraživanja

U ovom djelu rada prikazat će se podaci do kojih se došlo provedenim istraživanjem, kroz grafikone i tablice. Podaci su analizirani i obrađeni u programu Microsoft Excel. Pri analiziranju podataka korištena je deskriptivna metoda te su oni grupirani i grafički prikazani.

Nakon početne tablice koja daje usporedbu između ispitanika diplomskog i

preddiplomskog studija, u nastavku će biti prikazani grafikoni sa objašnjenjima.

Tablica 1: Usporedba ispitanika preddiplomskog i diplomskog studija

Preddiplomski studij Diplomski studij

Broj ispitanika 125 73

Spol M: 19 Ž: 106 M: 17 Ž: 56

Dob (prosjek) 22 23

Izvor: izradila studentica na temelju podataka dobivenih istraživanjem.

Tablica 1 daje usporedbu ispitanika između preddiplomskog i diplomskog studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Iz tablice je vidljivo da se provedenim istraživanjem dobilo ukupno 198 ankete, od čega se na preddiplomski studij odnosi 125 anketa, a na diplomski 73 ankete. Među anketiranim studentima preddiplomskog studija nalazi se 19 osoba muškog spola, njih 15%, dok je ostalih 106 osoba ženskog spola, odnosno njih 85%. S obzirom da su studenti starosno miješoviti, prosječan broj godina je 22 godine. Što se tiče ispitanika diplomskog studija, njih 17 tj. 23% su osobe muškog spola, dok je ostatak, 56 ili 77% osobe ženskog spola. Prosječan broj godina je 23 godine.

20

U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja prvog dijela anketnog upitnika koji se odnosi na studente preddiplomskog studija.

Grafikon 1a: Razina poduzetničkog potencijala studenata preddiplomskog studija

Izvor: izradila studentica na temelju podataka dobivenih istraživanjem

Grafikon 1a prikazuje podatke za ispitanike preddiplomskog studija, za razinu

poduzetničkog potencijala koji se istraživao u prvom dijelu anketnog upitnika.

Razina poduzetničkog potencijala se određuje na način da se odgovarajući na tvrdnje postavljene u prvom dijelu anketnog upitnika dobiju bodovi. Ukoliko se na tvrdnju koja

se nalazi pod parnim brojem odgovori sa „slažem se“, dobije se jedan bod. Ukoliko se na tvrdnju koja se nalazi pod neparnim brojem odgovori sa „ne slažem se“ također se dobije jedan bod. Ukupan broj bodova iznosi 54; 44-54 označuje visoku razinu

poduzetničkog potencijala, 27-43 označuje srednju razinu poduzetničkog potencijala, dok 0-26 označuje nisku razinu poduzetničkog potencijala.

Na grafikonu je vidljivo da najveći broj ispitanika, njih 95 (76%) ima srednju razinu poduzetničkog potencijala, 4 ispitanika (3%) ima visoku razinu, dok 26 ispitanika

(21%) ima nisku razinu poduzetničkog potencijala.

4

95

26

Razina poduzetničkog potencijala

Visoka

Srednja

Niska

21

Grafikon 1b: Razina želje za uspjehom studenata preddiplomskog studija


Grafikon 1b prikazuje razinu želje za uspjehom koja se određuje davanjem bodova

jednako kao što je prethodno objašnjeno, osim što se mjeri kroz pitanja pod brojevima 1,6,10,15,19,24,28,33,37,42,46,51. Ukupan broj bodova iznosi 12; 10-12 označuje visoku razinu želje za uspjehom; 7-9 srednju razinu želje za uspjehom; 0-6 nisku razinu

želje za uspjehom.

Iz Grafikona 1b može se vidjeti kako 14 ispitanika (11%) ima visoko izraženu želju za uspjehom. Najveći broj, njih 68 (54%) ima srednje izraženu želju za uspjehom, dok najmanje izraženu želju za uspjehom ima 43 ispitanika (35%).

Grafikon 1c: Razina želje za autoritetom studenata preddiplomskog studija


Grafikon 1c prikazuje nam kakvi su stavovi ispitanika preddiplomskog studija, a koji se

odnose na želju za autoritetom. Razina želje za autoritetom mjerila se kroz pitanja 3,12,21,30,39,48. Ukupan broj bodova iznosi 6; 4-6 označava visoku razinu želje za autoritetom; 3 označava srednju razinu želje za autoritetom 0-2 označava nisku razinu želje za autoritetom.

14

68

43

Želja za uspjehom

Visoka

Srednja

Niska

45

29

51

Želja za autoritetom

Visoka

Srednja

Niska

22

Najveći broj ispitanika, njih 51 (41%) ima nisku razinu želje za autoritetom, dok visoku želju za autoritetom ima 45 (36%) ispitanika. Ostalih 29 ispitanika (23%) ima srednju

razinu želje za uspjehom.

Grafikon 1d: Razina kreativnosti studenata preddiplomskog studija


Grafikon 1d prikazuje razinu kreativnosti koja se mjerila kroz pitanja

5,8,14,17,23,26,32,35,41,44,50,53. Ukupan broj bodova iznosi 12;10-12 označava visoku razinu kreativnosti; 7-9 označava srednju razinu kreativnosti; 0-6 označava nisku razinu kreativnosti. kod studenata preddiplomskog studija.

Visoku razinu kreativnosti ima 13 ispitanika (10%), srednju razinu kreativnosti ima 54

ispitanika (43%), dok najveći broj ispitanika ima nisku razinu kreativnosti, njih 58 (47%).

Grafikon 1e: Razina razumnog preuzimanja rizika studenata preddiplomskog studija


13

54

58

Razina kreativnosti

Visoka

Srednja

Niska

25

56

44

Razumno preuzimanje rizika

Visoko

Srednje

Nisko

23

Sljedeći Grafikon 1e prikazuje razinu razumnog preuzimanja rizika, koja se mjerila kroz

pitanja 2,9,11,18,20,27,29,36,38,45,47,54. Ukupan broj bodova iznosi 12; 10-12

označava visoku razinu razumnog preuzimanja rizika; 7-9 označava srednju razinu razumnog preuzimanja rizika; 0-6 označava nisku razinu razumnog preuzimanja rizika.

kod studenata preddiplomskog studija.

Visoku razinu razumnog preuzimanja rizika ima 25 ispitanika (20%), srednju razinu

razumnog preuzimanja rizika ima najveći broj ispitanika, njih 56 (45%), dok nisku razinu razumnog preuzimanja rizika ima 44 ispitanika (35%).

Grafikon 1f: Razina kontrole studenata preddiplomskog studija


Grafikon 1f prikazuje razinu kontrole koju posjeduju studenti preddiplomskog studija.

Razina kontrole mjerila se kroz pitanja 4,7,13,16,22,25,31,34,40,43,49,52. Ukupan broj

bodova iznosi 12; 10-12 označava visoku razinu kontrole; 7-9 označava srednju razinu kontrole; 0-6 označava nisku razinu kontrole.

Ukoliko je razina kontrole visoka tada se radi o unutarnjem lokusu kontrole, dok se kod

niske razine kontrole radi o vanjskom lokusu kontrole. Vidljivo je iz grafikona kako

visoku razinu kontrole ima 13 ispitanika (10%), najveći broj ih ima srednju razinu kontrole, 66 ispitanika (53%), dok ih nisku razinu kontrole ima 46 (37%).

U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja drugog dijela anketnog upitnika koji se odnosi na studente preddiplomskog studija.

13

66

46

Razina kontrole

Visoka

Srednja

Niska

24

Grafikon 2a: Volontiranje studenata preddiplomskog studija


Grafikon 2a prikazuje odgovor ispitanika na postavljeno pitanje „Volontirate li?“. Pozitivno je odgovorilo 15 ispitanika (12%), dok je na postavljeno pitanje negativno

odgovorilo 110 ispitanika (85%).

Grafikon 2b: Radno iskustvo studenata preddiplomskog studija


Grafikon 2b prikazuje koliko radno iskustvo imaju studenti preddiplomskog studija. Što se tiče radnog iskustva u poslu sa skraćenim radnim vremenom najveći broj ispitanika odgovorio je da nema iskustva, njih 69 (55%). Od onih koji imaju radno iskustvo, 40

ispitanika (32%) ima manje od 2 godine radnog iskustva, 12 (10%) ih ima između 3 i 5 godina, dok ih po 2 ispitanika (1,5%) imaju između 6 i 8 godina te više od 8 godina radnog iskustva. Radno iskustvo u poslu sa punim radnim vremenom najveći broj ispitanika nema, 75 ispitanika (60%). Od onih koji imaju iskustvo, 32 ispitanika (26%)

15

110

Volontirate li?

DA

NE

01020304050607080

Koliko godina radnog

iskustva imate u poslu sa

skraćenim radnimvremenom?

6975

4032

1218

2 02 0Bro

j is

pit

anik

a

Radno iskustvo

0

Manje od 2 godine

Od 3 do 5

Od 6 do 8

Više od 8 godinaKoliko godina radnog

iskustva imate u poslu

sa punim radnim

vremenom?

25

ima manje od 2 godine, 18 ispitanika (14%) ima između 3 i 5 godina, dok nitko nema između 6 i 8 godina, ili više od 8 godina radnog iskustva.

Grafikon 2c: Obrazovanje ukućana studenata preddiplomskog studija


Grafikon 2c prikazuje odgovor ispitanika na pitanje „Je li vaši roditelji, ili netko od starijih s kojima ste odrasli, imaju fakultetsku diplomu?“. Veći broj ispitanika, 67

(54%) odgovorilo je pozitivno na postavljeno pitanje, dok je 58 ispitanika (46%)

odgovorilo na pitanje negativno.

Grafikon 2d: Samozaposlenost bližnjih osoba studenata preddiplomskog studija

Izvor: izradila studetnica na temelju podataka dobivenih istraživanjem

Grafikon 2d prikazuje odgovor ispitanika na pitanje „Je li netko od vaših bližih samozaposlen?“, a između ponuđenih odgovora moglo se izabrati više njih. Na navedeno pitanje 41 ispitanik (33%) je odgovorio kako mu nitko od bližih nije

samozaposlen. Ostali ispitanici, njih 84 (67%) imaju nekoga od bližih tko je samozaposlen te su izabrali i više odgovora. Od ponuđenih odgovora, najviše njih je

67

58

Je li vaši roditelji, ili netko od starijih s kojima ste odrasli, imaju fakultetsku

diplomu?

DA

NE

0

10

20

30

40

50

31

50

35

18

41

Bro

j is

pit

anik

a

Je li netko od vaših bližih samozaposlen?

Majka/pomajka

Otac/očuh

Ostala rodbina

Prijatelji

Ne

26

izabralo otac/očuh, 50 ispitanika. Zatim ostala rodbina, njih 35, majka/pomajka izabrao

je 31 ispitanik te je 18 ispitanika izabralo prijatelji.

Grafikon 2e: Aktivnosti studenata preddiplomskog studija vezane uz poduzetničke tečajeve ili izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetništvo


Grafikon 2e prikazuje odgovore ispitanika na dva postavljena pitanja. Na pitanje „Je li sudjelujete ili ste prethodno sudjelovali u poduzetničkom tečaju ili treningu?“ 16

ispitanika (13%) je odgovorilo pozitivno, dok je ostatak od 109 ispitanika (87%)

odgovorio negativno. Na pitanje „Jeste li sudjelovali u izvannastavnim aktivnostima koje su usmjerene na poduzetništvo/samozapošljavanje?“ 24 ispitanika (19%)

odgovorilo je pozitivno, dok je ostatak od 101 ispitanik (81%) odgovorio negativno na

postavljeno pitanje.

U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja trećeg dijela anketnog upitnika koji se odnosi na studente preddiplomskog studija.

0

20

40

60

80

100

120

DA

16

109

24

101

Bro

j is

pit

anik

a

Poduzetnički tečajevi i izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetništvo

Je li sudjelujete ili ste

prethodno sudjelovali u

poduzetničkom tečaju ilitreningu?

Jeste li sudjelovali u

izvannastavnim aktivnostima

koje su usmjerene na

pouduzetništvo/samozapošljavanje?

NE

27

Grafikon 3a: Poduzetničko razmišljanje studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3a prvi je u nizu grafikona koji prikazuje rezultate trećeg dijela anketnog upitnika, a odnosi se na poduzetničko razmišljanje. Prikazani su rezultati stupnja slaganja ispitanika sa tri postavljene tvrdnje. Prvu tvrdnju „Često sam prvi koji predloži riješenje za problem“ najveći broj ispitanika, 39 (31%) ocjenio je ocjenom 4. Sljedeću tvrdnju „Trudim se sve dok ne pronađem riješenje za problem“, najveći broj ispitanika, 37 (30%) ocjenio je najvećom ocjenom 7. Posljednju tvrdnju „Vidim mogućnosti gdje ostali vide probleme“, najveći broj ispitanika ocjenio je ocjenom 4, 44 ispitanika (35%).

Grafikon 3b: Samovrednovanje studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3b prikazuje rezultate stupnjeva slaganja ispitanika sa navedenim tvrdnjama

koje se odnose na njihovo samovrednovanje. Prvu tvrdnju „Uvjeren sam da ću uspjeti u

0

10

20

30

40

50

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Poduzetničko razmišljanje

Često sam prvi koji predložiriješenje za problem

Trudim se sve dok ne

pronađem riješenje zaproblem

Vidim mogućnosti gdjeostali vide probleme

0

10

20

30

40

50

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Srž samovrednovanja

Uvjeren sam da ću uspjeti uživotu

Kada se trudim, generalno

uspjevam

Uspješno izvršavam zadatke

Zadovoljan sam sobom

Osjećam da mogu odrediti štomi se događa u životu

28

životu“ najviše ispitanika ocjenilo je visokim ocjenama 6 i 7, 33 ispitanika (26%). Drugu tvrdnju „Kada se trudim, generalno uspjevam“ 41 ispitanik (33%) ocjenio je

ocjenom 6. Iduća tvrdnja glasila je „Uspješno izvršavam zadatke“, a najviše ispitanika 45 (36%) ocjenilo ju je ocjenom 6. Tvrdnju „Zadovoljan sam sobom“ najviše ispitanika, 34 (27%) ocjenilo je najvišom ocjenom 7, dok je posljednju tvrdnju „Osjećam da mogu odrediti što mi se događa u životu“ 31 ispitanik (25%) ocijenio

ocjenom 4.

Grafikon 3c: Poduzetnički stavovi studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3c prikazuje ocjene ispitanika o njihovim stavovima što se tiče pokretanja posla. Ponuđene tvrdnje su bile „Bezvrijedno/vrijedno“, „Razočaravajuće/nagrađujuće“ te „Negativno/pozitivno“. Iz grafikona je vidljivo kako

su sve tvrdnje dobile najveću ocjenu 7 od strane ispitanika, odnosno ispitanici su se izjasnili kako smatraju da je započeti posao vrijedno, nagrađujuće te pozitivno.

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Započeti posao je...

Bezvrijedno/vrijedno

Razočaravajuće/nagrađujuće

Negativno/pozitivno

29

Grafikon 3d: Poduzetničko znanje studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3d prikazuje također rezultate trećeg dijela anketnog upitnika, a odnosi se na poduzetničko znanje. Sve tvrdnje ocjenjene su najvećom ocjenom 7, konkretno tvrdnju „Razumijem ulogu poduzetništva u našem društvu“ tom ocjenom ocijenilo je 32

ispitanika (26%), tvrdnju „Razumijem da postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi započinju posao“ najvećom ocjenom ocjenilo je 59 ispitanika (47%) te posljednju tvrdnju „Razumijem da neke poslovne ideje uspiju, a neke ne“ ocijenilo je 65 ispitanika

(52%) najvećom ocjenom.

Grafikon 3e: Kreativnost studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3e također prikazuje rezultate trećeg dijela anketnog upitnika, a odnosi se na poduzetničke vještine. Prva od vještina je kreativnost. U stanju sam „Smisliti novu

0

10

20

30

40

50

60

70

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Poduzetničko znanje

Razumijem ulogu poduzetništvau našem društvu

Razumijem da postoje različitirazlozi zbog kojih ljudi

započinju posao

Razumijem da neke poslovne

ideje uspiju, a neke ne

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Kreativnost (u stanju sam...)

Smisliti novu ideju

Razmišljati izvan okvira

Identificirati prilike za nove

načine izvršavanja aktivnosti

Smisliti nova i drugačijariješenja

30

ideju“ 37 ispitanika (30%) ocijenilo je najvećom ocjenom 7, „Razmišljati izvan okvira“

također je najviše ispitanika ocjenilo najvećom ocjenom 7, 39 ispitanika (31%). „Identificirati prilike za nove načine izvršavanja aktivnosti“ 34 ispitanka (27%) je

ocijenilo ocjenom 5 te „Smisliti nova i drugačija riješenja“ 39 ispitanika (31%)

ocijenilo je ocjenom 5.

Grafikon 3f: Financijska pismenost studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3f prikazuje drugu poduzetničku vještinu, financijsku pismenost. Sve tvrdnje ocijenjene su najviše ocjenom 4. Odnosno, u stanju sam „Čitati i interpretirati financijska izvješća“ 42 ispitanika (34%) ocijenilo je ocjenom 4, a tvrdnje „Procijeniti potreban budžet za novi projekt“ i „Kontrolirati troškove za projekte“ 45 ispitanika

(36%).

0

10

20

30

40

50

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Financijska pismenost (u stanju sam...)

Čitati i interpretirati financijskaizvješća

Procijeniti potreban budžet zanovi projekt

Kontrolirati troškove za projekte

31

Grafikon 3g: Sposobnost upravljanja dvosmislenošću studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3g prikazuje rezultate koji se odnose na sposobnost ispitanika da upravljaju

dvosmislenošću. U stanju sam „Nositi se sa iznenadnim promjenama i iznenađenjima“

36 ispitanika (29%) ocijenilo je ocjenom 4, „Raditi pod stresom i pritiskom“ 32

ispitanika (25%) ocjenilo je ocjenom 5, „Nastaviti raditi usprkos problemima“ 33

ispitanika (26%) ocjenilo je ocjenom 6 te „Izaći na kraj sa nesigurnostima u projektu i poslu“ 33 ispitanika (26%) ocijenilo je ocjenom 5.

Grafikon 3h: Sposobnos okupljanja resursa studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3h prikazuje rezultate koji se odnose na sposobnost studenata da okupe

potrebne resurse. U stanju sam „Spojiti zajedno pravu grupu/tim s ciljem da se riješi problem“ 35 ispitanika (28%) ocijenilo je ocjenom 6, „Osnovati udruženje kako bi

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Upravljanje dvosmislenošću (u stanju sam...)

Nositi se sa iznenadnim

promjenama i iznenađenjima

Raditi pod stresom i pritiskom

Nastaviti raditi usprkos

problemima

Izaći na kraj sa nesigurnostima uprojektu i procesu

0

10

20

30

40

50

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Okupljanje resursa (u stanju sam...)

Spojiti zajedno pravu

grupu/tim s ciljem da se

riješi problemOsnovati udruženje kakobi ostvario ciljeve

Stupiti u kontakt i

izmjenjivati informacije s

drugima

Uspostaviti nove kontakte

32

ostvario ciljeve“ 34 ispitanika (27%) ocijenilo je ocjenom 4, „Stupiti u kontakt i

izmjenjivati informacije s drugima“ 45 ispitanika (36%) ocijenilo je ocjenom 6 te

„Uspostaviti nove kontakte“ 37 ispitanika (29%) ocijenilo je ocjenom 6.

Grafikon 3i: Sposobnost planiranja studenata preddiplomskog studija


Grafikon 3i posljednji je grafikon koji se odnosi na preddiplomski studij, a prikazuje

rezultate sposobnosti ispitanika u planiranju. U stanju sam „Kreirati projektni plan“ 41

ispitanik (33%) ocijenio je ocjenom 4, „Postaviti ciljeve projekta“ 33 ispitanika (26%)

ocijenilo je ocjenom 4, „Strukturirati zadatke u projektu“ 35 ispitanika (28%) ocijenilo

je ocjenom 4 te „Aktivno sudjelovati u timu“ 56 ispitanika (45%) ocijenilo je najvećom ocjenom 7.

U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja prvog dijela anketnog upitnika koji se

odnosi na studente diplomskog studija.

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Planiranje (u stanju sam...)

Kreirati projektni plan

Postaviti ciljeve projekta

Strukturirati zadatke u projektu

Aktivno sudjelovati u timu

33

Grafikon 4a: Razina poduzetničkog potencijala studenata diplomskog studij


Grafikon 4a prikazuje podatke za ispitanike diplomskog studija, za razinu

poduzetničkog potencijala koji se istraživao u prvom dijelu anketnog upitnika na način kako je objašnjeno na primjeru preddiplomskog studija. Na grafikonu je vidljivo da

najveći broj ispitanika, njih 50 (68%) ima srednju razinu poduzetničkog potencijala, 3 ispitanika (4%) ima visoku razinu, dok 20 ispitanika (28%) ima nisku razinu

poduzetničkog potencijala.

Grafikon 4b: Razina želje za uspjehom studenata diplomskog studija


Iz Grafikona 4b može se vidjeti kako 9 ispitanika (12%) ima visoko izraženu želju za uspjehom. Najveći broj, njih 41 (56%) ima srednje izraženu želju za uspjehom, dok najmanje izraženu želju za uspjehom ima 23 ispitanika (32%).

3

50

20

Razina poduzetničkog potencijala

Visoka

Srednja

Niska

9

41

23

Želja za uspjehom

Visoka

Srednja

Niska

34

Grafikon 4c: Razina želje za autoritetom studenata diplomskog studija


Grafikon 4c prikazuje nam kakvi su stavovi ispitanika diplomskog studija, a koji se

odnose na želju za autoritetom. Najveći broj ispitanika, njih 28 (38%) ima srednju

razinu želje za autoritetom, visoku želju za autoritetom ima 21 ispitanik (29%) te 24 ispitanika (33%) ima nisku razinu želje za uspjehom.

Grafikon 4d: Razina kreativnosti studenata dipolomskog studija


Grafikon 4d prikazuje razinu kreativnosti kod studenata diplomskog studija. Visoku

razinu kreativnosti ima 2 ispitanika (3%), srednju razinu kreativnosti ima 30 ispitanika

(41%), dok najveći broj ispitanika ima nisku razinu kreativnosti, njih 41 (56%).

21

28

24

Želja za autoritetom

Visoka

Srednja

Niska

2

30

41

Razina kreativnosti

Visoka

Srednja

Niska

35

Grafikon 4e: Razina razumnog preuzimanja rizika studenata diplomskog studija


Sljedeći Grafikon 4e prikazuje razinu razumnog preuzimanja rizika kod studenata

diplomskog studija. Visoku razinu razumnog preuzimanja rizika ima 9 ispitanika (12%),

srednju razinu razumnog preuzimanja rizika ima najveći broj ispitanika, njih 35 (48%), dok nisku razinu razumnog preuzimanja rizika ima 29 ispitanika (40%).

Grafikon 4f: Razina kontrole studenata diplomskog studija


Grafikon 4f prikazuje razinu kontrole koju posjeduju studenti diplomskog studija.

Ukoliko je razina kontrole visoka tada se radi o unutarnjem lokusu kontrole, dok se kod

niske razine kontrole radi o vanjskom lokusu kontrole. Vidljivo je iz grafikona kako

visoku razinu kontrole ima 12 ispitanika (16%), najveći broj ih ima srednju razinu

kontrole, 35 ispitanika (48%), dok ih nisku razinu kontrole ima 26 (36%).

U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja drugog dijela anketnog upitnika koji se odnosi na studente diplomskog studija.

9

35

29

Razumno preuzimanje rizika

Visoko

Srednje

Nisko

12

35

26

Razina kontrole

Visoka

Srednja

Niska

36

Grafikon 5a: Volontiranje studenata diplomskog studija


Grafikon 5a prikazuje odgovor ispitanika na postavljeno pitanje „Volontirate li?“. Pozitivno je odgovorilo 19 ispitanika (26%), dok je na postavljeno pitanje negativno

odgovorilo 54 ispitanika (74%).

Grafikon 5b: Radno iskustvo studenata diplomskog studija


Grafikon 5b prikazuje koliko radno iskustvo imaju studenti diplomskog studija. Što se tiče radnog iskustva u poslu sa skraćenim radnim vremenom 31 ispitanik (42%) je

odgovorio da nema iskustva. Od onih koji imaju radno iskustvo, 25 ispitanika (34%)

ima manje od 2 godine radnog iskustva, 14 (19%) ih ima između 3 i 5 godina, dok 3 ispitanika (4%) imaju između 6 i 8 godina. Radno iskustvo u poslu sa punim radnim vremenom 35 (48%) ispitanika nema. Od onih koji imaju iskustvo, 20 ispitanika (27%)

19

54

Volontirate li?

DA

NE

0

5

10

15

20

25

30

35

Koliko godina radnog

iskustva imate u poslu sa

skraćenim radnimvremenom?

3135

25

20

1412

3 40 1

Bro

j is

pit

anik

a

Radno iskustvo

0

Manje od 2 godine

Od 3 do 5

Od 6 do 8

Više od 8 godinaKoliko godina radnog

iskustva imate u poslu

sa punim radnim

vremenom?

37

ima manje od 2 godine, 12 ispitanika (16%) ima između 3 i 5 godina, 4 ispitanika (5%) ima između 6 i 8 godina, dok 1 ispitanik (1%) ima više od 8 godina radnog iskustva.

Grafikon 5c: Obrazovanje ukućana studenata diplomskog studija


Grafikon 5c prikazuje odgovor ispitanika na pitanje „Je li vaši roditelji, ili netko od starijih s kojima ste odrasli, imaju fakultetsku diplomu?“. Veći broj ispitanika, 38 (52%) odgovorilo je negativno na postavljeno pitanje, dok je 36 ispitanika (48%)

odgovorilo na pitanje pozitivno.

Grafikon 5d: Samozaposlenost bližnjih osoba studenata diplomskog studija


Grafikon 5d prikazuje odgovor ispitanika na pitanje „Je li netko od vaših bližih samozaposlen?“, a između ponuđenih odgovora moglo se izabrati više njih. Na navedeno pitanje 25 ispitanika (34%) je odgovorilo kako im nitko od bližih nije samozaposlen. Ostali ispitanici, njih 48 (66%) ima nekoga od bližih tko je samozaposlen te su izabrali i više odgovora. Od ponuđenih odgovora, najviše njih je

35

38

Je li vaši roditelji, ili netko od starijih s kojima ste odrasli, imaju fakultetsku

diplomu?

DA

NE

0

5

10

15

20

25

1618

21

11

25

Bro

j is

pit

anik

a


Majka/pomajka

Otac/očuh

Ostala rodbina

Prijatelji

Ne

38

izabralo ostala rodbina, 21 ispitanik, otac/očuh 18 ispitanika, majka/pomajka 16

ispitanika te prijatelji 11 ispitanika.

Grafikon 5e: Aktivnosti studenata diplomskog studija vezane uz poduzetničke tečajeve ili izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetništvo


Grafikon 5e prikazuje odgovore ispitanika na dva postavljena pitanja. Na pitanje „Je li sudjelujete ili ste prethodno sudjelovali u poduzetničkom tečaju ili treningu?“ 13

ispitanika (18%) je odgovorilo pozitivno, dok je ostatak od 60 ispitanika (82%)

odgovorilo negativno. Na pitanje „Jeste li sudjelovali u izvannastavnim aktivnostima koje su usmjerene na poduzetništvo/samozapošljavanje?“ 21 ispitanik (28%) odgovorio

je pozitivno, dok je ostatak od 52 ispitanika (72%) odgovorilo negativno na postavljeno

pitanje.

U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja trećeg dijela anketnog upitnika koji se odnosi na studente diplomskog studija.

0

10

20

30

40

50

60

DA

13

60

21

52

Bro

j is

pit

anik

a

Poduzetnički tečajevi i izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetništvo

Je li sudjelujete ili ste

prethodno sudjelovali u

poduzetničkom tečaju ilitreningu?

Jeste li sudjelovali u

izvannastavnim aktivnostima

koje su usmjerene na

poduzetništvo/samozapošljavanje?NE

39

Grafikon 6a: Poduzetničko razmišljanje studenata diplomskog studija


Grafikon 6a prvi je u nizu grafikona koji prikazuje rezultate trećeg dijela anketnog upitnika, a odnosi se na poduzetničko razmišljanje. Prikazani su rezultati stupnja slaganja ispitanika sa tri postavljene tvrdnje. Prvu tvrdnju „Često sam prvi koji predloži riješenje za problem“ jednak broj ispitanika, 22 (30%) ocjenio je ocjenama 4 i 5.

Sljedeću tvrdnju „Trudim se sve dok ne pronađem riješenje za problem“, najveći broj ispitanika, 24 (33%) ocjenio je ocjenom 6. Posljednju tvrdnju „Vidim mogućnosti gdje ostali vide probleme“, najveći broj ispitanika ocjenio je ocjenom 4, 20 ispitanika (27%).

Grafikon 6b: Samovrednovanje studenata diplomskog studija


0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Poduzetničko razmišljanjeČesto sam prvi kojipredloži riješenje zaproblem

Trudim se sve dok ne

pronađem riješenje zaproblem

Vidim mogućnosti gdjeostali vide probleme

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Srž samovrednovanja

Uvjeren sam da ću uspjeti uživotu

Kada se trudim, generalno

uspijevam

Uspješno izvršavam zadatke

Zadovoljan sam sobom

Osjećam da mogu odrediti štomi se događa u životu

40

Grafikon 6b prikazuje rezultate stupnjeva slaganja ispitanika sa navedenim tvrdnjama

koje se odnose na njihovo samovrednovanje. Prvu tvrdnju „Uvjeren sam da ću uspjeti u životu“ najviše ispitanika ocjenilo je najvećom ocjenom 7, 24 ispitanika (33%). Drugu tvrdnju „Kada se trudim, generalno uspjevam“ 25 ispitanika (34%) ocjenilo je ocjenom

6. Iduća tvrdnja glasila je „Uspješno izvršavam zadatke“, a najviše ispitanika, 32 (44%) ocjenilo ju je ocjenom 6. Tvrdnju „Zadovoljan sam sobom“ najviše ispitanika, 24 (33%) ocjenilo je ocjenom 6, dok je posljednju tvrdnju „Osjećam da mogu odrediti što mi se događa u životu“ jednak broj, 18 ispitanika (24%) ocijenilo ocjenama 5 i 6.

Grafikon 6c: Poduzetnički stavovi studenata diplomskog studija


Grafikon 6c prikazuje ocjene ispitanika o njihovim stavovima što se tiče pokretanja posla. Ponuđene tvrdnje su bile „Bezvrijedno/vrijedno“, „Razočaravajuće/nagrađujuće“ te „Negativno/pozitivno“. Iz grafikona je vidljivo kako

su sve tvrdnje dobile najveću ocjenu 7 od strane ispitanika, odnosno ispitanici su se izjasnili kako smatraju da je započeti posao vrijedno, nagrađujuće te pozitivno.

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Započeti posao je...

Bezvrijedno/vrijedno

Razočaravajuće/nagrađujuće

Negativno/pozitivno

41

Grafikon 6d: Poduzetničko znanje studenata diplomskog studija


Grafikon 6d prikazuje također rezultate trećeg dijela anketnog upitnika, a odnosi se na poduzetničko znanje. Tvrdnju „Razumijem ulogu poduzetništva u našem društvu“

ocjenama 6 i 7 ocijenilo je po 19 ispitanika (26%), tvrdnju „Razumijem da postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi započinju posao“ najvećom ocjenom 7 ocjenilo je 32 ispitanika (44%) te posljednju tvrdnju „Razumijem da neke poslovne ideje uspiju, a

neke ne“ ocijenilo je 37 ispitanika (50%) najvećom ocjenom 7.

Grafikon 6e: Kreativnost studenata diplomskog studija


Grafikon 6e također prikazuje rezultate trećeg dijela anketnog upitnika, a odnosi se na

poduzetničke vještine. Prva od vještina je kreativnost. U stanju sam „Smisliti novu

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

an

ika

Ocjena tvrdnje

Poduzetničko znanje

Razumijem ulogu poduzetništvau našem društvu

Razumijem da postoje različitirazlozi zbog kojih ljudi zapčinjuposao

Razumijem da neke poslovne

ideje uspiju, a neke ne

0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Kreativnost (u stanju sam...)

Smisliti novu ideju

Razmišljati izvan okvira

Identificirati prilike za nove

načine izvršavanja aktivnosti

Smisliti nova i drugačijariješenja

42

ideju“ 21 ispitanika (29%) ocijenilo je ocjenom 5, „Razmišljati izvan okvira“ najviše ispitanika ocjenilo je ocjenom 6, 20 ispitanika (27%). „Identificirati prilike za nove načine izvršavanja aktivnosti“ 19 ispitanka (26%) je ocijenilo ocjenom 5 te „Smisliti nova i drugačija riješenja“ 23 ispitanika (31%) ocijenilo je ocjenom 5.

Grafikon 6f: Financijska pismenost studenata diplomskog studija

Izvor: izradila studenatica na temelju podataka dobivenih istraživanjem

Grafikon 6f prikazuje drugu poduzetničku vještinu, financijsku pismenost. U stanju sam „Čitati i interpretirati financijska izvješća“ 21 ispitanik (29%) ocijenio je ocjenom 4,

tvrdnju „Procijeniti potreban budžet za novi projekt“ jednak broj ispitanika ocijenio je

ocjenama 4 i 5, 21 ispitanik (29%) te „Kontrolirati troškove za projekte“ 20 ispitanika

(27%) ocijenilo je ocjenom 4.

Grafikon 6g: Sposobnost upravljanja dvosmislenošću studenata diplomskog studija


0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Financijska pismenost (u stanju sam...)

Čitati i interpretiratifinancijska izvješća

Procijeniti potreban budžet zanovi projekt

Kontrolirati troškove zaprojekte

0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Upravljanje dvosmislenošću (u stanju sam...)

Nositi se sa iznenadnim

promjenama i iznenađenjima

Raditi pod stresom i pritiskom

Nastaviti raditi usprkos

problemima

Izaći na kraj sa nesigurnostima uprojektu i procesu

43

Grafikon 6g prikazuje rezultate koji se odnose na sposobnost ispitanika da upravljaju

dvosmislenošću. U stanju sam „Nositi se sa iznenadnim promjenama i iznenađenjima“

20 ispitanika (27%) ocijenilo je ocjenom 4, „Raditi pod stresom i pritiskom“ 17

ispitanika (23%) ocjenilo je ocjenom 7, „Nastaviti raditi usprkos problemima“ 22

ispitanika (30%) ocjenilo je ocjenom 6 te „Izaći na kraj sa nesigurnostima u projektu i

poslu“ 22 ispitanika (30%) ocijenilo je ocjenom 4.

Grafikon 6h: Sposobnost okupljanja resursa studenata diplomskog studija

Izvor: izradila studenatica na temelju podataka dobivenih istraživanjem

Grafikon 6h prikazuje rezultate koji se odnose na sposobnost studenata da okupe

potrebne resurse. U stanju sam „Spojiti zajedno pravu grupu/tim s ciljem da se riješi problem“ 23 ispitanika (31%) ocijenilo je ocjenom 6, „Osnovati udruženje kako bi ostvario ciljeve“ 20 ispitanika (27%) ocijenilo je ocjenom 6, „Stupiti u kontakt i izmjenjivati informacije s drugima“ 23 ispitanika (31%) ocijenilo je ocjenom 6 te

„Uspostaviti nove kontakte“ jednak broj ispitanika, 21 ispitanik (29%) ocijenilo je

ocjenama 6 i 7.

0

5

10

15

20

25

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j is

pit

an

ika

Ocjena tvrdnje

Okupljanje resursa (u stanju sam...)

Spojiti zajedno pravu grupu/tim

s ciljem da se riješi problem

Osnovati udruženje kako biostvario ciljeve

Stupiti u kontakt i izmjenjivati

informacije s drugima

Uspostaviti nove kontakte

44

Grafikon 6i: Sposobnost planiranja studenata diplomskog studija

Izvor: Izradila studentica na temelju podataka dobivenih istraživanjem

Grafikon 6i posljednji je grafikon koji se odnosi na diplomski studij, a prikazuje

rezultate sposobnosti ispitanika u planiranju. U stanju sam „Kreirati projektni plan“ 23

ispitanika (31%) ocijenio je ocjenom 5, „Postaviti ciljeve projekta“ 19 ispitanika (26%)

ocijenilo je ocjenom 6, „Strukturirati zadatke u projektu“ jednaki broj, 20 ispitanika

(27%) ocijenilo je ocjenama 6 i 7 te „Aktivno sudjelovati u timu“ 27 ispitanika (37%)

ocijenilo je ocjenom 6.

4.4. Rasprava

Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti kako se prva hipoteza H1: Studenti

prve godine diplomskog te prve godine preddiplomskog studija Ekonomskog fakulteta

u Rijeci, imaju izražene poduzetničke kompetencije prihvaća, s obzirom da se istraživanjem došlo do spoznaje kako veći dio ispitanika ima izraženu visoku razinu odnosno srednju razinu poduzetničkih potencijala. Kod ispitanika diplomskog studija

68% ih ima srednju razinu te 4% visoku razinu poduzetničkog potencijala. Kod ispitanika preddiplomskog studija, 76% ima srednju razinu te 3% visoku razinu

poduzetničkog potencijala.

Druga hipteza H2: studenti prve godine diplomskog te prve godine preddiplomskog

studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci posjeduju vještine potrebne za rad

u praksi, poput sposobnosti rada u grupama, donošenja odluka ili riješavanja

problema također se prihvaća pošto su se istraživanjem dobili podaci kako se ispitanici

trude pronaći riješenja za postojeći problem, 30% ispitanika preddiplomskog studija ocijenilo je tvrdnju ocjenom 7, dok je istu tvrdnju 33% ispitanika diplomskog studija

ocijenilo ocjenom 6. Znaju raditi u grupama i odrađivati svoj dio timskog zadatka, 45%

0

5

10

15

20

25

30

1 2 3 4 5 6 7

Bro

j i

spit

anik

a

Ocjena tvrdnje

Planiranje

Kreirat projektni plan

Postaviti ciljeve projekta

Strukturirati zadatke u

projektu

Aktivno sudjelovati u timu

45

ispitanika preddiplomskog studija ocijenilo je tvrdnju ocjenom 7 te 37% ispitanika

diplomskog studija tvrdnju je ocijenilo ocjenom 6. Te ispitanici znaju formirati grupu

kako bi se ostvario cilj, 28% ispitanika predddiplomskog studija tvrdnju su ocijenili

ocjenom 6, dok su ispitanici diplomskog studija, 31%, tvrdnju ocijenili ocjenom 6.

Treća hipoteza koja glasi H3: Studenti diplomskog studija Ekonomskog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci imaju bolje izražene poduzetničke kompetencije i razvijene

vještine od studenata preddiplomskog studija ne može se prihvatiti s obzirom da se to istraživanjem nije utvrdilo, odnosno rezultati su neznatno različiti, a ponegdje idu i u korist preddiplomskog studija. Konkretno, razina poduzetničkog potencijala bolje je izražena kod preddiplomskog studija (28% ispitanika diplomskog studija ima nisku razinu poduzetničkog potencijala, dok kod preddiplomskog studija nisku razinu ima 21%), od poduzetničkih osobina diplomski studij ima neznatno bolje izražene samo želju za uspjehom (diplomski studij 32% niske razine želje za uspjehom, dok

preddiplomski studij ima 35% niske razine želje za uspjehom) te želju za autoritetom

(diplomski studij ima 33% izražene niske razine želje za autoriteom dok preddiplomski

studij ima 41% nisko izražene želje za autoritetom). Što se tiče poduzetničkih vještina poput poduzetničkog razmišljanja, kreativnosti, upravljanja resursima te planiranja, rezultati su vrlo slični, međutim preddiplomski studij je ipak dao bolje rezultate od

diplomskog studija. Konkretno, preddiplomski studij bolje je ocijenio tvrdnje vezane uz

poduzetničko razimišljanje, uz kreativnost te planiranje. Diplomski studij dao je bolje

rezultate samo u ocijenjivanju tvrdnji vezanih uz upravljanje resursa.

4.5. Ograničenja istraživanja i prijedlozi za daljnja istraživanja

Jedno od ograničenja ovog istraživanja je broj ispitanika. S obzirom da se istraživanje provodilo putem anketnog upitnika na odabranim predavanjima, studenti koji nisu

prisustovali odabranom predavanju nisu bili u mogućnosti ispuniti anketni upitnik. Također istaživanje je provedeno samo na redovnim studentima prve godine preddiplomskog i redovnim studentima prve godine diplomskog studija, stoga nema

stavova studenata izvanrednog studija.

Anketni upitnik je imao velik broj pitanja pa postoji mogućnost da je ispitanicima

riješavajući ga pala koncentracija i zanimanje za njega te više nisu na postavljena pitanja iskreno odgovarali. Isto tako, moguće je da ispitanici pokoje pitanje nisu razumijeli, ali nisu pitali za njegovo pojašnjenje pa tako nisu mogli na njega niti

ispravno odgovoriti.

46

Te posljednje ograničenje odnosi se na pitanja u anketnom upitniku, konkretno u

upitniku nisu bila ponuđena pitanja otvorenog tipa (osim pitanja gdje se tražila godina rođenja) gdje bi ispitanici mogli dati odgovor drugačiji od ponuđenih.

Prijedlog za daljnje istraživanje je provesti ovakvo istraživanje na početku studija, na prvoj godini preddiplomskog te na kraju studija, na drugoj godini diplomskog studija,

za iste studente. Na taj način bi se uvidjelo koliko su im se mišljenja i stavovi promijenili za vrijeme studija, odnosno da li im je fakultet pomogao da unaprijede svoje

ponašanje i razmišljanje. Svakako bi se u idućem istraživanju trebali ispitati stavovi i

studenata izvanrednog studija te možda uzeti u obzir i studente ostalih godina.

Idući prijedlog odnosi se na formiranje anketnog upitnika, broj pitanja mogao bi se

smanjiti kako bi se ispitanici mogli bolje skoncentrirati na postojeća pitanja te ih iskrenije odgovoriti. Također bi se mogla dati mogućnost da iznesu svoje mišljenje putem otvorenih pitanja, o tome koje osobine smatraju svojim prednostima, koje su

razrađene te na kojim bi htjeli poraditi i unaprijediti ih i na koji način bi to htjeli.

Istraživanjem se utvrdilo kako vrlo mali postotak ispitanika volontira, ali i mali postotak

ispitanika je sudjelovao u poduzetničkim tečajevima ili izvannastavnim aktivnostima vezanima uz poduzetništvo. Buduća istraživanja mogla bi ispitati razlog zbog kojeg

ispitanici ne voloniratiraju, s obzirom da se i na taj način stječe određeno iskustvo, odnosno koje bi izvannastvane aktivnosti voljeli pohađati, ukoliko neke od aktivnosti nisu omogućene predložiti kako ih formirati.

47

5. ZAKLJUČAK

Poduzetništvo je aktivnost koja podrazumijeva stvaranje nove vrijednosti, izvršavanje zadataka na novi i inovativni način, uz ulaganje vlastitog vremena, vlastitih resursa kako bi se u konačnici ostvario početni cilj. Ono se ne mora nužno vezati uz poslovne

aktivnosti, već se poduzetničko ponašanje može primjenjivati i u privatnom životu kako bi se ostvarili privatni ciljevi. Za poduzetničko ponašanje poželjne su i poduzetničke osobine od kojih su neke urođene, dok su neke naučene tijekom života, ali i znanje koje

se pruža u obrazovnom sustavu. Znanje se s godinama produbljuje i usavršava, no ne prestaje završetkom obrazovanja. Nakon toga počinje učinje kroz praksu i iskustvo koje je od velike važnosti.

Što se tiče poduzetničkih osobina, u radu se pozornost posvetila na nekoliko. Motivacija

je osobina osoba koje imaju veliku želju da obave zadatak što uspješnije, to je unutarnja osobina te nije jednaka za sve, odnosno svatko je motiviran nečim drugim. Kreativnost

je također unutarnja osobina pojedinca koja mu omogućava razmišljanje na drugačiji način, razvijanje novih i inovatinih ideja koje su vrlo poželjne kod zaposlenika, pošto takve ideje stvaraju konkurentnost. Razumno preuzimanje rizika je vrlo bitna osobina

pošto svaki posao sa sobom nosi i određeni rizik. Bitno je znati prepoznati rizik i uvažiti ga te odlučiti da li nastaviti s poslom ili ne. Što se tiče lokusa kontrole, postoje osobe sa

unutarnjim i vanjskim lokusom kontrole. Osobe sa unutarnjim lokusom kontrole vjeruju

kako su one same zaslužne za sve dobro što im se događa u životu te kako mogu kontrolirati ono što im se događa, ali isto tako same su krive i za ono loše što se dogodi. Ovakve osobe potrudit će se iskoristiti okolnosti ukoliko im idu u korist, ali i pokušat promijenit ukoliko im ne idu u korist. S druge strane, osobe sa vanjskim loksuom

kontrole vjeruju kako nemaju kontrolu nad onim što im se događa u životu te kako je to posljedica sudbine, drugih ljudi ili sreće. Neće se potrudit kako bi im bilo bolje. Želju za uspjehom bi trebala posjedovati svaka osoba koja izvršava bilo kakav zadatak. Svatko

želi uspjeti u životu, razlika je samo kako osoba definira uspjeh te što je to što želi ostvariti. Ovo je osobina koja se može vezati i uz poslovni i uz privatni život. Želju za autoritetom posjeduje osoba jakog karaktera koja želi biti vođa, biti glavni. Ponekad je teško surađivati s ovakvim tipom osobe ukoliko ona nije glavna. Također ako osoba posjeduje autoritet, tada posjeduje i poštovanje ostalih, koji joj se iz određenog razloga dive.

Ovim radom nastojalo se istražiti kolika je razina poduzetničkog potencijala studenata

Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te spomenutih osobina. Istraživanje je provedeno na fakultetu na odabranim predavanjima, a formirane su tri hipoteze.

Istraživanjem su se dobili podaci kako ispitanici, odnosno redovni studenti prve godine preddiplomskog studija te prve godine diplomskog studija imaju izražene poduzetničke

48

potencijale, uglavnom na srednjoj razini, ali i nekolicina na visokoj razini. Stoga se

prihvatila prva hipoteza.

Ispitivajući poduzetničke osobine, nema bitne razlike među ispitanicima preddiplomskog i diplomskog studija, obje skupine ispitanika imaju nisko izraženu kreativnost, dok su kod ostalih osobina rezultati uglavnom srednja razina. Također najveći postotak ispitanika ne volontira, niti je sudjelovao u poduzetničkim tečajevima ili izvannastavnim aktivnostima vezanima uz poduzetništvo. Što se tiče obrazovanja ukućana ispitanika, ispitanici preddiplomskog studija većinom žive sa osobama koje

imaju fakultetsku diplomu (54%), dok ispitanici diplomskog studija većinom žive sa osobama koje nemaju diplomu (52%). Ispitanici poznaju osobe koje su samozaposlene,

uglavnom su to roditelji te bliža rodbina.

Ispitanici preddiplomskog studija većinom nemaju iskustva u poslu sa skraćenim radnim vremenom (55%), dok od onih koji imaju iskustvo, najviše (32%) ih ima manje od 2 godina radnog iskustva. U poslu sa punim radnim vremenom također većina nema iskustva (60%), a od onih koji imaju najviše (26%) ih ima manje od 2 godine radnog

iskustva. Što se tiče ispitanika diplomskog studija, dio ih nema iskustva u poslu sa skraćenim radnim vremenom (42%), dok oni koji imaju, iskustvo je uglavnom manje od dvije godine (34%). U poslu sa punim radnim vremenom također veliki dio ispitanika nema iskustva (48%), dok od onih koji imaju, iskustvo je manje od dvije godine (27%).

Obje skupine ispitanika podjednako su ocijenile izjave što se odnose na poduzetničko razmišljanje, odnosno trudit će se pronaći riješenje za postojeći problem; vjeruju kako uspješno izvršavaju zadatke, kako uspjevaju kada se trude te da će u životu uspjeti. Također ispitanici su pokretanje vlastitog posla ocijenili kao vrijedan, pozitivan te nagrađujuć pothvat.

Poduzetničko znanje, odnosno razumijevanje kako postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi započinju posao te razumijevanje kako neke poslovne ideje uspiju, a neke ne, ispitanici su ocijenili visokim ocjenama, dok je kod razumijevanja uloge poduzetništva u društvu mišljenje podijeljeno, tj. postoje i oni koji je ne razumiju.

Što se tiče poduzetničkih vještina, one su uglavnom pozitivno izražene. Prva je

kreativnost, gdje su ispitanici preddiplomskog studija imali bolje rezultate od ispitanika

diplomskog studija, odnosno tvrdnje vezanu uz kreativnost ocijenili su boljim

ocjenama. Kod vještine financijska pismenost, rezultati su vrlo slični, premda bolje

rezultate su ostvarili ispitanici diplomskog studija. Ispitanici su podjednake rezultate

također dali tvrdnjama koje se odnose na upravljanje dvosmislenošću, odnosno rad u stresnim, neizvjesnim, problematičnim uvjetima. Bolje rezultate dali su ispitanici

diplomskog studija što se tiče okupljanja resursa. Te konačno planiranje kao vještina

49

ocijenjeno je podjednako od strane obje skupine ispitanika, bez značajnijih razlika. Na

temelju navedenog se prihvatila druga hipoteza koja tvrdi kako ispitanici imaju

poduzetničke vještine, ali se i odbacila treća hipoteza koja tvrdi kako ispitanici diplomskog studija imaju bolje izražene poduzetničke vještine.

Istraživanje je sadržavalo i određena ograničenja. Jedno od njih je da se provodilo na odabranim predavanjima, stoga studenti koji nisu prisustovali predavanju nisu bili u

mogućnosti ispuniti anketni upitnik. Također ispitanici su bili samo redovni studenti. Ipak prikupljeni broj anketnih upitnika je zadovoljavajući.

U budućnosti bi se istraživanje svakako moglo proširiti i na izvanredne studente te studente drugih godina, ali i na ostale fakultete te tako saznati stavove i mišljenja studenata koji nisu imali doticaja sa poduzetništvom za razliku od studenata

ekonomskih fakulteta.

50

LITERATURA

Knjige:

1. Buble, M. 2006, Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo, Zagreb

2. Buble, M. 2002, Menadžment malog poduzeća, Ekonomski fakultet, Split 3. Grbac, B. 2010, Ponašanje potrošača na tržištu krajnje potrošnje i poslovne

potrošnje: osobitosti, reakcije, izazovi, ograničenja, Sveučilište u Rijeci-Ekonomski fakultet Rijeka; Promarket, Rijeka

4. Zekić, Z. 2007, Menadžment-poduzetnička tehnologija, Ekonomski fakultet u

Rijeci, Rijeka

Članci:

1. Bognar, L., 2012, Kreativnost u nastavi, Napredak, Vol. 153, No. 1, str.9-20

Bolarić Škare, M. 2012, Poduzetništvo i samozapošljavanje-primjeri dobre

prakse, Učenje za poduzetništvo, Vol. 2, No. 2, str. 303-310

2. Buntak, K.; Drožđek, I.; Kovačić, R.; 2013, Materijalna motivacija u funkciji upravljanja ljudskim potencijalima, Tehnički glasnik, Vol. 7, No. 1, str. 56-63

3. D'Souza, P.; Mulla, Z.R.; 2011, Can an Entrepreneurial Personality Compensate

for a Boring Job? The Influence of Proactive Personality and Job Characteristics

on Employee Engagement Levels, Journal of Entrepreneurship, Vol. 20, No. 2,

str. 207-226

4. Huzjak, M. 2006, Darovitost, talent i kreativnost u odgojnom procesu, Odgojne

znanosti, Vol. 8, No. 1, str. 289-300

5. Maričić, S.; Ikonić, M.; Mikac, T. 2008, Marketinška istraživanja u funkciji razvoja proizvoda, Engineerign Review, Vol. 28, No.2, str.55-63

6. Pearce, J.A; Robertson Kramer, T.; Robbins, K.; 1997, Effects of managers'

entrepreneurial behavior on subordinates, Journal of Business Venturing, Vol.

12, No. 2, str. 147-160

7. Sedlan Konig, Lj. 2013, Poduzetnička kompetencija kao izvor konkurentnosti

studenata na tržištu rada, Ekonomski vijesnik, Vol. 26, No. 1, str. 57-69

8. Smoljić, M. 2012, Smisao za rizik kao dio poduzetničke kompetencije, Učenje za poduzetništvo, Vol. 2, No. 1, str. 151-156

9. Somolanji, I.; Bognar, L. 2008, Kreativnost u osnovnoškolskim uvjetima, Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol. Liv, No. 19, str.

87-94

10. Sudarić, Ž., 2012, Obrazovanje + cjeloživotno učenje za poduzetništvo= samozapošljavanje, Učenje za poduzetništvo, Vol. 2, No. 1, 2012

11. Sudarić, Ž. 2013, Poduzetničkim kompetencijama do razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Učenje za poduzetništvo, Vol. 3, No. 1, str. 103-110

51

12. Štefica, V. 2012, Značaj poduzetničkih kompetencija u upravljanju karijerom, Učenje za poduzetništvo, Vol. 2, No. 1, str. 267-273

13. Šutalo, V. 2011, Poduzetničke kompetencije i suradničko poduzetiništvo: put do promjena i unaprijeđenja kvalitete programa i obrazovanja, Učenje za poduzetništvo, Vol. 1, No.2, str. 279-287

14. Tkalec, Z. 2011, Definicija i karakteristike poduzetništva kao ključne cjeloživotnog učenja, Učenje za poduzetništvo, Vol. 1, No. 1, str. 35-43

15. Tkalec, Z. 2012, Pedagogija poduzetništva i cjeloživotno učenje, Učenje za poduzetništvo, Vol. 2, No.2, str. 21-26

16. Zarevski, P; Marušić, A; Vranić, A. 2002, Proaktivnost i lokus kontrole u

menadžera, Društvena istraživanja, Vol. 11, No.4-5, str. 659-680

17. Zrilić, N; Širola, D. 2014, Socijalno poduzetništvo- nova mogućnost zapošljavaja mladih u Hrvatskoj, Zbornik Veleučilištva u Rijeci, Vol. 2, No. 1,

str. 59-76

Internet izvori:

1. Get test, pregledano 25.3.2015, http://www.get2test.net/

2. ASTEE alati i indikatori za procjenu poduzetničke edukacije, pregledano 29.5.2015 http://ntsnet.dk/sites/default/files/ASTEE%20userguide.pdf,

3. Port alalfa, pregledano 28.4.2015,

http://www.portalalfa.com/clanci/kreativnost_u_poslovanju.pdf

4. Poslovna učinkovitost, Kreativnost u prezentiranju i poslovanju, pregledano 28.4.2015, http://www.poslovnaucinkovitost.eu/korisni-sadrzaji/kolumne/459-

kreativnost-u-prezentiranju-i-poslovanju07122012,

5. Poslovanje, Shvaćamo li rizike, eBizmags, pregledano 28.4.2015,

http://www.ebizmags.com/rizici-i-transparentnost-poslovanja/

6. Poslovni dnevnik, pregledano 28.4.2015, http://www.poslovni.hr/tips-and-

tricks/znate-li-se-nositi-s-rizicima-u-svakodnevnom-poslovanju-249480

7. Portal alfa, pregledano 28.4.2015.,

http://www.portalalfa.com/mambo/index.php?option=com_content&task=view

&id=296&Itemid=9

8. Ekonomski fakultet Rijeka, pregledano 3.5.2015., www.efri.uniri.hr/hr/

52

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naziv tablice Stranica

1 Usporedba ispitanika preddiplomskog i diplomskog studija 19

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj

Naziv grafikona Stranica

1a Razina poduzetničkog potencijala studenata preddiplomskog studija

20

1b Razina želje za uspjehom studenata preddiplomskog studija 21

1c Razina želje za autoritetom studenata preddiplomskog studija

21

1d Razina kreativnosti studenata preddiplomskog studija 22

1e Razina razumnog preuzimanja rizika studenata

preddiplomskog studija

22

1f Razina kontrole studenata preddiplomskog studija 23

2a Volontiranje studenata preddiplomskog studija 24

2b Radno iskustvo studenata preddiplomskog studija 24

2c Obrazovanje ukućana studenata preddiplomskog studija 25

2d Samozaposlenost bližnjih osoba studenata preddiplomskog

studija

25

2e Aktivnosti studenata preddiplomskog studija vezane uz

poduzetničke tečajeve ili izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetništvo

26

3a Poduzetničko razmišljanje studenata preddiplomskog studija 27

3b Samovrednovanje studenata preddiplomskog studija 27

3c Poduzetnički stavovi studenata preddiplomskog studija 28

3d Poduzetničko znanje studenata preddiplomskog studija 29

3e Kreativnost studenata preddiplomskog studija 29

3f Financijska pismenost studenata preddiplomskog studija 30

3g Sposobnost upravljanja dvosmislenošću studenata preddiplomskog studija

31

3h Sposobnost okupljanja resursa studenata preddiplomskog 31

53

studija

3i Sposobnost planiranja studenata preddiplomskog studija 32

4a Razina poduzetničkog potencijala studenata diplomskog studija

33

4b Razina želje za uspjehom studenata diplomskog studija 33

4c Razina želje za autoritetom studenata diplomskog studija 34

4d Razina kreativnosti studenata diplomskog studija 34

4e Razina razumnog preuzimanja rizika studenata diplomskog

studija

35

4f Razina kontrole studenata diplomskog studija 35

5a Volontiranje studenata diplomskog studija 36

5b Radno iskustvo studenata diplomskog studija 36

5c Obrazovanje ukućana studenata diplomskog studija 37

5d Samozaposlenost bližnjih osoba studenata diplomskog studija

37

5e Aktivnosti studenata diplomskog studija vezane uz

poduzetničke tečajeve ili izvannastavne aktivnosti vezane uz poduzetništvo

38

6a Poduzetničko razmišljanje studenata diplomskog studija 39

6b Samovrednovanje studenata diplomskog studija 39

6c Poduzetnički stavovi studenata diplomskog studija 40

6d Poduzetničko znanje studenata diplomskog studija 41

6e Kreativnost studenata diplomskog studija 41

6f Financijska pismenost studenata diplomskog studija 42

6g Sposobnost upravljanja dvosmislenošću studenata diplomskog studija

42

6h Sposobnost okupljanja resursa studenata diplomskog studija 43

6i Sposobnost planiranja studenata diplomskog studija 44

54

PRILOZI

Prilog 1: Anketni upitnik

ANKETNI UPITNIK

Poštovani,

u sklopu diplomskog rada provodim istraživanje o poduzetničkim potencijalima studenata te Vas molim da odvojite malo vremena i ispunite ovaj anonimni upitnik.

U ovom dijelu upitniku su postavljene tvrdnje te je na Vama da izrazite svoje slaganje ili

neslaganje sa navedenim tvrdnjama, zaokruživanjem ili stavljanjem oznake pokraj odabranog.

1. Ne bi mi smetalo da imam rutinski posao bez izazova ako bi plaća i kasnije mirovina bila dobra.

Slažem se Ne slažem se

2. Volim testirati granice i raditi u područjima gdje je tek nekolicina radila.


3. Ne volim se isticati ili biti nekonvencionalan/na. Slažem se Ne slažem se

4. Sposobni ljudi koji nisu postali uspješni, obično nisu iskoristili prilike kada su im se pružile.


5. Rijetko budan/na sanjarim. Slažem se Ne slažem se

6. Teško mi je u potpunosti se isključiti iz posla. Slažem se Ne slažem se

7. Ili ste prirodno dobri u nečemu ili niste, napor ne čini razliku. Slažem se Ne slažem se

8. Ponekad, neki ljudi smatraju moje ideje neobičnima. Slažem se Ne slažem se

9. Radije bi kupio/la loto listić, nego se nadmetao/la. Slažem se Ne slažem se

10. Volim izazove koji povećavaju moje sposobnosti i dosadi mi ono što mogu jednostavno obaviti.


11. Radije bi imao/la osrednje prihode u sigurnom poslu, nego visoke

prihode u poslu koji ovisi o mojoj uspješnosti. Slažem se Ne slažem se

12. U poslu, često preuzimam projekte i upravljam njima na svoj način bez bojazni o tome što drugi ljudi misle o tome.


13. Mnoga loša razdoblja koja ljudi iskuse su zbog loše sreće. Slažem se Ne slažem se

14. Ponekad gotovo opsesivno razmišljam o informacijama, sve dok ne dođem do novih ideja i rješenja.


15. Ako imam problema sa zadatkom ostavim ga, zaboravim na

njega i bavim se nečim drugim. Slažem se Ne slažem se

16. Kada radim planove gotovo uvijek ih ostvarim. Slažem se Ne slažem se

17. Ne volim iznenadne promjene u svojoj tjednoj rutini. Slažem se Ne slažem se

18. Ako bi htio/la postići nešto, a šanse za uspjeh su 50/50, riskirao/la bi. Slažem se Ne slažem se

19. Više razmišljam o prošlosti i sadašnjosti, nego o budućnosti. Slažem se Ne slažem se

20. Kada bi imao/la dobru ideju za zaraditi novac, bio/la bi voljan/la

uložiti svoje vrijeme i posuditi novac kako bi je ostvario/la. Slažem se Ne slažem se

21. Volim precizne upute kako bi mi bilo potpuno jasno što trebam napraviti u poslu.


22. Generalno, ljudi dobiju ono što zaslužuju. Slažem se Ne slažem se

55

23. Obazriv/va sam sa novim idejama, elektroničkim napravama i tehnologijama.


24. Važnije je dobro obaviti posao, nego pokušati udovoljiti ljudima. Slažem se Ne slažem se

25. Pokušavam prihvatiti da ono što mi se događa u životu je sa razlogom.


26. Ostali misle da ja uvijek ostvarujem promjene i isprobavam nove

ideje.


27. Ako postoji šansa za neuspjeh, radije neću probati. Slažem se Ne slažem se

28. Ljuti me ako ljudi kasne na sastanak. Slažem se Ne slažem se

29. Prije nego donesem odluku volim znati sve činjenice, bez obzira koliko to dugo traje.


30. Rijetko kada trebam ili želim pomoć i volim ostaviti vlastiti trag na onome što radim.


31. Nećete biti uspješani ako niste u pravo vrijemena pravom mjestu. Slažem se Ne slažem se

32. Radije bi bio/la poprilično dobar u nekoliko stvari, nego jako dobar u jednoj stvari.


33. Radije bi radio/la sa osobom koja mi se sviđa i koja nije dobra u poslu, nego s nekim tko mi se ne sviđa iako je dobar u poslu.


34. Uspješnost je rezultat napornog rada, sreća ima malo veze s tim. Slažem se Ne slažem se

35. Radije obavljam stvari na uobičajen način, nego da isprobavam nove metode.


36. Prije nego donesem važnu odluku volim brzo izvagati „za“ i „protiv“, radije nego dugo vrijeme razmišljati o tome.


37. Radije bi radio/la na zadatku kao dio tima, nego preuzeo/la

odgovornost na sebe.


38. Radije bi iskoristio/la priliku koja bi me mogla odvesti do boljega,

nego imati iskustvo u kojem sigurno uzivam.


39. Obično radim što se od mene očekuje i pažljivo pratim upute. Slažem se Ne slažem se

40. Za mene, dobiti ono što želim je samo nagrada za moj trud. Slažem se Ne slažem se

41. Volim imati život organiziran tako da teče glatko i prema planu. Slažem se Ne slažem se

42. Kada sam suočen/a sa izazovom, više razmišljam o uspješnim rezultatima, nego neuspješnim posljedicama.


43. Vjerujem da ono što mi se događa u životu određuje sudbina. Slažem se Ne slažem se

44. Volim provoditi vrijeme sa ljudima koji imaju drugačije načine razmišljanja.


45. Teško mi je tražiti uslugu od drugih ljudi. Slažem se Ne slažem se

46. Ukoliko imam rok za neki posao koji je potrebno završiti, ustajem rano i ostajem do kasno budan/a ili preskačem obroke i.


47. Ono na što smo naviknuli, obično je bolje od nečeg nepoznatog. Slažem se Ne slažem se

48. Ljuti me ako nadređeni ili kolege preuzimaju zasluge za posao koji sam ja obavio/la.


49. Ljudski neuspjeh je rijetko rezultat njihove slabe prosudbe. Slažem se Ne slažem se

50. Ponekad imam toliko ideja da osjećam pritisak. Slažem se Ne slažem se

51. Na praznicima jednostavno se opustim i zaboravim na posao. Slažem se Ne slažem se

52. Od života dobijem što želim jer se jako trudim da se to dogodi. Slažem se Ne slažem se

56

53. Teže mi se prilagoditi promjenama, nego pratiti rutinu. Slažem se Ne slažem se

54. Volim započeti zanimljive projekte iako nema garancije za povratom novca ili vremena kojeg uložim u to.


U idućem dijelu anketnog upitnika potrebno je izabrati između ponuđenih odgovora:

Spol: M Ž Godina rođenja:

Volontirate li? (organizanija mladih, u klubu

ili ostalo)

Da Ne

Koliko godina radnog iskustva imate u poslu sa

skraćenim radnim vremenom? 0 Manje od 2

godine

3-5 6-8 Više od 8 godina

Koliko godina radnog iskustva imate u poslu sa

punim radnim vremenom?

0 Manje od 2

godine

3-5 6-8 Više od 8 godina

Je li vaši roditelji, ili netko od starijih s kojima ste odrasli, imaju fakultetsku diplomu?

Da Ne


(moguće više odgovora) a) Majka / pomajka

b) Otac / očuh

c) Ostala rodbina

d) Prijatelji

e) Ne

Je li sudjelujete ili ste prethodno sudjelovali u

poduzetničkom tečaju ili treningu? Da Ne

Jeste li sudjelovali u izvannastavnim

aktivnostima koje su usmjerene na

poduzeništvo / samozapošljavanje?

Da Ne

U sljedećem dijelu anketnog upitnika postavljene su tvrdnje, a na Vama je da izaberete razinu slaganja sa njima (1- uopće se ne slažem, 7 – u potpunosti se slažem):

Često sam prvi/a koji/a predloži riješenje za problem. 1 2 3 4 5 6 7

Trudim se sve dok ne pronađem riješenje za problem. 1 2 3 4 5 6 7

Vidim mogućnosti gdje ostali vide probleme. 1 2 3 4 5 6 7

Uvjeren/a sam da ću uspjeti u životu. 1 2 3 4 5 6 7

Kada se trudim, generalno uspjevam. 1 2 3 4 5 6 7

Uspješno izvršavam zadatke. 1 2 3 4 5 6 7

Zadovoljan/na sam sobom. 1 2 3 4 5 6 7

Osjećam da mogu odrediti što mi se događa u životu. 1 2 3 4 5 6 7

Razumijem ulogu poduzetništva u našem društvu. 1 2 3 4 5 6 7

Razumijem da postoje različiti razlozi zbog kojih ljudi započinju posao (zarada, neovisnost...)

1 2 3 4 5 6 7

Razumijem da neke poslovne ideje uspiju, a neke ne. 1 2 3 4 5 6 7

Generalno, započeti posao je...

Bezvrijedno/vrijedno 1 2 3 4 5 6 7

Razočaravajuće/ nagrađujuće 1 2 3 4 5 6 7

Negativno / pozitivno 1 2 3 4 5 6 7

57

U stanju sam...

Smisliti novu ideju. 1 2 3 4 5 6 7

Razmišljati izvan okvira. 1 2 3 4 5 6 7

Identificirati prilike za nove načine izvršavanja aktivnosti. 1 2 3 4 5 6 7

Smisliti nova i drugačija riješenja. 1 2 3 4 5 6 7

Čitati i interpretirati financijska izvješća. 1 2 3 4 5 6 7

Procijeniti potreban budžet za novi projekt. 1 2 3 4 5 6 7

Kontrolirati troškove za projekte. 1 2 3 4 5 6 7

Nositi se sa iznenadnim promjenama i iznenađenjima. 1 2 3 4 5 6 7

Raditi pod stresom i pritiskom. 1 2 3 4 5 6 7

Nastaviti raditi usprkos problemima. 1 2 3 4 5 6 7

Izaći na kraj sa nesigurnostima u projektu i procesu. 1 2 3 4 5 6 7

Spojiti zajedno pravu grupu/tim s ciljem da se riješi problem. 1 2 3 4 5 6 7

Osnovati udruženje kako bi ostvario/la ciljeve. 1 2 3 4 5 6 7

Stupiti u kontakt i izmjenjivati informacije s drugima. 1 2 3 4 5 6 7

Uspostaviti nove kontakte. 1 2 3 4 5 6 7

Kreirati projektni plan. 1 2 3 4 5 6 7

Postaviti ciljeve projekta. 1 2 3 4 5 6 7

Struktuirati zadatke u projektu. 1 2 3 4 5 6 7

Aktivno sudjelovati u timu. 1 2 3 4 5 6 7

Hvala Vam na sudjelovanju!

58

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ISTRAŽIVANJE

PODUZETNIČKIH POTENCIJALA STUDENATA EKONOMSKOG FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U RIJECI izradila samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Lare

Jelenc. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan/na sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student/ica

Ivana Pavelić

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/1023.B.pdf · 2016-02-03 · 1 1. UVOD Poduzetništvo podrazumijeva stvaranje nečeg a novoga, nove vrijednosti, obavljanje posla na drugačiji