1

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

IVA VUČETIĆ

POSLOVNI PLAN T-HRVATSKOG TELEKOMA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

2

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

POSLOVNI PLAN T-HRVATSKOG TELEKOMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Informatička potpora poslovnom planiranju Mentor: Dr. sc. Crnković-Stumpf Branka Student: Iva Vučetić Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG: 0081106793

Rijeka, lipanj 2013.

3

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 5

1.1. Problem i predmet istraživanja ........................................................................................ 5

1.2. Svrha i cilj istraživanja .................................................................................................... 5

1.3. Znanstvene metode .......................................................................................................... 6

1.4. Struktura rada ................................................................................................................... 6

2. TEMELJNE ODREDNICE POSLOVNOG PLANA ....................................................... 8

2.1. Što je poslovni plan? ........................................................................................................ 8

2.2. Svrha i cilj poslovnog plana ............................................................................................. 9

3. OSNOVNI PODACI O PODUZEĆU HRVATSKI TELEKOM D.D. .......................... 11

3.1. Djelatnost i lokacija poduzeća ....................................................................................... 11

3.2. Vlasnička struktura ........................................................................................................ 14

3.3. Financijski pokazatelji za prethodnu godinu ................................................................. 15

3.3.1. Bilanca ........................................................................................................... 15

3.3.2. Račun dobiti i gubitka ................................................................................... 19

3.3.3. Izvještaj o novčanom toku ............................................................................ 21

3.3.4. Izvještaj o promjenama kapitala .................................................................... 23

3.4. Analiza rezultata po segmentima ................................................................................... 24

3.4.1. Financijski rezultati Segmenta privatnih korinsika ...................................... 24

3.4.2. Financijski rezultati Segmenta poslovnih korisnika............................... .......26

4. RAZVOJ PODUZEĆA ...................................................................................................... 29

4.1. Misija, vizija i strategija poduzeća ................................................................................ 29

4.2. Pregled telekomunikacijskog tržišta u RH ................................................................... 30

4.3. Planirani projekti i usluge .............................................................................................. 34

4

4.4. Prednosti i nedostaci u odnosu na konkurenciju ............................................................ 34

4.4.1. Tržište nepokretne telefonije ......................................................................... 34

4.4.2. Mobilne telekomunikacije ............................................................................ 35

4.4.3. Internet .......................................................................................................... 35

4.4.4. Podatkovne usluge......................................................................................... 36

4.4.5. Veleprodaja ................................................................................................... 36

4.4.6. Swot analiza ................................................................................................. 36

5. POSLOVNI PLAN USLUGE TERASTREAM ............................................................... 41

5.1. Nastanak poduzetničke ideje ......................................................................................... 41

5.2. Vizija poduzetničkog pothvata ...................................................................................... 42

5.3. Predmet poslovanja ........................................................................................................ 43

5.4. Lokacija ......................................................................................................................... 43

5.5. Ljudski resursi ................................................................................................................ 44

5.6. Tehničko-tehnološki elementi ulaganja ......................................................................... 44

5.7. Tržišna opravdanost ....................................................................................................... 45

5.8. Financijski elementi poduhvata ..................................................................................... 46

5.8.1. Izvori financiranja ......................................................................................... 46

5.8.2. Račun dobiti i gubitka ................................................................................... 49

5.8.3. Metoda povrata investicijskih ulaganja ......................................................... 52

5.9. Zaključna ocjena projekta ............................................................................................. 53

6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 54

LITERATURA ....................................................................................................................... 57

POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA ....................................................................... 59

5

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraživanja

Tvrtke se danas suočavaju sa potpuno novim okruženjem. Brisanje nacionalnih granica

u trgovini, deregulacija, sve brža komunikacija, napredna tehnologija i globalno

cirkuliranje kapitala dovode do potrebe za pisanjem poslovnih planova. Poslovni plan

određuje metodu provođenja neke specifične djelatnosti tijekom zadanog postojećeg

razdoblja (Stutely, 2003.). Njime se detaljno opisuju poduzeće, osnivači, management,

proizvodi / usluge, proizvodnja, marketing, planirani prihodi i dobit. Pokazuje gdje se

poduzeće nalazi i kamo želi stići, što treba učiniti da se to postigne, te koliko je kapitala

za to potrebno. On sili na objektivno, kritičko i neemotivno sagledavanje cjelokupnog

poslovnog projekta. Pomaže u procjeni rizika, te služi kao pomoć u donošenju konačne

odluke (Bangs, 1998.). Dobar poslovni plan smanjuje rizik ulaganja i povećava izglede

za uspjeh (http://www.profitiraj.hr). Iz navedenih činjenica možemo isčitati problem

istraživanja, a to je kako nam poslovni plan može koristiti u svakodnevnom poslovanju i

to kroz teorijski dio i kroz konkretni primjer.

Iz problema istraživanja proizlazi i predmet istraživanja a to je istražiti i znanstveno

potkrijepiti aktualne probleme i pitanja koja se vežu za današnje moderno poslovanje

kroz primjer tvtke Hrvatski Telekom d.d.

Na temelju navedenih činjenica proizlazi temeljna radna hipoteza: znanstveno

istraživačkim metodama dokazati koristi izrade poslovnih planova, kako za samog

autora tako i za nove investicije, te njihovu važnost u napredovanju poduzeća u

budućnosti.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati kako se iz konkretnih brojki i ostalih podataka može

dobro analizirati situacija u kojoj se poduzeće trenutno nalazi, ali i na temelju njih

procjeniti što bi se moglo očekivati u budućnosti.

6

Cilj istraživanja je prikazati koje informacije poduzetnik može dobiti pisanjem

poslovnog plana te utjecaj koji poslovni planovi imaju na sam razvoj poduzeća.

Kroz rad ću se baviti pitanjima o načinu i svrsi izrade planova, i na konkretnom

primjeru prikazati sve elemente koji se moraju analizirati da bi dobili kompletnu sliku o

nekom poduzeću, od financijske situacije, prednosti i nedostataka u odnosu na

konkurenciju i poziciji na tržištu u odnosu na konkurenciju.

1.3. Znanstvene metode

Ovaj diplomski rad je sistematiziran na temelju dostupne literature o navedenom

predmetu istraživanja uz njezino sustavno proučavanje. Istaživanje se prvenstveno

temelji na brojkama iz financisjkih izvjštaja prethodnog razdoblja. Pri pisanju

diplomskog rada korištene su mnoge znanstvene metode u postupku istraživanja i

obrade podataka. Metode korištene u ovom radu su: induktivna i deduktivna metoda,

metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda klasifikacije i metoda kompilacije.

Izvori podataka su: knjige, znanstveni radovi, članci u časopisima i internet.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad na temu „poslovni plan Hrvatskog Telekoma“ sastavljen je u šest

međusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, „Uvodu“, definirani su problem i predmet istraživanja te radna

hipoteza, obrazloženi su svrha i cilj istraživanja, navedene su korištene metode

istraživanja i na kraju je dan pregled strukture rada.

U drugom dijelu, „ Struktura poslovnog plana“, opisuje se sam pojam planiranja i

poslovnog plana, te njegovo značenje za autora ali i za druge, način na koji se izrađuje,

koji su njegovi osnovni dijelovi, te svrha i cilj izrade poslovnog plana.

Treći dio naziva „Osnovni podaci o poduzeću Hrvatski Telekom“ upoznaje nas sa

konkretnim činjenicama o samom poduzeću, čime se bavi kao i sa vlasničkom

strukturom istog. Također se opisuju financijski pokazatelji i konkretne brojke za

prethodnu godinu, kao i što one znače za poslovanje i poziciju samog poduzeća unutar

djelatnosti koju obavlja.

7

U četvrtom dijelu pod nazivom „Razvoj poduzeća“ definirane su misija, vizija i

strategija promatranog poduzeća, te pomoću SWOT analize utvrđeni prednosti i

nedostaci u odnosu na konkurenciju. Biti će predstavljen poslovni plan za uslugu

TeraStream, planirani projekti, te prikaz telekomunikacijskog tržišta u Republici

Hrvatskoj.

U petom dijelu, „Poslovni plan usluge TeraStream“ biti će prikazan poslovni plan za

uslugu TeraStream za koju HT trenutno provodi pilot projekt u Hrvatskoj. Prikupljenim

informacijama pokušati će se predviditi uspješnost i komercijalizacija projekta u

budućnosti.

U šestom dijelu, „Zaključku“ izložena je sinteza svih prikupljenih materijala i

informacija vezanih za temu poslovnog plana Hrvatskog Telekoma. Prikazan je rezultat

cjelokupnog istraživanja čime je dokazana postavljena radna hipoteza.

8

2. TEMELJNE ODREDNICE POSLOVNOG PLANA

U ovom poglavlju diplomkog rada biti će predstavljen pojam poslovnog plana. Biti će

riječi o tome što taj pojam predstavlja i za koga je bitan, analizirati će se njegova svrha

izrade kao i cilj zbog kojeg se piše, kao i ono što bi svaki poslovni plan trebao

sadržavati.

2.1. Što je poslovni plan?

Da bi definirali pojam „poslovnog planiranja“ potrebno je razjasniti pojam planiranje.

Planiranje ima više značenja ali se može definirati kao postupak kojim se postavljaju

ciljevi, određuju budući zadaci, te aktivnosti za njihovo ostvarivanje, a rezultat

planiranja jest plan (Cingula, 2001.).

Planiranje je proces definiranja onoga što neka organizacija želi postići (ciljeva) i načina

na koji to želi ostvariti (strategija i planova), a koji započinje određivanjem trenutačnog

položaja organizacije (Mencer, 2012.).

Poslovni plan je dokument koji sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o

ulaganjima u posao s ocjenom očekivanih učinaka i varijantnih rješenja za različite

situacije, što ih donosi buduće vrijeme (Žanić, 1999.).

Važan je zbog provjere opravdanosti određenog poslovnog pothvata, omogućava da se

rano uoče problemi, otkriju njihovi uzroci i pronađu učinkoviti načini njihovog

rješavanja, a ponekad čak i u potpunosti izbjegnu (Bangs, 1998.).

Poslovni planovi mogu biti različitih opsega i ovise o različitim obilježjima svakog

projekta, teško će se dogoditi da je svaki poslovni plan jednak. Izgled poslovnog plana

prvenstveno ovisi o tome na koji se projekt odnosi i zbog toga jednoznačno određenje

sadržaja, oblika, i opsega poslovnog plana ne postoji. Postoje tek okvirni standardi i

smjernice koje ga čine prepoznatljivim, razumljivim i praktično prihvatljivim.

9

Opća obilježja poslovnog plana su (Republika Hrvatska Ministarstvo gospodarstva,

1999.):

• važan je dokument koji pomaže uspjehu u poslu;

• njegova izrada zahtjeva vrijeme i sredstva, ali ih i štedi;

• pomaže poduzetniku pri analiziranju njegovih ideja;

• usmjerava izvedbene aktivnosti osobito važne za početak samostalnog

poslovanja;

• utvrđuje mjerljive učinke koji su osnovica za potvrdu opravdanosti ulaganja;

• omogućuje bržu realizaciju kreditnih zahtjeva;

• važan je zbog prezentacije partnerima, financijerima te zbog provjere

opravdanosti poduhvata sa stajališta poduzetnika.

Poslovni plan će biti koristan samo ako se u potpunosti razumije, mora sadržavati jednu

poslovnu ideju koja se obrazlaže i treba biti napisan jednostavnim jezikom.

Zato pri izradi poslovnih planova treba voditi računa o nekoliko čimbenika ( Orsag,

2002.):

� poslovni planovi moraju biti lako čitljivi;

� pristup u izradi poslovnog plana mora biti orijentiran prema tržištu, a ne prema

proizvodnji;

� u planu je potrebno pažljivo procijeniti utjecaj konkurencije;

� posebno treba istaknuti posebnosti poduzeća, po čemu se razlikuje od ostalih;

� naglasak na uspješnom menadžmentu i razvoju tvrtke je vrlo značajan;

� navođenje načina upotrebe novo prikupljenih sredstava posebno je važno za

investitore;

� u zaključku se moraju vidjeti rezultati uspješnog ulaganja;

2.2. Svrha i cilj poslovnog plana

Da bi izrada poslovnog plana imala smisla on mora imati svoju svrhu i krajnji cilj.

Svrha poslovnog plana jest omogućiti realan prikaz poslovnog plana i očekivane

rezultate iz tog pothvata, najprije samom poduzetniku, a zatim i svima drugima koji bi

mogli biti uključeni u planiranje poslovnih aktivnosti (Cingula, 2001.).

10

Poslovni vam plan točno govori gdje se nalazite, pokazuje vam kamo idete, identificira

pokazatelje po kojima mjerite svoj napredak, pomaže vam u zaobilaženju neizbježnih

prepreka i konačno pomaže vam u oblikovanju vizije poslovanja i optimalnom

korištenju mogućosti i resursa koji vam stoje na raspoaganju kao što su na primjer vaši

djelatnici i oprema (Stutely, 2003.). Postoji nekoliko verzija kako bi poslovni pan trebao

izgledati, ali većina verzija ima standardne dijelove (Republika Hrvatska Ministarstvo

gospodarstva, 1999.):

1. Sažetak poslovnog plana;

2. Uvod - Izjava o svrsi;

3. Informacija o poduzeću;

4. Analiza tržišta;

5. Tehnološko-tehnička analiza i organizacija poslovanja;

6. Analiza lokacije;

7. Konkurencija;

8. Financijska priprema;

9. Ocjena učinkovitosti i osjetljivosti;

10. Zaključak.

Poslovni plan nam služi kao svojevrstan vodič koji nas vodi kroz buduće poslovanje i

određuje nam poteze. On mora biti aktualan jer nema koristi od plana koji se odnosi na

razdoblje daleke prošlosti zbog konstantnih promjena u modernom poslovanju. Često

prije izrade plana ni sam poduzetnik zbog brojnih faktora koji utječu na poslovanje nije

u stanju procijeniti trenutnu poziciju poduzeća, pa je poslovni plan koristan alat koji mu

koristi da realno i objektivno sagleda cjelokupnu situaciju.

Ciljevi koji se žele postići poslovnim planom (Orsag, 2002.):

� analizirati mogućnost prodaje proizvoda ili usluge;

� objasniti svrhu poslovnog poduhvata;

� identificirati glavne kupce i prodajne cijene;

� procijeniti ulaganja u objekte i opremu;

� identificirati glavne dobavljače i nabavne cijene;

� procijeniti prihode i rashode;

� utvrditi minimalni stupanj korištenja kapaciteta

11

3. OSNOVNI PODACI O PODUZEĆU HRVATSKI TELEKOM D.D.

U ovom poglavlju biti će predstavljeno poduzeće koje nam služi za primjer pisanja

poslovnog plana, a to je Hrvatski Telekom d.d. Poduzeće će se predstaviti kroz

djelatnosti koje obavlja, vlasničku strukturu kao i kroz analizu financijskih pokazatelja

za 2012. godinu, te trendova u telekomunikacjskom tržištu.

3.1. Djelatnost i lokacija poduzeća

T-HT Grupa vodeći je davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj koji jedini pruža

njihov puni spektar: objedinjuje usluge fiksne telefonije, mobilne telefonije, prijenosa

podataka, Interneta i međunarodnih komunikacija. Osnovne djelatnosti društva Hrvatski

Telekom d.d. i drugih ovisnih društava sastoje se od pružanja telekomunikacijskih

usluga, te projektiranja i izgradnje komunikacijskih mreža na području Republike

Hrvatske.

Hrvatski Telekom d.d. je dioničko društvo u pretežnom vlasništvu društva Deutsche

Telekoma koji je jedna od najvećih svjetskih kompanija na tržištu telekomunikacijskih i

informacijskih usluga. Sjedište mu je na adresi Savska 32 u Zagrebu. Osnovano je 28.

prosinca 1998. godine u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o razdvajanju

Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije kojim

je poslovanje prijašnjeg poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija ("HPT s p.o.")

razdvojeno i prenijeto na dva nova dionička društva: Hrvatske telekomunikacije d.d.

(kasnije preimenovano u Hrvatski Telekom d.d.) i Hrvatska pošta d.d. koja su započela

poslovati 1. siječnja 1999. godine. Tijekom 2002. godine, HT-mobilne komunikacije

d.o.o. (kasnije preimenovano u T-Mobile Hrvatska d.o.o.) osnovane su kao zasebno

trgovačko društvo i ovisno društvo u potpunom vlasništvu Hrvatskih telekomunikacija

d.d. namijenjeno pružanju usluga pokretnih telefonskih mreža. HT Grupa je 2004.

godine uvela novi korporativni identitet. Promjenu identiteta na korporativnoj razini

pratilo je formiranje robnih marki dvaju odvojenih segmenata Grupe, T-Com i T-

Mobile.

12

Pripajanjem društva T-Mobile Hrvatska d.o.o. društvu Hrvatski Telekom d.d,

objedinjeno je 2010. poslovanje T-Coma i T-Mobilea u jednu, maksimalno korisnički

orijentiranu organizaciju (http://www.t.ht.hr).

Kompanija je organizirana u nekoliko funkcionalnih segmenata ili funkcionalnih

jedinica. Organizacijsku strukturu Društva čine uprava Društva, poslovne jedinice,

funkcije podrške i upravljanja, tehničke funkcije, te funkcije glavnog operativnog

direktora.

Uloga poslovnih jedinica je upravljanje, te odgovornost za dobit i gubitak poslovne

jedinice pod njihovom nadležnošću. Društvo ima dvije poslovne jedinice: Poslovna

jedinica za privatne korisnike koja uključuje prodaju, marketing, korisničko iskustvo i

upravljanje multibrandovima i Poslovna jedinica za poslovne korisnike koja uključuje

prodaju, marketing i informacijsko - komunikacijska rješenja za poslovne korisnike.

Funkcije glavnog operativnog direktora uključuju transformaciju, e-poslovanje, e-

kompaniju, usluge korisnicima i veleprodaju. Funkcije glavnog operativnog direktora

upravljaju operativnim aktivnostima između poslovnih jedinica za poslovne i privatne

korisnike, tehničkih funkcija, veleprodaje i usluge korisnicima. Funkcije podrške i

upravljanja obuhvaćaju poslove zajedničke cijelom Društvu, osiguravaju usklađenost

svih poslovnih segmenata te omogućuju kompaniji da posluje kao jedna cjelina.

Pomoću ovih funkcija realiziraju se sinergije različitih segmenata poslovanja,

koordiniraju aktivnosti, daju smjernice, postavljaju standardi i osigurava njihova

primjena za cijelo Društvo. U ove funkcije spadaju: funkcije Funkcije podrške i

upravljanja za financije funkcije podrške i upravljanja za ljudske resurse funkcije

podrške i upravljanja predsjednika Uprave. Tehničke funkcije obuhvaćaju poslove

usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija i infrastrukturnih

telekomunikacijskih usluga na razini Društva, a u cilju pružanja tehničke platforme za

usluge i stvaranje učinaka sinergije, kako na internoj tako i na eksternoj razini. Osim

Hrvatskog Telekoma d.d., članice T-HT Grupe su i tvrtke Iskon Internet d.d., Combis

d.o.o. i KDS d.o.o (http://www.t.ht.hr/grupa/profil.asp).

13

Sustav vrijednosti koji HT želi njegovati definiran je vodećim načelima kompanije.

Načelima su izražene smjernice kojima se treba rukovoditi u našem svakodnevnom

radu, smjernice koje promiču etično ponašanje, međusobno poštivanje, timski rad,

postizanje što boljih rezultata na što jednostavniji način, otvoreno izražavanje mišljenja,

preuzimanje odgovornosti, stvaranje okruženja u kojem se potiču, prepoznaju i cijene

iznimni rezultati.

Vodeća načela Hrvatskog Telekoma (http://www.t.ht.hr):

• Pokreće nas oduševljenje korisnika;

• Poštovanje i integritet osnova su našeg ponašanja;

• Tim smo uvijek – i kada smo zajedno i kada smo odvojeni;

• Najbolje mjesto za visoka postignuća i osobni razvoj;

• Ja sam T – na mene računajte;

Korporativna društvena odgovornost T-HT Grupe sastavni je dio cjelokupnog

poslovanja, a brojnim aktivnostima iskazuje odgovornost snažne i uspješne kompanije

prema društvu u kojem djeluje. Hrvatski Telekom nastoji biti kompanija koja potiče

održivi razvoj, postavlja najbolju praksu u utvrđivanju standarda vrhunske

komunikacije, potiče integraciju u društvo informacija i znanja, te preuzima vodeću

ulogu u prepoznavanju važnosti zaštite okoliša. Vjeruje se da ugled kompanije ne ovisi

isključivo o kvaliteti, cijeni ili posebnosti proizvoda i usluga, već i o odnosima

kompanije prema korisnicima, dobavljačima i investitorima, zaposlenicima, prema

okolišu i široj društvenoj zajednici u kojoj kompanija posluje, te da je pozitivna

interakcija sa svim dionicima u osnovi tih odnosa (http://www.t.ht.hr).

Sve to čini okvir strategije društvene odgovornosti T-HT-a i temelje poslovnog uspjeha,

a kroz poticanje svih segmenata, timski rad i predanost cijele kompanije društveno

odgovornom poslovanju cilj je poticati drukčije ideje, pridonositi društvu i djelovati na

unapređenju kvalitete života.

14

3.2. Vlasnička struktura

Prije inicijalne javne ponude dionica poduzeća HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., 51%

društva bilo je u vlasništvu Deutsche Telekoma, 42% u vlasništvu Republike Hrvatske i

7% u vlasništvu Fonda hrvatskih branitelja. U rujnu 2007. godine Vlada Republike

Hrvatske donijela je odluku o prodaji 32,5% dionica, od čega 25% državljanima

Republike Hrvatske s pravom prvenstva i po povlaštenim uvjetima u iznosu od 17.000

kn po građanima, a preostalu količinu od 7,5% institucionalnim investitorima

(www.agram-brokeri.hr).

Sredinom 2008. godine vlada Republike Hrvatske smanjila je svoj 9,5% udio u

ukupnim dionicama HT-a na način da je prodala 6% dionica sadašnjim i bivšim

zaposlenicima po posebnim pogodnostima te je tako ostala na svega 3,5% ukupnih

dionica poduzeća.

U 2011. godini Deutsche Telekom i dalje ostaje većinski dioničar sa 51% vlasničkog

udjela, a Fond hrvatskih branitelja i dalje drži 7%. U studenom 2010. Vlada Republike

Hrvatske prenijela je svojih 3,5% udjela na Umirovljenički fond. U travnju 2011.

godine Društvo je primilo obavijest od Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje

obveznim mirovinskim fondom d.d. da je Raiffeisen obvezni mirovinski fond premašio

prag od 5% u HT-u d.d. Prema web stranici Središnjeg klirinškog depozitarnog društva,

na kraju 2011. imao je 5,3% dionica T-HT-a. Preostalih 33,2% dionica u rukama je

privatnih i drugih institucionalnih investitora. Preko 220.000 hrvatskih građana

posjeduje dionice T-HT-a, što predstavlja 23,3% ukupnog dioničkog kapitala Društva

(www.t.ht.hr).

15

Grafikon 1: Vlasnička struktura i dionice T- Hrvatskog Telekoma

Izvor: http://www.t.ht.hr, 2011.

Kod inicijalne javne ponude dionica HT-a, cijena je naknadno formirana, a iznosila je

265 kn po dionici. Stoga je svaki kupac povlaštenog paketa od 16.695 kn dobio 63

dionice. Građani Hrvatske mogli su dionice kupovati s pravom prvenstva i uz posebne

pogodnosti, a one su se odnosile na to što su upravo njima dionice najprije prodane. Tek

nakon isteka njihovog roka, dionice se bile dostupne za kupnju domaćim pravnim

osobama i stranim ulagačima bez prava prvenstva, te konačno i institucionalnim

investitorima (www.t.ht.hr).

3.3. Financijski pokazatelji za prethodnu godinu

U ovom dijelu biti će prikazani detaljni rezultati poduzeća iz 2012. godine, te usporedba

rezultata sa rezultatima iz 2011. Godine kroz bilancu, račun dobiti i gubitka i izvještaj o

novčanom toku i izvještaj o promjenama kapitala.

3.3.1. Bilanca

Bilanca je trenutačni iskaz stanja (na određeni dan) sredstava i izvora sredstava

iskazanih u novčanom izrazu (http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/bilanca). Bilanca

sadrži dvije strane (lijeva i desna) koje na kraju obračuna moraju biti jednake, aktivu i

pasivu. Ima standardizirani oblik koji koriste sva poduzeća kod objavljivanja rezultata

poslovanja, tako da u globalu svaka bilanca izlgleda slično.

16

Svaka djelatnost ima određena pravila pa će na primjer jedno poduzeće imati neku

stavku dok će drugo na tom mjestu imati praznu rubriku. Ona nam pomaže da vidimo

detaljno stanje prošlog razdoblja u statičkom obliku, a podaci iz nje nam daju

informaciju kakvo je poslovanje tvrtke u cjelini, te nam također koristi pri

izračunavanju pokazatelja koji nam pomažu u analizi uspješnosti poslovanja poduzeća.

U nastavku ću prikazati i analizirati bilancu Hrvatskog Telekoma za 2011. i 2012.

godinu.

17

Slika 1: Bilanca Hrvatskog Telekoma na dan 31.12.2012

AOPoznaka

Prethodno razdoblje

Tekuće razdoblje

2 3 4

001 0 0002 7.549.409.773 7.858.462.242003 1.086.781.114 1.142.295.207004 0 0005 889.757.346 885.411.998006 162.272.703 162.272.703007 0 0008 34.751.065 94.610.506009 0 0010 5.952.942.756 5.733.544.962011 37.625.556 50.245.441012 3.627.284.995 3.409.762.197013 1.903.745.223 1.640.739.527014 153.096.191 123.050.069015 0 0016 1.844.274 38.335.927017 223.089.775 466.495.470018 6.256.742 4.916.331019 0 0020 434.921.165 896.791.687021 0 0022 0 0023 0 0024 0 0025 32.927.932 492.667.610026 6.336.275 6.354.614027 0 0028 395.656.958 397.769.463029 23.017.074 20.991.789030 0 0031 18.595.870 16.570.585032 4.421.204 4.421.204033 51.747.664 64.838.597034 5.549.303.566 5.105.819.051035 175.315.696 155.440.084036 83.226.843 78.332.134037 0 0038 0 0039 92.035.878 77.089.569040 52.975 18.381041 0 0042 0 0043 1.306.825.544 1.218.756.440044 0 0045 1.230.800.922 1.142.859.674046 0 0047 0 12.140048 5.496.831 11.200.221049 70.527.791 64.684.405050 363.447.095 585.647.597051 0 0052 0 0053 0 0054 0 0055 323.334.870 85.821.298056 40.112.225 499.826.299057 0 0058 3.703.715.231 3.145.974.930059 125.228.907 148.403.488060 13.223.942.246 13.112.684.781061 0 0

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODIE) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059)F) IZVANBILANČNI ZAPISI

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika 2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično 7. Ostala financijska imovina IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

II. POTRAŽIVANJA (044 do 049) 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika 2. Potraživanja od kupaca 3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika 4. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika

5. Potraživanja od države i drugih institucija 6. Ostala potraživanjaIII. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

I. ZALIHE (036 do 042) 1. Sirovine i materijal 2. Proizvodnja u tijeku 3. Gotovi proizvodi

4. Trgovačka roba 5. Predujmovi za zalihe 6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji 7. Biološka imovina

7. Ostala dugotrajna financijska imovina 8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjelaIV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit 3. Ostala potraživanjaV. ODGOĐENA POREZNA IMOVINAC) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

9. Ulaganje u nekretnineIII. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028) 1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima 3. Sudjelujući interesi (udjeli) 4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 5. Ulaganja u vrijednosne papire 6. Dani zajmovi, depoziti i slično

1. Zemljište 2. Građevinski objekti

3. Postrojenja i oprema 4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 5. Biološka imovina 6. Predujmovi za materijalnu imovinu 7. Materijalna imovina u pripremi 8. Ostala materijalna imovina

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009) 1. Izdaci za razvoj

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, softver i ostala prava 3. Goodwill 4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine 5. Nematerijalna imovina u pripremi 6. Ostala nematerijalna imovinaII. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019)

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALB) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

stanje na dan 31.12.2012.Obveznik: Hrvatski Telekom d.d.______________________________________________________

Naziv pozicije

1

18

062 11.018.636.738 10.898.867.720063 8.188.853.500 8.188.853.500064 0 0065 409.442.675 409.184.038066 409.442.675 409.442.675067 0 0068 0 400.745069 0 0070 0 142.108071 -3.457.141 -1.042.332072 611.682.644 606.326.541073 611.682.644 606.326.541074 0 0075 1.811.156.152 1.695.545.973076 1.811.156.152 1.695.545.973077 0 0078 958.908 0079 440.409.885 372.832.763080 326.440.109 285.911.613081 0 0082 113.969.776 86.921.150083 49.465.643 52.214.900084 0 0085 0 0086 7.012.774 3.763.668087 0 0088 0 0089 0 0090 0 0091 42.452.869 48.451.232092 0 0093 1.562.639.408 1.667.143.117094 0 0095 9.594.227 288.308096 9.285.885 5.700.994097 4.815.296 8.041.803098 1.170.408.808 1.383.950.269099 0 0100 0 0101 182.816.849 154.293.670102 78.157.198 42.539.115103 0 0104 0 0105 107.561.145 72.328.958106 152.790.572 121.626.281107 13.223.942.246 13.112.684.781108 0 0

109 11.017.677.830 10.898.867.720110 958.908 0

G) IZVANBILANČNI ZAPISIDODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice2. Pripisano manjinskom interesu

5. Obveze prema dobavljačima 6. Obveze po vrijednosnim papirima

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJAF) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106)

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji 12. Ostale kratkoročne obveze

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 10. Obveze s osnove udjela u rezultatu

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 8. Obveze prema zaposlenicima

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi 8. Ostale dugoročne obveze 9. Odgođena porezna obvezaD) KRATKOROČNE OBVEZE (094 do 105) 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima 2. Obveze za zajmove, depozite i slično 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove

3. Druga rezerviranjaC) DUGOROČNE OBVEZE (084 do 092) 1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično 3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 4. Obveze za predujmove 5. Obveze prema dobavljačima 6. Obveze po vrijednosnim papirima

2. Preneseni gubitakVI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

1. Dobit poslovne godine2. Gubitak poslovne godine

VII. MANJINSKI INTERESB) REZERVIRANJA (080 do 082) 1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze 2. Rezerviranja za porezne obveze

1. Zakonske rezerve2. Rezerve za vlastite dionice3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

4. Statutarne rezerve5. Ostale rezerveIV. REVALORIZACIJSKE REZERVEV. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)

1. Zadržana dobit

PASIVAA) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITALII. KAPITALNE REZERVEIII. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/2012AR/izvjesce2012.asp

19

Iz odnosa brojki u bilanci vidljive su promjene u 2012. godini u usporedbi s 2011.

godinom. Bilanca T-HT-a ostala je jaka s ukupnom imovinom od 13.113 milijuna kuna,

što predstavlja smanjenje od 0,8% (2011.: 13.224 milijuna kuna). Ukupna dugotrajna

imovina povećala se za 4,1% na 7.858 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2012. u

odnosu na 7.549 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2011., prvenstveno zbog ulaganja u

inozemne obveznice. Smanjenje ukupne kratkotrajne imovine na 5.254 milijuna kuna na

dan 31. prosinca 2012. u odnosu na 5.675 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2011.

prvenstveno je rezultat većeg novca i novčanih ekvivalenata uloženih u dugoročne

strane obveznice. Na dan 31. prosinca 2012. novac i novčani ekvivalenti iznosili su

3.146 milijuna kuna u usporedbi s 3.704 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2011. nakon

isplate dividende u ukupnom iznosu od 1.813 milijuna kuna u prvoj polovici 2012.

Dobar pokazatelj stanja bilance je i smanjenje kratkoročnih i dugoročnih obaveza.

3.3.2. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je izvještaj koji predočuje rezutate poslovanja u određenom

razdoblju (http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka). Za

razliku od bilance koja prikazuje stanje u jednom određenom vremenskom trenutku (tj.

točki u vremenu), račun dobiti i gubitka predstavlja izvještaj o rezultatima aktivnosti

tijekom određenog vremenskog razdoblja, najčešće jedne godine.

U nastavku će biti prikazani rezultati iz računa dobiti i gubitka putem pojedinih stavki.

20

Slika 2: Račun dobiti i gubitka Hrvatskog Telekoma za 2012. Godinu

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/2012AR/izvjesce2012.asp

AOPoznaka

Kumulativno Tromjesečje Kumulativno Tromjesečje2 3 4 5 6

111 8.271.978.014 1.994.415.443 7.715.476.752 1.899.612.734112 8.067.492.044 1.975.109.753 7.456.370.981 1.796.068.577113 204.485.970 19.305.690 259.105.771 103.544.157114 6.049.833.198 1.566.613.285 5.665.334.156 1.523.654.101115116 2.104.493.617 460.189.736 1.914.341.998 457.322.422117 183.331.918 54.335.169 177.587.508 45.915.402118 829.883.133 180.045.705 694.285.516 190.926.878119 1.091.278.566 225.808.862 1.042.468.974 220.480.142120 1.081.143.402 266.745.895 1.026.296.598 237.266.808121 613.802.117 149.478.808 584.133.529 140.019.665122 309.343.042 78.612.472 303.150.944 66.197.291123 157.998.243 38.654.615 139.012.125 31.049.852124 1.398.308.513 393.156.099 1.268.046.830 343.319.064125 1.252.612.394 305.166.419 1.170.880.006 314.684.449126 115.983.897 67.970.818 147.048.290 51.241.885127 49.215.306 49.215.306 57.999.257 45.765.332128 66.768.591 18.755.512 89.049.033 5.476.553129 97.291.375 73.384.318 138.720.434 119.819.473130 0 0 0 0131 98.134.706 20.620.767 104.356.197 22.063.351132 0 0 0 0133 81.698.412 25.377.144 76.354.818 14.652.476134 15.488.708 -5.658.416 26.908.572 7.638.068135 0 0 0 0136 947.586 902.039 1.092.807 -227.193137 65.096.055 35.182.849 62.612.761 27.815.126138 0 0 0 0139 56.284.612 32.575.425 56.363.994 26.782.904140 0 0 0 0141 8.811.443 2.607.424 6.248.767 1.032.222142 0 0 0 0143 0 0 0 0144 0 0 0 0145 0 0 0 0146 8.370.112.720 2.015.036.210 7.819.832.949 1.921.676.085147 6.114.929.253 1.601.796.134 5.727.946.917 1.551.469.227148 2.255.183.467 413.240.076 2.091.886.032 370.206.858149 2.255.183.467 413.240.076 2.091.886.032 370.206.858150 0 0 0 0151 444.027.315 84.633.045 396.340.059 62.444.426152 1.811.156.152 328.607.031 1.695.545.973 307.762.432153 1.811.156.152 328.607.031 1.695.545.973 307.762.432154 0 0 0 0

155 1.811.271.277 328.622.259 1.695.545.973 307.672.061156 -115.125 -15.228 0 90.371

157 1.811.156.152 328.607.031 1.695.545.973 307.762.432158 12.730.031 13.402.962 -327.828 -2.975.309159 0 0 0 0160 0 0 0 0161 -1.427.569 -754.638 2.414.809 -232.672162 0 0 0 0163 0 0 0 0164 0 0 0 0165 14.157.600 14.157.600 -2.742.637 -2.742.637166 0 0 0 0167 12.730.031 13.402.962 -327.828 -2.975.309168 1.823.886.183 342.009.993 1.695.218.145 304.787.123

169 1.824.001.308 342.025.221 1.695.218.145 304.696.752170 -115.125 -15.228 0 90.3712. Pripisana manjinskom interesu

III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJAIV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAKV. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167)DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

5. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

1. Pripisana imateljima kapitala matice

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruženih poduzetnika

XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA1. Pripisana imateljima kapitala matice2. Pripisana manjinskom interesu

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152)IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)

1. Tečajne razlike iz preračuna inozemnog poslovanja 2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i 3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske 4. Dobit ili gubitak s osnove učinkovite zaštite novčanog toka

7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165)

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145)XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147)

1. Dobit prije oporezivanja (146-147)

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj) 2. Gubitak razdoblja (151-148)

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146)XII. POREZ NA DOBITXIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151)

1. Dobit razdoblja (149-151)

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144)

5. Ostali financijski prihodiIV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141) 1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima 2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim 3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 4. Ostali financijski rashodiV. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODIVIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

8. Ostali poslovni rashodiIII. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136) 1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s 2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s 3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća c) Doprinosi na plaće 4. Amortizacija 5. Ostali troškovi 6. Vrijednosno usklađivanje (127+128) a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 7. Rezerviranja

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130) 1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda 2. Materijalni troškovi (117 do 119) a) Troškovi sirovina i materijala b) Troškovi prodane robe c) Ostali vanjski troškovi 3. Troškovi osoblja (121 do 123) a) Neto plaće i nadnice

1. Prihodi od prodaje 2. Ostali poslovni prihodi

Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje

Obveznik: _____________________________________________________________

Naziv pozicije

1I. POSLOVNI PRIHODI (112+113)

21

Materijalni su se troškovi smanjili na 1.914 milijuna kuna u 2012. u odnosu na 2.104

milijuna kuna u 2011. godini. Navedeno je smanjenje prvenstveno uzrokovano manjim

troškovima trgovačke robe u odnosu na prvu polovicu 2011. kada su se provodile akcije

za stjecanje korisnika pokretnih komunikacija, što je rezultiralo drukčijom

kombinacijom uređaja i pametnim upravljanjem cijenama s ciljem privlačenja novih

korisnika.

Troškovi usluga smanjili su se za 4,5% zbog manjih telekomunikacijskih troškova

(manjih cijena završavanja poziva, manjih cijena roaminga i manjeg prometa u

nepokretnoj mreži), dok su naknade za autorska prava bile veće kao rezultat veće baze

televizijskih korisnika i proširenog asortimana ekskluzivnih sadržaja.

Ukupni su se troškovi zaposlenika smanjili za 5,9% na 1.208 milijuna kuna, uključujući

manja rezerviranja za otpremnine knjižena u 2012. (144 milijuna kuna u odnosu na 162

milijuna kuna u2011.). Početkom veljače 2013. T-HT je objavio da temeljem posebne

ponude otpremnina kompaniju do kraja lipnja 2013. napuštaju 403 zaposlenika. Ukupni

trošak otpremnina i povezanih materijalnih prava za ove zaposlenike iznosi 201 milijun

kuna, za što je 144 milijuna kuna rezervirano krajem 2012. godine. Ako se izuzmu

troškovi otpremnina, ukupni su se troškovi zaposlenika smanjili za 5,2%, prvenstveno

kao rezultat smanjenja broja zaposlenika kao posljedica stalnog programa

racionalizaciju poslovnih procesa i poticanje poboljšanja učinkovitosti Grupe za (broj

zaposlenika ekvivalenata punom radnom vremenu u 2012: 5.780 u odnosu na 6.032 u

2011.). Ostali su se troškovi smanjili za 1,4% na 1.213 milijuna kuna, prvenstveno zbog

manjih troškova oglašavanja, poštanskih troškova i troškova održavanja. Amortizacija

se smanjila za 8,4% na 1.326 milijuna kuna, prvenstveno zbog promjene životnog

vijeka terminalne opreme.

3.3.3. Izvještaj o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku naziva se još i „cash flow“, a predstavlja temeljni financijski

izvještaj koji prikazuje promjene u financijskom položaju poduzeća (http://web.efzg.hr).

22

Dijeli se na tri glavna dijela, poslovne, investicijske i financijske aktivnosti. Zadnja

stavka u obračunu (novac i novčani ekvivalenti) prikazuje stanje u banci i blagajni na

određeni trenutak u vremenu, kao što to radi i bilanca,dok sve stavke prije govore o

tome što se s novcem događalo tijekom poslovne godine.

Slika 3: Izvještaj o novčanom toku

Izvor : http://www.t.ht.hr/investitori/pdf/HTGrupaFS2012HRV.pdf

AOP oznaka

Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje

2 3 4

001 2.255.183.467 2.091.886.032

002 1.447.523.819 1.326.046.087

003 0 104.607.887

004 64.949.591 83.066.408

005 41.018.861 19.875.612

006 0 0

007 3.808.675.738 3.625.482.027

008 346.952.304 0

009 0 0

010 0 0

011 408.023.841 640.487.286

012 754.976.146 640.487.286

013 3.053.699.593 2.984.994.741

014 0 0

015 3.374.272 63.933.371

016 73.951.800 2.106.081 017 57.439.832 48.283.731

018 0 24.796.067

019 989.751.510 1.441.440.994

020 1.124.517.414 1.580.560.244

021 937.797.074 1.180.187.836

022 0 451.152.873

023 944.244.815 1.666.710.644

024 1.882.041.889 3.298.051.353

025 0 0

026 757.524.475 1.717.491.108

027 0 0

028 0 0

029 0 0

030 0 0

031 10.983.554 5.506.417 032 1.863.111.776 1.813.037.587

033 0 6.699.930 034 0 0

035 0 0

036 1.874.095.330 1.825.243.934

037 0 0

038 1.874.095.330 1.825.243.934

039 422.079.788 0

040 0 557.740.301

041 3.281.635.443 3.703.715.231

042 422.079.788 0

043 0 557.740.301

044 3.703.715.231 3.145.974.930

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIHC2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035)

Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 – 014 + 025 – 026 + 037 – 038)

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 – 013 + 026 – 025 + 038 – 037) Novac i novčani ekvivalenti na početku razdobljaPovećanje novca i novčanih ekvivalenataSmanjenje novca i novčanih ekvivalenata

3. Ostali primici od financijskih aktivnostiV. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029) 1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 3. Novčani izdaci za financijski najam 4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica

4. Novčani primici od dividendi 5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti

B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023)B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIHNOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 3. Novčani primici od kamata

3. Povećanje kratkoročnih obveza 4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019) 1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006) 1. Smanjenje kratkoročnih obveza 2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 3. Povećanje zaliha 4. Ostalo smanjenje novčanog tijekaII. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011)

5. Smanjenje zaliha 6. Ostalo povećanje novčanog tijeka

Obveznik: _____________________________________________________________

Naziv pozicije

1

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 1. Dobit prije poreza 2. Amortizacija i vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine

23

U novčanom toku Hrvatskog Telekoma u 2012. imamo ukupno smanjenje vrijednosti

od 557,7 milijuna kuna. Na smanjenje novca i novčanih ekvivalenata najviše su utjecali

smanjenje toka od financijskih i investicijskih aktivnosti. Neto novčani tijek iz

aktivnosti ulaganja smanjio se za 126,7%, prvenstveno kao rezultat većih ulaganja u

vrijednosne papire i kapitalnih ulaganja.

3.3.4. Izvještaj o promjenama kapitala

Izvještaj o promjenama kapitala još se naziva i izvještaj o promjeni glavnice i čini

izvještaj koji prikazuje povećanje ili smanjenje neto imovine za razdoblje između dva

datuma bilance (http://web.efzg.hr).

Sastoji se od promjena u vezi s dionicama društva (isplate dividendi, otkup vlastitih

dionica), promjene u vezi dobitka (gubitka), tečajne razlike i promjene

računovodstvenih politika.

Slika 4: Izvještaj o promjenama kapitala 1.1.2012 do

AOPoznaka

Prethodna godina

Tekuća godina

2 3 4

001 8.188.853.500 8.188.853.500

002 0 0

003 409.442.675 409.184.038

004 611.682.644 606.326.541

005 1.811.156.152 1.695.545.973

006 0 0

007 0 0

008 -3.457.141 -1.042.332

009 0 0

010 11.017.677.830 10.898.867.720

011 0 0

012 0 0

013 0 0

014 0 0

015 0 0

016 0 0

017 0 0

018 0 0

019 0 0

1. Upisani kapital 2. Kapitalne rezerve

Naziv pozicije

1

5. Dobit ili gubitak tekuće godine 6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

17 a. Pripisano imateljima kapitala matice

17 b. Pripisano manjinskom interesu

13. Zaštita novčanog tijeka14. Promjene računovodstvenih politika

7. Revalorizacija nematerijalne imovine

8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju 9. Ostala revalorizacija10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009)

15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja16. Ostale promjene kapitala17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016)

11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje12. Tekući i odgođeni porezi (dio)

3. Rezerve iz dobiti

4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/pdf/HTGrupaFS2012HRV.pdf

Ukupni kapital i rezerve smanjile su se za 1,1 % u 2012. godini u odnosu na 2011.

24

3.4. Analiza rezultata po segmentima

U sljedećem djelu biti će prikazani financijski rezultati za 2012. godinu po glavnim

segmentima Hrvatskog Telekoma, segmentu privatnih i poslovnih korisnika.

3.4.1. Financijski rezultati Segmenta privatnih korinsika

Financijski rezultati biti će prikazani kroz prihode od govornih i negovornih usluga,

ostale prihode od usluga, terminalne opreme i kroz doprinos EBITDA tj. dobit prije

odbitka (rashodnih) kamata,poreza na dobit i troškova amortizacije.

Slika 5: Ključni financijski pokazatelji, segment privatnih korisnika

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/pdf/godisnje-izvjesce-2011

U 2012. ukupni su se prihodi od privatnih korisnika smanjili za 7,5% na 4.099 milijuna

kuna, prvenstveno kao rezultat manjih prihoda od govornih usluga u nepokretnoj i

pokretnoj mreži i djelomično kao rezultat manjih prihoda od ostalih usluga i terminalne

opreme. Ovakvo kretanje prihoda uzrokovano je sporim gospodarskim oporavkom

Hrvatske, strožim regulatornim mjerama i intenzivnijim tržišnim natjecanjem.

25

Prihodi od govornih usluga u 2012. smanjili su se za 11,5% na 2.353 milijuna kuna.

Smanjenje je u velikoj mjeri uzrokovano poslovanjem nepokretnih komunikacija koje je

zabilježilo pad od 17,2% zahvaljujući daljnjoj zamjeni nepokretnih komunikacija

pokretnim komunikacijama i internetskim uslugama te jačem tržišnom natjecanju koji

su doveli do pada ukupnog broja priključaka (maloprodaja i veleprodaja) i pada MOU-a

(prihodi od govornih usluga) od 11,2%. Prihodi od govornih usluga u pokretnoj mreži

na maloprodajnoj razini smanjili su se kao rezultat izuzetno konkurentnog tržišta,

pritiska da se smanje cijene i teškog gospodarskog okruženja. Pored toga, prihodi od

završavanja poziva u pokretnoj mreži bili su veći za 14,9% zahvaljujući atraktivnim

tarifama za međumrežne/izvanmrežne usluge koje su nudila sva tri operatora pokretne

mreže u Hrvatskoj. MOU (prihod od govornih usluga) po prosječnom pretplatniku u

pokretnoj mreži povećao se za 25,5%, prvenstveno zahvaljujući flat tarifama, uz pad

prihoda kao rezultat niže cijene po minuti uporabe u teškom gospodarskom okruženju i

pod pritiskom konkurencije.

Prihodi od negovornih usluga povećali su se za 2,7%, odnosno 42 milijuna kuna, u

odnosu na prošlu godinu, kao rezultat većih prihoda od usluga nepokretne i pokretne

telefonije. Prihodi od IP usluga povećali su se za 1,7%, zahvaljujući većoj arpa-i za

maloprodajni širokopojasni pristup (2012.: 124kune, 2011.: 120 kuna) i povećanju broja

televizijskih pretplatnika. U zadnjih 12 mjeseci baza televizijskih korisnika povećala se

za 7,0%, odnosno za 22.391 korisnika. Istovremeno su se prihodi od negovornih usluga

u pokretnoj mreži povećali za 4,7%. U poslovanju pokretnih komunikacija došlo je do

pomaka prema prihodima od podatkovnih usluga u skladu s globalnim trendovima jer se

prosječni korisnik pokretne telefonije sve više koristi naprednim uslugama kao što je

prijenos podataka, a sve manje tradicionalnim negovornim uslugama kao što je SMS.

Kada govorimo o prihodima od ostalih usluga spomenuti ćemo da su se kao rezultat

većeg broja pretplatnika kombiniranih tarifa i promjene knjiženja prihoda od osnovne

pretplate na prihode od govornih i negovornih usluga na temelju prometa (a ne kao

pretplate), prihodi od ostalih usluga smanjili za 53 milijuna kuna u usporedbi s istim

razdobljem prošle godine.

26

Pad prihoda od terminalne opreme za 12,3% na 134 milijuna kuna prvenstveno je

uzrokovan manjim prihodima od poslovanja pokretnih komunikacija budući da u 2012.

nije bilo snažnih promotivnih akcija za pokretne komunikacije kao u prvoj polovici

2011.

Doprinos segmenta privatnih korisnika EBITDA-i u 2012. smanjio se za 8,9% na

2.838 milijuna kuna u odnosu na 2011., pri čemu je pad prihoda od 7,5% samo

djelomično neutraliziran smanjenjem troškova redovnog poslovanja za 4,4%.

3.4.2. Financijski rezultati Segmenta poslovnih korisnika

Drugi segment jednako važan za poslovanje je segment poslovnih korisnika, u kojem se

očituje veći pad prihoda od segmenta privatnih korisnika. Financijski rezultati biti će

također prikazani kroz prihode od govornih i negovornih usluga, ostale prihode od

usluga, terminalne opreme i kroz doprinos EBITDA.

Slika 6: Ključni financijski pokazatelji, segment poslovni korisnici

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/pdf/godisnje-izvjesce-2011

27

U 2012. ukupni prihodi od poslovnih korisnika smanjili su se za 7,6% na 3.358 milijuna

kuna. Ovaj je pad u velikoj mjeri rezultat manjih prihoda od govornih usluga u

pokretnoj i nepokretnoj mreži.

Prihodi od govornih usluga smanjili su se za 13,0%, odnosno 234 milijuna kuna. Ovaj

je pad u velikoj mjeri rezultat smanjenja prihoda od govornih usluga u nepokretnoj

mreži na maloprodajnoj razini od 25,1%, prvenstveno zbog manjeg ukupnog broja

minuta (smanjenje od 21,5%). Navedeno je djelomično rezultat smanjenja ukupnog

broja tradicionalnih govornih priključaka (smanjenje od 8,7%) i prelaska na govorne

usluge u pokretnoj mreži.

Vezano uz prihode od govornih usluga na veleprodajnoj razini, prihodi od usluga u

nepokretnoj mreži smanjili su se za 4,4%, prvenstveno zbog smanjenja cijena na

temelju odluke Agencije, smanjenja prometa i manjih prihoda od međunarodnih

operatora zbog smanjenja tranzitnog prometa. Prihodi od govornih usluga u pokretnoj

mreži smanjili su se za 8,8% u odnosu na prošlu godinu. Do pada prihoda od govornih

usluga u pokretnoj mreži prvenstveno je došlo zbog manjeg arpu-a (prihod od govornih

usluga) za govorne usluge (smanjenje od 13,0%) i manjeg prosječnog broja minuta po

pretplatniku (smanjenje od 9,8%). Povećanje broja pretplatnika za 2,9% djelomično je

neutraliziralo pad prihoda. Smanjenje prihoda od govornih usluga pruženih

posjetiteljima za 18,7% uzrokovano je manjim cijenama.

U odnosu na prošlu godinu, prihodi od negovornih usluga povećali su se za 4,0%,

odnosno 45 milijuna kuna, zahvaljujući povećanju prihoda od negovornih usluga u

nepokretnoj mreži, pri čemu su se prihodi od maloprodaje smanjili, a prihodi od

veleprodaje povećali.

U području nepokretnih komunikacija na maloprodajnoj razini smanjenje je uzrokovano

manjim prihodima od tradicionalnih podatkovnih usluga za 8,8% (zbog prelaska na

podatkovne usluge utemeljene na IP-u) i manjim prihodima od IP-a i interneta za 3,5%.

28

Prihodi od negovornih usluga u nepokretnoj mreži na veleprodajnoj razini povećali su

se za 22,3%, prvenstveno kao rezultat većih prihoda od infrastrukture, uglavnom

zahvaljujući WLR-u. Prihodi od negovornih usluga u pokretnoj mreži bili su za 5

milijuna kuna veći, pri čemu su se prihodi od posjetitelja smanjili za 18 milijuna kuna

kao rezultat manjih cijena.

Prihodi od ostalih usluga smanjili su se za 17,6% na 455 milijuna kuna u odnosu na

2011. Kao posljedica drukčije strukture tarifa za pokretne komunikacije i smanjenja

prihoda od ICT-a zbog neprekidne recesije u Hrvatskoj i manjeg broja ugovora s

vladom.

U odnosu na prošlu godinu, prihodi od terminalne opreme smanjili su se za 18,7%,

odnosno 11 milijuna kuna.

Razni prihodi povećali su se za 18,1%, odnosno 20 milijuna kuna, u odnosu na 2011.

Do ovog je povećanja došlo zahvaljujući raznim prihodima od poslovnih korisnika u

pokretnoj mreži na veleprodajnoj razini koji su se povećali za 17,6% kao rezultat većih

prihoda od nacionalnog roaminga i SMS-a.

U odnosu na prošlu godinu, doprinos EBITDA poslovnih korisnika u iznosu od 277

milijuna kuna, pri čemu se 234 milijuna kuna odnosi na negativan učinak prihoda od

govornih usluga. Smanjenje prihoda djelomično je neutralizirano manjim troškovima.

Do smanjenja troškova prvenstveno je došlo zbog manjih troškova trgovačke robe iz

ICT poslovanja Combisa, izostanka promotivnih akcija za pokretne komunikacije u

2012. koje su se provodile u 2011. i manjih troškova međupovezivanja. Gubici od

potraživanja povećali su se za 17 milijuna kuna zbog produljene recesije, nelikvidnosti i

velikogbroja gospodarskih subjekata koji su otišli u stečaj (http://www.t.ht.hr)

29

4. RAZVOJ PODUZEĆA

Za razvoj poduzeća bitno je utvrditi njegov položaj i prednosti koje posjeduje kako bi se

mogao uspješno razvijati u budućnosti. Potrebno je sagledati sve čimbenike unutar

poduzeća i u njegovom okruženju koje mogu utjecati na njegov razvoj. U ovom dijelu

biti će prezentiran poslovni plan za uslugu TeraStream koja je najvažniji projekt u bližoj

budućnosti Hrvatskog Telekoma.

4.1. Misija, vizija i strategija poduzeća

Tvrtka je odlučila definirati misiju i viziju da bi ustanovila gdje je sada, a gdje bi željela

biti u budućnosti.

Misija Grupe T-HT

Komunikacija, informacija i zabava – uvijek i svuda.

Komunikacija je osnovna ljudska potreba, a informacijske i komunikacijske tehnologije

nude bezbroj mogućnosti za komunikaciju, informiranje, druženje i održavanje

kontakata. Svoju misiju Hrvatski Telekom može unaprijediti ulaganjem u kvalitetu i

razvoj tehnologije novih proizvoda i usluga, kako bi bili korak ispred konkurencije i

prilagođavati ih potrebama korisnika.

Vizija Grupe T-HT

T-HT - lider u osobnom i poslovnom povezivanju

Mogućnosti povezivanja danas su beskrajne. Tehnologija je tu da pojednostavi život,

ubrza rješavanje problema, omogući više slobodnog vremena te učini život bogatijim i

zabavnijim. Poslovni zadaci mogu se obaviti primjerice na putu prema zračnoj luci,

može se u hodu pogledati nova epizoda omiljene serije na zaslonu našeg mobitela ili

pak biti u kontaktu s članovima obitelji, prijateljima i kolegama, koristeći mobilne i

internetske usluge kako bi se podijelilo doživljaje, ideje i misli.

30

Strategija Grupe

RAST – NATJECANJE – TRANSFORMACIJA.

RAST je usmjeren na razvoj poslovnih prilika u vezi s internetskim uslugama u

pokretnoj i nepokretnoj mreži, online usluga za privatne korisnike, ICT-a, medija,

oglašavanja i inovativnih usluga proizišlih iz razvoja tehnologije i poslovanja.

NATJECANJE osigurava kontinuirani fokus Grupe na postojeće poslovanje

nepokretnih i pokretnih telekomunikacija jačanjem osnovnih ponuda i korištenjem naših

visokokvalitetnih mreža.

TRANSFORMACIJA se odnosi na radikalni proces e-transformacije koji uključuje

pomak prema online poslovanju unutarnjih i vanjskih poslovnih procesa, sljedeću fazu

brige o korisnicima koja za cilj ima zadovoljstvo korisnika i organizacijsku

učinkovitost, transformaciju mreže putem migracije na tehnologiju koja se u potpunosti

temelji na IP-u i poboljšanje troškovne strukture u svim temeljnim djelatnostima.

Strategija HT-a i dalje će se temeljiti na kvaliteti usluga, zadovoljstvu korisnika i

daljnjem razvoju širokopojasnog pristupa, te usluga s dodanom vrijednosti vezanih uz

širokopojasni pristup. Niska razina zaduženosti, razvijena tehnološka infrastruktura koja

omogućava daljnji razvoj usluga, te vlastiti ljudski i stručni potencijali garancija su

daljnjeg rasta i povećanja potencijala HT-a. Danas HT s pravom nosi epitet jednog od

najsnažnijih gospodarskih subjekata u državi i kao takav je bio i ostao jedan od ključnih

pokretača razvoja hrvatskog gospodarstva (http://www.t.ht.hr).

4.2. Pregled telekomunikacijskog tržišta u RH

Tržište telekomunikacijskih usluga važan je segment razvoja svake zemlje, i u

posljednjih nekoliko godina bilježi izuzetan napredak te možemo reći kako je to jedna

od najvećih i najbržih rastućih grana gospodarstva.

31

Kako je spomenuto tržište prvenstveno bilo u stanju zakonitog monopola, povećanjem

njegove važnosti povećava se i potreba otklanjanja, odnosno regulacije prvobitnog

stanja prema stanju konkurencije pri čemu bitnu ulogu imaju regulatorna agencija i

agencija za zaštitu tržišta. Što vlada veći stupanj konkurencije na spomenutom tržištu

cijene usluga su povoljnije, a samim time i pristupačnije širem sloju građana.

Na hrvatskom tržištu telekomunikacija liberalizacija je velikim dijelom provedena, no

potrebne su daljnje akcije nadležnih tijela kako bi se postiglo stanje konkurentskog

tržišta po uzoru na razvijene zemlje Europske Unije, kojoj Republika Hrvatska teži.

Unatoč sve većem broju operatora i davatelja usluga, na hrvatskom

telekomunikacijskom tržištu i dalje postoje operatori sa znatnijom tržišnom snagom koji

imaju vladajući položaj. Nacionalno regulatorno tijelo je Hrvatska agencija za poštu i

elektroničke komunikacije (HAKOM).

Grafikon 2: Broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži

Izvor:autor

32

Gotovo 90 % hrvatskog tržišta mobilne telefonije nalazi se u rukama dva operatera, tako

da bi se tržišna struktura ovog segmenta mogla opisati čak kao i duopol. Hrvatski

Telekom je lider na području telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj sa udjelom preko

45% na tržištu operatera pokretnih mreža što ga prema prethodno navedenom kriteriju

svrstava u vladajući položaj na tržištu. Slična situacija je i sa Vipnet-om koji redovito

zauzima blizu kritične vrijednosti od 40%. S vremenom tržišna dinamika sve više

pokazuje da je konkurencija u pokretnom sektoru u porastu, a udjeli vodećih operatora

lagano opadaju (http://www.hakom.hr, 2011).

Udio trećeg operatora na tržištu javne pokretne komunikacijske mreže u RH u 2009.

godini, s obzirom na ukupni prihod iznosio je 10,18% dok je udio s obzirom na broj

korisnika u trećem kvartalu 2010. porastao na 11,91 % (Hrvatska agencija za poštu i

elektroničke komunikacije, 2010, p.10).

Grafikon 3: Udio operatora pokretnih komunikacijskih mreža obzirom na broj

korisnika za prosinac 2011.

Izvor: autor

33

Telekomunikacijska regulativa u Republici Hrvatskoj postupno se usklađuje s

europskom. Od 1. srpnja 2008. godine ovo područje uređuje Zakon o elektroničkim

komunikacijama kojim se utvrđuju načela i ciljevi razvoja tržišta koji se prvenstveno

odnose na interese korisnika i njihovu zaštitu, kvalitetu usluge te djelotvorno i održivo

tržišno natjecanje (konkurentnost), poticanje ulaska na tržište novih davatelja usluga,

uvođenje inovativnih usluga i tehnologija, onemogućavanje zlouporabe dominantnog

položaja na tržištu kao i djelotvorno upravljanje.

Negativni gospodarski trendovi, regulatorne mjere i sve jače tržišno natjecanje bitno su

utjecali na negativni razvoj hrvatskog telekomunikacijskog tržišta. Najnoviji podaci

koje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije planira predstaviti u

godišnjem izvješću Saboru ukazuju da je telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj

doživjelo najveći pad u posljednjem desetljeću.

Prihodi telekomunikacijskih operatera u 2011. pali su za 2,12 milijardi kuna na 13,33

milijarde. Iznenađujuće, pad je podjednak u fiksnim i mobilnim komunikacijama,

između 1,2 i 1,4 milijarde kuna. U fiksnim razgovorima prihod operatera stanjio se sa

4,75 na 3,34 milijarde kune. U mobilnim je pak prihod pao sa 8,17 na 6,93 milijarde

kuna. Iako strane agencije za telekomunikacije procjenjuju da bi hrvatsko

telekomunikacijsko tržište moglo početi rasti u prosjeku 2% godišnje od iguće godine,

hrvatski analitičari ne dijele to mišljnje. Pojašnjavaju da je uz rast nezaposlenosti i pad

kupovne moći nerealno očekivati pojačano trošenje na telekomunikacijske usluge pa ni

u idućoj godini ne očekuje oporavak. Zaposlenost se u 2012. nastavila smanjivati već

četvrtu godinu zaredom. Kao i prethodnih godina, pad zaposlenosti zabilježio je privatni

sektor, dok se u javnom sektoru nastavio rast zaposlenosti. Stoga se očekuje prosječna

godišnja stopa registrirane nezaposlenosti od 18,5%, veća nego u 2011. kada je iznosila

18,0% na godišnjoj razini. Navedena stopa nezaposlenosti imala je negativan utjecaj na

osobnu potrošnju u 2012. Pozitivna kretanja na tržištu rada ne očekuju se ni u 2013.

godini. Porast nezaposlenosti, pad realnih plaća (realno niže za 1,2% za prvih devet

mjeseci 2012. u odnosu na isto razdoblje 2011.), s time povezan pad povjerenja

potrošača kao i podatak o kretanju prometa od maloprodaje u posljednjem tromjesečju

2012. upućuju na pad osobne potrošnje u četvrtom tromjesečju 2012. godine.

34

Razvidno je stoga da će nakon stagnacije od 0.2% u 2011., u 2012. godini ponovno biti

zabilježeno znatno smanjenje osobne potrošnje (-2.4% na godišnjoj razini). Pad

industrijske proizvodnje, rekordno visoka razina neplaćanja od 44,5 milijardi kuna i

ukupno 72.654 poslovnih subjekata s blokiranim računima u listopadu 2012. negativno

su utjecali na sve sektore i na izvoz u 2012. godini. (www.hrvatskitelekom.hr )

4.3. Planirani projekti i usluge

S obzirom na trenutno stanje Hrvatski Telekom planira ostvariti nekoliko projekata u

bližoj budućnosti, usmjeriti će svoja ulaganja na nove koncepte usluga, IP

transformaciju, razvoj širokopojasnog pristupa u pokretnoj mreži i širenje na

regionalnoj razini. Najznačajniji projekt uvođenja TeraStream-a (mreža budućnosti) u

svakidašnji život, čiji će poslovni plan biti objašnjen u sljedećem poglavlju.

4.4. Prednosti i nedostaci u odnosu na konkurenciju

U ovom dijelu biti će prikazano koje prednosti i nedostatke ima HT nasuprot

konkurentima na tržištu telekomunikacija. Usporedba će biti napravljena na tržištu

nepokretne i mobilne telefonije, interneta, podatkovnih usluga i veleprodaje.

4.4.1. Tržište nepokretne telefonije

Tržište nepokretne telefonije u Hrvatskoj ostalo je izuzetno konkurentno s devet

aktivnih operatora. Unatoč sve većem pritisku konkurencije, T-HT je uspješno zadržao

vodeći položaj na tržištu nepokretne telefonije, kao rezultat kontinuirane usmjerenosti

Grupe na usluge visoke kvalitete i unaprjeđenje ponude. Korištenje glasovnih usluga

nepokretne telefonije zabilježilo je daljnji pad, dok je korištenje mobilnih i podatkovnih

usluga zabilježilo porast. Broj minuta ostvarenih u nepokretnoj mreži smanjio se za

16% u prvih devet mjeseci 2012. godine u odnosu na isto razdoblje u 2011. godini.

Procijenjena stopa penetracije u nepokretnoj telefoniji u Hrvatskoj za 2012. godinu

iznosi 37% stanovništva.

35

4.4.2. Mobilne telekomunikacije

Grupa je kroz niz brendova zadržala vodeći položaj na zasićenom tržištu pokretnih

komunikacija na kojem od 2005. godine posluju tri operatora. Procjenjuje se da je na

kraju 2012. stopa penetracije pokretnih komunikacija bila 116,7% i da je udio Društva u

ukupnom broju korisnika usluga pokretnih komunikacija iznosio 46,5%. Usprkos

povećanoj uporabi usluga u pokretnoj mreži, prihodi od usluga u pokretnoj mreži i dalje

su imali padajući trend zbog nižih cijena terminacije u pokretnoj mreži i intenzivnog

pritiska na cijene. Ukupni broj minuta ostvarenih na tržištu pokretnih komunikacija u

Hrvatskoj povećao se za 11%, dok se broj poslanih SMS-ova povećao za 10,8% u prvih

devet mjeseci 2012. u odnosu na isto razdoblje u 2011.

Potražnja za internetom u pokretnoj mreži nastavila je rasti u 2012., te su sva tri

operatora pokretne mreže promovirala ponude širokopojasnih usluga u pokretnoj mreži

uz sve veću ponudu pametnih telefona i tableta. Osim toga, korisnicima je na

raspolaganju sve veći broj mobilnih aplikacija te novih usluga uključujući e-knjige i

mobilnu televiziju.

4.4.3. Internet

Hrvatsko tržište širokopojasnih usluga nastavilo je rasti u 2012. godini s prijavljenih

879.597 širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži krajem rujna 2012. što

predstavlja rast od 4% u usporedbi s brojem priključaka krajem rujna 2011. DSL je još

uvijek dominantna tehnologija za širokopojasne usluge. Na kraju 2012. T-HT Grupa

imala je 632.994 širokopojasnih pristupnih linija.

Hrvatsko tržište širokopojasnih usluga i dalje za T-HT predstavlja priliku za rast s

procijenjenih 48,8% hrvatskih kućanstava spojenih putem širokopojasnog priključka u

nepokretnoj mreži u odnosu na prosjek od 66% u Zapadnoj Europi. Na kraju 2012.

Grupa je imala 364.324 televizijska korisnika, što je predstavljalo 57,6% ukupne T-HT-

ove baze korisnika širokopojasnih usluga u nepokretnoj mreži.

36

T-HT je u navedenom razdoblju obogatio svoje televizijske usluge uvođenjem

inovativne mobilne televizijske usluge za pametne telefone – MAXtv To Go. U ožujku

2012. regulacija je proširena na segment IPTV-a, te je time Hrvatska postala jedina

zemlja u Europi s reguliranim IPTV tržištem.

4.4.4. Podatkovne usluge

T-HT je zadržao vodeći položaj na tržištu podatkovnih usluga koje prelazi s

tradicionalnih podatkovnih usluga na jeftinije usluge temeljene na IP-u. Iako je

podatkovno tržište relativno malo, ono predstavlja važnu uslugu za poslovne korisnike.

Glavni konkurenti grupe u području podatkovnih usluga, nastavili su razvijati vlastite

mreže, a cilj su im korporativni i vladin sektor.

4.4.5. Veleprodaja

Nakon liberalizacije tržišta nepokretne telefonije, kao rezultat uvođenja usluga najma

korisničke linije (WLR) i samostalnog bitstreama u 2011., potražnja za infrastrukturnim

uslugama od strane alternativnih operatora ostala je velika u 2012. godini. Broj

korisnika veleprodajnog širokopojasnog pristupa (BSA ili samostalni BSA) bio je

24.578 na kraju 2012. Povrh toga, nastavljena je znatna potražnja za izdvojenom

lokalnom petljom (ULL), te se broj korisnika ULL-a povećao na 161.768 na kraju 2012.

4.4.6. Swot analiza

Swot analiza je metoda izučavanja internih činitelja kako bi se utvrdile jakosti i slabosti,

te vanjskih činitelja kako bi se utvrdile mogućnosti i prijetnje okruženja (Grbac, 2005.).

Swot je kratica za snage ( strenghts –S), slabosti ( weaknesses- W), prilike

(opportunities – O) i prijetnje (threats – T). Dugoročno gledano, poduzeće pokušava

pretovriti prijetnje i slabosti u prilike i snage.

37

Tablica 1: SWOT analiza HT

Izvor:autor

Snage (S)

-snažan brand

-vodeći položaj na telekonumikacijskom tržištu

-visoka kvaliteta proizvoda

-razvijena tehnologija

-vlastita distribucijska mreža

-veliki broj korisnika

-niska razina zaduženosti

-prisutnost na stranim tržištima

-velika prisutnost u sponzorstvu i donacijama

-pravovremeno prilagođavanje potrebama tržišta

u fiksnoj i mobilnoj te internetu

-usvajanje ISO standarda

-visokoobrazovani zaposlenici

-kvaitetna integracija poslovnih segmenata

-razvijena ekološka svijest

Slabosti (W)

-povećan broj tužbi korisnika

-visoke cijene tarifnih usluga

-smanjenje broja zaposlenika

-pod prihoda u fiksnoj telefoniji (2012.)

Mogućnosti (O)

-mogućnosti iskorištenja novih tehnologija koje

dolaze sa tržišta koje bi mogle poboljšati

kvalitetu proizvoda i usluga poduzeća

-iskoristiti ulazak Hrvatske u EU,što otvara

nova tržišta i prilika je za privlačenje stranih

investitora

-mogućnost udruživanja s drugim poduzećima

radi proširenja tržišne pokrivenosti poduzeća i

jačanja njezine konkurentske sposobnosti

-mogućnosti usklađivanja s Vladinim mjerama

za obnovu i jačanje gospodarstva

Prijetnje (T)

-ulazak novih operatora na tržište

-jačanje postojećih operatora i njihovih potreba

-opasnost od stvaranja monopola na tržištu (bez

konkurencije nema napretka)

-promjena potreba potrošača

-povećanje cijena usluga i proizvoda zbog

recesije

-smanjivanje potrebe za fiksnom linijom

38

Snage Hrvatskog Telekoma daju nam uvid u glavne faktore koji utječu na razvoj

poduzeća, uspješnost poslovanja i kvalitetu proizvoda.

Hrvatski Telekom je postao dijelom globalnog T – branda, robne marke Deutche

Telekoma, jednog od vodećih operatera na svijetskom tržištu. Ulaskom u T – obitelj HT

je promjenio obilježja svoje robne marke, ali je zadržao svoj nacionalni identitet. Glavni

brand kompanije postao je T – Hrvatski Telekom, a segmenti brandova T-Com i T-

Mobile. Jedan od najnovijih brandova su Bonbon i MultiPlus mobile.

HT ima vodeći položaj na telekomunikacijskom tržištu koji jedini objedinjava usluge

fiksne i mobilne telefonije, prijenosa podataka i interneta. Uz te osnovne usluge

sudjeluje u projektiranju i izgradnji komunikacijskih mreža na području Republike

Hrvatske. HT je također poznat po visokoj kvaliteti svojih prizvoda i usluga i cilj je

ponuditi svim korisnicima najširi spektar proizvoda i usluga u kojima će svaki korisnik

naći uslugu koja će najbolje zadovoljiti njegove potrebe.

Hrvatski Telekom posjeduje dokazanu sposobnost da bude vodeći u tehnološkim

inovacijama. Tu su napredna rješenja koja se temelje na IP tehnologiji poput adsl-a,

max tv-a zatim usluge Voip-a poslovnim i privatnim korisnicima, te brži pristup

internetu putem mobilnih telefona. Razgranata vlastita distribucijska mreža omogućava

HT-u izravan kontakt sa svojim korisnicima. Prema financijskim pokazateljima

možemo vidjeti da tvrtku karakterizira niska razina zaduženosti i u globalu dobar trend

poslovanja jer i dalje najveći broj korisnika na tržištu koristi usluge Hrvatskog

Telekoma. Za uspješnost poslovanja važna je i intergacija poslovnih segmenata koja je

u Hrvatskom Telekomu na visokoj razini. Jedna od karakteristika HT su i

visokoobrazovani zaposlenici i redovito obrazovanje i obuka zaposlenika kako bi se

održao visoki standard usluge. Velika prisutnost u medijima, sudjelovanje u

sponzorstvima i donacijama također predstavlja snagu poduzeća i pozitivan odraz na

njegovo poslovanje. Jedan od prestižnih certifikata je i međunarodno priznati standard

ISO 14001 za upravljanje okolišem čiji je Hrvatski Telekom dobitnik 2002. godine što

pokazuje da poduzeće ima visoko razvijenu ekološku svijest.

39

Slabosti podrazumijevaju ograničenja ili neučinkovitost izvora, vještina i znanja koja

zasebno ili u kombinaciji ozbiljno usporavanju ili ograničavanju poduzeće u njegovom

razvoju.

U zadnje vrijeme učestale su tužbe korisnika na Hrvatski Telekom o kršenju postojećih

zakona o elektroničkim komunikacijama telekomunikacijskom tržištu. Povećan broj

tužbi loše utječe na imidž tako velike kompanije što se očituje u negativnom odjeku u

javnosti i stvara se nepovjerenje od strane korisnika.

Cijene tarifnih usluga i dalje su dosta više nego kod konkurencije, iako to Hrvatski

Telekom opravdava kvalitetom, korisnici u današnje vrijeme kada novčane mogućnosti

imaju veliki utjecaj na odabir usluga često se odlučuju za jeftinije usluge drugih

operatora. Hrvatski Telekom nastoji smanjiti svoje slabosti i na njih pravovremeno

reagirati te otkloniti sve prepreke koje ugrožavaju poslovanje.

Mogućnosti predstavljaju povoljne situacije u okolini poduzeća na koje poduzeće nema

utjecaja, ali joj omogućuju da pojača svoju konkurentsku poziciju i prednost.

Na tržištu se konstantno pojavljuju nove i modernije tehnologije i time se poduzeću

pruža mogućnost uvođenja takvih tehnologija pomoću kojih mogu ostavariti kvalitetnije

proizvode i usluge. Priliku za poduzeće predstavlja i udruživaje sa drugim poduzećima

koja nude tehnološka i stučna rješenja što omogućava poduzeću da proširi svoju tržišnu

pokrivenost.

S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, Vlada donosi niz mjera i zakona kojima

nastoji dati potporu za obnovu i jačanje gospodarstva i iako poduzeće nema utjecaja na

donošenje tih mjera ipak može iskoristiti neke prilike koje se pružaju donošenjem istih.

Ulaskom Hrvatske u EU pružaju se velike mogućnosti iskorištenja pristupnih fondova

koji služe za obnavljanje i jačanje gospodarstva. To se prvenstveno odnosti na

mogućnost da se poduzeće može širiti i osvajati nova tržišta .

Prijetnje su najnepovoljnije situacije u okruženju poduzeća, a to su uvjeti okoline koji

imaju negativan utjecaj na organizacijsku uspješnost i konkurentski položaj.

40

Jedna od glavnih prijetnji HT-a s obzirom na djelatnost kojom se bavi je ulazak novih

operatora na tržište, bilo u fiksnoj ili mobilnoj telefoniji. Glavni konkurenti u fiksnoj

telefoniji su Amis, VIPnet, Bnet, Optima, Iskon dok su kod mobilne telefonije to

VIPnet, Tomato i Tele2. Svi se operatori bore za što veći broj korisnika kako privatnih

tako i poslovnih.

Ostali operatori kao konkurencija drže mnogo manji dio tržišta s obzirom na HT,

pokušavajući sa nižim cijenama te stalnim akcijama to promjeniti. Svaka konkurencija

je pozitivna u smislu razvoja i prosperiteta poduzeća i služi kao dodatan motiv za

poboljšanje poslovanja svakog poduzeća, a tako i Hrvatskog Telekoma. Hrvatsko tržište

bilježi sve veći trend zamjene tradicionalnih nepokretnih govornih usluga pokretnim

govornim uslugama koji u kombinaciji s cjenovnim pritiskom dovodi do značajnog

pada prihoda u govornim uslugama nepokretne mreže. To je promjenilo strukturu

prihoda poduzeća, koju sada označavaju visoki prihodi u segmentu interneta i

podatkovnih usluga.

41

5. POSLOVNI PLAN USLUGE TERASTREAM

U ovom poglavlju biti će opisan poslovni plan za novu uslugu za koju Hrvatski

Telekom sad trenutno provodi pilot projekt, terastream, te će biti provedena analiza da

se ustvrdi dali će se ići u komercijalizaciju istog projekta. Analiza će biti provedena

kroz standardne djelove poslovnog plana; nastanak poduzetničke ideje, viziju

poduzetničkog pothvata, predmat poslovanja, lokaciju, tehničko – tehnološke elemente

ulaganja, tržišnu opravdanost, financijske elemente poduhvata i zaključnu ocjenu

projekta.

5.1. Nastanak poduzetničke ideje

Suvremeni život nezamisliv je bez telekomunikacijske infrastrukture, koja je danas

postala pretpostavka uspješnog gospodarstva ali i osobnih ljudskih prava.

Telekomunikacije su u potpunosti podložne trajnoj primjeni najnovijih dostignuća

tehnologije, primarno informatičke, uz sve brže cikluse njihovog smjenjivanja novijom

generacijom.

TeraStream je novi koncept mreže kojim se omogućuje jednostavnija realizacija i

integracija naprednih usluga budućnosti. To je iznimno pojednostavljen koncept

IP(internetski protokol) mreže koji kombinira mrežnu tehnologiju, tehnologiju

podatkovnih centara i optičku infrastrukturu. TeraStrem je tehnološki koncept kojim se

sve usluge, uključujući i tradicionalne usluge (glasovne, IPTV, pristup internetu)

pružaju iz Clouda (oblaka), za razliku od danas kad se one pružaju putem mreže,

također podrazumijeva protok značajno većeg volumena podataka po višestruko većim

brzinama.

Hrvatski Telekom je u prosincu prošle godine zajedno sa Deutsche Telekomom prvi u

svijetu predstavio i implementirao projekt TeraStreama te tako postao predstavnik ovog

značajnog projekta za cijelu Europu. HT je u proteklih deset godina uložio više od 13

milijardi kuna u infrastrukturu i usluge, a ulaganje u projekt TeraStream vrijedno je više

od 30 milijuna kuna.

42

Prije samo dvije godine ovaj je projekt bio samo na papiru i procjenjivalo se da će

njegova realizacija biti moguća tek 2020. godine ali predanim radom i znanjem tima

koji sačinjava 20-ak iskusnih djelatnika na tom području projekt je zaživio puno ranije.

Pilot faza projekta odvijati će se tijekom prosinca 2012. i cijele 2013. godine kroz

nekoliko faza u koje će ukupno biti uključeno oko 400 korisnika te će se na temelju

njihovih iskustava i provedenih analiza donijeti odluka o mogućoj komercijalnoj

primjeni testirane tehnologije.

5.2. Vizija poduzetničkog pothvata

TeraStream se kao inovativno rješenje savršeno uklapa u HT-ovu viziju kompanije

budućnosti koja želi evoluirati prema e-kompaniji, primjerice intenzivnim uvođenjem

rješenja temeljenih na webu i Cloudu. Ovaj događaj je važan za Hrvatsku, označava

tehnološku naprednost, potvrđuje infrastrukturnu spremnost i signal je da je Hrvatska

pogodna za investiranje.

Prednosti koje Terastream donosi u budućnosti svojom upotrebom, prikazane su na

konkretnom primjeru telemedicine. Riječ je o pilot projektu koji će trajati devet mjeseci,

za telemedicinu, a provodi se u Hrvatskoj, u nekoliko zagrebačkih bolnica u sklopu HT-

ovog TeraStream-a. Cilj je da sve bolnice u zemlji funkcioniraju kao jedna i zato već

sada u hrvatskoj postoji deset centara telemedicine, a ovaj će projekt koji je dobro

prihvaćen od strane liječnika i koji zdravstvo ništa ne košta, omogućiti da u području

telemedicine Hrvatska postane znatno jača. Također, prednosti su mnogobrojne i za

korisnike, u ovom primjeru konkretno pacijente, kojima će se omogućiti jednostavnije i

brže rješavanje problema u smislu da će moći dobiti drugo mišljenje u veoma kratkom

vremenskom periodu i bez dodatnih troškova.

U novoj hrvatskoj strategiji zdravsta do 2020. informatizacija, ICT i telemedicina na

prvom su mjestu jer imamo razvedenu zemju, s tisuću otoka, više od 4 milijuna

stanovnika i preko deset milijuna turista godišnje i zato je telemedicina vrlo bitna

naglašeno je na predstavjanju projekta.

43

5.3. Predmet poslovanja

Kao što kaže definicija pod proizvodom se smatra sve ono što je ponuđeno na tržištu s

ciljem da se zadovolje potrebe potrošača u procesu razmjene.

TeraStream je jedna od prvih telekomunikacijskih mreža temeljenih isključivo na Ipv6

(Internet protokol verzija 6) protokolu što omogućuje da se i podatkovna i glasovna

komunikacija prenose internetskim protokolom a ne odvojeno. TeraStream diže brzinu

pristupne mreže za oko 50 puta u odnosu na sadašnje kapacitete te korisniku omogućuje

brzinu od 1 Gbit/s.

Ovom tehnologijom mreže smanjuje se jedinična cijena prijenosa podataka i omogućuje

omasovljivanje izgradnje optičkog pristupa korisnicima. TeraStream je revolucija u

arhitekturi mreže, on stvara čvrst i jednostavan kostur spreman podržati iznimno veliko

povećanje prometa i novih usluga u budućnosti.

Na predstavljanju je pokazana razmjena radioloških slika teških više stotina megabajta

između Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Kliničke bolnice Dubrava te jednog

liječnika na izdvojenoj lokaciji. Prijenos se odvijao putem TeraStream mreže kojom je

omogućeno da se kroz nekoliko sekundi slika reproducira između sudionika. U

budućnosti će pomoću ove mreže biti omogućena bolja komunikacija liječnika na više

lokacija a samim time i kvalitetnije i brže liječenje pacijenata.

5.4. Lokacija

Hrvatska je pogodna za istraživanje ovog projekta jer je s jedne strane dovoljno mala da

bi uzorak provedenog istaživanja bio reprezentativan, a s druge strane tehnološki je

vrlo napredna što je također dosta bitno za ovaj projekt.

U svojoj prvoj fazi mreža je izgrađena s dva podatkovna centra (Zagreb i Varaždin) koji

koriste brzine od 1 Gbps po čemu HT danas ima najbržu mrežu na svijetu.

44

5.5. Ljudski resursi

Na projektu će biti zaposleno 20 IT stručnjaka na području Zagreba i Varaždina.

Smatra se da tijekom pilot projekta neće biti potrebno zapošljavanje dodatne radne

snage.

Tablica 2: Broj zaposlenika i ukupnog troška njihovih plaća

Zagreb Varaždin

Zaposlenici (broj) 10 10

Netto plaća (kn) 9 417,32 9 454,60

Brutto plaća (kn) 17 683,20 17 280,00

Mjesečni troškovi plaća

(kn)

176 832,00 172 000,00

Godišnji troškovi plaća (kn) 2. 121 984,00 2.073 600,00

Ukupno (kn): 4.195 584,00

Izradio:autor

5.6. Tehničko-tehnološki elementi ulaganja

Tehnološka osnova cijelog projekta je cloud koncept koji predstavlja vrhunac

internetske tehnologije, briše granice među pojedinačnim računalima, riječ je zapravo o

bilo kojem sustavu ili usluzi, koja podatek ne pohranjuje na klijentskom računalu niti na

jedinstvenom serveru, već na više servera spojenih mrežom, internetom.

Nema puno uređaja koji zadovoljavaju sve uvjete koje TeraStream zahtjeva. Izabran je

Cisco uređaj koji je najbolje odgovarao svim postavljenim uvjetima.

TeraStream koristi Cloud tehnologije kao osnovni oblik pružanja svih usluga: potpunu

povezivost i izgradnju kućne mreža po načelu plug and play.

45

To podrazumijeva visokokvalitetnu videokonferencijsku vezu sa svim članovima

obitelji i prijateljima, online edukaciju, video multiplayer igranje, backup svih podataka

u Cloudu, teleworking iz kućnog ureda i slično.

Poslovni korisnici moći će brže nuditi usluge, jednostavnije pristupati svih uređajima u

uredu, imati bolji zaštitni sustav, ostvarivati videokonferencijski kontakt s klijentima,

zaposlenicima i poslovnim partnerima te jednostavno pohranjivati podatke u Cloudu i

raditi na virtualnom desktopu.

Za provođenje pilot projekta potreban je tim od 20 IT stručnjaka. Jedan od dodatnih

razloga zapošljavanja hrvatskih stručnjaka je što su izdaci za njihove plaće u Hrvatskoj

dosta niži nego u ostalim europskim zemljama.

5.7. Tržišna opravdanost

Kako je prije spomenuto HT je lider na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj i jedini

pruža puni spektar usluga na tržištu.

Što se tiče projekta TeraStream HT na hrvatskom tržištu nema izravnu konkurenciju, jer

se nijedan drugi operator ne bavi tom vrstom usluge. Projekt sličan tome pokrenula je

Hrvatska elektoroprivreda pozivajući se kao izravna konkurencija iako je riječ o dva

potpuno različita koncepta s obzirom da je TeraStream servisni koncept zasnovan na

gigabitnim brzinama do korisnika, dok je HEP uspostavio samo kapacitete između

gradova, ali bez servisa za krajnje korisnike. Optička infrastruktura HEP-a je mreža na

kojoj nema usluga te je riječ isključivo o kapacitetu između velikih gradova koji bi

trebao služiti za iznajmljivanje drugim operatorima te internim potrebama. HT također

ima optiku između gradova i DWDM sustavima, no zasad nije implementirano 100Gbit

sučelje jer za to nije bilo potrebe. U TeraStream konceptu ugrađeno je 100Gbit sučelja i

na relaciji Zagreb-Varaždin postoji čak i 2x100Gbit, no ta tehnologija je samo dio

cijelog koncepta, dok je to kod HEP-a osnovno i jedino. HEP-ova investicija iz

perspektive korisnika nema za sada nikakvu vrijednost, s obzirom da krajnjim

korisnicima ne donosi nikakve usluge.

46

5.8. Financijski elementi poduhvata

Republika Hrvatska po uzoru na ostale razvijene europske zemlje provodi strategiju

razvoja širokopojasnog pristupa u razdoblju od 2012. do 2015. godine. Na temelju

procjena izravne i neizravne koristi od razvoja širokopojasnog pristupa analize pokazuju

da bi Hrvatska u razdoblju od 2010.-2019. godine mogla imati izravne koristi u

vrijednosti 2,2 i 3,2 milijarde eura.

Za ostvarivanje cilja od najmanje milijun nepokretnih širokopojasnih priključaka do

kraja 2013. godine, uz pretpostavku de se najmanje 20 % temelji na najbržoj mogućoj

mreži na mjestima gdje već postiji izgrađena elektronička komunikacijska

infrastruktura, a ostalih 80% priključaka ostvari primjenom xDLS tehnologije, potrebno

je ulaganje u iznosu od 620,5 milijuna kuna. Krajnji cilj za koji je rok postavljen do

kraja 2015. godine, uz pretpostavku da postoji izgrađena cijela infrastrukturna mreža

zahtjeva ulaganje od dodatnih 900 milijuna kuna. Sredstva za ove investicije većinom

će se dobivati iz fondova Europske Unije, u koju Hrvatska pristupa sa 1.7. ove godine

kada će moći koristiti sve pogodnosti členice a ostatak je potrebno osigurati sredstva na

razini države,područne samouprave i lokalne samouprave.

Financijski pregleda projekta biti će prikazan kroz izvješće izvora financiranja i račun

dobiti i gubitka te kroz metodu povrata investicijskih ulaganja.

5.8.1. Izvori financiranja

Kod odabira izvora financiranja ovog projekta, HT se odlučio za ulaganje vlastitih

sredstava u opremu i provođenje projekta.

Za opremu je izdvojeno 26. 151 000,00 kn, u opremu za podatkovne centre, u optičku

inftastrukturu i tehnologiju LTE. U sljedećoj tablici biti će prikazana predviđena

vrijednost opreme potrebne za provođenje projekta.

47

Tablica 3: Predviđena vrijednost opreme potrebne za provođenje projekta

Opis Ukupno(kn)

Podatkovni centri ( 2 podatkovna centra)

Računala 60.000,00

Softweri 2.000 000,00

Klimatizacijski sustav 27.000,00

Informatički podovi 74.000,00

Optička infrastrukutra

Kablovi od silicijevog dioksida 1.300 000,00

Optički kabeli 7.400 000,00

Mrežna oprema 6.450 000,00

Tehnologija LTE

Bazne stanice 3.240 000,00

Laboratorijska oprema 1.400 000,00

Testna oprema 2.300 000,00

Uređaji za provođenje signala 1,900 000,00

Sveukupno: 26.151 000,00

Izvor:autor

48

Tablica 4: Izvori i upotreba financiranja projekta Terastream

Izvori financiranja (kn)

Vlastita sredstva

Oprema : 26.151 000,00

Provođenje projekta : 5.000 000,00

Ukupno: 31.151 000,00

Izradio:autor

Hrvatski Telekom će tijekom pilot faze projekta uložiti 30 000 000 kuna, ponajviše u

opremu i uređenje podatkovnih centara, izuzevši ulaganje u infrastrukturu potrebnu za

provođenje koja bi trebala biti izgrađena pod prije navedenom strategijom koju provodi

Republika Hrvatska.

49

5.8.2. Račun dobiti i gubitka

U ovom poglavlju biti će prikazani prihodi i troškovi za razdoblje od 2012.-2014.

godine te račun dobiti i gubitka za uslugu TeraStream.

Prihodi su prikazani na temelju porasta broja korisnika svih segmenata poslovanja

Hrvatskog Telekoma. Najveći porast prihoda vidljiv je u korisnicima pokretnih mreža i

interneta dok se najmanji porast prihoda vidi u korisnicima nepokretnih mreža.

Tablica 5: Procjena prihoda za uslugu TeraStream za razdoblje od 2012. -2014.

Godine

Korisnici siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac ukupno

Nepokretne mreže 285670,45 356477,00 274560,70 455980,00 332300,00 277546,00 234567,54 197988,00 396450,99 307876,00 387888,00 406695,32 3914000,00

Pokretne mreže 250657,00 230397,65 313498,00 274532,99 295333,07 204529,67 311865,39 195499,05 252555,00 295432,00 26977,64 310722,54 2761000,00

Internet 39566,99 31198,88 34267,77 40222,43 38977,00 45211,11 39888,34 29111,45 37541,80 39811,00 33213,98 42989,25 453000,00

Podatkovne mreže 13456,76 19455,99 13444,66 18199,76 12765,76 19355,34 12124,88 13777,66 16566,64 17555,00 13664,81 12632,74 183000,00

Veleprodaja 11342,55 16255,00 11777,98 14945,88 12500,77 11374,16 12788,00 9789,55 10111,02 11298,55 9678,99 15137,55 147000,00

Ukupno: 600693,75 653784,52 647549,11 803881,06 691876,60 558016,28 611234,15 446165,71 713225,45 671972,55 471423,42 788177,40 7457000,00

Nepokretne mreže 315453,66 367772,78 341999,22 372113,88 324555,88 367222,87 273933,85 263588,88 342111,65 433556,87 461131,22 398743,54 4262184,30

Pokretne mreže 312333,43 287436,34 421234,65 298754,88 367855,00 265321,88 456764,77 231234,88 341344,21 198896,00 213222,10 198768,09 3593166,23

Internet 40711,32 56733,65 53657,00 51238,99 60834,00 59869,15 45777,09 46991,06 57525,00 60004,99 59777,45 59763,40 652883,10

Podatkovne mreže 24567,77 31845,87 21753,81 23459,09 29435,57 21453,00 22111,90 12763,99 23224,56 127324,88 22346,90 33752,30 394039,64

Veleprodaja 14324,88 12432,88 15611,00 11987,55 12678,00 17577,05 12365,67 21789,00 14986,00 19854,30 14675,18 16876,08 185157,59

Ukupno: 707391,06 756221,52 854255,68 757554,39 795358,45 731443,95 810953,28 576367,81 779191,42 839637,04 771152,85 707903,41 9087430,86

Nepokretne mreže 298643,65 349736,84 323451,55 398668,99 320009,78 412567,80 342685,00 354325,70 334532,54 397484,76 423577,88 398445,87 4354130,36

Pokretne mreže 495821,75 496789,88 467219,40 454238,66 412344,55 498765,55 635666,99 376543,12 454422,88 245753,98 311466,91 432536,00 5281569,67

Internet 62435,66 67689,77 67644,88 72135,78 71009,89 66789,99 76789,05 71222,11 65389,18 67890,23 68944,99 79800,99 837742,52

Podatkovne mreže 32859,39 29876,99 32457,00 42755,00 45789,09 32535,70 31232,04 39865,88 38756,88 36785,08 40987,12 42123,09 446023,26

Veleprodaja 19687,79 16549,76 15467,77 20875,44 18567,24 29864,66 24677,70 18679,88 23476,78 23333,67 20034,66 21346,02 252561,37

Ukupno: 909448,24 960643,24 906240,60 988673,87 867720,55 1040523,70 1111050,78 860636,69 916578,26 771247,72 865011,56 974251,97 11172027,18

Izvor: autor

50

Tablica 6: Procjena troškova za uslugu TeraStream za razdoblje 2012. -2014.

godine

2012. 2013. 2014.

Mj. (kn) God. (kn) Mj. (kn) God. (kn) Mj. (kn) God. (kn)

Ukupno oprema

(kn) 27271000 14620000 6332000

Oprema 26151000 13500000 5500000

Održavanje

opreme 83333 1000000 83333 1000000 100000 1200000

Osiguranje

opreme 10000 120000 10000 120000 11000 132000

Ukupno plaće 4210584 4210584 4210584

Bruto plaće 348832 4195584 348832 4195584 348832 4195584

Dodaci na plaće 15000 15000 15000

Uk. troškovi

posl. prostora 144000 132000 138000

Najam prostora 5000 60000 5000 60000 5000 60000

Električna

energija 7000 84000 6000 72000 6500 78000

Ukupno posl.

Suradnje 210000 180000 180000

Poslovne

suradnje s

partnerima 17500 210000 15000 180000 15000 180000

Uk. ostali

troškovi 52000 46230 35600

Oglašavanje 2000 2000 2000

Marketing 1000 12000 1000 12000 500 6000

Natječaji 500 6000 500 6000 200 2400

Troškovi str.

usavršavanja 7000 5000 6300

Ostali troškovi 25000 21230 18900

Sveukupni

troškovi: 31887584 19188814 10896184

Izvor:autor

51

Račun dobiti i gubitka biti će prikazan za prve tri godine provođenja projekta, prihodi i rashodi pokazani su na temelju korištenja nove usluge TeraStreama.

Tablica 7: Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2012.- 2014. godine

2012. 2013. 2014.

PRIHODI

Nepokretne mreže 3.914 000,00 4.262 183,30 4.354 130,36

Pokretne mreže 2.761 000,00 3.593 166,23 5.281 569,67

Internet 453 000,00 652 883,10 837 742,52

Podatkovne mreže 183 000,00 394 039,63 446 023,26

Veleprodaja 147 000,00 185 157,59 252 561,37

Ukupni prihodi: 7.457 000,00 9.087 430,86 11.172027,18

RASHODI

Oprema 27.271 000,00 14.620 000,00 6.332 000,00

Plaće 4.210 584,00 4.210 584,00 4.210 584,00

Troškovi poslovnog prostora 144 000,00 132 000,00 138 000,00

Poslovne suradnje 210 000,00 180 000,00 180 000,00

Ostali troškovi 52 000,00 46 230,00 35 600,00

Ukupni rashodi: 31.887 584,00 19.188 814,00 10.896 184,00

Dobit/Gubitak prije poreza -24.430 584,00 -10.101 383,14 275 843,18

Porez iz dobiti 0 0 55 168,64

Dobit poslije oporezivanja 220 674,54

Izvor:autor

52

Iz tablice računa dobiti i gubitka vidljivo je da će projekt donijeti koristi poduzeću u

trećoj godini svoga provođenja jer će broj korisnika znatno porasti, ponajviše korisnika

pokretnih mreža i interneta.

Račun dobiti i gubitka sastavljen je na temelju realnih podataka i uzimajući u obzir sve

navedene procjene vezane uz projekt Terastreama. Detaljna struktura vidljiva je u je u

tablicama gdje su detaljno prikazani prihodi i rashodi za prve tri godine provođenja

projekta.

5.8.3. Metoda povrata investicijskih ulaganja

Metoda povrata investicijskih ulaganja podrazumjeva razdoblje koje je potrebno da bi

poduzeće vratilo uložene investicije.

Tablica 8: Metoda razdoblja povrata investicija za projekt Terastream

Godina Investicije Akumulacija Nepokrivene

investicije Godišnji iznos Kumulativ Godišnji iznos Kumulativ

2012. 26.151000,00 26.151000,00 0 0 -

26.151000,00

2013. 5.000000,00 31.151000,00 11.430500,00 11.430500,00 -

19.720500,00

2014. 2.567340,00 33.718340,00 23.493887,08 34.924387,09 1.206047,09

Izradio:autor

Godišnji iznos investicija zbroj je investicija u osnovna i obrtna sredstva, a godišnji

iznos akumulacije prikazuje zbroj neto primitaka i investicija u obrtna sredstva, što je u

našem slučaju sredstva potrebna za provođenje projekta.

Iz tablice je vidljivo kako će HT u četvrtoj godini provođenja projekta vratiti uložene

investicije u trećoj godini od pokretanja projekta.

53

5.9. Zaključna ocjena projekta

Prema broju korisnika brzog interneta Republika Hrvatska nije među najrazvijenijim

državama Europe a upravo bi komercijalizacija ovog projekta trebala promjeniti tu

sliku.

S vremenom će zbog sve bržeg razvoja tržišta i tehnoogije biti neophodna upotreba

TeraStream-a, i ulaganje u infrastrukturu koja je za sad tek u počecima dugoročno će se

pokazati isplativim, kako za poduzeće tako i za korisnike.

Prema svim prikupljenim podacima i analizama vezanim za pilot projekt TeraSteram-a

u Hrvatskoj projekt će biti dugoročno isplativ, kroz nekoliko godina izgradnjom

potpune infrastrukture potrebne za njegovu provedbu trebao bi pokazati svoju

isplativost i za Hrvatski Telekom jer će se povećati broj korisnika, a samim time i

prihod poduzeća.

Potrebno je sagledati i ulaganje u projekt sa strane gospodarske kriza koja je pristutna u

Hrvatskoj, gdje postoji određeni strah od prevelikih investicija kao što je i ovaj

projekt,ali pristupanje Europskoj Uniji i korištenje njeznih poticajnih sredstava

omogućilo bi da se ovaj projekt komercijalizira.

54

6. ZAKLJUČAK

Poslovni plan poduzetniku i poduzeću služi kao alat koji mu pomaže kod budućih

odluka, isto tako i predlaže moguće načine ostvarivanja palanova. Bitno je navesti

konkretne činjenice koje realno opisuju stanje u kojem se poduzeće trenutno nalazi. On

nam služi ne samo kao vlastiti orijentir nego i kao prijedlog za privlačenje potencijalnih

investititora. O veličini poduzeća ovisi ko izrađuje poslovni plan, a to može biti sam

vlasnik kod manjih poduzeća ili menadžeri kod većih. Njegovi sastavni dijelovi nisu

unaprijed zadani ali čitaocu se mora predstaviti poduzeće, kao i stanje u i oko njega. U

konačnici je forma manje bitna od toga da se objasni stvarno stanje u i oko poduzeća.

Promatrano poduzeće Hrvatski Telekom osnovano je 28. prosinca 1998. godine u

Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i

telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije kojim je poslovanje

prijašnjeg poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija ("HPT s p.o.") razdvojeno i

prenijeto na dva nova dionička društva: Hrvatske telekomunikacije d.d. i Hrvatska pošta

d.d. T-HT Grupa vodeći je davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj koji jedini

pruža njihov puni spektar: objedinjuje usluge fiksne telefonije, mobilne telefonije,

prijenosa podataka, Interneta i međunarodnih komunikacija. Osnovne djelatnosti

društva Hrvatski Telekom d.d. i drugih ovisnih društava sastoje se od pružanja

telekomunikacijskih usluga te projektiranja i izgradnje komunikacijskih mreža na

području Republike Hrvatske.

Deutsche Telekom je većinski dioničar sa 51% vlasničkog udjela, a Fond hrvatskih

branitelja drži 7%. U studenom 2010. Vlada Republike Hrvatske prenijela je svojih

3,5% udjela na Umirovljenički fond. U travnju 2011. godine Društvo je primilo

obavijest od Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim

fondom d.d. da je Raiffeisen obvezni mirovinski fond premašio prag od 5% u HT-u d.d.

Prema web stranici Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, na kraju 2011. imao je

5,3% dionica T-HT-a. Preostalih 33,2% dionica u rukama je privatnih i drugih

institucionalnih investitora.

55

HT nastoji biti kompanija koja potiče održivi razvoj, postavlja najbolju praksu u

utvrđivanju standarda vrhunske komunikacije, potiče integraciju u društvo informacija i

znanja te preuzima vodeću ulogu u prepoznavanju važnosti zaštite okoliša.

Bilanca je u 2012. godini ostala jaka s ukupnom imovinom, ali ipak se vidi smanjenje u

odnosu na 2011. godinu. Dugotrajna imovina se povećala prvenstveno zbog ulaganja u

inozemne obveznice dok je kod kratkotrajne imovine vidljivo smanjenje zbog većeg

ulaganja novca i novčanih ekvivalenata u dugoročne strane obveznice.

Dobar pokazatelj stanja bilance je i smanjenje kratkoročnih i dugoročnih obaveza.

Prikazana ekonomičnost putem računa dobiti i gubitka potvrđuje da je situacija općenito

lošija u odnosu na prethodnu godinu. Tu se prije svega ističe činjenica da je poduzeće

ostavarilo gubitak. Nastavak recesije, regulatorne mjere i sve intenzivnije tržišno

natjecanje utjecali su na prihode kod kojih je vidljivo smanjenje za 7,6 %. U novčanom

toku također je vidljivo smanjenje na koje su najviše ujecali smanjenje toka od

financijskih i investicijskih aktivnosti.

Analizirajući po segmentima u 2012. ukupni su se prihodi od privatnih korisnika

smanjili prvenstveno kao rezultat manjih prihoda od govornih usluga u nepokretnoj i

pokretnoj mreži i djelomično kao rezultat manjih prihoda od ostalih usluga i terminalne

opreme dok je kod poslovnih korisnika glavni razlog smanjenja prihoda smanjenje

prihoda od govornih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži.

Smanjenje prihoda od govornih usluga u nepokretnoj mreži nalazimo u promjenama

navika kod korisnika i zamjeni nepokretnih komunikacija pokretnim komunikacijama i

internetskim uslugama te jačem tržišnom natjecanju koji su doveli do pada ukupnog

broja priključaka.

Na osnovu situacije u i oko poduzeća u bližoj budućnosti predviđeno je porvođenje

nekoliko projekata od kojih je svakako najznačajniji uvođenje TeraStream-a, mreže

budućnosti koju je Hrvatatski Telekom zajedno u suradnji s Deutche Telekomom prvi u

svijetu predstavio krajem 2012. godine.

56

TeraStream je novi koncept mreže kojim se omogućuje jednostavnija realizacija i

integracija naprednih usluga budućnost i kao inovativno rješenje savršeno se uklapa u

HT-ovu viziju kompanije budućnosti koja želi evoluirati prema e-kompaniji.

Provedbom strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj Hrvatskom

Telekomu bi se uvelike olakšala provedba projekta TeraStream jer bi se ulaganja svela

na minimun, a koristi su dugoročne.

Analizom svih prikljupljenih informacija o projektu zaključna ocjena je da su ulaganja

opravdana i koristi koje Terastream donosi, poput smanjenja jedinične cijene prijenosa

podataka te širenje optičkog pristupa omogućili povećanje broja korisnika a samim time

i pozitivne ishode za poduzeće u budućnosti.

Na kraju rada ustanovljene se prednosti i nedostaci koje poduzeće ima u odnosu na

konkurenciju, i kako se nosi sa otežanim uvjetima poslovanja na telekomunikacijskom

tržištu. SWOT analizom došlo se do zaključka da je glavna snaga Hrvatkog Telekoma

njegov vodeći položaj na hrvatskom tržištu telekomunikacija te da će se uz mogućnosti

koje se nude nastojati održati tu poziciju, a s druge strane slabosti i prijetnje svesti na

minimalne.

Strategija HT-a i dalje će se temeljiti na kvaliteti usluga, zadovoljstvu korisnika i

daljnjem razvoju širokopojasnog pristupa te usluga s dodanom vrijednosti vezanih uz

širokopojasni pristup. Niska razina zaduženosti, razvijena tehnološka infrastruktura koja

omogućava daljnji razvoj usluga te vlastiti ljudski i stručni potencijali garancija su

daljnjeg rasta i povećanja potencijala HT-a. Danas HT s pravom nosi epitet jednog od

najsnažnijih gospodarskih subjekata u državi i kao takav je bio i ostao jedan od ključnih

pokretača razvoja hrvatskog gospodarstva.

57

LITERATURA

KNJIGE:

1. Bangs, D.: Kako napraviti poslovni plan, sedmo izdanje, Jakubin i sin, Zagreb,

1998.

2. Cingula, M.: Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, Rrif plus,

Zagreb 2001.

3. Grbac, B.: Marketing , Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2005.

4. Mencer , I.: Strateški menadžment, TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. , Zagreb

2012.

5. Orsag, S.: Budžetiranje kapitala, Procjena investicijskih projekata, Masmedia,

Zagreb 2011.

6. Republika Hrvatska Ministarstvo Gospodarstva: Poslovni plan poduzetnika,

Masmedia, Zagreb 1999.

7. Stutely,R.: Uspješan poslovni plan, Poslovni zbornik d.o.o. , Zagreb, 2003.

8. Žanić, V.: Poslovni plan poduzetnika, Masmedia, Zagreb 1999.

INTERNET:

1. http://www.profitiraj.hr/poduzetnici/kako-izraditi-poslovni-plan/

2. http://www.t.ht.hr/

3. http://www.t.ht.hr/grupa/profil.asp

4. www.agram-brokeri.hr

5. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/bilanca

6. http://www.t.ht.hr/investitori/2012AR/izvjesce2012.asp

7. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/R/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka

8. http://www.t.ht.hr/investitori/2012AR/izvjesce2012.asp

9. http://web.efzg.hr

10. http://www.t.ht.hr/investitori/pdf/HTGrupaFS2012HRV.pdf

11. http://web.efzg.hr/dok//RAC/4.%20IZVJE%C5%A0TAJ%20O%20NOV%C4%

8CANOM%20TOKU.pdf

12. http://www.hakom.hr/

58

13. www.hrvatskitelekom.hr

14. http://www.t.ht.hr/press/novosti_disp.asp?id=1848

15. http://www.poslovni.hr/hrvatska/drzava-za-15-mlrd-kuna-osniva-svoj-telekom-

ht-na-nogama-227627

16. http://www.pressmedia.info/category/terastream/

17. http://www.rep.hr/vijesti/tvrtke-i-trzista/hrvatska-prva-u-svijetu-predstavila-

superbrzu-mrezu/5145/

18. http://teve.ba/article/14502/penetracija-interneta-u-hrvatskoj-60

19. http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/sto-se-krije-iza-ht-ove-mreze-

buducnosti-224117

20. http://www.anicazna.com/Skolica.aspx?Slovo=E

59

POPIS SLIKA, GRAFIKONA I TABLICA

1. Slika 1: Bilanca Hrvatskog Telekoma na dan 31.12.2012, str. 15.

2. Slika 2: Račun dobiti i gubitka Hrvatskog Telekoma za 2012. godinu, str. 18.

3. Slika 3: Izvještaj o novčanom toku, str. 20.

4. Slika 4: Izvještaj o promjenama kapitala, str. 21.

5. Slika 5: Ključni financijski pokazatelji, segment privatnih korisnika, str. 22.

6. Slika 6: Ključni financijski pokazatelji, segment poslovnih korisnika, str. 24.

1. Grafikon 1: Vlasnička struktura i dionice T- Hrvatskog Telekoma, str. 13.

2. Grafikon 2: Broj korisnika telefnoskih usluga u pokretnoj mreži, str. 29.

3. Grafikon 3: Udio operatora pokretnih komunikacijskih mreža obzirom na broj

korisnika za prosinac 2011., str. 30.

1. Tablica 1: SWOT analiza HT, str. 35.

2. Tablica 2: Broj zaposlenika i ukupnog troška njihovih plaća, str. 42.

3. Tablica 3: Predviđena vrijednost opreme potrebne za provođenje projekta, str.

45.

4. Tablica 4: Izvori i upotreba financiranja projekta Terastream, str. 46.

5. Tablica 5:Procjena prihoda za uslugu TeraStream za razdoblje od 2012. -2014.

godine, str. 47.

6. Tablica 6:Procjena troškova za uslugu TeraStream za razdoblje od 2012. -2014.

godine,str. 48.

7. Tablica 7: Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 2012.- 2014. godine, str.49.

8. Tablica 8: Metoda razdoblja povrata investicija za projekt Terastream, str. 50.

60

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom „POSLOVNI PLAN T-

HRVATSKOG TELEKOMA“ samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Branke

Crnković-Stumpf, a pri izradi diplomskog rada pomagla mi je i asistentica Jana

Katunar. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno istraživačkog

rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe

spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan

u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na

službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Iva Vučetić