Svjetionik7. dragica radiĆ 200 kn 8. matejas jozipoviĆ 400 kn 9. ana i nikola juriŠiĆ 500 kn 10. obitelj kalajŽiĆ 100 euro 11. veseljko buŠiĆ 50 euro 12. obitelj orŠuliĆ

1

svjetionikSvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, BAST – BAŠKA VODAGODIŠTE XIV. BOŽIĆ. 2016. BROJ 1 (14)

2

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE

DJEVICE MARIJE BAST - BAŠKA VODAGODIŠTE XIV. BOŽIĆ. 2016. BROJ 1 (14)

Izdavač:

Župni ured Baška Voda

21320 BAŠKA VODA

TEL. 021 620 353

GSM: 098 537000

Glavni i odgovorni urednik:

fra Petar Vrličak, župnik

Uredničko vijeće:

fra Gabrijel Jurišić,

fra Stanko Milanović Litre,

Matko Granić, Ivo Sikavica,

Bosiljka Stančić, Smiljan Topić,

Zdravka Mihaljević

Lektura: Bosiljka Stančić

Grafički urednik: Neven Marin

LIST IZLAZI POVREMENO, DOPUŠTENJEM

CRKVENIH I REDOVNIČKIH POGLAVARA

Tisak: DALMACIJAPAPIR - SPLIT

Naklada: 800 primjeraka

NARUDŽBE, SURADNJU I DOPRINOSE

SLATI NA ADRESU:

SVJETIONIK

LIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

BAST - BAŠKA VODA

21320 BAŠKA VODA

LIST SE UZDRŽAVA

DRAGOVOLJNIM PRILOZIMA VJERNIKA

SADRŽAJ

DRAGI MOJI ŽUPLJANI! .................................................. 1BOŽIĆ - OTVARA VRATA SRCA ..................................... 2SAKRAMMENT POMIRENJA .......................................... 5SVI SVETI ZAŠTITINICI »TRIJU VALA« .................... 10DR. JURE RADIĆ .............................................................. 14KRŠTENI 2015. ................................................................. 22PRVOPRIČESNICI 2015. ............................................... 22KRIZMANI 2015. .............................................................. 22SKLOPILI SU KATOLIČKI BRAK .................................. 24POŠLI PRED NAMA U VJEČNU DOMOVINU ......... 24POMORCI I SV. NIKOLA ............................................... 25IZ PROŠLOSTI .................................................................. 26POSLJEDNJI SVJEDOK JEDNOG VREMENA ......... 30DOKUMENTARAC “OVČARA NEISPRIČANA PRIČA” U BAŠKOJ VODI ............................................................. 34MIRJANA I MATE GRANIĆ OBNOVILI ZAVJETE I PROSLAVILI 50. OBLJETNICUSVOG VJENČANJA ......................................................... 35DOGAĐANJA U ŠKOLI ................................................. 36DJEČJI VRTIĆ JEŽIĆ ....................................................... 56PROSLAVA SVETOG TRODNEVLJA ......................... 58PROSLAVLJEN DAN OPĆINE BAŠKA VODA ........ 59GOSPA OD RUŽARIJA ................................................... 60PROSLAVLJENI BLAGDANI VELIKE GOSPE I SV. ROKA ........................................... 61BLAGDAN SV. NIKOLE .................................................. 62PRAVEDNIK PRED PAKLENIM VRATIMA ................ 63NAŠ ZBOR U POSJETI BUNJEVAČKIM HRVATIM . 65BAŠKOVOŠKE UDRUGE ............................................... 66DA SE NE ZABORAVI ..................................................... 73VIJESTI IZ OPĆINE .......................................................... 69

PRILOZI ZA POTREBE CRKVE

1. VOJSAVA JERKOVIĆ 50 EURO2. VLATKA I RADE ERCEG 300 KN3. ZORAN JAŽO 50 EURO4. LJILJA JURIĆ 100 EURO5. JADRANKA JURIŠIĆ 50 EURO6. IVANA STANIČIĆ 200 KN7. DRAGICA RADIĆ 200 KN8. MATEJAS JOZIPOVIĆ 400 KN9. ANA I NIKOLA JURIŠIĆ 500 KN10. OBITELJ KALAJŽIĆ 100 EURO11. VESELJKO BUŠIĆ 50 EURO12. OBITELJ ORŠULIĆ 3000 KN13. OBITELJ P.ANE STANIČIĆ 500 KN14. ANKA STANIČIĆ 100 EURO15. ZORA ZOVKO 500 KN16. BRANKO I IVANA ŠUNJIĆ 300 KN17. MIRJANA URTIĆ 50 EURO18. MARIJA ZUBANOVIĆ 100 KN19. FRANKA JURIŠIĆ 500 KN20. KATIJA RADIĆ 250 KN21. NIKŠA JURIŠIĆ 500 KN22. EDITA RADIĆ 100 EURO23. OBITELJ ŠIMOVIĆ 500 KN24. LJILJA JURIĆ P. ANTE 100 EURO25. BERNA PETRIČEVIĆ 150 KN26. KATA GRANIĆ 500 KN

3

svjetionik

Dragi vjernici, dragi župljani!Proteklu godinu

pamtit će mo po slavlju Izvan-rednog jubileja milosrđa. Nje-ga je otvorio papa Franjo 8. prosinca 2015. na svetkovinu Bezgrješnog začeća bl. Djevi-ce Marije, o 50. obljetnici za-vršetka Drugoga vatikanskog sabora, a zaključio na blagdan Krista Kralja svega stvorenja, 20. studenoga 2016. ˝Lice milosrđa nebeskoga Oca je Isus Krist˝, piše Papa Franjo na početku svečanog pisma najave Izvanrednog jubileja milosrđa i nastavlja: ˝Milosrđe je postalo živo, vidljivo i dosegnulo je svoj vrhunac u Isusu iz Nazareta. U punini vremena, kada je sve bilo uređeno prema njegovu planu spasenja, poslao je svoga Sina rođena od Djevice Marije da na konačan način objavi svoju ljubav prema nama.˝

Slaveći blagdan Isusova rođenja promotrimo taj događaj u povijesti spasenja iz perspektive Božjeg milosrđa. Ponajprije nam u svjetlu vjere treba postati jasno da je Bog gospodar povijesti te da događaje, kao što veli Papa, uređuje prema svom planu spasenja. Nakon što puni povjere-nja u Božju ljubav prihvatimo činjenicu da Bog upravlja vremenima i događajima možemo otići korak dalje i shvatiti da on nije tek puki upravi-telj i da nas ne usmjerava izdaleka, nego da je aktivni sudionik naše ljudske sudbine u konkret-nom prostoru i vremenu. Bog ulazi u čovjeko-vu povijest. Svojim utjelovljenjem na konačan način objavljuje svoju ljubav prema nama. Ta Božja ljubav u Isusu Kristu, promatrana kroz prizmu otajstva Božića trebala bi se prepozna-vati u životu Isusovih sljedbenika, nas koji se nazivamo kršćani. Božje milosrđe prepoznaje se u blizini jednih s drugima, pa nas Papa potiče na izvršavanje djela milosrđa, i tjelesnih i onih duhovnih. Božićno vrijeme upravo je povlašteno doba u kojemu ih možemo izobilnije provoditi u život. U božićnom ozračju intenzivnije osjeća-

mo Božje darivanje čovjeku koje i nas potiče da budemo osjetljiviji i darežljiviji prema bratu čovjeku u potrebi.

Bog je sama ljubav i do-brota. Nama, slabim ljudima, teško je shvatiti s kolikom ljubavlju pristupa čovjeku i povjerenje mu iskazuje pozi-vajući ga na suradnju u po-vijesti ljudskog spasenja. Ne-vjerojatno je s kolikim povje-renjem i nas danas poziva da u svijetu u kojem živimo bu-demo svjedoci njegove ljubavi i dobrote kao i apostoli njego-va milosrđa. Svakoga od nas

potiče na aktivnost u službi spasenja cjelovita čovjeka, provodeći u život njegovo evanđelje ži-veći svagdano ne samo tjelesna nego i duhovna djela milosrđa. Zato se u svojem djelovanju ni-kada ne smijemo oglušiti na njegov trajan poziv na obraćenje i promjenu života, što je svakod-nevni proces koji je potreban svakom vjerniku.

˝Završetkom Jubileja milosrđa ne završava naša kršćanska usmjerenost na življenje Božjega milosrđa. Naime Jubilej nam je više otvorio srca i oči da bismo se i mi otvorili Božjemu milosrđu te kao crkvena zajednica bili što milosrdniji po uzoru na Otca nebeskoga˝, rekao je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Neka zato Onaj koji nas je savjetovao, poučavao, opomi-njao i tješio, koji nam je opraštao, koji je strplji-vo podnosio naše nepravde i za nas se molio, za blagdan svoga Rođenja svakom kršćaninu dade dovoljno milosti i snage da živeći evanđelje po nama bude više slave na visinama Bogu i na ze-mlji mira ljudima, u ljudima i među ljudima. U tom vam smislu kličemo: Na dobro vam došlo sveto Porođenje Isusovo i Mlado ljeto!

VašiFra Petar Vrljičak

i fra Stanko Milanović-Litre

4

ima nešto po čemu je naša baško-voška crkva sv. Nikole jedinstve-na. S njezina oltara kroz otvorena

vrata pruža se divan pogled na more. Na dalekom obzoru dodiruju se pla-vetnilo mora i neba. Zastanimo na tre-nutak kod otvorenih vrata i pogleda u nedogled. Vrata imaju mnogo značenja. Svagdano prolazimo kroz vrata, ulazi-mo i izlazimo, otvaramo ih i zatvaramo, otključavamo ih i zaključavamo. Vrata nas vode vani i unutra, povezuju sobe, čuvaju tajnu. Ima uskih i širokih vrata, vrata poručuju, pozivaju ili zabranjuju, raduju ili odbijaju.

Otvorena vrata naše crkve slika su Božjega djelovanja. To dolazi do izra-

žaja posebno u ove božićne dane. Bog otvara vrata svoga srca. U Isusu dolazi k nama. Božić je poput vrata kroz koja Bog stupa u naš svijet. Jednako tako Bo-žić nam otvara vrata kroz koja možemo pristupiti Bogu. Bog otvara svima vrata svoga srca. Ne gleda je li netko velik ili malen, je li bogat ili siromašan, lijep ili ružan. Bog svima drži otvorena vrata. Vrata kroz koja nam je Bog došao vrata su kroz koja možemo njemu pristupiti. Bog nas sve jednako voli i prihvaća.

Božić nam otvara vrata Božjeg srca i pokazuje put kojim nam je Bog došao. Najdraži blagdan u godini uprizoruje stvarnost Isusova dolaska. Bog se za-putio u naš svijet. Taj put za Isusa bio je tijesan i opasan. No on ga je za nas prošao do kraja. Nije došao samo na trenutak, zaputio se dio staze, provirio na vrata i vratio se odakle je i došao. Ostao je s nama da bude Bog s nama. Svoj zemaljski život proveo je uz nas, da bi nam pokazao put k Bogu. Još više da bi nas uzeo za ruku i doveo k Bogu. To je njegova uloga, to je služba Crkve jučer, danas i sutra: dovesti nas Bogu, izvoru života i radosti.

Vrata srca

Božić nas podsjeća da nam je Bog u Isusu otvorio vrata svoga srca. Poziva nas da i mi otvorimo vrata svoga srca Bogu. Trebamo ga pustiti da uđe u naš život. On stoji pred vratima i čeka da mu otvorimo, kao što piše u knjizi Ot-krivenja: „Evo na vratima stojim i kucam; posluša li tko glas moj i otvori mi vrata, unići ću k njemu i večerati s njim i on sa mnom“ (Otk 3, 20). Nije li to lijep osje-ćaj?! Bog kuca na vrata našega srca, želi ući i družiti se s nama. Ne samo na Bo-žić, nego i u sve dana našega života.

Božić otvara vrata SrCa

5

svjetionik

Božić nas poziva da širom otvorimo vrata svoga srca Bogu, da Isusu otvo-rimo sve odaje svoga života, da može svuda ući i ispuniti naš život svojim mirom i blagoslovom. Da unese red u naše življenje. Da našem životu daru-je smisao. Da živimo usmjereni prema Bogu i da se Božiću radujemo kao i sva-komu Božjem dolasku. Bog je otvorio vrata neba i u Isusu došao k nama. a Isus nam je otvorio vrata prema Bogu, našemu Nebeskom Ocu, otvorio nam je vrata neba. Božić nas podsjeća na otvo-rena vrata kroz koja s vjerom prolazimo i stupamo u vezu s Bogom. Otvorimo vrata svoga srca Božiću da nam pomo-gne otvoriti zaključana vrata.

Isus je ne samo vrata, nego i „put, istina i život“ i nitko ne dolazi k Bogu osim po Njemu. Doista, Isus je vrata k Bogu, vrata prema nebu, vrata do izgu-bljenoga raja. Ponekad nam se učini kao da su nam vrata prema Bogu zatvore-na. Ne zato što ih je Bog zatvorio, nego zato što ih mi ne otvaramo. Zbog čega bi vrata prema Bogu mogla biti zatvore-na? Možda smo se udaljili od tih vrata. Moguće da zbog predbožićne trke ne možemo naći vremena da se kod Boga smirimo i odmorimo. Isus nam kaže: „Kada moliš, uđi u svoju sobu, zatvori vra-ta i pomoli se“ (Mt 6, 6 ). ako misliš da

su vrata prema Bogu zatvorena, razgo-varaj s njime - moli! Molitva je ključ koji otvara vrata prema Bogu. Bog je samo molitvu udaljen od nas.

Božić je dar i ponuda, put i obzor, ali jednako je tako i poziv, kroz tijesna vrata ući u život sa svima onima koji sa sjevera i juga s istoka i zapada prolaze kroz ta vrata vjere na putu prema Bogu. Put je kao svaki put tegoban. Ni vrata nisu široka. Bog otvara svakomu vra-ta svoga srca, svakomu tko želi k nje-

Božić je...Božić je poziv da odložimo svako nasi-lje, da blagim riječima i blagim gestama liječimo ljudske rane u dušama i srcima te da ponad zemlje ispišemo dragu ri-ječ: MIr. Mir svim ljudima dobre volje, mir i dobru volju onima koji toga nema-ju. Mir i za tebe, tko god ti bio i što god mislio. Mir! Jer ti nosiš duboko u svome srcu čežnju za izgubljenim rajem, za do-brotom i ljubavlju, za mirom.Božić je uvijek onda kad ljudsko dijete pronađe ljubav, očinski i majčinski topli dom. Božić je uvijek kad čovjek otvori srce i ruke za ljude u potrebi. Božić je uvijek kad ljudi jedni drugima oproste i započnu iznova.

Phil BOSMaNS

6

mu. Božić je prigoda da pogledamo još jednom vrata našega srca i razmislimo koja su vrata u njemu zatvorena. Vrata prema Bogu ili prema bližnjemu. Pro-motrimo zašto su ta vrata zatvorena, što je potrebno da ih otvorimo: molitva, susret, razgovor. razmislimo što nam je potrebno da nadvladamo strah od Boga i ljudi, od promjene, tišine i mira.

U Isusu Bog nam je darovao svo-je srce. Njegov jedinorođeni Sin bijaše njegovo srce. Kad ga je Marija rodila i položila u jasle, ondje je ležalo Božje srce, sav njegov ponos. Isus je rođen kao dijete da uđe kroz vrata u naše srce, da bude naš spasitelj. Nije došao kao patnik s križem na leđima, osuđen na smrt, nego kao maleno dijeto. rodio se kao dijete da ga lakše prihvatimo i une-semo u svoje srce.

Vrata k Bogu

Bog govori svoju riječ, Isusa, ne pre-ko naših glava, nego posred našega ži-vota. Isus poznaje vrata koja se zatvara-ju, jasle, vola i magarca, skromno sklo-nište. Osjetio je na sebi moć vlastodrža-ca. Od vladara svoga naroda morao se sklanjati u tuđu zemlju. Stranac ga je na smrt osudio. Isus je zapravo ondje za-počeo, baš ondje gdje se mi nalazimo.

Otvorio je vrata prema vječnosti, prema Bogu. I vječna je svjetlost prodrla u naš svijet i darovala mu čaroban sjaj.

Isus je došao onima koje je izabrao, a to su bili oni koji su ga prihvatili: si-romasi i bolesni, prezreni i odbačeni, slijepi i hromi, oni što ništa ne znače u očima ljudi. Isus zapravo ljubi one koje nitko ne voli, smiluje se onima koje dru-gi preziru i omalovažavaju. Došao je za one koji znaju da su grješni, da su po-trebni Božjega milosrđa. Po Isusu, koji je došao u naš svijet, Bog nam je pro-govorio. Odsada imamo sugovornika, nekoga tko razumije naš jezik, komu se možemo povjeriti, na kojega vrata po-kucati.

Naš put k Bogu povezan je uz odre-đene odluke. Svakoga dana, štoviše svakoga trenutka, moramo se odlu-čivati hoćemo li na putu prema Bogu ostati ili taj put, zbog nemara, interesa ili nečega drugoga, napustiti. ako osta-nemo na putu k Bogu, otvara nam se dalek obzor, mnogo dalji od onoga što možemo nazrijeti kroz otvorena vrata naše crkve. U Evanđelju je riječ o uskim vratima kroz koja se treba potruditi i kroz njih proći (Lk 13, 24). Isus ukazuje na odluku koja je potrebna da se vjeru prihvati i po njoj živi. To nije nikakva prijetnja, nego napomena da život po

7

svjetionik

vjeri nije uvijek lagan. Ponekad se pro-tivi tekućim trendovima, onomu što svijet oko nas misli, živi i kako djeluje. No, obzor je privlačiv, a pogled seže u beskraj, baš kao s oltara baškovoške cr-kve.

Od Božića postaju nam jasne dvije činjenice: koliko nam je Bog blizu i koli-ko smo od njega daleko. Što nam znači da Bog dolazi u tjesnac našega bića, da se oblači u našu kožu, da dolazi k nama umjesto da nas izvede iz naše ograni-čenosti i nedostatnosti? Božić je svet-kovina koja uznemiruje, jer nas poziva da idemo svojim putem pa i onda kad ne znamo kamo nas vodi. Na tom putu trebamo ostati, bez pridržaja, baš kao što je to Isus učinio.

Božić je vrata kroz koja Bog stupa u naš svijet da nas susretne. Zove nas da budemo otvoreni i pripravni za ono što Bog od nas traži. Bog je širom otvorio

vrata svoga srca. Božić nas poziva da i mi otvorimo vrata svoga srca za Božji dolazak. Budnost je potrebna da Isu-su otvorimo kad dođe i pokuca. Puni vjere, pođimo do Betlehema i vidimo što nam je Gospodin pripravio! Tko se zaputi u Betlehem osjetit će koja se tiha snaga nalazi u našoj čežnji, koja od Boga dolazi. Tko se zaputi u Betlehem, primijetit će da Bog od nas i danas traži smještaj i dom, otvoreno srce. Tko se za-puti u Betlehem naći će u jaslama ljud-sko siromaštvo, a u isto vrijeme Božje utjelovljenje. Slijedimo betlehemsku zvijezdu, koja nas dovodi do Božića! Ne bojmo se! Otvorimo vrata Kristu, jer on je naš jedini Spasitelj, koji se za nas na kao Božić rodio. Pođimo mu usu-sret, otvorimo mu vrata svoga srca da s nama proslavi naš i svoj Božić.

dr. Dinko Aračić

ne treba dokazivati da je čovjek ograničeno biće, čija se ograni-

čenost odražava i u tome što odabire ono što ga udaljava od Boga, od ljudi i stvorenja. Da bi se vratio Bogu u Očin-ski zagrljaj, potrebno mu je oproštenje grijeha. Zato mu je darovan sakrament pomirenja.

Nazivi

Taj sakrament doživio je razne pro-mjene, što potvrđuju i različiti nazivi. Danas je uobičajen naziv sveta ispovijed, a jedan od starijih jest sakrament pokore.

Imamo i naziv sakrament obraćenja, a na-zivalo ga se i drugim krštenjem jer vraća krsnu milost. Ovdje ćemo rabiti naziv sakrament pomirenja jer najbolje izražava i dijelove i cijeli proces sakramentalnog pomirenja. Nećemo pozornost usmjeri-vati na grijeh, nego na grješnika kojeg traži Bog i koji traži Boga.

Biblijsko utemeljenje

Sveto pismo uči da je Bog stvorio svijet i čovjeka iz ljubavi te je i logično da On ne želi odbaciti ljude, nego ih uvijek iznova poziva u zajedništvo sa sobom. O tome govori cijelo Sv. pismo i tu je temelj razumijevanja sakramenta pomirenja: Bog nas želi pomiriti sa so-bom.

Sakrament pomireNja

8

FiGUre U

Sakrament pomirenja veže se prije svega za Isusa Krista, ali i u Starom za-vjetu susrećemo praksu pokore i obra-ćenja. Pokora se shvaća kao odvraćanje od zla i prianjanje uz dobro, a slavio se i Dan pomirenja. Posebice su proroci po-zivali na pokoru i pomirenje s Bogom; pomirenje je Božji milosni dar, ali i ljud-sko djelovanje. Samo Bog nije nikad umoran da ljubi i prašta.

Sakrament pomirenja ipak je novo-zavjetni sakrament; u njemu nalazimo više tekstova o pomirenju. Tekstovi koje smatramo biblijski utemeljenjem tog sakramenta jesu: 2 Kor 5, 20, Mt 16,l9, Mt 18,18 te Iv 20,22-23. Isus Krist je na apostole prenio punomoć otpušta-nja grijeha, odnosno po predvodnicima Crkve Bog oprašta grijehe.

Teološko-pastoralno razumijevanje

Vjernici koji pristupaju sakramentu pomirenja primaju oproštenje grijeha i uvreda nanesenih Bogu, bližnjemu i stvorenjima, te se pomiruju s Crkvom.

Bitni sadržaj sakramenta pomirenja

Bitni su dijelovi: pokajanje, ispovije-danje, zadovoljština i odrješenje.

Pokajanje: Crkva uči da kajanje treba sadržavati žaljenje zbog učinjena gri-jeha, dobru nakanu te mržnju prema grijehu. Kajanje je duboko osobni čin koji vjernika počinje mijenjati iznutra. U njemu progovara savjest koja mu pomaže spoznati učinjeno zlo te lučiti dobro od zla.

Ispovijedanje grijeha ima i biblijsko utemeljenje (jak 5; 1 Iv 1). Ispovijeda-njem se čovjek sučeljava s grijesima zbog kojih se osjeća krivim; preuzima

odgovornost za njih i tako se ponovno otvara Bogu i zajedništvu Crkve kako bi mu se omogućio novi život s Bogom i bližnjima.

U sakramentu pomirenja trebamo Bogu po svećeniku priznati teške gri-jehe, a ispovijedati možemo i one lake. Teški i laki grijesi razlikuju se po tome što je laki grijeh učinjeno zlo u lakoj stvari, ili u teškoj stvari a da pritom nedostaje potpuna svijest i slobodni pristanak počinitelja, dok je teški grijeh učinjeno zlo u teškoj stvari, pri punoj svijesti i slobodi. Sva tri uvjeta ˝moraju biti ispunjena˝ da bismo govorili o teš-kom grijehu.

Zadovoljština ili pokora: nakon ispovi-jedi grijeha svećenik nalaže pokoru (za-dovoljštinu). Nju ne treba shvaćati kao ˝poravnanje˝ krivnje za grijeh jer nika-kva zadovoljština ne može ˝zaslužiti˝ opravdanje i oproštenje, nego su Božja ljubav i milosrđe temelj oproštenju. Za-dovoljština nije ˝cijena˝ za grijeh (iako je neka naknada), već znak spremnosti na obraćenje. Osim toga, neki grijesi nanose štetu bližnjima; zato treba nane-senu štetu nadoknaditi. Danas se uobi-čajeno pokora svodi na molitve, što po sebi ima vrijednost, ali u praksi poka-zuje manjkavosti. Svećenik može dati i neki drugi oblik pokore, npr. milosti-nju, dobra djela, post i sl. Osim toga, hvalevrijedno je da sam pokornik može uzeti nešto za pokoru.

Odrješenje podjeljuje podjeljuje sve-ćenik u Božje ime tj. Grješniku koji se ispovjedio, koji se kaje za grijehe i koji se odluči popraviti podjeljuje se odrje-šenje, oproštenje grijeha. Time se on po-miruje s Bogom i s Crkvom. Odrješenje grješnika pretpostavlja raskajano srce

9

svjetionik

FiGUre U

i vjeru, ali učinkovitost dobiva snagom izvršene radnje (ex opere operato), a ne snagom pokornikove vjere. Naime, vje-ra, kajanje, ispovijedanje grijeha i zado-voljština ljudski su čini (nadahnuti Bož-jom milošću), a odrješenje je od Isusa Krista ustanovljeni element sakramenta pomirenja, koji je povjeren Crkvi.

Svatko tko sakrament pomirenja pri-ma raskajana srca i s doličnim raspolo-ženjem postiže duševni mir i umirenje savjesti, zajedno s duhovnom utjehom i rastom duhovne snage za borbu protiv zla i grijeha.

Služitelj (djelitelj) i primatelj sakramenta pomirenja

O djeliteljima sakramenta pomirenja govori se već u Isusovu nalogu aposto-lima: ˝Kojima otpustite grijehe, otpu-štaju im se, kojima zadržite, zadržani su im.˝ Proces pokore i pomirenja od ranih je kršćanskih vremena bio pridržan bi-skupima i svećenicima koji su redoviti služitelji ovog sakramenta. Stoga je ne-utemeljeno tvrditi: ˝Ja se ispovijedam (izravno) Bogu! ˝, jer je Bog po Isusu Kristu samo biskupima i svećenicima

predao ovlast opraštanja grijeha. Osim toga, u situacijama kada se tvrdi da je dovoljno ˝izravno Bogu reći svoje gri-jehe˝, najčešće je riječ o tome da takvi vjernici smatraju kako do Boga mogu doći bez posrednika, odnosno odbacu-ju Crkvu, a na neki način i samoga Isusa Krista.

Ispovjednik nije gospodar, nego službenik Božjeg oproštenja. On mora imati prokušano znanje o nauku vjere i morala, iskustvo, poštovanje i obzir prema ljudima palima u grijeh. Svaki se svećenik obvezuje čuvati ispovjed-nu tajnu: ni pod kojim okolnostima ne smije otkriti nečije grijehe; zabranjeno je snimanje ili prenošenje sadržaja ispo-vijedi. Ispovjedna tajna, koja ne dopu-šta iznimke, zove se sakramentalni pečat: ono što je pokornik rekao svećeniku ostaje ˝zapečaćeno˝ sakramentom.

Primatelja sakramenta pomirenja (pokornik) obvezuju tri temeljna uvjeta: krštenje, vjera pokornikovi čini (poka-janje, ispovijedanje i zadovoljština). Cr-kva ima ovlast opraštanja grijeha samo živima. Treba imati na umu da ispovije-danje grijeha nije nekakvo mučilište, a ni razgovor sa psihijatrom.

10

Glede mjesta i vremena za slavljenje sakramenta pomirenja, on se može sla-viti na svakom mjestu koje je pogodno za takav obredni čin. Može se slaviti u bilo koje vrijeme, po mogućnosti izvan mise.

Sakrament pomirenja ima, kao i dru-gi sakramenti, materiju i formu. Materiju sakramenta čine grijesi, a formu riječi odrješenja: ˝Bog, milosrdni Otac…˝

Sakrament pomirenja i/ili psihoterapija?

Pod utjecajem raznih čimbenika mo-ralna je savjest u nekih kršćana iskriv-ljena ili umrtvljena te oni gube osjećaj za grijeh, a time i osjećaj za Boga. U prošlosti se posvuda (možda previše) gledao grijeh, a sada ga ˝nigdje nema˝. Vjerojatno ima propusta i u teologiji, propovijedanju i katehezama. Sve se to

može sažeti u pitanje: Treba li nam uop-će sakrament pomirenja koji je sve više u krizi, ili nam više treba psihoterapija koja je sve više u modi?

Već je papa Pijo XII. Isticao da gri-jeh našega vremena leži u tome što je izgubljen osjećaj za grijeh i svijest o grijehu, što je posljedica gubitka osje-ćaja za Boga. Osjećaj za grijeh ne treba omalovažavati ni sa psihološke strane, iako neki psiholozi i psihijatri radije govore o bolestima nego o grijesima. Tako imamo situaciju da su se prije prenaglašavali krivnja, grijeh i kazna, a sada se više promiče načelo prema ko-jemu je dopušteno sve što koristi i što je ugodno. Na taj se način širi tendencija minimalizma i sklonost laksizmu. Sto-ga je važna suradnja između teologije i psihologije, koja je još uvijek ˝u povoji-ma˝. No, važno je napomenuti da grijeh

11

svjetionik

nije tek psihološki osjećaj krivnje kojega se može riješiti uz pomoć psihologa, ili treba samo učiniti ˝egzorcizam˝ i jed-nom zauvijek ˝ukloniti zlog duha˝ iz čovjeka, ili pak ˝ozdravljati korijenje˝ i ˝obiteljska stabla˝. Bez relativno jasnog pojma grijeha ne može se imati ni jasna razlika između dobra i zla, između sve-toga i onoga što mu je protivno!

Današnji čovjek, pa i vjernik, kao da želi izbrisati grijeh iz svoje svijesti; ne želi niti prihvatiti, niti priznati svo-ju krivnju. S druge strane, svednevice gledamo oko sebe sve više ljudi koji su posrnuli pod teretom zla i grijeha; klo-nuli pod teretom života, preopterećeni svim i svačim postali su bezvoljni, tra-žeći ˝utjehu˝ i rješenje za promašaje u alkoholu, drogi, kocki, nemoralu, nasi-lju, kod sumnjivih ˝iscjelitelja˝ i sl.

Istodobno, na često nekritički hva-ljenom Zapadu sakrament pomirenja, oprosta grijeha i ozdravljenja cjelovitog čovjeka sve je više zanemaren, a poneg-dje je i posve nestao. Budući da grijeh u svijesti mnogih ˝ne postoji˝, nema onda ni krivnje, pa ni potrebe da se neko-mu nešto ispovijeda i traži oproštenje. Zato su liječničke ordinacije sve punije, a psihijatri, psihoanalitičari i psiholozi sve zaposleniji. No, unatoč velikom na-pretku medicinskih znanosti zamjeću-je se kako je pomoć i s te strane često nedostatna. Na kraju čovjek ipak ostaje prikraćen za ono bitno, što jedino može čuti u sakramentu pomirenja: Oprošteni su ti grijesi! i : ˝Ja te odrješujem od tvo-jih grijeha!˝ To ne može nijedan psiho-log i psihijatar, nijedan liječnik ni bilo koji ˝iscjelitelj˝. Pravoga mira nema bez Boga! Uostalom medicina i sakrament pomirenja ne mogu biti alternativa jed-

no drugom; sakrament je za grijeh, za dušu, a psihoanaliza i psihoterapija za medicinske slučajeve, za psihu, i to ne kod bilo koga (tzv. iscjelitelja), nego kod kompetentnih, stručnih i dobronamjer-nih stručnjaka. Zgodno je spomenuti iskustvo jednog psihijatra koji bi svojim pacijentima, ako su vjernici, uvijek sa-vjetovao: ˝Najprije se dobro i temeljito ispovijedi, a onda dođi i ja ću ti pomoći u tvojim nevoljama i potrebama!˝ Po-mirenje nije prije svega psihološki čin koji bi oslobađao od tereta savjesti ili osjećaja krivnje. Psihološko je rastere-ćenje važno i dobro, no sakrament po-mirenja mnogo je više; on je spasonosni čin vjere te čovjekov odgovor na Božju inicijativu ljubavi.

Zaključujući, možemo istaknuti slje-deće: sakrament pomirenja je susret grješnog čovjeka s Božjim milosrđem; znak je ponovnog otkupljenja po Isusu Kristu, ulijevanja snage Duha Sveto-ga te pomirenosti s Crkvom. Bog nam preko Isusa Krista, Crkve i sakramenta daje mogućnost povratka milosrdnom Ocu. Pomirenje s Bogom, s Crkvom, s bližnjima, sa svim stvorenim i sa samim sobom unosi u dubinu našeg srca pro-mjenu koja je plod Božje ljubavi; Bog gradi prema nama novi most pomi-renja, most koji nas povezuje s Njime, Crkvom, bližnjima i stvorenjem. Prema tome, sve rečeno o sakramentu pomi-renja pokazuje kako je doista milosrd-na Božja ponuda čovjeku da se obrati, preobrazi i postane sličniji Isusu Kristu. Samo onaj koji je pomiren s Bogom, s bližnjima, sa svim stvorenjem i sa so-bom osjeća pravu radost postojanja.

Ivan Karlić

12

Neki zanimljivi podaci

Po cijelom kršćanskom svijetu, na svih pet kontinenata, u svim narodima i državama, gradovi i sela, sve biskupije i župe, svi samostani i njihove crkve, bol-nice, odgojni zavodi i škole, razne kr-šćanske udruge i društva štuju pojedine svece kao svoje uzore i zaštitnike. Tako su prije više stoljeća vjernici drevnoga sela Basta, koje se prvi put spominje 1434. godine, sagradili crkvicu sv. roka (XV. St.) i kasnije župsku crkvu Uzne-senju BDM, koja se kao građevina prvi put spominje 1621. godine. U to doba Bast i Veliko Brdo bili su jedna župa. Na obali od Brela do Makarske nije bilo, ne samo naselja, nego ni jedne kuće.

Kad su Turci protjerani iz Makarsko-ga primorja (1684.) život se je normali-zirao, pa su ljudi ispod Biokova poče-li se spuštati k moru. Tako su nastala nova naselja: Baška Voda i »Tri Vale«, tj. Današnja naselja Promajna, Bratuš i Krvavica. U Baškoj Vodi je sagrađena crkvica sv. Lovre (1750.) i sv. Nikole (1889).

Malobrojni stanovnici tih »Triju Vala« izabrali su za svoje zaštitnike »Sve Svete« i slavili njihov blagdan 1. studenoga, kako se slavi u cijeloj Kato-ličkoj Crkvi. Ljudi su bili siromašni, a gradilo se crkve u Bastu i Baškoj Vodi, pa Tri Vale nisu mogle podići svoju crkvicu. Budući da su se sva tri mala naselja sve više razvijala, a komunistič-ke vlasti nisu dopuštale da se sagradi

crkva, fratri su 1976. kupili privatnu kuću, pretvorili je u Kapelu Svih Svetih i u njoj održavali bogoslužja.

Fra Berislav Nikić, župnik, uspio je sagraditi veliku crkvu sa zvonikom (2000.). Posvećena je Svim Svetima i u njoj se redovito obavljaju svi liturgijski obredi, pa i slavlja Prve Pričesti i Kriz-me za cijelu župu. U naše dane sagrađe-na je u Krvavici kapelica sv. Eufemije, starokršćanske mučenice.

Blagdan Svih Svetih

U svim poganskim religijama ljudi su vjerovali da je Vrhovno Biće (Bog) stvorio svijet i čovjeka i da se poslije smrti duše vraćaju svome Početniku. Također su bili uvjereni da su neki ljudi bliži Bogu i da su Božji prijatelji. Njima su se ne samo divili, nego su se prepo-ručivali u njihove molitve.

U Starom zavjetu vjernici su poseb-no štovali abrahama kao veliki uzor vjere, a isto tako i proroke i druge Božje ugodnike. a sam je Bog nadahnuo Moj-sija da pozove sve članove izabranoga naroda: »Budite sveti, jer sam svet ja, Bog Vaš« (Lev 11,44).

U Novom zavjetu, kad su Židovi kamenovanjem ubili mladoga Stjepa-na, đakona i propovjednika evanđelja, tj. Vesele Kristove vijesti, zapisao je sv. Luka da »bogobojazni ljudi pokopaše Stjepana i održaše veliko žalovanje za njim«(Dj 8,2). To nije bilo samo žalova-nje, nego je to bio znak štovanja mla-

SVi SVeTi ZaŠTiTiNiCi »TrijU VaLa«

13

svjetionik

doga mučenika, koji je svojom smrću pokazao da je više ljubio Boga, negoli svoj vlastiti život. a to je herojski čin sa-vršene ljubavi, na koji je Gospodin Isus pozvao sve svoje sljedbenike.

Kada su u rimskom carstvu mnogi kršćani vili proganjani, mučeni i ubi-jani zbog svoje vjere (»in odium fidei – iz mržnje prema svetoj vjeri») vjer-nici su svoje mučenike s dubokim po-štovanjem pokapali, dolazili na njihove grobove, posebno na obljetnicu njihove mučeničke smrti, molili se, slavili sv. Misu, gradili male kapelice i kasnije veće crkve, pa čak veličanstvene bazili-ke. Tako su vjernici grada rima dolazili na grobove sv. Petra, sv. Pavla, sv. Lovre i drugih mučenika i s vremenom su im podigli divne bazilike: sv. Petru na Vati-kanskom brijegu, sv. Pavlu na Ostijskoj cesti i sv. Lovri u polju Verano. I danas

tisuće hodočasnika dolaze u te bazilike i mole na njihovim grobovima.

Kad je car Konstantin Veliki 313. go-dine dao slobodu kršćanima, državna vlast više nije progonila kršćane. No, kršćani su počeli štovati uzorne ljude, koji su se isticali vjerom, dobrotom i lju-bavlju prema bližnjemu. Tako su prvi poznati štovani sveci ne-mučenici Sil-vestar, papa (+335.), i Martin, biskup Toursa (+397.). U to su doba kršćani u antiohiji i Siriji na prvu nedjelju poslije blagdana Duhova slavili Blagdan Svih Svetih Mučenika, a u VI. stoljeću taj su blagdan prihvatili i kršćani u rimu.

povijest blagdana i prve crkve Svih Svetih

Marko Vipsanije agripa, rimski vi-soki vojnički časnik, sagradio je 27. go-

14

dine prije Krista u rimu divnu građevi-nu »Panteon« i posvetio ju svim božan-stvima (pogani su štovali više bogova, ali su ipak Jupitera držali glavnim i najvišim).

Budući da je rim postao kršćanski grad, ta je građevina dugo godina bila prazna, zapuštena i propadala. Stoga je car Heraklije darovao papi Bonifaciju IV. taj Panteon, a papa je dao prenijeti iz katakomba kosti brojnih svetih mučeni-ka u tu građevinu. Tako je papa Bonifa-cije 13. V. 610. god posvetio tu drevnu građevinu Blaženoj Djevici Mariji i Sve-tim Mučenicima. Otada su je rimljani nazivali »Ecclesia Sanctae Mariae ad Martyres – Crkva sv. Marije i Mučeni-ka.«

Papa Grgur III. (+741.) sagradio je u bazilici sv. Petra u Vatikanu kapelu i posvetio je Svim Svetima. Nešto kasnije je (835.) papa Grgur IV. odredio je da se Blagdan Svih Svetih slavi 1. studenoga.

Iz rima se je slavljenje toga blagdana proširilo po svemu svijetu, posebno kad je sv. Odion, opat Samostana u Clunyju,

naredio 998. godine svim benediktinskim samo-stanima da sutradan, tj. 2. studenoga, mole i sla-ve sv. Misu za sve vjerne mrtve, pa je tako uveden »Dan svih vjernih mr-tvih«, tj. »Mrtvi dan« ili »Dušni dan«. Na taj su se način dva spomen-da-na (sjećanje na svece koji su postigli vječnu slavu i duše u čistilištu) postali jedinstveni dani u godini, kada svi vjernici iskazuju štovanje svima svecima i svima dragim pokojni-

cima. To je poticaj svim kršćanima da gledaju u budućnost, u eshaton, tj. U prekogrobni život i konačno uskrsnuće svih ljudi na Sudnji dan.

Današnji blagdanU naše dane ne samo vjernici, nego

i oni koji se smatraju ateistima (nevjer-nicima) na Svetkovinu Svih Svetih i Dušni dan iskazuju poštovanje svojim pokojnicima, posjećuju grobove svojih milih, kite ih cvijećem i pale svijeće u znak zahvalnosti i poštovanja. Tako je to danas u cijelomu civiliziranom svije-tu. a to je plod kršćanske vjere u preko-grobni život, u uskrsnuće tijela i život vječni.

Kad je republika Hrvatska dobila samostalnost, nezavisnost i slobodu, proglasila je blagdan Svih Svetih da-nom sjećanja i zahvalnosti svim pokoj-nicima, posebno svima koji su dali svo-je živote za slobodu Domovine, pa je to u nas u Hrvatskoj državni blagdan.

Dakle, na svetkovinu Svih Svetih treba se sjetiti bezbrojnih muževa i

15

svjetionik

žena, mladića i djevojaka, dječaka i dje-vojčica, staraca i starica iz raznih zva-nja i staleža: seljaka i radnika, vojnika i trgovaca, građana i plemića, studenata i znanstvenika, književnika i intelektu-alaca, redovnika i redovnica, svećenika i biskupa kao i svih drugih zvanja i za-nimanja. Svi su oni, svaki na svoj način, kroz razne životne »klance jadikovce« došli do kršćanske zrelosti, do prija-teljstva s Bogom, do sretnoga života u blaženoj vječnosti. Stoga se na blagdan Svih Svetih Crkva sjeća tih uzornih i svetih ljudi. Ipak u prvom redu štuje i stavlja ljudima za uzor one kršćane, koji su u raznim povijesnim razdobljima proglašeni svetima i blaženima. To su naši sveci kao, npr. Blažena Djevica Marija, sv. Ivan Krstitelj, Josip, Petar, Pavao, andrija, Ivan i drugi apostoli, zatim brojni mučenici i drugi Božji ugodnici, koji su postali uzori svojim savršenim i svetim životom. Bilo ih je u svim stolje-ćima i u svim narodima, pa i u našemu hrvatskom narodu. Spomenimo samo neke.

Sveci u hrvatskim zemljama

Prije dolaska Hrvata u današnju našu domovinu, ovdje su živjeli stari Ili-ri izmiješani s grčkim i rimskim doselje-nicima. Mnogi su podnijeli mučeničku smrt samo zato, jer su bili kršćani, npr. u Solinu brojni mučenici sa sv. Dujmom na čelu, u Istri također sa sv. Mavrom biskupom Poreča, zatim sv. Kvirin, bi-skup Siska, mnogi srijemski mučenici, kao sv. Irenej, Polion, Dimitrije i drugi.

Od brojnih naših hrvatskih svetaca spominjemo: sv. Nikolu Tavelića, Mar-ka Križevčanina, Leopolda Mandića, i blažene: Jakova Zadranina, Ozanu

Kotorsku, Ivana Merza, Drinske Mu-čenice, Miroslava Bulešića, kardinala alojzija Stepinca, Mariju Petković do nedavno proglašenih blaženika fra Se-rafina Galsnovića Kodića i don ante Muzića, kosovskih Hrvata.

Kako je već prije upozoreno, dan poslije blagdana Svih Svetih vjernici se sjećaju svih drugih pokojnika, koji nisu proglašeni svetima. Zato na Dušni dan za njih mole i prikazuju sv. Misu.

Sveta Misa na svetkovinu Svih Sve-tih počinje usklikom: »radujmo se u Gospodinu! Svetkujemo blagdan Svih Svetih! Njihovu se blagdanu raduju anđeli i zajedno s njima slave Sina Bož-jega!« Tekstovi bogoslužja toga dana puni su zanosne radosti i oduševljenja, jer Svetkovina doziva u svijest kršćan-sku radosnu činjenicu da je »veliko mnoštvo koje nitko ne mogaše izbroji-ti iz svakoga naroda i plemena i puka i jezika» (Otk 7,9) postigao cilj svoga po-stojanja i smisao života.

Osim toga svi mi koji smo još ovdje na zemlji i živimo svoj zemaljski život već imamo pravo vidjeti i same sebe u toj budućoj slavi i već sada unaprijed slavimo (anticipiramo) svoju konačnu pobjedu i svoju vječnu sreću s Gospodi-nom Bogom i sa svima svetima.

Stoga vrlo su dobro učinili naši stari iz »Tri Vale« kad su za svoje zaštitnike izabrali Sve Svete, a u naše dane sagra-đena je i posvećena u njihovu čast veli-ka i lijepa crkva u Promajni.

Blagdan: 1. studenoga.Imendan: Svakom je kršćaninu imen-

dan na svetkovinu Svih Svetih, jer toga dana štujemo sve svece i svetice.

Fra Gabrijel Jurišić

16

Poslije duge i teške bolesti Jure je pre-dao svoju dušu Bogu u Zagrebu, 10.

rujna 2016. godine. Obrede ispraćaja mr-tvoga tijela na Mirogoju u Zagrebu, 13. rujna u 10 sati, predvodio je uzoriti gos-podin kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, koji je održao i oproštajno slovo. Govorili su još sljedeći: dr. andrej Plenković, predsjednik Hrvatske Vlade, dr. Vlado Lončarević, izaslanik gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednice republike Hrvatske, dr. Neven Kuspilić, dekan Građevinskoga fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu i Jelena Vuković, kći pokoj-noga Jure.

Sprovodne obrede na groblju sv. Josi-pa u Baškoj vodi istoga dana poslije pod-ne predvodio je fra Petar Vrljičak, župnik, U koncelebriranoj sv. Misi zadušnici su-djelovalo je više svećenika Baškovođana, o. Blaženko Nikolić župnik zagrebačke župe Bezgrešnoga Srca Marijina kojoj je Jure pripadao, i drugi.

I u Zagrebu i u Baškoj Vodi osim obi-telji i rodbine u obredima su sudjelovali brojni prijatelji, mještani, suradnici i po-štovatelji pokojnoga Jure. Među njima predsjednici Sabora i Vlade, ministri, akademici, sveučilišni profesori, političa-ri, kulturni i društveni djelatnici, od kojih spominjemo poimenice samo neke: Želj-ko reiner, Damir Krstičević, Mate Granić, Nikica Valentić, Franjo Gregurić, Zlatko Mateša, Luka Bebić, Vladimir Šeks, Da-vor Božinović, Đuro Njavro i brojni drugi.

Sredstva društvenoga priopćavanja (rTV, tisak i druga) izvijestila su javnost o njegovu životu, djelovanju, smrti i spro-vodnim obredima.

I. KraTKI ŽIVOTOPIS JUrE raDIĆa(Baška Voda, 15. IX. 1953--Zagreb, 10. IX. 2016.)

Dječak je ugledao svjetlo dana u ne velikom naselju u Makarskom primorju, na obali između plavoga Jadrana, surih vrhova Biokova i neizmjernoga plavetni-la mediteranskog neba. Na sv. krštenju, u crkvi sv. Nikole, dobio je ime Jure u čast svoga djeda, koji je kao mornar u svojoj 42. godini života, našao svoj grob u veli-koj oluji u Biskajskom zaljevu, 26. siječnja 1930. godine.

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i srednju u Makarskoj. Obitelj ga je obogatila izvornim kršćanskim i ljudskim načelima, koja su mu bila orijentacija na životnom putu. Da dođe do kršćanske zrelosti, pomagao mu je stric fra Jure, pro-fesor teologije i prirodoznanstvenik.

Dok je u Zagrebu studirao na Građe-vinskom fakultetu, želeći produbiti svoje teološko znanje, upisao je i diplomirao na Institutu ta teološku kulturu laika na Bo-goslovnom fakultetu u Zagrebu.

Kad je završio studij na Građevin-skom fakultetu, ostao je na njemu i od

Dr. JUrE raDIĆSveučilišni profesor, znanstvenik i političar

17

svjetionik

asistenta došao do redovitoga profesora i predstojnika Katedre za mostove. Obav-ljao je razne službe: predsjednik Skupšti-ne Zagrebačkoga sveučilišta, pomoćnik i uskoro ministar znanosti, tehnologije i informatike, predstojnik Ureda dr. Fra-nje Tuđmana, predsjednika republike Hrvatske (1992.), vilu ˝Zagorje˝ nazvao je ˝Predsjednički dvori˝, glavni tajnik HDZ-a, ministar obnove i razvitka i po-stigao velike uspjehe u obnovi razrušene Domovine, od 2006. radi u Institutu gra-đevinarstva Hrvatske i bio predsjednik Uprave, izgradio je preko 20 mostova, a među njima i novi Maslenički most, koji je započet odmah poslije operacije ˝Ma-slenica˝ (1993.), a otvorio ga je 1997. god. Predsjednik Franjo Tuđman, zatim kao potpredsjednik Vlade vodio je i zaključio Ugovore sa Svetom Stolicom (1996.).

Kad ga je predsjednik Franjo Tuđman pozvao na suradnju, rekao mu je da će se odazvati, ali da ne želi zapustiti svoju obitelj, ni napustiti fakultet. Predsjednik je uvažio jedno i drugo. Tako je i bilo. To mije kazao sam Jure. Također mi je povje-

rio da su neki zavidnici namjerno širili u javnost netočne i krive informacije o Ma-sleničkom mostu.

Uz druge radove, jedan je od projek-tanata nove buduće Zagrebačke zračne luke. Nadao se je da će još pripomoći i završetku Pelješkoga mosta.

Sudjelovao je i organizirao više znan-stvenih i stručnih skupova u Domovini i inozemstvu. Objavio je više knjiga i veliki broj znanstvenih stručnih članaka na hr-vatskom i stranim jezicima.

U rodnoj Baškoj Vodi od dječjih i mini-strantskih dana i u Zagrebu od student-ske mladosti uvijek je bio usko povezan s vjernicima i svećenicima u župi kao vrlo aktivni vjernik i član Pastoralnoga žup-skog vijeća. Odgojio je i darovao Crkvi i Domovini petero djece i neizmjerno se radovao što ima 17 unučadi.

Svi koji su ga ispratili bilo na Mirogoju u Zagrebu, bilo u Baškoj Vodi, uputili su Bogu svoje smjerne molitve za njegovu plemenitu dušu.

requiescat in pace Domini – Počivao u miru Božjemu!

18

II. OPrOŠTaJNI GOVOrI

Kako je već upozoreno, više se je go-vornika oprostilo od pokojnoga Jure ra-dića. Donosimo slijedeće:

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački

Draga braćo i sestre!Smrt i sprovodni ispraćaji trenuci su

posebnog susreta s osobom koju pratimo na vječni počinak. Pokojnik nam odjed-nom zasja u nekom novom svjetlu. Nje-gov život, čiji ovozemni tijek smrt zaklju-čava, mi vrednujemo drukčije i cjelovitije.

Sveti Pavao nam poručuje: ˝Uvijek smo puni pouzdanja˝ i u životu i u smrti. Imamo nadu jer u vjeri hodimo i trsimo se da bismo Kristu omiljeli dobrim djeli-ma. Vjernik, kršćanin ne gubi nadu ni u susretu sa smrću svojih najbližih. Vjera mu otvara obzorje s onu stranu života u Isusu Kristu, koji je za nas: Put, Istina i Život.

Sada Stojimo pokraj mrtvog tijela dragog pokojnika, našega brata u Kri-stu: muža, oca, djeda, prijatelja dr. Jure radića, da bismo mu iskazali posljednju počast i da bismo počastili njegov život i smrt. Upravljamo svoje oči u križ Isusa Krista i vjerom koja traga govorimo: ovo nije svršetak, jer vjerujemo u uskrsnuće mrtvih i život vječni.

Život nas je na razne načine povezao s dr. Jurom radićem, kojega je Gospodar života nakon teške bolesti pozvao sebi. Poznajemo ga i sa zahvalnošću ćemo ga pamtiti kao čovjeka koji je kršćanskom vjerom i životnim optimizmom svim ža-rom svoga srca svjedočio ljubav prema obitelji, Crkvi i Domovini.

Dr. radić bio je veliki ljubitelj života i promicatelj obitelji. To svoje uvjerenje po-tvrdio je vlastitim životom. S kakvom je samo radošću govorio o svojoj unučadi i

ponosno isticao da ih do sada ima seda-mnaestero.

Dr. Jure radić, sveučilišni profesor, znanstvenik i javni djelatnik bio je istin-ski vjernik Katoličke Crkve. Vjera, koju je primio u roditeljskoj kući u Baškoj vodi, opečatila je sav njegov život. U Zagrebu je kao intelektualac posebnim studijem teologije spoznaju svoje vjere još više produbio, proširio i živio u kršćanskoj za-jednici. On nije bio samo pripadnik Kato-ličke Crkve. On je svoju vjeru poznavao i svoju Crkvu istinski ljubio.

Dr. radić bio je predani sin svoje hr-vatske Domovine. Djelovao je na raznim područjima društvenoga i državnog ži-vota. Posebno se zauzimao u teškim go-dinama Domovinskog rata, a kao bliski suradnik prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, obnašao je visoke dr-žavne službe. Sudjelovao je i u organiza-ciji te pripremi pohoda svetog pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Iznimno je zaslužan za sklapanje ugovora između države Hrvatske i Svete Stolice koje je za repu-bliku Hrvatsku potpisao kao predstojnik Državnog povjerenstva za odnose s vjer-skim zajednicama. Tim su ugovorima na suvremen način uređeni odnosi između Crkve i države.

Dr. Jure radić istinski se radovao po-stignutim uspjesima svoga hrvatskog na-roda i bio je zahvalan Bogu što je Hrvat-ska postala samostalna država.

Danas dok zahvaljujemo Bogu za svje-dočanstvo bogoljublja, čovjekoljublja i domoljublja dragog pokojnika dr. Jure radića, molimo da se ne izgubi ništa od njegovih plemenitih napora.

Zadnjih je mjeseci, iskušan bolešću, zao ponavljati kako sada bolje vidi ono što je važnije u životu. Dobri Bog ga je i na taj način pripremio za veliki Susret. a sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, kojega je naš Pokojnik veoma poštivao,

19

svjetionik

naglašavao je da je smrt sveti trenutak ra-đanja za vječnost. Neka u vječnosti doživi radost susreta sa svetima i mučenicima iz hrvatskog naroda, a posebno s blaženim alojzijem Stepincem, kojega je za života osobito štovao.

Poštovana gospođo Jadranka radić, cijenjeni sinovi i kćeri, unuci, rodbino i prijatelji dr. Jure radića, sa zahvalnošću i ponosom pratimo sada našega dragog Pokojnika na njegovu putu, a on je iz vječnosti s nama. Dok molimo za pokoj njegove plemenite duše, molimo i da nas neprestano na našem životnom putu jača zajedništvo s našim dragim pokojnima, koji vječno žive na nebu.

Dr. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Poštovana obitelji, dragi prijatelji, tuž-ni zbore, pripala mi je žalobna čast da se u ime Hrvatske demokratske zajednice oprostim od našega dragoga prof. dr. Jure radića.

Dragi Jure!Od kada je vijeka i svijeta svi svjeto-

nazori, vjere i mudrosti nastoje razotkriti

misterij smrti, ali misterij ostaje misterij.Svi se slažu u jednome: između života

i smrti postoji suglasje koje se potvrđuje u trajnosti, u suvremenoj dimenziji kojoj se nadamo i kojoj težimo.

Bio si uzoran gospodin, čestit i častan čovjek koji je znao nositi muku dana i mir noći. U rodnoj si Baškoj Vodi bio jedan od najboljih učenika, ali i ministrant na olta-ru pa si tako, živeći u vjeri, krenuo na svoj životni put. Postao si izniman stručnjak za mostove, kako one stvarne tako i one metaforičke.

Znao si cijeniti život kao izazov i po-ziv na poslanje, a pritom ostati uzoran otac i suprug.

Znao si da su ogromni i neshvatljivi planovi Božji i da mi ne možemo dogle-dati ni smjera ni svrhe te da ih moramo smireno primati i da je u svemu tome po-nekad teško biti čovjek. a ti si bio i ostao čovjek kroz teška vremena natovarena na leđa ljubljene Domovine kojoj si se, bez dvojbe, stavio na raspolaganje u najtežim trenucima.

U najsudbonosnijim danima za opstoj-nost Hrvatske, uz predsjednika Franju

20

Tuđmana, pozivao si na razumijevanje, ljubav prema bližnjemu i opraštanje.

˝Svi su mi ljudi potrebni. Svi, od one starice koja me je primila na ruke kad sam došao na svijet pa do onoga nepoznatog prolaznika koji će, kad me budu nosili na neko groblje, skinuti kapu i prekrižiti se i zaželjeti mi vječni mir i laku zemlju.˝

Vječni mir! – kako je dobra i velika i lijepa ta želja!

Vječni se mir zaslužuje ovdje, na Ze-mlji, među ljudima, u druženju i oprašta-nju, u dobrim namjerama i zajedništvu.

U listopadu 1993. predsjednik Franjo Tuđman predložio te za glavnog tajnika stranke, obrazlažući to riječima: ˝radić je za središnju politiku, temeljenu na konti-nuitetu djelovanja stranke, ali i načelima kršćanske demokracije.˝

I upravo je ta kršćanska ukorijenjenost obilježila cijeli tvoj život. Kao predsjednik Državnog povjerenstva za odnose s vjer-skim zajednicama u listopadu 1998. bio si potpisnik značajnoga Vatikanskog ugo-vora koji je, s trima već potpisanim rani-je, postignut istinski ugovor o pravnim, pastoralnim, odgojnim i gospodarskim pitanjima u odnosima između države i Crkve u Hrvatskoj. Tom prilikom ista-knuo si kako se tim činom učvršćuje i do kraja pravno utemeljuje povijesni slijed dobrih odnosa Svete Stolice i Hrvatske te da svojim potpisom Hrvatska jasno ističe da želi ispravljati nepravde prošlih vre-mena, pritom izbjegavajući nove.

Tvoj život bio je blagoslovljen brojnom obitelji koju si iznad svega volio i njome se ponosio. U Svome si životu jednakim žarom uspješno radio na mnogim život-nim područjima, kao sveučilišni profesor, znanstvenik, potpredsjednik Hrvatske vlade i ministar, predstojnik Ureda Pred-sjednika i u najdramatičnijim vremenima čovjek od povjerenja predsjednika Franje Tuđmana. Posebno treba zabilježiti Tvoj

izniman doprinos mirnoj reintegraciji Hr-vatskog Podunavlja i obnovi i gradnji po-rušenih domova. Bio si graditelj mostova, ali ne samo mostova koji premošćuju ri-jeke i mora, već i mostova prijateljstva, ljudskosti i dobrote.

Ostao si velik i cijenjen u svijetu arhi-tekture i graditeljstva.

U tom si umjetničkom izražaju i inže-njerskom umijeću ostao zabilježen kao prvi i najbolji. Narod je trajan baš kao što je i njegova umjetnost trajna. Tom spo-znajom pokazao si da je uklapanje trajno-sti u moderni trend komunikacijski kod kojim se ne može pogriješiti.

I mi smo, uz Tvoju pomoć i s Tobom, odlučili sami o sudbini svoje Hrvatske. Tvoj je udio u toj velikoj pobjedi izniman. Hvala Ti na Tome u ime svih onih koji vole i poštuju Hrvatsku.

Uglednom je čovjeku posljednjim po-čivalištem cijela domovina. Ne svjedoči o njemu samo nadgrobni natpis u njegovu zavičaju, već i nepisana uspomena koja se urezala nadaleko u svačiju pamet bo-lje nego u bilo kakav spomenik. Takvih je nepisanih uspomena u tvome životu do-voljno.

Neka Ti Bog da mir vječni i neka Ti je laka hrvatske zemlja koju si beskrajno vo-lio. Hvala Ti!

3. Dr. Vlado Lončarević, izaslanik gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske

˝Samo je u Bogu mir, dušo moja, samo je u njemu spasenje.˝(Ps 62)

Dragi naš Jure!Kada sam prošloga leta razgovarao s

Tobom u Tvom kabinetu na fakultetu, ni-sam mogao ni pomisliti da ću za godinu dana, kao jedan od mnogih članova neka-

21

svjetionik

dašnje zajednice mladih ˝Jordan˝ pri na-šoj i Tvojoj župi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu, stajati u tužnom, časnom i ponosnom zboru s jedinstvenom povla-sticom da Ti kažem riječ ljudske zahval-nosti i vjerničko ˝doviđenja˝.

Srce je žalosno zbog zemaljskog ra-stanka, no radosno i ponosno zbog svih trenutaka našega zajedništva.

Nisam još ništa znao o p. Ivanu Fuče-ku ni njegovoj Zajednici mladih, dok sam Te kao, mladac sredinom sedamdesetih godina slušao u našoj podrumskoj kapeli za nedjeljnih čitanja, koja su, mogu reći, bila jedinstveno Tvoja: sigurna i snažna. Bio si tako na svoj način i stasom i glasom metafora vjere koju sam tek počeo spo-znavati i živjeti.

Takvim smo Te svi doživljavali. Zato smo u raznim životnim trenutcima i s ra-znim problemima s povjerenjem dolazili k Tebi, često u Tvoj kabinet na fakultetu, gdje je u staklenom stolu bilo Sveto pismo. Mogao bi reći: da smo vjerovali Tvojoj vjeri. I zaista, nisam čuo da si bilo kome zatvorio vrata. Naprotiv, premda si bio na visokim i najvišim pozicijama u jav-nom životu, bio si jednako pristupačan. Bio si jednostavno naš Jure. Sa svojom Jadrankom znao si, premda preokupiran raznim dužnostima, doći na naše polugo-dišnje veteranske sastanke i svakome si posvećivao pažnju jednakom pozornošću i vedrinom.

Bio si čovjek rada, pothvata, zamisli i vizija. Vjerovao si u velike potencijale svoga naroda i svoje domovine, skupljao ljude i motivirao. I s mnogim članovima naše nekadašnje Zajednice surađivao si na razne načine. Bio sam među njima i mogu posvjedočiti mnoge vrline koje su Te krasile, a u kojima mi vjernici čitamo rukopis Duha Svetoga: skromnost, ljuba-znost, razboritost, mudrost, znanje, jakost i dar dobroga savjeta.

Trojicu su ljudi posebno spominjao među mnogima koji su bili važni za Tvo-ju formaciju: svoga strica dr. fra Juru Radi-ća, našega predsjednika dr. Franju Tuđma-na i svoga profesora dr. Krunu Tonkovića, kojemu si posvetio knjigu ˝Pontifex maxi-mus˝. Taj zgodan naslov što se pridjelju-je papama – nije, vjerujem, pretenciozno reći – s jednakim pravom pripada i Tebi. Bio si veliki graditelj ne samo mostova, nego i još više graditelj dobrote, ljudsko-sti i životne radosti. S pravom su Te u jav-nosti doživljavali kao čovjeka vjere. Ti si to bio, postojano u svakoj prilici. Bili smo ponosni na Tebe, jer je u svakomu Tvom javnom svjedočanstvu kršćanstva bilo sažeto sve što smo svi mi, svatko na svoj način, nastojali živjeti. a kada su Te zbog vjere i domoljublja napadali kojekakvi zavidnici, koji u životu nisu postavili ni brvno preko jarka, primao si to s kršćan-skom vedrinom. Znao si, naime, tko je Tvoj put – Krist Gospodin, i što je Tvoj put – služiti bližnjima i svojemu narodu.

Ti si, dragi Jure, svoj zemaljski put za-vršio i, vjerujem, primio vijenac vječne ljubavi svojega Stvoritelja.

Spomenuh naš posljednji razgovor. Govorio si o svojoj želji da se sa supru-gom Jadrankom vratiš u svoju Bašku Vodu, da više budeš s unucima i djecom, i posvetiš se nadzoru gradnje Pelješkoga mosta. Bog je dopustio da bude drukči-je. No, hrvatski će narod završiti započe-to djelo. a Ti s nebeskih visina bdij nad gradnjom svojega mosta i njegovim gra-diteljima.

Danas se vraćaš na svoju rodnu grudu, u tu kolijevku našu dalmatinsku. I dola-zi mi stih iz naše glagoljičke pjesmarice iz 14. stoljeća:˝Bratja, brata sprovodimo, za’nj se Bogu pomolimo.˝ Sprovodimo Te kao Tvoja braća i sestre u vjeri, molitvom za pokoj Tvoje duše i zahvalom Bogu što si bio dijelom naših života.

22

Neka Ti je laka zemlja naše drage do-movine Hrvatske, koju si toliko volio!

4. Dr. Neven Kuspilić, dekan Građevinskog fakulteta

Profesor radić, kolega Jure, napustio nas je u zvanju redovitog profesora i pro-čelnika Katedre za mostove na Građevin-skom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od kada se prije 40 godina zaposlio kao znanstveni asistent na Katedri za mo-stove pa sve do nedavno, s puno duha, veselja i stvaralačkih ideja odgajao je ge-neracije studenata.

Bio je voditelj više znanstvenih proje-kata te mentor i savjetnik stotinjak diplo-manata i petnaestak doktoranada. Velik broj njegovih bivših studenata danas su vrlo uspješni ljudi na vodećim pozicijama u različitim tvrtkama i organizacijama.

Bio je čovjek neiscrpne energije. I kada je obnašao naviše javne dužnosti nije na-pustio fakultet. U svakom slobodnom tre-nutku nastojao je doći, održati svoja pre-davanja i obaviti druga zaduženja, čak i pisati knjige. Za njega nije bilo praznog hoda.

Životopis profesora Jure radića je ui-stinu prebogat. Više od 300 znanstvenih i stručnih radova objavljeno je u domaćim i međunarodno priznatim časopisima te su ga čitali i citirali širom svijeta. Objavio je i niz knjiga, priručnika i udžbenika koje su za sigurno od velike pomoći brojnim studentima, stručnjacima i znanstvenici-ma. Organizirao je niz skupova, domaćih i međunarodnih, na kojima je promicao znanja i sposobnosti hrvatskih graditelja.

Projektirao je i koordinirao izgradnju naših velikih mostova koji su svjetski po-znata i priznata ostvarenja. Bio je začet-nik i voditelj velikih strateških projekata poslijeratne obnove razorenih hrvatskih krajeva i izgradnje hrvatske nacionalne

cestovne mreže u sklopu europskih kori-dora. Bio je jedan od autora i projektant našeg Zagrebačkog aerodroma, a nada-mo se da će se njegova stručna nastojanja i domoljubna želja povezivanja cjeloku-pnoga hrvatskog teritorija uskoro ostva-riti gradnjom mosta do poluotoka Pelješ-ca.

Bio je najbolji govornik kojeg znamo čija su izlaganja bila jedinstvena.

Vječiti optimizam profesora radića bio je zarazan. Njegovi najbliži suradnici s Katedre za mostove najbolje znaju koli-ko je snažno poticao prožetost znanosti, obrazovanja i praktičnoga rada, ali sve to u prijateljskom okružju i međusobnoj ljudskoj potpori.

Jure radić je bio profesor i mentor, stručnjak i znanstvenik, koordinator i sa-vjetnik, ali izvan svega srdačan kolega i prijatelj. Žalosni smo što nas je napustio tako iznenada, jer je pokazivao iznimnu snagu i upornost u borbi protiv teške bo-lesti te smo svi vjerovali da ćemo ga usko-ro opet sresti na fakultetu.

Netko je rekao da smrt zapravo i ne postoji, jer ljudi umiru samo kad ih svi zaborave. Profesora Juru radića njegovi studenti, njegove kolege, suradnici i pri-jatelji nikada ne će zaboraviti,

Dragi profesore, neka Ti je vječna sla-va i hvala. Bila nam je čast poznavati Te i uvijek ćeš nam nedostajati. Tugujemo za-jedno s Tvojom obitelji.

5. Smiljan Radić

Dragi prijatelji, ima nešto u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti:

Ostave trag koji se ne može izbrisati…Ostave bol koji se ne može preboliti…

iOstave ponos koji se ne može sakriti.Jerbo, ne umire onaj tko odjednom

ode,

23

svjetionik

Jer ga oči pune suza svakom suzom isponova rode… Znam, dragi Jure otiša si voljom Božjom, ni zbogom ti reka ni-sam… ali, viruj obaćute kada prođu ose-ke i plime, kad Svevišnji svede račun i kad zato dođe vrime…

a vrime se je, evo danas stebom uko-palo i fermala radost baškovoških lita, pritruđeno tilo bidno ti zaspalo, s nevera-ma duša ucviljena svita…

Znaj, predragi prijetelju, rode moj…I dalje teške padat će kiše,

Pustinjon duša vladat će vitri,Sriču i radost nevera brišeDok tilan teku nemira litri.I dalje, teške padat će kiše

Nemoćni, već smo od grišni stanjaJubavi žedni, jedva se diše

Sićam se, raka si: Svi smo, siti obećanja.I dalje će misli pelina biti,

Uzdahom svakin suza će kanut, mrvu lipote vaja nam sniti

I nadat se suncu kada će granut.

a kada svane blaženo jutro,Nebesko svitlo zasja na praguOnoga gore, što put nam utro

Slaviti triba – i bit mu na tragu.

Dragi Jure,I dalje teške padat će kiše,

Pustinjan juskin studen i zimaU molitvi stebon nema mi priše

Jer, virujen u Te – i znan da te ima!amen!

6. Jelena Vuković, Jurina kći

Tata moj

Ti si imao život življenja.Toliko je dobra ostalo iza tebe…

I toliko je ljudi danas s nama u mislima i molitvama.

Tolikima si bio prijatelj,Pružio ruku kad je trebalo.

Tolike si usmjerio, potaknuo, vodio.Bio si mentor, profesor, veliki vjernik i

veliki čovjek.

ali prije svega OTaC,Bio si suprug, bio si djed.

I kakva je čast meni bila biti Tvoje dijete…

Ti si bio naša stijena,Naš oslonac, naše utočište,

naša sigurna luka.Bio si i ostao naš najveći uzor,

naš ponos.

I doista:rodilo je zlatom sve ća si taka.Nek Ti na sve vike, Tata, zemlja bude

laka!

Navedeno izvješće o smrti Jure radi-ća, sprovodnim obredima i prigodnim govorima trebalo je donijeti u ovom broju ˝Svjetionika˝, našega župskog lista naj-prije zato, jer je Jure rođeni Baškovođanin i jer je bio javni znanstveni, društveni i politički djelatnik.

ali ima još jedan važan razlog. Žup-sko glasilo ̋ Svjetionik˝ pokrenuto je 1966. godine. U drugom broju i sljedećim bro-jevima zapisan je i mladi Jure radić, član Uredništva. On se je od mladih dana anga-žirao kao praktični vjernik. To je nastavio kao student i profesor u Zagrebu i takav bio do kraja života. Stoga je trebalo da naš župski list obavijesti svoje čitatelje o njegovu životu, djelovanju, sprovodnim obredima i prigodnim govorima uvaže-nih govornika.

Fra Gabrijel Jurišić

24

KrŠTeNi 2016.1. rafaela Topalović (Josip i Ivanica),

03. 01. 2016.2. Emanuela radić (Nikola i Ivana),

17. 01. 2016.3. Lana Leko (Dalibor i Nikolina), 06. 02. 2016.4. Veronika Topić (Joško i Keti), 07. 02. 2016.5. Karlo Žulj (Nikica i ana), 27. 03. 2016.6. Manuela Josipović (Ivan i anita),

27. 03. 2016.7. Deana Staničić (Dejan i Tina), 03. 04. 2016.8. Toma Grmoja (Josip i ana), 03. 04. 2016.9. Jure Bogdanović (Marko i ana), 24. 04. 2016.10. Petar Dujmović (Miroslav i Nikolina), 07. 05. 2016.11. Dmitar Zvonimir radić (Vjekoslav i Mirna), 07. 05. 2016.12. Lucija Baković (Berislav i Iva), 14. 05. 2016.13. Luka Topić (Mario i ana), 04. 06. 2016.14. Tamara Staničić (Nikša i Maja), 05. 06. 2016.15. Lion Jelečević (Toni i aliona), 11. 06. 2016.16. Josip Lovrić (Božo i Katarina), 02. 07. 2016.17. Tijana regazzoni (Stefano i Kristina), 10. 08. 2016.18. Marie Bischof (alfred i Kerstin),

27. 08. 2016.19. Ivan Pecollaj (Berton i Marija), 18. 09. 2016.20. Paula Pecollaj (Berton i Marija), 18. 09. 2016.21. Klara Vuković (Josip i Jelena), 08. 10. 2016.

22. Frane Jurišić (Nikša i Sanja), 22. 10. 2016.23. Narda radić (Frane i andrea), 06. 11. 2016.24. Nicole radić (Frane i andrea), 06. 11. 2016.25. Lana Ivandić ( Marinko i Zorica),

06. 11. 2016.26. Josip Erstić (Ivan i Ivana). 20. 11. 2016.

prVopriČeSNiCi 2016.1. Katja Božić (Zvjezdan i Josipa)2. Martin Babić (ante Zoran i Olga)3. Luka Toni Beroš (Željko i Ljiljana)4. Lara Dedić (Ivica i ana)5. Lucija Granić (Lovre i Marija)6. Mate Granić (ante i Mare)7. Lea Jahić-Jozipović (redžo i Vera)8. Teo Jurišić (Toni i Marina)9. Luka Krčić (Matko i Marijana)10. Luka Leko (p.ante i Mirjana)11. Filip Lozić (Damir i adriana)12. Ivica Marendić (Denis i Branka)13. Iva Matijašević (Igor i Nada)14. Mauro Medvešek (Vilim i Marija)15. Ivo radić (p.Karlo i Natalija)16. Jure radić (Vjekoslav i Mirna)17. Emanuel Staničić (Denis i Sanja)18. ramona Staničić (Duško i Ivana)19. roko Staničić (Brnislav i Marija)20. Elena Škrabić (Mate i Zuzana)

KriZmaNi 2016.1. Dražen anđelić2. Nikola anđelić3. Goran Borković4. Lucija Divić5. Emilija Jelavić6. Marin Josipović

25

svjetionik

Prvopričesnici 2016.

Krizmanici 2016.

26

7. Fran Kovačević8. Josipa Krilić9. Martina Leko10. Ivana Matić11. Karla Mihaljević12. Silvija Milkota13. Ivana Padovan14. Mijo radojković15. Boris Staničić 16. Sanja Staničić17. ana Marija Šarić18. Matej Šarić19. Matej Škrabić20. Gea Tadić21. Ivona Zubanović

SKLopiLi SU KaToLiČKi BraK1. Miroslav Dujmović i Nikolina Topić 19. 12. 2015.2. Marko Mundić i Marina Vladić 23. 01. 2016.3. radomir Ćosić i Beti Milinković 06. 02. 2016.4. Kristijan roso i Tea Baković 22. 04. 2016.5. Mirko Dujmović i Mara Budnik 04. 06. 2016.6. Toni Jelečević i aliona Fedina 11. 06. 2016.7. Nikola Pupačić i Jelena Topić 03. 09. 2016.8. Dario Cvetko i Katazyna ana Kucyj 14. 09. 2016.9. Mate Galvota i Matilda Divić 05. 11. 2016.10. Davor Milićević i Marica Krčić 19. 11. 2016.11. antonio Bušić i Tea Štula 26. 11. 2016.

poŠLi preD Nama U VjeČNU DomoViNU1. ruža Sikavica, *25. 12. 1926. - + 26. 12. 2015.2. Jurka Topić, *18. 03. 1930. - + 15. 01. 2016.3. Karmela Zelić, *15. 07. 1950. - + 29. 01. 2016.4. Stoša Jurišić, *20. 07. 1935. - + 30. 01. 2016.5. ante Jakir, *15. 01. 1922. - + 04. 02. 2016.6. Nedjeljka Beroš, *06. 01. 1929. - + 10. 02. 2016.7. Marija Vojsava Jerković, * 06. 10. 1927. - + 12. 02. 2016.8. Marija radić, *13. 09. 1921. - + 22. 02. 2016.9. Srećko ribarević, *10. 03. 1930. - + 08. 03. 2016.10. Blaž radić, *01. 10. 1938. - + 19. 03. 2016.11. Marta radić, *29. 07. 1923. - + 05. 04. 2016.12. Nediljka Jurišić, *13. 11. 1922. - + 07. 04. 2016.13. Karlo radić, *02. 06. 1965. - + 23. 04. 2016.14. Marica Škrabić, *03. 10. 1920. - + 02. 05. 2016.15. Katica Divić, *15. 09. 1921. - + 22.- 05. 2016.16. Zoran Krsmanović, *24. 06. 1956. - + 29. 05. 2016.17. Ivan Oršulić, *08. 11. 1940. - + 09. 06. 2016.18. Petar Savković, *05. 05. 1945. - + 09. 06. 2016.19. Nikola Topić, *25. 06. 1940. - + 23. 06. 2016.20. Željka Topić, *14. 05. 1951. - + 22. 06. 2016.

27

svjetionik

21. Vega Zoretić, *22. 10. 1930. - + 23. 06. 2016.22. anka Jurišić, *08. 01. 1923. - + 02. 07. 2016.23. ane Staničić, *27. 02. 1912. - + 19. 07. 2016.24. radmila Babić, *31. 01. 1950. - + 26. 08. 2016.25. Ivan Jurišić, *18. 02. 1956. - + 29. 08. 2016.26. Jure radić, *15. 09. 1953. - + 10. 09. 2016.

27. Krune Trošelj, *17. 09. 1940. - + 11. 09. 2016.28. ante Ivandić, *25. 07. 1935. - + 10. 09. 2016.29. Ksenija Smiljana Josipović, *12. 10. 1933. - + 09. 10. 2016.30. Borislav Ivandić, *26. 02. 1935. - + 07. 09. 2016.31. Maja Jurišić, *12. 08. 1952. - + 13. 10. 2016.32. Dragan Jurić, *07. 11. 1953. - + 18. 10. 2016.

U stara vremena, pa i za vrijeme mojih početaka na brodu i moru,

mornari su među potrebnim stvarima za ukrcaj na brod obavezno sa sobom nosili i sliku svetog Nikole, bočicu bla-goslovljene vode i par listića blagoslov-ljene masline. To bi im spremale brižne majke i supruge, te ih u svojim moli-tvama preporučivale sv Nikoli i Majci Božjoj. To je bila velika nada u slučaju životne pogibelji. Bila su to vremena kada komunikacija brod - kopno nije bila na današnjem nivou, već je bila problematična, neizvjesna i nesigurna. a tek u vrijeme mog oca i djeda! Koga onda u nevolji zvati? Gdje potražiti spas? Samo kod Boga i sv. Nikole! Jer, samo onaj koga su lomile crne olujne noći po oceanima zna koliko strepnje i straha nosi mornar u duši i u kakvim je tada najcrnijim mislima. Vjera i nada u pomoć s neba jedina su utjeha u beskra-ju olujnog podivljalog mora, dok vjetar fijuće da je to strašno slušati, a mornar se bori se s tom poludjelom prirodom i pita - kad će jutro, dan? Kada će svje-

pomorCi i SV. NiKoLa

tlost? Strašna je tama - to je grob! Jeziva je noć na olujnom moru i predugačka, jer samo se čuje tutanj mora i huk vje-tra i crna crnina svud naokolo - nikad svanuća. Zora svojim svjetlom donosi olakšanje. Tada se svetom Nikoli šapću usrdne, tihe molitve i zamolbe, i kao da ga se vidi na pramcu parobroda kako svojom moćnom rukom smiruje more. a kako se oluja smiruje , tako nestaje i

Pomorski kapetani po tradiciji nose kip sv, Nikole

28

one strašne napetosti. Kad pogibelj pro-đe, sve se pomalo zaboravlja. Sve do ponovne oluje.

Kad sam se prvi put ukrcao na brod u ljeto 1962. na p.b. Matija Gubec, moja rodica Karmela opskrbila me svim po-trebnim: krsnom vodom, blagoslovlje-nim medaljicama, maslinom i svetim sličicama. a ja sam uzeo veliku sliku sv

Nikole. Stajala je nalijepljena na stropu moje kabine iznad postelje. Kada smo gotovo izgubili glavu (potonuli) u In-dijskom oceanu u strahovitom ciklonu mjeseca svibnja 1963. godine, oči mno-gih bile su uprte u „moga“ sv. Nikolu. Pogledi uprti u njega govorili su sve. Svaki bi ga dotaknuo rukom, a što je u sebi promišljao, nije teško dokučiti.

Nije bilo vrijeme za glasne molitve, jer to su bile godine rigidnog komuniz-ma, ali oči su govorile sve. Teški trenut-ci! Tada čovjek s puno gorčine počne sam sebi predbacivati: „Ma koji me je vrag gonio na more! E, nećeš više mene vozit, samo da se uhvatim kraja!“. Stoti-ne sam puta to slušao! I to je ljudski , jer nam je samo jedan život. I tako je vječna borba mornara s morem, dok god bude mora, a na njemu brodova i mornara!

kap Antun Staničić Tonček

Parbrod „Matija Gubec“ bori se sa strahovitim ciklonom u Indijskom oceanu.

Snimio (tada kadet) Antun Staničić Tonček 27.05.1963.

i Z p r o Š L o S T i

PABIRCIU Baškoj Vodi su ribari 1889. godi-

ne uhvatili 15 000 kg tunjevine, koju je parobrod DINARA prevezao za Trst, na račun braće rizmondo koji su zakupili ribu.

Najveće kamenice za ulje u našem mjestu imali su braća Sikavica, Niko Cvitanović Šimin, Jure Jurišić Matin, Staničić - Tonovi i Divići - Bakotići. Ostali su imali manje kamenice, od 50-200 litara. Danas su te velike kamenice ( 1000 – 5000 litara) ili razbijene ili (ako još koja ima po kojoj staroj konobi ) - prazne!

Tri najstarija dvora u našem mjestu bili su dvori jurišića i to ne po porije-klu iz Basta, nego - po mišljenju našeg uglednog fra Karla Jurišića - vuku kor-jene s malog otočića Vrgada kod Pako-štana.

- Na Oboru dvor Jure Martina (da-nas neprepoznatljiv)

- U Sridi dvor Miše Perina (2005. potpuno devastiran) - U Po-

gradini dvor Levonovih (djelomično sačuvan) Do tada u našem mjestu nisu živjeli stalni stanovnici. U ljetnim mje-secima Bašćani „sejani“ silazili su tu s tisućama ovaca na kupanje i striženje. Goleme hrpe vune sušile su se na djevi-

29

svjetionik

čanskim plažama. Našao se tu i pokoji ribar. To su bili počeci Baške Vode. Da se „ustati“ našim pradjedovima, pa da vide što se „suši“ po plažama danas!

Brežuljak Gradina u stara vremena nije bio pošumljen. anka Staničić To-nova, učiteljica u Baškoj Vodi, shvatila je važnost pošumljavanja, pa je davne 1937. godine angažirala učenike osnov-ne škole (godište 1930.) . Tako su pod njenim vodstvom male ruke učenika zasadile borove na Gradini.

Borove pod Brigom iznad naše naj-ljepše plaže posadila je naša mladost 1925. - 1926. godine. Inicijativa je po-krenuta od Slave Sikavice koji je sve predvodio. Boriće su kopali na rogaču i nosili pod Brig. Zalijevali su ih na ori-ginalan način. Doveli bi Štrbinu gajetu na vodu i tu je napunili vodom do reje, a onda bi iz nje zalijevali boriće. Danas su ti borovi ponos Baške Vode. Bez njih plaža ne bi valjala ni približno. a koliko ljeti znači debela hladovina!

U osnovnoj školi (1950. - 1954.) dje-ca su jedva čekala jesen ili zimu, da učini jako nevrijeme od juga ili lebića. Naime, rivica je bila udaljena 4-5 me-tara od škole (moje kuće). Veliki valovi bi tada poplavili školu da bi sve plivalo

u njoj,a učiteljici nije preostajalo ništa drugo nego poslati djecu kući, odnosno prekinuti nastavu. ah, radosti!

posljednja prava ribarska gajeta bila je Šebićeva Zora. Lijepa, malena, opiturana u zeleno, a ispod pajola te u vrhu prove i krme, bilo je na kile blaka - sve se crnilo. Nije, naravno, imala mo-tor, nego četiri velika parića, špuntijeru, krtole (veći i manji), mrižu, uze te barila i nekoliko panjera. Imala je poseban mi-ris - mješavinu pakla, friškine i blaka, a raspala se izvučena iza Šebića kuće na Oboru....

Crničina „Slava“ na plaži ispod crkve

JEZEROBaška Voda je u staro vrijeme, sve do

tridesetih godina, imala pravo pravca-to jezero. Maleno, ali jezero. Bilo je na mjestu predratnog „đardina“, gdje je danas samoposluga Razvitak. “Đardin” se održao sve do 1962. godine, kada je na njegovom mjestu sagrađena samo-posluga. Malo jezerce imalo je sve atri-bute pravog jezera: slatku vodu kojom je naše mjesto obilovalo, patke koje su se kupale u jezeru i trstiku u nas zvanu „krešun“. Momčići su tražili pačja jaja po krešunu, a sve je bilo puno žaba. No, jezerce cca. 50×50 metara, se svake go-

30

dine pomalo smanjivalo zbog bacanja raznog otpada, tako da je polovinom 30-ih godina potpuno zatrpano. Tada je sagrađen javni WC, prostor opasan be-tonskim zidom, te su zasađene topole i oleandri. Danas na stari „đardin“ pod-sijeća jedino veliki čempres u betonu, uz žićanu ogradu, a od ostalog nema ni traga. Šteta, danas bi zaista vrijedilo!

BAŠKOVOŠKO GROBLJEOko crkvice sv. Lovre sagrađene

1740. godine bilo je staro groblje zva-no „šimatorje“ ili „ukopišće“. Tu su se pokapali stari Baškovođani do 1905. godine. Bilo je to malo groblje sa samo 15 grobova. Tek 1983.g uredio je župnik fra Frane Pupić već prilično derutnu cr-kvicu te je uredio i groblje. Ima još par starih grobova. Godine 1904. poklonio je moj djed Toni Staničić zemlju na Bu-ćini za groblje, i to veliki komad zemlje. Prvo je sahranjeno jedno dijete 1905. godine. Godine 1968. odlučili su pre-mjestiti groblje van mjesta i to u Donju Vrisovinu ili Balabru. Prvi sahranjen 1969. Godine bio je Joško Cvitanović Popin . a na starom groblju sagrađen je hotel Horizont.

PRVO KINO U BAŠKOJ VODIKad je 1953. godine sagrađen Za-

družni dom, današnji hotel Slavija, doš-lo se na ideju da se u velikoj prostoriji na katu napravi kinodvorana. ali nedo-stajala je kinoaparatura pa su zamolili mog oca ( Dinka Staničića) da je nabavi. On je novu aparaturu kupio u Njemač-koj. Bilo je jako svečano na prvoj pojek-ciji. Prvi prikazani film bio je Jedan dan života, a cijela je sala plakala! Sutradan su svi pjevušili pjesmu Mama Huanita.

PRVA POŠTAPrva pošta u Baškoj Vodi bila je u na-

šoj staroj kući ( Staničić – Tonovi ) koju je kupio i preuredio ante Granić Krivo. Poslije je preseljena u našu kućicu u La-cini. Tu je dolazila diliđenca ( poštanska kočija ). Kućica je srušena 1960.godine kad se gradila magistrala. Iza rata po-šta je preseljena u zgradu gdje je danas Palac , u dio koji je bio Djakovićev. 1974. godine je konačno sagrađena nova po-šta, gdje je i sada.

LANTERNALanterna na glavi mula postavljena

je 1931. godine. Do tada, kad bi brod do-lazio po noći u luku, privezivač (“non-cul”) bi nosio upaljeni feral i stajao na glavi mula, dok brod ne bi pristao.

ZADNJI ZAPAS TUNJAZadnji put pasali su se tunji 1968. go-

dine sa Žilinim leutom Lovac, na pošti Šćit. Mrežu smo ukrcali ispred kuće Ni-kole Granića „Pintora“. Tu su u kašunu bili šabakun i tratun. Uhvatili smo sto-tinjak glava tunja. Poslije toga tunjarska mreža nije više išla u more!.

Staro groblje na Bućini

31

svjetionik

POSLJEDNJI MAGARCI U Baškoj Vodi nema više magaraca!

Posljednja dva magarca bila su u Jozipa Matijaševića Linčireva i Ivana Staničića Virića. Virić je svoje prodao u 82. go-dini života. Tako nestadoše magarci, a Baška Voda kao i Dalmacija gubi jedan od svojih poznatih simbola. Došlo neko novo vrijeme, a ono melje sve pred so-bom. Nezaustavljivo.....

118 NrT, a na njima je bilo zaposleno 18 ljudi. Bila su 2 broda na motor sa18 NrT i 22 KS, a na njima zaposlena 4 čo-vjeka. ribarskih brodova bilo je 24 (bez motora, naravno) s 37 NrT i 84 ribara. Te godine jedrenjaci su doveli 34 436 m kubnih razne robe, a parobrodi 22 087 m kubnih. Izvoz je bio znatno manji. Na jedra je bilo 5 169 m kubnih, a na paru 1 043 m kubnih. Te iste godine za naš mul je pristiglo i otputovalo 15 jedrenjaka s 494 NrT, te 922 parobroda s 109 515 NrT. Putnički promet bio je: u dolasku 2 044 putnika, a u odlasku 2 350 putni-ka. Dakle, ukupno 4 394 putnika!

Interesantno je danas pogledati te brojke zbog vremenske distance! Ne-kad se sva roba dovozila brodovima (jedrenjacima i parobrodima). Mul je bio prepun razne robe koja se, naravno, čuvala. Ta davno prohujala vremena su današnjim generacijama zasigurno čudna i neshvatljiva. ali neka saznaju nešto i o tim vremenima!

Antun Staničić Tonček

Magarac Gara Frane Divića

POMORSKA TRAGEDIJAna 13. 3. 1881.godine, bracera Zora

koja je odvezla volove za Jelsu i Stari-grad, vraćajući se kući po noći, potopila se blizu punte Svetog Martina, jer ju je zahvatila bura. S njom se potopiše tri mornara iz Baške Vode i deset težaka podrijeklom iza Biokova. Pronađeni su samo komadići drva od 4 godine stare bracere. Vlada je upozorena da je „kraj-nje vrijeme da se stavi feral na puntu od Svetog Martina, a drugi kod Svetog ante od Povlja.“

BRODSKI PROMET U BAŠKOJ VODI 1931. GODINE 1931. godine u Baškoj Vodi je bilo 14

brodova na jedra (uglavnom bracere) s

32

smrću ivana Staničića - Virića 07. 05. 1995.god. u 89-oj godini života, oti-

šao je posljednji naš mornar i timunjer duge i male obalne plovidbe. Otišao je posljednji svjedok jednog vremena, koji je počeo gristi tvrdi pomorski kruh na jedra daleke 1917. godine, na našim bracerama, učeći surovu mornarsku abecedu. Dugo je plovio samo i isklju-čivo na jedra jer su motori (od 8 – 12 ks) došli tridesetih godina. Svi su stari već pomrli, a on je ostao posljednji, da se zapiše ono što je znao i doživljavao i da se ne zaboravi. Sad kad ga nema, nitko više ništa ne zna o starim štelama niti o parobrodima iz davne 1929. godine.

Prije II.svj. rata plovili su Ivan Sta-ničić - Sudac, roko Jurišić - rumenko i Nikola radić - Šimin, koji je počeo plo-viti kao mornar na p.b. Solin 1937.god. Tako odlaze stari mornari u svoju po-sljednju luku, a s njima i jedna tradicija.

ovo mi je ispričao VirićČuveni kapetan miše pušio je krat-

ke, debele cigare koje su smrdile kao kuga. Kad bi mu se u ustima ugasile, zatakao bi ostatak za kapu. a kad bi mu se u navigaciji pripušilo, naredio bi mornaru Viriću: „ajde mali u štivu (ili pod provu) pripali i dobro je ražeži!“ a Virić, mladićak od 13-14 godina, nejak, gušio bi se od smrada, ali je morao ra-žeć cigaru, i to dobro!

otišli Crnica i Virić 1931. godine štelom Glorija u jelsu. Uvečer pala bo-

naca pa su se jedva agvantali (domogli) Sumartina. U ponoć zapuhao burin - di-gli su jedra, pa put bolske punte! Došli su u Jelsu oko 9 sati, iskrcali blago, kad ih jedan Jelšanin zapita - koliko bi uze-li za prevest 1500 matuna iz Basiljne ( uvala nasuprot Bola) za Jelsu? Pogode se za 300 dinara i odu u Basiljnu po ma-tune gladni, jer još ništa nisu u usta sta-vili. Pomogli su to posložit, a u Jelsi dali ruku za iskrcat. Kad je bilo gotovo jed-va su se vukli od truda i gladi. Kupili su jednu ražinu (očišćenu, 6 kila čistog mesa ), skuhali su to u dvije teće i pojeli uz 2 kila kruha i 2 litra vina. Nakon toga su zaspali kao mrtvi – do sutra ujutro!

Kad bi vadili salbun s Crnicom pod potokom, nosile bi žene marendu pod Purgin vinograd, a oni bi kajićem došli na kraj. Tada bi digli jegume i uputili se za Makarsku. Počeli bi s jelom na Ve-likoj Sedri, a bili gotovi u rasadnjaku! Kad bi počeli jesti tu sirotinju, rekao bi Virić: „Bože blagoslovi i daj berićet“, na što bi Bariša Bumbalov - pobisnio!

išli Crnica, milenko Gluvin i Virić iza ii. svj. rata Crničinom bracerom Slava zimi, u prvom mjesecu, s volo-vima ( za B.Peronju) u Jelsu .Volove su žurno iskrcali jer se počelo kvariti vri-jeme. Uhvatili su trcarol i upalili motor da se što prije domognu Bola. agvantali

Ivan Staničić Virić, prvi s desna, u procesiji na Sv. Nikolu 1975.

poSLjeDNji SVjeDoK jeDNoG Vremena

33

svjetionik

se Bola i armižali se „kako Bog zapovi-da“, večerali i otišli leći. Po noći uči-nio uragan bure, a ujutro ih probudilo udaranje kamenčića. Kad su otvorili purtelu, a ono ih zove stari bolski ri-bar Mime: „Mišota, Mišota, (po starom Miši) nećeš danas dignit jidro!“ Kad su pogledali po brodu - sve smrzlo! Nikad tako hladne noći na moru nije zapamtio ni Crnica ni Virić!

Za vrijeme ii.svj.rata, u doba ve-like gladi, svatko se dovijao kako je znao i umio za prehraniti obično brojnu obitelj. Iz naših malih mjesta dobro se prodavalo ulje, osobito u Gornjem Pri-morju, u selu Igrane. No, niti je svatko imao dovoljno ulja na prodaju niti no-vaca za kupiti ulje za preprodaju. Va-ljalo je „zajat“ ( posuditi) novac. ivan Staničić Virić i žena ikica otišli su po ulje u Igrane, ali je on prije „zaja“ u Ni-kole Divića Vranina 500 kuna! Došli su u Igrane kroz partizanske straže, jer su imali njihove propusnice. Dok su traži-li tko prodaje ulje, naišli su na uljaru u kojoj su se upravojoj turnjale masline. Sa strane turnja bilo je dosta razbijenih i iskidanih citki. Virić je počeo jednu po jednu krpit, a kad su Igranci vidjeli kako to dobro radi, dadoše mu sve citke da ih popravi. Nakon tri dana završio je krpanje citki i za to dobio 30 litara ulja! U međuvremenu kupio je ulja za 500 kuna i uputio Ikicu kući, s tim da ga sačeka u Velikom Brdu. Sutradan se i on uputi natrag i nađe Ikicu gdje ga čeka u Velikom Brdu pa skupa krenu kući. Već sutradan su krenuli za Split, naravno pješice. Tu su rasprodali ulje , pa kupili hranu i opet natrag kući. Vi-rić odmah vrati posuđeni novac. Kako je to težak život bio! ali to je bio jedini način da i naše Primorje preživi: ulje i sol! Začini bez kojih je i najbolja hrana bljutava, bili su spas. Naše zaleđe bilo je relativno bogato hranom,ali nisu imali

ulje i sol. Tako su bar jednom sedmično išle kolone naših, uglavnom žena, svih dobi s odraslijom djecom, natovarene bremenima soli na leđima i kantama ulja u rukama! Kad bi to razmijenile za hranu, ponovo bi se natovarile krumpi-rom, kukuruzom i drugim. Život?

jedan događaj s parobroda Dušan Silni, davne 1930. godine, koji mi je ispričao 01.12.1994. Ivan Staničić – Vi-rić, tada ukrcan kao mornar zajedno s ocem antom, koji je na tom parobrodu bio ložač ( kad se potopila Daksa stari je ante odmah iskrcao sina Ivana i za-branio mu je ploviti na dugoj plovidbi). Dakle, posada je pod provom sjedila na ručku. Za prvi pjat su imali pašta-fa-žol, a za „sekondo“ pećena prasetina sa krumpirima i salatom. ručak kakav je „basa forca“ (posada) kući mogla samo sanjati. Ipak, našao se jedan timunjer koji reče: „Đava odnio kuvara sa fažo-lom i prasetinom. Ja ovo ne jiden!“ Sko-čila na njega posada i vikali neka onda ide kući kad mu ne valja. ali, došlo je to do ušiju zapovjednika. Nakon par dana kad su došli u luku Barcelona, ode moj timunjer – brontulon kući na bolju spi-zu! a to je i zaslužio!

Virićev otac ante, na parobrodu Dušan Silni imao je jedan bocun od 1 litre i ½ kvarta. Kako je uzimao vino za sebe i za sina mornara ( Virića), svaki je dan imao pravo na ½ kvarta vina više . Prava blagodat! ali kao i sve, nije dugo trajalo jer mu je ta dragocjena boca is-pala iz ruke i razbila se. Žalost! Inače, ovaj običaj se nastavio i poslije, pa se i u vrijeme moje navigacije vino dijelilo na isti način i u istom omjeru. Zbog gotovo svakodnevnih skandala oko vina, jed-nog su ga dana naprosto ukinuli. Nije više ulazilo u „panatiku“, pa je pio onaj tko ga je sam kupio.

antun Staničić Tonček

34

STare moLiTVeKoD BoLeSTi, NeVere i NeSreće

Ovo je kuća na ćetri kantuna,oćuvala nas četri sveca:

sveti Luka i Ivan,sveti Petar i Damjan.

Čuvala nas četri anđela,arkanđel i svi svecii vas kor nebeski.

Bog u sve vike! amen.

Ove molitve su me naučile moja none anđe i rodica Karmela. Imale su silnu vjeru u Boga, nesalomljivu! Vjerujem da ih je nagradio za njihovu vjernost, te težak i čestit život. Nekad se molilo u svakoj prigodi: u crkvi, u polju, na paši, u kući, za stolom, pred spavanje, na bu-đenju – „prvo križ na sebe“ pa molitva, bilo pjesmom, bilo govorom. Samo ih je silna vjera i molitva održavala u teš-kom svakidašnjem životu. Naši stari su nam ostavili puno dobroga u nasljeđe, ali današnje generacije mnogo su toga zaboravile. Šteta, golema šteta...

Zapisao: Antun Staničić Tonček

iDem SpaTi, BoGa ZVaTi

Idem spati, Boga zvati,Bog će meni dobro datii Njegova sveta mati.

Bog se diže na nebesa,nebesa se otvoriše,

anđeli se pokloniše,a zli dusi pobigoše.

Osta Diva okrunjena,puna Duva napunjena.

Na se mećen sveti znamen,u sve vike, vika. amen!

moLiTVa SVeTom joSipU

O Josipe oče sveti,čuvaj kuće i posveti,

sva obitelj da se složi,jubav sveta da se množi.Mir, veseje k nama svrati,

straj Gospodnji da nas prati.Čuj nam Oče molbu vruću,čuvaj nas i svu nan kuću.Tebi kjuće sve pridajen,

gospodaron pripoznajen.Sve što može nauditikući nastoj odstraniti.

Na ULaZU U CrKVU

Dobro jutro Temple sveti,u tebi je Križ prisveti,

a na njemu Krist propeti.Križu ću se pokloniti,Bogu mojem pomoliti.Ja uzimjen svete vode,zarad spasa duše svoje.

Na me voda, s mene grisi,moj Isuse, Ti mi odriši! amen.

35

svjetionik

Iz zbirke Antuna Staničića - Tončeka

Sveta sličica (svečić) koja je pripadala

ocu fra Anti Antiću. Na pozadini piše:

Bože moj,

ja te ljubim!Bože moj, jelo je moje,

da činim volju Tvojui da izvršim djelo Tvoje!

Fra AnteZagreb, 2.VI.1955

Sluga Božji Otac Ante Antić franje-vac, umro je u Zagrebu g. 1965. na glasu svetosti. Zbog njegova izvan-redno uzorna života pokrenut je postupak za proglašenje blaženim i svetim.

HoDoČaŠće U SiNjKao i prijašnjih godina , tako i ove,

vjernici Makarskog primorja krenuli su na hodočašće Gospi Sinjskoj. Molitvom i pjesmom krenuli smo u Sinj. Kad smo stigli u crkvu, svatko je imao mogućno-sti ispovjediti se i nakon toga sudjelo-vati na svetoj misi. Tijekom svete mise molili smo i za sebe i za svoje voljene. Misu je uljefpšao gromoglasni zbor pod vodstvom časne sestre ankice Džajić.

Nakon pauze u Sinju odlazimo u Imotski gdje posjećujemo Franjevački samostan sv. Frane. Gradnja samostana počela je 1740., a većim dijelom izgra-đen je 1771.-1775. Od 1986.-1988. samo-stan je više puta dograđivan i obnav-ljan. Današnji izgled samostan je dobio kada je fra Nediljko Šabić nadogradio jedan kat 1996. godine. Također smo posjetili divna imotska jezera, Modro i Crveno jezero.

Dan smo lijepo proveli, bilo je svega, molitve, pjevanja, razgovora s Bogom, druženja, zabave, novih spoznaja. Na-dam se da ćemo i ubuduće ponoviti sve isto i da će se tradicija ovog hodočašća i dalje nastaviti.

anita Erstić

36

DoKUmeNTaraC “oVČara NeiSpriČaNa priČa”

U BaŠKoj VoDi

Dvadesetpetu obljetnicu pada Vu-kovara žitelji UBDM Bast- Baška

Voda obilježili su na veličanstven način. Nekoliko desetaka ljudi krenulo je au-tobusom u Vukovar kako bi se pridru-žili koloni sjećanja, a oni koji nisu bili u mogućnosti poć,i u svome su mjestu palili svijeće i molili se za duše poginu-lih civila i branitelja. Svijeće su osnovci OŠ Bariše Granića Merštra organizirano zapalili na Trgu fra Jure radića, a gor-jele su na igralištu N K Urania, ispred javnih ustanova i na prozorima gotovo svih mještana. Prizori kao nikada do sada.

Nekoliko dana poslije, film o Ovča-ri je, u organizaciji Općine i TZO Baška Voda, stigao i u Bašku Vodu. Kako bi se saznala istina i sačuvala uspomena na mučki i kukavički ubijene civile, ranje-nike, novinare i hrvatske branitelje u Domovinskome ratu, u Omladinskome domu je održano prikazivanje doku-mentarnog filma „ovčara - neispričana priča“.

Film je prikazan u suradnji s Nacio-nalnim sindikatom policije MUP-a rH . Nakon odsvirane himne i odavanja počasti minutom šutnje za sve poginule u Domovinskome ratu ,prepunu dvo-ranu Omladinskoga doma pozdravio je donačelnik općine Baška Voda, Filip Vidulin. Potom se nazočnima obratio dopredsjednik Nacionalnog sindikata policije MUP-a rH, Eugen Ujević, koji je rekao da je ovo prvi dokumentarni

ratni film koji sadrži razgovore sa ži-vućim svjedocima - stradalnicima koji su preživjeli ovaj križni put, a također i razgovore sa samim počiniteljima zlo-čina, njihovim suradnicima i pomaga-čima. Za te zločine nitko do danas nije odgovarao, a počinitelji i dalje mirno žive i šeću po Srbiji, Hrvatskoj i BiH. Prije samog prikazivanja, gledateljstvo je ogromnim pljeskom pozdravilo na-zočnog logoraša Zvonimira Štefareka koji je u srbočetničkim logorima proveo mukotrpnih 10 mjeseci i 27 dana. Svoj obol značenju prikazivanja filma dala je i baškovoška pjesnikinja Marina Jurišić - Velebit koja je recitirala svoje pjesme Nijemi krik i Mrtvi život .

U filmu se kroz razgovore s organi-zatorima zločina i njihovim posjedov-nim popisima moglo vidjeti da je na Ovčari ubijeno 276 zarobljenika i civila, a da je do danas pronađeno i identifici-rano njih 200, dok se za ostalima još tra-ga. Naknadnom identifikacijom je utvr-

37

svjetionik

đeno da su 33 osobe ubijene metkom u čelo, tri su zaklane oštrim predmetom, a četiri su žrtve ubijene udarcima tvr-dim predmetima , dok su ostali strelja-ni po redovitom postupku. Mučenja, udaranja, vrijeđanja i pljačke od strane srbočetničkih hordi i JNa kod gledate-lja su izazvali veliko zgražanja, a kod mnogih i suze koje nisu mogli sakriti.

Glavni moto snimljenog filma je upućivanje poruke generacijama koje dolaze, da shvate ozbiljnost i straho-te ratnog vihora, težinu stradavanja u Domovinskome ratu, te da shvate tra-gediju koju je doživio hrvatski narod u obrani svog doma i cijenu koju je platio za svoju slobodu.

Eugen Ujević se u ime organizatora zahvalio svim sudionicima u filmu te glumcima koji su se odrekli honorara u korist snimanja i istraživanja, a to su Goran Grgić, anja Šovagović, Hrvoje Klobučar, Dražen Kean, Perica Sanja i drugi. Ztim hrvatskom redatelju i glumcu Vladimiru andriću, scenaristu Nikoli Kajkiću - predsjedniku Nacio-nalnog sindikata policije. Grafički je film dizajnirao akademski slikar Mato Granić, a uglazbio Domagoj anić, u produkciji NSP-a MUP-a rH koji je i autor i nositelj prava na filmu.

Ivo Sikavica

Mirjana i Mate Granić obnovili zavjete i proslavili 50. obljetnicu svog vjenčanja

U nazočnosti brojne rodbine i prija-telja, u crkvi sv. Nikole u Baškoj

Vodi, u subotu 15. listopada Mirjana i Mate Granić su na 50. obljetnicu svoga braka obnovili zavjet vjenčanja i sve-čano ga proslavili. Svetu misu je pred-vodio mjesni župnik fra Petar Vrljičak. Č,estitajući slavljenicima naglasio da je ovo najljepši način zahvale bogu i lju-dima, uz želju da još dugo u zdravlju žive svoju ljubav, međusobno uvaža-vanje i toleranciju. Za kuma je Mirja-na odabrala svog zeta Ivu Maslovara, a Mate svog najmlađeg unuka - Matu Granića. Slavljenici se ponosni roditelji troje djece koja su im podarila i seda-moro unučadi, a želja im je da ih bude još više. Cjelokupnu svetu misu pjeva-jući su uveličali pjevači crkvenog zbo-ra ( čiji su članovi i Mate i Mirjana ) uz ravnanje sestre ankice, koji su na kon-

cu slavljenicima u znak pažnje darovali sliku Gospe Sinjske. Proslava je nastav-ljena prigodnim ručkom u obiteljskom i prijateljskom okruženju u restoranu Panorama u Velikom Brdu. Zanimljivo je da njihov sin Lovre i nevjesta Mari-ja isti dan obilježavaju obljetnicu svoga vjenčanja,ove godine jedanaestu.

Ivo Sikavica

Slavljenici Mate i Mirjana s članovima crkvenog zbora

38

Moj susret s Božidarom Prosenjakom

Jednog ponedjeljka u stude-nom u Omladinski dom stigao je gost Božidar Prosenjak. Iako nije htio biti pisac danas je nje-gov roman „Divlji konj“naša lektira. Nama koji smo ga slu-šali rekao je da smo sretnici jer smo knjigu pročitali prije rusa i amerikanaca.

Knjigu je pisao oko dvi-je godine i dva mjeseca, iako je prvi dio završio za mjesec dana i drugi isto.

Božidar je suprug, otac, novinar i knji-ževnik.

Iako se na prvi pogled činio strog jer je bio u odijelu, zabavan je i veseo. Mislim da je i dobar otac i suprug jer je učinio sve što je mogao da ženi i djeci omogući sve što požele. Nije želio da mu ženi i djeci nešto nedostaje. Govorio nam je o svom djetinj-stvu na selu i u gradu, o školskim avantu-rama. Pričao nam je kako je na gostovanju u jednoj školi bilo i mlađe djece i starije djece koja su ga začuđeno promatrala. Kao izvan-zemaljca. Najmlađi ga je čak pitao-što jede

Susret s književnikom Božidarom Prosenjakom

Iskreno, uopće me nije zanimao taj susret. Književnika Božidara Prosenjaka sam zami-šljala kao nekog starijeg mrzovoljnog gospodina koji se samo htio hvaliti svojim djelima. Kad je učiteljica rekla da napišemo pitanja koja ćemo mu postaviti, potrudila sam se da ih dobro napišem jer sam pred književnikom htjela izgledati pametno. Kada smo krenuli u Omladinski dom, nisam baš bila uzbuđena jer sam bila gladna i mislila sam da će mi biti dosadno. Sjela sam u prvi red s Lucom i Sarom. Dok smo čekale književnika, Luce i ja smo komnentirale kako bi bilo super da nam umjesto njega dođe Justin Biber. No , kad je došao književnik i počeo nam pripovjedati svoje događaje iz djetinjstva, shvatila sam da sam se gadno prevarila sa svim svojim lošim mislima o njemu. To je bila simpatična osoba koja je svojim pričama svima stavljala osmijeh na lice. Sve njegove priče sam pažljivo slušala i bile su jako smiješne, šaljive i zanimljive. Sve kod njega mi se svidjelo, a najviše to što govori „mojim jezikom“. Napokon netko tko ne priča kao Dalmatinci. Nakon susreta sam sretna došla kući i sve ispričala svojij majci koja se jako obradovala.

Laura radić, 7. razred

i to pitanje je ohrabrilo druge da sudjeluju u razgovoru.

Svidjelo mi se predavanje jer sam se pre-poznala u nekim događajima koje je prepričao. Npr. kad je cijeli vikend pisao zadaću i kad je napisao najbolju zadaću na svijetu, a učiteljica ga nije prozvala da je pročita. To se i meni često dogodi. Zapamtila sam i da su se viši razredi u njegovoj školi ukinuli jer nije bilo dovoljno djece pa je mo-rao u školu u grad. Do škole je putovao 5 km biciklom, 15 km

vlakom i 2 km pješice. Gradska djeca su ga zadirkivala da je seljak i rugala mu se. Nije mu bilo lako. Nije ni on baš bio miran, znao je i on ismijavati druge, čak je dobio i peticu za sastav u kojem se rugao prijateljima iz razreda.

Shvatila sam da biti pisac i nije baš lako jer nam je rekao da nema radno vrijme nego radi non stop. I kod kuće.

Ispričao nam je i nekoliko viceva, a meni se najviše svidio onaj da mu je najdraža je-dinica. I to kćer jedinica njegovog profesora u koju je bio ludo zaljubljen.

Nina Topić. 7.razred

39

svjetionik

Događanja u školiU sklopu programa prevencije ovi-

snosti i rizičnih ponašanja predavanje učenicima 4. i 8. razreda održao je gosp. Dino Nemčić, policajac iz Makarske. Gospodin Nemčić, učenike 4. razreda upoznao je s rizičnim ponašanjima i po-sljedicama koje nastaju iz takvih oblika ponašanja.

U nedjelju, 20. prosinca 2015. godi-ne na prostoru ispred crkve, voditeljica učeničke zadruge „Gorica“ ,Vanja So-kol i učenici članovi zadruge, održali su prodajnu izložbu svojih radova Bilo je tu svega, anđela od papira, uokvirenih izvezenih anđela, malih sjajnih božić-nih drvaca, zvjezdica od papira...., sve ono što su vrijedne ruke zadrugara pod vodstvom svojih nastavnica i č.s. anki-ce napravile. Prodaja je išla odlično te ovim putem zahvaljujemo roditeljima i svim ljudima koji su nesebično sudje-lovali u našoj prodajnoj izložbi i kupili neki od ponuđenih proizvoda zadruge.

Božićno novogodišnja predstava održana je i ove godine u Omladin-skom domu.

S učenicima 8.a i 8.b razreda raz-govarao je na temu alkohol i maloljet-nici. Osmaši su zainteresirano slušali predavanje i naravno, imali nekoliko „zanimljivih“ pitanja. Na kraju je odr-žana i mala radionica, gdje su učenici trebali pokazati kako se oduprijeti utje-caju društva koje vam nudi da pijete alkohol. Kako smo u vremenu kada se prodaju i kupuju pirotehnička sredstva, gospodin Nemčić se osvrnuo i na to te upozorio djecu kako se ponašati i koja su priotehnička sredstva dozvoljena u ovo vrijeme blagdana.

UZ Gorica održala je radionicu bo-žićnih ukrasa, a zatim te iste prodavala pred crkvom.

40

Maškare su održane u petak 5.02. Unatoč buri učenici od 1. do 4. razre-da te vrtićka djeca napravii su šetnju mjestom praćeni glasnom glazbom s ravnateljeva automobila. Na školskom igralištu uz program koji je vodio rav-natelj, predstavljena je svaka grupa uz svoju glazbenu točku. Vrtićani su bili građevinski radnici, prvaši dame i gos-

poda, drugaši kauboji, trećaši navijači te četvrtaši policajci i lopovi. ravnatelj je pročitao ostavštinu za sve djelatnike škole. Ovogodišnji krnjo kriv za sve ne-daće – velika zelena petarda nije zapa-ljen zbog vjetra.

12. 2. u školskoj dvorani već tradici-onalno održan je Valentinovski ples za učenike od 5. do 8. razreda. Uz budno oko razrednika, pedagoginje i ravna-telja učenici su se zabavili uz vesele ritmove. Kao i do sada organizatori su bili učenici 7. razreda , a sav prihod od ulaznica i prodaje sokova namijenjen je troškovima ekskurzije.

Na školskom natjecanju iz matema-tike učenik Luka roso prošao je na žu-panijsku razinu.

Na školskom međuopćinskom natje-canju u stolnom tenisu muška i ženska

41

svjetionik

ekipa naše škole pobijedili su vršnjake iz OŠ Josip Jović – aržano i plasirali se na županijsko natjecanje.

U petak, 12. veljače 2016. godine učenici nižih razreda obilježili su 100. dan škole

Kako se taj dan poklopio s proslavom Valentinova, tako su učenici sa svojim učiteljicama povezali te dvije proslave i veselo i zabavno proveli cijeli školski dan. Nisu se nosile knjige u školu, ali je svejedno svima bilo izuzetno zabavno. Tako su učenici 1. razreda izrađivali 100 cvjetića, na kojima su pisali lijepe rije-či, učenici 2. razreda 100 srca, trećaši su izradili jedno veliko sunce sa 100 zraka, na kojima su se mogle iščitati prekrasne poruke, a četvrtaši su na svoja srca na-pisali poruke, koje su zatim podijelili

djeci u vrtiću.Cijeli dan je protekao kao jedna velika zabavna radionica. Po lici-ma djece i učiteljica bilo je vidljivo da je ovo bio jedan od zabavnijih i kreativni-jih dana u ovoj školskoj godini. Veseli-mo se 100. Danu škole i dogodine!

24.2. obilježen je dan ružičastih majica – Dan ružičastih majica

Oduševljeni inicijativom da se za-dnje srijede u mjesecu veljači obilježi i pruži podrška prevenciji i zaustavljanju nasilja među vršnjacima i mi smo se na razini cijele škole rado uključili u akciju.

Tako smo tu srijedu, 24. veljače obu-kli ružičaste majice, stavili ružičaste marame i napravili prigodne beževe kako bi pokazali da podržavamo akciju i da u našoj školi nema mjesta nasilju među vršnjačima. Pored toga u svim razredima održane su i radionice s uče-nicima na temu prevencije i tolerancije.

Moramo pohvaliti i naglasiti da su svi učitelji i djelatnici škole taj dan nosi-li ružičasto kako bi pokazali solidarnost i podržali akciju.

Na županijskom natjecanju u stol-nom tenisu ženska ekupa osvojila je 1. mjesto i plasirala se u poluzavršnicu dr-žavnog prvenstva. Muška ekipa osvoji-la je drugo mjesto.

42

Održana je i ove godine radioni-ca pletenja palmica od masline u čast Cvjetne nedjelje. radionica se održala u 4. razredu, a voditeljica je bila gospođa rozarija Granić.

gipsa, malih i velikih buketića cvijeća, prigodnih kreativnih čestitki, svjećnja-ka, križića...

Palmice kao i uratci UZ Gorica pro-dani su na prodajnoj izložbi.

Učenička zadruga se također potru-dila te ponudila 10-tak svojih uradaka. Bilo je tu dekorativnih jaja od papira i

Ženska stolnoteniska ekipa na regi-onalnom natjecanju u Šibeniku osvojila je 1. mjesto te se plasirala na državno natjecanje u Poreč. U pratnji ravnate-lja tamo su proveli tri dana i osvojili 6. mjesto. Ekipa je bila u sastavu: Lea Ša-rić, Nera Sikavica, Chiara Erstić i Natali radić.

Učenici 4. razreda odradili su školu u prirodi u Istri.

ravnatelj je posjetio Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Na po-ziv visočkih fratara da dođe na prosla-vu dana škole visočke franjevačke gi-mnazije i ujedno 20 godina povratka iz progonstva.

U petak 13.05.2016. održan je peti po redu Memorijalni stolnoteniski turnir u čast prerano preminulog kolege ante Kristića. U sportskom nadmetanju sna-ge su odmjerile ekipe OŠ Zagvozd (dje-čaci), OŠ Josip Jović- aržano (djevojčice i dječaci ) i domaćini OŠ Bariše Granića Meštra (djevojčice i dječaci). U nadme-

43

svjetionik

tanju djevojčica prvo mjesto osvojile su naše djevojke, ( Lea Šarić, Nera Si-kavica i Natali radić - inače sudionice i državnog prvenstva školskih športskih klubova), dok su druge bile gošće iz aržana. Kod dječaka prvo mjesto osvo-jili su domaćini, drugo gosti iz aržana dok je treće mjesto pripalo OŠ Zagvozd. Medalje sudionicima, i ove godine, po-dijelila je gospođa Kristić na malom do-mjenku kojeg su priredili djelatnici ško-le za sve natjecatelje, uzvanike i goste iz Zagvozda.

Zahvaljujemo se pokroviteljima op-ćinama Zagvozd i Baška Voda i svim djelatnicima koji su na bilo koji način pomogli održavanju i trajanju ovog tur-nira.

Neposredno nakon završetka stol-noteniskog turnira, u holu naše škole održana je izložba fotografija. autori fotografija bili su učenici naše škole koji su kroz četiri dana pohađali radionicu izrade fotografija. radionicu su orga-nizirali Općina Baška Voda i Foto Hr-vatska. Polaznici radionice su naučili osnove fotografiranja, biranja motiva, slaganja kompozicije, osvjetljenja...

Svojim fotografijama uljepšali su našu školu, zadivili posjetelje izložbe i

pokazali sebi i drugima da se u svakom od nas krije mali umjetnik.

U ponedjeljak, 16.05.2016. proslavili smo Dan škole

Bilo je veselo i zanimljivo. Pod nazi-vom Dan otvorenih vrata organizirali smo za učenike nekoliko radionica koje su ponudile novi i zanimljiviji način učenja.

U suradnji s Udrugom Sunce iz Ma-karske učenici 2. i 4. razreda pripremali su za sve učenike zdravi doručak. Mi-risi su privukli učenike, a pojedini nisu mogli dočekati da priprema bude goto-va. Posebno pohvaljujemo učenike 2. i 4. razreda koji su vrijedno sudjelovali u pripremi te bili od velike pomoći teta-ma iz Udruge Sunce

Od ostalih radionica bila je tu likov-na radionica za učenike nižih razreda,

44

radionica „Brain Gym“ (vježbe za naš mozak), radionica Učeničke zdruge „Gorica“, radionica izrade katapulta te sportska natjecanja na školskom igra-lištu. Posebno oduševljenje izazvali su naši „mali glazbenici“, sudionici glaz-bene radionice, koji su donijeli svoje instrument, rekli nešto o svom instru-mentu i odsvirali. Cijeli „orkestar“ na kraju je je zajedno zasvirao. Sve se to odrigravalo na školskom igralištu prije početka sportskih natejcanja, što je odu-ševilo publiku.

nakon čega su kolege sponatano zapje-vali pjesmu Tamo da putujem , tamo da tugujem. Ovom događaju odazvali su se i neki umirovljeni djelatnici.

Tijekom ljetnje pauze učionica in-formatike je preuređena i provedena je internetska infrastruktura do svih uči-onica. U kolovozu je potpuno rekon-struirano školsko igralište sredstvima županije i općine.

U organizaciji ravnatelja dio djelat-nika OŠ dr Franje Tuđmana iz Brela i naše škole uputili su se 17.05. u Kaštel Lukšić i na grob preminulog kolege Jove Jejine postavili spomen obilježje i cvijeće. ravnatelj ante Škrabić prisjetio se kolege Jove kroz par prigodnih riječi,

45

svjetionik

Početkom ove školske godine 2016./2017. zbog smanjenja razrednih odjela ostali smo bez dva djelatnika Ve-sne Šarić i Vanje Sokol.

Škola sad ima osam odijeljenja u osam razreda te se sva nastava obavlja u jutarnjoj smjeni.

Popodnevna smjena je slobodna za vannastavne i vanškolske aktivnosti.

Sve učenike i ove godine dočekali su udžbenički kompleti na njihovim klu-pama prvog dana škole. To je omoguće-no sredstvima Općine.

Novih 16 prvaša krenulo je u školu pod vodstvom učiteljice Ivane Fidahić.

Svečano su ih dočekali učiteljica,

ravnatelj i pedagoginja. Kasnije su u školskoj kuhinji imali mali domijenak sa svojim roditeljima i pratiteljima.

Svečano je otvoreno obnovljeno škol-sko igralište, financirano sredstvima županije SD i općine Baška Voda. Sve-čanosti su prisustvovali uvaženi gosti iz županije: zamjenik župana Luka Br-čić te pročelnik Tomislav Đonlić. zatim općinski načelnik Josko roščić, dona-čelnik Filip Vidulin te saborska zastu-pnica Dragica roščić. Čast da prereže vrpcu pripala je učeniku Ivanu Serda-reviću. Himnu i par prigodnih pjesama otpjevala je klapa Basca iz Baške Vode.

Čast da prvi zaigraju na novom igra-lištu pripala je pionirima NK Uranije iz Baške Vode i NK Zmaja iz Makarske.

U petak 15. rujna 2016. učenici nižih razreda obilježili su Dan HrM-e

Mornarski odjeveni zajedno sa svojim učiteljicama: Ivanom Fidahić, Zdravkom Mihaljevic, ružicom radalj

46

i Marijanom Jelinčić prošetali su rivom, poigrali se na plaži, naučili o moru i mornarima. Po povratku u školu na satu likovne kulture crtali su mornare i brodove, a na satu hrvatskog jezika učili o važnosti i značaju HrM-e te opi-sivali mornare.

Već 11 godina traje naša suradnja i

prijateljstvo sa Sportskom osnovnom školom u njemačkom gradu Cottbu-su. Ove godine početkom listopada, 10 učenika naše škole i 3 nastavnice posje-tile su Coottbus. Tijekom sedmodnev-nog boravka svi su se vratili zadovoljni viđenim i naučenim te puni pozitivnih dojmova.

14.10. obilježen je Dan pješačenja.Niži razredi su pješačili do predjela

Greben. Prijelaz magistrale osiguravali su djelatnici PP Makarska.

5. i 6. razredi su pješačili do Baškog Polja dok su 7. i 8. pješačili do Brela.

05.10. obilježen je Dan učitelja sveča-nim ručkom u Hotelu Slavija. Tom pri-likom kolektiv se prigodnim znakom pažnje oprostio od dugogodišnjih dje-latnica Vanje Sokol i Vesne Šarić.

U srijedu, 19.10.216. dr. Luca Ivanda, naša školska liječnica posjetila je razred petaša i održala predavanje na temu „Pubertet“

Učenici su pozorno slušali što je to pubertet i kakve sve promijene donosi, a zatim postavljali pitanja. Doktorica je bila iznenađena koliko su pitanja imali te je pokušala na sve odgovoriti.

U isto vrijeme medicinski tehničar, koji radi uz doktoricu Lucu Ivandu, našim prvašima govorio je o „Higijeni zuba“. Iako su prvaši pokazali zavidno znanje o higijeni zubića, ipak je izne-nađenje bilo da gumeni dio, koji neke četkice za zube imaju na drugo strani, služi za čišćenje jezika. Na pitanje tko se ne boji ići kod stomatologa, svi su „hra-bro“ digli ruke. Bravo prvaši!

Povodom Međunarodnog dana hra-ne organizirali smo prodajnu izložbu

Učiteljicama i učenicima nižih ra-zreda pridružila se i naša učenička za-druga „Gorica“ sa svojim radovima.

47

svjetionik

Lijepo i toplo vrijeme pomoglo je da na rivi zavlada pravi šušur i u vrlo krat-kom vremenu skoro pa sve ponuđeno se prodalo.

Prometni policajci i ove godine po-sjetili su prvaše. Upozorili su ih na opa-snosti koje vladaju u prometu. Podijelili su i prigodne darove – reflektirajuće prsluke.

ra Prosenjaka. Na susretu je bilo opu-šteno, zanimljivo, poučno i zabavno!

Jedan nezaboravan dan učenici tre-ćeg razreda zajedno sa svojom učitelji-com ružicom radalj i asistenticom Ta-njom Kovačević proveli su s izuzetnim izviđačima-skautima u Kreševom brdu.

Kako živjeti u prirodi, orijentirati se u prostoru, vezati čvorove, napisati izviđački dnevnik i još puno toga na-učili su ih izviđači -skauti: Zoran, Jole, Leo i Vule. Zajedno s učenicima 3.r. iz OŠ Pujanke i njihovom učiteljicom Juli-jom ostvarili su izvrsnu suradnju u gru-pi i jedno prijateljsko druženje.

Korist ovog programa iskazuje se ne samo u praktičnom učenju školskog programa, već i u odgojnom naglasku kojeg njeguju izviđači-skauti kao što je: podizanje zastave, pozdrav domovini, etički principi skautizma, suradnja u grupi, izviđačka pjesma Baramba...

Od 15.listopada do 15.studenog obi-lježili smo, u našoj školi, Mjesec hrvat-ske knjige kroz niz radionica u svim razredima. “Čitali smo na glas 100 na sat” u nižim razredima, a u višim smo “Čitali hrvatsko”. Smišljali smo basne, pisali dnevnike, čitali slikovnice, izrađi-vali stripove, a za kraj Mjeseca hrvatske knjige ugostili smo književnika Božida-

U petak, 18.11.2016. prisjetili smo se svih koji su poginuli ili nestali u Vuko-varu

Učenici nižih razreda su u pratnji svojih učiteljica i ravnatelja formirali kolonu i dostojanstveno prošetali do trga. Nakon molitve koju je predvodio fra Petar Vrljičak učenici su zapalili svi-

48

jeće i zalijepili likovne radove s poru-kom “I u našem gradu Vukovar svije-tli.” U sklopu sata hrvatskog jezika uče-nici su predstavljali grupne plakate na temu Vukovar te pročitali Priču o gradu koju je napisao Siniša Glavašević.

Na kraju velikog odmora, odvoji-li smo 15-tak minuta da u školskom holu upriličimo čitanje poezije posve-ćenu Vukovaru i njegovim građanima. Učenici viših razreda naizmjenično su čitali dirljive i tužne stihove, koji su re-dom izazivali muk i suosjećanje među prisutnim učenicima i nastavnicima. Dostojanstveno i mirno, nakon poezije, učenici su izašli na školsko dvorište i

paljenjem svijeća još jednom odali po-čast svim poginulima i nestalima uVu-kovaru

Povodom Međunarodnog dana oso-ba s invaliditetom (03.12.), učenici nižih razreda održali su zanimljive radionice.

Na radionicama su učili tko su oso-be s invaliditetom, kako im pomoći u pojedinim situacijama, glumeći uživlja-vali se u ulogu djeteta s invaliditetom, prikupljali podatke i saznali koji su to naši uspješni sportaši s invaliditetom te likovnim radovima i pozitivnim poru-kama pokazali kako se trebamo odnosi-ti i prihvaćati osobe s invaliditetom.

49

svjetionik

Moj zavičaj, priča stare masline

Šećući se po masliniku, ugledala sam jednu jako staru maslinu. Da je sta-ra vidi se po njenom velikom, debelom deblu, po kori koja je popucala od sil-nih godina na snažnom vjetru te po ši-rokoj, razgranatoj i visokoj krošnji koja je mnoge godine hranila ljude svojim plodovima. Sjela sam dvije masline da-lje i promatrala to veličanstveno deblo i krošnju.

Odjednom, maslini priđe stari čo-vjek. Sjedne ispod nje i počne nešto govoriti. Da bih bolje čula, tiho sam se približila. Čovjek je pričao. Činilo se kao da se obraća maslini. Odjednom je i maslina progovorila. razgovarali su o starim vremenima. Maslina je rekla: “U stara vremena sve je bilo drugačije, ljudi su njegovali svoju zemlju, čak više nego vlastitu djecu. Zemlja im je bila sve.” Čovjek je tužno odgovorio: “Isti-na, ljudi ostavljaju svoju zemlju i odlaze u gradove u potrazi za poslom. Polja su napuštena i zarastaju svakim danom.” Maslina je, prisjećajući se starih dana, rekla:”Svakog dana dolazili su muškar-ci, žene i djeca. radili su u polju, vodi-li stoku na pašu,... a, kad bi u podne zazvonilo zvono, koje su toliko čekali,

zajedno bi sjeli u hlad i jeli suhi kruh i suhe smokve. Vruće grlo bi ohladili vinom. Nakon ručka opet bi krenuli na rad i tako svaki Božji dan.”

Tada sam začula zvono sa zvonika i znala sam da moram krenuti kući na ručak. Tiho sam se iskrala iz maslinika i krenula.

LEa ŠarIĆ, 7.razred

Svijet oko mene

Svijet oko mene je zapravo samo ne-što što mene jako zbunjuje. Ponekad se upitam zašto na svijetu postoje loši lju-di. Zašto postoje ljudi koji jednostavno ne žele pridonijeti razvoju boljega svi-jeta, već zaustavljaju ljude u tome? Pi-tam se, zašto neki ljudi sebe prikazuju u najboljem svjetlu te se predstavljaju kao netko, to jest, nešto što nisu, a zapravo su potpuno suprotno od toga?

Ja sam još samo dijete, ali imam i ja pravo na maštanje o boljem svijetu. Svijet kakav želim je zapravo svijet u kojemu su svi složni i žele dobro jedni drugima. Puno puta sam čula odrasle kako o tome pričaju i govore da bi to svi željeli, ali da to nije moguće. Ja mislim suprotno. Mislim da bi tim lošim ljudi-ma samo trebalo malo otvoriti oči i upo-znati ih s onim što unose u tuđe živote, a to je strah. Da su ti ljudi svjesni onoga što čine, sve bi bilo drugačije.

Svijet oko mene nije onakav kakvim ga ja zamišljam. Kada čujem tu riječ po-mislim na rat, na nepravdu i na tugu. Upravo to želim da se promijeni. Kada čujem riječ svijet, želim pomisliti na sre-ću, na slogu, na još bolje sutra i to što prije.

LUCE GraNIĆ, 7.razred

50

Smrt je jaka, al život je jači

Nitko ne zna što donosi, nitko ne zna što odnosi, ali svi je se bojimo. Smrt je zamišljena na razne načine koji su dru-gačiji od kulture do kulture i od vjere do vjere. Primjerice u kršćanskoj vjeri postoji čistilište, raj i pakao, a u drev-nom Egiptu zagrobni život. Unatoč vje-rovanjima postoji strah.

Zašto se svi bojimo kraja? Bojimo se onoga u što nismo sigurni, bojimo se nepoznatog. ali, nije važno što smrt odnosi dok god ti je stalo do onoga što ti život donosi. Dok god živiš svoj život punim plućima i uživaš u onome što si imao i što imaš, zadovoljno ćeš oti-ći. Traži sebe i ono što voliš i nemoj do-pustiti da ti to itko oduzme. ako voliš putovanja – putuj, ako želiš obrazova-nje – uči, ako voliš glazbu – sviraj, a ako samo voliš – voli jer je ljubav najbolji i najsretniji put do svega. Budi pozitivan, ne osuđuj i dobro ćeš proći u životu. U redu je ako nisi uvijek pozitivan, važno je da barem pokušaš.

Nemojmo se bojati smrti, a umjesto straha uhvatimo se u koštac sa živo-

tom. I dok neprestana borba traje, znaj da ćeš bez obzira na ishod uvijek izaći kao pobjednik jer je život stvarno jači

od smrti. LUNa DIVIĆ, 7. razred

Tko slobode nema, taj o slobodi sanja

Ljudi počinju cijeniti slobodu tek kada ostanu bez nje. Ne shvaćaju njenu vrijednost dok god je imaju. Pravi pri-mjer smo mi sami, uvijek želimo više, nismo zadovoljni s onim što imamo. Uvijek bi htjeli više slobode, a nismo ni svjesni koliko je imamo. S obzirom na

događanja u svijetu, pravi smo sretnici. Pogledajmo samo što je s ljudima koji svaki dan provode u strahu, ne znaju hoće li doživjeti sutra, netko drugi im određuje slobodu i sudbinu. Sjetimo se i našeg Vukovara! Ljudi su žudjeli za slobodom, a drugi su im umanjivali tu slobodu koju zapravo nisu ni imali. Za slobodu se živjelo i umiralo.

LUKa LOZIĆ, 8. razred


Danas, u svijetu, većina ljudi slo-bodu ne vidi kao neki poseban dar ili sreću dok malo o tome ne promisle. To se sve događa zbog ubrzanog života u kojemu se čovjek mora brinuti za ra-zne obaveze, poslove i obitelj. Ipak, i u novije vrijeme postoje događaji, ratovi,

51

svjetionik

brojni teroristički napadi, koji stavljaju ljude u poziciju da moraju moliti za slo-bodu. Tako ljudi koji svjedoče takvim događajima znaju da trebaju cijeniti slo-bodu kao dar jer vide kako im sloboda u jednom trenutku može nestati, kako se za nju moraju moliti i boriti, a ako i to ne mogu onda im preostaje jedino o njoj sanjati. Zato onaj koji slobode nema o slobodi sanja.

MarTIN JOSIPOVIĆ, 8. razred


Kroz povijest su se vodili ratovi, uvi-jek se netko borio za svoju slobodu. To bi značilo da nikad svi nismo bili slo-bodni. Onaj tko nema slobode o njoj sa-nja, mašta. Netko uvijek ljudima odu-zima slobodu i zbog toga se događaju ratovi. Svi koji vode ratove, napadaju jadne ljude, njihovu slobodu i neovi-snost, jako su okrutni. S druge strane, onaj tko je napadnut on je i prisiljen uzvratiti iako to ne želi, ali mora da bi obranio svoju slobodu, svoj identitet. To se dogodilo i mom narodu. Morali smo ratovati da bi obranili svoje domo-ve i slobodu jer čovjek bez slobode ne može živjeti. Sloboda je život bez žalo-sti, bez ovisnosti. Nažalost, mnogi ljudi umiru u ropstvu, njihov san o slobodi se i ne ostvari. Sloboda nema cijenu. Biti slobodan znači živjeti.

JOSIP JEZIDŽIĆ, 8. razred

Čovjek je kao more, u sebi nosi svoje oluje i svoje tišine

Svaki čovjek ima loše i dobre trenut-ke u svojemu životu. Ovdjeoluje pred-stavljaju neke loše trenutke, dok tišina

predstavlja dobre trenutke, ali to ne tre-ba uvijek biti tako.

Na prvi pogled oluja predstavlja neku ljutnju, a tišinu predstavlja mir i sreću kod čovjeka, ali to se može i drugačije gledati. Oluja također može predstavljati i neko uzbuđenje ili neku veliku sreću, a tišina može predstavlja-ti bol ili tugu. Kada promatramo more, možemo primijetiti da vrijeme mijenja more, ponekad je oluja, ponekad tišina, a tako je i kod čovjeka. Svaki loš i dobar trenutak će proći. Iako svi mi želimo imati dobre trenutke u svom životu, oni loši se ne mogu izbjeći. Uvijek će doći neki loš trenutak koji će nam sve pore-metiti, ali opet, loš trenutak će proći, a nešto dobro će doći.

Trebamo znati da život nije savršen. Uvijek ćemo imati dobrih i loših trenu-taka u životu, ali treba znati da će sve

52

to proći. Svi loši trenutci prolaze, svi dobri prolaze, sve prolazi, kao i život. Smatram da ako u životu nikada nisi iskusio loš ili dobar trenutak onda nisi svoj život u potpunosti ni živio

LaNa JaKIr, 8. razred


Čovjeka lako možemo usporediti s morem jer čovjek u svojoj duši nosi olu-je i tišine baš kao i more. Iako ponekad čovjek izgleda sretno i veselo, nije baš uvijek tako. Iza osmijeha može stajati tuga i nesigurnost. Tako je i s morem. Svi primjećuju njegov vanjski izgled, njegovu ljepotu, ali to ne znači da ono u sebi ne krije neke strahove.

Čovjek osjeća te oluje kroz cijeli ži-vot i one neće prestati dok god je čovjek živ. To mogu biti financijski ili obitelj-ski problemi, a tišinu čovjek osjeti onda kada se zatvori u sebe i nema volje za razgovor s drugim ljudima. Sve što mu tada treba je tišina. More svoje oluje ili tišine može osjetiti kada ga ljudi svjesno ugrožavaju, kada ga zagađuju ili kada pretjerano love ribu koja je dio njega, a nitko ne voli kada mu se oduzima nešto što mu pripada. More svejedno izgleda lijepo i sretno iako to ponekad i nije. Tako je i s čovjekom. Naravno, svaki čo-vjek će u životu iskusiti i one trenutke kada će plakati od tuge i one kada će plakati od sreće. Bitno je znati da je sve prolazno, i tuga i sreća. Zato se ne treba žalostiti kada dođu problemi jer posli-je svake kiše dolazi sunce. Sreću, kada dođe, trebamo dočekati raširenih ruku i pokušati je zadržati i zaštititi od ljudi koji nam je žele oduzeti. Ljudi su da-nas previše usmjereni na svakodnevne

probleme, stalno negdje žure, posao im je glavna stvar u životu, a zaboravljaju koliko je bitno sačuvati svoje zdravlje. Trebaju usporiti jer ništa nije vrijedno našega živciranja. Baš zbog te užurba-nosti ljudi zaborave pogledati oko sebe i vidjeti koliko je život lijep i koliko mu se treba diviti. Zato, ljudi, zastanite na tren i osvrnite se oko sebe, pustite novac i ostale nebitne stvari, pogledajte more koje vapi da netko prepozna njegovu ljubav, more koje treba vašu pažnju. Ne zagađujte ga jer smo mu slični. Ugroža-vajući more ugrožavate dio sebe. I ono ima osjećaje baš kao i mi, boli ga kada se ne ponašamo prema njemu ljudski.Ono je dio nas, naše domovine, naše duše, ono je naše blago koje vrijedi čuvati.

MIJa BaJIĆ, 8. razred


Je li čovjek kao more? Mislim da je. To zaključujem po tome što znam da čo-vjek ima, kao i more, svoje pustolovine, svoje tišine i svoje oluje.

Čovjek se svakoga dana osjeća dru-gačije. Nekad je ljut, nekad je tužan, a nekada radostan. Oluje u čovjeku vidim kao neke sukobe, ljutnje i mržnje unu-tar čovjeka. Iz tih oluja se razvijaju još veće oluje koje uzrokuju tornada među ljudima. Izbijaju ratovi, sukobi i svađe, ali uvijek poslije te oluje nastane tišina. U toj tišini vlada mir i radost unutar čo-vjeka. Tada se ta radost i mir šire po ci-jelome svijetu i svi su sretni dok opet ne nastane oluja u jednome čovjeku. Tako je i s morem. Ono uvijek ima nekakve oluje poslije kojih more bude mirno i li-jepo. Čovjek je nekada usamljen poput mora. U toj usamljenosti čovjek osjeća

53

svjetionik

kao da nema nikoga na svijetu, osjeća kao da nema nikoga da mu pomogne, nekoga s kime bi razgovarao ili tko bi ga utješio.

Nekada i ja osjetim te oluje i tišine u sebi. Uvijek se suzdržavam da ih ne proširim u svoju obitelj ili među prijate-lje. Takve trenutke provodim u tišini, u samoći. Mislim da bi bilo dobro da ljudi donose mir i tišinu na ovaj svijet, a ne oluje.

rOKO JaŽO, 8. razred


Čovjek je jedno čudesno biće kojega je Bog stvorio, dao mu osjećaje i dobro-tu, samo što to svatko ne zna iskoristi-ti. Čovjek je jako biće i dan mu je život kako bi se borio sa problemima i poteš-koćama svojom snalažljivošću.

Čovjek. Čovjek je kao more, na oko lijep, ali sadrži u sebi dubine radosti i žalosti, ponekad i zla. Te dubine su mračne i velike. U tim dubinama čovjek nosi sve svoje oluje, probleme i bori se s njima. Čovjek u tim dubinama skri-va svoje tuge i veselja, tišinu i radosne usklike. Kada pogleda u dubine veli-koga mora, zapravo vidi primjer neke mračne, samotne dubine koja čezne za svjetlošću. Tako i naša duša čezne. Mi toj našoj dubini možemo donijeti tu svjetlost veseljem i radošću. No, naj-prije moramo očistiti tu našu dubinu od zlih starih ostataka iz prošlosti. Ta-kođer moramo dopustiti toj svjetlosti da prodre do samoga dna naše dubine duše kako bi ona bila puna veselja i ra-dosti. More je puno živih bića pa tako i mi moramo pustiti u našu dušu ljude

koje volimo kako bi i oni održavali tu svjetlost u dubini i kako ona nikad više ne bi osjetila samoću. Na taj način ćemo uvijek imati nekoga na koga možemo misliti kada smo tužni ili usamljeni.

Čovjeku, naravno, nije se lako boriti sam sa problemima s kojima se susreće, ali zato ima i uvijek će imati svoje naj-draže koji će se boriti s njim u tim dubi-nama i biti mu podrška.

JOSIP JEZIDŽIĆ, 8. razred

Jesmo li preopterećeni ili lijeni?

U školi nas uče da je važno imati do-bre ocjene, biti dobar učenik, ali ja sma-tram da nam se i učitelji trebaju malo prilagoditi. Neki govore da smo lijeni, a neki da smo preopterećeni, ali što je istina u svemu tome?

54

Mi, djeca, prolazimo kroz razdoblje puberteta te često višak svoja slobod-nog vremena provodimo na gluposti kojima smo zaluđeni tijekom ovog raz-doblja. Smatram da bi nam se gradivo moglo malo bolje prilagoditi na način da neke stvari, koje nam se ne sviđaju toliko koliko ostale, učimo na nekakav zabavniji način. No, ipak na kraju sve-ga, svoje logičke sposobnosti, sposob-nosti rješavanja problema, utvrđivanje gradiva vježbom ne bismo stekli ukoli-ko sami ne učimo. Možda je i bolje da osjećamo neku odgovornost prema ne-čemu što nam se i ne sviđa jer će nas sve to bolje pripremiti za daljnji život. Boljom organizacijom svojih obaveza mogli bismo puno toga postići. Trebali bi se malo ozbiljnije odnositi prema nji-

POSEBNA NEDJELJA

Bila je nedjelja. Taj dan sigurno ni-kada neću zaboraviti jer ostvarila želja koju sam četiri godine željela. Svaki bi ju rođendan, prije puhanja u svijeće, poželjela. Ujutro sam se probudila izvr-sno raspoložena. Vrijeme je bilo lijepo, sunčano. Sve je bilo odlično. Spremila sam se i sa svojom obitelji otišla u cr-kvu. Poslije mise sam otišla na piće s prijateljicom, a onda sam krenula kući po jedan cd jer smo nas dvije htjele po-gledati film. Kad sam došla kući, mama i stariji brat su bili u boravku. Uzela sam cd i pošla jer me prijateljica čekala, ali me mama zaustavila. Pitala sam se zašto. a onda mi je ona rekla da je trud-na i da ću dobiti brata. Tolike sam godi-ne željela imati mlađeg brata ili sestru! Možda malo više seku. ali svakako najdražeg malca ne bih ni s kim zami-jenila. Hvala dragom Bogu što mi ga je dao! Otišla sam sva sretna, osmijeh mi je bio od uha do uha. Prijateljica i ja smo pogledale film i malo se igrale. Bilo je vrijeme za poći doma. Kad sam došla, skakala sam od sreće po cijeloj kući. Tu sam noć lijepo zaspala. Moj mali braco je danas živ, zdrav i veseo dječačić! Tu ću nedjelju pamtiti dok sam živa.

ana Matković

ma pa bi i naši roditelji bili ponosni na naš uspjeh.

Ne krivimo ostale za naše neodra-đene obaveze, učenje nam nikada neće naštetiti jer ćemo njime izgraditi svoje vrline i vještine te ćemo u neizvjesnim životnim situacijama uz pomoć znanja izvući najbolje.

MaGDaLENa DUJMOVIĆ, 8. razred

55

svjetionik

počela čitati. Pala je noć. Nakon večere smo spremili i krenuli svi zajedno na polnoćku – moji roditelji, brat i ja. Bilo je predivno, spavalo mi se, ali vrijedilo je izdržati.

Chiara Erstić

NEDJELJA U ZADRU

Bila je to moja nedjelja u Zadru. Išla sam sobitelji u posjetu teti i rođacima. Probudila sam se rano, otišla sam u dnevni boravak i tamo zatekla rodicu Moniku. Predložila je da odemo na ju-tarnju misu u crkvu sv. Donata. Kada smo ušle u crkvu, čule smo zvukove gitare i neke glasove. Objasnila mi je da je kod njih misa malo dugačija. Zbor pjeva od 8 do 9, do početka sv. mise. Na svakoj se klupi nalazi pjesmarica u ko-joj su poredane pjesme koje će se pjevati

U ZAJEDNIŠTVU S OBITELJI SVE JE LJEPŠE

Najdraže i najljepše nedjelje bile su mi kada bismo bili u Zagrebu za vrije-me božićnih blagdana. Skupila bi se ci-jela obitelj. U nedjelju bismo ujutro otiš-li u crkvu u koju idu moji baka i djed, slaviti svetu misu. Oko podneva bismo otišli u crkvu u kojoj su se vjenčali moji mama i tata. Poslije bi nam djed napra-vio ribu za ručak, a baka svoju domaću juhu. a za desert bi nam baka uvijek davala sladoleda koliko god ga želimo. Poslije bismo otišli na Mirogoj pomoli-ti se za sve naše najdraže koji su tamo pokopani. Zatim bismo posjetili drugu baku, maminu mamu, i s njom bismo se igrali u velikom vrtu do večeri. Tada je bilo puno snijega pa bismo se sanjka-li. ako ne bismo ujutro bili na misi, svi bismo se lijepo sredili i zajedno otišli na večernju sv. misu u katedralu.

TI su mi dani bili posebni jer znam da se takvo što više neće ponoviti.

Laura radić

BADNJAK

Osvanulo je badnje jutro. Probudi-la sam se, napravila topli kakao i još pospana sjela na kauč. Zamislila sam se gledajući u križ koji je visio na zidu preko puta mene. Imala sam osjećaj kao da me Bog zove k sebi u posjet.

Poslušala sam taj glas i otišla u cr-kvu. Sve je bilo okićeno, a jaslice po-stavljene u iščekivanju Božića.

razgovarala sam s Njim, molila se i bila sretna. Vratila sam se doma i poma-gala majci u pripremi domaće

pašticade i kolača. Popodne, kad ni-sam imala što raditi, uzela sam Mak te

56

na sv. misi. To mi se jako svidjelo, naj-više zato što se skoro cijela misa pjeva i svi mogu sudjelovati. Od tada, svaki puta kad dođem u Zadar odem na misu i pokušavam što više toga zapamtiti i usporediti njihove običaje tijekom mise s našima.

Luce Granić

PRVOPRIČESNA NEDJELJA

Najljepša nedjelja u mom životu bila je kada mi je bila prva sveta pričest. Uju-tro sam bila jako uzbuđena. Kad sam odjenula haljinu, uhvatilo me takvo veselje da sam skakala od sreće. Stavi-la sam bijelu traku u kosu i pogledala se u ogledalo – bila sam kao pravi mali anđeo. S obitelji sam krenula u crkvu. Iščekivanje je bilo na vrhuncu. Kad sam shvatila da na mene red poći k oltaru gdje me čekala presveta Hostija, kre-nula sam s nevjerojatnim uzbuđenjem. Dok sam hodala, svaki mi je korak bio poput vječnosti. Napokon sam i ja prvi put blagovala Hostiju , osjećaj je bio ne-vjerojatan! Svi su bili sretni i ponosni. Poslije smo se zabavljali i pričali. Ta mi je nedjelja najljepša i najdragocjenija u životu.

Lea Šarić

MOJA PRVA PRIČEST

Kada sam se to jutro probudio, bio sam uzbuđen i ljut. Uzbuđen zbog pri-česti, a ljut jer me mama probudila ra-nom zorom, već u 6 sati. Kada sam se obukao, pomislio sam da pomalo izgle-dam poput Isusa zato što nosim bijelu haljinu. Dok sam s obitelji šetao do cr-kve, gledao sam iz kojeg kuta će se po-javiti moji prijatelji. Kad sam ušao u cr-kvu, bio sam malo uplašen i čekao sam

da dođem na red za recitaciju. Laknu-lo mi je kad sam svoj tekst izrekao bez greške. Sjeo sam i čekao da se prvi put pričestim. Svi smo bili uzbuđeni. Kad je završilo, moj rođak, isto prvopriče-snik, i ja smo s obitelji otišli na kolače. Dobili smo i darove. Pičali smo družili se i brzo je sve završilo.

Ivo radić, 4.r.

Bilo je to prije 6 mjeseci. Dugo smo se pripremali za taj čin. Od početka 3. razreda išli smo subotom u crkvu i slu-šali fra Petrova predavanja. Svaki je tje-dan neizvjesnost sve više rasla. Nakon završenih priprema smo se po prvi put ispovjedili. Dan kasnije smo na nedjelj-noj svetoj misi primili sakrament svete pričesti. U crkvi je bilo mnoštvo ljudi, a mi smo svi bili jako uzbuđeni. Poslije zajedničkog ulaska u crkvu, sjeli smo u prve klupe i počela je svečana misa. Svaki je prvopričesnik nešto recitirao. Kada sam primila Tijelo Kristovo, bila sam jako radosna i ispunjena ljubavlju. To mi je bio jedan od najljepših dana u životu.

Elena Škrabić, 4.r.

Na dan moje prve pričesti bio sam jako uzbuđen. Oko svijeće mi je mama omotala žuku, biokovski cvijet i ukrasi-la je. Krenuli smo na misu i ispred crkve sam se susreo sa svojim prijateljima. Svi smo nosili bijele haljine i imali križ oko vrata. Ušli smo u crkvu. Neki su či-tali, neki recitirali, svi smo sudjelovali. Fratar je uzeo ružu i skidao laticu po la-ticu. Htio nam je kazati da više ljudi čini zajedništvo i ljepotu. Nakon propovije-di smo pristupili oltaru i primili prvu pričest. Bio sam silno uzbuđen i sretan! Kada je završila misa, svi smo se slikali

57

svjetionik

za uspomenu. Ja sam sa svojim rodite-ljima, bratom i širom obitelji otišao na svečani ručak. Bilo je lijepo vrijeme pa sam se s rođacima i rodicama išao igrati na plažu. Svi smo bili veseli i igrali se do kasno popodne kada je počela pada-ti kiša. Taj dan ću pamtiti po sreći koju sam osjećao kad sam primio Hostiju i po lijepom druženju s obitelji.

roko Staničić, 4.r.

Tjedan dana prije pričesti bila je sve-ta ispovijed, svi smo u razredu bili ner-vozni. Dok smo se ispovijedali, polako smo se pribrali i smirili pa nam je bilo lakše. Kada je došao dan prve pričesti svi smo bili jako uzbuđeni, a malo smo se i sramili. Crkva je bila puna ljudi, najviše članova naših obitelji. Došlo je vrijeme da prvi put primimo svetu Ho-stiju. Osjećao sam se jako sretno i dobro. Nakon što je završila misa, sa svojom cijelom familijom sam proslavio svoju prvu pričest. Dobio sam puno darova i baš je sve bilo super! Takva je bila moja prva sveta pričest.

Jure radić , 4.r

SJEĆANJE NA VUKOVARPRIČA O GRADU

Dana 18.11.1991. pao je grad Vuko-var... Već se dugih 25 godina sjećamo rata i dragih ljudi koji su poginuli i oda-jemo im počast. Tako je bilo i ove godine. U petak sam na televiziji gledala jedan dokumentarni film, prelijepu i tužnu priču o sudbini Francuza Jean Miche-la Nicolliera koji se borio u Vukovaru. Čuvši za rat u Hrvatskoj, odlučio se pri-javiti kao dragovoljac i boriti se za našu samostalnost. Njegova majka u tom do-kumentarcu kaže da joj je jednog dana

samo rekao da ide u rat. Pitala ga je: “ali zašto, to nije tvoja zemlja?!”, a Jean Mi-chel je odgovorio kako ne može samo gledati toliko stradavanje. I otišao je.

Nakon odlaska se čuo s majkom par puta i rekao joj je da je u Vukovaru pa-kao i neka ona pokuša napraviti nešto. Ona je odmah kontaktirala političare u francuskoj vladi, ali nitko nije obraćao pozornost na njene riječi. U međuvre-menu je Jean Michel u napadima na Vukovar bio ranjen i odveden u bolni-cu gdje je i dočekao pad grada. Izveden je iz bolnice i, kao mnogi, bio pretučen, mučen i ubijen. Tukli su ga lancima, kablovima... Sve je to njegovoj majci ispričao čovjek koji je tome svjedočio i gledao to mrcvarenje, ali je srećom pre-živio i uspio se spasiti. Posmrtni ostaci Jean Michela ni do danas nisu prona-đeni. Njegov je brat uspio pronaći mu-

58

čitelja i ubojicu u rumi, pronašao je i njegovu adresu, ne bi li im otkrio gdje je bačeno ili pokopano Jeanovo tijelo. Međutim on odbija pozive.

Jeanova majka je u svojoj kući u Francuskoj posadila cvijet u hrvatskoj zemlji. Ima 70 godina i jedina joj je želja da se prije smrti može pokloniti na si-novu grobu.

ana Matković, 7. r.

Vukovare, gradu heroja,s ponosom te se sjećaju

djeca tvoja.U okovima rata ti si bio

i svatko se tobom ponosio!Iako razrušen, pokoren nisi bio –tako je Siniša Glavašavić govorio.

Stihove njemu u čast pišem,s ljubavlju za Vukovar dišem.

Luka roso, 7.r.

Dječji vrtić Ježić je jedini vrtić u Opći-ni Baška Voda koji pohađaju djeca

iz okolnih mjesta Basta, Promajne, Bra-tuša i Krvavice.

rad Vrtića financira Općina uz sufi-nanciranje roditelja, korisnika usluga.

Odgojno-obrazovni rad se odvija u četiri odgojne skupine u dvije smjene.

U Vrtiću je pedagoškoj godini 2015./16. upisano 67 djece, od toga 24 predškolaca. Sve skupine su bile uklju-čene u program proslava i obilježavanja blagdana i svečanosti koje su obilježene u vrtiću.

Mjesec listopad je protekao uz uobi-čajene aktivnosti vezane uz Dane kruha i Dan jabuke te vrtić je bio pun brašna, jabuka i slastica koje su pravili mali pe-kari i slastičari.

Tradicionalni dolazak Sv. Nikole u dječji vrtić obilježio je njegov bučni dola-zak u pratnji članova Moto Kluba Baška Voda. Sveti Nikola je djecu obradovao toplom riječju i poklonima, a djeca su recitacijom i pjesmom zahvalila gostima na dolasku.

Djeci se na prigodan način dočara svetost Božića. Djeca su izrađivala bo-žićne ukrase i čestitke, kitila bor i posta-vila jaslice. Održane su i radionice gdje

su djeca zajedno sa roditeljima napravi-la vesele pahuljice od koje su krasile bo-žićno drvce u vrtiću ( jutarnje skupine ) i snjegoviće od čarapa (popodnevne sku-pine) . Održana je predstava nakon koje im je Djed Božićnjak podijelio prigodne darove.

Uz radosno raspoloženje i duh Boži-ća djeca i roditelji su obradovali i dru-gu djecu koja nemaju tu sreću da Božić provedu uz svoje obitelji. U organizaciji Vrtića pokrenuta je akcija prikupljanja higijenskih potrepština za Dječji dom Maestral u Splitu koji vodi brigu o 115 djece bez roditeljske skrbi , Odaziv je bio velik- skupljene su higijenske potrepšti-ne. Pokloni i slatkiši su uručeni djeci na sam Badnjak.

Dječji vrtić ježić

59

svjetionik

Vrtićka djeca obučena u fizičke rad-nike sudjelovala su na Dječjim maška-rama u Baškoj Vodi zajedno sa nižim razredima osnovne škole te su formirali povorku koja prolazi kroz mjesto koje je i samo bilo prepuno radnika različitih zanimanja, a najviše «bauštelaca» . U istom izdanju su sudjelovali na velikom dječjem karnevalu u Makarskoj gdje su su se malim radnicima priključili i njiho-vi roditelji.

Proslava dana ljubavi –Valentinovo je jedan od rado slavljenih dana u vrtiću, dana kada se skrivene ljubavi daruju i otkrivaju , kad se nosi crveno i rade srca svih veličina.

Pod motom «osjetimo radost Uskrsa u našem Vrtiću» organizirne su uskršnje radionice gdje su djeca i roditelji pravili uskrsnog zeku i uskrsno jaje.

Tradicionalni pozdrav proljeću odla-skom na nogometni stadion NK Uranie Ovom prilikom zahvalujemo trenerima koji nas uvijek rado prime i puni strplje-nja uključe djecu u sportske aktivnosti.

Djeca su gledala još par lutkarskih predstava: «Čarobni dan»- klaun Čup-

ko, «Zimska bajka» i «Festival životinj-skog carstva».

Mjesec svibanj obilježavaju velike pripreme i uvježbavanje djece naroči-to predškolaca za završnju predstavu «Vrtiću na rastanku» koja se održala 04. lipnja 2016. u Omladinskom domu. Vrijedni predškolci su dobili diplome za uspješno završeni program vrtića sa naj-boljim željama za sretan novi početaku u školskim klupama.

Nakon završetka svih obaveza i pri-prema za školu, predškolci su zajedno sa svojim odgojiteljicama bili na polud-nevnom izletu u Parku prirode Bioko-vo – Botanički vrt Kotišina . Djeca su uz obilazak biljaka i radionicu naučila imena biljaka te kako ih pravilno sijati i njegovati.

Ove godine Vrtić je napustila odla-skom u mirovinu naša draga odgojite-ljica Nina Glavina koja je svojim dugo-godišnjimradom, optimizmom i vedrim duhom zauvijek dala pečat ovom našem malom vrtiću.

Draga Nina , hvala za sve i uživajte u svojoj mirovini.

60

Veliki tjedan u Župi Bast - Baška Voda otpočeo je četrdesetosatnim kla-njanjem u crkvi Sv. Nikole a pa su svi vjernici mogli odabrati svoje vrijeme za jednosatnu molitvu pred Presvetim.

Svećenik je na misi Velikog četvrt-ka simbolički oprao noge dvanaestorici čuvara Isusova groba (mornara) koji su predstavljali apostole, po Isusovu pri-mjeru s Posljednje večere. Poslije mise je slijedilo pjevanje Gospina plača.

Središnji dio trodnevlja zbio se na Veliki petak kada je prema stoljetnom običaju održana procesija križnog puta. Nekoliko stotina vjernika je, pjevajući Muku Gospodnju, krenulo na osamna-est kilometara dug put iz Gospine cr-kve u Bastu. Glavni križonoša, nositelj zavjetnog križa, bio je Jakov Matković. Drugi i treći križ nose predstavnici “vala” (Krvavice, Bratuša i Promajne) i predstavnici Basta i Topića. Kao i svake godine, procesija je išla kroz Krvavicu i Bratuš do Promajne, gdje je fra Stan-ko Milanović- Litre predvodio kratak obred u crkvi Svih svetih. Nakon što se križni put nastavio prema Baškoj Vodi, putrm su se priključivali su mnogi vjer-nici koji su izašli ususret pozdraviti i poljubiti križ, pa je pred crkvom sv. Nikole u Baškoj Vodi procesija brojila preko tisuću hodočasnika. Dočekali su je postrojeni stražari, odjeveni u mor-narske odore, koji su prema zapovjedi svoga zapovjednika s kopljima u ruci pozdravljali sva tri križa, kako su radili i njihovi roditelji, djedovi i pradjedo-vi.

U jednosatnoj pauzi glavni je križo-noša posjetio sve stare i nemoćne osobe

u mjestu koje su imale želju pozdravi-ti i poljubiti križ. Uz ponovni pozdrav stražara, križni se put nastavio glavnim baškovoškim ulicama prema Topićima, a potom podnožjem Biokova do crkvice sv. roka u Bastu. Put je okončan u stol-noj crkvi BDM , gdje su otpjevani po-sljednji stihovi Muke Gospodnje, a na-kon toga i održani obredi Velikog petka. Za okrijepu svih hodočasnika pobrinu-la se općina, u suradnji s NK Urania, pa je ispred stare škole u Bastu pripremljen bakalar i druga nemrsna hrana, uz piće. Ta je priprema dosadašnjih godina pa-dala na teret prvoga križonoše.

proSLaVa SVeToG TroDNeVLja

Prvi križonoša Jakov Matkovič predvodi procesiju

Stražari pozdravljaju križ

61

svjetionik

Obredi Velikog petka su u Baškoj Vodi započeli u 18:00. U poslijepod-nevnim je satima otpočelo i čuvanje Isusova groba pred oltarom u crkvi sv. Nikole, gdje su se stražari izmjenjivali u određenim intervalima. Tako i na Veli-ku subotu sve do uskrsnoga bdijenja, kada su na svećenikove riječi “Slava Bogu na visini” - uz zvuke zvona i škr-gotaljki - mornari simbolično pali u ne-svijest jer je Isus uskrsnuo. Uz svećanu misu i radosne pjesme, vjernici su doče-kali najveći kršćanski blagdan - Uskrs.

Sve obrede u Baškoj Vodi predvodio je župnik fra Petar Vrljičak ,a u Promajni i Bastu fra Stanko Milanović- Litre. Pre-ma tradiciji, čuvari Isusova groba pred-stavljanjem svojih običaja sudjeluju na smotrama žudija na Uskrsni ponedje-ljak, a ove je godine smotra održana u Imotskome. U proslavu Uskrsa uklju-čila se i Općinska limena glazba prigod-nim koncertom održanim u nedjelju u Omladinskome domu, uz vrlo dobru posjećenost.

Ivo Sikavica

proSLaVLjeN DaN općiNe BaŠKa VoDa

U nedjelju 29. svibnja, uoči svečar-skog dana, proslavljen je Dan općine Baška Voda ( 30.05.) kulturno-zabavnim programom, pučkom feštom i sport-skim natjecanjima. Svečanost je započe-la na rivi nastupima Općinske limene glazbe, Fa Tempet iz Makarske i klape Basca iz Baške Vode. Nakon toga je po-dignuta Plava zastava na više puta na-građivanoj plaži Nikolina, a podigli su je ante Lončar, predsjednik Općinsko-

ga vijeća i Ivo Granić, voditelj poslova na općinskim plažama. Nije izostala ni čestitka načelnika općine Joska roščića koji se kratko osvrnuo na dosadašnji rad, uz obećanje da će se i dalje raditi na dobrobit svih mještana i gostiju.

Nakon kulturnog dijela programa, uslijedila je pučka fešta u organizaci-ji NK Urania na Trgu fra Jure radića, gdje su mještani i mnogobrojni posjeti-telji mogli uživati u dalmatinskoj spizi i Igrači Uranie na proslavi

Načelnik Josko Roščić čestitao je svima Dan općine

62

piću, uz nastup benda Trio Big iz Ma-karske. Na koncu dana, prema ustalje-nom običaju, priređen je raskošan va-tromet.

Proslavi Dan općine pridružili su se malonogometaši i balotaši. U organiza-ciji KN Štakori na školskom je igralištu odigran malonogometni Memorijalni turnir “Nikola Šuta”, a na boćalištu je u organizaciji BK Baška Voda odigran turnir u balotama.

U mnogim župama Splitsko- makarske nadbiskupije, pa tako i u Župi Uzne-senja Blažene Djevice Marije Bast-Baška Voda, u prvoj nedjelji mjeseca listopada slavi se Gospa ružarica – Gospa od Krunice. U crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi održana je svečana sveta misa koju je predvodio mjesni župnik fra Petar Vrljičak, a misi je prethodila procesija kroz mjesto. Noseći Gospin kip i prigodne barjake, procesija je - uz pjevanje prigodnih pjesama od strane župnoga zbora - krenula iz crkve Obalom sv. Nikole do Puntina i natrag, do Trga fra Jure radića, te Oborskom ulicom i Ulicom kneza Domagoja ponovno do polazišta.

GOSPA OD RUŽARIJA

63

svjetionik

Dvodnevna proslava u Župi UBDM Bast - Baška Voda protekla je u služenju svetih misa, kulturno - ozračju i boga-tom gastronomskom užitku. Na sam blagdan Velike Gospe u jutarnjim je sa-tima u prepunoj Gospinoj crkvi u Bastu održana sveta misa kojoj je prethodila procesija oko crkve s kipom svetice koje-ga su nosili sami mještani. U nazočnosti svećenika fra Stanka Milanovića - Litre ,obrede je predvodio župnik fra Petar Vrljičak. Za sve župljane i hodočasnike u konobi Biston je pripremljena bogata gastronomska ponuda ( janjetina, drop-čić, pašticada, venecijano …) po vrlo pristupačnim cijenama.U poslijepod-nevnim je satima na rivi u BaškojVodi pred mnoštvom ljudi održan koncert grupe Mediterranea, uz poznata imena HNK-a iz Splita. Izuzetno kvalitetno su se raznim opernim pjesmama me-diterana predstavili sopranistica alma

Mimica, međusopranistica Bianca Ivas i tenor Stefan Kokoškov.

Prema ustaljenom običaju, slavilo se i sutradan na blagdan Sv. roka. Ispred 600 godina stare crkvice sv. roka na vrhu Basta, koju su ondašnji žitelji podi-gli u čast zahvale tom svecu - zaštitniku od raznih bolesti, naročito kuge, koja ih je u dobrom dijelu mimoišla - fra Petar Vrljičak je u nazočnosti osamdesetak vjernika predvodio svetu misu i proce-siju. Dan je okončan ribarskom večeri koju su pripremili članovi NK Urania, a u ponudi je bila razna riba i plodovi mora. Posjeta je bila na mahove dosta brojna, tako da je sav prihod od hrane i pića uplačen u humanitarne svrhe - za izgradnju vukovarskog vodotornja. Za poprilično živahnu atmosferu pobri-nuo se roso band iz Makarske, a zaba-va je trajala do kasnih večernjih sati

PROSLAVLJENI BLAGDANI VELIKE GOSPE I SV. ROKA

64

BLAGDAN SV. NIKOLE

Duhovnom obnovom kroz trod-nevnicu započelo je tradicionalno

obilježavanje baškovoškog zaštitnika i blagdana Sv. Nikole. Dan uoči same proslave, sveti Nikola je u organizaciji Moto kluba Baška Voda posjetio dječji vrtić Ježić i udijelivši darove obrado-vao one najmlađe. Oni su mu u znak zahvale otpjevali nekoliko prigodnih pjesama. Sveti Nikola nije zaboravio ni najmlađe članove STK Urania koje je također posjetio u njihovim radnim prostorima, a sva djeca s područja Župe Bast-Baška Voda imali su susret sa sve-cem u crkvi nakon večernje mise, gdje su im uručeni darovi.

Proslava samog blagdana protekla je na tradicionalan i veličanstven način. Dan je započeo sviranjem budnicom kroz mjesto Općinske limene glazbe, te svetom misom za hodočasnike i doma-

ćice u 8 sati. Središnji dio događanja za-počeo je u 10 sati svečanom procesijom kroz mjesto. Preko tisuću župljana i ho-dočasnika predvođenih župnikom fra Petrom Vrljičkom uz sudjelovanje dese-tak svećenika iz okolnih župa, krenulo je iz mjesne crkve duž baškovoške rive. Procesija se na nekoliko minuta zausta-vila u središtu mjesta, kako bi mornari koji su nosili kip sv. Nikole sa svećenici-ma pošli na mul gdje je obavljen blago-slov mora i plovila. Mnoštvo vjernika je nastavilo put uobičajenom rutom do Puntina pa obalom natrag prema crkvi, urešenim ulicama Oborskom i Zrinsko-Frankopanskom, te Ulicom kneza Do-magoja .

U crkvi koja nosi svečevo ime održa-na je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio fra Ivica Jurić koji je održao prigodnu propovijed.

65

svjetionik

Crkva je bila pretijesna kako bi pri-mila sve vjernike pa je velik broj ljudi misu odslušao u crkvenom dvorištu.

Nakon obreda, uslijedilo je službeno otvorenje renoviranog i nadograđenog Grand hotela Slavija koji posluje u sa-stavu Hoteli Baška Voda d d. Hotel je u nazočnosti velikog broja uzvanika te saborske zastupnice Dragice roščić, direktora TZŽSD Joška Stelle, načelni-ka Općine Baška Voda Joska roščića i direktora uprave hotela Jakše Medića, otvorio državni tajnik Ministarstva tu-rizma Frano Matulić. Božji blagoslov je udijelio župnik fra Petar Vrljičak. U vrijeme svečanoga ručka nazočne je za-bavljala Zorica andrijašević - Donna, uz pratnju benda Barbarosa. Općina Baška Voda nije zaboravila svoje žu-pljane i hodočasnike pa je u organizaciji NK Urania na Trgu fra Jure radića po-dijeljeno preko 700 porcija vrlo ukusnog bakalara spravljenog “po domaću”.

PRAVEDNIK PRED PAKLENIM VRATIMA

starac je pripovijedao: - Jednom sam dopro do pred pakle-

na vrata. Zaustavio me đavao vratar i uzviknuo: Stoj!

- Čuo sam da se ovamo lako ulazi, počeh se pravdati!

- Danas ne! Popravlja se put dobrih odluka koje mnogi ljudi donesu, a onda ih ne izvrše! Uostalom sve je puno. Ne-popunjeno je ostalo samo jedno jedino mjesto, a to je rezervirano za najgorega od svih grješnika… Ima li tu koji ubo-jica?

- Ja. I, nisu me nikada uhvatili. Ubio sam čovjeka koji mi je oteo zaručnicu… oglasi se jedan.

- Jesi li je kasnije oženio?- Jesam.

- Onda čekaj! Ti si već dosta prepa-tio s tom ženom na svijetu. Ona je već ovdje kod nas. Bježi nekamo drugamo dalje od nje!

- Ima li tu koja uličarka? - Ja, javi se jedna dama. Uvijek sam

se samo brinula za svoju ljepotu i kako ću ljude zavesti.

- Ma tko sam sebe vara ne mora u pakao, reče Nečastivi.

a onda su došli na red: Lopovi, šver-ceri i prevaranti… pa jedan ˝Casanova˝ - za koga se zauzimalo 49 žena, jer su mislile da je svaka od njih njegova je-dina ljubav. Među njima je jedna koja ga goni što dalje od sebe, jer mu je bila zakonita žena.

U nizu je stajao jedan po strani i nije htio u red.

- Što je s tobom? Što si ti sagriješio?- Ma ništa… Ja sam dobar čovjek. Ni-

sam nikakav grješnik i ovdje sam dos-

66

pio očito nekom zabunom. Mislio sam da je red za cigarete…

- Ma, nemoj tako! Ta svaki čovjek griješi.

Znam ja to. ali, ja sam se čuvao od svega. Gledao sam kako ljude na ra-zne načine ponižavaju, omalovažava-ju, progone, varaju, ubijaju…, ali ja se nisam u to miješao. Gledao sam kako prodaju roblje, izgladnjuju i na razne načine zlostavljaju nemoćnu i nedužnu djecu…, ali se nisam u to miješao. Jed-nom riječi, gledao sam kako su svuda oko mene sami zločini i zločinci, ali ja sam se od svega držao daleko i nisam se htio ni u što miješati.

- Je li to doista tako i jesi li siguran da su to sve ljudi činili?

- Jamčim, sigurno i to pred mojim vlastitim očima!

- I, ti nisi ništa učinio?- Ma, ni prstom maknuo!

- Otvorite mu vrata, naredi Nečasti-vi! Uđi, sinko, pakao je tvoj! Ono jedno jedino prazno mjesto čeka upravo tebe.

I, pjesnik zaključuje kako se sam Ne-častivi sklonio na stranu da ga se i ne dotakne. Jer, tako mu se gadilo na njega.

Evo, tako je veliki pjesnik P. Calderon predstavio Isusovu evanđeosku priču o bogatašu i siromahu. I, pogodio je ono glavno, da je bogatašev veliki grijeh bio upravo u tome što nije vidio tuđu bije-du i nevolju, a ne što je uživao u svome bogatstvu. Ima, na žalost, kršćana koji se pravdaju i hvale: kada god mi net-ko ispruži ruku i od mene zaprosi, ja uvijek nešto dadnem! I to je dobro, ali nije dovoljno i nije sve. Jer, nije dovolj-no samo pitati: što mogu učiniti? Pravi katolik pita: - a što još mogu učiniti? E, ovo je pravo pitanje!

(prema pjesniku pedru Calderonu)˝Što god učiniste jednomu od ove moje

najmanje braće, meni učiniste!˝ (Mt 25,45)

Stipe ivanišević, pOSLJeDnJa veČeRa, 1997., ulje na platnu, 65 x 100 cm

67

svjetionik

U četvrtak u ranim jutrarnjim sa-tima, prije samog izlaska sunca,

članovi našeg crkvenog zbora zapu-tili su se na četverodnevni izlet u po-sjet bunjevačkim Hrvatima u Bačku. Nakon tri sata vožnje, stigli smo do za-padnog dijela Bosne i Hercegovine, u grad Jajce, gdje smo posjetili katakom-be koje su korištene za zaštitu kralja. Nakon obilaska i kraće pauze, krenuli smo dalje, vrativši se ponovo u Hrvat-sku. Uz Božju pomoć, sretno smo stigli u rodni kraj naše sestre ankice, lijepu nam Slavoniju. Noćili smo u Vukova-ru, gdje smo u Vukovarskoj kući uži-vali u zvucima tamburice uz večeru. Iduće smo jutro rano krenuli prema Vojvodini. Prije dolaska na konačnu destinaciju, zaustavili smo se u Novom Sadu. Uz obilazak grada, posjetili smo i sami centar te novosadsku “katedralu”, crkvu Imena Marijinog. Zatim smo ( u pratnji vodiča ) krenuli preko Dunava do Petrovaradina gdje smo obišli cr-kvu sv. Jurja i rodnu kuću bana Josipa Jelačića. Na povratku smo posjetili cr-kvu Gospe Snježne na Tekijama te se popeli na tvrđavu Petrovaradina, oda-kle se stere pogled na cijelo područje. Konačno smo stigli u Suboticu i smjestili se u hotel. Zatim smo se zaputili prema Tavankutu susresti se s bunjevačkim Hr-vatima koji su nam priredili više nego srdačnu dobrodošlicu. Dočekali su nas članovi HKPD “Matija Gubec” te nam predstavili svoje ručne radove (slamar-ke) i umjetnine napravljene od slame, koje su poznate u cijelom svijetu. Nje-gujući tradicijske vještine i čuvajući kul-turno bogatstvo kroz pjesmu, ples i glaz-bu, nastoje očuvati vezu s domovinom svojih predaka. a u tome im je izuzetno važna vjera i povezanost s katoličkom crkvom u Hrvatskoj. Kroz vjerska i tra-

dicijska druženja, ostvaruju povezanost sa svojim korijenima. Te vrijednosti na-stoje očuvati i prenijeti na mlađa poko-ljenja. Stoga s velikom radošću dočekuju goste, poput našeg zbora. Treći dan na-šeg izleta proveli smo u rezgledavanje kulturno-umjetničkih znamenitosti Su-botice. Posjetili smo katedralu sv. Tereze avilske, franjevačku crkvu sv. Mihovila, sinagogu, te gradsku kuću s vidikovcem visokim 76 metara. Vrijedilo se pope-ti uz 260 stepenica do samog vrha, jer pogled koji se pruža na Suboticu i nje-nu okolicu oduzima dah. Nakon kra-ćeg slobodnog vremena, uputili smo se prema vinariji “ Zvonko Bogdan” gdje smo upoznati s cijelom proizvodnjom vina. Ostali smo oduševljeni samom vinarijom . Potom smo se divili ljepoti prirode uz jezero Palić, a zatim se laga-nom šetnjom, uz zalazak sunca, uputili prema hotelu. Naši su nam domaćini ponovno iskazali svoju gostoljubivost i trud oproštajnom večeru uz tamburi-ce, na salašu. Uživali smo u zajedničkoj večeri gdje su nam mladi Bunjevci po-kazali kako vješto sviraju tamburicu. Posljednji dan našeg puta započeli smo jutarnjom misom u franjevačkoj crkvi sv Mihovila. Pjevajući na svetoj misi, slavili smo Gospodina i ujedno se time zahvali-li našim domaćinima na svemu lijepome što su nam priredili. Krenuli smo put Li-jepe Naše noseći u srcu vrijedne uspo-mene i lijepo iskustvo. Prešavši granicu, zaustavili smo se u Baranji na ručku u vinarij “Josić”. Preko Baranje, Slavonije i brdovite Bosne, u kasnim smo večer-njim satima sretno stigli svojim kućama! U ime zbora, veliko hvala glavnom or-ganizatoru Ivanu Skenderovicu na pre-divnom izletu!

NaŠ ZBor U poSjeTi BUNjeVaČKim HrVaTim

68

Već šestu godinu za redom navijači Uranie ( kn Štakori i veterani) ugošću-ju svoje prijatelje hokejaše iz Moravske HC Brumov - Bylnice i tom prigodom odmjeravaju snage na nogometnom terenu. Hokejaši iz Moravske, znatno kondicijski spremniji, veoma dobro su se suprotstavili bivšim nogometašima domaćina i u regularnom vremenu odi-grali neodlučno 1:1. Nakon izvođenja jedanaesteraca, zahvaljujući obranama D. Staničića i boljom preciznošću izvo-đača, Baškovođani su slavili s 4:2. Posli-je utakmice je organizirano prijateljsko druženje, a sav novac prikupljen do-brovoljnim prilozima (umjesto plaćanja ulaznica) te prodajom pića na štandui uplaćeno je za izgradnju vodotornja u Vukovaru. To je već peti put za redom da sav novac od prihoda na sportskim događanjima u Baškoj Vodi biva upla-ćen u tu plemenitu svrhu.

Navijači Uranie su igrali u sasta-vu: D.Staničić, Matić, Šimović, Svali-na, Đerek, Vidulin, Knezović, radić, M.Staničić, Jakir, Topić, Hrastović i Jovanović. Prema izjavama kapetana gostiju Jaroslava Vanjeka, sa svojim klubom i obiteljima igrači ljetuju već 14 godina u Hrvatskoj, a šestu godinu za redom su u Baškoj Vodi. Na samom po-četku su sklopili jako dobre prijateljske odnose s navijačima NK Urania s koji-ma svake godine odigravaju prijateljske utakmice. Izjavu je zaključio iskazanim zadovoljstvom i najavom ponovnog dolaska dogodine u isto vrijeme.

meĐUNaroDNi

prijaTeLjSKi SUSreT

BoGaTi ULoV mLaDoG riBara jaKoVa Topića

Sedmogodišnjem mladom ribaru Jakovu Topiću koji vrlo često sa svo-jim djedom Franom odlazi u ribolov osmjehnula se sreća. U utorak 29. 11. su krenuli barkom na lignje nedaleko od Baške Vode i vratili se s nesvakidašnjim ulovom. Jakov je izlazeći iz barke, pun ushićenja vikao barba Ivo dođite, vidi-te čudo. Odmah sam iz džepa izvadio fotoaparat i fotografirao ga s bogatim ulovom, velikom lignjom koja je težila 1480 grama.

- U određenome trenutku sam pomislio da mi je trcmar zapeo ali opet je malo po-pustilo i stalno zatezalo. Pozvao sam djeda u pomoć koji je odmah rekao da je velika li-gnja, a ja sam pripremio špurtilo dok je djed polako motao tunju. Ni djedu nije bilo sve jedno, bojao se da će se otkačiti, rekao je Ja-kov. Šetajući rivom prema svojoj kući sva-kome je pokazivao svoj ulov, a sutradan u školi svi su đaci znali za Jakovljev rekordni primjerak.

Jakov Topić sa svojom lignjom

69

svjetionik

Treća od četiri dužinske kategorije utrke Dalmatia Ultra Trail , koje su se održavale od 21. do 23. listopada na području srednje Dalmacije, započela je u našem mjestu. No-voosnovana udruga Dalmatia Trails ovu je utrku isplanirala sa startom u Baškoj Vodi 22. listopada u subotu , s ciljem u Omišu, u dužini od 60 kilometara . S baškovoškoga mula je krenulo 115 trkača iz 13 zemalja svi-jeta točno u devet sati. Zaputili su se Obalom sv. Nikole, Zrinsko-Frankopanskom uli-com, ulicom Put kapelice preko magistrale i Skoznoga do Basta. Zatim podbiokovskim stazama kroz Topiće i Brela do Marušića, a potom kroz sva priobalna mjesta do cilja u Omišu. Od samog starta na cijelom područ-ju općine trkačima su pomagali vatrogasci DVD-a Baška Voda, usmjeravali ih i po-vremeno, u suradnji s policijom, regulirali promet u pojedinim ulicama i na Jadran-skoj magistrali. Najviše uspjeha u ovoj utrci imao je Pawel Krawczyik iz Poljske koji je na cilj stigao prvi, u 14:15:50 sati.

Prije same utrke nazočne je pozdravio i svim suorganizatorima i sponzorima se zahvalio direktor utrke Dragomir Čović.

Posebice se zahvalio djelatnicima Turističke zajednice Baška Voda koji su na dva štanda za sve sudionike pripremili skroman pri-godni domjenak.

Najduža utrka od 165 kilometara starta-la je u Omišu, u Klisu je započela utrka od 110 km, a najkraća dionica od 20 kilometara kretala je iz Dugog rata. Svima je cilj bio u Omišu. Podršku utrkama uputile su tu-rističke zajednice i općine spomenutih po-dručja, Splitsko-dalmatinska županija, PP Biokovo te osiguravatelj utrka HGSS.

Direktor utrka Dragutin Čović je izjavio da se na ovaj način prešlo preko pet planina: Mosora, Kozjaka, Biokova, Omiške Dinare i primorske kose; preko i uz rijeke Jadro, Žr-novnicu i Cetinu, kao i pored mnogih kul-turnih i povijesnih spomenika - najatraktiv-nijih dijelova srednje Dalmacije. Izrazio je nadu da će trkači i njihovi mediji koji su ih pratili uspješno prenijeti svoje ugodne tre-nutke i doživljaje iz ovih prelijepih krajeva.

DaLmaTia ULTRA TRAIL STarTaLa iZ BaŠKe VoDe

Klapa Basca će 2016. godinu pamti-ti po najznačajnijem rezultatu od svog osnivanja, a to je apsolutna pobjeda na Omiškom festivalu u kategoriji mje-šovitih klapa - prva nagrada stručnog ocjenjivačkog suda i prva nagrada pu-blike. Finalna je večer, kao i svake godi-ne, održana u Komiži sredinom lipnja.

Premda klapa već ima pobjedu na ovoj manifestaciji prije dvije godine, ovo je još značajniji uspjeh i jedna stepenica više za nas.

Klapa je u ovoj godini nastupila i u splitskom HNK-u za Sudamju , na koncertu klapa za Majke Srebrenice , kao gosti na muškom finalu Omiškog festiva-la (u revijalnom dijelu ) te na koncertu Klape Gospi Sinjskoj.

Nedavno su svi osvajači festivalskih

KLAPA BAScA

70

nagrada iz Omiša sudjelovali na 32. kon-certu Pismo moja hrli tamo u glazbenom hramu, dvorani “Vatroslav Lisinski”, gdje smo otpjevali svoje dvije pobjed-ničke pjesme - “Sušna zikva na škoju” i “Evo sviće bila zora”. Time se ostvarila i naša želja o nastupu u hrvatskoj me-tropoli.

Od 10. mjeseca surađujemo s novim voditeljem i veselimo se budućem radu, nastupima i dobroj pismi.

Frano Divić

U 2016. godini, osim obavljanja re-dovitih djelatnosti održavanja vozila i opreme, vatrogasci DVD -a Baška Voda učestvovali su u raznim akcijama pranja , pilanja, prijevoza vode i punje-nja pojilišta za divljač. Sudjelovali smo i u malonogometnim turnirima , kao i u osiguravanju sportskih događanja poput biciklističke trke i maratona. Or-ganizirali smo vježbu za 60-tak djece sportske škole i proveli osposobljava-nje novih članova društva. Od raznih intervencija u gašenju požara, možemo izdvojiti dvije značajnije. Prva je požar sobe u hotelu “Horizont” gdje smo pri-stupili gašenju u rekordnom roku i uga-sili požar bez posljedica za goste i sam hotel. Druga značajnija intervencija je požar na Biokovu gdje su pripadnici DVD-a s kolegama iz drugih vatroga-snih društava desantirani helikopte-rom na požarište. Ovaj požar trajao je od 24.08. do 02.09. i ugašen je velikim trudom vatrogasaca, posade helikop-tera i kanadera te pomoći s neba . Još

Dobrovoljno vatrogasno društvo Baška Voda

jedna intervencija koju treba izdvojiti je saobraćajna nesreća na rotoru kod Baš-kog Polja, gdje je zbog prevelike brzine jedna mlada osoba izgubila život pa bi ovom prilikom upozorili naše mlade župljane da pripaze kako se ponašaju u prometu.

Na koncu svake godine vatrogasci za svoj trud bivaju nagrađeni od strane općine trodnevnim izletom, a ove godi-ne je to bilo putovanje u Prag.

Frano Divić

71

svjetionik

SPORTSKI KLUBOVI I UDRUGENK Urania Baška Voda

Vodstvo baškovoškog nogometnog kluba nije bilo u potpunosti zadovoljno na koncu protekloga prvenstva nakon osvojenog drugog mjesta na ljestvici, jer su ambicije bile veće. Nakon jesenskog dijela nove natjecateljske sezone, Urania je pobjedom u zadnjemu kolu osvojila naslov jesenskog prvaka Prve županij-ske nogometne lige, što je bilo očekiva-no. Shodno je za napomenuti da baško-voški klub na svome terenu kao doma-ćin nije izgubio prvenstvenu utakmicu već dvije i pol godine, ali su pobjede u gostima rijetke, a gubili su se bodo-vi i od klubova s dna ljestvice. Uprava je optimistična i kaže da se to više neće događati jer su igrači kvalitetni i shva-tili su važnost toga. To se odrazilo već u Tučepima, kada su gospodarili tere-nom. Kada se pogleda ljestvica, zaista je lijepo vidjeti Uraniu na vrhu, s nedo-stižnom gol razlikom u odnosu na svoje pratitelje. Do idućega dijela prvenstva skovati će se plan kako zadržati vode-ću poziciju i plasirati se u Treću HNL, što je cilj koji se može i mora dosegnuti. Klub se financira preko 70% iz općin-

Igrači i članovi uprave NK “Urania”

skoga proračuna, a ostalo od sponzora i vlastitih djelatnosti ( rada na ribarskim večerima, raznim manifestacijama i obilježavanjima prigodnih blagdana župe i općine ).

Nakon preustroja u mlađim katego-rijama, još se nisu u potpunosti sredi-li redovi. Početnici su dobro startali u svome natjecanju, ali se to isto ne može reći za mlađe pionire i kadete koji zaista rijetko donose bodove.

Boćarski klub Baška VodaNakon osvajanja naslova prvaka u

Prvoj županijskoj boćarskoj ligi, baš-kovoški su se boćari izravno plasirali u Treću HB ligu gdje uspješno održavaju status trećeligaša. Nalaze se u sredini prvenstvene ljestvice. S obzirom da u jesenskome dijelu prvenstva, radi kiš-nih dana, niti jednu utakmicu nisu odi-grali u Baškoj Vodi nego na pričuvnim terenima u Vrgorcu, na proljeće može-mo očekivati još bolje rezultate. Finan-ciranje im nije problem jer su na općin-skome proračunu, a ostvaruju i znatna vlastita sredstva, što je dovoljno za nor-

Boćarski klub Baška Voda

72

malan rad i djelovanje. Osim redovitog natjecanja, igraju i Zimsku ligu Vrgorac, jer - kako kažu - samo se igrom i trenin-gom može doći do određenih rezultata. U klubu i dalje ostaje težnja za uključi-vanjem većeg broja mlađih igrača kako bi se što manje posezalo za igračima iz susjedstva.

Boćarski klub Biston-Brela Baška VodaVrlo teška financijska situacija i vi-

soki troškovi natjecanja prisilili su Bi-stonce na izmjenu naziva kluba, tako da se umjesto ranijeg naziva Biston - Makarska rivijera, radi sponzorstva sada zove Biston - Brela, sa sjedištem u Baškoj Vodi. Prošle natjecateljske sezone klub je osvojio naslov prvaka Druge HBL i izravno se plasirao u najelitniji rang natjecanja te bio vicešampion Europe u C kupu. Ove godine su se kadrovski ojačali pa opravdano smatraju da će uspjeti ostati u prvoligaškome društvu. To neće biti lako jer Istra ima dosta klu-bova koji se međusobno podupiru.

Po završetku prvoga dijela prven-stva nalaze se na sedmom mjestu pr-venstvene ljestvice s ukupno 10 bodo-va, uz nadu da će na koncu prvenstva na proljeće tu i ostati. Kao i svim sport-

skim klubovima u općini, težnja im je pomladiti kadrove i dovoditi što manje igrača sa strane.

Stolnoteniski klub Urania Baška VodaBaškovoške stolnotenisačice se i da-

lje natječu u Prvoj hrvatskoj stolnote-niskoj ligi - zapad. Na koncu prošloga prvenstva bile su plasirane u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice, dok novo prvenstvo - jesenski dio - nije baš za-dovoljio niti igračice niti upravu kluba. Sada se nalaze u donjem dijelu ljestvice jer utakmice igraju oslabljene (neke od igračica su postale majke pa su dospjele druge obveze ), a velik broj utakmica su igrale u gostima, što je bilo dodatno op-terećenje. No, u klubu se nadaju da će se na proljeće opet okupiti u komplet-noj postavi i uspješno zadržati status prvoligaša.

Boćarski klub “Biston- Brela”

STK “Urania” Muškarci se natječu u Drugoj dalma-

tinskoj ligi i vrlo su uspješni. Zauzimaju vrh ljestvice, a s obzirom na kvalitetan igrački kadar, vjeruju da će tu poziciju i zadržati.

Klub ne brine za svoju budućnost jer u svojim redovima ima jako dobre

73

svjetionik

kadetkinje i mlađe kadetkinje, pa i ne-koliko dječaka. Treniraju gotovo sva-kodnevno u prizemlju zgrade općine pod nadzorom svojih trenerica, bivših vrsnih igračica, a mečeve uvijek igraju na turnirima u gradovima diljem Lijepe Naše.

HPD Sveti Ilija Baška VodaNa početku ove godine atmosfera je

među članstvom udruge bila dosta uz-burkana, pa je nakon održavanja Prve izborne skupštine nastala podvojenost. Manji je dio članova napustio tu skup-štinu. Međutim, nakon održane Izvan-redne skupštine, društvo se konsolidi-ralo te je izabrano je novo rukovodstvo koje će u daljnje četiri godine voditi tu, inače vrlo aktivnu, udrugu. Od tog vre-mena su uslijedila brojna druženja s ra-znim prijateljskim planinarskim druš-tvima s kojima su se pohodile mnoge planine u Dalmaciji i u susjednoj BiH.

Članovi društva su također cijelo vrijeme intenzivno radili na čišćenju i obilježavanju biokovskih planinarskih staza i postavljanju putokaza, kako bi turistima i ostalim planinarima bio omogućeno lakše i bolje snalaženje u planini. Na blagdan Sv. Ilije gotovo se svake godine odlazi na drugi po visi-ni vrh Biokova, koji nosi njegovo ime. Prošle je godine na crkvicu sv. Ilije po-stavljeno zvono, a već dvije godine za redom mjesni župnik fea Petar Vrljičak predvodi misu ispred same crkvice.

Vrlo često se u Omladinskome domu u Baškoj Vodi održavaju razna preda-vanja putem slikopisa, od strane mno-gih iskusnih planinara i putopisaca, što privlači velik broj zainteresiranih.

Udruga maslinara Balabra Baška VodaIako se niz godina broj članova

društva osipao, posljednje tri godine je članstvo počelo ponovno rasti. Novo je rukovodstvo započelo ozbiljnije voditi udrugu i drugačije se organizirati. Jed-na od najvećih aktivnosti je organizacija Dana maslina – Susreti maslinara Pod-biokovlja i Zabiokovlja, koji se održava-ju u prostorijama Omladinskog doma već dvije godine za redom. Uspjeli su dovesti najbolje ovdašnje maslinarske stručnjake, više stručne savjetnike i in-ženjere, koji su putem slikopisa održa-vali tematska predavanja te u obližnjim maslinicima podučavali načinima či-šćenja i navrtanja maslina na druge sorte. Tom prigodom je udruga, preko proizvođača, na prodajnim štandovima ponudila alat koji se upotrebljavaju u maslinarstvu, proizvoda od masline, maslinova drva, lišča i sl.

Ove godine je Balabra u suradnji s prijateljskom udrugom Paičuša iz Piska vrlo uspješno organizirala kušanje više vrsta maslinovog ulja na vrlo profesio-nalan način, onako kako se to radi na državnoj razini. Posjetitelja i znatiželj-nika koji su htjeli nešto korisno nau-

Članovi HPD” Sv. Ilija” na Biokovu.

74

čiti bilo je zaista mnogo. Maslinari su uporni, žele organizirati i Treće susrete biokovskih maslinara, uz još jaču i bo-lju ponudu, ukoliko ih financijski bude pratila jedinica lokalne samouprave. razmišljaju i o dovođenju najveće me-đunarodne maslinarske manifestacije – Nočnjaka - u Bašku Vodu.

Praktična obuka u maslinikuMaslinari su obavljali i druge po-

slove poput prikupljanja i odvoza ma-slinovih grančica u Tućepe, u sabirni centar za područje Podbiokovlja. oda-kle su se odvozile u Zagreb i u istočnu Slavoniju zaproslavu blagdana Cvjetni-ce.

U svom planu imaju ( kako bi se omogućio što bolji pristup maslinicima) urediti poljoprivredno-protupožarne putove na području općine i izboriti se izgradnju uljare na svom području, za što postoje dobri izgledi.

Lovačko društvo Kuna Baška VodaOvo vrlo aktivno lovačko društvo

broji oko pedesetak članova, od čega preko trideset aktivnih. Godišnje pla-nirane obveze i radovi se redovito is-punjavaju. Pred turističku sezonu se čiste šumski prosijeci, putovi i potoci. Postavljene pojilice za divljač se redovi-to pune vodom, a pet novo nabavljenih automatskih hranilica raznim vrstama hrane. Za muflone i divokoze se u više navrata odnosi sol na određene biokov-ske predijele.

Što se tiče drugih aktivnosti, uredili su odmorište na Smokveni i napravili čeku na Koritu, a planira se urediti još odmorišta koja bi služila, ne samo nji-ma nego i brojnim planinarima i svim ljubiteljima prirode. Lovci su nabavili i pustili u prirodu dvjestotinjak fazana ,a vrlo često se hvale uspješnim lovom na divlje svinje koje nanose golemu štetu, najviše u pod biokovskim područjima.

Sudionici svete mise na vrhu Sv. Ilija

75

svjetionik

Da Se Ne ZaBoraVi iZ žUpNoG LjeTopiSa 2015.07. prosinca – Počele zornice u Baškoj

Vodi u 6 sati i 30 minuta.08. prosinca – Župnik u Makarskoj u sa-

mostanu na proslavi Bezgrešne.09. prosinca – Župnik u splitskoj tiskari

Dalmacijapapir uređivao list Svjetionik.11. prosinca – Župnik u makarskom sta-

cionaru u posjeti prof. dr. fra Karla Jurišića.13. prosinca – Danas su franjevački bo-

goslovi odvezli u Split 70 paketa iz Baške vode za potrebe karitativne udruge Panis vitae.

14. prosinca – Župnik ispovijedao uče-nike osnovne škole iz Baške Vode.

16. prosinca – Župnik fra Petar do pod-ne ispovijedao starije i bolesne osobe u Baš-koj Vodi.

Održan koncert učenika glazbene škole u crkvi sv. Nikole.

17. prosinca – Održana božićna ispo-vijed u Baškoj Vodi - ispovijedalo je devet svećenika.

Igor Staničić dovezao list Svjetionik iz ti-skare u Splitu.

18. prosinca – Župnik pomagao ispo-vijedati vjernike u Podgori i Makarskoj (u crkvi Kraljice Mira).

19. prosinca – Prijepodne u Bastu i Promajni ispovijedali su vjernike župnici fra Petar Vrljičak i fra Stanko Milanović, a poslijepodne župnik fra Petar pomagao je ispovijedati u Tučepima i u Makarskoj ( u crkvi sv. Marka).

20. prosinca – Župnik pomagao ispovi-jedati u Vepricu.

21. prosinca – Jaslice i borove u crkvi u Bastu uredili Frano Topić, Teo Vidulin i Zvonko Staničić.

22. prosinca – Jaslice i jelku u crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi uredili Marita Bilić, Nina Divić i Mirjana Lozić. U Bastu je elek-tropopravke u crkvi izvršio ante Granić.

24. prosinca – Badnji dan. Završile zor-nice u Baškoj Vodi. U 00:00 sata slavljene su sv. mise polnoćke. U Bastu je slavlje predvo-dio župni vikar fra Stanko Milanović Litre,

u Promajni fra Ivan Jukić, a u Baškoj Vodi župnik fra Petar Vrljičak. Na sva tri mjesta u tišini molitveno je proslavljeno Kristovo rođenje.

25. prosinca – Božić. U župi su slavljene sv. mise kao i nedjeljom. U Baškoj Vodi slav-ljena je sv. misa u 09:00 sati, a poslijepod-ne u 17:30 sati. U Bastu je slavljena u 09:30 sati, a u Promajni u 11:00 sati. Crkve su bile pune vjernika. Župnik pošao čestitati Božić fratrima u Imotskom te majci i braći u Kri-vodolu.

26. prosinca – Blagdan Sv. Stjepana. Mise su slavljene kao i nedjeljom. Župnik otišao u Brela čestitati imendan don Stjepa-nu Lončaru te u Makarsku fratrima čestitati Božić i Sv. Stjepana.

27. prosinca – Župnik počeo blagoslov obitelji u Baškoj Vodi.

31. prosinca – Silvestrovo. Na misi za-hvalnici u 17:30 u crkvi sv. Nikole bilo pri-sutno oko 90 osoba. Iza popričesne molitve otpjevali smo pjesmu Tebe Boga hvalimo. Istog dana u 23:15 počelo je bdijenje i kla-njanje pred Presvetim. Na klanjanju je bilo prisutno 12 osoba. Na kraju čestitanje. Pje-nušcem častio Ivan Skenderović.

iZ žUpNoG LjeTopiSa 2016.01. siječnja – Nova godina. Sveta Bogo-

rodica Marija. Svete mise u župi slavljene kao i nedjeljom. Pročitana je duhovna sta-tistika za 2015. godinu te plan za 2016. go-dinu.

04. siječnja – Završen blagoslov obitelji u Baškoj Vodi.

06. siječnja – Bogojavljenje. Blagoslov vode u župi održan za vrijeme sv. misa. Cr-kve pune svijeta. Blagoslov obitelji u Bastu i Topićima.

07. siječnja – Blagoslov obitelji u Krva-vici i u Bratušu.

08. siječnja – Blagoslov obitelji u Pro-majni.

11. siječnja – Provincijal provincije Pre-svetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman bio u kanonskoj viziti u župi Bast-Baška Voda.

76

18. siječnja – Župnik u Splitu podmirio obaveze prema Nadbiskupskom ordinarija-tu i Franjevačkom provincijalatu.

20. siječnja – Župnik u Košutama na sprovodu pok. Tomažini Odrljin, majci fra Miljenkovoj.

24. siječnja – Župnik otišao u Zagreb na teološko-pastoralni tjedan.

26. siječnja – Župnik je zlataru Davorinu Horvatu predao na obnovu kalež s pliticom i dva ciborija iz crkve u Promajni Nabavio je za crkvu u Bastu Lekcionar i četiri misnice te za župu prijenosni razglas.

02. veljače – Svijećnica. Na početku sv. mise, koja je započela u 17:30 sati u crkvi sv. Nikole, održan je blagoslov svijeća. Na misi je učestvovalo stotinjak vjernika.

03. veljače – Sveti Blaž. Na misi je bilo oko 140 osoba. Po završetku mise održan je obred grličanja.

17. veljače – Župnik fra Petar susdjelo-vao je u Vepricu na korizmenoj rekolekciji svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije.

21. veljače – Župnik održao sastanak s roditeljima ovogodišnjih prvopričesnika.

24. veljače – Župnik je zajedno s don Vjenceslavom Kujundžićem u Drnišu po-sjetio fra Milana Ujevića.

26. veljače – Župnik je do podne bio u Makarskoj na samostanskom kapitulu, a poslijepodne je odvezao dvojicu ministra-nata u Sinj na program Otvorena vrata sje-meništa.

27. veljače – Župnik fra Petar čestitao 104. rođendan ani Staničić (anđinoj) ud. Mate.

11. ožujka – Župnika posjetile rodice č.s. Miljenka i Melhiora.

14. ožujka – Baškovođani prikupljali maslinove grančice za potrebe Caritasa Za-grebačke nadbiskupije.

16. ožujka – Župnik do 12:30 sati ispo-vijedao starije i bolesne u Baškoj Vodi. U popodnevnim satima je u Baškoj Vodi odr-žana uskrsna ispovijed. Vjernicima je na raspolaganju bilo devet ispovjednika.

17. ožujka – Do 13:00 sati župnik je is-povijedao učenike osnovne škole, a poslije-podne je pomagao ispovijedati u Podgori i u Makarskoj ( u Kraljice Mira).

19. ožujka –Blagdan Sv. Josipa. Sv. Mise

su služene: u Bastu u 9.30 sati; u Promajni u 11.00 sati i u Baškoj Vodi u 17:30 sati. Žu-pnik popodne ispovijedao u Tučepima i u Makarskoj ( u crkvi sv.Marka).

20. ožujka – Cvjetnica. U 09:00 sati je kod kipa sv. Nikole na muliću obavljen bla-goslov maslinovih grančica. Mnoštvo vjer-nika je sudjelovalo u procesiji. U 14:00 sati započelo je četrdesetsatno klanjanje pred Presvetim. U 14:30 sati župnik je pošao is-povijedati u Vepric.

21., 22. i 23. ožujka – U 6 ujutro slavljena je sv. misa. Iza popričesne molitve uslijedi-lo je izloženje Presvetog. a prije večernje sv. mise blagoslov s Presvetim. U klanjanjima su se svako sat vremena izmjenjivali vjerni-ci po ulicama. Odaziv je bio dobar.

24. ožujka – Veliki četvrtak. Župnik je prijepodne bio u Splitu, na misi posveti sve-tog ulja u katedrali. Na misi večere Gospod-nje u 18 sati u Baškoj Vodi crkva sv. Nikole bila je puna svijeta. Župnik je apostolima ( mornarima ) oprao noge. Iza popričesne molitve održala se procesija s Presvetim do Gorice (zbog radova na hotelu Slavija pro-cesija nije održana oko crkve) . Mornari su bili u pratnji Presvetog. U 20:20 sati na pje-vanju Gospina plača bilo je 75 osoba.

25. ožujka – Veliki petak. U 7 sati je iz župne crkve u Bastu krenula procesija. Prvi križ nosio je Jakov Matković, a druga dva križa su naizmejnice nosili pjevači koji su sudjelovali u procesiji. U Promajni je u cr-kvi Svih svetih - kada je došla procesija - na-govor je održao fra Stanko Milanović Litre. Po povratku u župnu crkvu u Bastu, kratki nagovor je održao župnik fra Petar. U 14 i 30 započeli su obredi Velikog petka u Bastu, a u crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi u 18:00 . U procesiji za križem bilo je mnoštvo svi-jeta i lijepo se kantanla Muka Isusova. Na obredima Velikog petka u B. Vodi crkva je bila ispunjena.

26. ožujka – Vazmeno bdijenje u crkvi sv. Nikole počelo je u 22:00. Crkva i crkve-no dvorište bilo je puno svijeta. U Bastu su obredi počeli u 19 sati, a u Promajni u 22 sata.

27. ožujka – Uskrs. Svete mise slavljene su kao i svake nedjelje. Mise su bile dobro posjećene.

77

svjetionik

28. ožujka – Uskrsni ponedjeljak. Mise su u župi kao i nedjeljom. Mornari pošli u Imotski na smotru čuvara Isusova groba. U Imotskom im se pridružio i župnik fra Pe-tar.

11. - 15. travnja – Župnik fra Petar u Splitu na kapitulu Provincije Presvetog Ot-kupitelja.

20. travnja – Župnik u Makarskoj na de-kanatskom sastanku.

23. travnja – U sportskom centru Urania u Baškoj Vodi održan Dan maslina i drugi susret maslinara Podbiokovlja i Zabiokov-lja. Na početku susreta, župnik fra Petar Vr-ljičak blagoslovio je polje i maslinike.

24. travnja – Susret župnika s roditelji-ma ovogodišnjih krizmanika.

01. svibnja – U Promajni u crkvi Svih svetih svečanost prve sv. pričesti za troje prvopričesnika. Započela svibanjska po-božnost.

07. svibnja – U Baškoj Vodi ispovijed ovogodišnjih prvopričesnika i njihovih ro-ditelja. U Brelima župnik fra Petar pomagao ispovijedati krizmanike i njihove roditelje.

08. svibnja – U Baškoj Vodi u crkvi sv. Nikole održana svečanost prve svete priče-sti za 17 prvopričesnika.

10. svibnja – U crkvi sv. Nikole u Baš-koj Vodi susret ovogodišnjih krizmanika i njihovih roditelja i kumova s krizmateljim don alojzijem Čondićem.

13. svibnja – Frane Divić popravio je ulazna dvorišna vrata kod sv. Nikole.

14. svibnja – Ispovijed ovogodišnjih krizmanika te njihovih roditelja i kumova u crkvi sv. Nikole. Župnik fra Petar pomagao ispovijedati prvopričesnike i njihove rodi-telje u župi Kraljica Mira u Makarskoj te ro-ditelje prvopričesnika u Brelima.

15. svibnja – Krizmatelj don alojzije Čondić u crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi krizmao 21 krizmanika.

18. svibnja – Župnik u Vepricu na Danu svećenika Splitsko-makarske nadbiskupi-je.

26. svibnja – Blagdan Tijelova u Baškoj Vodi svečano proslavljen sv. misom u crkvi sv. Nikole i procesijom kroz mjesto (od cr-kve sv. Nikole do Gorice pa kroz Sridu ). Križ je nosio Ivan Lozić, baldakin su nosili

Ivan i Zvonko Čuljak, Nikola Jakir i Marko Lozić.

31. svibnja – Završila svibanjska pobož-nost.

03. lipnja – U Baškoj Vodi u prepunoj cr-kvi proslavljena svetkovina Presvetog Srca Isusova.

04. lipnja – Započela devetnica sv. anti.10. lipnja – Završila školska godina.13. lipnja – Blagdan Sv.ante. Na misi u

9 sati u crkvi sv. Nikole popunjene klupe, a na večernjoj misi bilo je mnoštvo djece. Žu-pnik blagoslovio djecu i cvijeće.

14. lipnja – Župnik na duhovnim vjež-bama u Makarskoj.

24. lipnja – Blagdan Sv. Ivana Krstitelja. Župnik u Makarskoj na proslavi imendana fra Ivana Jukića.

29. lipnja –Blagdan Sv. Petra i Pavla. U 19 sati na misi u Baškoj Vodi crkva sv. Ni-kole bila je popunjena. Župnik je u makar-skom samostanu s fratrima proslavio imen-dan.

01. srpnja – Župnika posjetili fra Marko Babić, fra Nediljko Jukić i Ivka Kaurinović.

02. srpnja – Župnik fra Petar blagoslo-vio obnovljeni hotel Slaviju.

03. srpnja – Župnik fra Petar u Otoku na proslavi mlade mise fra Duje Jukića.

09 srpnja – Župnik na Visovcu na sveča-nosti ulaska u novicijat trojice novaka.

16. srpnja – Župnik u Brelima na prosla-vi Gospe od Karmela.

20. srpnja – Župnik na Studencima na proslavi Sv. Ilije.

23. srpnja – Župnik fra Petar Vrljičak predvodio je sv. misu na biokovskom vrhu Sveti Ilija, a u koncelebraciji je bio don Dra-žen Balić. Na misi je bilo 111 osoba s obje strane Biokova.

24. srpnja – Župnik u Gorici na proslavi zlatne mise fra Vinka Prlića.

25. srpnja – Župnik pošao u Vinjane če-stitati imendan fra Jakovu Udovičiću.

26. srpnja – Župnik u Imotskim Poljici-ma na proslavi Sv. ane.

27. srpnja – Župnik fra Petar u društvu fra Nediljka Šabića,fra Vinka Prlića i fra Ga-brijela Jurišića posjetio u bolnici Rebro u Za-grebu teško bolesnog dr. Juru radića.

30 srpnja – Župnik u Imotskom na pro-

78

slavi 25. godišnjice misništva fra ante Vuka Buljana i fra Marka Bitange.

02. kolovoza – Župnik u Imotskom na proslavi blagdana Gospe od anđela.

03. kolovoza – Župnik u Brelima na pro-slavi Svetog Stjepana.

05. kolovoza – U crkvi sv. Nikole sv. mi-som proslavljen je Dan branitelja i domo-vinske zahvalnosti, obljetnica Oluje.

07. kolovoza – Župnik fra Petar u druš-tvu fra Nediljka Šabića, don Stjepana Lon-čara i fra Igora Horvata čestitao u ričicama 25. obljetnicu misništva don Mladenu Par-lovu. U Bašku Vodu došao fra Franjo rad-man.

08. kolovoza – Župnik u Tučepima na imendanu fra Nediljku Šabiću.

10. kolovoza – Sv. Lovre. Svečanu sv. misu kod crkve sv. Lovre u Baškoj Vodi predvodio je fra Franjo radman, profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Viso-kom i gvardijan samostana sv. Bonaventure u Visokom. U koncelebraciji je bio župnik fra Petar i petorica slovačkih svećenika. Na misi je bilo oko 250 vjernika.

15. kolovoza – Velika Gospa. Župnik fra Petar slvio je mise u 07:00 i 09:00 u crkvi sv. Nikole, koja je bila ispunjena vjernicima. U Bastu je u 10:30 održana svečana sveta misa koju je također predvodio župnik fra Petar, a u koncelebraciji je bio župni vikar fra Stanko, uz pjevanje župnog zbora. Tog istog dana je u 19:00 sati u crkvi sv. Nikole slavljena je sv. misa, a crkva i crkveno dvo-rište bili su ispunjeni.

16. kolovoza – Sv. roko. Procesija i sve-čana sv. misa na vrhu Basta održana je u 10:30 sati pred crkvom sv. roka, a misu, s 81 župljaninom, slavio je župnik fra Petar. Nakon mise župnik pošao u Visoko gdje ga je ugostio gvardijan fra Franjo radman. Slijedeća tri dana fra Franjo radman i fra Zvonko Miličević proveli su ga kroz samo-stane Kraljeva Sutjeska, Fojnica, Kreševo i Sarajevo-Kovačići.

21. kolovoza – Njemački zbor Panis An-gelicus održao koncert u crkvi sv. Nikole.

22. kolovoza – Vice Bogdanović stavio je dodatni zasun na mala vrata crkve sv. Ni-kole jer su prethodnu noć bila nasilno otvo-rena od nepoznatog ˝posjetitelja˝.

26. kolovoza – Župnik je prijepodne bio u Staševici na proslavi Sv. Staša, a poslije-podne u Zaostrogu na pogrebu fra Srećku Vekiću.

29. kolovoza – Oko 16 sati u Krilu Jese-nice tragično je stradao u prometnoj nesreći Baškovođanin Ivan Ivo Jurišić - Gajić.

05. rujna – Započela nova školska godi-na.

07. rujna – Župnik u Sinju na sprovodu pok. fra Vladimiru Tadiću.

08. rujna – Mala Gospa. Župnik fra Pe-tar od 6 do 12 prijepodne ispovijedao u Vepricu. U 19 sati svečana misa u crkvi sv. Nikole.

09. rujna – Župnik fra Petar blagoslo-vio novouređena igrališta osnovne škole u Baškoj Vodi u prisitnosti učenika, učitelja i djelatnika škole, te mnogih Baškovođana i predstavnika općine Baška Voda i predstav-nika Splitsko-dalmatinske županije.

10. rujna – U Zargebu u bolnici umro dr. Jure radić.

11. rujna – U crkvi sv. Nikole u Baškoj Vodi slavljena sv. misa za početak nove šk. godine.

13. rujna – Na groblju sv. Josipa u Baškoj Vodi posljednji ispraćaj pok. dr. Juri radiću.

16. rujna – U Krvavici pred kapelicom sv. Eufemije župnik fra Petar slavio sv. misu s 35 vjernika.

17. rujna – Započeo župni vjeronauk. Župnik fra Petar u Promajni u crkvi Svih vetih razgovarao je s akademskim slikarom Branimirom Dorotićem o mogućem rješe-nju oltarne pale za istu crkvu.

22. rujna – Župnika posjetili fra Petar Lubina i dr. Dinko aračić. Župnik u školi imao susret s roditeljima ovogodišnjih pr-vopričesnika.

28. rujna – Župnik u Vepricu na studij-skom danu svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije.

Zvonko Čuljak uređivao okoliš oko cr-kve. Poslijepodne župnik u školi na sjednici učiteljskog vijeća.

29. rujna – Župnik pošao u Vepric česti-tati imendan don Miji Šurlinu.

30. rujna – Župnik u Velikom Brdu na proslavi Sv. Jeronima.

01. listopada – Na hodočašću makar-

79

svjetionik

skog dekanata Gospi Sinjskoj, u Sinj su iz župe Bast - Baška Voda vozila tri autobusa. Misu je predvodio fra Petar Vrljičak, župnik Basta – Baške Vode, a pjevali su pjevači sv. Nikole. Započela listopadska pobožnost.

02. listopada – U Baškoj Vodi proslav-ljena Gospa ružarica. U 9 sati krenula je procesija iz crkve sv. Nikole rivom. Na čelu procesije je bio križ koji je nosio Ivan Lozić, zatim su slijedila djeca, muškarci, crkveni barjaci, mješoviti zbor, ministranti sa župni-kom fra Petrom, Gospin kip (kojeg su nosili mornari) te ostali pobožni svijet.

04. listopada – Župnik danas pošao če-stitati blagdan Sv. Franje fratrima u Imot-skom i u Makarskoj.

07. listopada – Župnik u Čepinu na sprovodu prijatelju, dobrom kršćaninu i Hrvatu, pok. Milanu Mili Barišiću.

15. listopada – Sv. misom koju je slavio župnik fra Petar, bračni par Mate (repuj) i Mirjana (r. Topić) Granić proslavili su u kru-gu obitelji i prijatelja 50-u obljetnicu braka.

24. listopada – Župnik u Vrgorcu na sprovodu uzornom vjerniku anti Galiću.

25. listopada – Osnovna škola iz Baške Vode proslavom je obilježila Dane kruha. Organizirana je izložba peciva i krušnih proizvoda koje su pripremala djeca i nji-hovi roditelji, a održana je u središtu Baške Vode na Trgu fra Jure radića. Župnik fra Petar sve je prisutne pozvao na zahvalnost Bogu za darovani kruh te blagoslovio kruh i sve prisutne.

28. rujna – U dječjem vrtiću kod crkve sv. Stjepana u Brelima proslavljeni su dani kruha. razna peciva, djecu njihove roditelje i djelatnike vrtića blagoslovio baškovoški župnik fra Petar ( breljanski župnik bio na hodočašću u rimu).

31. listopada – akademski slikar Brani-mir Dorotić donio skicu poliptiha za crkvu Svih svetih Promajni.

01. studenog – Svi sveti. U crkvi sv. Ni-kole održana je misa u 9 sati, a u Bastu u 9 i 30. Svečanu misu u crkvi Svih svetih u Promajni predvodio je makarski gvardijan fra ante Čovo, a u koncelebraciji su bili žu-pnik fra Petar, župni pomoćnik fra Stanko Milanović te župnik Velikog Brda fra Mi-

80

ljenko Odrljin. Svečanost je uveličalo pje-vanje zbora sv. Nikole. Na misi je bilo oko 150 vjernika. U 16:00 u kapeli sv. Josipa na groblju u Baškoj Vodi, župnik fra Petar s vjernicima je slavio misu, a iza popričesne molitve izmolio je molitve za sve pokojne te prošao grobljem škropeći grobove.

02. studenog – Dušni dan. U 08.:30 žu-pnik fra Petar slavio je sv. misu u grobljan-skoj kapeli sv. Josipa, a fra Stanko u 09:30 u župnoj crkvi u Bastu.

04. studenog – Župnik u Makarskoj če-stitao imendan fra Karlu Jurišiću i fra Dra-ganu Međugorcu.

09. studenog – Crkvene masline brali su: Nevenka Bilić, Frane Topić Jakin, Frane Topić Jurin, Ivo Staničić, Ivan Lozić, Mate Granić repuj, ante Puljić, Frane Divić i žu-pnik fra Pet

11. studenog – Svo ulje od crkvenih ma-slina župnik fra Petar darovao samostanu u Makarskoj. Župnika fra Petra posjetio fra Nedjeljko Jukić i dao svoje mišljenje o skici poliptiha za crkvu Svih svetih u Promajni.

13. studenog – Župnik fra Petar Vrljičak u Tučepima predvodio proslavu sv. Nikole Tavelića.

14. studenog – Fra Petar Vrljičak i fra Nediljko Šabić posjetili su u Staševici fra Vinka Prlića. Župnik fra Petar pokazao ski-cu poliptiha za crkvu u Prmajni fra Vinku Prliću, fra Nediljku Šabiću, don Stjepanu Lončaru, fra Stanku Milanoviću Litri, fra Ivanu Jukiću i nekim vjernicima u župi, a isti su izrazili pozitivno mišljenje o zami-šljenom rješenju za crkvu u Promajni

15. studenog – Župnik fra Petar Vrljičak sklopio ugovor s akad. slikarom Branimi-rom Dorotićem za izradu poliptiha za cr-kvu u Promajni.

17. studenog – U večernjim satima pun autobus Baškovođana krenuo u Vukovar.

18. studenog – Učenici osnovne škole iz Baške Vode, predvođeni ravnateljem i uči-teljicama, zapalili su u središtu Baške Vode, na Trgu fra Jure radića, svijeće za poginule branitelje Vukovara, a župnik je predmolio molitvu za sve stradale.

21. studenog – Župnik u Makarskoj na proslavi blagdana Sv. Klementa.

23. studenog – Župnik u Vepricu na de-kanatskom sastanku makarskog dekanata.

30. studenog – Župnik u Vepricu na ad-ventskoj rekolekciji svećenika Splitsko-ma-karske nadbiskupije.

3. prosinca – aleksa Srzić popravljao harmonij u Bastu. Prvi dan trodnevnice sv. Nikoli misno slavlje predvodio don Stjepan Lončar, župnik Brela.

4. prosinca – Drugi dan trodnevnice sv. Nikoli propovijedao je fra Nediljko Šabić. Sveti Nikola podijelio darove djeci u Pro-majni.

5. prosinca – Treći dan trodnevnice sv. Nikoli fra Ivica Jurić je predvodio misu, uz propovijed. Sveti Nikola je podijelio darove djeci u Baškoj Vodi.

6. prosinca – Blagdan Svetog Nikole. Svečanu svetu misu i procesiju predvodioje fra Ivica Jurić, profesor na Teološkom fa-kultetu u Splitu.

81

svjetionik

Kao i svake godine Općina Baška Voda može se pohvaliti i znatnim ulaganjima u obrazovanje mladih. Tako je i ove godine donesena Odluka o dodijeli stipendija stu-dentima s područja općine Baška Voda i do kraja prosinca 2016 predviđeno je djeljenje istih kao i dodjela jednokratnih potpora studentima i učenicima.

Sufinanciran je prijevoz svim studenti-ma i učenicima srednjih škola. Sufinancira-na je kupnja računala svim učenicima za-vršnih razreda srednjih škola i studentima s područje općine Baška Voda s iznosom u visini od 2.000,00 kuna.

Svim učenicima osnovnih škola s po-dručja općine Baška Voda osigurani su be-splatni školski udžbenici, radne bilježnice i likovne mape.

roditeljima koji imaju prebivalište na području općine Baška Voda za svako no-vorođeno dijete dodjeljuje se novčana na-knada.

Izdvajaju se znatna financijska sredstva iz proračuna za financiranje boravka djece s područja općine u dječjim vrtićima.

Općina Baška Voda financijskim sred-stvima znatno podupire rad Udruga, šport-skih klubova i drugih tijela čiji su korisnici stanovnici s područja općine Baška Voda, financijski potpomaže potrebitim obitelji-ma s područja općine, sufinancira kultur-na događanja, sve u cilju podizanja razine kvalitete života.

Općina Baška Voda i ove godine će dije-liti božićnice umirovljenicima i nezaposle-nima s područja općine kroz mjesec prosi-nac 2016 i siječanj 2017. godine.

U sklopu božićnih blagdana Općina Baška Voda osigurala je sredstva za dodje-lu božićnih darova svim osnovnoškolcima kao i ostaloj predškolskoj djeci.

Općina Baška Voda i dalje kontinuirano poduzima radnje i izvršava poslove cilju podizanja kvalitete života na području op-ćine. U periodu koji je prethodio turističkoj sezoni poduzimane su radnje u cilju što bo-

lje organizacije i odvijanja turističke sezo-ne, obavljeno je niz sastanaka s turističkom zajednicom, policijom, komunalnim podu-zećem, koncesionarima, vatrogascima i sl.). Pristupljeno je uređenju mjesta, sanacijama oštećenja, poboljšanju prometne signali-zacije kako bi se izbjegle gužve i zastoji u mjestu, uređivanju plaža i javne površine.

Od važnijih poslova Općina Baška Voda sa svojim službama osigurala je preko Split-sko Dalmatinske Županije sredstva za iz-gradnju i uređenje školskog igrališta ispred osnovne škole Bariše Granića Meštra. ra-dovi su izvođeni u periodu ljetne turističke sezone, a sve s ciljem pravovremenog za-vršetka radova prije početka nove školske godine 2016/2017.

Iznos vrijednosti uloženih sredstava uređenja igrališta iznosio je 600.000,00 kn + PDV. Sporazumom od 23. svibnja 2016. godine između Općine i Splitsko-dalma-tinske županije osiguran je povrat uloženih sredstava.

Također se za djecu i ostale turističke sa-držaje općine Baška Voda pristupilo nabavi i uređenju novih dječjih igrališta i to u mje-stima Baška Voda, Bast i Krvavica.

Također se pristupilo uređenju staroga groblja u Bastu kojom prilikom su izve-deni radovi na rekonstrukciji postojećih oštećenja na starim kamenim zidovima te je izgrađena i nova metalna ograda po ci-jelom obodu groblja i uređena ulazna vrata i prostor pred crkvom, a za što smo dobili posebna priznanja od mještana Basta.

Općina Baška Voda zajedno sa upra-vom Vodovod d.o.o. Makarska osigurala je 6.000.000 kn preko europskih fondova za izgradnju kanalizacijskog sustava Bratuš Krvavica. radovi su započeli potkraj turi-stičke sezone i trenutno su u fazi izvođenja.

Izvršena je sanacija prometnica postav-ljanjem asfalta ulicama u Baškoj Vodi, Kr-vavici kao i uređenje javnoprometnih po-vršina sa parkirnim mjestima u Promajni i Bratušu.

OPćINA BAšKA VODA

82

Također je uz sve važnije prometnice uređena hortikulturna površina što je dalo poseban dojam pred turističku sezonu 2016.

rekonstruirano je postojeće raskrižje tzv. trokut na samom ulazu na rivu u Baš-koj Vodi.

U okviru šesnaestomjesečnog projekta BETSa realizirano je više aktivnosti koje će doprinjeti poboljšanju stanja i promociji tu-rizma promatranja ptica na specifičnim lo-kacijama projekta: planini Biokovo, Snjež-nici, te delti Neretve u Hrvatskoj, zatim na planini Orjen, Vrmcu i specijalom rezerva-tu prirode Tivatskim solilima u Crnoj Gori.

Projekt BETSa financiran je u okviru IPa prekograničnog programa Hrvatska –Crna Gora 2007.-2013.

Postavljene su informativne table na svim stazama predviđenim za promatranje ptica, a isto tako je izvršena edukacija lo-kalnog stanovništva.

Provedena je uknjižba nerazvrstanih cesta: Ikovac, Ulica Podluka, Obala Sv. Ni-kole i Obala Petra Krešimira IV., a za što je dobiven i službeni dokument.

Dohranom plaže kamenim materijalom nastavljeno je obogaćivanje i znatno širenje postojećih plažnih kapaciteta na području općine Baška Voda, što je prioritet razvoja i održanja turizma.

Tijekom 2016. godine izvršena je do-hrana i uređenje plaža na području Općine Baška Voda sa više od 15.000 m3 drobljenog žala.

Općini Baška Voda je uspjela ponovno dobiti bez naknade dio viška iskopa-mine-ralne sirovine tehničko-građevnog kamena u količini od 20.000,00 m3 u svrhu dohra-na plaža na području općine Baška Voda, slijedom čega je raspisan natječaj za izvo-đenje radova. Očekuje se završetak radova dohrane plaža do početka turističke sezone 2017.

Hrvatska turistička zajednica dodijeli-la je priznanje plaži Nikolina, Baška Voda kao finalistu Godišnje hrvatske turističke nagrade u potkategoriji PLaŽa GODINE unutar kategorije aTraKCIJa GODINE. Priznanje je Baškoj Vodi dodjeljeno 26. li-

stopada 2016. godine u Bolu na Braču na dodjeli Godišnjih hrvatskih turističkih na-grada u okviru Dana hrvatskog turizma

Uspješno je realizirano niz kulturnih događanja na području općine, a poseb-no se ističe 4. sajam autohtonih proizvoda „Okusi hrvatsku“ koji je po prvi put odr-žan u dva termina i to od 23.-25.06.2016. i 25.-27.08.2016. godine zatim ribarske veče-ri, koncerti i sl.

Predsjednica rH Kolinda Grabar-Kita-rović prihvatila je pokroviteljstvo nad 4. Sajmom „OKUSI HrVaTSKU“.

Započeti su građevinski radovi na iz-gradnji prve faze konstrukcije objekta glav-ne zgrade TŠL Baška Voda d.o.o.

U međuvremenu, pokrenuta je proce-dura prema zakonu o javnoj nabavi za na-stavak gradnje objekta 2. Faze glavne zgra-de..

Planirani završetak ovog vrlo važnog i složenog projekta predviđen je do početka ljetne turističke sezone 2017. godine.

Postupkom javne nabave izabran je izvođač radova na izgradnji javnopromet-nih površina sa parkiralištem u skladu sa projektnom dokumentacijom i građevin-skom dozvolom

U samom objektu glavne zgrade Luke nautičkog turizma predviđen je restoran, caffe bar, poslovni prostori te uredi sa kon-ferencijskom salom.

Završen je postupak izrade prostorno-planske dokumentacije i donesen je Ur-banistički plan uređenja „Luka nautičkog turizma Promajna“, a provedena je i parce-lacija luke kopna i mora sa čime su se stekli uvijeti za daljnja ulaganja i razvoj mjesta Promajna.

Svim mještanima Općina Baška Voda želi

Sretan i blagoslovljen Božić iSretnu i uspješnu Novu 2017 godinu.

83

svjetionik

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE

DJEVICE MARIJE BAST - BAŠKA VODAGODIŠTE XIV. BOŽIĆ. 2016. BROJ 1 (14)

Izdavač:

Župni ured Baška Voda

21320 BAŠKA VODA

TEL. 021 620 353

GSM: 098 537000

Glavni i odgovorni urednik:

fra Petar Vrličak, župnik

Uredničko vijeće:

fra Gabrijel Jurišić,

fra Stanko Milanović Litre,

Matko Granić, Ivo Sikavica,

Bosiljka Stančić, Smiljan Topić,

Zdravka Mihaljević

Lektura: Bosiljka Stančić

Grafički urednik: Neven Marin

LIST IZLAZI POVREMENO, DOPUŠTENJEM

CRKVENIH I REDOVNIČKIH POGLAVARA

Tisak: DALMACIJAPAPIR - SPLIT

Naklada: 800 primjeraka

NARUDŽBE, SURADNJU I DOPRINOSE

SLATI NA ADRESU:

SVJETIONIK

LIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

BAST - BAŠKA VODA

21320 BAŠKA VODA

LIST SE UZDRŽAVA

DRAGOVOLJNIM PRILOZIMA VJERNIKA

SADRŽAJ

DRAGI MOJI ŽUPLJANI! .................................................. 1BOŽIĆ - OTVARA VRATA SRCA ..................................... 2SAKRAMMENT POMIRENJA .......................................... 5SVI SVETI ZAŠTITINICI »TRIJU VALA« .................... 10DR. JURE RADIĆ .............................................................. 14KRŠTENI 2015. ................................................................. 22PRVOPRIČESNICI 2015. ............................................... 22KRIZMANI 2015. .............................................................. 22SKLOPILI SU KATOLIČKI BRAK .................................. 24POŠLI PRED NAMA U VJEČNU DOMOVINU ......... 24POMORCI I SV. NIKOLA ............................................... 25IZ PROŠLOSTI .................................................................. 26POSLJEDNJI SVJEDOK JEDNOG VREMENA ......... 30DOKUMENTARAC “OVČARA NEISPRIČANA PRIČA” U BAŠKOJ VODI ............................................................. 34MIRJANA I MATE GRANIĆ OBNOVILI ZAVJETE I PROSLAVILI 50. OBLJETNICUSVOG VJENČANJA ......................................................... 35DOGAĐANJA U ŠKOLI ................................................. 36DJEČJI VRTIĆ JEŽIĆ ....................................................... 56PROSLAVA SVETOG TRODNEVLJA ......................... 58PROSLAVLJEN DAN OPĆINE BAŠKA VODA ........ 59GOSPA OD RUŽARIJA ................................................... 60PROSLAVLJENI BLAGDANI VELIKE GOSPE I SV. ROKA ........................................... 61BLAGDAN SV. NIKOLE .................................................. 62PRAVEDNIK PRED PAKLENIM VRATIMA ................ 63NAŠ ZBOR U POSJETI BUNJEVAČKIM HRVATIM . 65BAŠKOVOŠKE UDRUGE ............................................... 66DA SE NE ZABORAVI ..................................................... 73VIJESTI IZ OPĆINE .......................................................... 69

PRILOZI ZA POTREBE CRKVE

1. VOJSAVA JERKOVIĆ 50 EURO2. VLATKA I RADE ERCEG 300 KN3. ZORAN JAŽO 50 EURO4. LJILJA JURIĆ 100 EURO5. JADRANKA JURIŠIĆ 50 EURO6. IVANA STANIČIĆ 200 KN7. DRAGICA RADIĆ 200 KN8. MATEJAS JOZIPOVIĆ 400 KN9. ANA I NIKOLA JURIŠIĆ 500 KN10. OBITELJ KALAJŽIĆ 100 EURO11. VESELJKO BUŠIĆ 50 EURO12. OBITELJ ORŠULIĆ 3000 KN13. OBITELJ P.ANE STANIČIĆ 500 KN14. ANKA STANIČIĆ 100 EURO15. ZORA ZOVKO 500 KN16. BRANKO I IVANA ŠUNJIĆ 300 KN17. MIRJANA URTIĆ 50 EURO18. MARIJA ZUBANOVIĆ 100 KN19. FRANKA JURIŠIĆ 500 KN20. KATIJA RADIĆ 250 KN21. NIKŠA JURIŠIĆ 500 KN22. EDITA RADIĆ 100 EURO23. OBITELJ ŠIMOVIĆ 500 KN24. LJILJA JURIĆ P. ANTE 100 EURO25. BERNA PETRIČEVIĆ 150 KN26. KATA GRANIĆ 500 KN

84

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, BAST – BAŠKA VODAGODIŠTE XIV. BOŽIĆ. 2016. BROJ 1 (14)

Documents

Svjetionik7. dragica radiĆ 200 kn 8. matejas jozipoviĆ 400 kn 9. ana i nikola juriŠiĆ 500 kn 10. obitelj kalajŽiĆ 100 euro 11. veseljko buŠiĆ 50 euro 12. obitelj orŠuliĆ