SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Kontinuirana provjera znanja - kolokvij: sastoji se od jednog kolokvija od 5 pitanja (svako pitanje nosi 4 boda). Preduvjet za prihvaćanje

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 201у./201ф.

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE Studijski program: DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE Akademska godina 2018./2019.

POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

II. semestar Interni izborni predmeti – Student je dužan upisati najmanje 24 ECTS bodova iz grupe internih

izbornih predmeta

Nositelj predmeta / asistent

Predmet Fond sati (p + v + s)

Vrsta vježbi

ECTS bodovi

Ocjenjuje se (DA/NE)

dr. sc. Boris Ružić Kulturalna povijest filma 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Mediji i globalizacija 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Diana Grgurić Glazba i kulturni kontekst 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nenad Fanuko Teorije ideologije 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Katarina Peović Vuković

Psihoanaliza i kultura 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Zvjezdana Vrzić Kultura govorenja 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Vjeran Pavlaković Komparativna povijest kulture sjećanja

30+0+15 - 6 DA

Napomena - Student je dužan odabrati preostalih 6 ECTS bodova iz grupe internih izbornih

predmeta i/ili iz izborne grupe Communis predmeta. .6 ECTS bodova u kategoriji izbornih predmeta student može i zamijeniti aktivnostima izvan studijskog programa. Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je moguće steći dodatne kompetencije propisat će se posebnim dokumentom pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest filma Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 2./ljetni Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 11:15 – 14:00, učionica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Dr. sc. Boris Ružić

Kabinet F-813 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Ponedjeljak, 13:00-14:00, srijeda, 10:00-11:00.

Telefon 051/265-702 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj kolegija je razmotriti film kao kulturalnu činjenicu dvadesetog stoljeća, te ponuditi načine upoznavanja i/ili proširivanja kritičkog razumijevanja utjecaja filma na kulturu upoznavanjem studenata s ključnim teorijskim konceptima, intelektualnim tradicijama raznih kultura i etniciteta, kao i s poviješću rasprava i polemika unutar same discipline filma i kulturalnih studija. Predmet se bavi proučavanjem filmskih tradicija kroz povijest kao zrcalni odraz kulturalnih čimbenika određenog vremena. Estetska, tehnička, narativna i filozofska diskurzivna polja filmskog stvaranja (sovjetski film, njemački ekspresionizam, njemački novi film, Deleuzeove klasifikacije kinematografije, europski art film) sagledana su kroz prizmu kulturalnih studija, naratologije te filmske i vizualne teorije.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. Obrazložiti razliku između pojmova kao što je filmski pravac (kao i specifičnosti pojedinog pravca –

holivudski film prije nego što je usvojen klasični sustav, Ruski avangardni film, Francuski avangardni film, Njemački ekspresionizam, Talijanski neorealizam, Francuski novi val, Novi njemački film, novoholivudski film).

2. Navesti ključne filmsko-teorijske koncepte i debate posebno one koji se odnose na semiotičku i psihoanalitičku teoriju filma (Metz) kao i rasprave o stvarnosti (Bazin) i impresiji stvarnosti (Metz).

3. Objasniti među-utjecaj europske i holivudske kinematografije i referirati se na ključne debate. 4. Kategorizirati ključne filmove najutjecajnijih filmskih pravaca, nacionalnih kinematografija i/ili autora te

obrazložiti sličnosti i razlike koristeći konkretne parametre. 5. Objasniti razvoj filmskog stila u odnosu na kulturološke aspekte – na koji način nacionalna kultura utječe na

film. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0 0

Aktivnost u nastavi 0.5 0

Seminarski rad 2 30

Esej i izlaganje 1 20

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)

0.5 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Varijanta 1 bez završnog ispita

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja. Varijanta 2 sa završnim ispitom

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.

- Tijekom nastave student može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova. - Na završnom ispitu student može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih bodova.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJI

5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova 4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova 3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova 2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova 1 (F) od 0% do 49,9% ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Bazin, André, ''Bicycle Thief'' i ''De Sica: Metteur en Scène'', ''An Aesthetic of Reality: Neorealism'', What is Cinema? Vol.2, Berkley: University of Cal. Press, 1971.

Bordwell, David, Steiger, Janet & Thompson, Kristin, ''Story Causality and Motivation'' i ''Classical Narration'', The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960, London: Routledge, 1991.

Crofts, Stephen, ''Concepts of National Cinema'', World Cinema: Critical Approaches, urednici Hill, John i Church Gibson, Pamela, Oxford: Oxford University Press, 2000.

Deleuze, Gilles, ''Beyond the Movement-Image'' i ''The Crystals of Time'', Cinema 2: The Time-Image, London: The Athlone Press, 1983.

Eisenstein, Sergei, ''Montaža atrakcija'', Eisenstein, Izbor materijala: Filip Aćimović, Vladimir Pogačić, Basa Slijepčević, Dušan Stojanović, Jugoslavenska kinoteka: Beograd, 1957.

Elsaesser, Thomas, ''National or International Cinema'', New German Cinema: A History, London: MacMillan Press, 1989.

Kolker, Robert, ''Validity of the Image'', Altering Eye: Contemporary International Cinema, Oxford, NY, Toronto & Melbourne: Oxford University Press.

Kracauer, Siegfried, ''Introduction'', ''Caligari'' i dio ''Procession of Tyrants'', From Kaligari to Hitler: Psychological History of the German Film, Prunceton: Princeton University Press, 1974.

Lev, Peter, ‘‘Paris, Texas an American Dream’’ i ‘‘Art and Commerce in Contempt’’, The Euro American Cinema. Austin: University of Texas Press, 1993.

Monaco, James, ''The Introduction: Camera Writes'' i ''Godard:Modes of Discourse'', The New Wave: Truffaut, Godard, Chabrol, Rohmer, Rivette, New York: Oxford University Press, 1976.

Neale, Steve,“Art Cinema as Institution”, Screen 22, no.1, 1981. Orr, John, ''Film and the Paradox of the Modern'', Cinema and Modernity, Cambridge Mas.: Polity Press,

1993. Sanford, John, ''Wim Wenders'' i dio poglavlja ''Rainer Werner Fassbinder'', The New German Cinema,

London: Oswald Wolff, 1980. Schwartz, Thomas, ''The New Hollywood'', Film Theory Goes to the Movies, ur. Jim Collins et al., New York:

Routledge, 1993. Thompson, Kristin, ''Realism in the Cinema: Bicycle Thieves'', Breaking the glass Armour: Neoformalist Film

analysis, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1988. Turković, Hrvoje, ''Paradigma modernizma: Jean Luc Godard'', Film: Zabava, žanr, stil, Rasprave, Zagreb:

Hrvatski filmski savez, 2005. Zavattini, Cesare, ''A Thesis on Neorealism'' David Overbey, ured., Springtime in Italy: A Reader in Neo-

Realism, London: Talisman, 1978. IZBORNA LITERATURA

Škrabalo, Ivo, ''Producentska kinematografija (rezultati)'', 101 Godina filma u Hrvatskoj 1896-1997, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1998.

Iordanova, Dina, 2001, Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media, London BFI Publishing. Shrader, Paul, ''Notes on Film Noir'', Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas

University Press, 2003. Sobchack, Vivian, ''Cities on the Edge of Time: The Urban Science Fiction Film'', Liquid Metal: The Science

Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004

Williams, Linda, ''Something Else Besides a mother: Stella Dallas and the Maternal Melodrama'', Cinema Journal 24, No. 1, Fall 1984.

Wood, Robin, ''Ideology, Genre, Auteur'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.

Doane, Mary Anne, ''Technophilia: Technology, Representation and the Feminine'', Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004

Nowell-Smith, Geoffrey, ''Art Cinema'', The Oxford History of World Cinema, New York: Oxford University Press, 1989.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Za više od 30 posto izostanaka potrebna liječnička ispričnica. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije, e-mail, nastava. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail, nastava. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Esej i izlaganje: svaki student dužan je pripremiti raspravu o jednom tekstu iz obavezne literature unaprijed

dogovoren s predmetnim nastavnikom, te ga izložiti i problematski raspraviti na satu sa studentima i profesorom (20 bodova).

Kontinuirana provjera znanja - kolokvij: sastoji se od jednog kolokvija od 5 pitanja (svako pitanje nosi 4 boda). Preduvjet za prihvaćanje bodova u formiranju završne ocjene jest da student ostvari više od 50 posto mogućih bodova

Napomena: ponovno pristupanje kolokviju moguće samo uz liječničku ispričnicu ili u posebnim slučajevima koji se utvrđuju nakon razgovora s profesorom.

Seminar: očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno 8 kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard itd.) ali se njega moraju i pridržavati.

Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (svako nosi 5 bodova).

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 19.6., 03.07.

Jesenski izvanredni

03. 09., 10. 09.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1. Uvodno predavanje

2. Povijesna perspektiva: rani, klasični i post-klasični Hollywood

3. Povijesna perspektiva Hollywood II

4. Ruska avangarda

5. Francuska avangarda

6. Impresionizam

7. Moderni europski film 1 neorealizam

8. Moderni europski film 2 Francuski novi val

9. Suvremeni europski film

10. Moderni europski film 3 Hrvatski film u europskom kontekstu

11. Fenomen ‘art filma’ u europskom filmu

12. Novi njemački film

13. Novi Hollywood i suvremeni američki film

14. Pojam nacionalne kinematografije

15. Rekapitulacija

VII. KONSTRUKTIVNO POVEZIVANJE

ISHODI UČENJA SADRŽAJ

AKTIVNOSTI ZA NASTAVNIKE I

STUDENTE (metode poučavanja i

učenja)

METODE VREDNOVANJA

Obrazložiti razliku između pojmova kao što je filmski pravac (kao i specifičnosti pojedinog pravca – holivudski film prije nego što je usvojen klasični sustav, Ruski avangardni film, Francuski avangardni film, Njemački ekspresionizam, Talijanski neorealizam, Francuski novi val, Novi njemački film, novoholivudski film).

Poučavanje i analiza filmskih tradicija kroz povijest kao zrcalni odraz kulturalnih čimbenika određenog vremena.

Izlaganje, nastava Esej, kolokvij

Navesti ključne filmsko-teorijske koncepte i debate posebno one koji se odnose na semiotičku i psihoanalitičku teoriju filma (Metz) kao i rasprave o stvarnosti (Bazin) i impresiji stvarnosti (Metz).

Upoznavanja i proširivanje kritičkog razumijevanja utjecaja filma na kulturu.

Nastava, rasprava Kolokvij, završni ispit

Objasniti među-utjecaj europske i holivudske kinematografije i referirati se na ključne debate.

Estetska, tehnička, narativna i filozofska diskurzivna polja filmskog stvaranja sagledana su kroz prizmu kulturalnih studija, naratologije te filmske i vizualne teorije.

Analiziranje i sinteza literature

Seminar, završni ispit

Kategorizirati ključne filmove najutjecajnijih filmskih pravaca, nacionalnih kinematografija i/ili autora te obrazložiti sličnosti i razlike koristeći konkretne parametre.

Sovjetski film, njemački ekspresionizam, njemački novi film, Deleuzeove klasifikacije kinematografije, europski art film

Izlaganje i rasprava na satu esej, kolokvij, završni ispit

Objasniti razvoj filmskog stila u odnosu na kulturološke aspekte – na koji način nacionalna kultura utječe na film.

Estetska, tehnička, narativna i filozofska diskurzivna polja filmskog stvaranja sagledana su kroz prizmu kulturalnih studija, naratologije te filmske i vizualne teorije.

Sinteza obavezne literature, izlaganje, nastava/predavanje

kolokvij, završni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mediji i globalizacija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2018/2019 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 9.15-12.00 h (P 701) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijedom: 14.15-15.15 h; četvrtkom: 12.00-13.00 h; e-

mailom i po dogovoru uz prethodnu najavu Telefon 051/265 697

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Sadržaj kolegija obuhvatit će obradu najrelevantnijih tema vezanih za procese globalizacije i medije, s naglaskom na aspektima uzajamnog ispreplitanja kako bi se razumjela njihova važnost za suvremene društvene, ekonomske, političke i kulturalne trendove na globalnoj razini. Tematski će sadržaj kolegija uključivati niz općih tema koje objašnjavaju procese globalizacije i ulogu medija pritom, ali ukazuju i na relacijski suodnos medija i globalizacije putem čega nastaje niz problemskih međupolja:

Što je globalizacija?; Definiranja, problemi, prijepori

Globalizacija u ekonomiji i politici; ideja „slobodnog tržišta” kao hegemonija novog-starog tipa

Nacionalna država u globalizaciji

Kulturalna i ideološka dimenzija globalizacije

Politička ekonomija globalnih medijskih komunikacija; medijsko-komunikacijske implikacije globalno-ekonomski umreženog svijeta

Informacijska ekonomija i procesi globalizacije

Medijske megakorporacije u globaliziranom svijetu; rad i radnici u medijima u uvjetima globalizacije

Karakter kulturalne globalizacije; globalizacija i kulturalni imperijalizam

Postmoderna, mediji i globalizacija

Strukturalne transformacije globalne javno-medijske sfere

mailto:[email protected]

Digitalno-(novo)medijska demokracija i globalizacija; kiber-demokracija (cyberdemocracy) i promjene medijskih krajolika

Razlike u recepcijama medijskih tekstova pod utjecajima globalizacijskih trendova


Nakon odslušane nastave i položenog ispita studenti/ce će biti u stanju objasniti nekoliko ključnih aspekata koji se obrađuju na kolegiju:

opće karakteristike globalizacije;

odnose svjetskih centara moći, globalnog kruženja kapitala, prekarnih uvjeta rada i medija;

relacijske suodnose i učinke ekonomsko-političke globalizacije, kulturalne postmodernizacije i medijatizacije

uvjete i posljedice funkcioniranja političke demokracije u ekonomski i medijski globaliziranom svijetu

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X



Aktivnost u nastavi 0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij I.)

2 30

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij II.)

2 30

ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 1,5 30

UKUPNO 6 100






OCJENA PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI

STUDIJI OCJENA

5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova 5 (A) 4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova 4 (B) 3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova 3 (C) 2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova 2 (D) 1 (F) od 0% do 49,9% ocjenskih bodova 1 (F)


Beck,U. (2003). Što je globalizacija?. Lučko: Vizura (odabrana poglavlja).

Castells, M. (2000). Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja).

Durham, M. G., Kellner, D.M. (eds.) (2006). Media and Cultural Studies. Oxford: Blackwell Publishing (odabrana poglavlja).

Steger, M., Battersbay, P., Siracusa, J. (2014). The SAGE Handbook of Globalization. London: SAGE Publications (odabrana poglavlja).

IZBORNA LITERATURA

Abeles, M. (2014). Antropologija globalizacije. Beograd: XX Vek.

Alexander, C. J., Pal, L. A. (2001). Digitalna demokracija. Politike i politika u umreženom svijetu. Osijek, Zagreb, Split: Panliber.

Curran, J., Morley, D. (eds.) (2006). Media and Cultural Theory. London & New York: Routledge.

Van Dijk, J., Jožanc, N. (eds.) (2011). Information Society and Globalization: Transformation of Politics. Zagreb: Political Science Research Centar.

Hafez, K. (2007). The Myth of Media Globalization. Cambridge: Polity Press.

Hardt, M., Negri, A. (2000). Imperij. Zagreb: Arkzin.

Milardović, A. (ur.) (2001). Globalizacija. Osijek, Zagreb, Split: Panliber.

Rantanen, T. (2005). The Media and Globalization. London: SAGE Publications.

Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell Publishing.

Sreberny-Mohammadi, A., Winseck, D., McKenna, J., Boyd-Barrett, O. (eds.) (1997). Media in Global Context. A Reader. London: Hodder Arnold.

Steger, M. B. (2005). Globalizacija. Sarajevo: „Šahinpašić“.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra. Kolokviji su pismeni i temeljeni su na seminarskim tekstovima koje smo zajednički čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (D). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra.

Završni ispit Završni ispit sastoji se iz usmene obrane seminarskog rada. Na završnom ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Uspješno položen usmeni ispit (obranjen seminarski rad) PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju. UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i njegova usmena obrana) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni Ljetni 27. 06. i 11. 07. 2019.

Jesenski izvanredni 05. 09. i 12. 09. 2019.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. tjedan Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih

koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.

2. tjedan Što je globalizacija? Ekonomska, politička i kulturna dimenzija globalizacije. Čitanje i analiza seminarskog teksta.

3. tjedan Globalno gospodarstvo i globalna geopolitika. Čitanje i analiza seminarskog teksta. 4. tjedan Globalizacija u ekonomiji i politici. Hegemonija novog tipa. Beckova kritika

globalizacije kao ideje o svjetskome tržištu. Čitanje i analiza seminarskog teksta. 5. tjedan Globalizacija, globalizam, globalitet. Glavni akteri globalizacije. Čitanje i analiza

seminarskog teksta. 6. tjedan Kulturalna i ekonomska povijest globalizacije i komunikacija. Osnovne teze. Nova

ekonomija u uvjetima suvremene globalizacije. Čitanje i analiza seminarskog teksta. 7. tjedan Kolokvij I. 8. tjedan Problemsko sučeljavanje globalizacije i medija. Medijatizacija i globalizacija.

Globalizacija komunikacije. Čitanje i analiza seminarskog teksta. 9. tjedan Globalizacija, medijski imperijalizam i popularna kultura. Čitanje i analiza

seminarskog teksta. 10. tjedan Informacijska ekonomija i procesi globalizacije. Castellsova teza o

informacionalizmu. Čitanje i analiza seminarskog teksta. 11. tjedan Informacijsko-komunikacijska tehnologija, globalna ekonomija i umreženo poduzeće.

Informatizacija proizvodnje, nematerijalni rad, mrežna proizvodnja i teza o informacijskoj supercesti. Čitanje i analiza seminarskog teksta.

12. tjedan Informacijska tehnologija i restrukturiranje odnosa između kapitala i tržišta rada. Radni procesi, transformacija rada i tržišni odnosi unutar informacijsko-

komunikacijske paradigme. Modeli privremenog (prekarnog) rada u eri informacionalizma. Čitanje i analiza seminarskog teksta.

13. tjedan Kolokvij II. 14. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.


ISHODI UČENJA SADRŽAJ AKTIVNOSTI ZA NASTAVNIKE

I STUDENTE (metode poučavanja i učenja)

METODE VREDNOVANJA

Upoznavanje s najznačajnijim fenomenima, problemskim izazovima i konceptima vezanim uz medije i globalizaciju

Mediji, globalizacija, globalno gospodarstvo, geopolitika, globalizam, globalitet, informacionalizam

Predavanja; zajedničko čitanje tekstova i rasprava na seminarskoj nastavi; analiza konkretnih aktualnih primjera iz društvenog svijeta koji su povezani sa sadržajem kolegija

Praćenje radne aktivnosti studenata na predavanjima i seminarima; ocjenska valorizacija uspjeha na međuispitima i završnom usmenom ispitu

Ovladavanje vještinama definiranja, analize i povijesno-komparativnog vrednovanja suodnosa i učinaka ekonomsko-političke globalizacije, kulturalne postmodernizacije i medijatizacije

Globalizacija, medijski imperijalizam i popularna kultura; Informacijska ekonomija i procesi globalizacije; Informacijsko-komunikacijska tehnologija, globalna ekonomija i umreženo poduzeće



Sposobnost kritičkog promišljanja odnosa svjetskih centara moći, globalnog kruženja kapitala, prekarnih uvjeta rada i medija

Informacijska ekonomija i procesi globalizacije;. informatizacija proizvodnje, nematerijalni rad; radni procesi, transformacija rada i tržišni odnosi unutar informacijsko-komunikacijske paradigme; modeli privremenog (prekarnog) rada u eri informacionalizma






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Glazba i kulturni kontekst Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 2 Akademska godina 2018/19 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak P-104 8.15-11h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Izv. prof. dr.sc. Diana Grgurić

Kabinet F-812 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Ponedjeljak 11.:00 – 11:45 i po dogovoru

Telefon 051/ 265706 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

-Istraživanje odnosa između glazbe i suvremenog društva; primjene glazbe i razmatranje složene interaktivne mreže između glazbene kulturne forme i društveno-socijalnih okolnosti u kojima ona nastaje. -Proučavanje koncepta političke ekonomije glazbe prema Attaliju; -Glazba u turizmu kao industrija zabave: -Musicscape unificiranje ili diferencijacija -Pitanje identiteta kroz glazbu – glazbeni identitet i glazba kao nositeljica određenog sistema vrijednosti; -Definiranja glazbenih sudova ukusa OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1.interpretirati temeljne glazbene pojmove, teorijske ključeve 2.razlučiti i definirati identifikaciju kroz glazbu 3.primjeniti teorijske aparate na recentna glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja.



x x x x



Pohađanje nastave 1

Aktivnost na nastavi 1 10

Kolokvij1 1 30

Kolokvij 2 1 30

Završni ispit 2 30

UKUPNO 6 100









Kolokvij 1 Attali, J. (2007) Buka: ogledi o političkoj ekonomiji glazbe. Biblioteka XX vek, Beograd. Kolokvij 2 Long, P., Popular music, Psychogeography, Place Identity and Tourism: The case of Sheffield, 2013. http://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1177/1468797613511685 Donald Getz (2008): Event tourism: Definition, evolution and research http://www.coris.uniroma1.it/sites/default/files/12.08.39_Event%20Toursm%20_GETZ.pdf Shafon, G. R (2010) The Science and Psychology Behind Music and Emotion http://www.jyi.org/wp-content/uploads//articleimages/3680/Shafron%20JYI%20Vol%2020%20Issue%205.pdf

Charlotte Oey, C. (2012) Anti-Consumerism & American Identity: https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/251890

Oakes, S. (2000) ‘Influence of the Musicscape Within Service Environment’, Journal of Services Marketing, Vol. 14, No. 7, pp. 539-556. Connell J., Gibson Ch. World music: deteritorializing place and indentity, u: Progress in Human Geography 28,3(2004). http://www.wbm.be/dbfiles/doc263_3-Worldmusic.pdf IZBORNA LITERATURA

Dahlhaus, C. Eggebrecht H.H., Što je glazba?, Zagreb, HDGT, 2009. Frith, S. Performing Rites, Harvard University Press, 1998. (odabrani tesktovi)


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kolokvij 1 uključuje 6 esejističkih pitanja (svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova). Ukupno 30 bodova. Kolokvij 2 uključuje 10 pitanja od kojih 5 pitanja esejistička (max 5 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (1 boda). Ukupno 30 bodova. Aktivnost na nastavi uključuje tijekom nastave kratko izlaganje o temi koju je student priredio na temelju pročitane literature. Izlaganje uključuje 5-10 min. Student je obavezan najmanje 5 puta izložiti temu. Za izlaganje od 5-6 puta student dobiva 5 bodova, a za izlaganje od 7-8 puta (10 bodova). Tijekom nastave neophodno je sakupiti najmanje 50 ocjenskih bodova iz najmanje 4 aktivnosti koje se vrjednuju. Ovi se studenti svrstavaju u kategoriju FX (50 do 59,9) te imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. Na završnom ispitu studenti mogu odgovarati za (jednu) ocjenu više od ocjene koja im pripada na temelju ocjenskih bodova. Završni ispit – usmeni(30 bodova)

http://www.coris.uniroma1.it/sites/default/files/12.08.39_Event%20Toursm%20_GETZ.pdf

http://www.jyi.org/wp-content/uploads/articleimages/3680/Shafron%20JYI%20Vol%2020%20Issue%205.pdf

http://www.jyi.org/wp-content/uploads/articleimages/3680/Shafron%20JYI%20Vol%2020%20Issue%205.pdf

https://dspace.library.uu.nl/handle/1874/251890

http://www.wbm.be/dbfiles/doc263_3-Worldmusic.pdf



Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 17.6. 1.7. u 9h Jesenski

izvanredni 2.9. 9.9. u 9h


4.3. Uvodno predavanje

11.3. Politička ekonomija glazbe – J. Attali (Buka moći)

18.3. Politička ekonomija glazbe – J. Attali (Buka moći)

25.3. Politička ekonomija glazbe – J. Attali (Žrtvovati)

1.4. Politička ekonomija glazbe – J. Attali (Žrtvovati)

8.4. Politička ekonomija glazbe – J. Attali (Predstavljati)

15.4. Politička ekonomija glazbe – J. Attali (Ponavljati)

29.4 Kontinuirana provjera znanja-Kolokvij 1

6.5. Konzumerizam i glazba

13.5. Glazba i zvuk u turizmu

20.5. Muzikoterapija

27.5. Musicscape

3.6. Kontinuirana provjera znanja – Kolokvij 2

10.6. Diskusija



AKTIVNOSTI ZA

NASTAVNIKE I STUDENTE

(metode poučavanja i

učenja)

METODE VREDNOVANJA

1.interpretirati temeljne glazbene pojmove, teorijske ključeve

-Proučavanje koncepta političke ekonomije glazbe prema Attaliju; -Glazba u turizmu kao industrija zabave: -Musicscape unificiranje ili diferencijacija -Pitanje identiteta kroz glazbu – glazbeni identitet i glazba kao nositeljica određenog sistema vrijednosti; -Definiranje glazbenih sudova ukusa

-predavanje -seminari -konzultacije -samostalni rad

-aktivnost na nastavi -kolokvij - završni ispit

2.razlučiti i definirati identifikaciju kroz glazbu

Pitanje identiteta kroz glazbu – glazbeni identitet i glazba kao nositeljica određenog sistema vrijednosti;

-predavanje -seminari -konzultacije -samostalni rad

-aktivnost na nastavi -kolokvij - završni ispit

3.primjeniti teorijske aparate na recentna

-Istraživanje odnosa između glazbe i -seminari -samostalni rad

-aktivnost na nastavi

glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja.

suvremenog društva; primjene glazbe i razmatranje složene interaktivne mreže između glazbene kulturne forme i društveno-socijalnih okolnosti u kojima ona nastaje

-kolokvij - završni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije ideologije Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2018/2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 16:15, 801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da ali čemu Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nenad Fanuko

Kabinet F-808 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Utorkom 13-14 i 15.30-16

Telefon - e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Svrha predmeta je pružiti pregled shvaćanja ideologije kao višeznačnog i kontroverznog pojma u socijalnoj teoriji. Razmotrili bi se: povijest pojma i klasifikacije definicija, kritičko i neutralno shvaćanje, ideologija kao sistem ideja i kao “življeno iskustvo”. Ideologija je važan koncept kako u socijalnoj teoriji, tako i u najšire shvaćenim kulturnim disciplinama. Teorije ideologije su osnova za razumijevanje brojnih fenomena u suvremenim društvima – od pitanja identiteta (rodnih, klasnih, etničkih), preko uloge masovnih medija i novih komunikacijskih tehnologija do značenja popularne kulture i potrošačkog društva. Kako je povijest pojma ideologije ponajprije povezana s Marxom i marksizmom, studenti će dobiti dopunski uvid u tu filozofsku tradiciju, ali i u druge teorijske orijentacije u istraživanju ideologije.


Nakon položenog ispita studenti/ce će biti u stanju:

opisati povijesne okolnosti nastanka i značenje pojma ideologije povezati promjene sadržaja i opsega pojma ideologije s društvenim promjenama tijekom

posljednja dva stoljeća klasificirati različite definicije ideologije razlikovati epistemološku i socio-političku dimenziju ideologije definirati kriterije za klasifikaciju različitih shvaćanja ideologije (kritičko – neutralno, marksističko –

nemarksističko, strukturalno – akcijsko) analizirati različite definicije ideologije (primjerice: Marx, Engels, marksizam, klasična sociologija,

Parsons, Geertz, Giddens, Luhmann, Habermas, Bourdieu, Ricoeur, Bloch) usporediti različita shvaćanja ideologije definirati snage i slabosti marksističkih teorija ideologije razmotriti aktualnost bavljenja ideologijom danas interpretirati pojave iz svakodnevnog života kao primjere manifestacije ili učinka ideologije argumentirati izbor i interpretaciju iz prethodne točke pomoću izabrane teorije ideologije i još mnogo toga...




x x x


x


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1.0 10

Seminarski rad 1,0 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1.5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 1.5 25

ZAVRŠNI ISPIT 1.0 30

UKUPNO 6.0 100




- Tijekom nastavestudent može ostvariti od najmanje 50% do najviše 70% ocjenskih bodova. - Na završnom ispitustudent može ostvariti od najviše 50% do najmanje 30% ocjenskih bodova.





Freeden, M.: Političke ideologije: novi prikaz, Zagreb, 2006., pogl. 1., 2., 3., 9. i 12. Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb, 1986., str. 53 – 87. Hawkes, D., Ideology, London, 1996., pogl. 4. do 6. Katunarić, V.: Teorija društva u frankfurtskoj školi, Zagreb, 1990. Ritzer, G., Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997., pogl. 4. van Dijk, T.A..: Ideologija: multidisciplinarni pristup, Zagreb, 2006. Schwarzmantel, J., Doba ideologije, Zagreb, 2005., pogl. 1. i 2., te 7. do 9.

IZBORNA LITERATURA

Althusser, L., On Ideology, London, 2008. Balkin, J. M., Cultural Software: A Theory of Ideology, New Haven, 1998. Boudon, R., The Analysis of Ideology, Chicago,1989. Castells, M.: Moć identiteta, Zagreb, 2003. CCCS, University of Birmingham, On Ideology, London ,1978. Eagleton, T., Ideology: An Introduction, London, 2007. Larrain, J., The Concept of Ideology, London, 1979. Močnik, R., 3 teorije: Ideologija, nacija, institucija, Beograd, 2003. Ravlić, S. Suvremene političke ideologije, Zagreb, 2003. Taylor, Ch., Modern Social Imaginaries, Durham, 2004. Therborn, G., The Ideology of Power and Power of Ideology, London, 1980. Thompson, J. B., Studies in the theory of Ideology, Cambridge, 1984. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 1. i 2. Wuthnow, R., Meaning and Moral Order, Berkeley, 1987. Žižek, S. (ed.), Mapping Ideology, London, 1994.

SEMINARSKA LITERATURA

1. Marx, K. i F. Engels: Njemačka ideologija, razna izdanja. 2. Marx, K.: Kapital, 1. glava, razna izdanja. 3. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i

francuska sociološka škola, Zagreb, 2003. 4. Weber, M. Protestantska etika i duh kapitalizma, str. 272-302 u: M. Đurić, Sociologija Maxa Webera, MH,

Zagreb, 1964. 5. Lukacs, G.: Povijest i klasna svijest, Zagreb 1970. „Postvarenje i svijest proletarijata“, str. 149 – 308. 6. Mannheim, K.: Ideologija i utopija, Zagreb, 2007. , pogl. 2. 7. Mannheim, K.: Ideologija i utopija, Zagreb, 2007. , pogl. 4. 8. Hall, S.: The problem of ideology: marxism without guarantees, pp. 25-46 in: Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.),

Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996. 9. Larrain, J.: Stuart Hall and the marxist concept of ideology, pp. 47-70 in:Morley, D. i Ch. Kuan-Hsing (eds.),

Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies, London, 1996. 10. Althusser (Altise), L.: Za Marxa, Beograd, 1971., str. 203-234. 11. Althusser, L.: Ideologija i ideološki aparati države, Zagreb, 2018. 12. Therborn, G. The Ideology of Power and the Power of Ideology, ch.1 i ch 2, Verso, London 1980. 13. Marcuse, H.: Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo, 1968. 14. Geertz (Gerc), C.: Ideologija kao kulturni sistem, u Tumačenje kultura I, Beograd, 1998. 15. Bloch, M.: From cognition to ideology, pp. 106-136 in M. Bloch, Ritual, History and Power, The Athlone press,

London, 1989. 16. Kertzer, D.I.: The Virtues of Ambiguity, pp.57-76 in: D. Kertzer, Ritual, Politics & Power, Yale University Press,

New Haven and Lonson, 1988. 17. Elster, J.: Belief, Bias and Ideology, pp. 141-166 in J. Elster, Sour Grapes, Cambridge University Press,

Cambridge 1996. 18. Elster, J.: Ideologies, ch. 8 in: J. Elster, Making Sense of Marx, Cambridge University Press, Cambridge 1994. 19. Foucault, M.: Poredak diskursa, str.115-142, u M. Foucault, Znanje i moć, Zagreb, 1994. 20. Žižek, S., Sublimni objekt ideologije, Zagreb, 2002., pogl. 1. 21. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 1. 22. Thompson, J. B., Ideology and Modern Culture, Standford, Ca. 1990., pogl. 2. 23. Balkin, J. M., Cultural Software: A Theory of Ideology, New Haven, 1998. 24. Boudon, R., The Analysis of Ideology, Chicago,1989. 25. Žižek, S.: The Spectre of ideology, pp. 1-33 in: S. Žižek (ed.), Mapping Ideology, Verso, London, 1994.


Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (2 tijekom semestra). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

e-pošta, oglasna ploča Odsjeka KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Dva kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Nema nadoknada. Završni ispit. Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! Upute za seminarske radove

1. Naslovna stranica s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost

s kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenim glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;

3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova;

4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara.

ROK ZA PREDAJU SEMINARSKIH RADOVA: 26.03.2019. KOLOKVIJI:2 kolokvija po 5 pitanja, svako donosi maksimalno 5 bodova

ZAVRŠNI ISPIT:pismeni ispit sa 6 pitanja, svako donosi maksimalo 5 bodova, ili usmeni ispit (dogovorit ćemo se) OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Studenti/ce su DUŽNI ispunjavati svoje obveze i ne ponašati se kao razmažena djeca, i na primjer zvati tatu u školu. ISPITNI ROKOVI

Zimski -

Proljetni izvanredni -

Ljetni 18.6, 2.7. Jesenski

izvanredni 3.9., 10.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema studenata NAPOMENA

P1 Povijesni izvori koncepta ideologije: od preteča do francuske revolucije.

P2 Epistemološka i socijalno-politička koncepcija ideologije. Klasifikacije definicija.

P3 Marxove teorije ideologije I: osnove Marxovog stajališta, historijski materijalizam, alijenacija; Njemačka ideologija: cameraobscura, vladajuće ideje, osjećaji i iluzije.

P4 Marxove teorije ideologije II: “strukturalna” teorija ideologije: baza i nadgradnja, fetišizam robe.

P5 Marksističke teorije ideologije: Lenjin, Lukacs, Gramsci, kritička teorija, Althusser.

P6 Teorije o zajedničkoj kulturi: Durkheim, Weber, Parsons, Levi-Strauss. Ideologija i sociologija znanja: Mannheim, Merton, Berger i Luckmann.

K7 Freeden, M.: Političke ideologije: novi prikaz, Zagreb, 2006., pogl. 1. i 3. Hawkes, D., Ideology, London, 1996., pogl. 4. do 6.

Ritzer, G., Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997., pogl. 4.

Kolokvij (naknadna obavijest o datumu)

P8 Suvremena sociološka teorija i ideologija: Habermas, Luhmann, Giddens i Bourdieu.

P9 Ideologija i društvena reprodukcija, kritika kulturne industrije i transformacija javne sfere. Društvene funkcije ideologije: identitet, solidarnost, orijentacija, integracija. Dominantna ideologija i zajednička kultura.

P10 Postmarksizam, postmodernizam i kulturalni studiji: ideologija od Foucaulta do Žižeka.

P11 Novije teorije ideologije I: racionalno djelovanje, socijalne reprezentacije, teorija retorike. Kulturalna sociologija i ideologija: Archer, Wuthnow, Alexander.

K12 Habermas, J., Tehnika i znanost kao “ideologija”, Zagreb, 1986., str. 53 – 87.

Schwarzmantel, J., Doba ideologije, Zagreb, 2005., pogl. 1. i 2., te 7. do 9.

Kolokvij (naknadna obavijest o datumu)




METODE VREDNOVANJA

opisati povijesne okolnosti nastanka i značenje pojma ideologije povezati promjene sadržaja i opsega pojma ideologije s društvenim promjenama tijekom posljednja dva stoljeća

nastanak i značenje pojma ideologije povezanost promjena sadržaja i opsega pojma ideologije s društvenim promjenama tijekom posljednja dva stoljeća

Predavanje i reiki Kolokvij + ispit

klasificirati različite definicije ideologije razlikovati epistemološku i socio-političku dimenziju ideologije definirati kriterije za klasifikaciju različitih shvaćanja ideologije (kritičko–neutralno, marksističko – nemarksističko, strukturalno – akcijsko)

različite definicije ideologije epistemološka i socio-politička dimenzija ideologije kriteriji za klasifikaciju različitih shvaćanja ideologije (kritičko–neutralno, marksističko – nemarksističko, strukturalno – akcijsko)

Predavanje i energetski plesovi Kolokvij + ispit

analizirati različite definicije ideologije usporediti različita shvaćanja ideologije definirati snage i slabosti marksističkih teorija ideologije

različite definicije ideologije usporedba različitih shvaćanja ideologije Marx, Engels, marksizam, klasična sociologija

Predavanje, pedagogijske popijevke i seminar Kolokvij + ispit Motrenje

razmotriti aktualnost bavljenja ideologijom danas interpretirati pojave iz svakodnevnog života kao primjere manifestacije ili učinka ideologije argumentirati izbor i interpretaciju iz prethodne točke pomoću izabrane teorije ideologije

aktualnost bavljenja ideologijom danas pojave iz svakodnevnog života kao primjere manifestacije ili učinka ideologije seminarska literatura














MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihoanaliza i kultura Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 2. Akademska godina 2018/2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 15:15-18:00 P 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) srijedom, 14.30-15.15, četvrtkom 12.00-13.00 (uz prethodnu najavu)





SADRŽAJ KOLEGIJA

Temeljni pojmovi psihoanalize S. Freuda. Nesvjesno, simptom, edipovski kompleks, tumačenje snova, id-ego-superego, nagon; tri razvojne faze, «načelo užitka»

J. Lacan: psihoanalitičko polje kao lingvističko; Zrcalna faza; tri poretka: Imaginarno, Simboličko i Realno. Razlika poststrukturalističke teorije identiteta i Lacanove teorije subjekta.

Odnos psihoanalize i društvene i političke filozofije. Kultura i ideologija; prijenos u psihoanalizi kao pojam u teoriji ideologije.

Politička filozofija i psihoalnaliza. Uloga užitka (jouissance) kao političkog imperativa. Postmoderni superego i naredba: Uživaj!

Psihoanaliza i fenomeni popularne kulture. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju: Obrazložiti temeljne pojmove psihoanalitičke teorije (S. Freuda i J. Lacana) Obrazložiti važnost psihoanalitičkog pristupa razumijevanju kulture Primijeniti temeljne psihoanalitičke pojmove u analizi popularne kulture



X x x x



Aktivnost u nastavi 1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Seminar 1 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100


Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.

Varijanta 2 sa završnim ispitom







Freud, Sigmund "Raščlanjivanje psihičke ličnosti", u Odabrana dela Sigmunda Frojda, knjiga 8., MS, Beograd

Freud, Sigmund, 2002, Uvod u psihoanalizu (predavanja: Rad sna, Smisao simptoma, Otpor i potiskivanje, Razvijanje libida i seksualne organizacije, Prijenos), Zagreb: Stari Grad.

Lacan, Jacques (1983) „Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi”, Spisi, Prosveta, Beograd Lacan, Jacques (1983) „Prevrat subjekta i dijalektika želje u Frojdovskom nesvjesnom, Spisi, Prosveta,

Beograd Lacan, Jacques (1983)"Stadij ogledala kao tvoritelj funkcije Ja", Spisi, Prosveta, Beograd Matijašević, Željka, 2006, „Sigmund Freud“, u Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb: AGM. Žižek, Slavoj, 2002, „Kako je Marx otkrio simptom?“, u Sublimni objekt ideologije, Zagreb:Arkzin.

IZBORNA LITERATURA

Eagleton, Terry (1987) Književna teorija, (poglavlja o psihoanalizi), SNL, Zagreb Evans, Dylan (1996) An Introductory Dictionary of Lacanian Psychoanalysis , Rutledge, London i New

York Lacan, Jacques (1986) Četiri temeljna pojma psihoanalize, Naprijed, Zagreb Lacan, Jacques, 1980, The Mirror-Stage as Formative of the Function of the I“, u Ecrits – A Selection,

trans. by Alan Sheridan, London: Tavistock Publications. Laplanche, J. i J.-B. Pontalis (1992) Rječnik psihoanalize, August Cesarec, Zagreb Goux, Jean-Joseph (1990) "History and the Unconscious" u Symbolic Economies. After Marx and Freud,

str. 64-87, Cornell University Press, New York Žižek, Slavoj, 1991, Looking Awry - An Introduction to Jacques Lacan through Popular Culture,

Cambridge, Mass.: MIT Press. Zupančić, Alenka (2011) Ubaci uljeza: o komediji, Meandarmedija, Zagreb


Studentice i studenti su obavezne/i biti prisutne/i na minimalno 70% nastave.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

E-mail, Stranice kolegija: http://ffri-pik.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

Kontinuirana provjera znanja 1: 20 bodova – 1. kolokvij, 8-12 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

Kontinuirana provjera znanja 2: 20 bodova – 2. kolokvij, 8-12 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima

Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju kolokvirati.

http://ffri-pdh.jimdo.com/

Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature. Cilj je kolokvija provjera, je li student (zbog izostajanja) u mogućnosti pristupiti ispitima.

Seminarski rad – 20 bodova Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji

se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 27.6. i 11.7. Jesenski

izvanredni 5.9. ili 12.9.


1. tjedan Uvodno predavanje – psihoanaliza i kultura

2. tjedan Uvodno predavanje: Freud 3. tjedan Predavanje: "Tumačenje snova" 4. tjedan Seminarski zadatak – tumačenje snova. Problemi interpretacije.

Predavanje: "Nelagoda u kulturi" 5. tjedan Seminarski dio - "Nelagoda u kulturi”. 6. tjedan Predavanje: Fetišizam, melankolija, narcizam 7. tjedan Prvi kolokvij 8. tjedan Uvodno predavanje – Lacan 9. tjedan Predavanje: Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi 10. tjedan Predavanje: Lacanova subverzija subjekta 11. tjedan Predavanje: Lacan i ideologija. Suvremena lacanovska psihoanaliza 12. tjedan Zaključno predavanje 13. tjedan Drugi kolokvij

14. tjedan Ispravak kolokvija i nadoknada



AKTIVNOSTI ZA NASTAVNIKE I STUDENTE

(metode poučavanja i učenja)

METODE VREDNOVANJA

Obrazložiti temeljne pojmove psihoanalitičke teorije (S. Freuda i J. Lacana)

Sigmund Freud – utemeljitelj psihoanalize

Pojmovi psihoanalize – nesvjesno, Ja, Nad-ja, Ono, histerija, rad sna

Jacques Lacan – lingvistički obrat

Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi

Lacanova subverzija subjekta

Predavanja; zajedničko čitanje tekstova i rasprava na seminarskoj nastavi


Obrazložiti važnost psihoanalitičkog pristupa

San kao tema psihoanalize – Predavanja; zajedničko čitanje tekstova i rasprava na

Praćenje radne aktivnosti studenata

razumijevanju kulture tumačenje snova

Kulturalist Freud

Nelagoda u kulturi – kulturalne interpretacije

Lacan i ideologija. Suvremena lacanovska psihoanaliza

seminarskoj nastavi na predavanjima i seminarima; ocjenska valorizacija uspjeha na međuispitima i završnom usmenom ispitu

Primijeniti temeljne psihoanalitičke pojmove u analizi popularne kulture

Snovi, popularna kultura, suvremeni narativi

Analiza konkretnih društvenih primjera koji su povezani sa sadržajem kolegija





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kultura govorenja /The culture of speaking Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 12:15-15:00 P 701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija doc. dr. sc. Zvjezdana Vrzić

Kabinet 816 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Utorak, 10:30-12; Srijeda 10:30-12





SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij će upoznati studente s osnovnim teorijskim sadržajima suvremenih znanosti koje se u svojim istraživanjima bave govorom (sociolingvistika, pragmalingvistika, analiza diskursa) i praktičnim govorničkim vještinama u svrhu razvijanja osviještenog odnosa prema govornoj komunikaciji te podizanja na višu razinu kako proizvodnju govora tako i analitičnost u recepciji govora. Govorna komunikacija iz aspekta suvremenih znanosti koje se u svojim istraživanjima bave

jezikom/govorom (npr. sociolingvistika, pragmalingvistika, itd.), Govorništvo, tema, postupci profiliranja publike, Vještina uspješnoga slušanja govora, Govor kao temeljna retorička vrsta (oblikovanje informativnog govora, kompozicija, postupci

u pripremi govora), Formuliranje teze, strukturiranje argumenata, prepoznavanje organizacijskih i logičkih

pogrešaka, Uloga prozodije u organizaciji govorne poruke, neverbalni znakovi i govorni bonton, Strah i trema (uzroci njihova nastanka, načini njihova suzbijanja). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studentice/studenti će po položenom ispitu biti u stanju: 1. definirati temeljne pojmove uspješnog govorenja/retorike, 2. navesti česte govorne pogreške, 3. povezati oblike govorenja i profile publike, 4. analizirati oblike govorenja prisutne u medijima, 5. argumentirati teze o razlikovanju stilova govorenja, 6. primijeniti govorničke strategije i ortoepsku normu u vlastitu govorenju.



x x x x




Kontinuirana provjera znanja 1 (referat/kolokvij)

1 25

Kontinuirana provjera znanja 2 (prvi i drugi govor)

2 35

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100









Holmes, J. An Introduction to Sociolinguistics. London/New York, 2013. Lucas, S. The art of public speaking. New York, 2012. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988. Škarić, I., Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb, 2000. IZBORNA LITERATURA

Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989. Ivas, I, Ideologija u govoru, Zagreb, 1988. Bourdieu, P., Što znači govoriti?, Zagreb, 1992. Gregory, H., Public Speaking for College and Career, New York, 1990. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Kovačević, M. i Badurina, L., Akademski diskurs, u: Riječki filološki dani, zbornik radova 4,

Rijeka 2002. str. 189-206. Kvintilijan, M. F., Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1985.


Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i izlaganje referata, pismeni i usmeni ispiti. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča, na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije s nastavnikom, e-pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je pismenog tipa. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 17.6. i 1.7. Jesenski

izvanredni 2. ili 9.9.


5.03.2019. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme. 12.03.2019. Kako jezik funcionira: Jezične strukture i funkcije

19.03.2019. Kako jezik funkcionira: Identitet govornika i jezično variranje.

26.03.2019. Kako jezik funkcionira: Kontekst i stil u govoru

2.04.2019. Kako ljudi komuniciraju: Govorni činovi, kooperativni princip

9.04.2019. Kako ljudi komuniciraju: Jezična pristojnost, obraz, interkulturalna komunikacija.

16.04.2019. Kolokvij. Uvod u drugi dio semestra.

23.04.2019. Strukturiranje informativnog govora, analiza publike, strah od govorenja.

30.04.2019. Aktivno slušanje, etičnost, konstruktivna kritika. Probni informativni govor.

7.05.2019. Istraživanje teme, prikupljanje materijala i organizacija argumenata. Izrada detaljnog plana govora. Uvježbavanje govora.

14.05.2019. Informativni govor 1, (samo)analiza i diskusija govora.

21.05.2019. Tipovi podrške glavnim idejama. Retoričke figure, logičke greške.

28.05.2019. Jezični stil, neverbalna komunikacija, vizualna podrška.

4.06.2019 Informativni govor 2, (samo)analiza i diskusija govora.

11.06.2019. Povratni komentari na održane govore i zaključna razmatranja.





METODE VREDNOVANJA

definirati temeljne pojmove uspješnog govorenja

Strah i trema (uzroci njihova nastanka, načini njihova suzbijanja); formuliranje teze, strukturiranje argumenata, vrste podržavajućeg materijala; prepoznavanje organizacijskih i logičkih pogrešaka, govorništvo, tema, postupci profiliranja publike; vještina uspješnoga slušanja govora.

Predavanja, kontinuirana provjera znanja.

KPZ nosi 5 bodova za referat i 20 za kolokvij.

povezati oblike govorenja i profile publike

Formuliranje teze, strukturiranje



argumenata, vrste podržavajućeg materijala; prepoznavanje organizacijskih i logičkih pogrešaka, govorništvo, tema, postupci profiliranja publike.

analizirati oblike govorenja prisutne u medijima

Govorna komunikacija iz aspekta suvremenih znanosti koje se u svojim istraživanjima bave jezikom/govorom (npr. sociolingvistika, pragmalingvistika, itd.); govorništvo, tema, postupci profiliranja publike.



argumentirati teze o razlikovanju stilova govorenja

Govorna komunikacija iz aspekta suvremenih znanosti koje se u svojim istraživanjima bave jezikom/govorom (npr. sociolingvistika, pragmalingvistika, itd.); govorništvo, tema, postupci profiliranja publike.



primijeniti govorničke strategije i ortoepsku normu u vlastitu govorenju

Uloga prozodije u organizaciji govorne poruke, neverbalni znakovi i govorni bonton; formuliranje teze, strukturiranje argumenata, vrste podržavajućeg materijala, prepoznavanje organizacijskih i logičkih pogrešaka; govor kao temeljna retorička vrsta (oblikovanje informativnog govora, kompozicija, postupci u pripremi govora).

Predavanja, kontinuirana provjera znanja, pismeni ispit.

KPZ nosi 15 bodova za prvi govor i 20 drugi govor, a pismeni ispit nosi 30 bodova.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Komparativna povijest kulture sjećanja Studij Diplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 12.15-15h, srijedom, učionica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Izv. prof. Vjeran Pavlaković

Kabinet F-804 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) srijedom 11-12h, četvrtkom 12h-13h

Telefon 051/ 265 705 e-mail [email protected]

Suradnica na kolegiju Emanuela Berić Kabinet F-804

Vrijeme za konzultacije Telefon 051/ 265 705

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij se sastoji od općeg pregleda teorije kulture i politika sjećanja s naglaskom na 20. stoljeće u Europi. Daje se pojašnjenje osnovnih pojmova: "kolektivno" ili "društveno sjećanje", "kolektivno pamćenje", "smjene društvenih sjećanja"; odnos politika pamćenja i kultura sjećanja. Kolegij pruža uvid u povijesni kontekst unutar kojega se ove kategorije uvode u znanstveno istraživanje, objašnjava značenja koja se upisuju u tu terminologiju; obrađuju se pojedini autori, te anaiziraju njihove sličnosti i razlike. Uz analiziranje teorijske građe vezane uz kulturu i politike sjećanja, studenti će proučavati povijest najvažnijih sukoba u 20. stoljeću (Drugi svjetski rat, sukobe povezane s Hladnim ratom, raspad Jugoslavije) te njihov prikaz i percepciju u različitim kulturama. Kolegij će se fokusirati na zbivanja u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Cilj kolegija je poticanje rasprave i kritičkog promišljanja o načinima stvaranja identiteta, nacija i političkih identiteta kroz politike i prakse sjećanja i komemorativnu kulturu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: 1. definirati pojmove i teorijske pristupe vezane uz kulture sjećanja 2. analizirati veze između povijesti i pojedinačnih i društvenih identiteta, komunikacijskih praksi

uspostavljanja institucija, političkih rituala i komemoracija s naglaskom na fenomene i događaje vezane uz područje jugoistočne Europe

3. analizirati kako kultura (umjetnost, literatura, film, muzika, itd.) stvara narativ i reprezentacije prošlosti 4. prepoznati kako politika instrumentalizira ratnu prošlost radi održavanja svojih interesa NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X



Aktivnost u nastavi( i na gost. predavanja., filmovi, radionice)

1 10

Kontinuirana provjera znanja - 1. zadatak (mjesto sjećanja)

1 15

Kontinuirana provjera znanja - 2. 1 15


zadatak (komemoracije ili rad na projektu)

Kontinuirana provjera znanja - 3. zadatak (umjetnost ili rad na projektu)

1 15

Kontinuirana provjera znanja - 4. zadatak (prikaz knjige ili izložba/prezentacija)

1 15

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100

Studenti imaju opciju odraditi 4 pisana zadatka ili sudjelovati na jedan od dva projekta: Rijeka in Flux ili Kultura sjećanja Španjolskog građanskog rata. Rad na projektu znaći raditi istraživanje, rad s mentorima iz raznih muzeja i arhiva, davati doprinos publikacijama i bazama podataka, izrada izložbe te sudjelovanje na završnoj konferencije. Pisane zadaće su sljedeće:

1. odabrati jedno mjesto sjećanja i napisati o tome 3-5 kartica teksta, koristeći pritom minimalno 2 znanstvena izvora (knjiga, članak u znanstevnom časopisu, literatura kolegija...). Cilj je analizirati mjesto sjećanja kroz teorije kulture sjećanja koje se obrađuju na nastavi. Studenti imaju priliku izabrati teme iz projekta Rijeka in Flux i izradu interaktivne karte te mobilne aplikacije za EPK2020

2. analizirati jednu komemoraciju tako da se analiziraju simboli, (politički) diskurs i načini medijskih reprezentacija. Studenti trebaju pronaći ili a) tri razdoblja jednog medijskog izvora (npr. tri različita godišta Novog lista na datum pisanja komemoracije) ili b) tri različita medijska izvora na isti datum (npr. isti datum u Novom listu, Večernjem listu...) i u 3-5 kartica teksta analizirati medijski prikaz i reprezentaciju komemoracije.

3. analiza jedne reprezentacije kulture sjećanja ili određenog sjećanja u kulturi, tj. nekom kulturnom proizvodu ili izvedbi (npr. performans, predstava, film, roman, izložba, umjetničke fotografije, slike...). Cilj je da studenti posjete/prisustvuju/konzumiraju kulturnu reprezentaciju/kulturni događaj o kojem će pisati u radu. U radu treba analizirati taj događaj/proizvod/reprezentaciju, napisati određni vid osvrta, koristeći se pritom s minimalno dva znanstvena rada kao teorijskom podlogom. Studenti trebaju napisati 3-5 kartica teksta.

4. prikaz jedne knjige s popisa knjiga koje će profesor ponuditi/sugerirati na jednom od predavanja te napisati prikaz knjige (recenziju) koja treba biti dužine 3-5 kartica. Knjigu treba smjestiti u kontekst teorije kulture sjećanja i prema tome analizirati njezin sadržaj i izvedbu.

U radovima se boduje: - Kreativnost u odabiru teme - Primjena teorije - Kritička analiza teme - Struktura i izgled rada + praćenje gore navedenih uputa o izvedbi rada

Aktivnost na predavanjima i posebice na gostujućim predavanjima se boduje s ukupno 10 bodova (katkad i kroz pitanja na koje studenti daju kratke odgovore nakon gostovanja, ili kroz diskusiju na predavanju).

Završni ispit je pismeni. Sastoji se od esejskih pitanja. Studenti mogu osvojiti maksimalno 30 bodova




1. Anderson, B. “Introduction”, Imagined Communities: Reflections on the Origin and Spread of

Nationalism, Revised Edition. London and New York: Verso, 2006., str. 1-8

2. Assman, A. “Four Formats of Memory: From Individual to Collective Constructions of the Past,” u: Emden, C. i Midgley, D. (ur.) Cultural Memory and Historical Consciousness in the German-Speaking World since 1500. Bern: Peter Lang, 2004

3. Barahona de Brito, A., "Transitional Justice and Memory: Exploring Perspectives," South European Society and Politics 15(3), 2010., str. 359-376

4. Brkljačić, Maja i Prlenda, Sandra (prir.), Kultura pamćenja i historija, Zagreb: Golden Marketing, Tehnička knjiga, 2006. (odabrena poglavlja):

Assmann, J. “Kultura sjećanja”, str. 45-78 Hobsbawm, E. “Izmišljene tradicije”, str. 137-150 Nora, P. “Između pamćenja i historije”, str. 21-44 Sundhaussen, “Jugoslavija i njezine države sljednice,” str. 239-284 Young, J. “Textura sjećanja,” str. 197-216

5. Erll, A. i Nünning, A (ur.), Cultural Memory Studies, Berlin and New York: Walter de Gruyter, 2008 (odabrana poglavlja)

6. Hoepken, W. “War, Memory, and Education in a Fragmented Society: The Case of Yugoslavia,” East European Politics and Societies 13(1), 1999

7. Jambrešić Kirin, R., Politics of Memory in Croatian Socialist Culture, Narodna umjetnost (2004), str. 125-143

8. Kuljić, T. Kultura sećanja, Beograd: Čigoj štampa, 2006, str. 7-14 9. Muller, J-W., “Introduction: The power of memory, the memory of power, and the power over

memory”, Memory and Power in Post-War Europe, Cambridge: Cambridge University Press, 2004., str. 1-35

10. Rihtman-Auguštin, D. Ulice moga grada, Beograd: Biblioteka XX Vek, 2000, str. 35.-60. 11. Rivera-Orraca, L. “Are museums sites of memory?” The New School Psychology

Bulletin, 6 (2) 2009, str. 32-37. 12. Stamenić, B., “Godine 1917 i 1918 u hrvatskoj kulturi sjećanja,” online

https://ba.boell.org/bs/2018/07/18/sjecanja-na-prvi-svjetski-rat-i-oktobarsku-revoluciju-1917-godine-u-bivsoj-jugoslaviji

13. Turković, K. "Povjesničari u potrazi za istinom o sukobima na prostoru bivše Jugoslavije u svojstvu vještaka pred ICTY-em," Časopis za suvremenu povijest 36(1), 2003

14. White, H. “Historijska pripovjednost i problem istine,” u Časopisu za suvremenu povijest (2004) 15. Winter, J. “Sites of Memory” Memory: Histories, Theories, Debates, New York: Fordham University

Press, 2010, str. 312-324 IZBORNA LITERATURA

1. Jurlina, P. (ur.), The Politics of Heritage and Memory. Zagreb: University of Zagreb Press, 2014. 2. Karačić, D., Banjeglav, T. i Govedarica, N. (ur.). Re:vizija prošlosti: Politike sjećanja u Bosni i

Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine. Sarajevo: Freidrich Ebert Stiftung, 2012 3. Pavlaković, V., Pauković, D., Brentin, D. (ur.), Transnational Approaches to Bleiburg

Remembrance: Special Issue, Politička misao, vol. 55, no. 2 (2018) 4. Robionek, B., Muller, N. i Vulesica, M. (ur.). Kultura sjećanja u Dalmaciji: Od

partizanskog kulta do reprezentacije nacionalne državnosti. Berlin: Osteuropa-Zentrum, 2010 5. Sindbaek Andersen, T. and Tornquist-Plewa, B. (ur.) The Twentieth Century in European

Memory, Leiden: Brill, 2017 V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama, posebni bodovi su odbreni za gostujučih predavanja uz kratke osvrte.

Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredita NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

- mrežne stranice Merlin.uniri - Konzultacije - Oglasna ploča Odsjeka za kulturalne studije - E-pošta

- Web stranica fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

- usmeno na konzultacijama - e-pošta

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Potrebno je osvojiti barem 15 bodova (50%) na završnom ispitu za prolaz na kolegij.



ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni izvanredni

Ljetni 17.06 i 1.07 u 11h Jesenski izvanredni 11.09 i 12.9. u 11h


6.03 Uvod u temu kolegija: Koja je veza između prošlosti, povijesti i sjećanja? Što je kultura sjećanja?

13.03 Kultura sjećanja, povijest i kultura (Kuljić, A. Assmann, Hobsbawm)

20.03 Kolektivno pamćenje i mjesta pamćenja; sjećanja i zaborav (Nora, Anderson, J. Assmann, Winter)

27.03 Komemoracije, medije i spomenici (Young, Rihtman-Augustinčić, Erll) / Prvi seminarski rad

3.04 FILM – Sretna zemlja

10.04 1. svjetski rat, rodno sjećanje i digitalna humanistika (Stamenić, Jambrešić-Kirin, The Memory Project)

17.04 2. svjetski rat i Holokaust (White, Muller) / Drugi seminarski rad

24.04 Radionica – Umjetnost i kultura sjećanja

1.05 Praznik – nema nastave

8.05 Lost Cause: Američka kultura sjećanja

15.05 Kultura sjećanja i Jugoslavija – javni prostor i nove pripovijesti (Sundhaussen, Hoepken) / Treči seminarski rad

22.05 FILM – Krugovi sjećanja/Monuments

29.05 Kultura sjećanja i tranzicijsko pravo (Turković, Barahona de Brito)

5.06 Radionica/konferencija – Kultura sjećanja i Španjolski građanski rat

12.06 Muzeji, kulturna politika i sjećanje u budučnosti (Riverra-Oraca) / Četvrti seminarski rad




STUDENTE (metode poučavanja i

učenja)

METODE VREDNOVANJA

definirati pojmove i teorijske pristupe vezane uz kulture sjećanja

Proučavanje teorije kulture sjećanja

Znanstvena literatura i nastava

Završni ispit

analizirati veze između povijesti i pojedinačnih i društvenih identiteta, komunikacijskih praksi uspostavljanja institucija, političkih rituala i komemoracija s naglaskom na fenomene i događaje vezane uz područje jugoistočne Europe

Proučavanje komparativnu povijest kulture sjećanja

Znanstvena literatura i nastava

Završni ispit, seminarski radovi

analizirati kako kultura (umjetnost, literatura, film, muzika, itd.) stvara narativ i reprezentacije prošlosti

Kultura, umjetnost i kolektivno pamćenje

Gledanje i analiziranje raznih kulturalnih proizvoda

Seminarski radovi

prepoznati kako politika

instrumentalizira ratnu prošlost radi održavanja svojih interesa




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Stručna praksa u kulturi 2 [izborni / Communis (sveučilišna razina C segment/eksterni)]

Studij Preddiplomski i Diplomski studij kulturologije Semestar 2., 4., 6. / 2. 4. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 3. Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+4+86 Vrijeme i mjesto održavanja nastave -- Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny

Kabinet F-807 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Srijeda 12.00 – 13.00 i Četvrtak 09.00 – 10.00

Telefon 051 265695 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Boris Ružić Kabinet F-813

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 11.15-14.00, srijeda 10.00 – 11.00 Telefon 051/ 265702


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u temeljne pojmove stručnog rada i rada u kulturi. Kritička analiza stručne prakse kao suvremenog oblika rada u kulturi. Individualna razrada planiranih studentskih praksi i planiranje ishoda kolegija/stručne prakse. Provođenje stručne prakse uz konzultiranje mentora i ispunjavanje dnevnika rada. Diseminacija rezultate obavljenih aktivnosti tijekom rada u kulturi, te analiza i predlaganje

novih faktora za napredak. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon uspješno izvršenih obaveza na kolegiji biti u stanju: 1. Popisati, analizirati i kritički obraditi temeljne pojmove u kulturi 2. Primijeniti teorijska znanja o kulturi na praktičnoj razini stručne prakse 3. Prilagoditi se različitim aktivnostima i zahtjevima projektno-orijentiranog kulturnog sektora 4. Uspješno komunicirati vlastitu praksu i diseminirati rezultate te prakse dionicima u kulturi i

mentorima na visokoškolskoj ustanovi 5. Kritički vrednovati prednosti i nedostatke stručne prakse u ustanovama kulture, te predložiti

izmjene i poboljšanja u civilnom i kulturnom sektoru 6. Aktivno doprinijeti –kako teorijski (putem seminara), tako i praktično (diseminiranjem rezultata i

dnevnikom prakse) raspravi o stručnoj praksi unutar institucija, te planirati promjene i predlagati razvojne ideje unutar tog sektora.

7. Uključiti se u aktivni rad i planiranje novih aktivnosti i projekata u institucijama kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari i radionice Konzultacije Praktični rad

x x

Terenska nastava Vježbe Obrazovanje na

daljinu Samostalni zadaci

x x x x


Seminarski rad 0.2 -

Praktični rad 2.8 -

UKUPNO 3 -

Napomena: Kolegij se ne ocjenjuje, ali je izvršenje svih aktivnosti uvjet za uspješan prolazak kolegija, uz potvrdu organizacije o uspješno odrađenom stručnom praksom studenata. Iako se studenti na kolegiju ne ocjenjuju, mogu biti negativno ocjenjeni ukoliko ne izvrše sve obveze propisane izvedbenim programom.




Dragičević Šešić, M i B. Stojković. 2011. Kultura: menadžment, animacija, marketing, Beograd. (Poglavlje 1, 8). Little. B. 1998. Developing key skills through work placement. CIHE. (Poglavlje 2, 3). Višnić, E: Kulturne politike odozdo. Zagreb. (Poglavlje 1 i odabrani dijelovi sukladno interesima studenta). Zuppa, V. 2000. Bilježnica. Izvještaj, u par crta, za projekt: Kulturna politika RH 2000.-2004., Zagreb. IZBORNA LITERATURA

Švob-Đokić, N et al. 2014. ''Compendium: Cultural Policies and Trends in Europe - Croatia'', Zagreb. (odabrani dijelovi sukladno interesima studenta).


-- NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije E-pošta NAČIN POLAGANJA ISPITA

-- OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od studenta se očekuje uspješno savladavanje kako teorijskih, tako i praktičnih aspekata stručne prakse u kulturi. Vrednuju se sljedeći zadaci i obaveze: 1. Jedan seminar na kraju semestra u kojem se analizira i kritički vrednuje osobno iskustvo stručne prakse i teorijskih koncepata koji su uvedeni na konzultacijama. 2. Aktivno sudjelovanje i uspješno obavljanje stručne prakse u instituciji kulture, o čemu će svjedočiti potvrda institucije, kao i diseminirani rezultati na kraju semestra. 3. Vođenje dnevnika tijekom semestra unutar kojeg se kritički i praktično opisuju svi aspekti stručne prakse, te se predlažu poboljšanja aktivnosti. ISPITNI ROKOVI

Zimski -- Proljetni

izvanredni --

Ljetni -- Jesenski

izvanredni --


Konzultacije po dogovoru.





METODE VREDNOVANJA

Popisati, analizirati i kritički obraditi temeljne pojmove u kulturi

Uvod u temeljne pojmove stručnog rada i rada u kulturi.

Diseminacija rezultata obavljenih aktivnosti tijekom rada u kulturi, te analiza i predlaganje novih faktora za napredak.

Stručna praksa Seminar Dnevnik

Uspješno obavljena stručna praksa

Predan seminar i dnevnik aktivnost u zadanom roku

Primijeniti teorijska znanja o kulturi na praktičnoj razini stručne prakse

Individualna razrada planiranih studentskih praksi i planiranje ishoda kolegija/stručne prakse.




Prilagoditi se različitim aktivnostima i zahtjevima projektno-orijentiranog kulturnog sektora

Provođenje stručne prakse uz konzultiranje mentora i ispunjavanje dnevnika rada.





Uspješno komunicirati vlastitu praksu i diseminirati rezultate te prakse dionicima u kulturi i mentorima na visokoškolskoj ustanovi


Kritička analiza stručne prakse kao suvremenog oblika rada u kulturi.




Kritički vrednovati prednosti i nedostatke stručne prakse u ustanovama kulture, te predložiti izmjene i poboljšanja u civilnom i kulturnom sektoru






Aktivno doprinijeti –kako teorijski (putem seminara), tako i praktično

Diseminacija rezultata obavljenih aktivnosti tijekom rada u kulturi, te



(diseminiranjem rezultata i dnevnikom prakse) raspravi o stručnoj praksi unutar institucija, te planirati promjene i predlagati razvojne ideje unutar tog sektora.

analiza i predlaganje novih faktora za napredak.



Uključiti se u aktivni rad i planiranje novih aktivnosti i projekata u institucijama kulture.







MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Stručna praksa u kulturi 4. [izborni / Communis (sveučilišna razina C segment/eksterni)]

Studij Preddiplomski i Diplomski studij kulturologije Semestar 4., 6. / 2., 4. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 3. Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+4+86 Vrijeme i mjesto održavanja nastave -- Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc.dr.sc. Sarah Czerny

Kabinet F-807 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Srijeda 12.00 – 13.00, četvrtak 09.00 – 10.00

Telefon 051/265695 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju dr.sc. Boris Ružić Kabinet F-813

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 11.15-14.00, srijeda 10.00 – 11.00 Telefon 051/ 265702


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u temeljne pojmove stručnog rada i rada u kulturi. Kritička analiza stručne prakse kao suvremenog oblika rada u kulturi. Individualna razrada planiranih studentskih praksi i planiranje ishoda kolegija/stručne prakse. Provođenje stručne prakse uz konzultiranje mentora i ispunjavanje dnevnika rada. Diseminacija rezultate obavljenih aktivnosti tijekom rada u kulturi, te analiza i predlaganje

novih faktora za napredak. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon uspješno izvršenih obaveza na kolegiji biti u stanju: 1. Popisati, analizirati i kritički obraditi temeljne pojmove u kulturi 2. Primijeniti teorijska znanja o kulturi na praktičnoj razini stručne prakse 3. Prilagoditi se različitim aktivnostima i zahtjevima projektno-orijentiranog kulturnog sektora 4. Uspješno komunicirati vlastitu praksu i diseminirati rezultate te prakse dionicima u kulturi i

mentorima na visokoškolskoj ustanovi 5. Kritički vrednovati prednosti i nedostatke stručne prakse u ustanovama kulture, te predložiti

izmjene i poboljšanja u civilnom i kulturnom sektoru 6. Aktivno doprinijeti –kako teorijski (putem seminara), tako i praktično (diseminiranjem rezultata i

dnevnikom prakse) raspravi o stručnoj praksi unutar institucija, te planirati promjene i predlagati razvojne ideje unutar tog sektora.

7. Uključiti se u aktivni rad i planiranje novih aktivnosti i projekata u institucijama kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari i radionice Obrazovanje na

daljinu Praktični rad

x x x

Terenska nastava Vježbe Samostalni zadaci Konzultacije

x x x x


Seminarski rad 0,2 -

Praktični rad 2,8 -

UKUPNO 3 -

Napomena: Kolegij se ne ocjenjuje, ali je izvršenje svih aktivnosti uvjet za uspješan prolazak kolegija, uz potvrdu organizacije o uspješno odrađenom stručnom praksom studenata. Iako se studenti na kolegiju ne ocjenjuju, mogu biti negativno ocjenjeni ukoliko ne izvrše sve obveze propisane izvedbenim programom.




Dragičević Šešić, M i B. Stojković. 2011. Kultura: menadžment, animacija, marketing, Beograd. (Poglavlje 2., 8). Little. B. 1998. Developing key skills through work placement. CIHE. (Poglavlje 2, 3). Višnić, E: Kulturne politike odozdo. Zagreb. (Poglavlje 1 i odabrani dijelovi sukladno interesima studenta). Zuppa, V. 2000. Bilježnica. Izvještaj, u par crta, za projekt: Kulturna politika RH 2000.-2004., Zagreb. IZBORNA LITERATURA

Švob-Đokić, N et al. 2014. ''Compendium: Cultural Policies and Trends in Europe - Croatia'', Zagreb. (odabrani dijelovi sukladno interesima studenta).


-- NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije E-pošta NAČIN POLAGANJA ISPITA

-- OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od studenta se očekuje uspješno savladavanje kako teorijskih, tako i praktičnih aspekata stručne prakse u kulturi. Vrednuju se sljedeći zadaci i obaveze: 1. Jedan seminar na kraju semestra u kojem se analizira i kritički vrednuje osobno iskustvo stručne prakse i teorijskih koncepata koji su uvedeni na konzultacijama. 2. Aktivno sudjelovanje i uspješno obavljanje stručne prakse u instituciji kulture, o čemu će svjedočiti potvrda institucije, kao i diseminirani rezultati na kraju semestra. 3. Vođenje dnevnika tijekom semestra unutar kojeg se kritički i praktično opisuju svi aspekti stručne prakse, te se predlažu poboljšanja aktivnosti. ISPITNI ROKOVI

Zimski -- Proljetni

izvanredni --

Ljetni -- Jesenski

izvanredni --


Konzultacije po dogovoru.





METODE VREDNOVANJA

Popisati, analizirati i kritički obraditi temeljne pojmove u kulturi

Uvod u temeljne pojmove stručnog rada i rada u kulturi.





Primijeniti teorijska znanja o kulturi na praktičnoj razini stručne prakse





Prilagoditi se različitim aktivnostima i zahtjevima projektno-orijentiranog kulturnog sektora

Provođenje stručne prakse uz konzultiranje mentora i ispunjavanje dnevnika rada.





Uspješno komunicirati vlastitu praksu i diseminirati rezultate te prakse dionicima u kulturi i mentorima na visokoškolskoj ustanovi






Kritički vrednovati prednosti i nedostatke stručne prakse u ustanovama kulture, te predložiti izmjene i poboljšanja u civilnom i kulturnom sektoru






Aktivno doprinijeti –kako teorijski (putem seminara), tako i praktično (diseminiranjem rezultata i dnevnikom prakse) raspravi o stručnoj praksi unutar


Kritička analiza




institucija, te planirati promjene i predlagati razvojne ideje unutar tog sektora.

stručne prakse kao suvremenog oblika rada u kulturi.

Uključiti se u aktivni rad i planiranje novih aktivnosti i projekata u institucijama kulture.




POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

IV. semestar Obavezni predmeti



Vrsta vježbi

ECTS bodovi


Diplomski rad 0+0+0 - 12 NE

Interni izborni predmeti – Student je dužan upisati najmanje 18 bodova iz grupe internih izbornih

predmeta



Vrsta vježbi

ECTS bodovi


dr. sc. Diana Grgurić Odabrane kulturološke teme 2: Popularna glazba

30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Diana Grgurić /

Branko Mijić Pisati za medije 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Benedikt Perak Kognitivizam i kulturalni studiji 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Ozren Pupovac Suvremena francuska teorija 2 30+0+15 - 6 DA

dr. sc Zvjezdana Vrzić Odabrane kulturološke teme 6:

Sociolingvistika 30+0+15 - 6 DA




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane kulturološke teme 2: Popularna glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2018/19 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda P-104 8.15-11h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Izv. prof. dr.sc. Diana Grgurić

Kabinet F-812 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Srijeda 11.:00 – 11:45 i po dogovoru

Telefon 051/ 265706 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

- Teorija popularne glazbe iz perspektive Adorna - Teorija popularne glazbe iz perspektive S; Fritha - Teorija o glazbenom identitetu i identifikaciji - Glazbeni tekstovi i popularna značenja - Cyberglazbena kultura i DIY prakse - Institucionalizacija muzičkih i jezičnih obrazaca - Identifikacije muzičkih i jezičnih obrazaca - Vrste interakcije i društvene funkcije korištenja muzičkih i jezičnih obrazaca


1.interpretirati temeljne popularno-glazbene pojmove, teorijske ključeve 2.razlučiti i definirati identifikaciju kroz glazbu 3.primjeniti teorijski aparat na recentna glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja. 4.argumentirati i kritički vrednovati popularnu glazbu 5.objasniti, interpretirati i opisati funkciju popularne glazbe 6.primijeniti alate za dohvaćanje podataka, obradu i stvaranje korpusa 7.primjeniti i kritički interpretirati digitalne metode kvalitativno-kvantitativne analize utemeljene na teorijskim postavkama NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x x


x x



Samostalni rad – istraživanje i aktivnost u nastavi

2 35

Kolokvij 2 35

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene:

Varijanta 1 bez završnog ispita








1. Adorno.Th.On Popular music http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/SWA/On_popular_music_1.shtml 2.Frith, S. (1996) Performing Rites: On the Value of Popular Music, Harvard University press. Poglavlje: Toward a popular aesthetics. Str. 269-280. 3.Grgurić, D.& Lešnjaković, A. O identitetu iz perspektive popularne glazbe; Avanture kulture, kulturalni studiji u lokalnom kontekstu, ur. Sanja Puljar D'Alessio i Nenad Fanuko, Jesenski i Turk, 2013. 4. Frith, S. (1996).Identitet i popularna glazba http://www9.georgetown.edu/faculty/irvinem/theory/Frith-Music-and-Identity-1996.pdf 5. O’Connor, B. & Klaus, E. Pleasure and meaningful discourse: An overview of research issues. http://doras.dcu.ie/2967/ IZBORNA LITERATURA


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom


Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Samostalni rad uključuje izbor za dva od ponuđena područja zadataka. 1)Seminarski rad uključuje istraživanje glazbe i glazbenih praksi: case studies. Tijekom izrade seminara obavezna je konzultacija (najmanje jedan dolazak). Seminar nosi 35 bodova, a ocjenjuje se na sljedeći način: jasnoća i aktualnost teme (10 bodova), teorijski okvir/ istraživačke metode (25 bodova). Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke stručnog rada: jasno iskazanu temu istraživanja, metodološki okvir, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard), ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Seminar se predaje u elektroničkom i papirnatom obliku zaključno do 27.05.2019. 2)Praktični rad uključuje stvaranje digitalne baze podataka popularnih pjesama: uređivanje podataka, integriranje podataka i analiziranje podataka. Svaki student dobiva određene zadatke koje izvršava i za to ostvaruje ukupno 30 bodova. Kolokvij uključuje 10 pitanja od kojih 5 pitanja esejistička (max 5 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (2 boda). Ukupno 35 bodova. Na završnom ispitu (usmenom ispitu) student referira o samostalnom radu, metodologiji i rezultatima. Referat se sastoji od pismenog i usmenog dijela: pismeni dio obuhvaća 2-3 kartice esejističkog teksta, a usmeni dio obuhvaća izlaganje. Ukupno 30 bodova. Završnom ispitu mogu pristupiti isključivo studenti koji su tijekom nastave sakupili najmanje 50 ocjenskih

http://www.icce.rug.nl/~soundscapes/DATABASES/SWA/On_popular_music_1.shtml

http://www9.georgetown.edu/faculty/irvinem/theory/Frith-Music-and-Identity-1996.pdf

http://doras.dcu.ie/2967/

bodova iz svih aktivnosti koje se vrjednuju. U slučaju da student nije pisao kolokvij iz opravdanih razloga (bolesti i dr.) dužan je priložiti dokumentaciju, te mu se omogućuje odgovaranje gradiva (ili pisanje kolokvija) na završnom ispitu. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 17.06. 1.07. u 9h Jesenski

izvanredni 2.09. 9.09. u 9h


6.3. Što je popularna glazba-teorijski okvir 13.3. Kritičke teorije popularne glazbe 20.3. Adornov pristup popularnoj glazbi 27.3 Estetika popularne glazbe – pristup Frith 3.4. Identitet i popularna glazba

.10.4. Popularni tekstovi 17.4. Zadovoljstvo slušanja glazbe

24.4 Kolokvij 1

27.4 Radionica digitalizacije baze popularnih pjesama

Integriranje podataka

8.5. Integriranje podataka

15.5. Uređivanje podataka

22.5. Uređivanje podataka

29.5. Stvaranje audio baze

5.6. Analiziranje audio podataka

12.6. Analiziranje audio podataka




STUDENTE (metode

poučavanja i učenja)

METODE VREDNOVANJA

1.interpretirati temeljne popularno-glazbene pojmove, teorijske ključeve

-Teorija popularne glazbe iz perspektive Adorna -Teorija popularne glazbe iz perspektive S; Fritha - Teorija o glazbenom identitetu i identifikaciji

-predavanja, mentorski rad, konzultacije, samostalni rad

-Samostalni rad -kolokvij -završni ispit

2.razlučiti i definirati identifikaciju kroz glazbu

- Glazbeni tekstovi i popularna značenja -Cyberglazbena kultura i DIY prakse

-predavanja, seminar


3.primjeniti teorijski aparat na recentna glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja.

-Institucionalizacija muzičkih i jezičnih obrazaca



4.argumentirati i kritički vrednovati popularnu glazbu

- Identifikacije muzičkih i jezičnih obrazaca


-Samostalni rad -kolokvij -završni ispit -aktivnost na nastavi

5.objasniti, interpretirati i opisati funkciju popularne glazbe

-Teorija popularne glazbe iz perspektive Adorna -Teorija popularne glazbe iz perspektive S; Fritha - Teorija o glazbenom identitetu i



6.primijeniti alate za dohvaćanje podataka, obradu i stvaranje korpusa

- Institucionalizacija muzičkih i jezičnih obrazaca


-Samostalni rad -kolokvij -završni ispit -aktivnost na nastavi

7.primjeniti i kritički interpretirati digitalne metode kvalitativno-kvantitativne analize utemeljene na teorijskim postavkama

- Identifikacije muzičkih i jezičnih obrazaca






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pisati za medije Studij Diplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 11:15, F-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija

Kabinet Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina)

Telefon e-mail

Suradnik na kolegiju Branko Mijić Kabinet F-817

Vrijeme za konzultacije Petkom od 13h i prema dogovoru Telefon -


SADRŽAJ KOLEGIJA

Upoznati studente s osnovnim novinarskim vrstama i žanrovima. U praktičnom radu oformiti redakciju i podijeliti studente prema rubrikama (od unutrašnjo-političke do sporta) unutar kojih će mjesec dana obavljati redakcijske dužnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Definirati i objasniti oblike medijskoga izražavanja Opisati informativne i analitičke vrste Objasniti proces pisanja vijesti Definirati izvještaj Opisati i objasniti pojmove komentar, recenzija, reportaža, anketa, intervju, razgovor, izjava,

nekrolog, esej, konferencija za novinare, okrugli stol Objasniti osobitosti pojedinih medija Opisati proces tehničkog uređivanja Primijeniti stečena znanja u praksi Ako ispune sve obveze u kolegiju te pristupe završnom ispitu i polože ga, studenti će biti u stanju

pisati novinarske tekstove, opremati ih i obavljati redakcijske dužnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x x


x


Pohađanje nastave i aktivnost 1 10

Samostalni zadatak – praktičan rad 1 20

Kontinuirana provjera znanja 1 -seminarski rad 1

1 20

Kontinuirana provjera znanja 2 – esej

1 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Varijanta 2 sa završnim ispitom







1. Stjepan Malović. Osnove novinarstva, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga, 2005. 2. Inoslav Bešker. Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Press data, 2004.

IZBORNA LITERATURA

1. Stjepan Malović i Ricchiardi, Sherry. Uvod u novinarstvo, Zagreb: Izvori, 1996.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta


Usmeno E-pošta


SAMOSTALNI ZADATAK

Studenti podijeljeni po redakcijskim rubrikama (unutarnja politika, vanjska politika, kultura, sport, crna kronika...) kontinuirano prate aktualna zbivanja u njima. U međusobnom dogovoru na "redakcijskim sastancima" određuju se bitne teme o kojima će pisati.

SEMINAR

Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad koji se sastoji od napisanih novinarskih žanrova na dogovorene teme. INTERVJU ILI TEMA: 6 DO 12 KARTICA; KOMENTAR ILI KRITIKA: 1,5 DO 2 KARTICE; PROŠIRENI IZVJEŠTAJ ILI IZVJEŠTAJ: 1,5 DO 4 KARTICE.

ZAVRŠNI ISPIT

Završni ispit sastoji se od seminarskog rada koji mora biti temeljen na samostalnom istraživanju i praćenju aktualnih društvenih tema iskazanim kroz autorske tekstove u zadanim novinarskim žanrovima. Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjeni seminarski rad i položeni usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 28.6. i 12.7. u 10h Jesenski

izvanredni 6. ili 13.9. u 10h


8.3. Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada 15.3. Kako funkcionira novinarska redakcija 22.3. Novinarski žanrovi 29.3. Tko se i kada dosjetio pravilima o pet W? 5.4. Intervju i kako se za njega pripremiti

12.4. Uvodnik, komentar, kolumna 19.4. Veliki petak - nema nastave 26.4. Kazališna, filmska i književna kritika u medijima 3.5. Jesu li urednici prirodni neprijatelji novinara

10.5. Uređivačka politika i uređivanje novina 17.5. Grafičko uređivanje novina 24.5. Pisati za medije: tiskana izdanja, web i nove platforme 31.5. Od teksta do tiska; Proces proizvodnje - obilazak Novog lista 7.6. Analiza tekstova - Studenti predaju seminar

14.6. Analiza tekstova - Studenti predaju seminar




METODE VREDNOVANJA

Definirati i objasniti oblike medijskoga izražavanja

oblici medijskoga izražavanja

Predavanje Diskusija Individualni rad

Praktičan rad Seminarski rad Pismeni i usmeni ispit

Opisati informativne i analitičke vrste

informativne i analitičke vrste Novinarski žanrovi



Objasniti proces pisanja vijesti

Proces pisanja vijesti Predavanje Diskusija Individualni rad


Definirati izvještaj Izvještaj – vrsta, način i proces



Opisati i objasniti pojmove komentar, recenzija, reportaža, anketa, intervju, razgovor, izjava, nekrolog, esej, konferencija za novinare, okrugli stol

Intervju i kako se za njega pripremiti Uvodnik, komentar, kolumna Uređivačka politika i uređivanje novina



Objasniti osobitosti pojedinih medija

Pisati za medije: tiskana izdanja, web i nove platforme



Opisati proces tehničkog uređivanja

Od teksta do tiska; Proces proizvodnje Grafičko uređivanje novina -



Primijeniti stečena znanja u praksi

Od teksta do tiska; Proces proizvodnje -

Individualni rad Praktičan rad Seminarski rad Pismeni i usmeni ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kognitivizam i kulturalni studiji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar IV Akademska godina 2018/19 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 14:15-17 P-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija dr. sc. Benedikt Perak

Kabinet 811 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Čet 11-12

Telefon 098622793 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u kognitivne znanosti i dodirna područja istraživanja s kulturalnim studijima. Povijesni pregled znanstvenog pristupa proučavanju svijesti. Pregled metodoloških i ontoloških pravaca: Racionalizam - empirizam, nature - nurture,

strukturalizam - funkcionalizam. Esencijalizam – Konstrukcionizam - asocijanizam Filozofski problemi svijesti: intencionalnost, kvalitativnost, subjektivnost, unitarnost,

transparentnost. Doprinosi spoznajnim znanostima iz subjektivnog očišta motritelja. Objektivna epistemologija

prvoga lica, istočnjačke metode istaživanja svijesti. Suvremene teorije svijesti. Redukcionizam, dualizam, refleksivni monizam, ontološki

monizam, biološki naturalizam, misterijanizam, kvantni mehanizam svijesti Organizacija živčanog sustava Strukture i funkcije mozga Kognitivne strukture mozga, lokalizacija i lateralizacija Normalna i abnormalna stanja svijesti. Izmijenjena stanja svijesti (ASC). Afektivna stanja svijesti. Emocije. Primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i društvenog interesa. Pretakanje svijesti u materiju, biologije u kulturu, konstrukcija socijalne stvarnosti Intencionalnost. Intencionalnost kao sposobnost kojom se svjesnost usmjerava na predmete

naizgled izvan područja subjektivnosti kao temelj objektoodnosnih vrijednosti na kojima se razvija kultura.

Jezik kao produžetak svojstva intencionalnosti svijesti. Jezik kao djelatno sredstvno spoznaje i opojmljivanja kulture. Biosemiotika Memetika, teorije singularnosti. Bioetički problemi UI

UI u fikciji i kulturi OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Navesti suvremena interdisciplinarna područja istraživanja kognitivnih kulturalnih studija. Analizirati i istražiti mogućnosti doprinosa kognitivnih znanosti u pitanjima koji se dotiču

domene uspostave kulture, osobito u pogledu spoznajnih teorija opojmljivanja, simboličke konstrukcije značenja i komunikacije.



x x



Kontinuirana provjera znanja 2 25

Seminar 3 45

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Varijanta 2 sa završnim ispitom

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba skupiti 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:




Baars, B., Gage, N. (2010) Cognition Brain and Consciousness. Introduction to Cognitive Neuroscience. AP. (odabrana poglavlja)

Judaš, M. i Kostović, I. (2001) Temelji neuroznanosti. 1. online izdanje. MF Zagreb. http://www.hiim.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf (odabrana poglavlja)

Gibbs, R. (2008) The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought, Cambridge (odabrana poglavlja)

Lakoff, G. i Johnson, M. (1999) Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind and Its Challenge to Western Thought. Basic Books. (odabrana poglavlja)

Todorov, A., Fiske, S.T. i Prentice, D.A. (ur.) (2011) Social Neuroscience. Toward Understanding the Underpinnings of the Social Mind. Oxford University Press (odabrana poglavlja)

Maiese, M. (ur.) (2011) Embodiment, Emotion, and Cognition. Palgrave Macmillan. (odabrana poglavlja)

Schaller, M. i Crandall, Ch. (ur.) (2004) The Psychological Foundations of Culture. Lawrence Erlbaum. (odabrana poglavlja).

Searle, J. (1998) Mind, language and society. Philosophy in the Real World. Basic books (odabrana poglavlja)

Rizzolatti,G., Sinigaglia, C. (2008) Mirrors in the Brain How Our Minds Share Actions Emotions and Experience. (odabrana poglavlja)

Sternberg, R. (2005) Kognitivna psihologija. Naklada Slap (odabrana poglavlja) Velmans M. i Schneider S. (ur.)(2007) The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell

(odabrana poglavlja). Zunshine, L. (2010) Introduction to Cognitive Cultural Studies. The Johns Hopkins University

Press. Baltimore Kitayama i Cohen (2007) Handbook of Cultural Psychology.The Guilford Press.(odabrana

poglavlja)

http://www.hiim.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf

Skripta za studente IZBORNA LITERATURA

Shapiro 2011 Embodied_Cognition New Problems of Philosophy Boran Berčić – Um, skripta FFRI Christiansen, G (2008) Cognitive sociolinguistics. Cognitive Cultural Studies, http://cogweb.ucla.edu/ Gibbs (2005) Embodiment and Cognitive Science. Jean Decety, William Ickes 2009 The Social Neuroscience of Empathy MIT Press Favareau, D. 2010 Essential Readings in Biosemiotics. Anthology and Commentary. Springer

Varela Francisco J., Evan T. Thompson, Eleanor Rosch 1991 The Embodied Mind. Cognitive Science and Human Experience.

Brandt 2010 The Enminded Body. Spinoza, Descartes and the Philosophy of Cognitive Sciences - A Critical Note on a Major Ontological Issue.

Newberg 2010 Principles of Neurotheology. Ashgate Kovecses, Z. (2005) Metaphor in culture Universality and Variation. Camebridge Lakoff, G. i Johnson, M. (1999) Philosophy in the Flesh. New York Lane, R. i Nadel, L. (ur.) (2000) Cognitive Neuroscience of Emotion, Oxford Langacker, R. (2008) Cognitive Grammar. An Introduction, Oxford Lewis, M., Haviland-Jones, J.i Feldman Barrett, L. (ur.) (2008) Handbook of Emotions, The Guilford

Press Miščević, N. i Smokrović, N. (ur.) (2001) Računala, mozak i ljudski um. Rijeka Shiraev, E. Levy, D. (2010) Cross Cultural Psychology. Allyn & Bacon Turner, M.(ed) (2006) The Artful Mind- Cognitive Science and the Riddle of Human Creativity.

Oxford Wilson, R. A. i Keil, F.C. (2001) The MIT Encyclopedia of the Cognitive Science. Cambridge Oatley K, I Jenkins, J. (2007.,2003) Razumijevanje emocija. Naklada Slap Markman, William M. P. Klein, Julie A. Suhr 2008 Handbook of Imagination and Mental Simulation. DAndrade 2008 A Study of Personal and Cultural Values. American, Japanese, and Vietnamese. Korsmeyer, Kranzler 2008 Encyclopedia of Drugs, Alcohol and Addictive Behavior Roslyn Frank 2008 Body, Language, and Mind. Volume 2. Sociocultural Situatedness (Congnitive

Linguistics Research) Prinz Jesse 2008 The Emotional Construction of Morals. Mark A. Bedau, Paul Humphreys 2008 Emergence. Contemporary Readings in Philosophy and

Science. Bradford Books. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, kolokvij/testovi znanja, završni ispit.


Email KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Email NAČIN POLAGANJA ISPITA

usmeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 26-6 - u 10 sati, 10-7- u 10 sati Jesenski

izvanredni 4. i 11.9.


http://cogweb.ucla.edu/

1 Uvod u kognitivne znanosti i dodirna područja istraživanja s kulturalnim studijima. Povijesni pregled znanstvenog pristupa proučavanju svijesti.

2 Pregled metodoloških i ontoloških pravaca: Racionalizam - empirizam, nature - nurture, strukturalizam - funkcionalizam. Esencijalizam – Konstrukcionizam - asocijanizam

3

Filozofski problemi svijesti: intencionalnost, kvalitativnost, subjektivnost, unitarnost, transparentnost. Doprinosi spoznajnim znanostima iz subjektivnog očišta motritelja. Objektivna epistemologija prvoga lica, istočnjačke metode istraživanja svijesti. Suvremene teorije svijesti. Redukcionizam, dualizam, refleksivni monizam, ontološki monizam, biološki naturalizam, misterijanizam, kvantni mehanizam svijesti

4 Organizacija živčanog sustava 5 Strukture i funkcije mozga. Kognitivne strukture mozga, lokalizacija i lateralizacija 6 Normalna i abnormalna stanja svijesti. Izmijenjena stanja svijesti (ASC). 7 Afektivna stanja svijesti. Emocije.

8

Primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i društvenog interesa. Pretakanje svijesti u materiju, biologije u kulturu, konstrukcija socijalne stvarnosti. Intencionalnost. Intencionalnost kao sposobnost kojom se svjesnost usmjerava na predmete naizgled izvan područja subjektivnosti kao temelj objektoodnosnih vrijednosti na kojima se razvija kultura.

9 Jezik kao produžetak svojstva intencionalnosti svijesti. Jezik kao djelatno sredstvo spoznaje i opojmljivanja kulture.

10 Biosemiotika. Memetika, teorije singularnosti. 11 Bioetički problemi UI. UI u fikciji i kulturi

12-15 Seminari





METODE VREDNOVANJA

Navesti suvremena interdisciplinarna područja istraživanja kognitivnih kulturalnih studija.

Uvod u kognitivne znanosti. Organizacija živčanog sustava. Primjena kognitivističke paradigme na predloške humanističkog i društvenog interesa

Predavanja. Grupni rad, problematizacija. Seminari.

Kontinuirani ispiti. Seminari. Ispit

Analizirati i istražiti mogućnosti doprinosa kognitivnih znanosti u pitanjima koji se dotiču domene uspostave kulture, osobito u pogledu spoznajnih teorija opojmljivanja, simboličke konstrukcije značenja i komunikacije.

Pregled metodoloških i ontoloških pravaca. Organizacija živčanog sustava. Jezik kao djelatno sredstvo spoznaje i opojmljivanja kulture

Predavanja. Grupni rad, problematizacija. Seminari.

Kontinuirani ispiti. Seminari. Ispit




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena francuska teorija 2 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak, 10:15-13:00, p 902 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Ozren Pupovac

Kabinet F-804

Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) srijeda, 11:00 – 12:00, četvrtak 13:00 – 14:00

Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Foucault je negdje slavno detektirao liniju koja presijeca francusku filozofiju 20. stoljeća, liniju koja razdvaja filozofiju pojma, racionalnosti i nužnosti s jedne strane, te, s druge, filozofiju svijesti, subjekta i egzistencije. Mogli bismo dodati: liniju koja razdvaja Spinozu od Hegela: pri čemu neki, poput Cavaillèsa i Bachelarda, ili grupe oko Les Cahiers pour l’Analyse, razvijaju teme imanentne nužnosti i logičke strukture; dok oni poput Sartrea ili Merleau-Pontyja, Kojèvea i Hyppolitea, ali i Derride razaznavaju probleme povijesnosti, kontingencije i drugosti. Međutim, unatoč nesvodivoj razlici njihovih pristupa i predmeta, primjećujemo i neku neodoljivu dijalektičku uzajamnost između ove dvije putanje: pri čemu oni koji su u savezništvu s pojmom misle vlastite probleme kroz figure proizvodnje, kretanja i povijesti; pri čemu oni koju evociraju svijest teže uspostavljanju struktura transcendentalnog, nužnog i bezvremenskog. Razmatrajući ove dodirne točke kolegij pruža uvid u suvremene rasprave u francuskoj filozofiji na sjecištima političke i spoznajne teorije polazeći od šire genealogije fenomena strukturalizma i poststrukturalizma. Trasirajući razvoj „filozofije svijesti“, od Sartreove i Kojèveove egzistencijalističke dijalektike povijesti, preko poststrukturalističkih preokupacija drugošću i kontingencijom, sve do suvremenih pokušanja nadilaženja antihumanističke orijentacije kod autora poput Nancyja i Lacoue-Labarthea, njegov je cilj objasniti važnost fenomenološkog i marksističkog naslijeđa među današnjim francuskim misliocima. U tom smislu, on slijedi rasprave oko figura subjekta i subjektivacije, drugosti i identičnosti, pojedinačnosti i općosti, iskustva i smisla.


Uspostavljen na naprednom nivou studija, kolegij će u prvom redu omogućiti razvijanje vještina pojmovne analize (1) i sinteze (2) – na temelju rada na primarnim i sekundarnim tekstovnim izvorima – ali i potaći studente da razviju vlastite putanje individualnog istraživanja (3). Štoviše, utemeljujući specifičan pristup povijesnoj građi putem vrlo preciznog pojmovnog okvira, on će također omogućiti razvijanje vještina interdisciplinarne problematizacije (4), kao i poimanje veza između suvremenih pristupa u francuskoj filozofiji, te klasika koji definiraju znanstveno polje (5).



x x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA



Pismeni rad 2 40

Kontinuirana provjera znanja (usmeni ispit)

2 50

UKUPNO 6 100

Opće napomene:

Varijanta 1 bez završnog ispita

Tijekom nastave treba skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova kroz različite oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja.

Varijanta 2 sa završnim ispitom





5 (A) od 90% do 100% ocjenskih bodova

4 (B) od 75% do 89,9% ocjenskih bodova

3 (C) od 60% do 74,9%,ocjenskih bodova

2 (D) od 50% do 59,9% ocjenskih bodova

1 (F) od 0% do 49,9% ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBAVEZNA LITERATURA

Jean-Paul Sartre Kritika dijalektičkog uma, Nolit, 1984.

Alexandre Kojève Kako čitati Hegela, Veselin Masleša 1990.

Jean Hyppolite Studije o Marxu i Hegelu, Školska knjiga 1974.

Jacque Derrida Pisanje i razlika, BTC Šahinpašić, 2007.

Gilles Deleuze Razlika i ponavljanje, Fedon, 2009.

Jean-Luc Nancy Dva ogleda. Razdjelovljena zajednica. O singularnom pluralnom bitku, Multimedijalni institut, 2003.

Philippe Lacoue-Labarthe Musica ficta: figures de Wagner, Christian Bourgois, 2001.

IZBORNA LITERATURA

Dosse, Francois History of Structuralism (I and II), University of Minnesota Press, 1998.

Lecourt, Dominique Marxism and Epistemology, London, New Left Books, 1975.

Macherey, Pierre In a Materialist Way: Selected Essays (ed. Warren Montag), London, Verso, 1998.

Montag, Warren Althusser and his Comtemporaries, Durham, Duke University Press, 2013.

Worms, Frédéric La philosophie en France au XXᵉ siècle, Paris: Gallimard 2009.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Za više od 70 posto izostanaka potrebna liječnička ispričnica.


Konzultacije, e-mail, oglasna ploča


e-mail, usmena predaja


Kriteriji ocjenjivanja (za bodovanje i postotke vidi gorenavedenu tablicu):

a) aktivnost i sudjelovanje u raspravi, seminarima i vježbama: uz vrednovanje sposobnosti kritičkog čitanja i razumijevanja, te preciznog i pojmovno utemeljenog reagiranja na tekst;

b) pismeni rad: vrednovanje kontinuiranog praćenja rasprava i orijentacije u analizama pojmova, kao i

sposobnosti formuliranja proširenog sažimajućeg i kritičkog stava u pismenom obliku;

c) Usmeni ispit: tri tematska pitanja, te izvedena potpitanja iz zadane literature, uz vrednovanje stupnja zahvaćanja građe, pogotovo sposobnosti pojmovnog rasščlanjivanja i razlikovanja, ali i povezivanja, kao i donošenja sintetičkih zaključaka.

Studentice i studenti imaju mogućnost naknadnog minimalnog revidiranja ocjene za jedan stupanj na daljnjim ispitnim rokovima.

U slučaju izostanaka, studentice i studenti nadoknađuju kontinuirane ispitne obaveze u proširenom pismenom obliku.



ISPITNI ROKOVI

Zimski ----- Proljetni

izvanredni -----

Ljetni 18.06. i 2.7.

Jesenski izvanredni

5.9., 12.9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

7.3. Uvodna rasprava

14.3. Subjekt i subjektivnost: Sartre između fenomenologije i dijalektike I

21.3. Subjekt i subjektivnost: Sartre između fenomenologije i dijalektike II

28.3. Subjekt i subjektivnost: Galski Hegel i konflikt samosvijesti I

4.4. Subjekt i subjektivnost: Galski Hegel i konflikt samosvijesti II

11.4. Drugost i identičnost: Hegel-Marx-Derrida I

18.4. Drugost i identičnost: Hegel-Marx-Derrida II

25.4. Drugost i identičnost: Deleuze, razlika i ponavljanje I

2.5. Drugost i identičnost: Deleuze, razlika i ponavljanje II

9.5. Dan Fakulteta – nema nastave

16.5. Pojedinačnost i općost: Nancy, politika i singularnost I

23.5. Pojedinačnost i općost: Nancy, politika i singularnost II

30.5. Pojedinačnost i općost: Lacou-Labarthe, umjetnost i politika i

6.6. Pojedinačnost i općost: Lacou-Labarthe, umjetnost i politika II

13.6. Zaključna rasprava





METODE VREDNOVANJA

Pojmovna analiza Pojmovni sklopovi: subjekt i subjektivacija, drugost i identičnost, pojedinačnost i općost, iskustvo i smisao.

Predavanja, seminari, vježbe, samostalni rad

Kontinuirano praćenje nastave, aktivnost u nastavi, pismeni rad, završni ispit

Pojmovna sinteza Pojmovni sklopovi: subjekt i subjektivacija,


Kontinuirano praćenje nastave, aktivnost u nastavi,

drugost i identičnost, pojedinačnost i općost, iskustvo i smisao.

pismeni rad, završni ispit

Individualni istraživački rad Pojmovni sklopovi: subjekt i subjektivacija, drugost i identičnost, pojedinačnost i općost, iskustvo i smisao.



Interdisciplinarna problematizacija

Pojmovni sklopovi: subjekt i subjektivacija, drugost i identičnost, pojedinačnost i općost, iskustvo i smisao.



Historijska poredba Pojmovni sklopovi: subjekt i subjektivacija, drugost i identičnost, pojedinačnost i općost, iskustvo i smisao.






MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane kulturološke teme 6: Sociolingvistika Studij Diplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2018./2019. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 12:15-15:00, P-232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija doc. dr. sc. Zvjezdana Vrzić

Kabinet 816 Vrijeme za konzultacije (odrediti dva termina) Utorak, 10:30-12; Srijeda 10:30-12





SADRŽAJ KOLEGIJA

U kolegiju će se istražiti manifestacije i uzroci rapidnog opadanja razine jezične raznolikosti u svijetu te različiti pristupi njegovom zaustavljanju kroz čitanje teoretske literature i proučavanje niz studija slučajeva manjinskih/ugroženih jezika u Hrvatskoj, Jugoistočnoj Evropi i svijetu. Sadržaj kolegija će uključivati teme:

Jezična raznolikost, njezini oblici i važnost; razina jezične ugroženosti u svijetu; jezična ekologija i vitalnost; tipovi i razina ugroženosti; kulturološke posljedice gubitka jezične raznolikosti; tipologija jezika prema društvenom statusu; makro- i mikro-faktori jezičnog napuštanja; dokumentiranje jezika; jezična revitalizacija uključujući jezično planiranje i politike; studije slučajeva ugroženih jezika uključujući takve jezike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Evropi.


Po završetku kolegija studenti će biti u stanju: opisati jezičnu raznolikost i razinu njezine ugroženosti; objasniti odnos između jezika i kulture; elaborirati na temu odnosa između jezika i identiteta; identificirati jezike prema njihovom društvenom statusu; procijeniti razinu ugroženosti nekog jezika; analizirati društveno-ekonomske, kulturne i političke faktore koji dovovde do jezične ugroženosti i

napuštanja; opisati mehanizme u dnevnim interakcijama kroz koje govornici postupno napuštaju jedan od svojih

jezika; opisati različite akcije koje omogućuju jezično očuvanje i revitalizaciju i procijeniti njihovu moguću

učinkovitost; identificirati i opisati neke manjinske i ugrožene jezike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Evropi te u ostatku

svijeta; analizirati sociolingvističku situaciju neke manjinske/ugrožene jezične zajednice i procijeniti njezinu

etnolingvističku vitalnost. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x x


x x


Pohađanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 1 10 Kontinuirana provjera znanja 2 50 Seminarski rad 2 40 UKUPNO 6 100









Izabrana poglavlja iz sljedećih izvora: 1. Crystal, David. 2000. Language Death. Cambridge: Cambridge University Press. 2. Nettle, Daniel and Suzanne Romaine. 2000. Vanishing Voices. Oxford: Oxford University Press. 3, Grenoble, Lenore A. and Lindsay J. Whaley. 2006. Saving Languages: An Introduction to Language Revitalization. Cambridge: Cambridge University Press. 4. Kulick, Don. 1992. Language Shift and Cultural Reproduction. Cambridge: Cambridge University Press. 5. Gal, Susan. 1979. Language Shift: Social Determinants of Linguistic Change in Bilingual Austria. San Francisco: Academic Press. 6. Dorian, Nancy C. 1980. Language Death: The Life Cycle of a Scottish Gaelic Dialect. University of Pennsylvania Press. Dodatni članci iz znanstvenih časopisa. IZBORNA LITERATURA

1. Dorian, Nancy C. 1992. Investigating Obsolescence, Studies in Language Contraction and Death. Cambridge University Press, Cambridge. 2. Hinton, Leanne and Ken Hale. 2001. The Green Book of Language Revitalization in Practice. New York: Academic Press. 3. Thomason, Sali. 2015. Endangered Languages: An Introduction. Cambridge University Press.


Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i izlaganje referata, polaganje kolokvija, izrada i prezentacija seminarskog rada. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča, na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije s nastavnikom, e-pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Nema završnog ispita. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski - Proljetni

izvanredni -

Ljetni 17.6. i 1.7.. Jesenski

izvanredni 2. ili 9.9


6.03.2019. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme, gledanje dokumentarca We are still here.

13.03.2019. Grupni identitet, manjinski identitet, jezik i identitet.

20.03.2019. Jezična raznolikost i ugroženost, etnolingvistička vitalnost, stupnjevi i tipovi ugroženosti.

27.03.2019. Kulturna i intelektualna važnost jezične raznovrsnosti, jezični stavovi i ideologije. 3.04.2019. Jezično očuvanje i jezično napuštanje, uzrozi i tipovi jezičnog napuštanja.

10.04.2019. Društvene i jezične posljedice jezičnog napuštanja. 17.04.2019. Jezično planiranje i jezične politike, jezično dokumentiranje i revitalizacija. 24.04.2019. Kolokvij, rasprava o prijedlozima za seminarske radove. 8.05.2019. Studija slučaja (terenski rad): žejanski (istro-rumunjski) u Žejanama.

15.05.2019. Studija slučaja: vlaški/žejanski (istro-rumunjski). 22.05.2019. Studija slučaja: talijanski u Istri, istriotski. 29.05.2019. Studija slučaja: gaelski u Škotskoj. 5.06.2019 Prezentacija seminarskih radova.

12.06.2019. Prezentacija seminarskih radova, zaključna razmatranja.




METODE VREDNOVANJA

opisati jezičnu raznolikost i razinu njezine ugroženosti

jezična raznolikost, njezini oblici i važnost; razina jezične ugroženosti u svijetu


KPZ nosi 5 bodova po referatu i 25 za kolokvij.

objasniti odnos između jezika i kulture

kulturološke posljedice gubitka jezične raznolikosti



elaborirati na temu odnosa između jezika i identiteta

jezična ekologija i vitalnost



identificirati jezike prema njihovom društvenom statusu

tipologija jezika prema društvenom statusu



procijeniti razinu tipovi i razina ugroženosti; jezična


KPZ nosi 5 bodova po

ugroženosti nekog jezika

ekologija i vitalnost

referatu i 25 za kolokvij.

analizirati društveno-ekonomske, kulturne i političke faktore koji dovovde do jezične ugroženosti i napuštanja

makro- i mikro-faktori jezičnog napuštanja

Predavanja, kontinuirana provjera znanja, istraživanje i pisanje seminarskog rada.

KPZ nosi 5 bodova po referatu i 25 za kolokvij, seminarski rad nosi 40 bodova.

opisati mehanizme u dnevnim interakcijama kroz koje govornici postupno napuštaju jedan od svojih jezika

makro- i mikro-faktori jezičnog napuštanja



opisati različite akcije koje omogućuju jezično očuvanje i revitalizaciju i procijeniti njihovu moguću učinkovitost

dokumentiranje jezika; jezična revitalizacija uključujući jezično planiranje i politike; tipologija jezika prema društvenom statusu



identificirati i opisati neke manjinske i ugrožene jezike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Evropi te u ostatku svijeta

studije slučajeva ugroženih jezika uključujući takve jezike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Evropi



analizirati sociolingvističku situaciju neke manjinske/ugrožene jezične zajednice i procijeniti njezinu etnolingvističku vitalnost

jezična ekologija i vitalnost; studije slučajeva ugroženih jezika uključujući takve jezike u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Evropi

Predavanja, kontinuirana provjera znanja, istraživanje i seminarski rad.

KPZ nosi 5 bodova po referatu i 25 za kolokvij, seminarski rad nosi 40 bodova.

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - ffri.uniri.hr · Kontinuirana provjera znanja - kolokvij: sastoji se od jednog kolokvija od 5 pitanja (svako pitanje nosi 4 boda). Preduvjet za prihvaćanje