Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Vlatko Lackovi

Svjetska ekonomska kriza u uvjetima globalizacije i njen utjecaj na

Hrvatsko gospodarstvo

Diplomski rad

Osijek, oujak 2013.

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Vlatko Lackovi

Svjetska ekonomska kriza u uvjetima globalizacije i njen utjecaj na

Hrvatsko gospodarstvo

Diplomski rad

Mentor: Prof. dr.sc. Antun undali

Osijek, oujak 2013.

Sadraj II. Saetak...........................................................................................................................5 III. Summary........................................................................................................................5 1. Uvod..............................................................................................................................6 2. Uzroci krize....................................................................................................................8 2.1 Bankarski sustav u sjeni.................................................................................................8 2.2 Fiskalna neodgovornost drava.....................................................................................8 3. Metode indoktrinacije i irenja utjecaja globalista........................................................10 3.1. Doktrina problem - rjeenje...........................................................................................10 3.2. Doktrina neoliberalizma.................................................................................................10 3.2.1. Neoliberalizam ili dravni protekcionizam?..................................................................11 3.2.2. Liberalizam....................................................................................................................11 3.2.3. Dravni protekcionizam.................................................................................................11 3.2.4. Neoklasina kola ekonomske misli..............................................................................12 3.2.5. Ocjena postojeeg sustava.............................................................................................12 3.3. Doktrina meke sile.........................................................................................................13 3.4. Doktrina preveliki da bi propali.....................................................................................13 3.5. Doktrina borbe protiv terorizma....................................................................................14 4. Ekonomske posljedice krize u razvijenim zemljama svijeta.........................................15 4.1. BDP razvijenih zemalja.................................................................................................15 4.2 Stopa nezaposlenosti.....................................................................................................16 4.3. Investicije.......................................................................................................................16 4.4 Inflacija..........................................................................................................................16 5. Svjetska ekonomija........................................................................................................18 5.1. Svjetski BDP..................................................................................................................18

1

5.2. Volumen svjetske trgovine............................................................................................18 5.3. Cijena zlata.....................................................................................................................18 6. Utjecaj svjetske ekonomske krize na Europsku uniju....................................................20 6.1. Zemlje eurozone.............................................................................................................20 6.2. Mjere tednje unutar Europske unije..............................................................................21 6.3. European Financial Stability Facility (EFSF)................................................................22 6.4 Posljedice mjera tednje.................................................................................................22 7. Utjecaj svjetske ekonomske krize na hrvatsko gospodarstvo..........................................23 7.1. Hrvatski BDP.................................................................................................................23 7.2. Nezaposlenost u Hrvatskoj.............................................................................................24 7.3. Inozemni dug Hrvatske..................................................................................................26 7.4. Proraunski deficit..........................................................................................................27 7.5 Inozemna izravna ulaganja.............................................................................................27 IV. Zakljuak........................................................................................................................29 V. Popis literature................................................................................................................31

2

Popis tablica Tablica 1. Dravni deficit 32 zemlje kao postotak BDP-a........................................................9 Tablica 2. BDP 34 zemlje s razvijenom ekonomijom..............................................................15 Tablica 3. Agregirana stopa nezaposlenosti u 34 zemlje s razvijenom ekonomijom...............16 Tablica 4. Agregirana stopa investicija u 34 razvijene zemlje kao postotak BDP-a................16 Tablica 5. Agregirana stopa inflacije u 34 razvijene zemlje.....................................................17 Tablica 6. Svjetski BDP u tekuim cijenama izraenim u amerikim dolarima.......................18 Tablica 7. Postotna promjena volumena svjetske trgovine u odnosu na prolo razdoblje........18 Tablica 8. Stopa nezaposlenosti kao postotak (na 3 decimale) ukupne radne snage................20 Tablica 9. Prosjean broj nezaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2012. godine....24

3

Popis slika Slika 1. Kretanje cijene unce zlata izraene u amerikim dolarima u razdoblju od poetka 2007. godine do kolovoza 2012. godine.....................................................................19 Slika 2. Stope nezaposlenosti mladih (15-24 godine) u 17 zemalja eurozone i 27 zemalja Europske unije..........................................................................................................................21 Slika 3. Kretanje realnog BDP-a Hrvatske u postocima u odnosu na prolo razdoblje...........23 Slika 4. BDP 27 zemalja lanica EU i Hrvatske 2011. godine. Svote su izraene u milijardama eura.......................................................................................................................24 Slika 5. Struktura nezaposlenih prema dobi u listopadu 2012. godine....................................25 Slika 6. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja u listopadu 2012. godine..............25 Slika 7. Kretanje i struktura bruto inozemnog duga.................................................................26 Slika 8. Pokazatelji zaduenosti...............................................................................................26 Slika 9. Prihodi i rashodi prorauna ope drave.....................................................................27 Slika 10. Inozemna izravna ulaganja........................................................................................28

4

Svjetska ekonomska kriza u uvjetima globalizacije i njen utjecaj na Hrvatsko gospodarstvo Saetak: Cilj ovog rada je u kratkim crtama prikazati uzroke i posljedice svjetske ekonomske krize koja je slubeno zapoela 2008. godine. Zbog izrazite kompleksnosti uzroka i posljedica krize ovaj rad zbog svog opsega bavit e se samo nekim osnovnim pokazateljima bez dubinskog pregleda i istraivanja. Izuzetno je bitno razumjeti nain razmiljanja i politike koje su nas dovele u ovu situaciju, to zbog samog teorijskog okvira, jer mnoge ekonomske teorije su pokazale svoje pravo nalije i uporabnu vrijednost, to zbog toga da znamo popraviti greke u budunosti. Kljune rijei: Svjetska ekonomska kriza, uzroci, posljedice, globalizacija World economic crisis in terms of globalization and its influence on Croatian economy Summary: The goal of this graduate thesis is to in short lines represent causes and consequences of world economic crisis that officialy started in 2008. Beacuse of extreme complexity of causes and consequences of crisis, this thesis within its scope will deal with only a few elementary indicators without in-depth overview or research. It is utmost important to comprehend the way of reasoning and policies that brought us in this situation. It is important because of theoretical framework as many economic theories showed their true face and value, and equally because of our understanding of errors that we will have to fix in the future. Keywords: World economic crisis, causes, consequences, globalization

5

1. Uvod Mnogi su ostali iznenaeni naglim padom burzovnih indeksa, bankrotom stotina banaka irom svijeta, potresom na financijskim tritima, posljedicama mjehura koji se konano raspuknuo. Ono to ostaje veliko pitanje je, da li se to moglo predvidjeti, da li se moglo iitati iz politika koje su provodile vlade, iz ekonomskih pokazatelja koje smo mogli pratiti, ali takoer i iz povijesnih lekcija prijanjih kriza, poglavito one koja je zapoela 1929. godine? Vrlo je bitno poznavati teorijski okvir unutar kojeg se promatralo i analiziralo stanje, te ekonomske politike koje drava ima na raspolaganju, koje su drave provodile, uzroci i uinci pojedinih odluka. Mogu se u potpunosti sloiti s razmiljanjem profesora ure Media: Ako ne poznajemo filozofiju i metodologiju ekonomije i ako nemamo znanja iz Ekonomske povijesti, Povijesti ekonomske misli, Povijesti politikih doktrina, itd., tada nam se mnoga vjeta (ali pogrena) objanjenja povijesti ili aktualnih ekonomsko-politikih problema, mogu ponuditi i, kod subjekata proizvodnje i potranje za znanjem, tretirati kao teorija, kao znanstvena istina ili kao prihvatljiva ideja, itd. To je mogue zato to subjekti ponude i subjekti potranje znanja, s takvim (loim) obrazovanjem nemaju dovoljno predznanja o prolosti, nemaju historijsku svijest niti orijentire u svijetu ideja. Oni nemaju ni kriterije vrednovanja ideja koji im olakavaju razgraniivanje istine i zablude, manipulacije i socijalizacije, spoznajne i upotrebne vrijednosti teorija, itd. Praktina upotreba neprovjerenih, pogrenih ili neadekvatnih ideja (eksperimentiranje i manipuliranje sa idejama u politici ili sustavu obrazovanja) proizvodi velike, nepredviene i opasne posljedice u svakom drutvu. (Medi, 2001:1133). U jezgri ove krize nalaze se Sjedinjene amerike drave i uplitanje njihove vlade u formiranje trinih cijena kapitala i nekretnina tako stvarajui iluziju bogatstva. Umjetno su napuhavali cijene nekretnina da bi se ljudi osjeali bogatiji i tako dodatno zaduivali po vrlo povoljnim uvjetima, zbog umjetno niskih kamatnih stopa koje su dobivali kada su podizali hipoteke na te iste nekretnine. Drava je osim tih manipulacija tritem pokazala nesposobnost ili nevoljnost za provoenjem propisa i regulacije koju je sama donijela. To se kasnije pokualo opisati kao liberalizam, unato golemom nadzornom aparatu drave, te masi propisa koje su dravne agencije i tijela zanemarivali, esto pod vrlo sumnjivim okolnostima. Poveanje dravnog deficita i duga zbog politike zaduivanja u funkciji razvoja, ogroman porast cijene zlata zbog tampanja novca bez pokria, porast nezaposlenosti, porast inflacije su posljedice provoenja dravnog intervencionizma. Kao odgovor na neuspjeh mjera koje se provode nudi se rjeenje poveanja ovlasti drave i jo veeg uplitanja u trite. To je zatvoreni krug koji vodi u sve autoritarnije sustave, jer drava je uvijek rjeenje, a ne uzrok problema. Naravno da takva situacija i takvo razmiljanje uvelike pogoduje politiarima koji onda mogu izigravati spasitelje svojih naroda. Privatne banke kod kojih se zaduuje drava zbog toga imaju privilegiran status, imaju umjetno niske cijene kapitala i preutno zanemarivanje regulatornih propisa od strane drave da bi se odrao takav nain voenja ekonomske politike, jer banke u njemu imaju centralnu ulogu. Sve to je dovelo do fenomena too big to fail, dok obian ovjek ima sve manje slobode, optereen sve veim porezima zbog ogromnog duga drave, za koji sam nije odgovoran i sve je vie podloan dravi, bez da je na to pristao.

6

S druge strane, razvijene drave bez obzira na provoenje politike jaanja drave na utrb privatnog sektora pokazale su se otpornije na krizu ba zbog razvijenih trita, mobilne i obrazovane radne snage, efikasne industrije, svoje sposobnosti da se natjeu na svjetskom tritu, razvijenog privatnog poduzetnitva i jake osobne inicijative svojih graana. Kultura slobode i pravne drave, dranja propisa i zakona, brze prilagodbe promjenama na tritu zbog jake poduzetnike inicijative, brzo je odgovorila na pad svjetske ekonomije i osigurala rast svojim gospodarstvima. To najbolje pobija argumente da se kriza nije mogla izbjei i da se njeni efekti nisu mogli anulirati djelovanjem slobodnog trita, ve da je krizu upravo slobodno trite stvorilo, a onda e drava svojim intervencijama to popraviti. Kroz ovaj rad biti e prikazani brojni pokazatelji koji to dokazuju, koji dokazuju da je uplitanje drave u trita, osim osnovne regulacije, izrazito tetno i da se lijepe rijei i ideje pune zaposlenosti, rasta ivotnog standarda ili brzog razvoja ne mogu ostvariti mahnitim zaduivanjem, tampanjem novca bez pokria ili umjetnim stvaranjem radnih mjesta od strane drave bez njihovog prolaska testa trita i ostvarivanja visoke efikasnosti na meunarodnom tritu. Sve to se paralelno odvija s procesima globalizacije iji zagovornici su obeavali vie slobode, vie prosperiteta, a sada svjedoimo nastajanju sve autoritarnijih dravnih ili naddravnih ustroja koji su u biti nositelji globalizacije. Sve vie odluka i mjera donosi se bez ili ak protiv pristanka ljudi to samo po sebi uvjetuje takav ustroj, jer demokratskim putem to ne bi bilo mogue. Ova ekonomska kriza tako e postati jo jedna lekcija koju oito neemo nauiti, bez obzira na sve prijanje lekcije i njihove posljedice na ivote obinih ljudi i na samo drutvo. Jako se malo danas i u medijima i u znanstvenoj zajednici govori o pravim uzrocima krize, ali i opasnostima posljedica. Dok god se ne suoimo s lanim znanstvenim teorijama i objanjenjima uzroka i posljedica kriza, a pogotovo ove krize, osueni smo na to da nam se ponavljaju i podvaljuju jedna te ista rjeenja.

7

2. Uzroci krize Svjetska ekonomska kriza zapoela je u Sjedinjenim amerikim dravama da bi se potom preko financijskih trita proirila diljem svijeta. Nekoliko je glavnih uzroka krize, od kojih moemo navesti umjetno napuhavanje cijena na tritu nekretnina i trite financijskih izvedenica. Nakon to je kriza zapoela, federalna vlada pokuala je ublaiti efekte spaavanjem tvrtki i banaka upumpavanjem tisua milijardi dolara iz primarne emisije u financijski sustav, da se spase velike banke od bankrota to bi samo jo vie potreslo sustav u kratkom roku. Takoer su intervenirali i u proizvodni sektor pomaui autoindustriju, industriju iste energije, itd. Panika koju su stvorili bankroti nekoliko velikih banaka, velikih tvrtki koje posluju na tritu nekretnina, osiguravajuih tvrtki i ulagakih fondova sruila je burzovne indekse irom svijeta i potaknula vlade drava da se aktivno ukljue u rjeavanje ovog kompleksnog problema. 2.1. Bankarski sustav u sjeni Shadow banking system (bankarski sustav u sjeni) sinonim je za nebankarske financijske posrednike koji pruaju usluge sline tradicionalnim komercijalnim bankama (http://en.wikipedia.org/wiki/Shadow_banking_system). Veliina sustava samo u SAD-u procjenjuje se na 67 bilijuna dolara to je samo mali dio onoga to se dogaa na svjetskoj razini (Moshinsky i Brunsden, 2012). Prema nekim procjenama taj sektor ini 25-30% ukupnog financijskog sustava i njegov je znatan dio. Za usporedbu uzmimo da je procjena svjetskog BDP-a za 2012. godinu 71 bilijun dolara, to je vrlo blizu ovoj brojci. Veliki dio trgovine financijskim izvedenicama koje samo za komponentu OTC transakcija (Over the counter transakcije predstavljaju transakcije izvrene izvan ureenog trita, a koje se prijavljuju burzi u svrhu javne objave transakcije) polovinom 2012. godine iznosi 638.928 milijardi dolara, vrio se kroz taj sustav (BIS Quarterly Review December, 2012). Taj sektor je izvan direktne kontrole institucija koje nadziru rad banaka, tako da su kriteriji poslovanja i posredovanja puno netransparentniji s viom tolerancijom rizika i manjom brigom za propise. Upravo taj neregulirani dio financijskog sustava jedan je od glavnih krivaca za nekontrolirano poveanje financijskih derivata i stvaranje umjetnih porasta vrijednosti na burzi. 2.2. Fiskalna neodgovornost drava Osim nereguliranog dijela financijskog sustava i krenja regulative, veliku ulogu odigralo je pretjerano zaduivanje, tonije troenje nezaraenog novca od strane drava. Neodgovorna politika troenja noena valom gospodarskog rasta do 2008. godine dala je priliku dravama voditi politiku nerealnih obeanja i bezglavog zaduivanja u oekivanju godina rasta svjetske ekonomije. Potaknuti optimistinim prognozama, graani su takoer ulazili u kreditna zaduenja, stavljajui svoju imovinu kao zalog za otplatu kredita. Sve je to kasnije stvorilo ogromne probleme kako za graanstvo, tako i za same drave. Problem dravnog deficita posebno se jako oituje u zapadnim dravama s razvijenim bankarskim sektorom koji raspolae sa znatnom koliinom aktive, kao i razvijenom burzom i financijskim tritima. Sve to olakava zaduivanje dravama koje su ionako najbogatije u svjetskoj ekonomiji i vrlo lako mogu plasirati svoje vrijednosnice u cilju prikupljanja sredstava. U narednoj tablici (Tablica 1.) biti e prikazani postotci dravnog deficita u odnosu na BDP pojedine drave. U narednim godinama deficit e postati jo vei problem i mnoge drave e se muiti i morati provoditi drastine rezove dravne potronje da ga otplate ili svedu na razumnu mjeru.

8

Tablica 1. Dravni deficit 32 zemlje kao postotak BDP-a

Zemlja 2011 (procjena) 2012 (procjena) 2013 (procjena) 1 Japan 211.7 219.1 226.8 2 Grka 165.1 181.2 183.9 3 Italija 127.7 128.1 126.6 4 Island 127.3 127.4 126.2 5 Irska 112.6 118.8 122.4 6 Portugal 111.9 121.9 123.7 7 OECD-ukupno 101.6 105.7 108.4 8 Belgija 100.3 101.5 101 9 Francuska 98.6 102.4 104.1

10 SAD 97.6 103.6 108.5 11 UK 90 97.2 102.3 12 Maarska 89.8 90.8 91.5 13 Kanada 87.8 92.8 96.6 14 Njemaka 86.9 87.3 86.4 15 Austrija 79.9 81.9 83.2 16 Izrael 74.6 73.8 72.4 17 panjolska 74.1 77.2 79 18 Nizozemska 72.5 75.3 76.9 19 Poljska 64.9 65.4 64.7 20 Finska 61.2 65.5 68.5 21 Norveka 56.5 51.3 48.6 22 Danska 56.1 58 58.2 23 Slovenija 53.7 58.1 61 24 Slovaka 49.8 53.4 55.3 25 eka 47.1 48.7 49.7 26 vedska 46.2 45.3 43.1 27 Novi Zeland 44.1 47.6 50.2 28 vicarska 42 41.2 40.7 29 Koreja 35.5 36.3 36.8 30 Luksemburg 28.2 30.9 34.6 31 Australija 26.8 27.9 27.9 32 Estonija 12.3 13.1 13 Izvor: OECD Economic Outlook No. 90 database, December 2011.

9

3. Metode indoktrinacije i irenja utjecaja globalista Indoktrinacija (iz latinskog: doctrina - "nauk") oznaava posebnu vrstu manipulacije ljudi uz kontroliran odabir informacija u svrhu provedbe ideolokih namjera, ili za sprjeavanje i iskljuivanje eventualno mogue kritike (http://hr.wikipedia.org/wiki/Indoktrinacija). Doktrinu u opem pojmu najlake je definirati kao cjeloviti sustav znanstveno postavljenih, razraenih i usvojenih principa o aktivnostima u nekom podruju drutvene djelatnosti, kojima se daje pravac i usmjeravaju djelovanja i postupci u praksi (http://hr.wikipedia.org/wiki/Doktrina). 3.1. Doktrina problem - rjeenje Budui da na Zapadu vlada demokracija, ili bolje reeno privid demokracije, jedna od najee koritenih metoda generiranja pristanka javnosti je metoda stvaranja problema te potom predstavljanja rjeenja koje e sve to ispraviti (Chomsky, 2012). Naravno da se radi o manipulaciji koja se provodi kroz sve razine drutva gdje odabrani centri zadueni za pojedine skupine u drutvu provode propagandu i agitiraju za prihvaanje ponuenog rjeenja. Na taj nain mogue je uvjeriti ljude da podre odreene postupke ili odluke koje e dugorono biti na njihovu tetu, kao i na tetu drutva za neku kratkoronu korist. Za uspjeno provoenje ove doktrine potrebno je imati iroku bazu kadrova u utjecajnim ustanovama koje kreiraju politiku i javno mnijenje. Cilj ove doktrine je obino poveanje socijalne moi i utjecaja malog kruga ljudi kojeg e mase podrati u nadi rjeenja njihovih problema koji su prvotno bili umjetno stvoreni u te svrhe. 3.2. Doktrina neoliberalizma esto moemo uti ocjenu kako je dananji ekonomski model Zapada neoliberalan i da je neoliberalizam odgovoran za ekonomsku krizu (Stiglitz, 2008). Kao argumenti navode se ili opis sadanje situacije, ono to svi u ovom vremenu mogu svjedoiti da se dogaa, ili politika koju provode svjetske institucije (IMF, WTO, WB, itd.) ili argumenti i ocjene modela neoklasine kole ekonomske misli1. Neoliberalizam je esta ocjena dananjeg ekonomskog modela od strane kritiara ovog sustava, koji onda nude ili samo kritiku postojeeg sustava, ili alternative ovom sustavu prema onome kako su si oni to zamislili da bi trebalo izgledati. Krajnje je zanimljivo koga i to identificiraju kao odgovorne za ovu situaciju te koja rjeenja oni nude2. 1 Za vie informacija kako je neoklasina kola pridonijela modelu dananjeg liberalizma pogledati rad akademika Baletia: Baleti, Zvonimir (2006). Privatni kapitalistiki fundamentalizam, ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, Ekonomski pregled Vol.57, br.07-08, str. 563-591 2 Za predloena rjeenja nekih naih uglednih ekonomista pogledati lanak: Blakovi, Ana (2010). Keynesove ideje su i danas lijek za krizu?

10

3.2.1. Neoliberalizam ili dravni protekcionizam? Da bi mogli razumjeti dananje ekonomske modele drava moramo imati barem minimalno poznavanje komparativnih ekonomskih sustava. Treba napomenuti da je i sam dravni ustroj vrlo bitan i da se ne moe razdvojiti drava od njenog gospodarstva koje je podlono zakonima i propisima koje ta ista drava donese. Laissez-faire liberalizam razvili su francuski fiziokrati u 18. stoljeu kao reakciju na dravni protekcionizam. To vremensko razdoblje ekonomska teorija naziva merkantilizam3. Visokim porezima i nametima optereivalo se seljake i trgovce u cilju financiranja ratova i izgradnje industrije od strane drave. Takoer se oporezivao izvoz s ciljem zadravanja bogatstva unutar Francuske, pogotovo plemenitih metala, to je bila jedna od glavnih odlika uenja merkantilista. Ogoreni i podjarmljeni seljaci bili su na rubu preivljavanja, dok se aristokracija i elita okupljena oko dvora kralja Luja XV. bogatila tako to im je kralj omoguavao monopole nad pojedinim gospodarskim djelatnostima, pogotovo vanjskoj trgovini s kolonijama, ali i ostatkom svijeta. Iz dravne riznice financirala se i izgradnja industrije, esto monopolskog karaktera, koju su dobivali ljudi u milosti dvora i kralja. Evo to Murray N. Rothbard pie o merkantilizmu: Kao ekonomski aspekt dravnog apsolutizma, merkantilizam je nuno bio izgradnja drave, velikog upravljakog aparata, velikih izdataka kraljevstava, visokih poreza, inflacije i deficita (posebno potkraj sedamnaestog stoljea), rata, imperijalizma i velianja nacionalne drave (Rothbard, 1995:213). Da sumiram, jer ne mislim ulaziti duboko u ovu temu budui da je to ogromno podruje, a i nije uska tema ovog rada. Obini ljudi financirali su izgradnju industrije i poticanje trgovine za odabranu elitu blisku dravi, tonije dvoru. 3.2.2. Liberalizam Kao reakcija na to stanje razvila se takozvana fiziokratska kola ekonomske misli u koju takoer neu dublje zalaziti osim to u napomenuti da su njeni teoretiari izmeu ostalog zagovarali: ...privatno vlasnitvo, radnu slobodu, slobodu razmjene, slobodu iskoritavanja svoje zemlje, nezavisno sudstvo, tonije sudce koji bi pravedno sudili, direktno oporezivanje koje ne ograniava vlasnitvo niti slobodu i nije destruktivno, naravno pravo i prirodni poredak stvari... (Groenewegen, 2002:214). uvenu izreku: Laissez faire, Laissez passer (Pustite neka svatko ini to eli i neka sve ide svojim tokom), poznati ekonomist i ministar financija A.R.J. Turgot pripisuje svom mentoru Gurnay-ju (Skousen, 2001:46). O osobnom interesu piu suprunici Friedman: Osobni interes nije kratkovidna sebinost. To je ono to zanima sudionike (trita op.a.), to god oni cijene, koji god bili ciljevi koje slijede. Znanstvenik koji eli pomaknuti granice svoje znanosti, misionar koji eli nevjernike pridobiti za pravu vjeru, filantrop koji eli utjeiti potrebite, svi oni slijede svoje interese, onako kako ih oni vide i procjenjuju prema svojim vrijednostima. (Friedman i Friedman, 1980:38) 3.2.3. Dravni protekcionizam Dravni protekcionizam modernog tipa zaet je poglavito u Engleskoj i Francuskoj poetkom i sredinom 17. stoljea. Kasnije se to u 18. i 19. stoljeu nastavilo u SAD-u, pa zatim u Njemakoj, Japanu i drugim dravama. Obiljeja protekcionizma su oporezivanje graana u

3 Za dublju analizu merkantilizma, njegovog nastanka i posljedica pogledati: Rothbard, Murray N (1995). Economic Thought Before Adam Smith: An Austrian Perspective on the History of Economic Thought Volume I, United Kingdom: Edward Elgar Publishing Ltd.

11

cilju razvijanja industrije pod patronatom drave, zatim uvoenje visokih carina na sve proizvode koje se moe proizvoditi u domaoj ekonomiji, dravna kontrola novca i financiranje projekata od dravnog znaaja, itd. Jo 1791. godine Alexander Hamilton, ministar financija u novoformiranoj vladi Georgea Washingtona pie: Prikladnost poticaja manufakturne proizvodnje u Sjedinjenim amerikim dravama koja je donedavno smatrana vrlo upitnom, u ovom trenutku smatra se generalno prihvaenom (White, 2012:375). Da bi se politika protekcionizma uspjeno mogla provoditi potrebno je imati jaku sredinju vlast i dravu. Ta sredinja drava zatim koristi svoj poloaj i resurse da provede odreene intervencije i zahvate u gospodarstvo te ga oblikuje prema svom nahoenju i svrhovitosti. 3.2.4. Neoklasina kola ekonomske misli Periodom neoklasine kole obino se naziva period takozvane marginalistike revolucije koja je zapoela negdje sredinom 19. stoljea, a zavrila poetkom 20 stoljea. Posebno valja uoiti da su svi glavni protagonisti ve umrli u razdoblju 20-tih godina 20. stoljea (Walras 1910., Edgeworth 1926., Marshall 1924., Menger 1921., Jevons 1882., Wicksell 1926. itd.), to znai skoro sto godina prije poetka ekonomske krize4. Veina instrumenata na financijskim tritima kojima je stvorena kriza u ono vrijeme uope nije niti postojala, niti su ih dani teoretiari uope mogli razmatrati. Ono ime su se oni bavili je pravljenje teorijskih modela kako se formira ravnotea na tritu, kako se nalaze ponuda i potranja i kako se tim procesom formiraju cijene na tritu. Takoer su vani doprinosi napravljeni na teoriji potroakog izbora, teoriji vrijednosti, korisnosti, itd. Niti su u ono vrijeme postojala kompleksna meunarodna financijska trita, niti ovako velike i znaajne meunarodne institucije, niti je znaaj i utjecaj vlada i dravne politike bio toliko velik i relevantan. 3.2.5. Ocjena postojeeg sustava Zbog svega gore navedenog teko je dananje ekonomske sustave ocijeniti liberalnim. Bilo da govorimo o nadnacionalnim institucijama koje svojim propisima i regulativom oblikuju i znaajno utjeu na svjetsko trite, bilo da govorimo o nacionalnim propisima, zakonima, agencijama, regulaciji i nadzoru svih sfera trita. Nedostatak regulative je ustvari umjetno stvoren problem, jer regulativa postoji na svakom ureenom tritu. Ona postoji na svakom tritu koje odobri i uredi za proizvodnju, trgovinu i razmjenu bilo drava, bilo meunarodne institucije. U ovoj krizi izale su na vidjelo slabosti drave, dravnog aparata, nikako slobodnog trita, jer konano ono niti ne postoji. Krenje zakona i propisa, ignoriranje nepravilnosti od strane regulatornih agencija i institucija pokazalo se kao konstanta svih skandala i propadanja velikih i malih subjekata na tritu. Kriviti trite ili privatno vlasnitvo za to bilo bi potpuno suludo. Drava se pokazala kao lo nadzornik to i nije udno kada se pogleda od kojih lobija dolaze financijska sredstva za kampanje i izbor onih koji dravom upravljaju. Tako je drava postala titom jedne male ali jako bogate i utjecajne skupine pekulanata i kriminalaca koji koriste dravu da se zatite od drugih ljudi. Sve to i previe podsjea na vrijeme merkantilizma kada je jedna mala elita koristila dravu i porezne obveznike da sebi priskrbi ogromno bogatstvo preko njihovih lea. Zato se onda demonizira liberalizam? Odgovor je vrlo jednostavan. Demonizira se zato da se ouva postojea situacija, zato da se dravni protekcionizam i intervencionizam zamijeni

4 Za detaljniji prikaz marginalistike revolucije pogledati: Medema, Steven G i Samuels, Warren J. ur. (2003). The History of Economic Thought: A Reader, London: Routledge

12

opet dravnim protekcionizmom. Takoer zato da dravni aparat ostane jak, da vladajua garnitura ima dovoljno moi koncentrirane u svojim rukama. Zato se ovaj dosadanji sustav proglaava liberalizmom, makar to nije niti l od liberalizma, niti stvari idu u tom smjeru, nego ba obrnuto. Konani razlog je smanjenje i postupno ukidanje ljudskih sloboda, slobode odabira, slobode rada, slobode da sami stvaramo drutvo u kojem elimo ivjeti. Liberalizam je konano jedina prava alternativa totalitarnim i autoritarnim sustavima gdje jedna mala oligarhija vlada nad cijelom dravom i narodom. Zato je nuno liberalizam eliminirati kao mogue rjeenje i odgovor na postojeu situaciju, jer on znai znaajno smanjenje dravnog aparata, provoenje zakona, fer uvjete, potenu trinu konkurenciju i vie slobode za sve uesnike na tritu. Upravo ovi uvjeti se obeavaju prihvaanjem sve vee uloge drave. Naalost, povijest to demantira. 3.3. Doktrina meke sile Meka sila je komplement tvrdoj, vojnoj, ratnoj sili kada ona nije upotrebljiva. Meku silu ine mediji, ine ju informacije, ini ju znanje i modeli razmiljanja. Vojnoj sili pretpostavljena je diplomacija (Richter, 2008). Meka sila suptilno oblikuje stavove, oblikuje nain ivljenja, a time i zajednicu i njenu kulturu. Za uspjeno provoenje indoktrinacije mekom silom potrebno je imati utjecaj na medije, ali i na obrazovni sustav, na vjerske ustanove, politiki sustav, potrebno je moi formirati trendove i javno mnijenje, te zadati odreene pojmove i nain rezoniranja na njih (Chomsky, 2012). Danas je ovo vrlo bitna i vrlo razvijena doktrina, znanstveno dokazana, poevi od subliminalnih poruka na razini pojedinca, pa do najveih zahvata unutar drave, kao to je poticanje nereda ili oruane pobune. Vrlo je vana psihologija ljudskih potreba, psihologija masa, ali takoer i poznavanje formiranja stavova i emocionalnih reakcija ovjeka (Chomsky, 2012). To je ve poprilino istraeno i poznato podruje koje se lako moe pretvoriti u oruje za razaranje zajednica raznim metodama. Poticanjem vjerske netrpeljivosti, rasne netrpeljivosti, etiketiranjem, diskreditiranjem, zamjenom teza, dezinformiranjem ljudi pokuava se razjediniti drutvo i razbiti na manje suprotstavljene zajednice i grupacije. 3.4. Doktrina preveliki da bi propali Takozvana Too big to fail doktrina posebno se primjenjivala od poetka krize i sloma desetaka banaka i velikih korporacija, makar je u Sjedinjenim amerikim dravama poznata jo od 19. stoljea. Druga sredinja banka Sjedinjenih amerikih drava osnovana je 1816. godine (Rothbard, 2002:82). Kao posljedica izdavanja novca bez pokria ukupna novana masa porasla je na 94,7 milijuna dolara sredinom 1818. naspram 67,3 milijuna dolara u 1816. godini (Rothbard, 2002:87). Sredinja banaka dola je u opasnost da postane nesolventna i time doe u opasnost izglednog bankrota. Rezultat toga bila je velika kontrakcija novane mase od 28,3% u jednoj godini, 1819. godine (Rothbard, 2002:89). Rezultat kontrakcije su bili masovni bankroti, pad cijena, pad nadnica i pad uvoza. Monetarni ekonomist i povjesniar William Gouge ocijenio je situaciju: Banka je bila spaena, a ljudi su bili uniteni (Rothbard, 2002:90).

13

Too big to fail bio je argument spaavanja od bankrota desetaka ogromnih banaka koje su se ilegalnim operacijama dovele na rub bankrota. Prioritet je bio ouvanje stabilnog financijskog sustava, po cijenu izdavanja novca bez pokria. Rezultat toga bio je samo jo vea centralizacija trita u SAD-u, nakon to je samo 2009. godine propalo 130 banaka (Santoni, Ricci i Kelshiker 2009:164). Velik dio njih bio je kupljen od strane najveih banaka dajui im tako jo vru poziciju na tritu. Istu strategiju je primjenjivala i Europska unija, koja je bankama dala stotine milijardi eura da ouvaju svoj bonitet, sve to naravno na teret graana. Ovo to je vrlo zanimljivo jest to da se ista ta doktrina ne primjenjuje na drave, jer drave mogu zavriti u bankrotu, ali ogromne banke oito ne mogu, bez obzira na svo krenje propisa i zakona. Sve to je ilo na teret drava koje su s druge strane bile prisiljene uvoditi mjere tednje, rezati svoju potronju i izdatke za graane koji proizlaze iz pripadnog prorauna s ciljem otplate dugova koji su djelomino stvoreni spaavanjem banaka. Posebno je znakovit sluaj Irske, ali i drugih drava. 3.5. Doktrina borbe protiv terorizma Doktrina borbe protiv terorizma primjenjuje se da bi se opravdali ratovi ili da bi se ljudima ukinule njihove ustavne slobode. Noam Chomsky pie u svojoj knjizi: Uobiajena je praksa koja doputa konvencionalnu tezu da je teror oruje slabih. To je istina, po definiciji, ako se teror ogranii na njihov terorizam. Ako maknemo doktrinalne zahtjeve, meutim, nalazimo da je teror kao i veina oruja prvenstveno oruje jakih (Chomsky, 2003:153). Poznato je recimo da je CIA stvorila i financirala Al-Qaedu, jer je bivi direktor CIA-e Robert Gates otvoreno priznao da su financirali arapske nacionaliste i fundamentaliste u svetom ratu protiv Sovjeta za vrijeme rata u Afganistanu (Tarpley, 2006). Danas SAD koristi Al-Qaedu prema potrebi, u Siriji su njihovi saveznici u borbi protiv Al-Assada, kao i u Libiji protiv biveg Gadafijevog reima, a u Afganistanu su teroristi protiv kojih se bore makar su ih oni obuili i naoruali. Sve ove nabrojane doktrine su oruja kojima se utjee na psihu i razmiljanje ljudi s ciljem njihove manipulacije i stvaranja pristanka na poteze na koje nikada ne bi pristali u normalnim okolnostima. Strah i neizvjesnost su vrlo vani faktori u cilju generiranja pristanka (Chomski, 2012).

14

4. Ekonomske posljedice krize u razvijenim zemljama svijeta U ovom poglavlju napravit u kratki pregled kljunih ekonomskih pokazatelja u 34 razvijene ekonomije svijeta (advanced economies). Budui da vea razvijenost znai i ureenije drutvo i trita, bilo bi za oekivati da e se razvijene ekonomije lake nositi s krizom nego manje razvijene drave. Jaka proizvodnja, industrija, razvijeno bankarsko i financijsko trite, razvijeno trite rada te obrazovana i mobilna radna snaga garancija su brzog odgovora na promjenu uvjeta na svjetskom tritu i brzu prilagodbu. Brojke nam pokazuju da je ta pretpostavka tona, jer su u 2010. godini skoro sve ekonomije razvijenih zemalja nakon pada u 2009. godini ostvarile rast BDP-a. 4.1. BDP razvijenih zemalja Najznaajniji pokazatelj razine ekonomske aktivnosti neke zemlje je njen bruto domai proizvod u danoj godini. Ekonomska kriza nije jednako utjecala na sve razvijene zemlje, ali taj utjecaj se osjetio u svim razvijenim ekonomijama, pogotovo 2009. godine. Neke drave su puno tee pogoene krizom, tako da e se pad osjetiti i u periodu nakon 2012. godine, jer niti nakon 3 godine nee uspjeti ostvariti porast BDP-a (Tablica 2.). Stope su izraene kao postotna promjena u odnosu na prolo razdoblje mjereno u nacionalnim valutama (eurima za lanice eurozone) pri konstantnim cijenama kroz cijelo razdoblje. Tablica 2. Postotna promjena BDP-a 34 zemlje s razvijenom ekonomijom Zemlja 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Australija 2.500 1.373 2.544 2.035 3.034 Austrija 1.396 -3.810 2.315 3.107 0.937 Belgija 0.957 -2.841 2.266 1.893 0.007 Kanada 0.689 -2.770 3.215 2.460 2.057 Cipar 3.586 -1.856 1.141 0.500 -1.163 eka 3.099 -4.695 2.739 1.655 0.121 Danska -0.784 -5.834 1.296 1.050 0.507 Estonija -3.671 -14.258 2.264 7.636 2.030 Finska 0.294 -8.354 3.732 2.855 0.583 Francuska -0.196 -2.631 1.382 1.715 0.476 Njemaka 0.809 -5.078 3.562 3.056 0.615 Grka -0.137 -3.258 -3.507 -6.860 -4.749 Hong Kong 2.306 -2.647 7.042 4.972 2.566 Island 1.270 -6.807 -4.024 3.051 2.425 Irska -2.972 -6.995 -0.430 0.705 0.521 Izrael 4.028 0.837 4.846 4.707 2.666 Italija -1.156 -5.494 1.804 0.431 -1.907 Japan -1.042 -5.527 4.435 -0.748 2.039 Koreja 2.298 0.319 6.320 3.634 3.548 Luksemburg 0.754 -5.300 2.678 1.004 -0.228 Malta 4.118 -2.710 2.295 2.064 1.240 Nizozemska 1.804 -3.479 1.633 1.266 -0.500 Novi Zeland -0.074 -2.071 1.215 1.441 2.319 Norveka 0.009 -1.661 0.654 1.688 1.804

15

Portugal -0.008 -2.908 1.383 -1.466 -3.252 Singapur 1.701 -0.980 14.763 4.889 2.700 Slovaka 5.751 -4.932 4.183 3.349 2.400 Slovenija 3.589 -8.008 1.380 -0.175 -1.000 panjolska 0.888 -3.740 -0.070 0.710 -1.826 vedska -0.774 -4.845 5.845 3.991 0.854 vicarska 2.095 -1.878 2.714 1.851 0.807 Tajvan 0.730 -1.810 10.723 4.035 3.580 UK -1.103 -4.373 2.092 0.655 0.818 SAD -0.337 -3.486 3.030 1.735 2.108 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012 4.2 Stopa nezaposlenosti Sljedei vaan pokazatelj je stopa nezaposlenosti u 34 prije navedene razvijene zemlje, koja je ovdje agregirana (Tablica 3.). Stopu nezaposlenosti raunamo kao postotak broja nezaposlenih u ukupnoj raspoloivoj radnoj snazi neke drave. Ovaj kriterij ekonomske aktivnosti nam takoer pokazuje posljedice krize i znaajan porast nezaposlenosti. Tablica 3. Agregirana stopa nezaposlenosti u 34 zemlje s razvijenom ekonomijom Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

34 razvijene zemlje Stopa nezaposlenosti 5.828 8.011 8.279 7.943 7.920 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012 4.3. Investicije Sljedei vaan pokazatelj je stopa investicija kao postotak BDP-a (Tablica 4.). Investicije su vrlo vane za ovo zapoljavanje kao i za odravanje postojee zaposlenosti. Vidimo da je kriza pogodila i ovaj dio aktivnosti. Tablica 4. Agregirana stopa investicija u 34 razvijene zemlje kao postotak BDP-a Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

34 razvijene zemlje Investicije 20.980 17.745 18.583 18.801 19.190 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012 4.4 Inflacija Inflacija je takoer vaan pokazatelj jer govori koliko su ukupno porasle potroake cijene u jednoj godini. Visoke stope inflacije mogu stvoriti velike neprilike kako za sektor domainstava, tako i za poslovni sektor. U ovoj tablici prikazana je inflacija kao postotak promjene prosjenih potroakih cijena u tekuoj godini u odnosu na prolu godinu (Tablica 5.). Moemo uoiti da inflacija nije bila problem za 34 razvijene ekonomije, ali s druge strane to takoer govori i o smanjenoj kupovnoj moi stanovnitva uslijed koje niti nije bilo mjesta za poveanje cijena.

16

Tablica 5. Agregirana stopa inflacije u 34 razvijene zemlje Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

34 razvijene zemlje Inflacija, prosjene potroake cijene 3.397 0.149 1.548 2.689 1.936 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, April 2012

17

5. Svjetska ekonomija U ovom odjeljku ukratko u se osvrnuti na svjetsku ekonomiju i neke pokazatelje na razini svjetske ekonomije. Budui da se radi o gotovo svim dravama svijeta s velikim meusobnim razlikama, neu se uputati u detaljnu analizu, jer bi to za sobom povlailo i mnoge druge implikacije samog ustroja drave, ili unija drava. Ustroja i naina funkcioniranja trita na razini pojedinih drava, itd. 5.1. Svjetski BDP U sljedeoj tablici prikazan je svjetski BDP izraen u tekuim cijenama u amerikim dolarima (Tablica 6.). Zamjeujemo pad u 2009. godini, ali i ponovni rast u 2010. godini pa na dalje. Svote su izraene u milijardama amerikih dolara. Tablica 6. Svjetski BDP u tekuim cijenama izraenim u amerikim dolarima Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Svijet BDP 61,221.583 57,846.177 63,179.590 69,899.225 71,277.366 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, October 2012 5.2. Volumen svjetske trgovine Vrlo bitan pokazatelj ekonomske aktivnosti je i razina svjetske trgovine izmeu zemalja. U narednoj tablici prikazan je volumen svjetske trgovine kao postotna promjena u odnosu na prolo razdoblje (Tablica 7.). Obujam se smanjio 2009. godine, ali je brzo narastao 2010. godine. Tablica 7. Postotna promjena volumena svjetske trgovine u odnosu na prolo razdoblje Skupina zemalja Opis 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Svijet Volumen svjetske trgovine 3.016 -10.385 12.553 5.831 3.202 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, October 2012 5.3. Cijena zlata Jedan od vrlo bitnih pokazatelja povjerenja u nacionalne valute je cijena zlata. Poznata je izjava koju je Herbert Hoover, predsjednik na odlasku rekao novoizabranom predsjedniku Rooseveltu 1933. godine: Imamo zlato, jer ne moemo vjerovati vladama (Bernstein, 2004:272). Ekonomska kriza okarakterizirana je uz to to je financijska kriza, dunika kriza, takoer kao i kriza povjerenja. Ponajvie je to kriza povjerenja u dravu, povjerenja u dravni aparat i sustav, pa onda i povjerenja u samu regulativu i zakonsko funkcioniranje trita. U nedostatku povjerenja u novac koji izdaje i iza kojeg stoji drava, investitori se okreu povijesno najstabilnijem mediju razmjene i ouvanja vrijednosti, a to je zlato. Zlatni standard u kojem su valute imale pokrie u zlatu naputen je 1971. godine5.

5 Richard Nixon je 15. kolovoza 1971. godine proglasio kraj konvertibilnosti amerikog dolara u zlato

18

Ludwig von Mises nam daje jedno od objanjenja zato je to tako: To je zato jer zlato utvruje kupovnu mo valuta neovisno o promjenama ideja vlade i vladajuih stranaka. Zlato ima jednu prednost. Ne moe se tampati. Ne moe se poveavati po elji. Ako mislite da nemate dovoljno zlatnog novca, ne moete uiniti nita to bi povealo koliinu zlatnog novca na vrlo jednostavan i jeftin nain (Mises, 2010:12). Nagli porast cijene zlata potvruje gubitak povjerenja u nacionalne valute (Slika 1.). Slika 1. Kretanje cijene unce zlata izraene u amerikim dolarima u razdoblju od poetka 2007. godine do kolovoza 2012. godine

Izvor: http://www.indexmundi.com/commodities/?commodity=gold&months=60

19

6. Utjecaj svjetske ekonomske krize na Europsku uniju Posebno nam je zanimljiva analiza Europske unije budui da se Hrvatska priprema i za formalni ulazak u srpnju 2013. godine. Hrvatska dijeli mnoge probleme kao i Europska unija, to emo vidjeti u sljedeem odjeljku. Iako su se zemlje Europske unije brzo oporavile od pada BDP-a, nezaposlenost, velika zaduenost i fiskalni deficit ostaju gorui problemi koji e tek trebati rijeiti. 6.1. Zemlje eurozone Sedamnaest zemalja eurozone smatraju se jednim od najstabilnijih i najrazvijenijih dijelova svijeta. Imaju specifinost jedne valute, eura, tvorei tako valutnu zonu unutar Europske unije. Zajednika valuta donijela je tim zemljama poprilinu korist u godinama prije 2009. zbog olakanog poslovanja, razmjene, stabilnosti, smanjenja trokova konverzije valuta i valutnog rizika unutar zemalja lanica. Ekonomska kriza pokazala je drugu stranu i slabosti eurozone. Ovdje prvenstveno mislim na nemogunost intervencije drava svojom valutom na domaem tritu uslijed nedostatka likvidnosti koja je stvorena poveanjem loih plasmana banaka, te tako smanjenjem obujma kreditiranja da se ispune sigurnosne norme. Nemogunost direktnog utjecanja na eskontne stope, troak pribavljanja eura, koji odreuje Europska sredinja banka, kao i podlonost zajednikim dogovorima svih zemalja unutar Europske unije koji nisu uvijek povoljni za svaku lanicu. U donjoj tablici vidimo znaajno poveanje nezaposlenosti u veini zemalja eurozone (Tablica 8.). Pogotovo je simptomatina nezaposlenost mladih koja nikako ne moe biti podloga za dugoroni razvoj. Tablica 8. Stopa nezaposlenosti kao postotak (na 3 decimale) ukupne radne snage Zemlja 2008 2009 2010 2011 2012(*)

Austrija 3.800 4.800 4.400 4.200 4.300 Belgija 7.017 7.883 8.267 7.175 7.385 Cipar 3.650 5.350 6.225 7.775 11.700 Estonija 5.519 13.762 17.256 12.476 10.070 Finska 6.367 8.242 8.383 7.775 7.636 Francuska 7.817 9.500 9.729 9.633 10.138 Njemaka 7.600 7.742 7.058 5.983 5.213 Grka 7.676 9.380 12.452 17.326 23.827 Irska 6.305 11.825 13.632 14.391 14.813 Italija 6.783 7.808 8.408 8.425 10.552 Luksemburg 4.400 5.800 6.200 5.700 6.198 Malta 6.050 6.925 6.950 6.500 6.000 Nizozemska 3.066 3.728 4.458 4.425 5.200 Portugal 7.592 9.469 10.797 12.739 15.468 Slovaka 9.575 12.050 14.375 13.525 13.701 Slovenija 4.392 5.892 7.267 8.208 8.800 panjolska 11.300 18.000 20.075 21.650 24.900 * procjena Izvor: World Economic Outlook Database, October 2012

20

Nezaposlenost mladih prikazuje sljedea slika (Slika 2.). Podaci su desezonirani i odnose se na period od sijenja 2000. godine do listopada 2012. godine. Vidimo zabrinjavajui trend porasta nezaposlenosti mladih koji e zasigurno ostaviti traga na socijalna zbivanja u budunosti. Slika 2. Stope nezaposlenosti mladih (15-24 godine) u 17 zemalja eurozone i 27 zemalja Europske unije

Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/images/f/fd/Youth_unemployment_rates%2C_EU-27_and_EA-17%2C_seasonally_adjusted%2C_January_2000_-_October_2012.png 6.2. Mjere tednje unutar Europske unije Velike stope zaduenosti okarakterizirale su ovu ekonomsku krizu i kao duniku krizu. Gotovo da i nema drave koja se ne bori s velikim javnim dugom, deficitom prorauna i manjkom sredstava u dravnoj riznici. 27 zemalja lanica Europske unije planira srezati deficit na maksimalno 3% BDP-a do fiskalne godine 2014-2015 (http://www.bbc.co.uk/news/10162176).

21

Posebno su teki sluajevi nekoliko zemalja. Grka, nakon to je osigurala 130 milijardi eura da se spasi od bankrota, planira srezati svoj deficit na 120% BDP-a, sa sadanjih 160%. Italiji je javni dug porastao na preko 1900 milijardi eura, to ini 120% njihovog BDP-a. S ciljem smanjivanja duga 2011. godine najavljen je paket mjera tednji velik 70 milijardi eura. Irska koja je takoer bila jako pogoena krizom, nakon to je dobila 85 milijardi eura potrebnih za sanaciju banaka, najavila je provoenje velikih mjera tednji i rezanja deficita. Portugal je takoer dobio 78 milijardi eura pomoi od Europske unije i MMF-a. Takoer e provesti iroke mjere tednje, poveanja poreza i privatizacije. Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je najvee mjere tednje i rezova jo od drugog svjetskog rata. Planira se utedjeti 83 milijarde funti tijekom 4 godine. Francuska je takoer najavila utedjeti 65 milijardi eura do 2017. godine s ciljem uravnoteenja prorauna. Njemaka, iako se snalazi bolje od svih zemalja u krizi, planira srezati proraunski deficit za 80 milijardi eura do 2014. godine (http://www.bbc.co.uk/news/10162176). 6.3. European Financial Stability Facility (EFSF) U svibnju 2010. godine 27 lanica Europske unije sloile su se da stvore Europsku ustanovu za financijsku stabilnost, pravni instrument s ciljem ouvanja financijske stabilnosti pruanjem financijske pomoi zemljama eurozone. EFSF moe izdavati obveznice ili druge dunike intrumente uz podrku Njemakog ureda za upravljanje dugom. Emisije obveznica garantirane su proporcionalno udjelima drava lanica eurozone u uplaenom kapitalu Europske sredinje banke. Sposobnost 440 milijardi eura plasmana je garantirana od strane zemalja eurozone i moe se kombinirati do razine 60 milijardi eura zajmova od strane Europskog mehanizma za financijsku stabilnost i 250 milijardi eura od strane Meunarodnog monetarnog fonda, to ini ukupnu svotu od 750 milijardi eura raspoloivih unutar ustanove (http://en.wikipedia.org/wiki/European_sovereign-debt_crisis). Ve sada postoji sumnja u dostatnost sredstava ukoliko se kriza bude nastavila i produbila, jer e iznosi spaavanja posrnulih ekonomija od bankrota narasti na tisue milijardi eura. 6.4 Posljedice mjera tednje Posljedice mjera tednje graani Europske unije svaki dan svjedoe na svojoj koi. Politika uravnoteenja prorauna i smanjivanja proraunskog deficita na razinu ispod 3% prorauna prema kriterijima Ugovora iz Maastrichta uvelike je utjecala na standard graana. Nisu sve zemlje jednako pogoene mjerama tednje, ali u svima se provode rezovi prava i privilegija koje proizlaze iz socijalnih politika drava. Posljedica toga su masovni trajkovi i prosvjedi, pa ak i neredi u dravama jako pogoenima mjerama tednje. U cilju otplate dugova, drave su prisiljene provoditi opu privatizaciju i rasprodaju svega, te masovno otputati zaposlenike dravnog sektora. Ove mjere kombinirane s porastom cijena hrane, cijena energije, poveanjem poreza i davanja dravi, poveanjem nezaposlenosti, smanjenjem transfera drave socijalno ugroenim skupinama i smanjenjem plaa zbog nunosti smanjenja prorauna, dovele su mnoge na rub oaja. Naglo je porastao broj samoubojstava, broj deloacija, broj bankrota, gubitak povjerenja i val apatije.

22

7. Utjecaj svjetske ekonomske krize na hrvatsko gospodarstvo Situacija u Hrvatskoj je specifina, jer u Hrvatskoj drutvena kriza traje ve godinama, to nipoto ne znai da nismo zahvaeni i ovom svjetskom ekonomskom krizom. Strukturni problemi prelaska iz socijalistikog samoupravljanja na trinu ekonomiju traju do dan danas. Hrvatska je zemlja koja nema izgraeno, ureeno i organizirano praktiki niti jedno trite. Ekonomska kriza samo je dodatno razotkrila sve slabosti nae ekonomije, to emo vidjeti u nastavku kratkim pregledom ekonomskih indikatora i njihovim komentarom. 7.1. Hrvatski BDP Iz prikaza (Slika 3.) evidentno je da je hrvatski BDP rastao u razdoblju do 2009. godine, kada je uslijed pogoranja uvjeta na svjetskoj razini pao za 6,9% u odnosu na 2008. godinu. Pad BDP-a imamo i 2010, a i 2011. vidimo da ne postoji rast. 2012. godine hrvatski BDP takoer e zabiljeiti pad. Ukupni pad od 2008. do kraja 2012. godine iznosi oko 10% to je dovoljno za kriterij ekonomske depresije ako agregiramo taj vremenski period. Takav lo rezultat ostavlja duboke posljedice i na ostale indikatore kojima se mjeri neko pojedino podruje aktivnosti nacionalnog gospodarstva. Hrvatska e nakon ulaska u Europsku uniju biti jedna od najmanjih ekonomija po iznosu godinjeg BDP-a. Slika 3. Kretanje realnog BDP-a Hrvatske u postocima u odnosu na prolo razdoblje

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine Na donjoj slici (Slika 4.) vidimo da je Hrvatska na dvadesetom mjestu unutar 27 (28 s ukljuenom Hrvatskom) zemalja Europske unije sa svojih 45 milijardi eura u 2011. godini. Ovo moemo tumaiti dvojako, s jedne strane kao ansu, ako se provedu dubinske reforme i snano podigne konkurentnost naeg gospodarstva, ili kao prijetnju ukoliko nastavimo ovim trendom, jer emo lako biti pregaeni od strane puno jaih i veih zemalja.

23

Slika 4. BDP 27 zemalja lanica EU i Hrvatske 2011. godine. Svote su izraene u milijardama eura.

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine 7.2. Nezaposlenost u Hrvatskoj Nezaposlenost je gorui problem Hrvatske od njenog osamostaljenja na dalje. 1989. godine on je iznosio 134.555, a 1990. godine 160.617 nezaposlenih. Od toga perioda do danas nikada nije pao ispod 200 000. Najnia brojka od 1990. do 2012. godine bila je 2008. godine kada je broj nezaposlenih iznosio 236.741 (Tablica 9.). Razlozi nezaposlenosti su mnogi, od neusklaene potranje i ponude na tritu rada, ope nekonkurentnosti gospodarstva, smanjenja proizvodnje, do velikih trokova zapoljavanja i izdataka za radnike za raun drave. Na kraju 2012. godine taj broj iznosio je 324.323 prosjeno nezaposlena tokom godine. Ubrzani rast nastavlja se i u 2013. godini. Tablica 9. Prosjean broj nezaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2012. godine Godina Prosjean broj

Ukupno Mukarci ene 2005. 308.738 127.942 180.796 2006. 291.616 116.519 175.097 2007. 264.448 102.482 161.966 2008. 236.741 89.540 147.201 2009. 263.174 107.115 156.059 2010. 302.425 136.805 165.620 2011. 305.333 141.408 163.925

2012. 324.323 152.079 172.244 Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje Na ovoj slici dolje vidimo da se posebno istiu dvije kategorije. To su kategorije koje obuhvaaju ljude do 24 i 25-34 godine koje zajedno ine 45,9% ukupne nezaposlenosti (Slika 5.). Po nezaposlenosti mladih Hrvatska je jedna od najgorih drava u Europi. Sve posljedice tranzicije i svega to se dogaalo u ovih zadnjih 20 godina prebijaju se preko lea upravo ove populacije koja je najmanje kriva za postojeu situaciju.

24

Slika 5. Struktura nezaposlenih prema dobi u listopadu 2012. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje - Registrirana nezaposlenost i zapoljavanje u listopadu 2012. Prema strukturi obrazovanja nezaposlenih vidimo da dominiraju kategorije srednje kole ili srednje strune spreme to je i logino, jer upravo tih ljudi ima najvie na tritu rada. Potkraj 2012. godine ima ih preko 200 000 (Slika 6.). Zabrinjavaju je porast nezaposlenih u segmentu visoke strune spreme. U 11. mjesecu 2012. godine broj nezaposlenih ljudi s fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom popeo se na 23.609. Slika 6. Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja u listopadu 2012. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje - Registrirana nezaposlenost i zapoljavanje u listopadu 2012. 25

7.3. Inozemni dug Hrvatske Vidimo znaajan porast inozemnog duga od 2000. do 2011. godine (Slika 8.). U tom periodu inozemni dug se gotovo udvostruio. Slina je situacija i s udjelom duga u izvozu. Do kraja 2011. godine inozemni dug narastao je na 45,7 milijardi eura to premauje godinji BDP u toj godini. Valja napomenuti da je on ipak malo smanjen u 2011. godini i da je pao za 1,6%. Hrvatska je prema ovim pokazateljima jako zaduena zemlja i morat e uloiti znatne napore da se taj dug otplati, ako e ga uope biti u mogunosti otplatiti. Gospodarska aktivnost u 2012. godini to ne navjetava, a i za 2013. godinu ve su najavljena nova zaduenja s ciljem otplate dospjelog duga u 2013. godini. Slika 7. Kretanje i struktura bruto inozemnog duga

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine Slika 8. Pokazatelji zaduenosti

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine

26

7.4. Proraunski deficit Hrvatska godinama troi vie nego uprihoduje u svoj proraun. To je jedan od razloga visokog inozemnog duga. Iz donje slike (Slika 9.) vidimo da se dravni deficit jako poeo poveavati nakon 2008. godine. Iako ukupni rashodi drave nisu rasli, ukupni prihodi su se smanjili to je stvorilo sve vei disparitet izmeu prihoda i rashoda i vei dravni deficit. Praksa nae vlade je da ga zatvara privatizacijama ili zaduivanjem na domaem i vanjskom tritu. Slika 9. Prihodi i rashodi prorauna ope drave

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine 7.5 Inozemna izravna ulaganja Inozemna izravna ulaganja su pokazatelj klime koja vlada u nekom gospodarstvu i koliko povjerenja strani potencijalni investitori imaju u neko gospodarstvo. Naravno da nije dovoljno samo povjerenje u sigurnost poslovanja, takoer je bitna i isplativost ulaganja u neku zemlju. Svaka zemlja e nastojati privui to vie ulaganja u proizvodne kapacitete kojima e bolje iskoristiti svoje resurse i konkurentske prednosti, zaposliti ljude, te ostvariti odreeni priljev u dravni proraun. Kao to vidimo u donjoj slici, inozemna ulaganja u Hrvatsku, ali i Hrvatska ulaganja u inozemstvo, pala su strahovito 2010. godine. Taj trend se nastavio i 2011. godine (Slika 10.). Hrvatska je do 2010. godine biljeila mnogo vea ulaganja u svoje gospodarstvo, nego to je ulagala u tua. 2008. godine zabiljeili smo preko 4,2 milijarde eura inozemnih ulaganja, a 2010. samo 295,3 milijuna eura inozemnih ulaganja. 2011. godina pokazuje trend oporavka i vraanja povjerenja u ulaganje u Hrvatsku.

27

Slika 10. Inozemna izravna ulaganja

Izvor: Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine Svi do sada analizirani pokazatelji govore da je Hrvatska itekako pogoena svjetskom krizom djelomino zbog svoje velike ovisnosti o inozemstvu, djelomino zbog svojih unutarnjih problema koje vue ve godinama. Osim ovih ranije navedenih pokazatelja treba napomenuti da je opa nelikvidnost takoer veliki problem i da su zbog toga krajem listopada 2012. godine 72.654 poslovna subjekta s dugom od 44,54 milijarde i 242.192 graana s dugom od 16,31 milijardu kuna blokirani (http://www.seebiz.eu/blokirana-72654-poslovna-subjekata-i-242192-gradana/ar-51814/). Visoka nezaposlenost, pad investicija, kako stranih, tako i domaih, smanjenje proizvodnje, velik javni dug, velik inozemni dug, visok proraunski deficit, velika nelikvidnost, sve to pokazuje da je nae gospodarstvo u dubokim problemima i bez ove ekonomske krize koja je samo jo vie pokazala sve slabosti i neprilagoenost trinim uvjetima. Hrvatsko gospodarstvo puno se loije nosi s krizom nego veina zemalja EU iako je na niim startnim pozicijama ako gledamo cijenu rada, cijenu proizvodnje, itd. mjerenu u eurima. Sve to najavljuje teke godine za graane hrvatske, godine nestabilnosti, godine preivljavanja u nadi oporavka i breg rasta.

28

Zakljuak: Ekonomska kriza koja je zapoela 2008. godine umjetno je stvorena na financijskim tritima, slino kao i ona iz 1929. godine. Posljedice su takoer sline onima koje su se dogodile kao odgovor na krizu 1929. godine. To su prvenstveno rast uloge drave s estokom kritikom slobodnih trita na kojima se ustvari krila dravna regulativa uz tihi pristanak drave koja je to znala, ali ignorirala. Sve to je na kraju povealo uplitanje i utjecaj drave na gospodarstvo, povealo mo politiara na vlasti, povealo mo onih koji ih financiraju i podravaju njihove kampanje. Upravo to se dogaa i danas, kada se od vlada i vlasti trai da zatiti graane od moi i utjecaja krupnog kapitala koji ima povlaten status, a ustvari je vrlo blizak vlasti i ima ogroman utjecaj na nju. Tako se stvara zatvoreni krug moi i utjecaja na ivote ljudi koji su podloni zakonima i propisima te iste drave. Upravo je drava donoenjem takvih propisa i svojim politikama zatite velikih igraa na tritu pod krinkom zatite nacionalnih interesa i razvoja domae industrije omoguila velikim bankama i korporacijama da preko drave napadaju socijalna prava radnika, ustavna prava i slobode graana bez njihovog pristanka. Paradoksalno je gledati kako se danas kao rjeenja postojee situacije nude vee ovlasti drave i dravne intervencije na trite, postroivanje regulative, te obeanja da se takvo to vie nikada ne smije dogoditi. Upravo oni koji su omoguili da se takvo to dogodi e sada to efikasno sprjeavati, samo ako im se da vie ovlasti i utjecaja. Iako ne postoji savreno trite, pravedni zakoni i osnovna regulacija trinih aktivnosti, uz poticanje slobodnog poduzetnitva, privatnog vlasnitva i osobne inicijative donijeli su godine rasta, razvoja i prosperiteta dravama koje potiu takvu praksu. Osobna inicijativa i osobni interes najefikasnije su alocirali raspoloive resurse za opu korist drutva, uz neizbjenu pretpostavku vladavine prava koja mora osigurati da se ne radi na tetu drugih ljudi ili zajednice. Socijalna osjetljivost drave poeljna je osobina u mnogim dravama, jer ulaganje u drutvo i dravu je jednako bitno kao i ulaganje u sebe ili svoje privatno vlasnitvo. Kratkovidni populizam i prisilno izjednaavanje svih slojeva drutva, ili optereivanje pojedinih slojeva na utrb drugih izrazito je negativna politika koja unitava razvojnu sposobnost neke zemlje. Takoer i zaduivanje zemlje u vrijeme recesije, da bi se taj novac troio na neproduktivne poslove s objanjenjem da tako uvamo agregatnu potronju i potranju je apsurdna situacija koja se vrlo brzo obija o glavu. Realnost takvih zemalja vrlo brzo postanu katastrofalni rezovi potronje, drastine mjere tednje i podizanje stopa poreza koje onda uzrokuju jo vee socijalne potrese nego da se situacija odmah prirodno razrijeila na tritu. Slino je i s tampanjem novca bez pokria, jer uinci takve djelatnosti samo putem inflacije smanjuju realnu kupovnu mo cijele nacije i rue meunarodno povjerenje u valutu neke drave i instrumente kojim se drava financira na meunarodnim tritima. Vrlo pomno treba pratiti i prouavati uzroke i posljedice ove ekonomske krize, odbaciti neutemeljene teorije, neostvariva obeanja i zakljuke koje one impliciraju. U suprotnom, osueni smo na njihovo ponavljanje.

29

Situacija u Hrvatskoj samo jo vie odraava onu na svjetskoj razini, budui da Hrvatska godinama stagnira i kasni za razvijenim zemljama, sporo provodi reforme koje su nune za formiranje i funkcioniranje slobodnog trita i trine ekonomije. Naslijee socijalizma, ponajprije u psihi ljudi koji su skoro 50 godina bili uvjeravani u mogunost kolektivistikog drutva koje e biti u slubi zadovoljenja njihovih potreba, dobrog ivota za sve graane, nadmoi kolektivizma nad osobnom inicijativom pojedinca i razvojem osobnih potencijala ostavilo je dubok trag na nain razmiljanja i uvjerenja ljudi. Samoupravni planski socijalizam nikada nije uspio proizvesti efekte koje je obeavao, tonije, koje su ideolozi i teoretiari takvog sustava obeavali. Besklasno, kolektivistiko drutvo pokazalo se kao utopija, kao lijepa iluzija nekog boljeg i pravednijeg ustroja drave i ekonomije koji se imao dogoditi. Prelazak na trinu ekonomiju, koji ustvari u Hrvatskoj jo nije zavren, donio je mnoge probleme, kako za neprilagoene i nekvalificirane upravljake kadrove, tako i za obine ljude. Sve to je pratila nezakonita pretvorba i privatizacija u kojoj su ljudi ostali bez vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju i nad drutvenom imovinom koja je sada postala privatna ili dravna. Puno lijepih obeanja i predvianja svijetle budunosti pratila su ih kroz godine smanjivanja proizvodnje, steajeva, privatizacija, gubitaka radnih mjesta i poveavanja nezaposlenosti. ivot na dug postao je stvarnost hrvatskih graana. Integracije u svjetske saveze ili zajednice, ukljuivanje u procese globalizacije predstavljeno je kao nunost za razvoj hrvatskog gospodarstva. Paralelno s tim, bilo kakve znaajne promjene ili prilagodbe potrebne za funkcioniranje naeg gospodarstva na svjetskom tritu, usporavaju se ili totalno blokiraju unutar same Hrvatske. Tako dobivamo paradoks u kojem sami sebi uskraujemo moguu ansu koju dobivamo kroz ulazak u procese integracije s razvijenim zemljama. Hrvatska zbog svoje visoke zaduenosti, relativno male proizvodnje, visokog uvoza i niskog ili nikakvog rasta BDP-a biti e takoer kao i zemlje Europske unije prisiljena provoditi mjere tednje, rasprodavati imovinu, racionalizirati potronju. Oekuje nas i daljnji rast nezaposlenosti bez obzira na ulazak u EU u kojoj su stope nezaposlenosti u veini zemalja ipak znaajno nie. Hrvatska mora urno nastaviti zapoete reforme i ubrzati prilagodbu Europskoj uniji ako eli poluiti ikakve pozitivne efekte nakon ulaska. U suprotnom, eka nas samo jo dublje propadanje, bijeda, beznae i opa apatija.

30

Literatura: 1. Baleti, Zvonimir (2006). Privatni kapitalistiki fundamentalizam, ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, Ekonomski pregled Vol.57, br.07-08, str. 563-591

2. Bernstein, Peter L (2004). The Power of Gold: The History of an Obsession ,Chichester: John Wiley & Sons

3. Chomsky, Noam (2003). Hegemony or Survival: Americas Quest for Global Dominance, New York: Metropolitan Books 4. Friedman, Milton i Friedman, Rose (1980). Free to Choose, New York: Harcourt Brace Jovanovitch 5. Groenewegen, Peter (2002). Eighteenth Century Economics: Turgot, Beccaria and Smith and Their Contemporaries, London: Routledge 6. Medema, Steven G i Samuels, Warren J. ur. (2003). The History of Economic Thought: A Reader, London: Routledge 7. Medi, uro (2001). Uloga Povijesti ekonomske misli u obrazovanju ekonomista, Ekonomski pregled, Vol 55, br. 9-10, str. 1126 -1148 8. Mises, Ludwig von (2010). On Money and Inflation, Auburn: Ludwig von Mises Institute 9. Rothbard, Murray N (1995). Economic Thought Before Adam Smith: An Austrian Perspective on the History of Economic Thought Volume I, United Kingdom: Edward Elgar Publishing Ltd. 10. Rothbard, Murray N (2002). A History of Money and Banking in the United States: The Colonial Era to World War II, Auburn: Mises Institute 11. Santoni, Alessandro, Ricci, Elisa i Kelshiker, Arun (2010). US Banks. Causes of Bank Failures in 2009 and Early Warning Indicators, Studi e Note di Economia, Vol. 15, br 1-2010, str. 161-176. 12. Skousen, Mark (2001). The Making of Modern Economics: The Lives and Ideas of the Great Thinkers, New York: M.E. Sharpe 13. White, Lawrence H (2012). The Clash of Economic Ideas: The Great Policy Debates and Experiments of the Last Hundred Years, Cambridge: Cambridge University Press Internet izvori: 14. BIS Quarterly Review, December 2012. http://www.bis.org/publ/qtrpdf/r_qt1212a.pdf pristupljeno 1.12.2012. 15. Blakovi, Ana (2010). Keynesove ideje su i danas lijek za krizu? http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/keynesove-ideje-su-i-danas-lijek-za-krizu-167176 pristupljeno 13.12.2012.

31

16. Blokirana 72.654 poslovna subjekata i 242.192 graana http://www.seebiz.eu/blokirana-72654-poslovna-subjekata-i-242192-gradana/ar-51814/ pristupljeno 11.12.2012. 17. Chomsky, Noam (2012). Deset strategija manipulacije stanovnitvom http://malj.net/index.php?option=com_content&view=article&id=413:deset-strategija-manipulacije-stanovnitvom&catid=12:znanost&Itemid=7 pristupljeno 13.12.2012. 18. EU austerity drive country by country http://www.bbc.co.uk/news/10162176 pristupljeno 6.12.2012. 19. HGK Hrvatsko gospodarstvo 2011. godine http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/Hrvatsko%20gospodarstvo%202011.%20godine.pdf pristupljeno 1.12.2012. 20. Hrvatski zavod za zapoljavanje - Registrirana nezaposlenost i zapoljavanje u listopadu 2012. http://www.hzz.hr/docslike/PR_Nezaposlenost-Zaposljavanje_10_2012.pdf pristupljeno 10.12.2012. 21. http://en.wikipedia.org/wiki/Shadow_banking_system pristupljeno 3.12.2012. 22. http://en.wikipedia.org/wiki/European_sovereign-debt_crisis pristupljeno 6.12.2012. 23. http://epp.eurostat.ec.europa.eu pristupljeno 6.12.2012. 24. http://hr.wikipedia.org/wiki/Indoktrinacija pristupljeno 3.12.2012. 25. http://hr.wikipedia.org/wiki/Doktrina pristupljeno 3.12.2012. 26. http://www.indexmundi.com pristupljeno 6.12.2012. 27. http://www.hzz.hr priostupljeno 10.12.2012. 28. Moshinsky, Ben i Brunsden, Jim (2012). Shadow Banking Grows to $67 Trillion Industry, Regulators Say Ben http://www.bloomberg.com/news/2012-11-18/shadow-banking-grows-to-67-trillion-industry-regulators-say.html pristupljeno 3.12.2012. 29. OECD Economic Outlook No. 90, December 2011. http://ta.di.dk/sitecollectiondocuments/foreningssites/ta.di.dk/downloadboks/medlemsfordele/oecd%20economic%20outlook%20nov%202011.pdf pristupljeno 30.11.2012. 30. Richter, Paul (2008). A new doctrine of 'soft power' http://articles.baltimoresun.com/2008-12-02/news/0812020001_1_national-security-team-president-elect-barack-obama-overseas-challenges pristupljeno 13.12.2012. 31. Stiglitz, Joseph E (2008). The End of Neo-liberalism? http://www.project-syndicate.org/commentary/the-end-of-neo-liberalism- pristupljeno 13.12.2012.

32

32. Tarpley, Webster G (2006). Filibuster Al Qaeda Founder Robert Gates http://tarpley.net/2006/12/06/filibuster-al-qaeda-founder-robert-gates/ pristupljeno 13.12. 2012. 33. World Economic Outlook, April 2012 http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/pdf/text.pdf pristupljeno 30.11.2012. 34. World Economic Outlook database, October 2012 http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/02/weodata/download.aspx pristupljeno 4.12. 2012.

33