Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
BRANIMIR TOMLJENOVIĆ
PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA
POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU
PROJEKTA E-POREZNA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
BRANIMIR TOMLJENOVIĆ
PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA
POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU
PROJEKTA E-POREZNA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Internet u poslovanju
Mentor: Prof. dr. sc. Zvonko Čapko
Student: Branimir Tomljenović
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081042761
Rijeka, veljača, 2013.
K A Z A L O
1. UVOD 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA 1
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 2
1.3. RADNA HIPOTEZA 2
1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA 3
1.5. STRUKTURA RADA 3
2. NASTANAK INTERNETA I OBILJEŽJA RAZVOJA POSLOVNOG
KOMUNICIRANJA PUTEM INTERNETA 5
2.1. DEFINICIJA I DOSADAŠNJE RAZVOJNE FAZE INTERNETA 6
2.2. INTERNETSKI SERVISI 9
2.3. RAZVOJ INTERNET TEHNOLOGIJE 11
3. MINISTARSTVO FINACIJA POREZNA UPRAVA 14
3.1. USTROJSTVO I OSNOVNI ZADACI POREZNE UPRAVE 16
3.2. INTERNET STRANICE POREZNE UPRAVE 23
4. ELEKTRONIČKA UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I
IMPLEMENTACIJA PROJEKTA E-POREZNA 26
4.1. NAČELA I TEMELJI ELEKTRONIČKE UPRAVE 27
4.2. E-POREZNA I INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE 31
4.3. PREDNOSTI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA 36
4.4. RAZLOZI ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA 39
4.4.1. PREDUVJETI ZA PRIMJENU USLUGE 40
4.4.2. ZAKONSKE OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA OD 1. SIJEČNJA
2012. 42
4.4.3. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNE UPRAVE 44
4.4.4. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNIH OBVEZNIKA 45
4.5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE 46
4.5.1. ANKETA SLUŽBENIKA POREZNE UPRAVE 46
4.5.2. ANKETA KORISNIKA USLUGA E-POREZNA 54
5. GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE 62
5.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI USLUGA E-POREZNE 62
5.2. SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA 64
5.3. ELEKTRONIČKE USLUGE POREZNE UPRAVE U BUDUĆNOSTI 66
5.4. POREZNA UPRAVA IZ PERSPEKTIVE ULASKA RH U EU 69
6. ZAKLJUČAK 73
LITERATURA 78
POPIS SHEMA, SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA 81
1
1. UVOD
Tematika ovog diplomskoga rada govori o nastanku Interneta, razvoju
poslovnih komunikacija putem Interneta i njegovim servisima. Budući da sam već
dugi niz (19 godina) zaposlen u Ministarstvu financija – Poreznoj upravi
Područnom uredu Rijeka Ispostavi Rijeka posebno me zanimala povezanost
internetske tehnologije i njezina primjena u instituciji u kojoj radim, gdje se ona
svakodnevno i sve više neophodno koristi.
Nove tehnologije donose do promjena komunikacije u distribuciji
informacija i podataka u cjelokupnoj državnoj upravi, pa tako i u Poreznoj upravi.
Slijedom navedenoga ova tema je kod mene pobudila poseban interes i istraživačku
radoznalost, zbog čega sam je i odabrao.
U radu donosim ustrojstveni prikaz Porezne uprave u okviru Ministarstva
financija, značajke elektroničke uprave na razini Republike Hrvatske i istraživanje
implementacije projekta e-Porezna u okviru Porezne uprave Republike Hrvatske uz
osvrt na gospodarske učinke projekta. Prikupljajući literaturu i pišući ovaj rad vodio
sam se nastojanjem da bude pisan jasnim i koherentnim stilom, što jednostavnijim
za čitanje.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
U diplomskom radu govori se o samom značenju pojma Interneta i
vremenu njegova nastanka, te o obilježjima razvoja poslovnog komuniciranja
putem Interneta. Stvaranje servisa e-Porezna utječe na poslovanje, poslovne
subjekte, građane, kao i na zajednicu u širem smislu. Glavnina istraživanja
usmjerena je na ciljeve da se znanstvenim metodama istraže, objasne i potom
prezentiraju učinci elektroničkog poslovanja između države i poreznih obveznika
kao stalnih međusobnih partnera i suradnika.
Također nastojim utvrditi jasnu uzročno-posljedičnu vezu između učinaka
poslovanja svakog poslovnog subjekta i korištenja Interneta distribucijom podataka
i komunikacijom s Poreznom upravom. U radu je naglasak stavljen na uvođenje i
implementaciju projekta e-Porezna.
2
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha diplomskog rada je elaborirati i objasniti složene pojmove
Interneta, elektroničke uprave i utjecaja vladinih službi, kao što je Ministarstvo
financija Porezna uprava. Odgovoriti na pitanja koje su prednosti ili nedostaci
elektroničkog poslovanja za poslovne subjekte i njihovo svakodnevno poslovanje
i rezultati njegove implementacije za funkcioniranje vrlo složenog odnosa između
poreznih obveznika s jedne strane i Porezne uprave Republike Hrvatske s druge
strane. Ciljevi istraživanja su slijedeći:
1. pomoću aktualnih podataka prikupljenih znanstvenim metodama prikazati
važnost smanjenja troškova,
2. ispitati da li je temeljem toga došlo do veće ugodnosti plaćanja poreza, što
je načelo i svrha poslovanja porezne službe,
3. dokazati da implementacija projekta e-Porezna dovodi do efikasnijeg i
učinkovitijeg rada u Poreznim upravama Republike Hrvatske,
4. elaborirati da korištenje e-Porezne omogućuje jednostavniju dostupnost
podataka,
5. utvrditi da je uvođenjem e-Porezne omogućen sigurnosno prihvatljiv
pristup traženim podacima.
1.3. RADNA HIPOTEZA
Problem i predmet ovog istraživanja određuju i radnu hipotezu
istraživanja: implementacija projekta e-Porezna rezultira povećanjem
relevantnosti i kvalitete razmjenjenih podataka s gledišta Porezne uprave, uz
smanjenje troškova poreznih obveznika i olakšavanje korištenje informacijskih
servisa s gledišta krajnjih korisnika.
3
1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA
Čitavo vrijeme izrade diplomskog rada nastojao sam dobro izabrati i
pravilno koristiti odgovarajuće znanstvene metode kako bih što primjerenije i
objektivnije došao do znanstvenih činjenica. Slijedom toga koristio sam metode
analize i sinteze, komparativne i opisne metode, metode klasifikacije i
konkretizacije.
Rabio sam isto tako i metodu intervjua i metodu prikupljanja podataka
anketiranjem iz domene reprezentativnog uzorka, kako bi istraživanje bilo
utemeljeno na dosljednoj argumentaciji. Rad je istodobno u cijelosti podložan
eventualnoj racionalnoj kritici i znanstvenoj argumentaciji, te prije svega
usporedivosti.
1.5. STRUKTURA RADA
Rad je podijeljen u šest glavnih poglavlja.
Uvod predstavlja vrlo bitan dio rada koji definira hipotezu i navodi
znanstvene metode istraživanja.
Drugo poglavlje opisuje nastanak Interneta, dosadašnje razvojne faze i
internetske servise.
Treće poglavlje predstavlja Ministarstvo financija i Poreznu upravu,
dok je eksplanacija elektroničke uprave i implementacija projekta e-Porezna u
četvrtom dijelu. Ovdje su opisani i rezultati istraživanja metodama intervjua i
anketiranja korisnika ili potencijalnih korisnika opisanih usluga.
Peto poglavlje s naslovom GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE
govori o prednostima i eventualnim nedostacima predmetnih elektroničkih
usluga, kao i o vrlo važnoj sigurnosti. Može se izvesti zaključna ocjena kako
4
Ministarstvo financija Republike Hrvatske generalno ima dobru
rasprostranjenost ITC-a, koja je uostalom na takvoj razini i u čitavoj javnoj
upravi. Dosadašnji rezultati temelji su za kvalitetne projekte kojima se u
budućnosti planira daljnje poboljšanje. Ono što je jednako važno kao i
rasprostranjenost tehnologije, jest način na koji se ona koristi, gdje prema
nekim istraživanjima dolazi do nepovoljnih rezultata. Tromost administracije
još uvijek je najčešća zamjerka, kako cjelokupne državnoj upravi u Hrvatskoj,
tako i Ministarstvu financija i njegovim upravnim organizacijama.
Nakon toga je opisano racionalno predviđanje razvoja elektroničkih
usluga u budućnosti, a osim toga razmatraju se i neke moguće buduće koristi
od ovakvog sustava budući je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju.
U zaključku kao šestom poglavlju je dana sinteza svih poglavlja, te su
rezimirani rezultati istraživanja.
5
2. NASTANAK INTERNETA I OBILJEŽJA RAZVOJA
POSLOVNOG KOMUNICIRANJA PUTEM INTERNETA
Internet ima relativno kratku, ali nadasve dinamičnu i zanimljivu
povijest. Međutim poslovno komuniciranje postojalo je od dana od kojega
postoji i poslovanje.
Uz permanentni razvoj poslovnih odnosa dolazi i do razvoja tehnike
i tehnologije, te metoda najširih oblika poslovnoga komuniciranja.
Najmoćnija gospodarska sila svijeta SAD i njezini znanstvenici,
vodeća je zemlja kada govorimo o razvoju poslovnih komunikacija. Početkom
prošloga stoljeća nastaju radio aparati, tridesetih godina televizija, pedesetih
telex, sedamdesetih telefax, a posljednjih tridesetak godina nastaju danas
najkorištenije tehnike i tehnologije.
Približavanjem današnjega vremena tehnologija se iznimno brzo i
sve brže razvija, dok u isto vrijeme traje sve kraće uz napomenu da se određeni
broj usluga usporedno koristi i danas osim Interneta, npr. televizija, brzoglasi,
radio uređaji, telefaksi, radio uređaji i razne poštanske usluge, dok se brzojavi
u poslovnoj praksi već desetljećima ne koriste osim u iznimnim prigodama.
Ipak, razvoj računalne tehnologije i uspjeh lansiranja komunikacijskih satelita
nadmašio je i sva najoptimističnija očekivanja.
Ako je 18. stoljeće obilježila industrijska revolucija, a 19. stoljeće je
doba parnih strojeva, možemo konstatirati da drugom polovicom 20. i 21.
stoljećem do danas apsolutno dominiraju informatičke tehnologije (IT
tehnologije) i informacijska industrija.
6
2.1. DEFINICIJA I DOSADAŠNJE RAZVOJNE FAZE
INTERNETA
Internet je međunarodna mreža koja se sastoji od međusobno
povezanih pojedinačnih računala i računalnih mreža. Pod “međunarodna”
podrazumijevamo da njime ne upravlja neka pojedinačna vlada ili
komercijalna agencija, već se radi o zajedničkom radu više organizacija iz
raznih zemalja povezanih na Internet. Pod “mrežom” podrazumijevamo
organizaciju više (u slučaju Interneta: mnogo) računala koja mogu
međusobno komunicirati.
Međusobna povezanost računala koja čine Internet je ostvarena s
mnogo puteva: ako se šalju podaci od jednog računala do drugog, a to ne
uspije jednim putem, onda se to čini nekim drugim, pri čemu svako računalo
uključeno na Internet predstavlja jednu stanicu koja usmjerava podatke na
različite puteve Interneta.
Vezano uz poduzeća i elektroničko poslovanje, Internet je računalna
mreža unutar poduzeća koja se temelji na Internetskoj tehnologiji (TCP/IP
protokol), a omogućava jednostavno komuniciranje i suradnju između
zaposlenih u tvrtki i olakšava im pristup svim dostupnim informacijama
tvrtke. Internet je računalna mreža koja se sastoji od više stotina tisuća
mreža diljem svijeta. Nitko ne zna koliko je točno računala spojeno na
Internet. Međutim, sigurno je da se njihov broj računa u milijunima. Nitko
ne posjeduje Internet. Postoje organizacije koje razvijaju tehničke aspekte
ove mreže i postavljaju standarde za izradu aplikacija na njoj, no niti jedno
upravno tijelo nije na vlasti.
Temeljna mreža (eng. backbone) Interneta, kroz koju se odvija
promet na Internetu, u vlasništvu je privatnih tvrtki. Računala na Internetu
međusobno komuniciraju korištenjem standarda ili protokola za kontrolu
prijenosa podataka / internetskih protokola (eng. Transmission Control
Protocol/Internet Protocol), čija je skraćenica TCP/IP. Računala na
Internetu koriste arhitekturu klijent/poslužitelj (kao na sljedećem slajdu). To
7
znači da udaljeni uređaj (poslužitelj) pruža datoteke i usluge korisnikovom
lokalnom (klijent) uređaju.
Postoje i drugi komunikacijski protokoli koji se koriste na Internetu
(UDP…) i u različičte svrhe, no TCP/IP je najrašireniji. (E-poslovanje za
konkurentnost malih i srednjih poduzetnika,
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8DnikePoslovanje.p
df, 21.12.2012.).
Glavno obilježje Interneta jest da pomoću njega svatko može
komunicirati sa svakim u bilo koje vrijeme. Postoji mnogo definicija
Interneta, ukratko to je „mreža svih mreža“ ili najveća javno dostupna
globalna mreža na svijetu. Radi se o globalnome prostoru za informacije u
kojem svatko može u bilo koje doba dana ili noći pretraživati sve dostupne i
raspoložive sadržaje pomoću svoga osobnog računala, mobilnog telefona ili
drugog odgovaraćujeg uređaja.
Raspoložive informacije mogu biti pisani tekstovi, zvučni zapisi,
slikovni ili video oblici. Također je moguće da bilo koji pojedinac, skupina
ljudi ili organizacija drugim osobama stavi svoje informacije na
raspologanje učinivši ih tako globalno pristupačnima. Putem Interneta stalno
se ispituje novi hardver ili softver, testiraju se obrazovni ili istraživački
servisi, pa na taj način elektroničko poslovanje zauzima sve važnije mjesto.
1969. godine nastaje prva računalna mreža na svijetu pod nazivom
ARPANET. Događaj se zbio u SAD, gdje su na navedenu mrežu uključena
tadašnja četiri superračunala. Prije toga 1961.g. na američkom
Massachusetts Institute of Tehnology (MIT) razvija se način rada
računalne mreže u kojem se poruke dijele u pakete, a svaki od njih traži svoj
put do odredišta. Četiri godine kasnije uspješno je izvršeno spajanje dvaju
računala.
8
Tijekom sedamdesetih godina razvijaju se važni internetski servisi
kao npr. elektronička pošta, Telnet (korištenje udaljenih računala), prijenos
datoteka i sustav elektroničkih novosti. 1983. Europa se aktivnije uključuje
u komunikacijsku utrku, pa se tada uspostavlja Europska akademska i
istraživačka mreža. Brzina prijenosa podataka rapidno raste kao i broj računala
priključenih na Internet. Broj računala 1984. iznosi 1.000 računala, 1987.
10.000 računala, 1989. 100.000 računala, 1992. 1.000.000 računala, 1996.
10.000.000 računala, 1998. 30.000.000 računala. Stope rasta između 2003. i
2015. prema predviđanju Instituta Forrester iznose visokih 12% godišnje.
Za prvih milijardu računala na svijetu trebalo je 27 godina, dok je
uslijed smanjenja cijena, velike potražnje i tehnološkog napretka danas broj
uređaja koji imaju pristup Internetu (uključujući osobna računala, prijenosna
računala, pametne telefone, tablet čitače) prvi puta krajem 2012. godine veći od
broja stanovnika na Zemlji, prema analizi američke kompanije Intel, radi se o
više od 7 milijardi ljudi.
Ideja da se Internet uvede i u Republiku Hrvatsku nastala je 1991.
godine kada je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt koji se
zvao CARNet. U listopadu te godine osnovano je koordinacijsko tijelo za
uspostavu hrvatske edukacijske mreže kojeg su činili profesori s Fakulteta
elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, te Sveučilišnog računskog centra(SRCE)
te su osnovali Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu, nazvanu prema
prijevodu tog naziva na engleski (Croatian Academic Research Network) i
prema inicijalnom nazivu projekta – CARNet.
Početkom 1992. godine međunarodna organizacija IANA (engleski:
Internet Assigned Number Authority) dodijelila je CARNetu pravo za
administriranje čitave Internet zajednice u Hrvatskoj, dakle laički rečeno svega
što se nalazilo iza Internet adresa koje završavaju s .hr kao oznakom za resurse
na Internetu smještene u Hrvatskoj. Te je godine nabavljena prva računalna
oprema i izgrađena jezgra mreže, a uspostavljena je i prva međunarodna
9
komunikacijska linija koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom,
pa je tako Hrvatska krajem 1992. godine postala dijelom Interneta.
CARNet je samim time postao prvi ISP (Internet Service Provider), odnosno
prvi davatelj Internet usluga u Hrvatskoj (Petrić, 2002., str. 8.).
2.2. INTERNETSKI SERVISI
Internet se od samog nastanka kontinuirano potvrđuje kao nadasve
korisno i fascinantno otkriće. Pomoću svojih servisa, ono svakodnevno
dotiče sve veći broj korisnika potpomažući njihovu kvalitetu života.
Davatelji mrežnih usluga su komunikacijske agencije i njima slične koje
zapravo standardiziraju mogućnosti obavljanja više grupa poslova. Ukoliko
mreža pruža više mogućnosti u odnosu na one jednostavnije koje samo vrše
prijenos podataka od izvora do odredišta, tada dobivaju na vrijednosti pa se
zovu mreže s dodanom vrijednošću.
Najvažniji Internet servisi su:
a) Elektronička pošta koja omogućava elektroničko stvaranje poruka,
njihovo slanje kroz mrežu i čitanje. Zasigurno je najviše korišteni
internetski servis, za permanentnu komunikaciju na vrlo brz i jeftin
način. Iste poruke moguće je poslati većem broju ljudi, a uz poruke
možemo slati i datoteke (engl. attachment) koje mogu sadržavati
formatizirane tekstove, slike, podatke i slično. Važna prednost je
asinkroni način rada, te u trenutku slanja poruke primatelj ne mora
biti uz svoje računalo, a poruke može čitati kada mu to odgovara.
Slabost ovog servisa je u primanju neželjenih komercijalnih ili
bezvrijednih poruka.
b) Diskusijske skupine služe za odvijanje rasprave o temama skupina
ljudi koje imaju istovjetne interese. Poruke se distribuiraju
članovima koji su se unaprijed prijavili na odgovarajuće diskusijske
10
skupine, a za njihovo čitanje potreban je poseban program koji je
danas uključen u sve najkorištenije www preglednike. Servis
omogućava i mogućnost pretraživanja po ključnim riječima.
c) Distribucijske liste (engl. mailing lists) slično kao i diskusijske
skupine (engl. newsgroups) su servis putem kojega članovi
komuniciraju putem elektroničke pošte, te imaju gotovo sva obilježja
kao i diskusijske skupine.
d) World Wide Web predstavlja svjetsku mrežu, skraćeno W3, WWW
ili samo Web čiji naziv dolazi iz engleskog jezika. Web u engleskom
jeziku znači razgranatu i isprepletenu mrežu poput paukove mreže.
WWW je globalna informacijska infrastruktura za pretraživanje
dokumenata, njihovu organizaciju i manipulaciju, te se može
smatrati ogromnom knjižnicom dokumenata. Web poslužitelji
aktiviraju se tako da odgovaraju na zahtijeve klijenata, a za
komunikaciju se koristi HTTP protokol. Mnogima je Web postao
sinonim za Internet, obzirom da omogućuje korištenje ostalih
Internet servisa i odskočna je daska za rad Internetom. Svaka web
stranica ima jedinstvenu adresu (URL – Uniform Resourse
Locator).
e) Prijenos datoteka na daljinu i korištenje udaljenih računala
omogućuje priključivanje na udaljena računala i pretraživanje
njihovih imenika, te prijenos datoteka preko mreže. Potrebno je
voditi brigu o sigurnosti, jer se s udaljenih računala mogu prebaciti i
datoteke koje sadrže viruse, te valja imati na umu da virusima mogu
biti zaraženi čak i antivirusni programi. Korištenje udaljenih
računala se koristi za izvođenje programa na snažnim računalima
kojih nema u blizini terminala korisnika.
11
f) Videokonferencije su na prvi pogled servis blizak videotelefoniji.
Međutim kod videokonferencija može sudjelovati više osoba, dok je
kod videotelefonije uvijek riječ o dvije osobe. Za ovaj servis je
neophodna dodatna oprema kao npr. mikrofon i videokamera
pomoću kojih se unosi zvučni i slikovni zapis u komunikaciju.
Preporuka je koristiti računala s kvalitetnim performansama i
kvalitetnom vezom s Internetom (isdn, adsl).
g) Internet telefonija je najmlađi servis, ali među najvažnijima na
Internetu i zbog toga se razvija velikom brzinom. Najveća prednost
je mogućnost brzoglasne komunikacije s vrlo udaljenim
sugovornicima po cijeni lokalne telefonske tarife. Potrebna su
adekvatna softverska rješenja, te je za sada bitno da oba sugovornika
imaju isti program za internetsku telefoniju.
2.3. RAZVOJ INTERNET TEHNOLOGIJE
Nova ekonomija ili informacijska ekonomija pojam je koji opisuje
nove proizvode, usluge i tržišta povezana s uporabom računala, naročito
interneta, te mobilne komunikacije.
Nova ekonomija je skup aktivnosti u kojima se ostvaruju visoke
stope dobiti i rasta prodaje. Veličina rasta i razvoja ovisi o fundamentalnom
razvoju u svim područjima posebno u znanosti, obrazovanju, kulturi i
međunarodnim odnosima.
Gospodarska globalizacija kao opći trend ukazuje na prerastanje
nacionalnih gospodarstava u jedinstveni svjetski gospodarski prostor. Tako
internet prerasta u globalnu multimedijsku mrežu. Informacijska i
komunikacijska tehnologija spajaju se u jedinstvenu internetsku tehnologiju.
Težište proizvodnih aktivnost prelazi iz materijalne sfere u područje usluga
pa tako informacija postaje temeljnim poslovnim resursom.
12
Kraj XX. stoljeća označio je početak elektroničkog poslovanja koje,
sa stanovišta komunikacije, nije ništa no elektronička isporuka informacije,
proizvoda i usluga, te elektroničko plaćanje korištenjem računala i drugih
komunikacijskih mreža.
S poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu
automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja, a sa stanovišta usluga to
je alat koji omogućuje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno
povećanje kvalitete i brzine pružanja usluga (Kunac, 2011; str. 342.).
Poslovanje poduzeća danas, obilježeno je stalnim kvantitativnim i
kvalitativnim promjenama sve zbog rastućih primjena tehnologije i borbe za
odgovarajuće mjesto na sve konkurentnijem globalnom tržištu rada i usluga.
Poslovanje je oduvijek bilo u nekoj mjeri ovisno o tehnologiji, ali današnja
ulaganja poduzeća u razvoj tehnologije znače pronalaženja novih poslovnih
mogućnosti i brže pojavljivanje na novim tržištima. Pojam tehnologije ima
brojne aspekte. U užem smislu tehnologija se shvaća ili kao specifična
proizvodna metoda ili kao specifični proizvodni proces u specifičnim
sustavima. (Asherov, A; Kravtsov, M; Plenković, J; Kučiš, V; 1992., str.
77.)
Računalna tehnologija u obradi informacija (KTOI) je proces u
informatičkoj sferi aktivnosti poduzeća čiji su predmet i proizvodi podaci,
svrha – obrada podataka, sredstva - računala i uredski mehanizirani uređaji,
a subjekt rada osoba koja sudjeluje u izvođenju procesa.
Od trenutka pojave računala razlikuju se određena razdoblja u
procesima obrade podataka: uporaba izoliranih računala (pedesetih godina
prošlog stoljeća), uporaba računala s perifernim uređajima za sakupljanje
podataka i udaljenu pripremu podataka na strojnim medijima (šezdesetih
godina XX. stoljeća) uporaba računalnih veza predstavljenih homogenim ili
heterogenim multiračunalnim kompleksima, pojava video-terminala i
mogućnost pristupa iz daljine (sedamdesetih godina XX. stoljeća), lokalne
mreže mini, makro i osobnih računala (osamdesetih godina XX. stoljeća),
13
distribuirane mreže obrade podataka na osnovi pete generacije računalnih
sredstava (devedesetih godina XX. stoljeća). (Asherov, A; Kravtsov, M;
Plenković, J; Kučiš, V; 1992; str. 77.) Pri prijelazu u svaku novu generaciju,
KTOI razina automatizacije procesa donošenja odluka nastavlja rasti¸ ali se
povećava uključenost čovjeka zbog aktualizacije intelektualnih operacija.
Stvaranje efikasne informatičke tehnologije svake generacije vezano je za
rješavanje određenih ergonomskih problema. Za četvrtu generaciju KTOI
problemi su: raspodjela funkcija među članovima tima, podjela funkcija
između čovjeka i računala, planiranje algoritma rada operatera, izbor
komponenti radne stanice, izbor sustava i drugo. Sustavi poslovnog
komuniciranja omogućuju planiranje sveobuhvatnih rješenja tih problema.
Informacija i komunikacija su sastavni dio ljudskog društva.
U mnogim kulturama danas se stjecanje informacija i njihova
prezentacija, bilježenje znanja i povijesti još uvijek događa uporabom govora,
glume, slike, pjesme ili plesa. Otkriće pisma je ovo uvelike promijenilo, a izum
stroja za tiskanje je putem novina i časopisa omogućio masovnu komunikaciju.
Posljednji razvoj tehnologije, u kojoj digitalna tehnologija zauzima najviše
mjesto, još se više povećao doseg i brzinu komunikacije. Ove nove
informacijske i komunikacijske tehnologije mogu se grupirati u tri kategorije:
(Nicol, 2005; str. 2.)
• Informacijska tehnologija koristi računala koja su postala nužna za
obradu i uštedu vremena i truda u modernim društvima.
• Telekomunikacijske tehnologije čine telefonski uređaji (s faksom) i
emitiranje radija i televizije, često putem satelita.
• Mrežna tehnologija od kojih je najpoznatiji Internet, ali koja se
proširila na tehnologiju mobilnih uređaja, VOIP1
telefoniju, satelitsku
komunikaciju i druge oblike komunikacije koji su još uvijek u svom začetku.
1 VOIP - telefoniranje putem Interneta
14
3. MINISTARSTVO FINACIJA POREZNA UPRAVA
Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje
fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske, a njegovi ciljevi su pridonositi
stabilnom rastu gospodarstva, povećanju prosperiteta, te kvaliteti života svih
hrvatskih građana.
Najvažniji poslovi Ministarstva su priprema državnog proračuna,
upravljanje proračunskim prihodima i rashodima tj. novcem poreznih
obveznika. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na
uspostavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom
sektoru, na državnoj kao i na lokalnim razinama.
Istodobno, Ministarstvo financija obavlja poslove financijskog
upravljanja u okviru decentraliziranog sustava pomoći Europske unije
Republici Hrvatskoj, te druge poslove koje su mu stavljeni u djelokrug
temeljem posebnih zakona.
Ustrojstvene jedinice Ministarstva financija su slijedeće upravne
organizacije:
• Porezna uprava,
• Carinska uprava,
• Glavno tajništvo,
• Državna riznica,
• Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak,
• Uprava za makroekonomske analize, gospodarstvo, financijski
sustav, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose,
• Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor,
• Samostalna služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara.
15
Shema 1. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva financija
Izvor: http://www.mfin.hr/hr/ustrojstvo
Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje vladine
fiskalne politike. Njegovi su ciljevi pridonositi stabilnom rastu gospodarstva,
povećanju prosperiteta, te kvalitete života i zaposlenosti za sve hrvatske građane.
Jedan od najvažnijih poslova Ministarstva je priprema državnog proračuna, te
upravljanje proračunskim prihodima i rashodima, odnosno novcem poreznih
obveznika.
Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu i
razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, na državnoj i
lokalnim razinama. Ministarstvo obavlja poslove financijskog upravljanja u okviru
decentraliziranog sustava provedbe pomoći Europske zajednice u Republici
Hrvatskoj te druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
U Ministarstvu financija, uključujući Poreznu upravu i Carinsku
upravu radi ukupno 7852 službenika i namještenika. (http://www.mfin.hr/hr/o-
nama, 16.12.2012.).
16
Također, aktualan je i novi dizajn logotipa Ministarstva financija
Porezne uprave, veoma zanimljivog i atraktivnog izgleda, koji se prikazuje na
skici 1.
Slika 1. Logo Ministarstva financija Porezne uprave
3.1. USTROJSTVO I OSNOVNI ZADACI POREZNE
UPRAVE
Porezna uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva
financija osnovana 1994. godine, čija je temeljna zadaća primjena poreznih i
propisa o prikupljanju doprinosa za obvezna osiguranja.
Ravnatelj Porezne uprave zastupa Poreznu upravu i ujedno je
državni tajnik u Ministarstvu financija. Ravnatelj upravlja radom Središnjeg
ureda, u čemu mu pomaže 11 pomoćnika, koji su istovremeno čelnici službi
u sastavu Središnjeg ureda.
Prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 51.) svatko je dužan
sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim
mogućnostima, a porezni sustav temelji se na načelima jednakosti i
pravednosti.
17
Vlada Republike Hrvatske započela je reformu Porezne
uprave (engl. Revenue Administration Modernization Project – RAMP).
Glavni poticaj za ove reforme jest potreba Porezne uprave Republike
Hrvatske da održi korak sa zahtjevima globalne, konkurentske tržišne
ekonomije i postavi temelje za pristup EU. Porezna uprava Republike
Hrvatske je agencija pod ingerencijom Ministarstva financija, a primarna
odgovornost je upravljanje državnim i lokalnim porezima, te također
prikupljanje davanja za socijalno osiguranje (otprilike 70% ukupnog
prihoda od čega Carinska uprava s prikupljenim PDV-om na uvoz ima
najveći udjel u bilanci).
Porezna uprava zapošljava otprilike četiri tisuće djelatnika u
sto dvadeset i četiri lokalna ureda i dvadeset i dva područna ureda. Na čelu
Porezne uprave je državni tajnik/ravnatelj, a glavno sjedište je u Zagrebu.
Porezni uredi u Zagrebu ostvaruju gotovo dvije trećine od ukupnih prihoda.
Projekt modernizacije Porezne uprave, Pokazatelji uspješnosti i napretka –
Formulacija, polazne osnove i periodičko ocjenjivanje, 2008., str. 3.)
Zakonom o Poreznoj upravi (Narodne novine 25/2012.)
propisan je djelokrug, ustrojstvo i način rada Porezne uprave, obveze i
odgovornosti, te ovlaštenja službenika, posebne obveze i sredstva za rad
Porezne uprave.
Osnovni zadaci Porezne uprave su: (http://www.porezna-
uprava.hr/pocetak/zadatak.asp?id=b00d1)
• Normativna djelatnost – priprema i izrada nacrta prijedloga zakona
i drugih propisa iz područja poreza i doprinosa, davanje stručnih
mišljenja i objašnjenja u predmetima o primjeni propisa iz
djelokruga Porezne uprave,
• Vođenje poreznih registara i izdavanje isprava o činjenicama o
kojima vodi službenu evidenciju, određivanje i dodjeljivanje
18
osobnog identifikacijskog broja, te razmjena podataka sa drugim
javnim tijelima i međunarodna razmjena podataka,
• Utvrđivanje i naplata poreza i doprinosa za obvezna osiguranja,
utvrđivanje porezne osnovice i porezne obveze, te obveze doprinosa
za obvezna osiguranja i naplata utvrđenih obveza,
• Porezni nadzor – provođenje poreznog nadzora i nadzor
obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja,
• Ovrha – provođenje ovrhe radi naplate poreza i doprinosa,
provođenje ovrhe radi naplate proračunskih prihoda koje u postupku
financijskog nadzora utvrde ustrojstvene jedinice Ministarstva
financija, te ovrhe radi naplate javnih davanja po zahtjevima tijela
državne uprave i sudova u skladu s posebnim propisima,
• Servis poreznim obveznicima – uspostava i održavanje sustava
servisa poreznim obveznicima radi lakšeg ostvarivanja prava i
ispunjenja obveza poreznih obveznika,
• Prekršajni postupak – podnošenje optužnih prijedloga i vođenje
prekršajnih postupaka u prvom stupnju zbog povrede poreznih
propisa, propisa o plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja i
propisa o osobnom identifikacijskom broju,
• Praćenje primjene, te predlaganje i izrada nacrta prijedloga propisa
iz djelokruga igara na sreću i zabavnih igara,
• Porezna uprava može obavljati poslove evidentiranja,
utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza koji u
cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave, drugih javnih davanja i ostalih davanja propisanih
zakonom,
• Porezna uprava obavlja i druge poslove propisane Zakonom o
Poreznoj upravi.
Na shemi na slijedećoj stranici prikazuje se ustrojstvo Porezne
uprave.
19
Shema 2. Ustrojstvo Porezne uprave
Izvor: http://www.porezna-uprava.hr/pocetak/shema_pu.asp?id=b00d4
U Poreznoj upravi, ustrojavaju se: Središnji ured, područni uredi i
ispostave područnih ureda. Područni uredi ustrojavaju se kao područni uredi u
tri kategorije: (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl.
28.)
• Područni ured prve kategorije: Područni ured Zagreb,
• Područni uredi druge kategorije: Područni ured Split, Područni ured
Rijeka, Područni ured Pazin i Područni ured Osijek,
• Područni uredi treće kategorije: ostali područni uredi.
Ispostava područnog ureda može na području za koje je osnovana
organizirati obavljanje pojedinih poslova izvan sjedišta ispostave područnog
ureda.
20
U središnjem uredu Porezne uprave ustrojen je i Sektor za
informacijski sustav koji obavlja stručne poslove za potrebe Porezne uprave
koji se odnose na projektiranje, izgradnju, razvijanje i uporabu informacijskog
sustava; praćenje i razvoj informacijskih tehnologija na području razvoja i
izrade programskih rješenja, te odabir i predlaganje primjene onih sustava koji
mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i
tehnološkim rješenjima na području projektiranja, razvoja i izrade programske
podrške o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže
povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; koordinira zahtjeve
za izradu informatičke podrške poslovnim procesima svih organizacijskih
jedinica; sudjeluje u definiranju infrastrukture, analizi i modeliranju poslovnih
procesa, te implementaciji i puštanju u rad programskih rješenja; razvija
tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja i
prikupljanja informacija na području projektiranja, razvoja i izrade
programskih rješenja; predlaže metode rada sukladnih novim informatičkim
uslugama (uporaba normiziranih sustava internog poslovanja, Internet/Intranet
usluga, elektroničkog poslovanja i sl.); obavlja poslove normizacije
informatiziranih procesa sukladno ISO normama; osigurava neometano
obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih za programsku podršku; prati i razvija
informacijske tehnologije na području komunikacija, te odabire i predlaže
primjenu onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad.
Na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na
području komunikacija i o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava
predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; na temelju
smjernica i normiziranih procesa, projektira, razvija, implementira i održava
rad sustava za razmjenu podataka i informacija sa zemljama Europske unije,
kao što je organizacija sustava i komunikacijske mreže (dalje u tekstu:
CCN/CSI), CLO, te podrška za sustave VIES i informacijski sustav za
primjenu poreza na dodanu vrijednost na elektroničke transakcije (VES);
razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja
i prikupljanja informacija na području komunikacija; obavlja poslove
21
održavanja i unaprjeđivanja komunikacijskog sustava; osigurava neometano
obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih za komunikacijski sustav; na temelju
spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže
povezivanja s tim sustavima; osigurava pomoć korisnicima iz područja uporabe
računalne opreme; osigurava pomoć korisnicima pri uporabi novo razvijenih
programskih rješenja; provodi redovitu izobrazbu djelatnika; predlaže primjenu
novih tehnologija i unaprjeđenje rada u razvoju servisa poreznim obveznicima
(skup usluga putem kojih Porezna uprava pomaže poreznim obveznicima pri
ostvarivanju njihovih prava i ispunjenju poreznih obveza).
Organizira sustave i daje prijedlog sadržaja za Internet i Intranet, te
ažurira propise i dokumente za Internet/Intranet; izrađuje, ažurira i razvija
središnju bazu znanja Porezne uprave (sustavni prikaz poreza i doprinosa po
vrstama poreza i poreznim obveznicima) i izrađuje publikacije. (Uredba o
unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 31.)
U Sektoru za informacijski sustav, ustrojavaju se: (Uredba o
unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 31.)
• Služba za projektiranje, izradu i implementaciju rješenja
Služba za projektiranje, izradu i implementaciju rješenja obavlja
stručne poslove koji se odnose na projektiranje, izgradnju, razvijanje i uporabu
informacijskog sustava; praćenje i razvoj informacijskih tehnologija na
području razvoja i izrade programskih rješenja, te odabir i predlaganje
primjene onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o
novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na području projektiranja, razvoja i
izrade programske podrške o načinu funkcioniranja drugih informacijskih
sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi;
razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja
i prikupljanja informacija na području projektiranja, razvoja i izrade
programskih rješenja.
22
Predlaže metode rada sukladno novim informatičkim uslugama
(uporaba normiziranih sustava internog poslovanja, Internet/Intranet usluga,
elektroničkog poslovanja i sl.); obavlja poslove normizacije informatiziranih
procesa sukladno ISO normama; prati i razvija informacijske tehnologije na
području komunikacija, te odabire i predlaže primjenu onih sustava koji mogu
najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim
rješenjima na području komunikacija i o načinu funkcioniranja drugih
informacijskih sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim
sustavima u državi; na temelju smjernica i normiziranih procesa projektira,
razvija, implementira, i održava rad sustava za razmjenu podataka i informacija
sa zemljama Europske unije (CCN/CSI, CLO, te podrška za sustave VIES i
VES); razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu
davanja i prikupljanja informacija na području komunikacija.
Koordinira zahtjeve za izradu informatičke podrške poslovnim
procesima svih organizacijskih jedinica; sudjeluje u definiranju infrastrukture,
analizi i modeliranju poslovnih procesa te implementaciji i puštanju u rad
programskih rješenja.
• Služba za održavanje sustava i pomoć korisnicima
Služba za održavanje sustava i pomoć korisnicima obavlja stručne
poslove koji se odnose na osiguravanje neometanog obavljanja poslovnih
aktivnosti vezanih uz programsku podršku; na temelju spoznaja o načinu
funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s tim
sustavima; obavlja poslove održavanja i unaprjeđivanja komunikacijskog
sustava; osigurava neometano obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih uz
komunikacijski sustav.
Na temelju spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih
sustava predlaže povezivanje s tim sustavima; osigurava pomoć korisnicima iz
područja uporabe računalne opreme; osigurava pomoć korisnicima pri uporabi
novo razvijenih programskih rješenja; provodi redovitu izobrazbu djelatnika.
23
• Služba za servis poreznim obveznicima
Služba za servis poreznim obveznicima obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na predlaganje primjene novih tehnologija i
unaprjeđenje rada u razvoju servisa poreznim obveznicima (skup usluga
pomoću kojih Porezna uprava pomaže poreznim obveznicima pri ostvarivanju
njihovih prava i ispunjenju poreznih obveza); organiziranje sustava i prijedlog
sadržaja za Internet i Intranet, te ažuriranje propisa i dokumenata za
Internet/Intranet; izradu, ažuriranje i razvoj središnje baze znanja Porezne
uprave (sustavni prikaz poreza i doprinosa po vrstama poreza i poreznim
obveznicima) i izradu publikacija.
3.2. INTERNET STRANICE POREZNE UPRAVE
Adresa Internet stranica Ministarstva financija Porezna uprave je:
http://porezna-uprava.hr. Sadržaji na stranicima dostupni su na hrvatskom i
engleskom jeziku. Svrha stranice je približiti hrvatskim poreznim obveznicima
razumijevanje njihovih poreznih prava i obveza.
Stranice predstavljaju vodič kroz hrvatski porezni sustav i nije im
cilj da budu službena tumačenja. Izvornim podacima smatraju se samo propisi
objavljeni u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske
tiskanom na papiru. Zbog navedenoga Porezna uprava ne prihvaća odgovornost
za postupanje po sadržajima koji su objavljeni na internetskim stranicima.
Sadržaji obuhvaćaju slijedeće: (http://www.porezna-
uprava.hr/pocetak/o_stranici.asp?id=b00d2, 21.12.2012.)
• Informacije koje su općenite i ne odnose se na specifične okolnosti
pojedinog poreznog obveznika,
• Informacije koje nisu nužno detaljne, potpune, precizne i dnevno
ažurne,
24
• Linkove na Internet stranice nad kojima Porezna uprava nema nadzor
i za koje ne može preuzeti odgovornost,
• Informacije koje nisu stručni i zakonski savjeti.
Na Internet stranicama Porezne uprave prikazane su slijedeće
osnovne skupine (izbornici): (http://www.porezna-
uprava.hr/pocetak/o_stranici.asp?id=b00d2, 21.12.2012.)
1. Početak (obuhvaća osnovne informacije o Poreznoj upravi,
djelokrug rada i zadatke, odgovornost, organizaciju PU, Kodeks
profesionalne etike službenika Ministarstva financija Porezne
uprave),
2. Novosti (kratke vijesti i informacije iz područja poreza i
doprinosa za obvezna osiguranja s poveznicama na pročišćene
tekstove. Značajnije novosti posebno se izdvajaju),
3. Porezi (porezni sustav RH, porezni kalendar, porezne prijave),
4. Skupina e-Porezna (opširnije vidjeti u poglavlju 4.2. pod
nazivom E-porezna i Informacijski sustav Porezne uprave),
5. Propisi (porezni i drugi propisi, dvostruko oporezivanje, obrasci,
OIB, porezni postupak, ostalo). Ovdje se nalazi preko tisuću
redakcijski pročišćenih tekstova poreznih i drugih propisa
(zakona, pravilnika, uredbi, naredbi, odluka, ugovora i dr.) te je
na njima omogućen uvid, jednostavno pretraživanje, uvid u
povijest propisa, prikaz veza, prikaz mišljenja koja predstavljaju
službena stajališta Središnjeg ureda Porezne uprave. Omogućen
je i ispis propisa,
6. Zaposlenja (javni natječaji i interni oglasi za radna mjesta,
poveznica na Uredbu o postupku, načinu polaganja i Program
državnog stručnog ispita za službenike).
7. Javna nabava (pregled sklopljenih ugovora o javnoj nabavi
Porezne uprave i njihovo izvršenje),
8. Publikacije (mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave,
priručnici i brošure),
25
9. Projekti (projekti modernizacije Porezne uprave),
10. Kontakt (kontakt centar s besplatnim telefonskim brojem za
kontakt, adresar, mapa Hrvatske, rubrika pišite nam za posjetitelje
internet stranica),
11. Pretraživanje (pronalaženje tražene fraze ili teksta),
12. Poveznice („linkovi“ na druge povezane internetske adrese tijela
državne vlasti, komora, institucija, poreznih službi drugih država,
međunarodnih udruženja Poreznih uprava i na stranice Europske
unije).
26
4. ELEKTRONIČKA UPRAVA U REPUBLICI
HRVATSKOJ I IMPLEMENTACIJA PROJEKTA
E-POREZNA
Ubrzani gospodarski razvitak uz razvoj novih tehnologija, te
globalizacija stvorili su uvjete dinamičnog poslovnog okruženja u kojem se i
poduzeća i javna uprava moraju brzo prilagođavati uvjetima na tržištu kako bi
se održala konkurentska prednost ili da bi poduzeća bila na samom vrhu
ljestvice konkurentskih gospodarskih subjekata.
Umrežavanja poduzeća i javne uprave, te razvoj Interneta doveli su
do značajnih promjena u načinu i efikasnosti rada poslovnih sustava.
Omogućena je brza i jednostavna komunikacija, trenutno prenošenje podataka
na velike udaljenosti, digitalna isporuka dobara i usluga i stvaranje virtualnih
organizacija.
Cilj svakog poslovanja je u osnovi identičan, a odnosi se na
povećanje dobiti poduzeća, odnosno profita. Načini i putevi na koji će poslovni
subjekti doći do zadanog cilja se razlikuju. Mogu biti poboljšanje kvalitete
proizvoda i usluga (kao stalni proces), smanjenje troškova, povećanje
produktivnosti, inovativnost poslovnih procedura. Suvremena informacijska i
komunikacijska tehnologija, te elektroničko poslovanje su mogućnosti koje
treba iskoristiti kako bi se što lakše ostvarili željeni ciljevi.
Elektroničko poslovanje (e-poslovanje, engl. e-bussiness) je vrlo
često korišten i široko rasprostranjen pojam u poslovnom svijetu. Može ga se
definirati kao suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva
intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije pri obavljanju
ključnih (engl. core) poslovnih aktivnosti.
Uporaba elektroničkog poslovanja u odnosu na klasično poslovanje
zahtjeva manje troškove i skraćuje potrebno vrijeme za obavljanje poslovnih
aktivnosti, te također omogućuje poduzeću pristup novim i neosvojenim
tržištima. Primjena elektroničkog poslovanja osigurava konkurentnije
poslovanje i povećava šanse razvoja i opstanka na tržištu.
27
Nakon reforme Porezne uprave prije dvadesetak godina ustrojena je
Porezna uprava kakva danas postoji. Obavljen je reinžinjering svih poslovnih
procesa rada Porezne uprave čemu je značajan doprinos informacijske i
komunikacijske tehnologije, a naročito Interneta.
Kako bi Porezna uprava bila što bliža svojim korisnicima (poreznim
obveznicima), te im omogućila potrebne informacije o njihovima obvezama i
pravima, usmjerila je svoj razvitak u smjeru primjene informacijskih i
komunikacijskih tehnologija.
4.1. NAČELA I TEMELJI ELEKTRONIČKE UPRAVE
Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2011.-
2015. godine, u dijelu reforme javne uprave, ima za cilj uspostavu nove javne
uprave koja će postati učinkovit servis građana i poslovnih subjekata. U tom
pravcu, Vlada Republike Hrvatske je osnovala Povjerenstvo za koordinaciju
informatizacije javnog sektora. Time je osigurala da se s jednog mjesta
koordinira uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor
te stvore preduvjeti za brz i ujednačen razvoj elektroničnih usluga.
Preduvjeti za razvoj elektroničnih usluga su:
(http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13562, 21.12.2012),
• koordinacija i nadzor projekata primjene informacijske i
komunikacijske tehnologije,
• usvajanje standarda za elektroničku komunikaciju,
• uspostava zajedničke informacijske i komunikacijske
infrastrukture,
• uspostava jedinstvenog sustava za razmjenu podataka,
• uspostava središnjeg sustava za identifikaciju i autentikaciju za
pristup elektroničkim uslugama,
• stvaranje pravnog okvira za razvoj elektroničke uprave.
28
Načela elektroničke uprave jesu sljedeća: (Strategija razvoja
elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. str.
8.)
1. Sve usluge elektroničke uprave i javne informacije, odnosno sadržaji
kojima raspolažu tijela javne vlasti, moraju biti u potpunosti
prihvatljive, raspoložive i dostupne svim korisnicima usluga, bez
ograničenja, na jednak način i pod jednakim uvjetima neovisno o
njihovim posebnostima;
2. Uvođenjem novih oblika pružanja usluga elektroničke uprave neće
se ukidati postojeći oblici i načini pružanja usluga državne uprave
građanima i poslovnim subjektima. Jedino stvarnim povećanjem
broja korisnika usluga elektroničke uprave mogu se prethodni oblici
pružanja usluga postupno ograničavati;
3. Usluge državne uprave koje se ne pružaju kroz sustav elektroničke
uprave ne mogu biti ukinute prije nego se osigura da svi postojeći i
mogući korisnici imaju pristup i znanja korištenja usluga
elektroničke uprave;
4. Razvoj novih usluga državne uprave mora se temeljiti na primjeni
informacijsko-komunikacijske tehnologije, a njihovo pružanje mora
se omogućiti kroz raznovrsne, korisnicima najdostupnije
komunikacijske kanale;
5. Informacije javno dostupne kroz sustav elektroničke uprave moraju
biti strukturirane i isporučene na način koji u potpunosti osigurava
jednostavan, razumljiv i slobodan pristup za sve korisnike. Pri tome
tijela javne uprave moraju koristiti opće prihvaćene norme bez
posebnih zahtjeva prema korisnicima javnih usluga za korištenjem
komercijalnih ili na druge načine uvjetovanih programskih rješenja
ili tehnoloških platformi;
6. Svaki podatak odnosno informacija unosi se samo jednom i na
jednom mjestu u sustav elektroničke uprave. Svi subjekti koji
potražuju podatak, odnosno informaciju koja je već unesena u sustav
29
državne uprave, moraju ih preuzimati iz sustava kroz otvorene
oblike komunikacije u skladu s utvrđenim pravnim temeljem;
7. Oblici elektroničkog zapisa (u svojstvu elektroničkih isprava,
elektronički objavljenih web stranica, odnosno elektroničkih
dokumenata) koje koriste i razmjenjuju tijela državne uprave ne
smiju korisnike informacija, odnosno usluga elektroničke uprave,
dovesti u položaj nužnosti kupovine komercijalnih proizvoda kako
bi pristupili i koristili javne usluge;
8. Tehnološka osnovica razvoja i obavljanja usluga elektroničke
uprave koja se odnosi na računala, programska rješenja i
komunikacijsku mrežu mora u što većoj mjeri biti neovisna o
dobavljaču roba i usluga;
9. Sigurnost i pouzdanost sustava elektroničke uprave mora se
provoditi u skladu s utvrđenim normama informacijske sigurnosti i u
skladu s pravnim i normativnim okruženjem zaštite osobnih
podataka;
10. Usluge elektroničke uprave moraju podržavati stručno i
profesionalno osposobljeni službenici. Stoga svi zaposleni
službenici moraju imati odgovarajuću razinu informatičke
pismenosti, sukladno utvrđenoj međunarodnoj podlozi European
Computer Driving Licence (ECDL).
Ciljevi razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2011. do 2015. godine su istovjetni ciljevima navedenim u sklopu
Akcijskog plana za e-upravu za razdoblje od 2011. do 2015 godine, usvojenom
od strane Europske komisije, u rokovima koji su navedeni za zemlje članice
Europske unije, s posebnim naglaskom na: (www.vlada.hr/hr/content/.../157.-
%201.3.pdf,21.12.2012.)
• razvoj osobnih elektroničkih usluga, uključujući usluge kao što
su praćenje statusa vlastitog predmeta u javnoj upravi;
• omogućavanje pristupa putem interneta informacijama o
zakonima i drugim pravnim aktima, politikama i financiranju;
30
• omogućavanje elektroničkog pristupa osobnim podacima koje o
fizičkim osobama vode tijela državne uprave, te omogućiti
informiranje elektroničkim putem kada su njihovi podaci
predmet automatske obrade i razmjene podataka.
Prema Strategiji razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj
(e-uprava) predstavlja infrastrukturnu pretvorbu djelovanja tijela državne
uprave primjenom informacijsko – komunikacijske tehnologije (ICT) kojom se
cjelokupno poslovanje javne uprave usmjerava prema korisnicima.
Elektronička uprava također uključuje stalnu prilagodbu pravnog i
tehnološkog okvira djelovanja tijela državne uprave u cilju postizanja što veće
učinkovitosti rada, racionalnijeg korištenja proračunskih sredstava i pružanju
usluga. Razlog postojanja i ključni element procesa e-uprave je korisnik
usluga. Koliko god važan element uspjeha bila i informacijsko-komunikacijska
tehnologija budućnost uspjeha ovisi samo o zadovoljstvu pruženim uslugama,
te motivaciji za daljnje korištenje.
Korisnici usluga e-uprave su:
1. Poslovni subjekti,
2. Građani,
3. Tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
4. Službenici koji rade u upravi i koriste e-usluge tijela javne
uprave.
Hrvatska vlada je uvidjela važnost brzog i uz minimalne troškove
dostupnog servisa za potrebe poslovnih subjekata i građana u ostvarivanju
svojih prava i obveza, te je još u svibnju 2005.g. otvorila prvi ured hitro.hr.
Tada nastaje prvi servis Vlade Republike Hrvatske za bržu
komunikaciju građana i poslovnih subjekata sa državnom upravom, a njegova
je svrha podizanje razine usluga povećanjem brzine, učinkovitosti,
fleksibilnosti i transparentnosti rada državne uprave. Njime je uz korištenje
Finine e-kartice omogućeno korištenje ovih usluga:
31
a) e-Porezna,
b) e-Regos,
c) registar godišnjih financijskih izvješća,
d) web-bon,
e) elektronički potpis,
f) e-plaćanje,
g) e-mirovinsko,
h) e-zdravstveno,
i) web registar koncesija,
j) info. biz.
4.2. E-POREZNA I INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE
UPRAVE
Informacijski sustav Porezne uprave u našoj zemlji u današnjem je
obliku u uporabi od početka primjene porezne reforme odnosno od 1. siječnja
1994. godine. Od tada se kontinuirano razvija i nadograđuje, kako u
programskoj tako i u računalno komunikacijskoj infrastrukturi. Porezna uprava
uz pomoć informacijskog sustava obavlja poslove utvrđivanja i naplate poreza,
obveznih doprinosa i drugih javnih davanja o čemu vodi različite evidencije
putem velikog broja aplikacija koje su grupirane u nekoliko većih skupina:
osnovne i pomoćne evidencije, utvrđivanje poreza, porezno knjigovodstvo,
evidencije rezultata nadzora i statistički pregledi.
Dio poslova unosa i pohranjivanja podataka o poslovanju poreznih
obveznika obavlja se u on-line radu odnosno direktnom komuniciranju
poreznih službenika s centralnim računalom putem radnih stanica, dok se drugi
dio poslova takozvane "batch obrade" (kao što je prihvat izvoda iz FINE,
masovna knjiženja analitičkih stavki, štampanje poreznih rješenja, uplatnica,
rasporeda i dr.), obavlja u APIS-u bez direktnog sudjelovanja službenika
32
Porezne uprave. Danas je informacijski sustav Porezne uprave lokacijski
raširen na cijelom području Republika Hrvatske, pri čemu su u komunikacijsku
mrežu uključene sve 124 ispostave Porezne uprave i 22 Područna ureda, uz
postojanje centralne lokacije u Središnjem uredu u Zagrebu. Programska
podrška rada obavlja se u Agenciji za podršku informacijskim sustavima
(APIS-IT). Glavna zadaća informacijskog sustava Porezne uprave je obuhvat
matičnih podataka o poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj, njihova
obrada, pohranjivanje te mogućnost pretraživanja, a što se osigurava u
jedinstvenom registru svih poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj koji se
sastoji od pravnih i fizičkih osoba. (Mahović-Komljenović, 2009; str. 183.)
Sustav elektroničkih usluga Porezne uprave e-Porezna u cijelosti je
zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te je tako omogućeno
njegovo korištenje sa svih danas relevantnih računalnih platformi neovisno o
proizvođaču. Jednako tako moguće je ostvariti integraciju elektroničke usluge
u veliki broj postojećih poslovnih informacijskih sustava, što ovisi jedino o
njihovoj proširivosti, te donekle o korištenoj tehnološkoj osnovici. Na taj način
je moguće ostvariti daljnju automatizaciju poslovnih procesa da uključuju i
korake interakcije s Poreznom upravom.
Kako bi se većini klijenata omogućio što brži početak i što lakše
korištenje ovih usluga, razvijena je aplikacija za danas u svijetu dominantni
korisnički operativni sustav (Microsoft Windows). Korisnici mogu
popunjavati, potpisivati i slati elektroničke dokumente korištenjem Interneta
kao komunikacijskog medija za prijenos medija, te na isti način dobivati
informacije od Porezne uprave. E-porezna sustav zadovoljava visoke
sigurnosne standarde kao bi omogućio brz i siguran prijenos podataka u
elektroničkim transakcijama.
Aplikacija se upotrebljava na način da klijent popuni elektronički
dokument npr. obrazac, elektronički ga potpiše i korištenjem certifikata
(sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu – Narodne novine 10/2002 i
33
80/2008), pošalje. Porezna uprava zatim preuzima obrazac, provjerava,
evidentira i šalje na daljnju obradu. Elekroničke usluge omogućuju
elektroničku komunikaciju s poreznim obveznicima korištenjem Interneta kao
komunikacijske infrastrukture. U sklopu elektroničkih usluga odvija se sigurna
razmjena elektroničkih dokumenata između poreznog obveznika i Porezna
uprave. Elektroničkim dokumentima se smatraju zapisi izrađeni elektronički na
računalu (prema Zakonu o elektroničkoj ispravi – Narodne novine 150/2005),
te u elektroničkom obliku dostavljeni Poreznoj upravi, a to mogu biti razni
obrasci, zahtjevi za dohvat podataka, status obrazaca i slično.
Služba za informacijski sustav Porezne uprave sastoji se od četiri
odjela te ima ukupno 39 djelatnika. Poslove iz područja informatike obavljaju
službenici dva odjela i to ukupno 20 djelatnika. U svibnju 2009. godine
zaposlena su tri nova djelatnika u Odjelu za održavanje sustava i pomoć
korisnicima (helpdesk). Od lipnja 2009. godine prekinut je ugovor s vanjskim
pružateljem usluga te su sve poslove održavanja informatičke opreme Porezne
uprave preuzeli djelatnici Odjela za održavanje sustava i pomoć korisnicima.
APIS-IT, vanjski partner, pruža usluge u izradi i održavanju aplikacija
poreznih evidencija. Djelatnici Službe redovito sudjeluju u provedbenim
aktivnostima projekata za izgradnju VIES sustava.
U tijeku je nadogradnja i zamjena stare informatičke opreme, te
modernizacije i jačanja kapaciteta računalne mreže Porezne uprave s ciljem
jačanja administrativnih kapaciteta Porezne uprave. Navedeno će se ostvarivati
kroz projekt „Proširenje i nadogradnje ICT (Information and Communication
Technology) sustava za potrebe Ministarstva financija Porezne uprave“. U
okviru tog projekta započeta je zamjena stare i instalacija nove informatičke
opreme po lokacijama, te su pokrenute preliminarne analize stanja
infrastrukture računalne mreže Porezne uprave s ciljem pokretanja projekta
razvoja i modernizacije infrastrukture mreže (opreme i programske podrške).
34
Također su pokrenute preliminarne analize i snimke stanja s ciljem
pokretanja projekta koji bi unaprijedio sigurnosnu politiku, posebno na području
politike pričuve podataka i aplikacija, tzv. „backup politike“, u Poreznoj
upravi, uz nabavu potrebne opreme i programske podrške. (Izvješće o
ispunjavanju obveza iz poglavlja 16. Porezi, 2010; str. 10.)
Porezni obveznici podnose porezne prijave i druge podatke bitne za
oporezivanje elektroničkim putem, korištenjem sustava elektroničkog servisa
Porezne uprave ePorezna, i to: (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i
drugih podataka elektroničkim putem, 2011; čl. 2.)
v prijavu poreza na dodanu vrijednost za obračunsko razdoblje u
obliku elektroničkog obrasca ePDV,
v konačni obračun poreza na dodanu vrijednost u obliku
elektroničkog obrasca ePDV-K,
v prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje u obliku
elektroničkog obrasca ePD,
v obračun spomeničke rente u obliku elektroničkog obrasca eSR,
v obračun članarine turističkoj zajednici u obliku elektroničkog
obrasca eTZ,
v mjesečno izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i
mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za
obvezna osiguranja u obliku elektroničkog obrasca eID.
Prilozi koji se obvezno podnose uz poreznu prijavu podnose se kao
datoteka podataka – privitak uz elektronički obrazac porezne prijave ili
izvješća. Ako za to postoje tehničke mogućnosti, datoteke s podacima koji su
po sadržaju istovjetni obveznim prilozima Porezna uprava može preuzimati i sa
web-servisa iz elektroničkih registara trećih osoba. Porezna uprava će na
svojim službenim web-stranicama objavljivati popis koji će sadržavati podatke
o web-servisima i elektroničkim registrima trećih osoba, te datotekama
podataka za koje postoji mogućnost preuzimanja.
35
Osim podnesaka, porezni obveznik može dostavljati Poreznoj upravi
i druge podatke bitne za oporezivanje nositelju podataka, ako za to postoje
tehnički uvjeti, te uz pridržavanje javno objavljenih standarda na službenim
web-stranicama Porezne uprave. (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i
drugih podataka elektroničkim putem, NN 62/2011; čl. 2.)
Prije slanja podneska, porezni obveznici moraju naprednim
elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac podneska. Porezni
obveznik popunjene elektroničke obrasce podneska i obvezne priloge s
naprednim elektroničkim potpisom šalje Poreznoj upravi elektroničkim putem i
to korištenjem sustava ePorezna, a na isti se način dostavljaju i ispravci
poreznih prijava.
Porezni obveznik može na zakonom predviđen način ovlastiti osobu
koja posjeduje kvalificirani certifikat kojim se potvrđuje napredni elektronički
potpis u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, da u njegovo
ime i za njegov račun popunjava i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom
propisane podneske. (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih
podataka elektroničkim putem, NN 62/2011; čl. 3.-5.)
Format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca,
datoteka – privitaka uz elektronički obrazac ili drugih datoteka porezni
obveznik mora prilagoditi javno objavljenim standardima na službenim web
stranicama Porezne uprave,a ako ih dostavlja na nositelju podataka, obvezan ih
je dostaviti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave. Nositelj
podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima: (Pravilnik o
podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, NN
62/2011; čl. 6.)
§ Ime i prezime, odnosno naziv i osobni identifikacijski broj poreznog obveznika,
§ Kratak opis sadržaja datoteke,§ Razdoblje na koje se odnose dostavljeni podaci.
36
Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem
pošiljatelju potvrditi primitak, te ga obavijestiti o nemogućnosti učitavanja
podneska: (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka
elektroničkim putem, NN 62/2011; čl. 8.)
§ Ako podnesak nije ispravno ili potpuno popunjen,
§ Ako uz podnesak nisu dostavljeni obvezni prilozi, a ne postoji
mogućnost njihovog preuzimanja,
§ Ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati
podnesak ili obvezni prilozi.
Pošiljatelj mora poslati podnesak u ispravnom obliku u roku od 24
sata od slanja obavijesti. Ako to pošiljatelj ne učini u propisanom roku, smatrat
će se da podnesak nije podnesen. Obavijest obvezno sadrži razloge
nemogućnosti učitavanja podneska, upozorenje poreznom obvezniku u kojem
roku je dužan dostaviti podnesak u ispravnom elektroničkom obliku, te o
posljedicama ako to propusti učiniti. Ako nakon slanja podataka pošiljatelj ne
primi obavijest Porezne uprave o primitku, obvezan je sljedećeg radnog dana o
tome obavijestiti ovlaštenu službenu osobu Porezne uprave radi utvrđivanja
uzroka.
Porezna uprava dužna je voditi evidenciju o svim primljenim
podnescima i vremenu njihovog primitka u Poreznoj upravi, te o svim
poslanim obavijestima Porezne uprave i vremenu njihova slanja.
Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je
zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih poruka.
4.3. PREDNOSTI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA
Elektroničko poslovanje ili kraće e-poslovanje (engl. E-business)
se može definirati kao svako poslovanje odnosno poslovni proces koji se odvija
elektroničkim putem primjenom suvremenih informacijskih i komunikacijskih
37
tehnologija. U odnosu na klasično poslovanje, e-poslovanje zahtijeva manje
troškova i skraćuje vrijeme potrebno za obavljanje određenih poslovnih
aktivnosti te poduzeću omogućava nastup na novim tržištima.
Primjena elektroničkog poslovanja osigurava konkurentnije
poslovanje i povećava šanse opstanka na tržištu. (http://www.tax-fin-
lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm,21.12.2012.)
Koncept elektroničkog poslovanja podrazumijeva obavljanje
velikog dijela poslovnih aktivnosti u virtualnom prostoru, odvajajući
informaciju od predmeta na koji se ona odnosi. (Panian, Ž., Ćurko, K.: 2010,
p.245.)
Svaki oblik poslovanja ima određene prednosti i nedostatke, pa tako
i elektroničko poslovanje. Najznačajnije prednosti elektroničkog poslovanja su
veličina tržišta i cijena poslovanja. Elektroničko poslovanje rasprostranjeno
je na cijeli svijet, a nabavka najjeftinijih proizvoda i usluga iz cijelog svijeta
smanjuje troškove poslovanja.
Djelotvornost tvrtki ostvarena zbog elektroničkog poslovanja
održava poduzeća na tržištu i omogućuje im konkurentsku prednost.
Istovremeno, tvrtke postaju fleksibilnije u poslovanju zbog jeftinijih i bržih
narudžbi i uštede vremena.
E-poslovanje pruža koristi i organizacijama i potrošačima.
Koristi za organizacije mogu biti: (http://www.tax-fin-
lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm,21.12.2012.)
• Širenje tržišta na nacionalno i internacionalno. Sveprisutnost Interneta
omogućava jeftinu i brzu komunikaciju s kupcima koji su i tisuće kilometara
udaljeni od prodajnog mjesta. Prodaja više nije ograničena samo na lokalno
tržište.
• Integriranje informacijskih sustava sa poslovnim partnerima. Ovo se
povezivanje obično odvija unutar prodajnog, proizvodnog ili opskrbnog lanca,
38
čime se postiže povećanje točnosti poslovanja, bolje praćenje konkurencije,
smanjuje broj izvršitelja u poslovnom procesu.
• Personaliziranje ponude kroz mikro-segmentiranje tržišta. Primjenom
sustava za upravljanje odnosima s kupcima (Customer Relationship
Management, CRM) organizacije su u mogućnosti prepoznati sklonosti i
navike svojih korisnika te prilagoditi proizvode njihovim individualnim
preferencijama.
• Sniženi troškovi. E-poslovanje smanjuje troškove kao što su održavanje
trgovine, najamnina, osiguranje, režije. Organizacije mogu kreirati digitalne
kataloge svojih proizvoda, te ih predstaviti na svojoj web stranici uz znatno
manje troškove od troškova tiskanja i slanja papirnih kataloga.
• Mogućnost digitalizacije različitih medija, kao što su tekst, slike, zvuk i
video. Podaci u digitalnom obliku mogu se obrađivati, pretraživati, spremati,
kopirati i prenositi efikasno i u velikim količinama putem računalnih,
telefonskih, bežičnih ili kabelskih mreža.
• Rad na daljinu – teleworking čime poduzeća smanjuju režijske troškove,
troškove naknada za prijevoz zaposlenika i sl. S druge strane zaposlenicima
teleworking omogućava da prilagode radne uvjete svojim navikama čime se
povećava efikasnost njihovog rada, a time i konkurentnost poduzeća.
• Brža isporuka i veća konzistentnost (poslovnih) dokumenata.
Korištenjem elektroničke pošte dokumenti stižu do primatelja za samo
nekoliko sekundi.
Pogodnosti za potrošače su: (http://www.tax-fin-
lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm,21.12.2012.)
• Kontinuirana raspoloživost (24/7). Korisnici mogu naručiti proizvod ili
obavljati druge transakcije 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, cijelu godinu i s
bilo koje lokacije.
• Bolja informiranost. Kupci mogu pronaći velike količine usporedivih
informacija o poduzećima, proizvodima i konkurenciji. Mogu se koncentrirati
na objektivne kriterije kao što su cijena, kvaliteta, dostupnost, servis ili
garancija.
39
• Udobnost. Kupci mogu pretraživati ponudu ne napuštajući komfor vlastitog
doma ili ureda.
• Interakcija potrošača kroz razmjenu ideja i iskustava. Sudjelovanjem na
raznim internetskim forumima korisnici mogu razmjenjivati vlastita iskustva
vezana za proizvođače i njihove proizvode.
• Veći izbor i brža isporuka proizvoda, posebno digitalnih.
Međutim, potrebno je problematizirati stanje da ogroman broj
hrvatskih tvrtki zbog nedostatne tehnološke razvijenosti nisu još uvijek
konkurentne na svjetskom tržištu. Zbog toga nove tvrtke više ulažu u
suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i tako brže postaju
spremniji takmac na međunarodnim tržištima.
Upravo nužnost stalnog ulaganja u informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju zbog zadržavanja konkurentskog položaja predstavlja i značajan
nedostatak elektroničkog poslovanja obzirom na financiranje. Poslodavci mogu
biti suočeni i sa pronalaženjem odgovarajuće obučenog osoblja.
Iz Republike Hrvatske svake godine odlazi oko tisuću
najobrazovanijih stručnjaka (tzv. procesom odljeva mozgova) što se negativno
reflektira na gospodarstvo u cjelini.
4.4. RAZLOZI ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-
POREZNA
Prema Zakladi Hanžeković M; „E-service temeljito mijenja
dosadašnje odnose poreznih uprava i poreznih obveznika gdje dosadašnji
obveznik postaje klijent“.
Obilježje plaćanja poreza u suvremenih državama jest da je 95%
prikupljenog poreza plaćeno dragovoljno. Smatram da i Porezna uprava
Republike Hrvatske treba ostvariti taj cilj, prije svega omogućavanjem
poreznim obveznicima da svoj kontakt s poreznom administracijom ostvaruju
40
kada i kako hoće, te da na taj način bude ispunjen zahtjev za ugodnosti
ispunjenja poreznih i drugih obveza prema državi. Navedeni procesi preustroja
Poreznih uprava provedeni su i u razvijenim državama Europske unije.
4.4.1. PREDUVJETI ZA PRIMJENU USLUGE
Postoje preduvjeti za razvoj interaktivnih on-line usluga:
a) Razvoj mrežnog sustava,
b) Mogućnost povezivanja s drugim poslovnim sustavima
c) Razvoj novih aplikacija za poslovne korisnike.
Prema Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka
elektroničkim putem, Porezna uprava objavljuje na službenim web-stranicama
standarde koji se odnose na neophodne uvjete potrebne za ostvarivanje
komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom, a osobito: (Pravilnik
o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011;
čl. 9.)
o neophodne tehnološke preduvjete (potrebna oprema i računalni
programi),
o podatke potrebne radi instalacije korisničke aplikacije, format,
veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka
podataka – privitaka, korištene protokole, informatičko sučelje,
strukturu i postavke informatičkog sustava za komunikaciju,
korisnički priručnik i detaljne informacije potrebne za
instalaciju aplikacija,
o način na koji porezni obveznik kontaktira Poreznu upravu u
slučaju nemogućnosti ili pogrešaka u komunikaciji
elektroničkim putem s Poreznom upravom.
Porezni obveznik dužan je osigurati potrebne tehnološke preduvjete i
pridržavati se standarda radi komunikacije elektroničkim putem s Poreznom
upravom.
41
Potrebno je ispuniti i nekoliko preduvjeta da bi se mogle koristiti
elektroničke usluge Porezne uprave:
1. Posjedovanje čip-kartice (engl. smart card) ili bilo kojeg drugog medija
za certifikate (usb token i sl.) Financijske agencije ili poslovnih banaka,
a koji sadrži par digitalnih certifikata izdanih od Fina RDC (Registar
digitalnih certifikata),
2. Posjedovanje čitača čip-kartice (ukoliko su certifikati pohranjeni na čip-
kartici),
3. Instalacija potrebnih softverskih komponenti za čitač čip-kartice, usb-
token i dr. prema navodima proizvođača,
4. Računalo minimalno preporučene konfiguracije,
5. Instaliranu aplikaciju e-Porezna.
Čip kartica sadrži par digitalnih certifikata koji jednoznačno
povezuju osobu s kriptografskim ključem koji će se koristiti prilikom
potpisivanja elektroničkih dokumenata. Korištenjem Fina kvalificiranog
digitalnog certifikata pohranjenog na čip kartici ili drugom nosaču
certifikata (Fine ili poslovnih banaka) moguće je elektronički potpisivati
naprednim elektroničkim potpisom kako dokumente u sklopu elektroničkih
usluga Porezne uprave, tako i nekih drugih sustava i usluga, npr. usluga Fine
ili poslovnih banaka.
Elektronički potpis ima jednaku pravnu snagu kao i vlastoručni
potpis i žig. U sklopu elektroničkih usluga Porezne uprave razmjenjeni
podaci podaci, bilo od strane obveznika prema Poreznoj upravi ili obratno
su elektronički potpisani.
Za izdavanje certifikata nadležna je Financijska agencija (FINA)
koja je ovlašteni izdavatelj certifikata u Republici Hrvatskoj. Za nabavku
certifikata potrebno je Fini predati zahtjev za izdavanje poslovnih digitalnih
certifikata (za neke usluge mogu se koristiti i osobni certifikati). Neke
42
poslovne banke na svojim medijima nude i opciju dodatnih certifikata Fine
koji se mogu koristiti i za elektroničke usluge Porezne uprave.
Nakon što korisnik preuzme certifikate potrebno je instalirati
upravljačke programe prema dobivenim uputama. Idući korak je instalacija
aplikacije e-Porezna, te ostalih programskih preduvjeta koje aplikacija treba
za normalan rad. Kako bi porezni obveznik mogao koristiti usluge e-
Porezne moraju mu se dodijeliti ovlaštenja. Ukoliko je porezni obveznik
osoba odgovorna za zastupanje poslovnog subjekta (odgovorna osoba u
poslovnom subjektu – vlasnik obrta, direktor, član uprave...) i posjeduje par
Fina poslovnih digitalnih certifikata postupak ovlaštenja može obaviti
putem aplikacije e-Porezna. Korisnik putem aplikacije treba popuniti,
potpisati i poslati zahtjev za elektroničkim poslovanjem. Sustav potom kroz
kratko razdoblje dodjeljuje ovlaštenja koja će klijentima omogućiti daljnji
rad u sustavu.
4.4.2. ZAKONSKE OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA OD 1.
SIJEČNJA 2012.
Izmjenama Općeg poreznog zakona (NN 18/11) propisani su
obveznici koji od 01.01.2012. moraju predavati Poreznoj upravi obrasce,
prijave, izvješća i drugu dokumentaciju u elektroničkom obliku, korištenjem
aplikacije e-porezna:
(http://www.obrtnicipula.hr/index.php?id=45&no_cache=1&tx_ttnews%5Btt_
news%5D=288&tx_ttnews%5BbackPid%5D=20,21.12.2012.)
Od 1. siječnja 2012. godine svi porezni obveznici koji su prema
odredbama Zakona o računovodstvu razvrstani u srednje ili velike poduzetnike
i obveznici PDV-a čija je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih
usluga (oporezive i izvozne isporuke) veća od 800.000,00 kuna, a prema
pokazateljima utvrđenima na zadnji dan poslovne godine koja prethodi
poslovnoj godini za koju se sastavljaju porezne prijave ili drugi podaci
43
potrebni za oporezivanje, dužni su podnositi porezne prijave elektroničkim
putem. (Internet stranice Porezne uprave, 2011., str. 9.)
Sukladno navedenom, porezni obveznici koji moraju predavati
obrasce elektronskim putem mogu to raditi samostalno ili mogu opunomoćiti
osobu koja će u njihovo ime to raditi (npr. knjigovođu).
Od 01.01.2013. stupio je na snagu Zakon o fiskalizaciji u prometu
gotovinom2, a Zakonom je propisano: (http://www.obrtnici-
pula.hr/index.php?id=50., 21.12.2012.)
• Obveznici fiskalizacije su: fizičke i pravne osobe - obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit - za sve
djelatnosti za koje su, prema odredbama posebnih propisa,
obveznici izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.
• Djelatnosti izuzete od fiskalizacije (prema ovom zakonu): prodaja
karata ili žetona u putničkom prometu, naplata cestarine, punjenje
naftnim derivatima aviona na avio-servisima, prodaja vlastitih
poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima,
prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu, zaprimanje
uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim
igrama, prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata, pružanje
bankovnih usluga i usluga osiguranja, vođenje središnjeg
depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg
registra financijskih instrumenata, ostvareni prometi evidentirani
preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne
komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih,
elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba, te provođenje
zdravstvene zaštite – participacije za preglede i lijekove.
2Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Narodne novine, 133/12.
44
Početak obveze izdavanja fiskalnih računa nastaje od 01.01.2013. –
za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost «Pružanja
smještaja, te pripreme i usluživanja hrane» te svi veliki i srednji poduzetnici
prema Zakonu o računovodstvu (bez obzira na djelatnost), od 01.04.2013. – za
obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju bilo koju vrstu trgovine na
veliko i malo ili posredovanja u trgovini te održavanje i popravak motornih
vozila, a od 01.07.2013. – za sve ostale obveznike.
Uvjeti i koraci u postupku fiskalizacije su osigurati Internet vezu,
osigurati računalnu opremu (računalo, tablet, fiskalnu blagajnu ili dr. sa
pisačem), nabaviti računalni program za fiskalne kase, te nabaviti digitalni
certifikat od FINE (za elektronički potpis fiskalnih računa i identifikaciju
obveznika). Ovim zakonom se od 01.01.2013. ponovo uvodi obveza polaganja
gotovog novca (utrška) na poslovni račun istog dana, a najkasnije slijedećeg
dana.
4.4.3. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNE UPRAVE
Prema Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka
elektroničkim putem, Porezna uprava dužna je osigurati: (Pravilnik o
podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011; čl.
9.)
• tehničke uvjete za preuzimanje podataka u elektroničkom obliku
koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama
Pravilnika,
• neprekidnost rada sustava Porezne uprave za komunikaciju
elektroničkim putem i
• tehničke uvjete potrebne za dostupnost podataka koje porezni
obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika.
45
Dostupnost podacima koje porezni obveznici podnose elektroničkim
putem mora se omogućiti 24 sata dnevno i svakog dana u godini, osim u dane
održavanja, odnosno provjere rada sustava. Porezna uprava dužna je kao
poreznu tajnu čuvati podatke koje porezni obveznik podnosi elektroničkim
putem na način koji ih osigurava od neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja
ili gubitka, sukladno važećim standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite
informacijskih sustava.
Očekivane koristi za Poreznu upravu očituju se u :
a) Uštedi vremena na unosu obrazaca i ispravljanju grešaka,
b) Uštedi vremena kod zaprimanja i manipulacije obrascima,
c) Uštedi vremena zbog manjeg broja telefonskih kontakata
(obzirom da su informacije dostupne poreznim obveznicima
putem aplikacija upita na Internetskim stranica Porezne uprave).
4.4.4. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNIH OBVEZNIKA
Kao osnovne prednosti predaje poreznih obrazaca i prijava putem
Interneta za porezne obveznike možemo izdvojiti:
a) Jednostavniji postupak predaje obrazaca uz kvalitetnu kontrolu
podataka,
b) Uštedu vremena zbog smanjenja ili eliminacije osobnih dolazaka
u Ispostave Porezne uprave,
c) Ubrzanje poslovnih procesa zbog brže predaje podataka uz
mogućnost korišenje posrednika (npr. računovodstvenih servisa)
za elektroničko poslovanje,
d) Raspolaganje aplikacijama vezanim uz poslovanje s Poreznom
upravom na jednom mjestu putem portala Porezne uprave,
e) Trenutna dostupnost informacija o statusu
(obavljeno/neobavljeno) transakcija putem elektroničke pošte ili
putem aplikacija upita, 24 sata dnevno, 365 dana godišnje.
46
4.5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE
Za potrebe istraživanja implementacije projekta e-Porezna, korišteno
je više znanstvenih metoda, a za potrebu anketnog istraživanja najznačajnije su
metoda ispitivanja i ankete, te statističke metode koje su korištene za obradu
podataka. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja.
Anketiranje je provedeno osobno od strane studenta (djelatnika
Porezne uprave) tijekom prosinca 2012. i siječnja 2013. godine, uz suradnju i
susretljivost voditeljice Odjela za utvrđivanje poreza za pravne osobe I, u
Poreznoj Ispostavi Rijeka mr. sc. Nele Ladić i svih službenika odjela.
Provedene su dvije ankete, anketa za službenike Porezne uprave i
anketa za korisnike projekta e-Porezna. Ankete su sastavljene u obliku
upitnika, a većina je pitanja Likertova tipa (pitanja intenziteta), što znači da je
u svakom pitanju bilo ponuđeno pet odgovora raspoređenih od izrazito
nepovoljnih do povoljnih.
Redoslijed ponuđenih odgovora na sva pitanja o implementaciji
projekta e-Porezna ujedno određuje i ocjenu, s tim što ocjena jedan (1) znači
nedovoljan, dva (2) dovoljan, tri (3) dobar, četiri (4) vrlo dobar i pet (5)
izvrstan. Rezultati dobiveni anketnim ispitivanje statistički su obrađeni i
razvrstani u tablice i grafikone.
4.5.1. ANKETA SLUŽBENIKA POREZNE UPRAVE
Anketa o implementaciji projekta e-Porezna sa gledišta davatelja
usluga, odnosno Porezne uprave provedena je u Poreznoj upravi Ispostavi
Rijeka u dva odjela, Odjel za utvrđivanje poreza za pravne osobe I i Odjel za
utvrđivanje poreza za pravne osobe II u razdoblju od prosinca 2012. do siječnja
2013. godine, a anketirani su svi zaposleni u navedenim odjelima, odnosno
ukupno 22 službenika čime je osigurana reprezentativnost uzorka.
47
Ispitanici su bili zainteresirani i otvoreni za suradnju, a mogućih
nejasnoća za vrijeme anketiranja nije bilo. Anketa se sastojala od 8 pitanja sa
ponuđenim odgovorima, a rezultati slijede u nastavku.
Tablica 1. Uvođenje elektroničkih usluga putem implementacije projekta
e-Porezna podržavate i smatrate opravdanim
Uvođenje projekta e-Porezna Broj anketiranih Udio
ne podržavam 0 0%
djelomično (u manjoj mjeri)
podržavam 0 0%
djelomično (u većoj mjeri) podržavam 0 0%
podržavam 9 41%
podržavam u potpunosti 13 59%
UKUPNO 22 100%
Tablica 1. prikazuje mišljenje službenika Porezne uprave Ispostava
Rijeka o uvođenju elektroničkih usluga putem implementacije projekta e-
Porezna. Većina ispitanika, njih 13 odgovorila je da uvođenje projekta e-
Porezna podržava u potpunosti i njegovo uvođenje smatra opravdanim, što
predstavlja visok udio od 59%. Ostalih 9 anketiranih službenika podržava
uvođenje i ocjenjuje ga ocjenom vrlo dobar. Vrijedan je podatak da nitko od
anketiranih ne podržava uvođenje projekta što ukazuje na visoko zadovoljstvo
provedbom projekta od strane samih djelatnika.
Tablica 2. Jesu li podaci poreznih obveznika sigurnosno zaštićeni u
procesima dostave, obrade i čuvanja podataka
Sigurnost podataka Broj anketiranih Udio
u potpunosti su nezaštićeni 0 0%
uglavnom su nezaštićeni 0 0%
48
djelomično su zaštićeni 4 18,2%
u velikoj mjeri su zaštićeni 10 45,5%
u potpunosti su zaštićeni 8 36,3%
UKUPNO 22 100%
Na pitanje o sigurnosti i zaštićenosti podataka poreznih obveznika,
svi su službenici odgovorili da su podaci zaštićeni, no u različitoj mjeri. Tako
45,5% ispitanika smatra da su podaci obveznika u velikoj mjeri zaštićeni, da su
potpuno zaštićeni smatra njih 8, odnosno 36,3%. 18,2% ispitanika mišljenja je
da su podaci djelomično zaštićeni, a niti jedan službenik PU ne smatra da su
podaci nezaštićeni, što svakako ulijeva sigurnost i povjerenje u sustav.
Prosječna ocjena sigurnosti zaštite podataka poreznih obveznika
dobivena anketiranjem je 4,18.
Tablica 3. Da li je smanjen broj osobnih dolazaka stranaka u ispostave Porezne
uprave
Broj dolazaka stranaka u PU Broj anketiranih Udio
nije smanjen, već povećan 0 0%
ostao je na istoj razini 4 18,2%
djelomično je smanjen 8 36,3%
u velikoj mjeri je smanjen 10 45,5%
u potpunosti je smanjen 0 0%
UKUPNO 22 100%
Službenici PU Ispostava Rijeka smatraju da je uvođenjem e-Porezne
broj osobnih dolazaka stranaka u Poreznu upravu ostao na istoj razini ili se
smanjio, što je i prikazano na grafikonu 1.
49
Grafikon 1. Broj dolazaka stranaka u Poreznu upravu
Iz grafikona je vidljivo da je većina ispitanika mišljenja da je nakon
uvođenja e-Porezne broj osobnih dolazaka poreznih obveznika smanjen ili je
ostao na istoj razini. Gotovo polovica ispitanih, njih 45,5% smatra da je broj
osobnih dolazaka smanjen u velikoj mjeri, manji dio ispitanika 36,3% smatra a
je djelomično smanjen.
Prema mišljenju ispitanih, broj dolazaka nije u potpunosti smanjen,
ali nije ni povećan. Ta činjenica pokazuje visok stupanj uštede na vremenu u
samom izravnom radu i komuniciranju sa poreznim obveznicima, ali i značajnu
uštedu na vremenu poreznih obveznika koja je potrebna za osobnu predaju
obrazaca i ostale dokumentacije.
Tablica 4. Da li smanjen opseg poslova referenata u poreznim ispostavama pri
obradi obrazaca; zaprimanju, unosu, promjenama, ispravcima
obrazaca, te arhiviranju i čuvanju dokumenata
Opseg poslova referenata Broj anketiranih Udio
nije smanjen, već povećan 0 0%
ostao je na istoj razini 3 13,7%
djelomično je smanjen 14 63,6%
u velikoj mjeri je smanjen 5 22,7%
u potpunosti je smanjen 0 0%
UKUPNO 22 100%
50
Iako je sustav e-Porezna strukturiran tako da službenicima olakšava
rad, odnosno pomaže u primanju obrazaca i obradi dostavljenih podataka; tek
22,7% ispitanih se izjasnilo da je korištenjem e-Porezne opseg poslova u
velikoj mjeri smanjen. Najveći broj anketiranih, 14 službenika, odgovorilo je
da su poslovi smanjeni tek djelomično, a 13,7% smatra da je opseg poslova
ostao na istoj razini.
Razlozi se mogu tražiti zbog dolazaka stranaka radi predaje obrazaca
na elektronskom mediju kao i čestim dolascima radi upita o nepravilnostima i
poteškoćama u radu samog sustava e-Porezna, koji su sve učestaliji, unatoč
postojanju Kontakt centra i mogućnosti upita putem e-maila Službi tehničke
podrške. Na pitanje o opsegu poslova nakon uvođenja sustava e-Porezna
dobivena je prosječna ocjena 3,09.
Tablica 5. Da li je skraćeno vrijeme unosa podataka - obrazaca u informacijski
sustav Porezne uprave
Opseg poslova referenata Broj anketiranih Udio
nije smanjeno, već povećano 0 0%
ostalo je na istoj razini 0 0%
djelomično je smanjeno 7 31,82%
u velikoj mjeri je smanjeno 13 59,09%
u potpunosti je smanjeno 2 3,09%
UKUPNO 22 100%
E-Porezna kao visoko razvijeni informacijski sustav, konfigurirana
je s ciljem olakšavanja posla ne samo službenicima Porezne uprave već i
korisnicima iste, odnosno poreznim obveznicima. Jedna od najznačajnijih
prednosti koja se ostvaruje korištenjem navedenog projekta zasigurno jest
ušteda vremena, koje je u suvremeno doba jedan od ključnih ekonomskih
resursa.
51
Anketiranjem službenika, potvrđena je konstatacija da je vrijeme
unosa podataka - obrazaca u informacijski sustav Porezne uprave skraćeno.
Više od polovine ispitanika mišljenja je da je vrijeme unosa podataka -
obrazaca u informacijski sustav Porezne uprave u velikoj mjeri smanjeno.
31,82% ispitanih odgovorilo je da je smanjeno, a 2 djelatnika PU smatraju da
je vrijeme smanjeno u potpunosti.
Prosječna ocjena anketiranih u vezi s mišljenjem o smanjenju
vremena potrebnog za unos podataka u informacijski sustav je 3.77.
Tablica 6. Obzirom da sustav upozorava na nelogočnosti kod unosa podataka,
da li je smanjen broj kontakata sa strankama u cilju ispravaka i
dopuna podataka, te povećana točnost podataka
Kontakti sa strankama u cilju
ispravaka i dopuna podataka Broj anketiranih Udio
nije smanjen, već povećan 2 9,09%
ostao je na istoj razini 4 18,18%
djelomično je smanjen 13 59,09%
u velikoj mjeri je smanjen 3 13,64%
u potpunosti je smanjen 0 0%
UKUPNO 22 100%
Iako je informacijski sustav Porezne uprave strukturiran tako da
korisnika upozorava na nelogičnosti kod unosa podataka u aplikaciju e-
Porezna i tako smanjuje kontakte korisnika sustava sa službenicima Porezne
uprave, tek nešto manje od četvrtine ispitanika smatra da su kontakti sa
strankama u cilju ispravaka i dopuna podataka ostali na istoj razini i da broj
kontakata nije smanjen, nego čak i povećan.
Najveći je broj službenika odgovorio da su kontakti sa strankama
djelomično smanjeni, njih 13, dok 13,64% službenika smatra da su kontakti
52
smanjeni u velikoj mjeri. Predlaže se da kad obveznik dobije upozoravajuću
poruku da obrazac ima nedostataka i/li nepravilnosti, trebalo bi se onemogućiti
korisniku da takav nepotpun obrazac pošalje sve dok se nedostaci ne otklone.
Niti jedan od anketiranih djelatnika ne smatra da su kontakti sa
strankama smanjeni u potpunosti, a navedeno je prikazano na grafikonu koji
slijedi.
Grafikon 2. Kontakti sa strankama u cilju ispravaka i dopuna podataka
Prema mišljenju anketiranih, sustav nema značajnih nedostataka.
Pojedini službenici istaknuli su da je potrebna veća kontrola podataka, te su
predložili da se pasivizirani obrasci, odnosno oni s nekom greškom koji su
zaprimljeni, ali nisu provedeni do kraja, uklone odnosno izbrišu iz aplikacije.
Jedna od zamjerki je što se godišnji obrasci IP, ID-1 ne mogu predati
elektronski nego se moraju nositi na mediju u Poreznu upravu gdje ga referenti
učitavaju u sustav, te predlažu uvođenje navedene opcije. Rezultati mišljenja o
nedostacima sustava prikazani su na grafikonu.
53
Grafikon 3. Mišljenje o nedostatku sustava
Iz grafikona je vidljivo da je 77,27% ispitanika mišljenja da sustav
nema nedostataka, a 22,73% smatra da određeni nedostaci postoje.
Tablica 7. Zadovoljstvo poreznih obveznika uvođenjem usluga e-Porezna
temeljem osobnog opažanja službenika i očitovanja stranaka
Zadovoljstvo poreznih obveznika Broj anketiranih Udio
jako nezadovoljni 0 0%
Nezadovoljni 0 0%
niti nezadovoljni niti zadovoljni 7 31,82%
Zadovoljni 13 59,09%
jako zadovoljni 2 9,09%
UKUPNO 22 100%
Posljednjim se pitanjem ispitivalo zadovoljstvo poreznih obveznika
projektom e-Porezna iz perspektive službenika Porezne uprave koji
svakodnevno kontaktiraju sa krajnjim korisnicima sustava.
O zadovoljstvu poreznih obveznika, više od polovice ispitanih
službenika (59,09%) odgovorilo je da su porezni obveznici zadovoljni što bi
odgovaralo ocjeni vrlo dobar. Svega dvoje službenika smatra da su korisnici
54
jako zadovoljni, a 31,82% mišljenja je da su porezni obveznici niti
nezadovoljni niti zadovoljni uvođenjem usluga e-Porezna. Obećavajući je
podatak da niti jedan anketirani službenik ne smatra da su korisnici jako
nezadovoljni i nezadovoljni.
4.5.2. ANKETA KORISNIKA USLUGA E-POREZNA
Implementacija projekta e-Porezna od strane korisnika usluge,
provedena je anketiranjem knjigovodstvenih servisa budući je odabrani uzorak
reprezentativan u odnosu na veliki broj individualnih korisnika. Anketiranje je
provedeno na uzorku od 30 knjigovodstvenih servisa kojima je postavljeno 10
pitanja sa ponuđenim odgovorima, a rezultati su izloženi u nastavku.
Tablica 8. Koristite li uslugu e-Porezna
Korištenje usluge e-Porezna Broj anketiranih Udio
ne koristim 0 0%
ne koristim, ali je u planu/fazi
uvođenja 0 0%
koristim u pojedinim segmentima 4 13,33%
koristim u potpunosti 26 86,67%
UKUPNO 30 100%
Od ukupno 30 anketiranih knjigovodstvenih servisa, svi koriste
uslugu e-Porezna. U potpunosti ju koristi 26 anketiranih korisnika, što
predstavlja udio od 86,67% od ukupno ispitanih. Ostalih 4 anketiranih
knjigovodstvenih servisa aplikaciju koristi u pojedinim segmentima, a u
sljedećem se pitanju analiziraju usluge ePorezne koje se najčešće koriste.
Tablica 9. Koje elektroničke usluge e-Porezne najčešće koristite
Najčešće korištene usluge
Broj
odgovora Udio
ePKK – uvid u porezno-knjigovodstvenu
karticu putem Interneta 30 100%
55
ePDV i ePDV-K – popunjavanje i
podnošenje PDV obrazaca putem Interneta 26 86,67%
eID – popunjavanje i podnošenje ID
obrazaca putem Interneta 26 86,67%
ePD – popunjavanje i podnošenje obrasca
godišnje prijave poreza na dobitputem
Interneta 20 66,67%
eSR – popunjavanje i podnošenje obrasca
spomeničke rente putemInterneta 14 46,67%
eTZ – popunjavanje i podnošenje obrasca
turističke zajednice putem Interneta 14 46,67%
UKUPNO 30 100%
Razvidno je iz tablice 9. da je najčešće korištena usluga e-Porezne e-
PKK, odnosno uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu putem Interneta koju
koriste svi anketirani knjigovodstveni servisi.
U ovom je pitanju ispitanicima pružena mogućnost višestrukih
odgovora, tako da 86,67% ispitanika koristi ePDV i ePDV-K – popunjavanje i
podnošenje PDV obrazaca putem Interneta te eID, odnosno popunjavanje i
podnošenje ID obrazaca putem Interneta.
Najmanje korištene usluge jesu eSR i eTZ pomoću kojih se
popunjavaju i podnose obrasci spomeničke rente i turističke zajednice, a koristi
ih manje od polovice anketiranih servisa, 46,67%. Budući je u ovom pitanju
bilo više odgovora, korisna je činjenica da skoro pola anketiranih
knjigovodstvenih servisa koristi sve dostupne elektroničke usluge e-Porezne.
Zastupljenost pojedine usluge prikazana je i grafički na idućoj
stranici.
56
Grafikon 4. Najčešće korištene usluge e-Porezne
Sljedeća dva pitanja odnosila su se na dostavljanje obrazaca na
elektroničkom mediju. Analizirajući odgovore, zadovoljavajući su rezultati koji
govore da svi anketirani knjigovodstveni servisi koriste mogućnost dostavljanja
obrazaca na elektroničkom mediju i uglavnom se dostavljaju svi mogući, što je
i prikazano tablicom 10.
Tablica 10. Dostava obrazaca elektroničkim putem
Dostava obrazaca elektroničkim putem
Broj
odgovora Udio
PDV obrazac 26 86,67%
PDV-K obrazac 24 80%
ID obrazac 24 80%
IP obrazac 17 56,67%
PPO obrazac 6 20%
PDMO obrazac 6 20%
UKUPNO 30 100%
Anketirani knjigovodstveni servisi na elektroničnom mediju najčešće
dostavljaju PDV, ODV-K i ID obrazac. 86,67% ispitanika dostavlja PDV
obrazac, PDV-K i ID obrazac dostavlja 24 knjigovodstvenih servisa, odnosno
57
80% od ukupnog broja, a IP obrazac dostavlja njih 17. Najmanji broj
knjigovodstvenih servisa, njih 6 dostavlja PPO obrazac i PDMO obrazac.
Zastupljenost dostave pojedinog obrasca prikazuje se i na grafikonu 5.
Grafikon 5. Dostava obrazaca elektroničkim putem
Iz grafikona je vidljivo da je PDV obrazac najzastupljeniji obrazac
koji se dostavlja PU na elektroničkom mediju. Slijedi PDV-K obrazac i ID
obrazac, zatim IP obrazac, te najmanje dostavljeni PPO i PDMO obrasci. Od
ukupnog broja anketiranih, 6 knjigovodstvenih servisa dostavlja sve
raspoložive obrasce na elektroničkom mediju.
Tablica 11. U kojim je segmentima korištenje usluge e-Porezna olakšalo Vaše
poslovanje
Segmenti olakšanja poslovanja
Broj
odgovora Udio
unos podataka u obrasce 3 10%
izmjena podataka u obrascima 6 20%
dostava obrazaca Poreznoj upravi 30 100%
arhiviranje dokumenata 0 0%
čuvanje dokumenata 0 0%
UKUPNO 30 100%
58
Korištenje usluge e-Porezna olakšava svakodnevno poslovanje
poreznih obveznika. Anketirani su istaknuli dostavu obrazaca Poreznoj upravi
kao najznačajniju uštedu ne samo troškova već i vremena. Svi ispitanici, njih
30 odgovorilo je da upravo u dostavi obrazaca elektroničkim putem, umjesto
fizičkom dostavom u PU, ostvaruje najznačajnija ušteda.
Korištenje usluge e-Porezna olakšava poslovanje korisnika i u
segmentu samog unosa podataka u obrasce kao i u njihovim izmjenama.
Arhiviranje i čuvanje dokumenata nije označeno kao segment u kojem je
olakšano poslovanje korištenjem ove usluge.
Tablica 12. Smatrate li da je razmjena elektroničkih dokumenata između Vas
kao korisnika i Porezne uprave sigurna
Sigurnost razmjene el. dokumenata
Broj
anketiranih Udio
u potpunosti je nesigurna 0 0%
uglavnom je nesigurna 2 6,67%
djelomično je sigurna 1 3,33%
u velikoj mjeri je sigurna 19 63,33%
u potpunosti je sigurna 8 26,67%
UKUPNO 30 100%
Sigurnost razmjene elektroničkih dokumenata od iznimne je važnosti
za poslovanje i povjerenje na razini Porezna uprava – krajnji korisnik. Sustav
ePorezna zadovoljava visoke standarde sigurnosti kako bi se osigurao siguran i
nekompromitiran prijenos podataka u elektroničkim transakcijama. Većina
ispitanika, 63,33% smatra da je sigurnost elektroničke razmjene dokumenata u
velikoj mjeri sigurna. 8 servisa smatra da je u potpunosti sigurna, a 6,67% da je
uglavnom nesigurna što korespondira s ocjenom dovoljan. Gleda li se na
anketni upitnik kao cjelinu s aspekta sigurnosti razmjene, može se reći da je
prosječna ocjena razmjene elektromičkih podataka ocjenjena ocjenom 2,76. U
nastavku, ocjenjuje se poteškoće i nepravilnost u radu sustava.
59
Grafikon 6. Poteškoće i nepravilnosti u radu sustava
Više od pola ispitanih knjigovodstvenih servisa, 60% anketiranih,
nije se susretalo sa većim poteškoćama i nepravilnostima u radu sustava e-
Porezna. Anketirani su kao veću nepravilnost istaknuli što sustav ne prihvaća
ID obrasce s negativnim predznakom, te da se zna dogoditi pogreška prilikom
slanja kod programske kontrole imena poduzetnika i osobnog identifikacijskog
broja. Eventualno poteškoće mogu se riješiti na više načina; kontaktiranjem
referenta u Poreznoj upravi, upitom na mail Tehničkoj podršci , kontaktiranjem
Kontakt centra i putem brošure za korištenje. Najzastupljenije metode
prikazane su na grafikonu 7.
Grafikon 7. Otklanjanje poteškoća u radu sustava
60
Iz grafikona 6. vidljivo je da su poteškoće u radu sustava e-Porezna u
40% slučajeva otklonjene kontaktiranjem Kontakt centra, zatim uz pomoć
referenta u Poreznoj upravi (36,67%), a u 30% slučajeva upitom na mail
Tehničkoj podršci. 3 su knjigovodstvena srvisa bila primorana angažirati
informatičara o svom trošku, a u 6,67% slučajeva pomogla je brošura za
korištenje aplikacije.
Tablica 13. Koje su najznačajnije koristi koje se ostvaruju primjenom usluge
e-Porezna
Koristi korištenja usluge e-Porezna
Broj
anketiranih Udio
nema ih 0 0%
iskorištenje podatkovnih i informacijskih
resursa 14 46,67%
smanjenje troškova 12 40%
efikasnije ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi 23 76,67%
bolja informiranost o pravima i obvezama 3 10%
UKUPNO 30 100%
Primjenom usluge e-Porezna korisnici usluge ostvaruju brojne
koristi, a 76,67% anketiranih istaknulo je kao najznačajniju efikasnije
ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi, zatim iskorištenje podatkovnih i
informacijskih resursa i smanjenje troškova.
Niti jedan anketirani ne smatra da se koristi ne ostvaruju, a
sveoukupno zadovoljstvo korištenjem usluge prikazano je na tablici 14.
Tablica 14. Da li ste zadovoljni uslugom e-Porezna
Zadovoljstvo uslugom e-Porezna
Broj
anketiranih Udio
jako nezadovoljni 0 0%
Nezadovoljni 0 0%
niti nezadovoljni niti zadovoljni 3 10%
zadovoljni 19 63,33%
61
jako zadovoljni 8 26,67%
UKUPNO 30 100%
Primjenom usluge e-Porezna korisnici usluge ostvaruju brojne
koristi, a 76,67% anketiranih istaknulo je kao najznačajniju efikasnije
ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi, zatim iskorištenje podatkovnih
i informacijskih resurs i smanjenje troškova.
Niti jedan anketirani ne smatra da se ne koristi ne ostvaruju, a
sveokupno zadovoljstvo korištenjem usluge prikazano je na tablici 14.
Kako je iz tablice 14. vidljivo, 90% anketiranih zadovoljno je
uslugom e-Porezna. Njih 63,33% a odgovorilo je da je zadovoljno, a
26,67% je jako zadovoljno uslugom. Svega 3 knjigovodstvena servisa nije
niti nezadovoljno niti zadovoljno.
Neki od njih imali su primjedbu na rad e-Porezne koja se odnosi se
na radno vrijeme za prihvat kartica poreznog knjigovodstva. Naime, e-
Porezna dostupna je svih 24 sata za slanje dokumenata. Međutim, za prihvat
kartica postoji ograničenje i radno vrijeme što predstavlja problem onim
korisnicima koji bi tu mogućnost koristili i navečer poslije 19 sati kao i
subotom poslije 15 sati.
62
5. GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE
Da bi se dobio uvid u važnost gospodarskih učinaka e-Porezne, u
ovom se poglavlju analiziraju sljedeće tematske jedinice:
1) prednosti i nedostaci usluga e-Porezna,
2) sigurnost i zaštita podataka,
3) elektroničke usluge Porezne uprave u budućnosti te,
4) Porezna uprava iz perspektive ulaska Republike Hrvatske u
Europsku Uniju
5.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI USLUGA E-POREZNE
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) uvodi
transparentnost u procese u javnoj upravi, omogućuje automatizaciju i
reinženjering poslovnih procesa (programa HITRO.HR), omogućuje učinkovit
nadzor i kontrolu postupaka putem upravljačkih informacijskih sustava,
olakšava pristup do informacija cjelokupnoj javnosti i pojednostavljuje praćenje
žalbenih postupaka. To onemogućava odgađanje provedbe postupaka, uklanja
voluntarizam i arbitrarnost u njihovoj provedbi te smanjuje broj pogrešaka.
Također se smanjuje potreba za osobnim kontaktom sa službenicima
koji provode postupak, a s druge strane izgrađuje se povjerenje u javnu upravu
(e-Pravosuđe, e-Zdravstvo, e-Obrazovanje).
Informacijski sustavi nadalje olakšavaju otkrivanje i istraživanje
korupcije te povećavaju odgovornost službenika i podižu kvalitetu upravnih
postupaka. Javna dostupnost informacija pomaže izgradnju povjerenja u
institucije i olakšava praćenje postupaka.
Elektroničkim prijenosom propisanih obrazaca prijava, izvješća te
drugih podataka bitnih za oporezivanje, koje u zakonom utvrđenim rokovima
porezni obveznici trebaju dostavljati nadležnoj ispostavi PU prema svom
63
sjedištu i prebivalištu ili uobičajenom boravištu, za poreznog obveznika
ostvaruju se određene prednosti, a to su: (Mahović Komljenović, 2011; str. 82.)
• mogućnost brže dostave podnesaka i ušteda vremena jer nema potrebe
za osobnim odlaskom u ispostavu radi predaje dokumentacije,
• smanjenje troškova s osnove papirnate dokumentacije i radnih sati
utrošenih za njenu pripremu, kao i izdataka za poštarinu,
• neprekidnost rada i mogućnost komunikacije s Poreznom upravom 24
sata dnevno i svaki dan u godini, osim u dane održavanja odnosno
provjere rada sustava, te mogućnost davanja ovlaštenja trećoj osobi –
opunomoćeniku za elektroničko poslovanje.
Osnovne prednosti predaje porezne prijave putem Interneta za
porezne obveznike su slijedeće: (Lamza Maronić, Glavaš, Bagarić, 2009; str.
237.)
• jednostavnost predaje obrazaca uz kvalitetne kontrole podataka,
• smanjenje fizičkog kontaktiranja,
• ubrzanje predaje poreznih prijava i poslovnih procesa,
• dostupnost informacija o obavljenim i neobavljenim transakcijama,
putem e-maila ili aplikacijama upita.
Prednosti predaje poreznih prijava putem Interneta za Poreznu
upravu su značajne, a neke od njih su:
• ušteda vremena na unosu obrazaca i ispravljanju grešaka,
• ušteda vremena na manipuliranju dokumentacijom,
• ušteda vremena zbog smanjenja telefonskih kontakata.
Korištenjem sustava elektroničkog sustava Porezne uprave e-
Porezna, porezni obveznici mogu brže i jednostavnije izvršavati svoje obveze
u pogledu podnošenja poreznih prijava i izvješća u odnosu na podnošenje istih
u papirnatom obliku.
64
5.2. SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA
Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava podrazumijeva
uspostavu sustava odgovornosti, identifikaciju resursa, njihovo vrednovanje,
odnosno procjenu rizika i upravljanje rizikom, izradu odgovarajućih
sigurnosnih politika i implementaciju u stvarno okruženje na temelju rezulta
procjene rizika i definiranih sigurnosnih politika. (Vukmirović, S; Čapko Z;
2009; p.270.)
Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati podatke koje
porezni obveznik podnosi elektroničkim putem na način koji ih osigurava od
neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka, sukladno važećim
standardima, te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskih sustava. Za
svaki računalni sustav, odnosno program koji porezni obveznik koristi za
pohranu ili slanje podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem, porezni
obveznik mora odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu
izradu sigurnosnih kopija i za postupak obnove podataka u slučaju greške ili
gubitka podataka. Porezni obveznik mora čuvati u izvornom, elektroničkom
obliku koji sadrži napredni elektronički potpis: porezne prijave, izvješća i
druge podatke koje elektroničkim putem podnosi Poreznoj upravi, te obavijesti
koje elektroničkim putem primi od Porezne uprave.
Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti
takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.
Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja, porezni obveznik
dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost. (Pravilnik o
podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011., čl.
10.)
Porezna uprava dužna je provoditi mjere osiguranja i zaštite
pohranjivanja podataka koje porezni obveznici dostave elektroničkim putem te
provoditi mjere održavanja i provjere ispravnosti rada sustava Porezne uprave
za komunikaciju elektroničkim putem. Ravnatelj Porezne uprave određuje
65
sredstva zaštite i ovlaštene osobe za provedbu mjera osiguranja i zaštite
pristupa sustavu Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem. Mjere,
uvjeti i sredstva zaštite smatraju se službenom tajnom. (Pravilnik o podnošenju
poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011; čl. 11.)
Jedan od preduvjeta za ostvarivanje pravne sigurnosti u
elektroničkom poslovanju jest i postojanje elektroničkog identiteta poslovnih
subjekata i građana. Zakonom o elektroničkoj trgovini i Zakonom o zaštiti
potrošača regulirano je e-poslovanje u cjelini, kao i njegovi dijelovi: e-
transakcije i e-trgovanje. Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o elektroničkim
financijama i Zakon o porezu na e-dobit i e-dohodak reguliraju e-financije, e-
porez i e-novac.
Za e-privatnost i zaštitu podataka skrbe se:
• Zakon o zaštiti osobnih podataka – u dijelu koji se odnosi na prikupljanje i
zadržavanje ili na distribuciju osobnih podataka
• Zakon o telekomunikacijama – u dijelu koji se odnosi na zaštitu imena
internetskih domena
Zakon o informacijskoj sigurnosti, Zakon o sprječavanju e-
kriminala, te skup posebnih mjera i pravilnika reguliraju e-sigurnost poslovanja
u e-okruženju. Digitalni potpis, kao i vlastoručni potpis, koristi se za dokaz
autorstva ili suglasnosti sa sadržajem potpisanog dokumenta, no s nekim
razlikama. Osoba koja želi digitalno potpisati neki dokument čini to tako da
svojim tajnim ključem (koji zna samo ta osoba) šifrira dokument koji želi
digitalno potpisati. Takav digitalno potpisani dokument nije zaštićen od čitanja,
jer se dešifriranje obavlja javnim ključem.
Osoba koja primi taj dokument, dešifrira ga javnim ključem osobe
koja je potpisala dokument i ako je stvarno ta osoba, čiji se javni ključ koristi
za dešifriranje poruke, šifrirala (potpisala) dokument, dobivamo izvorni
dokument. ( http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-
Poslovanje.pdf, 21.12.2012.)
66
Elektroničkim potpisom osigurava se integritet poslanog obrasca te
je na prijamnoj strani moguće jednoznačno utvrditi je li neka treća osoba
namjerno ili nenamjerno modificirala njegov sadržaj. Elektronički potpis ima
istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis i otisak pečata ako je izrađen
u skladu sa zakonom.
Svrha enkripcije poslanih podataka je zaštita privatnosti. XML
obrazac će biti poslan korištenjem javne infrastrukture, odnosno Interneta što
znači da će potencijalno biti izložen čitanju i od strane trećih osoba. Međutim,
konverzijom čitljivog teksta u tzv. chipertext, odnosno skup nerazumljivih
znakova, samo prijamna strana, ona čiji je digitalni certifikat korišten prilikom
enkripcije, može tako enkriptiranu poruku pretvoriti natrag u čitljivi i
upotrebljivi oblik, odnosno sve dok XML obrazac ne dođe do samog računala
Porezne uprave na kojem se izvršava servis i gdje će ujedno biti proknjižen,
ostaje u enkriptiranom obliku. Odgovor servisa, novi XML dokument, u
jednom svom dijelu uključuje i inicijalni obrazac prijave poreza na dodanu
vrijednost. Digitalno je potpisan od strane servisa, odnosno korištenjem
certifikata izdanog od strane FINA-e Poreznoj upravi. Prije slanja odgovora
korisniku, sam XML dokument u vidu odgovora također se enkriptira pa se
tako osigurava privatnost podataka sadržanih u odgovoru poreznom obvezniku.
Posjedovanjem tog dokumenta porezni obveznik ima dokaz da je točno
određenog datuma Poreznoj upravi prijavio PDV za neko obračunsko razdoblje
(Čelina, 2006; str. 114.).
5.3 ELEKTRONIČKE USLUGE POREZNE UPRAVE U
BUDUĆNOSTI
Porezna uprava kontinuirano obavlja instalaciju aplikacije ePorezna i
edukaciju djelatnika ovlaštenih za zaprimanje punomoći i dodjelu ovlaštenja.
Daljnji postupci instalacije i edukacije se usklađuju s novom informatizacijom
Porezne uprave. U planu je puštanje u produkciju nove verzije aplikacije koja
donosi određene izmjene u postupku dodjele ovlaštenja, prilagodbu izmjenama
poreznih stopa i određena poboljšanja u smislu lakšeg korištenja.
67
Upravljanje dokumentima će se integrirati u novi projekt koji će
obuhvatiti digitalizaciju cijele Porezne uprave. APIS-IT, vanjski partner koji
pruža usluge u izradi i održavanju aplikacija poreznih evidencija, radi na
uvođenju modernih metodologija na IT području kroz projekt preoblikovanja
registra poreznih obveznika.
Prema korisničkom priručniku Porezne uprave, u budućnosti se
planira nadogradnja aplikacije ePorezna s novim elektroničkim obrascima
implementiranih kao novim modulima aplikacije ePorezna. Kada će u
budućnosti biti razvijeni novi moduli ePorezna aplikacije, kod pokretanja
aplikacije korisnik će o tome biti obaviješten. Korisnik će (prema želji i
potrebama) moći obaviti preuzimanje novih modula (tj. novih elektroničkih
obrazaca ePorezna aplikacije) i na taj način će se obavljati kontrolirana
nadogradnja aplikacije.
U okviru važeće Strategije Porezne uprave za razdoblje 2008.-2013.
godine ostvarena su brojna poboljšanja. Ta su postignuća polazište za
postavljanje i ostvarenje strateških ciljeva u sljedećem razdoblju. Određene su
promjene potrebne kako bi se Porezna uprava razvijala u skladu s najboljom
europskom praksom i kako bi mogla kvalitetnije ispunjavati svoju temeljnu
zadaću. Napredak je moguć uz odani rad zadovoljnih zaposlenika, čime se
nužno doprinosi zadovoljstvu poreznih obveznika uz maksimalnu učinkovitost
poslovanja. Produktivnost i kvaliteta usluga poreznim obveznicima ovise o
zadovoljstvu zaposlenika, koji su najvažniji potencijal Porezne uprave.
Uzajamna komunikacija i učinkovita primjena postojećih resursa
odlučujući su za uspješnost svake organizacije. Uzajamno poštovanje, osjećaj
odgovornosti i sigurna, zdrava radna okolina preduvjet su za kvalitetno
obavljanje zadanih poslova i aktivno sudjelovanje u ostvarenju zajedničkih
ciljeva. Provedba Strategije i zacrtanih planova, kao i učinkovito odvijanje
procesa, osigurava se dobrom organizacijom upravljanja procesima, razvojem i
potpunim iskorištenjem potencijala zaposlenika u svim organizacijskim
68
jedinicama. Partnerstvo s poreznim obveznicima važna je karika za
besprijekorno funkcioniranje Porezne uprave i ostvarenje njezinih strateških
ciljeva. U tom su smislu inovacije i kontinuirana ponuda kvalitetnih usluga od
iznimnog značenja. (Strategija Porezne uprave za razdoblje od 2011. do 2015.
godine, 2011; str. 16.)
U cilju povećanja administrativnog kapaciteta Porezne uprave
razvijat će se i usavršavati informacijski sustav koji će biti orijentiran na
kvalitetu usluga poreznim obveznicima. Porezna uprava će nastaviti realizaciju
projekata interkonektivnosti i interoperabilnosti informacijskog sustava
Porezne uprave s EU. Izradit će se plan kontinuiranog poslovanja radi
osiguranja dostupnosti cjelokupnog informacijskog sustava Porezne uprave.
Također, u sklopu plana kontinuiranog poslovanja radit će se na izgradnji
infrastrukture za potrebe rada s pričuvne lokacije. Daljnji razvoj
informacijskog sustava ima sljedeće karakteristike: (Strategija Porezne uprave
za razdoblje od 2011. do 2015. godine, 2011., str. 16.)
• razvoj informacijskog sustava uskladiti sa strategijom poslovanja kroz
Strategiju razvoja informacijskog sustava,
• podići razinu zrelosti informacijskog sustava primjenom integralnog
okvira upravljanja informacijskim sustavom (Cobit v 4.1. framework).
Porezna uprava nastavlja s razvijanjem usluga poreznim
obveznicima, što je ključni faktor unaprjeđenja dobrovoljnog izvršenja
poreznih obveza. Porezni je postupak potrebno kontinuirano pojašnjavati, kako
bi se smanjio otpor poreznih obveznika prema Poreznoj upravi i izvršenju
poreznih obveza. Pri tome izuzetno važnu ulogu ima najbrži i najlakši način
dostave i primitka informacija putem internetske stranice Porezne uprave.
U planu je redizajn internetske stranice kako bi se osigurao
jednostavan i brz pristup. Projekt uvođenja kontakt centra pokazao se vrlo
uspješnim i u narednom će se razdoblju dodatno unaprijediti tako što će se
poreznom obvezniku omogućiti uspostava kontakta sa savjetnicima za pojedinu
69
vrstu poreza od kojih će moći dobiti odgovor na zahtjevnija pitanja. Veći broj
zaposlenika bit će zadužen za davanje odgovora na pitanja poreznih obveznika
iz različitih područja. Uz jačanje internetskih usluga i nadalje će se informirati
porezne obveznike putem brošura koje će se besplatno dijeliti u prostorima
Porezne uprave i na drugi primjeren način.
Komunikacija s poreznim obveznicima unaprijedit će se i
elektroničkim putem. Jedna od strateških odrednica daljnjeg razvoja Porezne
uprave je unaprjeđenje postojećih procesa posredstvom suvremene
informatičke tehnologije, kako bi se poreznim obveznicima olakšalo,
pojednostavilo i ubrzalo izvršenje poreznih obveza. Elektroničke usluge
ePorezna namijenjene su svim poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj.
Osigurana je sigurna razmjena elektroničkih dokumenata između poreznog
obveznika i Porezne uprave. Razvoj i promidžba usluga e-Porezna povećat će
brzinu usluge i osloboditi resurse. Zaposlenici će jednostavni manualni rad na
unosu podataka s raznih obrazaca u baze podataka informacijskog sustava
zamijeniti zadacima više razine koji donose bolje rezultate. U narednom
razdoblju proširit će se ponudu internetskih usluga uvođenjem sustava ePPPO
koji obuhvaća dostavu podatka o porezno priznatima premijama osiguranja,
usluga za poslodavce i osiguravajuća društva.
5.3. POREZNA UPRAVA IZ PERSPEKTIVE ULASKA RH U
EU
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Porezna
uprava će nastaviti suradnju s Europskom komisijom u vidu tehničkih
konzultacija o usklađivanju hrvatskog poreznog zakonodavstva s pravnom
stečevinom Europske unije.
Brojne aktivnosti u Poreznoj upravi potpomognute su sredstvima iz
pretpristupnih fondova EU, a izazov je iskoristiti što veći iznos ponuđenih
sredstava i realizirati niz projekata modernizacije.
70
U sklopu pretpristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je
uspješno provela projekt Jačanje i unapređenje informacijske tehnologije
hrvatske Porezne uprave radi zadovoljavanja EU standarda na području PDV-a.
Glavni cilj projekta bio je uspostaviti funkcionalne sustave za razmjenu
informacija o porezu na dodanu vrijednost (VIES3) i za e-usluge za porez na
dodanu vrijednost (VES) u svrhu učinkovite komunikacije sa sustavima drugih
država članica Europske unije te usklađivanja hrvatskih zakona o PDV-u s
europskim zakonodavstvom.
Projekt je pridonio ispunjavanju pretpristupnih zahtjeva EU-a iz
poglavlja 16. Pravne stečevine u kojem je obrađeno pitanje poreza i
privremenom zatvaranju tog poglavlja u lipnju 2010; a riječ je o poboljšanju
institucionalnog kapaciteta Porezne uprave za upravljanje VIES i VES
sustavima, pružanju tehničke pomoći Poreznoj upravi pri IT postupcima,
pripremi operativnih priručnika i uputa iz području PDV-a, obuci službanika, te
osvješćivanju javnosti u svrhu pripremanja hrvatskih poduzetnika za unutarnje
tržište. Taj projekt je od velikog interesa za Hrvatsku u sklopu procesa
pristupanja EU budući da je uspostavljanje funkcionalnih VIES i VES sustava
preduvjet za ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i transakcija unutar EU.
Navedeni će sustavi pomoći kod prikupljanja poreza i u borbi protiv prijevara i
omogućit će Hrvatskoj učinkovitu razmjenu informacija o PDV- u s poreznim
upravama drugih država članica EU putem zajedničke VIES računalne mreže.
(http://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/uspjesno-zavrsen-
phare-projekt-jacanja-porezne-uprave, 21.12.2012.)
Republika Hrvatska sklopila je 26. siječnja 2011. godine
Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o
sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Interoperabilna rješenja za
europsku javnu upravu, koji je Hrvatski Sabor ratificirao na sjednici 15. travnja
2011. godine (NN-MU 6/11). Sklopljeni Memorandum stupio je na snagu 20.
svibnja 2011. godine.
3
VIES - zajednička računalna mreža kojom upravljaju središnji uredi za povezivanje pri
poreznim upravama zemalja članica EU
71
Potpisivanjem i stupanjem na snagu ovog Memoranduma, Hrvatska
je postala punopravna članica u programu Interoperabilna rješenja za europsku
javnu upravu. Sudjelovanjem u ISA programu, Republici Hrvatskoj omogućen
je nastavak sudjelovanja u projektu Sigurna pan Europska mreža za razmjenu
podataka između uprava (sTESTA - secure Trans European Services for
Telematics between Administrations) i korištenje alata CIRCA
(Communication and Information Resource Centre for Administrations),
započetih u okviru IDABC programa. sTESTA predstavlja privatnu mrežu EU
koja je u potpunosti odvojena od Interneta i na taj način omogućuje sigurnu i
brzu komunikaciju službenika iz različitih zemalja na trans europskoj razini.
sTESTA tehnološka platforma služi za uspostavu preko 40 različitih servisa za
razmjenu podataka između država, od kojih Hrvatska trenutno koristi:
TACHONET (zajednička mreža za razmjenu informacija o izdavanju tahograf
kartica u uporabi diljem EU i predstavlja centralno mjesto za razmjenu
informacija između nacionalnih uprava odgovornih za izdavanje "pametnih"
kartica za digitalne tahografe). CECIS (Common Emergency Communication
and Information System – Zajednički sustav za veze i informiranje) predstavlja
zajednički sustav EU o razmjeni podataka o katastrofama i drugim
opasnostima, kako od prirodnih, tako i tehničkih katastrofa.
Sustav CECIS pridonosi razvoju otkrivanja i sustava ranog
upozorenja za katastrofe koje mogu ugroziti teritorij država članica, s ciljem
omogućavanja brzog odgovora država članica i Unije, kao i njihovom
uspostavljanju kroz studije i procjene potrebe i iskoristivosti tih sustava kroz
aktivnosti koje podupiru međusobno povezivanje i povezivanje s Centrom za
monitoring i informiranje (Monitoring i information centre – MIC) i CECIS-
om.
Ti sustavi uzet će u obzir i razvijati se sukladno postojećim
informacijama, izvorima otkrivanja i monitoringa.
(http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13587,21.12.2012.)
72
Nakon što je potpisala Ugovor o pristupanja Republike Hrvatske u
EU, Republika Hrvatska obvezna je nastaviti s provođenjem aktivnosti u cilju
ispunjavanja obveza preuzetih u okviru pristupnih pregovora (usklađivanje
zakonodavstva, administrativni kapaciteti i informatizacija) kako bi bila u
potpunosti spremna za punopravno članstvo u EU. Glede ispunjenja uvjeta
preuzetih popisivanjem Ugovora o pristupanju u dijelu rada Porezne uprave,
do sada su izvršene zakonodavne prilagodbe – donijete su izmjene zakonskih
propisa kojima je porezno zakonodavstvo usklađeno s pravnom stečevinom
Europske unije. U izradi propisa koji su se usklađivali s pravnom stečevinom
neposredno su sudjelovali službenici Porezne uprave – Središnjeg ureda.
Upravo ti službenici najbolje su upućeni u izmjene propisa, a i posredstvom
imenovanja te sudjelovanja u radnim tijelima europskih institucija čime su
najupućeniji u nova zakonska rješenja. Međutim, donošenje zakona tek je
prvi korak, nakon kojeg slijede pripreme administrativnih kapaciteta i
informacijska prilagodba sustava kako bi se izmijenjeni propisi mogli u
propisanim rokovima početi i primjenjivati. Pripreme administrativnih
kapaciteta, između ostalog obuhvaćaju i provedbu edukacije službenika
Porezne uprave koji će na primjeni tih zakona svakodnevno raditi, te u radu
koristiti nove i dorađene informacijske sustave. Za uspješnost primjene
usklađenih zakonskih propisa već od prvog dana ulaska u punopravno članstvo
u EU važna je pravovremena priprema službenika zaduženih za navedene
poslove.
Stoga je i Porezna uprava pokrenula regionalne kolegije - seminare
kojima se rukovodeći kadar Porezne uprave po prvi puta upoznaje s
primjenom EU zakonodavstva. (http://www.porezna-
uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Seminari/seminari.pdf,21.12.2012.)
Glede jačanja administrativnih kapaciteta Porezne uprave u narednim će se
razdobljima i dalje koristiti financijska pomoć iz europskih pretpristupnih
fondova. Daljnja aktivnost Porezne uprave u okviru međunarodne suradnje
ostvarivat će se s međunarodnim organizacijama, Svjetskom bankom, kao i na
bilateralnoj osnovi posebice s državama članicama Europske unije.
73
6. ZAKLJUČAK
Od početaka uvođenja elektroničkog poslovanja u sferu državne
administracije njegova primjena jača i proširuje se, sukladno stupnju razvoja
gospodarstva države, a njegov značaj konstantno raste. No još uvijek, čak niti
u najrazvijenijim svjetskim zemljama, pa niti u Hrvatskoj, elektroničko
poslovanje u državnoj administraciji nije dostiglo razinu njegove primjene u
poslovnim subjektima.
Proučavanjem efekata primjene Interneta u Poreznu upravu, neupitan
je njezin učinak na sve aspekte poslovanja. Objektivnim istraživanjem izrazite
su posljedice koje je imala u efikasnosti poslovanja. Prije petnaestak godina
obavljena je reforma poreznog sustava, te je ustrojena Porezna uprava kakva
danas postoji. Obavljen je reinženjering svih poslovnih procesa u rada Porezne
uprave, a svemu tome je pridonio razvoj informacijske i komunikacijske
tehnologije. Brz razvoj suvremenih informacijskih tehnologija i sustava
zahtijeva od tijela državne uprave i uspostavu e-poslovanja s građanima i
poslovnim subjektima, jer uvelike olakšavaju razmjenu informacija poslovnih
korisnika. Razvoj je tih sustava bio usporedan s napretkom informatičke
tehnologije, a osobito Interneta.
Informacijski sustavi svakom poduzeću osiguravaju stalan protok
podataka i komunikaciju s drugim poslovnim subjektima na temelju kojih se
odvija redovno poslovanje.
Kako bi Porezna uprava bila što bliža svojim korisnicima
(obveznicima) i dala im potrebne informacije o njihovim obvezama i pravima
usmjerila je svoj razvoj u smjeru primjene informacijske i komunikacijske
tehnologije. Kao početak primjene bio je nastanak Internet stranica Porezne
uprave koje danas predstavljaju standard u poreznom svijetu, a ova usluga je i
poznata po nazivom e-service. Poreznim obveznicima - klijentima pruža se
danas sve više informacija ne samo putem Interneta i ureda Porezne uprave već
i drugih medija. Sustav elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna u
potpunosti je zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te je na taj
74
način omogućeno njegovo korištenje sa svih danas relevantnih računalnih
platformi, neovisno o proizvođaču. Jednako tako moguće je ostvariti
integraciju elektroničke usluge u veliki broj postojećih poslovnih
informacijskih sustava, što ovisi jedino o njihovoj proširivosti te donekle o
korištenoj tehnološkoj osnovici. Na taj je način moguće ostvariti daljnju
automatizaciju poslovnih procesa tako da uključuju i korake interakcije s
Poreznom upravom. Kako bi se većini poreznih obveznika omogućio što brži
početak i što lakše korištenje elektroničkih usluga, razvijena je aplikacija za
danas dominantni klijentski operacijski sustav - Microsoft Windows.
Korištenjem aplikacije e-Porezna korisnici mogu popunjavati,
potpisivati i slati elektroničke dokumente korištenjem Interneta kao
komunikacijskog medija za prijenos podataka te na isti način dobivati
informacije od Porezne uprave. Porezni obveznici podnose porezne prijave i
druge podatke bitne za oporezivanje elektroničkim putem, korištenjem sustava
elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna; ePKK – uvid u porezno-
knjigovodstvenu karticu putem Interneta, ePDV i ePDV-K – popunjavanje i
podnošenje PDV obrazaca putem Interneta, eID – popunjavanje i podnošenje
ID obrazaca putem Interneta, ePD – popunjavanje i podnošenje obrasca
godišnje prijave poreza na dobit putem Interneta, eSR – popunjavanje i
podnošenje obrasca spomeničke rente putem Interneta i eTZ – popunjavanje i
podnošenje obrasca turističke zajednice putem Interneta, te dostavljaju
sljedeće obrasce elektroničkim putem; PDV obrazac, PDV-K obrazac, ID
obrazac, IP obrazac te PPO i PDMO obrazac.
Da bi se dokazala postavljena hipoteza i utvrdila korisnost sustava e-
Porezna provedeno je anketno istraživanje. Provedene su dvije ankete, anketa
za službenike Porezne uprave i anketa za korisnike projekta e-Porezna.
Provođenje ankete imalo je više ciljeva, od kojih je najbitniji ocjena
implementacije projekta e-Porezna, odnosno otkrivanje vrijednosti koje
ostvaruju ne samo korisnici projekta već i službenici Porezne uprave.
75
Cilj anketnog istraživanja bio je na temelju dobivenih rezultata
odrediti stupanj korisnosti sustava e-Porezna u praksi. Zatim utvrditi može li se
poboljšati suradnja na relaciji porezni obveznik – Porezna uprava i može li
projekt i na koji način, biti doprinos poboljšanju rezultata rada te službe i
bržem i kvalitetnijem ispunjenju obveza poreznih obveznika.
Većina anketiranih službenika uvođenje projekta e-Porezna
podržava u potpunosti i njegovo uvođenje smatra opravdanim, a nitko od
anketiranih ne podržava uvođenje projekta što ukazuje na visoko zadovoljstvo
od strane samih djelatnika.
Na pitanje o sigurnosti i zaštićenosti podataka poreznih obveznika,
svi su službenici odgovorili da su podaci zaštićeni, no u različitoj mjeri, a
većina ih smatra da su podaci u velikoj mjeri zaštićeni, a prosječna ocjena
sigurnosti zaštite podataka poreznih obveznika dobivena anketiranjem je 4,18.
Službenici Porezne uprave Ispostava Rijeka smatraju da je uvođenjem e-
Porezne broj osobnih dolazaka stranaka u Poreznu upravu ostao na istoj razini
ili se smanjio, što ukazuje na visok stupanj uštede na vremenu u samom
izravnom radu i komuniciranju sa poreznim obveznicima, ali i značajnu uštedu
na vremenu poreznih obveznika koja je potrebna za osobnu predaju obrazaca i
ostale dokumentacije.
Najveći broj anketiranih službenika smatra da su uvođenjem e-
Porezne smanjeni poslovi kao i kontakti korisnika sustava sa službenicima
Porezne uprave.
Kao zamjerke sustavu istaknute su nužnost veće kontrole podataka te
uklanjanje pasiviziranih obrazaca. Navedenim se konstatacijama potvrđuje
postavljena hipoteza da je implementacija projekta e-Porezna dovela je do
efikasnijeg i učinkovitijeg rada u Poreznim upravama Republike Hrvatske, uz
povećanje relevantnosti i kvalitete razmjenjenih podataka, a tome pridonosi i
rezultat ankete o zadovoljstvu službenika koji potvrđuju da su porezni
obveznici zadovoljni uvođenjem usluga e-Porezna.
76
Porezni obveznici kao krajnji korisnici najčešće koriste uslugu e-
Porezne ePKK, odnosno uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu putem
Interneta koju koriste svi anketirani knjigovodstveni servisi, zatim ePDV i
ePDV-K. Korišteno je i dostavljanje PDV, PDV-K i ID obrazaca na
elektroničnom mediju čime se olakšava svakodnevno poslovanje poreznih
obveznika. Upravo se dostava obrazaca Poreznoj upravi istaknula kao
najznačajnija ušteda ne samo troškova već i vremena poreznih obveznika.
Smanjeni su troškovi na strani poreznih obveznika, te im je olakšano korištenje
informacijskih servisa uz jednostavniju dostupnost i omogućen je sigurnosno
prihvatljiv pristup traženim podacima. Primjenom usluge e-Porezna korisnici
usluge ostvaruju brojne koristi, a ističu se najznačajniji efikasnije ispunjavanje
obveza prema Poreznoj upravi, zatim iskorištenje podatkovnih i informacijskih
resursa te smanjenje troškova.
Sve utvrđene činjenice upućuju na potvrdu hipoteze kako
implementacija projekta e-Porezna rezultira povećanjem relevantnosti i
kvalitete razmjenjenih podataka s gledišta Porezne uprave, uz smanjenje
troškova poreznih obveznika i olakšavanje korištenja informacijskih servisa s
gledišta krajnjih korisnika.
Može se izvesti zaključna ocjena kako Ministarstvo financija
Porezna uprava generalno ima dobru rasprostranjenost ITC-a, koja je uostalom
na takvoj razini i u čitavoj javnoj upravi. Dosadašnji rezultati temelji su za
kvalitetne projekte kojima se u budućnosti planira daljnje poboljšanje.
Ono što je jednako važno kao i rasprostranjenost tehnologije, jest
način na koji se ona koristi, gdje se, prema nekim istraživanjima dolazi do
nepovoljnih rezultata. Hrvatska se sve više mora osloniti na moderne
informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi ispunila svoje strateške
ciljeve. Jedan od najvažnijih ciljeva je dostizanje gospodarskog razvoja
najrazvijenijih zemalja Europe. Također, vrlo bitan cilj je i uključivanje u
društvo znanja kako bi mogla biti konkurentna u svijetu. Implementacija
77
servisa poput projekta e-Porezna ima pozitivne aspekte i da svakako donosi
značajne promjene.
U perspektivi poslovanje Porezne uprave naslanja se na
elektroničko poslovanje, jer jedino ono može utjecati na ostvarivanje
konkurentske prednosti.
78
LITERATURA
KNJIGE:
1. Jančiev, Z; Supić J; Živković D; (2012.) Hrvatski porezni sustav, Institut za
javne financije.
2. Nicol, C. (2005.): Internet i informacijsko - komunikacijske tehnologije za
socijalnu pravdu i razvoj, ZaMirNET, Zagreb, 2005.
3. Panian, Ž., Ćurko, K. (2010.): Poslovni informacijski sustavi, Element, Zagreb
4. Petrić, D. (2002.): Internet uzduž i poprijeko, Bug d.o.o., Zagreb 2002.
5. Vukmirović, S., Čapko Z.,(2009.): Informacijski sustavi u menadžerskom
odlučivanju, Znanstvena knjiga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
6. Zelenika, R:(1998.) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog
dijela, Ekonomski fakultet u Rijeci, III. izdanje.
ČLANCI:
7. Čelina, M. : Slanje i prihvat PDV obrazaca putem Interneta, Računovodstvo i
financije, 52 (2006), 2
8. Kunac, J.: Novi modeli bankarske komunikacije, Informatologia, Vol. 44 No. 4,
2011.
9. Mahović Komljenović, M.: Podnošenje poreznih prijava i drugih podataka
uporabom sustava ePorezna, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9., 2011.
10. Mahović-Komljenović, M.: Informacijski sustav i porezna evazija – uloga
menadžera podataka, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 7, br.1.,
2009.
WEB STRANICE:
11. http://www.mfin.hr/hr/o-nama
12. http://www.obrtnici-pula.hr/index.php?id=50.
13. http://www.porezna-uprava.hr
79
14. http://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/uspjesno-zavrsen-
phare-projekt-jacanja-porezne-uprave
15. http://www.tax-fin-lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm
16. http://www.uprava.hr
OSTALI IZVORI:
17. Aktualnosti u Poreznoj upravi i pristupanje u članstvo Europske unije, preuzeto
sa: http://www.porezna-
uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Seminari/seminari.pdf
18. Asherov, A., Kravtsov, M., Plenković, J. ,Kučiš, V.: Pet generacija
informatičkih tehnologija u poslovnoj komunikologiji, u: Poslovno
komuniciranje i masovni mediji (zbornik radova), Alinea, Zagreb, 1992.
19. Čapko, Z:(2009.) Internet u poslovanju i elektroničko poslovanje, skripta za
redovne i izvanredne studente Ekonomskog fakulteta u Rijeci, V. Izdanje
20. E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, Priručnik za
pomoć poduzetničkim potpornim institucijama u podršci subjektima malog
gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, str. 104., preuzeto sa:
http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-Poslovanje.pdf
21. Internet stranice Porezne uprave (2011.) brošura izdana od Ministarstva
financija Porezne uprave, podaci ažurni na dan 3. studenog, 2011.
22. Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 16. Porezi, Vlada Republike
Hrvatske, Zagreb, ožujak 2010.
23. Lamza Maronić, M., Glavaš, J., Bagarić, M.: Elektroničko posovanje i primjena
elektroničkog poslovanja u radu Porezne uprave, Poslovna logistika u
suvremenom menadžmentu IX.
24. Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem,
NN 62/2011.
25. Projekt modernizacije Porezne uprave, Pokazatelji uspješnosti i napretka –
Formulacija, polazne osnove i periodičko ocjenjivanje, Zagreb, 2008.
26. Odluka o utvrđivanju ciljeva razvoja elektroničke uprave u tijelima državne
uprave za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Vlada Republike Hrvatske,
preuzeto sa: www.vlada.hr/hr/content/.../157.-%201.3.pdf
80
27. Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
2009. do 2012. Godine, Vlada Republike Hrvatske
28. Strategija upravljanja ljudskim potencijalima za razdoblje od 2010. do 2015.
godine, Ministarstvo financija Porezna uprava, Zagreb, 2011.
29. Strategija Porezne uprave za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Ministarstvo
financija Porezna uprava, Zagreb, 2011.
30. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 032/2012)
31. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Narodne novine, 133/12
81
POPIS SHEMA, SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA
Str.
SHEME
Shema 1. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva financija 15
Shema 2. Ustrojstvo Porezne uprave 19
SLIKA
Slika 1. Logo Ministarstva financija Porezne uprave 16
TABLICE
Tablica 1. Uvođenje elektroničkih usluga putem implementacije projekta e-
Porezna podržavate i smatrate opravdanim 47
Tablica 2. Jesu li podaci poreznih obveznika sigurnosno zaštićeni u
procesima dostave, obrade i čuvanja podataka 47
Tablica 3. Da li je smanjen broj osobnih dolazaka stranaka u ispostave Porezne
uprave 48
Tablica 4. Da li smanjen opseg poslova referenata u poreznim ispostavama pri
obradi obrazaca; zaprimanju, unosu, promjenama, ispravcima obrazaca, te
arhiviranju i čuvanju dokumenata 49
Tablica 5. Da li je skraćeno vrijeme unosa podataka - obrazaca u informacijski
sustav Porezne uprave 50
Tablica 6. Obzirom da sustav upozorava na nelogočnosti kod unosa podataka,
da li je smanjen broj kontakata sa strankama u cilju ispravaka i dopuna
podataka, te povećana točnost podataka 51
Tablica 7. Zadovoljstvo poreznih obveznika uvođenjem usluga e-Porezna
temeljem osobnog opažanja službenika i očitovanja stranaka 53
Tablica 8. Koristite li uslugu e-Porezna 54
Tablica 9. Koje elektroničke usluge ePorezne najčešće koristite 54
82
Tablica 10. Dostava obrazaca elektroničkim putem 56
Tablica 11. U kojim je segmentima korištenje usluge e-Porezna olakšalo Vaše
poslovanje 57
Tablica 12. Smatrate li da je razmjena elektroničkih dokumenata između Vas
kao korisnika i Porezne uprave sigurna 58
Tablica 13. Koje su najznačajnije koristi koje se ostvaruju primjenom usluge e-
Porezna 60
Tablica 14. Da li ste zadovoljni uslugom ePorezna 60
GRAFIKONI
Grafikon 1. Broj dolazaka stranaka u PU 49
Grafikon 2. Kontakti sa strankama u cilju ispravaka i dopuna podataka 52
Grafikon 3. Mišljenje o nedostatku sustava 53
Grafikon 4. Najčešće korištene usluge e-Porezne 56
Grafikon 5. Dostava obrazaca elektroničkim putem 57
Grafikon 6. Poteškoće i nepravilnosti u radu sustava 59
Grafikon 7. Otklanjanje poteškoća u radu sustava 59