PrethodnopriopćenjeUDK27-1:316.42.063.3Primljeno17.10.2008.

IvanKarlićKatoličkibogoslovnifakultetSveučilištauZagrebu,Vlaška38,pp.432,HR–10000Zagreb

ivan.karlic@zg.t-com.hr

Dvoznačnostfenomenaglobalizacije

Zaglobalizacijusolidarnosti

SažetakU članku se analizira tema globalizacije kao izazov kako za suvremeni svijet, tako i za današnju teologiju. Nakon iznošenja pozitivnih vidova globalizacije, autor analizira ovaj fenomen s ekonomskog, društveno-političkog, kulturalnog i etičkog/religioznog motrišta. Time se pokazuje da globalizacija nosi sa sobom i razne rizike, kako za čovjeka-pojedinca, tako i za cijele narode, kao na primjer: imperativ za profitom, konzumizam, nepravda u odnosu na slabe i »male« narode, društvena nepravda, degradacija čovjekova dostojan­stva… Drugi dio članka posvećen je primišljanju o odnosu Svetog pisma, Crkve i kršćanske teologije prema globalizaciji. Slijedeći učenje o pravednijem socijalnom nauku, u članku se predlaže put solidarnosti kao temeljnom i nadahnjujućem kriteriju za globalizaciju.

Ključneriječiglobalizacija,ekonomija,politika,društvo,kultura,socijalninaukCrkve,solidarnost

Uvod

»Globalizacija=učinitiglobalnim,naročitosvjetskimpoopseguiprimjeni«,veliWebsterov rječnik.No,ovakoshvaćen, taj sepojammožeodnositinasvakopovijesno razdoblje ili područje ljudskedjelatnosti.Međutim, što tariječdanasposebnoznači?Kakojeljudivide?Jelionaekonomska?Politič­ka?Kulturna?Ilipomalosveto?Jelidobraililoša?Jelitoneštopoželjnoilineštoštotrebaizbjegavati?1

Pojam‘globalizacija’možemoshvatitikaoprodiranjepolitičkihidejatekul­turalnihigospodarskihstečevinaidostignućaucijelisvijet.Tajizrazsigurnojejedanodnajčešćeizgovaranihudanašnjemsvijetuijedanjeodtemeljnihznačajkinovogatisućljeća.Odnosisenajčešćenagospodarskoipolitičkopod-ručje,aliuključujesvakakoigotovosvadrugaljudskapodručja.Takočitavsvijetpostajejednovelikotržišterobaiidejakojimaupravljajumultinacio­nalneiglobalnefinancijskeustanove.Zahvaljujućisuvremenimsredstvima

1

Oovimpitanjimateoznačenjupojma‘glo­balizacija’ vidi:Hans-PeterMartin–HaraldSchumann, Die Globalisierungsfalle. Der Angriff auf Demokratie und Wohlstand,Rein-bek bei Hamburg 1996.; Giuseppe Salvini,»Laglobalizzazzione:minacciaomito?«,La Civiltà Cattolica6518(1/1997),str.118–131;Ulrich Beck, Che cos’è la globalizzazione.

Rischi e prospettive della società planeta­ria,Roma1999.;RobertoMancini,Senso e futuro della politica. Dalla globalizzazione a un mondo comune,Assisi2002.;LukaTo­mašević,Crkva pred izazovom globalizacije. Vrednovanje i kršćansko propitivanje,Zagreb2007.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije88

komunikacije(PC,internet,elektronskapošta,televizija,tisak…)danasljudimogujednidrugima,posvekolikomsvijetu,priopćavatisvojaotkrića,spo­znajeiiskustva;tudoistanemagranicaniprepreka.Uovompriloguželimoanaliziratinekabitnaobilježjaglobalizacije.Nastojatćemoiznijetikakoiskojimperspektivamajeonaprisutnanesamou»pro­fanim«, nego i u »sakralnim« ambijentima.U tom smislu, u prvomdijelunastojatćemokritičkianalizirati fenomenglobalizacije,njezinepozitivne inegativnestrane,itopodgospodarskim,socijalno-političkim,kulturalnimietičkimvidom.Udrugomdijelućemosezapitati(tražećiiodgovore),moguliSvetopismo,kršćanstvoiCrkvasasvojimUčiteljstvompomoći,ikako,daseriješeinadiđuproblemiiopasnostikojesobomnosiglobalizacija,adaseuistovrijemeprihvateiširenjezinipozitivnividovi.Svetotrebalobinampomoćiuskiciranjuodređenogscenarijakojegabisemoglopredložitizabu­dućnostfenomenaglobalizacije.Tajscenarijovdjejeviđenprijesvegakaoglobalizacijasolidarnosti,odnosnousmjeravanjeprocesaglobalizacijepremasolidarnosti.

I. Fenomenglobalizacije: pozitivniinegativnividovi

Fenomenglobalizacijenije sasvimnovapojava.Pokušavali sugaostvaritiljudivećudrevnavremena:većsudrevnacarstva(egipatsko,asirsko,babi­lonsko,grčko,rimsko)pokušavaliobjedinitisvijet.PosebicejeRimskoCar­stvo(nekolikostoljećaprijeiposlijeKrista)imalogolemuspjehustvaranjuglobalizacije, to jestobjedinjavanjavelikogdijelapoznatogsvijetau jednumoćnupolitičku,gospodarsku,religijskuikulturalnuzajednicu.Ako pojam globalizacije želimo prevesti ekonomskim jezikom,možemorećisljedeće:kadagovorimooproizvodimaiuslugama,globalizacijaznačiinter­nacionalizaciju tihproizvodaiuslugaodstranevelikihpoduzeća.Multina­cionalnapoduzećačestoproizvodeunekolikozemaljazbograznihrazloga(»nijevažnogdjeseproizvodi,negogdjesejeftinijeproizvodi«).Uistovrije­me,teisteproizvodenastojeprodatiucijelomsvijetu,odnosnoželezavladatisvekolikimsvjetskimtržištem.Globalizacija se također može promatrati i kao politički proceskojimnacijedijelevrijednostiitakopostižuboljeoblikesuradnje,ilipakmalenacijepo­stajugubitniciuborbizavlast.Globalizacija je viđena i kaokulturalni fenomen.Kadasepromatrapozitivno,možeseopisatikaointerakcijaizmeđurazličitihkulturakojesemeđusobnoobogaćuju.Kadasegledanegativno,možeserećidanajnižizajedničkinaziv­nik,kojibisemogaonazvati»anglosaksonskakultura«,dominirasvijetomiimanajvećiutjecajnasvijet.2

Globalizaciju možemo promatrati i kroz religiju.Netkorečedasuprvigloba­listibiliIsusKristiapostoli.Tosemožeiprihvatiti,usmisludasuširiliidejuglobalnihvrijednostiinisuponištavalinarodeinjihovetradicije,negosuihpodizalikrozopćevrijednosti.Negativnogledano,»religijskaglobalizacija«bilabiširenjeinametanjeodređenih(pseudo)religioznihidejasvimnarodi­ma,saciljemdasvedrugereligijsketradicijenestanuslicazemlje,azavladasamoonajedna.3Toje,npr.,ciljNewage-a!Usvakomslučaju,krajemdrugogainapočetkutrećegatisućljećačovječan­stvosenalaziunovojpovijesnojsituaciji.SvevrijednostiXX.st.(aiprijaš­njih)postalesuupitne.Zahvaljujući(nažalost?!)globalnomrazvojutehnike,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije89

danas jemoguć ne samogenocid i ekocid, nego i globocid.Čovječanstvosenalazinesamouatomskomdobunegoiunovojreligijskojsituaciji, jerčovjekimamogućnostnesamomijenjationoštojeBogstvorio,negoseonsamstavljanamjestoBoga,želipostatihomo creatorpoputBogaCreatora.I takostvaranovevrsteživihbića,manipuliragenima,klonira igenetskiminženjeringomomogućavastvaranjedrugačijihživihbićaodonihkojasudosadapostojala.Osimtoga,čovjekusedodjeljujeinovaulogaudruštvu:onsvevišepostajesredstvo,anapredaktehnikei tehnologijepostajecilj!Naime,učovjekovuglavu»ulijevaju«se(izmeđuostalogaiagresivnomreklamom)nekinovisu­stavivrijednostičijijeglavnicilj:uvjeritičovjekadajesmisaonjegovaživotasamoimati i trošiti!Budućidajeciljekonomskeglobalizacijebeskrajnopo­većavanjetržištakakobiseomogućiorastproizvodnje,trebanaćinekogatkoćeproizvodeitrošiti!Atoječovjekkojitakopostajetekjednakarikaulancu,kotačićuvelikomsustavu,iništaviše!Mnogi smatrajudaglobalizacijau svomreduciranom,danasnažalostnaji­zraženijemgospodarskom obliku,nijeposebnoplaniranaivođena,negodajenastalakaokorporacijskifenomenutrenutkukadazatvorenagospodarstvapostajukočnicerazvoja.Multinacionalnekorporacijesu,slijedećilogikuve­ćegprofita,prepoznaleprednostikojeimdonosiargumentdanijevažnogdjeseproizvodi,negogdjesejeftinijeproizvodi.Državeiinstitucijeuključilesuseuglobalizacijutekudrugojfazi,kadajepostaloočitodaneštoukorporacijskojlogicineumitnoideupravcustvaranjasocijalneirazvojnenepravdeteširenjarazlikaizmeđubogatihisiromašnih.Iumjestodauvedupravilairegulativukojabiograničilarastućumoćmultina­cionalnihkorporacijakojestvarajusvevećijazizmeđuljudiinaroda,državnevladečestoiduupravcu(ponekadprikrivene)podrškeprofitnihinteresatihkorporacija!Tekkadajestvardovedenadosveopćegprotesta,dopobuneglobalizacijomosiromašenihiobespravljenih»malih«ljudiinaroda,idržavnevladepočelesurazmišljatiotomedasumoždatimalinarodidugoročnoupravukadauka­zujunaneodrživosttakvogaglobalizacijskograzvoja.Ijošuvijeksamoraz­mišljaju!Zbogtogasmosvizajednopredizborom–kogaseodreći:profitnoginteresameđunarodnihkompanija,iliživotnoginteresanerazvijenogsvijeta.Činisedazasadanemadovoljnoželje,snagenitiinteresadasestvaripokre­nuujedinomodrživompravcu:općemmeđunarodnomdogovoruoograni­čavanjukorporativnelogike,korporativnogprofitainjegovuusmjeravanjuusocijalnoirazvojnopravednijupodjelu.Dotakvogarazbijanjakorporacijskesnageinećedoćisvedokseutajprocesneuključiicivilnodruštvo,nevla­dineudruge(alineonekojefinancirajunekemeđunarodnekorporacijezbog/opet!/vlastitihinteresa),Crkvaisvereligije.

2

O temi odnosa globalizacije i kulture usp.Franz J. Lechner, »Cultural Aspects of theWorldSystem«,u:PeterBeyer (ur.),Religi­on im Prozess der Globalisierung,Würzburg2001.,str.65–84.

3

Usp. izvrsne prikaze/studije o toj temi, kojepruža:PeterBeyer,»GlobalisierungundRe­ligion:eineAuswahlenglischsprachigerLite­

ratur«,u:P.Beyer(ur.), Religion im Prozess der Globalisierung, str.XI–LV;PeterBeyer,»What Counts as Religion in Global Soci­ety?«,u:P.Beyer (ur.),Religion im Prozess der Globalisierung, str.125–150;JoséCasa-nova, »GlobalizingCatholicismand theRe­turn to a ‘Universal Church’«, u: P. Beyer(ur.),Religion im Prozess der Globalisierung,str. 201–225.Svenavedene studije donose iobilnubibliografiju.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije90

1.Pozitivniinegativniglobalniprocesi

Globalizacijajedanasnepobitnačinjenica;njusenemožeodstranitiiznašesredine,nitijezanemariti.Valjajeprihvatitiinadobrousmjeravatiiobliko­vati.

1.1. Pozitivni

Nakulturalnom,napolitičkom,nagospodarskom ina religijskom(misije)područjuglobalizacija imanekezapaženerezultate.Velikapolitičkagloba­lizacijaostvarena je osnivanjemUjedinjenihnaroda; preko te političkeor­ganizacijeuloguupravljanjasvijetomimajui»mali«i»veliki«narodi(iakoseiUNpromijenio…).OsimUN-a,značajnajeglobalnapolitičkastrukturaiEuropskaunija.OnaželiobjedinitieuropskedržaveistvoritivelikumoćnupolitičkuzajednicudržavainarodakojabimoglabitiuzSAD,KinuiRusijuravnopravan partner u određivanju svjetske politike.Konačno se došlo dospoznajedanakonkrvaviheuropskihratovatrebastvaratizajedništvo,suži­votibratstvomeđuljudima.Hoćeliglobalizacijaiuspjetiostvaritiprednostikoje nosi sa sobom, ovisi omnogim elementima, pa i o naporima crkavai religija koje trebajubiti svojevrsni korektivunadvladavanju loših stranaglobalizacije.Danasjevelikazaslugaglobalizacijeiširenjegospodarskihuspjeha,iznalaže­njenačinadaseproizvedevišenpr.hranezasiromašnijidiosvijeta.Tomupri­donosiiznanost,znanstvenaistraživanja.Također,globalnopozitivnajestvarimaterijalnapomoćstradalnicimaraznihnepogoda(potresi,požari,poplave):izcijelogsvijetavrlobrzostižepomoćnapogođenapodručja.Proizvodnjadobarainjihovaponudasvimgrađanimasvijetapojeftinijojcijeni(bezcari­na)teuvođenjedemokratizacijeiuonadruštvakojasustoljećimapodvlašćuraznihmalihvlastodržacatakođerjeplodglobalizacijskihprocesa.Nadalje,zahvaljujućisuvremenimsredstvimakomunikacije(PC,Internet,elektronskapošta,televizija,tisak…)danasmoguljudijednidrugima,posvekolikomsvi­jetu,priopćavatisvojaotkrića,spoznajeiiskustva;tudoistanemagranicaniprepreka.Usvakomslučaju,procesglobalizacijeimasvojedobrestranenaraznimpod-ručjimaitotrebainadaljerazvijatiinjegovati.

1.2. Negativni

Nažalost,postojeinekeopasnostiglobalizacije.4Velikiimoćninarodiuna­pastisudaiskorištavajugospodarskumoćmanjihnaroda,kakobiihpodvrglisvojimekonomskimipolitičkimopcijama.Zamalenarodepostojiopasnostdasepotpunointegrirajusvelikimatedatakogotovoinestanu.Svjesnoilinesvjesno,globalizacijabrišerazlikemeđunarodimailjudima,uodnosunanjihovupovijest,jezikikulturu,tj.uodnosunasveštojedannarodčininaro­domištotrebaidalječuvati.Negativni trendovi ividovimoguse lakouočitinagospodarskom,politič­kom,socijalnom,kulturalnom,etičko-ekološkomireligijskompodručju.

1.2.1. Gospodarski (ekonomski) vid globalizacije

Većjerečenodaseglobalizacijunajčešćepromatrakaoekonomskifenomen.5U tom smislu, sam termin počinje se rabiti u SAD-u i označava fenomen

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije91

međuovisnostiekonomijeitržištaštosujeprouzročilesofisticiranetehnikeinformatikeitelekomunikacija.Nekipakautorinaglašavajudajeglobaliza­cijaunekimsvojimvidovimasofisticiranainačicahegemonizmaiimperija­lizmakojanasodvodinatraguvrijemefeudalizma,kadasumoćibogatstvobiliurukamamalobrojneelite, ili jošdalje–uvrijemeRimskogCarstva.6Svakako,ne treba zaboraviti da jeglobalizacijaprije svegaproduktvelikezapadneideologijeliberalizma.7

Doduše,nekiznanstvenicinastanakglobalizacijepovezujuuzpolitičkeodlu­keštosuihdonijelenajrazvijenijezemljesvijeta1975.uRambouilletukodPariza(grupaG6).8Tadajeodlučenodasedopustislobodaprivatizacijitedanebudepunovezeizmeđuekonomijeipolitike.Takosvakipoduzetnikmožeizvoziti svojkapital, robu i tvornice izvannacionalnihgranica,aodgovarasamosvojimdioničarima(nenacionalnojvladi).Tojedoveloidopromjenau fiskalnimposlovanjima, do promjena taksi, kao i do promjenenovčanihjedinica(eurouEuropskojuniji).Timejesvepostalopodređenoimperativuprofita.Novaciprofitdobilisuve­likuistvarnumoćkojasesadanašlauposjedutransnacionalnihbanakaikor­porativnihmultinacionalnihdruštava.Takojenastala»globaliziranaekono­mija«kojanepoznajevišedržavnegranice,avodiselogikommaksimalnogkorištenjasvihpotencijalazaostvarenještovećegprofita.Takavrazvojnevodiračunaosocijalnojkomponenti,tj.oposljedicamasvogadjelovanja.Takomponentaostavljenajenabrigupojedinimdržavamakojesemorajubrinutizasvojegrađaneizadruštvenirazvoj.No,itusudržavesnažnouvjetovaneodmeđunarodnihfinancijskihinstitucija(Svjetskabanka,MMF,WTO9)kojeobičnotražesljedeće:– državemorajuuklonitisvepreprekemeđunarodnojtrgoviniistranimula­ganjima;

– državemorajuobavitibrzuprivatizaciju,paijavnogsektora;

4

Onegativnimvidovimaprocesaglobalizacijenapisanojejakomnogo.Donosimotekneko­liko naslova: Noam Chomsky, Sulla nostra pelle. Mercato globale e movimento globale?,Milano1999.;AmartyaSen,Etica ed econo­mia,Roma-Bari2000.;AmartyaSen,Lo svi­luppo è libertà. Perché non c’è crescita senza democrazia,Milano2001.;WaldenBello, Il futuro incerto. Globalizzazione e nuova resi­stenza,Milano2002.;SusanGeorge,Fermia­mo il WTO,Milano2002.

5

Usp. JosefBeyfluss,Globalisierung im Spi­egel von Teorie und Empirie, Köln 1997.;Alexander Rüstow, Die Religion der Mar­ktwirtschaft,Münster2001.;KenichiOhmae,Il senso della globalizzazione,Milano1998.;Karl Gabriel (ur.), Globalisierung, Münster2000.;StefanoZamagni,»Unaletturasocio­economicadellaglobalizzazione«,Rassegna di Teologia 4 (2002), str. 485–510; StefanoZamagni,»Globalizzazione:economia,poli­tica, ambiente«,Credere oggi 139 (1/2004),str.37–46.

6

Usp.otomevrlozanimljivenapise:AnđelkoMilardović,»Globalizacija«,u:AnđelkoMi­lardović (ur.), Globalizacija, Zagreb 1999.,str.9–32;ISTI,Pod globalnim šeširom: druš­tva i države u tranziciji i globalizaciji: ogledi iz politologije i sociologije politike, Zagreb2004.; ISTI, »Neoliberalna globalizacija.Transformacijadruštavaidržavaudobadru­gemoderne«,u:DavorkaVidovićiDavorPa­uković (ur.),Globalizacija i neoliberalizam: refleksije na hrvatsko društvo,Zagreb2006.,str.61–77.

7

Usp.IvanCifrić,Moderno društvo i svjetski etos – perspektive čovjekova nasljeđa,Zagreb2000.

8

SAD, V. Britanija, Japan, Njemačka, Fran­cuskaiKanada.KasnijesupridošleItalijateRusija(G8).

9

Usp.MariaRosaria Ferrarese,Le istituzioni della globalizzazione. Diritto e diritti nella società transnazionale,Bologna2000.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije92

– tržištemorabitislobodnoifleksibilno;– državemorajusmanjitisocijalnetroškove.10

Osim toga, nerijetko financijske ustanove zadužujumale narode u svojimbankama,kakobizarađivalegolemesvotenovcanatimsiromašnimibespo­moćnimnarodima.Golemidugovisiromašnihzemaljavelikimaibogatimasuprilikaisredstvodaihkontrolirajuinadnjimavladaju.Dakle,zarazlikuodklasične(kapitalističke)slobodetržišta,globalizacijatežipremapotpunoslobodnojrazmjeniproizvodnihčimbenika,posebicekapitalairada.Ovakozamišljenoglobalnodruštvoimalojeisvojeideološkepretpostavke:individualizam, apsolutna sloboda pojedinca, harmonizacija sukoba prekoborbezaživotikonkurencijekojavodiopćemdobru.Vjerovalose(ijošsevjeruje,nažalost!)daćeseprekoprogresivnograstausmjeritičitavadruštve­na stvarnostpremaboljojbudućnosti.A to je čistamaterijalističkapostav­kaživota,ukojojseisamasvrhaživotasastojiuraduiproizvodnji, jerto–navodno–dovodidoblagostanjaisreće!Ustvarnosti,dotogapakdola­zi tekmanjidiodruštvakojiu svojim rukama imaekonomsku,političku isvakudrugumoćtegospodari iusmjeravadruštvoičovjekapremasvojimciljevima:proizvodnjiipotrošnji.Jedanodglavnihciljevaglobalizacijeijestbeskrajno(?!)povećavanjetržištakakobiseomogućiorastproizvodnje.Na­predaktehnikeitehnologijepostajecilj,ačovjekpostajesamosredstvo.Utakvim(globalističkim)procesimačovjekpostajenemoćandasesuprotstavidiktatutehnikeitehnologije;novisustavvrijednostikojimunamećutehnikaiglobaliziranodruštvoonprihvaćagotovobezotpora,»prilagođava«se,adanijenisvjestandaseradionovojvrstiteroraineslobode.Naovajnačinrođenojenovodruštvo,nikapitalističkonisocijalističko.Onojebitnousmjerenonaekonomskirast.Stvorenajeipotpunonovakulturaukojojsusepromijenilimotiviinačinživljenja,apomaloseizgubioiistinskismisaoživota.Tanovakulturaotvorila je inizgorućihpitanja:Štoučinitidačovjekaneotuđuje»stroj«iadministracija,gdjejeonsamobroj?Kakousmjeriti proizvodnju (održivi razvoj), očuvati rezerve, uštedjeti energiju?Kakoživjetiskromnijeibezstvaranjaumjetnihpotreba?Kakoizbjećidačo­vjekicijelazajednicanebudusamoiskorištavani,manipuliraniiupravljaniodmoćnihibogatih?Kakoosiguratizdravživotniprostor?Kakokontroliratiznanstvenoistraživanjeiprimjenutehnikedabudunaopćedobroizakoristčovjeka?Štorećipredpravimlicemglobalizacijekojegovorionepravdi inepravednojraspodjelidobara?Diljemsvijetavladarelativnosiromaštvo,auzemljamaurazvojuikrajnjesiromaštvo!Poznatojeda80%stanovništvanazemljiuživasvega20%svjetskedobiti,dok20%bogatogstanovništvauživa80%dobiti.Posebnapriča je i veliki gubitak radnihmjesta, što je takođerposljedicaglobalizacije!Naslobodnomsvjetskomtržištudanas, izgleda,vrijedesamooni ljudikojimoguneštoponuditi naprodaju teonikoji imajudostanovcada tokupe.Onibeznovca,bezkapitala,maloiliništanevrijede!Onisunarubudruštva,kamoihjeotpremilaglobalnakonkurencijanasvjetskomtržištu.Zbogsvegatogapostavljasepitanje, jeliovakavsvjetskiporedaki jesuliovakviodnosimeđuljudimaodrživinadužirok?Jesulisposobni,naprimjer,riješiti jednuodnajvećih suprotnostiudanašnjemsvijetukao što jeodnosrazvijeni–nerazvijeni,odnoskojićeseizgodineugodinusvevišezaoštra­vati?Globalni terorizamnije najveća opasnost za budućnost čovječanstva,negojetoupravoproturječnostizmeđubogatihisiromašnih,golemerazlike

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije93

izmeđurazvijenihinerazvijenih.Svjetskobogatstvokoncentriraseusvema­njembrojuruku;bogatisusvebogatiji,asiromašnisvesiromašniji.Nebilisemoglodogoditidaplimnipopulacijskivalnerazvijenihisiromašnihusvompohoduu razvijene zemlje i u svojoj borbi za goli opstanak sruši sadašnjisvjetskiporedakglobalnogdruštva?Nekiglobalizacijskiprocesi izgodineugodinupovećavaju spomenute su­protnosti irazlikemeđuljudimainarodima.Raznaizviješćaianketetvrdedasvakihsedamsekundiumirejednodijeteodgladiibolesti;ujednomdanuumreih7000.Dakle,ujednomdanuumireodgladivišedjecenegoštosuukupnegodišnježrtvesvihterorističkihakcija.Zatosespravommožepo­stavitipitanje:Je li stvarnoborbaprotivglobalnog terorizmanajvažnijazabudućnostčovječanstva,ilibitotrebalabitiborbaprotivgladi,siromaštva,bolesti,bijede…Timvišeštosuuznatnojmjeriiuzrociterorizmaposljedicatebijede,siromaštvainepravdikojeproizvodibezobzirnadiktaturakapitala,profitaimoći.Zbogsvega togasekaonužnopostavljapitanje:Je liodrživ takavsvjetskiporedak, je lionmoralan,odnosnoakonije, što semožeučiniti ikakogamijenjati?Čovjekpojedinac,naravno,nemožeučinitipunonitikaopojedinacmožene­štoposebnomijenjatiuprocesuglobalizacije,jerrazvojtehnikeitehnologijeidesvojimputemneovisnoodvoljepojedinca.Procesiglobalizacijepraktič­nosunezadrživii,bezdvojbe,ubrzavajustvaranjesvogavlastitoga(global­nog)sustavavrijednosti.Aobrisi takvoga»sustavavrijednosti«vidljivisu,primjerice,učinjenicidaprofitsveodređuje(neoliberalni»divlji«kapitali­zam),dasesvijetpretvarau»globalnoselo«,kakobiseosiguraloslobodnotržišteineograničenolovištezamultinacionalnikapitaliuvećavanjezarade.Upravozbogtogainanovinačintrebaraspravljatiovrijednosnomsustavu,ovrednotama,omoralu,oodnosudobraizla,obudućnostičovječanstva…Drugim riječima, suvremeno društvo i ljudska zajednica ne smije odustatiod napora da se suprotstavi negativnim aspektima brzog razvoja tehnike iglobalnog društva.Ti napori trebali bi biti usmjereni ponajprije na zaštituslobodeidostojanstvakakočovjekapojedincatakoičitavihnaroda,kulturaičovjekovaokoliša.Načinnakojibiseostvarilispomenutinaporiusuprotstavljanjunegativnimaspektimaglobalizacijesvakakonisu»antiglobalističkiprosvjedi«idemon­stracije(iakoionibaremukazujunanekeopasnostikojedonosiglobalističkiproces)kojisučestoprevišerušilački.Akojeglobalizamsudbinakojasenemožeizbjeći,umjestorušilačkogantiglobalizmaiumjestopolitikeizolacio­nizma,potrebnojestvaranjesvjetskedemokratskeorganizacije,svojevrsno­gasvjetskogapolitičkogpokretakojićeosmislitinovisadržajglobalizmaiugraditiunjegazaštitnemehanizme,kakobiseonemogućilabeskrupuloznadiktaturanovihtehnologijaimultinacionalnogkapitalakojičovjekapretva­rajuumalinevažnikotačićsvjetskogamegastrojazaproizvodnjubogatstvaiprofita.Stvaranjejednogatakvogpokretazaglobalnudemokracijuizdanaudansvejepotrebnijeizbogsljedećihrazloga:1. Nacionalnedržave(čakionerazvijeneisnažne)mogusvemanještititi

vladavinuprava,ljudskihprava,demokraciju,sloboduidostojanstvo,jersve višemoraju postupati prema diktatu svjetskog kapitala i institucija

10

Usp. Robert Misik, Mytos Weltmarkt. Vom Elend des Neoliberalismus,Berlin1997.;Raz-

niautori,Non è vero. I dogmi del neoliberalis-mo,Torino2002.,str.1–25.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije94

kojesuufunkcijikapitala(MMF,Svjetskabankaidrugesličnefinancijskeinstitucije).

2. Dosadašnjedemokratskesvjetskeinstitucijekoještite,ilibitrebaleštititi,demokratskapravaislobodečovjekainaroda(uključujućiiUN)svesuvišepodkontrolomsvjetskogkapitalainjegovihinteresa,svemanjemogubiloštoučinitiprotivprakseglobalizmakojismanjujepravovećineljudiusvijetuipovećavarazlikeizmeđubogatihisiromašnihusvijetu.

3. Globalnaborbaprotiv terorizma,onakokakosedanasrazvijausvijetu,nesamodaotvaramnogapitanjaidvojbenegoistvaranoverealneopa­snostidaposlužikaoizgovorzanavodnunužnostredukcijedemokracijeislobode.

Uprvimgodinamanovogtisućljećasvijetjeočekivaonastuppovijesnograz­dobljamira,slobode,demokracijeiljudskogdostojanstvazasvakogčovjekanasvijetu,alinažalostnadjelusuopasneretrogradnetendencijesužavanjaljudskihpravaipogoršanježivotazavelikdiočovječanstva.11

Dakle,mogućiodgovornaproblematičneglobalističkeprocesemoglobibitistvaranjepolitičkogpokretakojićeinanacionalnojinasvjetskojraziniiznje­dritiodgovarajućukoncepcijuiodgovoritinapitanje,kakodatinovesadržajeglobalizmu,kakodanašnjiglobalizamkaovladavinukapitalapretvoritiuglo­balizamdemokracije,slobode,čovjekovadostojanstva,ljudskihisocijalnihpravairavnopravnostisvihnaroda.

1.2.2. Socijalno-politički, kulturalni i etički vidovi globalizacije

Socijalno-politički vid globalizacije usko je povezan s onim ekonomskim.Samamogućnostvećeproizvodnjeizaradebezvelikeuporabeljudskeradnesnagestvarateškepolitičkeisocijalnekontradikcije,gdjeuskikrugbogatihpostajebogatiji,abrojnezaposlenihiprivremenozaposlenihradnikapostajesveveći.Tonarušavasocijalnukohezijudruštva,štopakdovodidosocijalnihsukobainanositeškeposljedicedemokracijiidemokratskomdruštvu.12

Na čisto političkom području,stvaranjeslobodnogasvjetskogtržištateukla­njanjegranicaprilikajezasukobe,prevlastiiskorištavanje»malih«naroda.13S pravom se danas govori o neokolonijalizmu: s gospodarskom prevlašćuiderukupodrukuipolitičkaprevlastmoćnihnadslabima.Multinacionalnimkompanijamadanasjeuprvomreduuinteresustvaranjenacionalnihvladakoje ćenjimabiti vjerne, koje će štititi njihove interese (kapital, trgovinu,investiranje).Zatosedanassvevišerazumnihljudipitajelisovakvomglo­balizacijomuopćespojivademokracija,socijalnapravdaiblagostanje.Cijeledržavepostajubespomoćnooruđeurukamabogatih.14

Zbogsvegatogaprimjećujesedaiuvisokorazvijenimdemokratskimzem-ljama sve veći broj građana ne izlazi na izbore i da se sve veći broj ljudiuopćevišenezanimazapolitičkiživot.Jedanodrazlogasigurnojeitajštoljudiosjećajuda suumnogočemu izoliraniodmehanizamaodlučivanja teseosjećajužrtvama.Jasnojeitodaseoniisključeniizekonomskihkrugovaproizvodnje i razvoja (jer nemaju posla) osjećaju društveno nekorisnima idasupolitičkidemotivirani.Drugimriječima,onigubevjeruudemokratskiporedakkojisenamećekaonajboljisustavdruštvanasvijetu.Na čisto socijalnom području globalizacija jepokrenulabrojnemigracije inezapamćeno radničko iseljeništvo. Stvaranje velikih poduzeća na jednommjestu,najčešćeuvelikimgradovima,prisiljavaljudedanapustesvojatra­dicionalnaognjištateidu»trbuhomzakruhom«diljemsvijeta.Pretpostavljasedadanasimaoko70milijunaradnikakojiživeizvansvojedomovineu

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije95

razvijenimzemljamaukojima lakšemogudoćidoposla.No, ti radnicisunajčešćeiskorištavanidoponižavanja.Udaljeniodsvojihobitelji,odsvojihkulturalnihivjerskihkorijena,bivajuunovimsredinamabačeninarubdruš­tva.Osim toga, restrukturiranjem,odnosnoudruživanjemmanjihpoduzećauveća,nastajustečajevi i tehničkiviškoviradnesnage.Tadaupravostraniradniciprvigubesvojeradnomjestotepostajusocijalnislučajevi,tovećiakojesnjimaicijelaobitelj.Takonezaposleniradnicinerijetkosepočinjubavitidjelatnostima koje su na rubu zakona ili čak protuzakonite (»crno tržište«radatekjenajblažiobliktakvihnezakonitihdjelatnosti,posebiceuodnosunakrađu,iznude,prodajudrogeioružja…).Nijestogačudnodadanašnjaglobalizacijamnogimaizgledakaodobrapričadominantnogdruštva,kojaserazvila,proširilainametnulaprekonoveteh­ničko-znanstveno-neoliberalnesvjetskeklasekojajepostalavlasnica»znanjai sredstava financijskemoći«.Tanovasvjetskaklasaposebice jeuSAD-unašla svojupolitičku i institucionalnupodršku, takodanije slučajnoda setakvaglobalizacijakodmnogihiumnogočemuosjećakaonametanjesjever­noameričkogaimperijalizmasvijetu.Slobodnotržištekojejeusmjerenosamonazaradu(profit)stvara,dakle,zna­čajne socijalno-političke probleme i tenzije. Konzumizam,materijalizam iuživanje(»kruhaiigara«)postaojesglobalizmomnovistildruštvenogživo­ta:štovišeimati,posjedovatiitimesedičitipreddrugima(siromašnijima),ukojimasebrzorađabijesizavist,paimržnjanaonekojisisvemogupri-uštiti(bogatiji).Todovodidosocijalno-političkihnemiraisukoba,ajednakotako idoduhovnogosiromašenja,dogubljenjaduhovnihdimenzijaživota,doegoizma,korupcije,oportunizma,nasilja…Antiglobalističkiprosvjedi idemonstracije(ponekadrušilački),činise,moglibibitisamouvodunoveiširesukobeglobalnogkaraktera.Na kulturalnom područjuglobalizacijaviševodiračunaocjelininegoodije­lovima,višeosustavimaistrukturamanegoopojedincima(tzv.holističkipri­stup).15Tuprijetivelikaopasnostdegradaciječovjekovadostojanstvainjego­

11

Usp.SusanStrange,Chi governa l’economia mondiale? Crisi dello stato e dispersione del potere,Bologna1998.;RichardSennett, L’uomo flessibile. Le conseguenze del nuo­vo capitalismo sulla vita personale,Milano1999.;ZygmuntBauman,Dentro la globali­zzazione. Le conseguenze sulle persone,Bari1999.; Zygmunt Bauman, La solitudine del cittadino globale, Milano 2000.; Samuel P.Huntington,Lo scontro delle civiltà e il nuo-vo ordine mondiale,Milano2000.;GiuliettoChiesa–MarcelloVillari,Superclan. Chi co­manda l’economia globale,Milano2003.

12

Usp. Josef E. Stiglitz, In un mondo imper­fetto. Mercato e democrazia dell’era della globalizzazione, Roma 2001.; Federico Bo­naglia –Andrea Goldstein,Globalizzazione e sviluppo,Bologna2003.;RenzoGuolo,La società mondiale. Sociologia e globalizzazio­ne,Milano2003.

13

Usp.RobertoMancini,Senso e futuro della politica. Dalla globalizzazione a un mondo comune,Assisi2002.

14

DovoljnosesjetitinepravdiipogrješakakojesuEUiSADučinilepremaHrvatskojod90-ihnaovamo.

15

Otemi»globalizacijaikultura«usp.PierC.Bori,Per un consenso etico tra culture,Geno-va1991.;JoanaBreidenbach–InaZukriegl,Tanz der Kulturen. Kulturäle Identität in einer globalisierten Welt,München1998.;RolandRobertson, Globalizzazione, teoria sociale e cultura globale, Trieste 1999.; ZygmuntBauman,Dentro la globalizzazione. Le con­seguenze sulle persone, Roma-Bari 1999.;Franz J. Lechner, »Cultural Aspects of theWorldSystem«,u: P.Beyer(ur.),Religion im Process der Globalisierung,str.65–84;ElenaBeinRicco(ur.),La sfida di Babele. Incontri e scontri nelle società multiculturali,Torino2001.; JacquesAudinet, Il tempo del metic-ciato, Brescia 2001.; Peter Koslowski (ur.),Philosophischer Dialog der Religionen statt Zusamenstoss der Kulturen im Prozess der Globalisierung,München2002.; RobertoPa­pini(ur.),Globalizzazione: conflitto o dialogo di civiltà,Napoli2002.(posebicejezanimljiv

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije96

vihposebnosti.Čovjeksetrebarazvijatinasvimpodručjima,alitrebatakođerčuvati neke svoje vrednote koje su neponovljiva stvarnost: jezik, povijest,tradicija,religija,običajiitd.,zapravosveukupnakulturajednognaroda.Na vjerskom područjuprocesglobalizacijetakođerkrijemnogeopasnosti.16Budućida jenjezinciljprodrijetiusveporesvjetskogdruštva tezavladatisvimljudimaisvimasocijacijama(tzv.holističkisustav), tesvjesnoiline­svjesnouklonitisverazlikemeđuljudimaistvoritijedinstvenureligiju,kul­turu,civilizaciju,ondamože,zapojedinereligije,nastatiopasnostdanestanuilidaseutopeuneku»velikusvjetskureligiju«kojubibilolakšekontroliratiikojubi svimogliprihvatiti (jer imaelementegotovosvihvećih religija).OsobitoseosjećaodređeniotporglobalizacijeprotivKatoličkecrkve,budućidajeonasamavelikaglobalizacijakojaimagolemiutjecajgotovonasvimrazinamajavnogživotausvijetu.Kaoreakcijanatakveglobalističkepostup­kejavljajuseunutarpojedinihvelikihreligija(posebiceuislamu,aiukršćan­stvu)fundamentalističkeskupineljudikojiseprotivnjihborezasvojvjerski,kulturalniinacionalniidentitet,ponekadinedozvoljenimsredstvima.Moždatuizvorišteimaiproblemterorizmakojisehranireligijskimelementima.Tojenajizraženijeuislamu.17

Globalizacijanastojireligijeujednačitiispojitiunekuzajedničku,sinkretistič-kureligijukojabibilaprihvatljivazasvenarodeikojabiondabilausluž­biglobalizacijskihprocesa.PapaIvanPavaoII.jeprilikomVelikogjubileja2000.pozvaopredstavnikevelikihreligijanamolitvu,najvišezamirusvije­tu,aliizatodasvizajednorazvijajusvojereligijsketradicijeidanedopustedaseonenapusteidaprevladaagnosticizam,indiferentizam,liberalizamilinekanova(kvazi)religija.18UtimglobalizatorskimnastojanjimaprimjećujesevelikiutjecajNewAgeakojisenastojinametnutiuovomglobalizatorskomprocesukaojedinstvenauniverzalnareligija.19

I na području ćudoređa postoje opasnosti u svijetu globalizacije. Pojaveabortusa, eutanazije, homoseksualnosti u takvom se globalnom trendu unekim zemljamaozakonjuju.Globalizacijomdržave stvaraju svoje globa­lizatorskestrukture,čestoimitirajući(svjesnoilinesvjesno)centralizacijuKatoličkecrkve.Godine1998.uRimujeutemeljenmeđunarodnisuduDenHaaguzasvapravnapitanjaEuropskeunije,išire.Pitanjeje,pokojimćekriterijimainormamatakavmeđunarodnisudsuditi:povjerskimietičkimnačelima,pokriterijimasavjestiiljudskogdostojanstva(pravanaživot)iliponekimdogovorenim(konvencionalnimikompromisnim)normamaikri­terijima.Opasnost po ćudoređe prijeti odatle što se predstavnici državnihstrukturamoguautonomnodogovoritištoglobalnomdruštvuodgovara,aštone.Jedinikriterijtakvimglobalizatorskimstrukturamajeonoštojekorisnoiudobnozačovjekaizaljudskodruštvo.Tumogunastativelikiproblemijerseuprviplanstavljaglobalnacjelina(strukture,sustavi,ustanove),anečovjekovo dostojanstvo, osobito njegove transcendentne, duhovne vrijed­nosti.OzakonjenjehomoseksualnihbrakovaieutanazijeunekimzemljamaEuropskeunijejeeklatantanprimjerzato.Takvićekonvencionalniikom­promisnizakonidovestiCrkvukojasetomeenergičnoprotiviuproblema­tičnusituaciju.ZbogsvegatogaCrkvaikršćanstvoimajuuglobalizacijskojutakmicivažnuulogustavljajućiIsusaKristausvakodnevnustvarnost:pouzorunanjegatre­banastojatioblikovatičovjekakojićebitiodgovoranzaupravljanjesvijetom;čovjekjeodBogastavljenzagospodarasvijeta(usp.Post1,27–31)tečovjeksasvojestranemorabitirazumaniodgovorangospodarsvijeta.20

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije97

II.OdgovorCrkve

Nakon što smonaznačilipozitivne, ali i negativnevidove iopasnostikojeglobalizacija nosi sa sobom na različitim područjima, sada ćemo pokušatinaznačitiputkojimbiCrkva(inesamoona)moglaićitedatisvojdoprinosurješavanjuinadilaženjuspomenutihnegativnosti.

1.GlobalizacijaiSvetopismo

Moželi,ikako,Biblijapomoćidaseizbjegnuzamkeiopasnostiglobalizaci­je,odnosnodaseprihvatenjezinepozitivnestrane?MogulionikojitemeljesvojćudoredniivjerskinazornaBiblijimirnogledatikakosamojedanmalidio čovječanstva uživa tako veliki dio svjetskog bogatstva, dok veliki diočovječanstvaživiubijediisiromaštvu?DopuštaliBiblijabeskonačnoisko­rištavanjezemnihdobara(resursa)uprilogtakomalogbrojaljudi?Biblijskiodgovornasvatapitanjajeglobalan:neboizemlju,tj.svevidljivoinevid­ljivostvoriojeBogzačovjekakojegaje,stvorivšiganasvojusliku,smjestiou»edenskivrt«(usp.Post1,26–27;2,8).Prvičovjek,Adam,uosobljenjejesvihljudi,učimoukršćanskojantropologiji.Takojesvimljudima,anesamojednommalombrojuljudi,Bogrekao:»Ploditeseimnožiteinapunitezem-

članak:MichaelPaulGallagher,»Ledimen­sioniculturalidellaglobalizzazione«,objav­ljen iu:La Civiltà Cattolica, III, 2003., str.52–58; Amartya Sen, »Civiltà prigioniere«,Micromega4(2002),str.171–184;AgostinoGiovagnoli,Storia e globalizzazione,Roma–Bari2003.

16

Odnos globalizacije i religija (posebice krš-ćanstva) opisao je vrlo dobro Roland Ro­bertson, Social Theory and Global Culture,London 1997.; usp. također:MaxL. Stack­house, Christian Social Ethics in a Global Era, Nachville 1997.; Max L. Stackhouse,»Business,economicsandChristianEthics«,u:RobinGill (ur.),The Cambridge Compa­nion to Christian Ethics, Cambridge 2001.,str. 228–243; Maura A. Ryian – Todd D.Whitmore (ur.), The Challenge of Global Stewardship: Roman Catholic Responses,Notre Dame 1997.; Peter Ulrich, »Integra­tive Wirtschaftsethik: Grundlagenreflexionder ökonomischenVernunft«,Ethik und So­zialwissenschaften 11 (2000), str. 555–642;HansDiefenbacher,Gerechtigkeit und Nach­haltigkeit. Zum Verhältnis von Ethik und Öko­nomie,Darmstadt2001.

17

Dakako,»islamskiekstremizam«nesmijesegledatisamokaoprodukt»globalističkihna­pada«ilisiromaštva,negokaoizrazkojiimaidrugeuzroke,međukojimajeiislamskifun­damentalizam.

18

Usp. GiovanniPaolo II.,Nuovo millennio ine­unte,Bologna2001.;(Novo millenio ineunte. Ulaskom u novo tisućljeće, Zagreb 2001.;originalno izdanje na: http://www.vatican.

va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_20010106_novo-mil-lennio-ineunte_it.html);»DiscorsodiGiovan-niPaoloIIinoccasionedell’incontrointer-re­ligiosoalPontificioistituto‘NotreDame’diGerusalemme«, http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/travels/documents/hf_jp-ii_spe_20000323_jerusalem-notre-dame_it.html;»DiscorsodiGiovanniPaoloIIdu­rante l’incontro ecumenico nel patriarcatogreco-ortodosso di Gerusalemme«, http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/travels/documents/hf_jp-ii_spe_20000325_jerusalem-patriarchate_it.html.Osimnavede-noga,korisnojekonzultiratiidoprinoseauto­ra:L.DiFonzo,G.Iammarrone,E.Marazzii O. Todisco u kojima se govori o »DuhuAsiza«(»LospiritodiAssisi«),objavljeniu:Miscellanea Francescana102(III–IV/2002),str.473–580.

19

OtomejepisaoDavidGress,From Plato to Nato. The Idea of the West and its Opponents,NewYork,1998.,aimnogidrugi.Usp.tako­đer:ElenaBeinRicco(ur.),La sfida di Babe­le. Incontri e scontri nelle società multicultu­rali;GiacomoCoccolini,Le voci del tempo. Per un ethos postmoderno,Bologna2002.

20

Oovojtemiusp.JohannB.Metz,»Propostadi programma universale del cristianesimonell’etàdellaglobalizzazione«,u:RosinoGi­bellini(ur.),Prospettive teologiche per il XXI secolo,Brescia2003.,str.389–402;EdmundArens,»Nuovisviluppidella teologiapoliti­ca.La forzacriticadeldiscorsopubblicosuDio«,u:R.Gibellini(ur.),Prospettive teolo­giche per il XXI secolo,str.73–91.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije98

lju,isebijepodložite!«(Post1,28).Dakle,temeljnaporukaBiblijeje:svakičovjek,stvorennaslikuBožju,obdarenjeneotuđivimpravimaidužnostima.Prematome,iprocesglobalizacijetrebastogasasvakimčovjekomuodnosunagospodarske, političke i kulturalne ciljevepostupati kao sosobomkojaimasvojedostojanstvo,anekaospredmetomkojimožebacatiovamo-ona­mo,potržišnimmjerilima.SredišnjatemaIsusovanavještajabilajekraljevstvo Božje,štojeslikazanovisvijet, tj. svijetnovihodnosameđu ljudima (horizontalno) i između ljudi iStvoritelja(vertikalno).Utomnovomsvijetutemeljnajevrijednostpraved­nost(iustitia),ljubavimilosrđe(caritas).TajnovisvijetmogustvaratisamoonikojisupremaStvoriteljuinjegovustvorenjuotvorenaduhaisrca(usp.IsusovablaženstvauMt5,3–8).U tomnovomsvijetu,Božjemsvijetu,nebismjelobiti (takovelikih)razlika izmeđubogatih isiromašnih, jersvisuljudibraćaisestre,članovijedneteistečovječanske(Adamove)obitelji.Utomnovomsvijetutrebavoditiračunaiopravednojraspodjelidobarameđuljudima,anezgrtatiihurukenekolicinemoćnih;trebavoditiračunaionad­naravnimvrijednostima(usp.Lk12,20pričuobogatašukojizgrćedobrasapolja).Premabiblijskomučenju,zemljajeBožjevlasništvo(usp.Ps24,1),aljudisunanjojBožjiupravitelji,aneapsolutnivlasnici.Ljudisu,poBožjemnaumu,odgovornizasadašnjostizabudućnostzemlje.Onanesmijebitine­kontroliranoiskorištavana(usp.ustanovušabatnegodine:Pnz15,1;Lev25,4sl.).Onanijebilokakavpredmetzapukuuporabu,negojesvetoiposvećenotlo»izkojegajeBogoblikovaočovjekovotijelo«(Post3,19).Dakle,zemljaje dio čovjekove stvarnosti, stoga je trebapoštivati i ljubiti!Kao i svakogčovjeka–slikuBožju!

2.GlobalniprocesiiCrkva(kršćanstvo)

Tijekomposljednjihstotinjakgodina,Katoličkacrkvačestojegovorila,osimovjeriivjerskojsituacijiusvijetu,odruštvenom,političkomiekonomskomživotusvijeta.TajgovorsamaCrkvatumačikaodiosvojegaposlanjausvijetujeronanemože,adanepromatračovjekaunjegovusveukupnombitku.21UsvomposlanjuCrkvaseponajprijezauzimazačovjekaizapromicanjenje­govadostojanstva,atoondaznačidanemoženevoditiračunaionjegovuosobnomidruštvenomživotu,tj.osvemuonomeštočovjekaokružujeištogasetiče.Tako,crkvenompromatranjuirazmišljanjunijemogaopromaćinitiprocesglobalizacijeudanašnjemsvijetutegaizričitospominjeuraznimsvo­jimdokumentima,posebiceonimakojiseodnosenanjezinsocijalninauk.SampojamglobalizacijeusocijalnomnaukuCrkvenalazimotekuencikliciCentessimus annus(1991.),22alisadržajnonalazimogaipunoranije.Tako,prve papinske socijalne enciklike (Rerum novarum,Quadragesimo anno iapostolsko pismoOctogesima adveniens) bile su usmjerene na rješavanjedruštvenihproblemauindustrijskimzemljama;23Mater et magistra(1961.)24gledanadržaveurazvoju,aPacem in terris (1963.)25govorioglobalnomproblemuinternacionalizacijeekonomije.TajširokipoglednastavljajuiPo­pulorum progressio (1967.),26Laborem exercens (1981.)27 teposebiceSol­licitudo rei socialis (1987.).28Nakon pada komunizma,Centesimus annus(1991.)29dajeglobalnuvizijupravedneekonomije,društvenogaipolitičkogporetka,aprviputgovoriiofenomenuglobalizacije.Zanimljivojevidjetikomususveoveenciklikeupućene.Prva(Rerum nova­rum)jebilaupućenacrkvenojhijerarhiji,druga(Quadragesimo anno)svimkatolicima, a sveostale»svim ljudimadobrevolje«.Na tajnačin jasno seuočavakakoposlanjeCrkve i socijalninaukKatoličkecrkveprerastajuna

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije99

globalnogledanjedruštvenihproblemaikakojepozivpostaoglobalnipozivnasudjelovanje»svihljudidobrevolje«.Dakle,Crkvaposjedujesvijestdajepozvanaiznositi,tumačitiiprimjenjivatiobjavljeninauknesamoprigodiceiapstraktno,negoikadjeriječokonkret­nimpitanjimapovijesnogtrenutkaukojemsečovjeknalazi.SvetopismoiStarogaiNovogazavjetaitekakovodibriguočovjeku/osobi,onjegovukon­kretnomživotu,aposebicekadajeriječosocijalnojdimenziji.Većsustaroza­vjetniprorocisnažnimriječimaiprijekorimaukazivalinasocijalnunepravdu,nasiromašene,potlačeneiobespravljene:ništanevrijedenimolitve,nižrtve,ni prinosi, a niti drugi vjerski obredi ako nema socijalne pravde (usp. Jer7,4–7;Iz1,11–17).Molitvaipostnemajuvrijednostiakoneuključuju»uki­danjeokovanepravednih,razvezivanjesponajarmenih,puštanjenaslobodupotlačenih,slomsvihjarmova;podjelusvogakruhasgladnima,uvođenjepodkrovsvojbeskućnika;odijevanjegolih«(Iz58,6–7;usp. Izl20,15–17;Am5,21–25;Mih6,6–8).TakođeriNovizavjetuzzapovijedljubavipremaBogujednakoinzistiranaljubavipremačovjeku/bližnjemu(usp.Mk12,18–34;Mt22,34–49).Na»posljednjemsudu«pakljudićebitisuđeniprematomekakosuseodnosilipremagladnima,žednima,siromasima,bolesnima,zatvoreni­ma…(usp.Mt25,40).Prematome,Božjaobjavaiobjavljeninaukimaisvojusocijalnudimenzijukojukršćanstvotrebarazvijatiiostvarivatiikaonaukikaokonkretnupraksu.I jedno i drugo postoji u kršćanskim zajednicama od njihovih početaka, akasnijeserazvija,dinamičkiiprogresivnoukoordinatamavremenaikulture.Zahtjevi i plodovi kršćanske vjeremoraju se osjetiti i na društvenom i nakulturalnompodručju.30Natajnačinsestvaraiostvarujekršćanskasocijalnaidruštvenaetikaupovijesnomikulturalnomkontekstu.

21

Usp.MarijanValković,Sto godina katoličkoga socijalnog nauka,Zagreb1991.(sadržiencik-likuSollicitudo rei socialis IvanaPavlaII.).

22

Usp.IvanPavaoII.,Centessimus annus. Stota godina,Zagreb2001.

23

Usp.LeonXIII.(papa),Rerum novarum(en-ciklika),Roma1891. http://www.vatican.va/holy_father/leo_xiii/encyclicals/documents/hf_l-xiii_enc_15051891_rerum-novarum_it.html; PioXI. (papa),Quadragesimo anno(enciklika), Città del Vaticano 1931. http://www.vatican.va/holy_father/pius_xi/encycli-cals/documents/hf_pxi_enc_19310515_qu­adragesimo-anno_it.html; Paolo VI. (papa),Octogesima adveniens (apostolsko pismo),CittàdelVaticano1971.http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/apost_letters/documents/hf_p-vi_apl_19710514_octogesima-adveni­ens_it.html.

24

Usp. GiovanniXXIII.(papa),Mater et magis-tra(enciklika),CittàdelVaticano1961.http://www.vatican.va/holy_father/john_xxiii/ ency-clicals/documents/hf_jxxiii_enc_15051961_mater_it.html.

25

Usp. Giovanni XXIII., Pacem in terris (en­ciclica),CittàdelVaticano1963.http://www.vatican.va/holy_father/john_xxiii/encyclicals/documents/hf_jxxiii_enc_11041963_pacem_it.html.

26

Usp. PaoloVI.,Populorum progressio(encik-lika), Torino 1967. http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/encyclicals/documents/hf_pvi_enc_26031967_populorum_it.html.

27

Usp. IvanPavao II.,Laborem exercens. Ra­dom čovjek(enciklikaoljudskomradu),Za­greb1981.;32003.

28

Usp.GiovanniPaoloII.,Sollicitudo rei soci­alis (enciklika), Bologna 1987. http://www.vatican.va/edocs/ITA1224/_INDEX.HTM.

29

IvanPavaoII.,Centessimus annus. Stota go­dina(enciklika).

30

Ovdje valja naglasiti da ovakav socijalninaukCrkvenijenekakvanovavrstasociolo­gijeilinjezinacrkvenavarijanta.Specifičnostsocijalnog naukaCrkve je u tomeda iznositemeljne koordinate čovjekove društvenosti

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije100

3.Crkvenonaučavanjeiglobalniprocesi

RečenojedasampojamglobalizacijeusocijalnomnaukuCrkvenalazimouencikliciCentessimus annus.Tuse,izmeđuostaloga,kažesljedeće:

»Danasseprovoditzv.‘globalizacijaekonomije’,pojavakojunesmijemoomalovažavatijerjekadrastvoritiizvanredneprigodevećegablagostanja.Nosvesevišeosjećapotrebadatojsvevećojinternacionalizacijiekonomijeodgovarajuvaljanameđunarodnatijelanadzoraivodstva,kojaćeusmjeravati samuekonomijupremaopćemdobru, što sadanijednapojedinadržava,makarionanajmoćnija,nijekadraučiniti.Dabisemogaopostićitakavrezultat,potrebnojedaporasteskladnasuradnjaizmeđuvelikihzemaljaidaumeđunarodnimtijelimabudupravednozastupljeniinteresivelikeljudskeobitelji.Potrebnoje,također,datatijela,procjenjujućipo­sljedicesvojihodluka,uvijekvodenaodgovarajućinačinračunaoonimnarodimailizemljamakojemaloutječunameđunarodnotržište,aliobilujuživljimibolnijimpotrebama,teimjenužnavećapomoćzanjihovrazvitak.Nemasumnjedanatompoljutrebajošmnogoučiniti.«31

Izovogajejasnovidljivodajeprviosvrtcrkvenogučenjanaglobalizacijuusmjerenprijesveganaekonomskividglobalizacijskihprocesatedatajosvrtsadržiusebivišeznačenja.32

Globalizaciju sevidikao instrument»izvanredneprigodevećegablagosta­nja«zasvekolikočovječanstvo,atojecrkvenoučenjeosvijetuiočovjekuuvijektražilo.Slobodnonacionalnotržištenejamčiautomatskiopćedobrotejepotrebnoizatodonijetizakoneipravila.Tonebitrebaobitisamododataknacionalnimodredbama i pravilima, jer je riječ o globalnom tržištu koje bi trebalo bitijednakimzasvetestogaiuključujelegalnuupravu.Naglobalnojtržišnojrazinitonesmijebitiučinjenosačistonacionalnihrazi­na,većsetražemeđunarodnisporazumiiinstitucije.Toćebitidostižnosamoako»porasteskladnasuradnjaizmeđuvelikihzemalja«.Kontrolaglobalnogtržištatrebalabibitipodnadzoromnesamonacionalnihiinternacionalnihautoriteta,većipodnadzoromdrugihsocijalnihsnaga,štoodgovaraprincipusupsidijarnosti,pokojemuposredničkatijelaizmeđupoje­dinacaidržaveimajuprvotnuuloguustvaranjuslobodnogatržištakrozopćedobro.Usvimtimnaporimaposebnotrebavoditi»računaoonimnarodimailizem-ljamakojemaloutječunameđunarodnotržište,aliobilujuživljimibolnijimpotrebama,teimjenužnavećapomoćzanjihovrazvitak.«Tupomoćtrebajuimpružiti razvijenedržave, čime se želi reći daprednosti globalizacijenesmijuimatisamoprivilegiranezemlje(SAD,EU,Japan),negosvedržaveisvinarodisvijeta.Ekonomske i političkemjere o globalizaciji ne smiju se temeljiti samonaekonomijiipoliticinegoinaetičkimprincipima,odnosnotrebajubitivođeneetičkimmotivacijama.Etičkevrijednostizateprincipetrebalebiseizvoditiuekumenskomduhu,jerseizazoviglobalizacijemogurješavatisuradnjomizmeđukršćanskihcrkava,velikihreligijai»svihljudidobrevolje«.Prematome,globalizacijajeizazovnesamozaekonomiju,društvoipolitikuusvijetuvećjetoiizazovCrkvi.SamaCrkvajesvjesnatoga,alijesvjesnaičinjenice»danatompoljutrebajošmnogoučiniti«,posebicenapodručjuutjecajafinancijskogtržišta,nasvevećojrazliciizmeđubogatihisiromašnih,napodručjumeđunarodnesolidarnostiinapodručjuočuvanjaprirodeioko­liša.33

Ujednomdrugomosvrtunaprocesglobalizacije(2000.)Papanaglašavadob-restrane,aliiupozoravanateškenedostatkeglobalizacijskihprocesa:

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije101

»Globalizacija,sjednestrane,ubrzavameđuljudimaprotokkapitalaterazmjenurobeiusluga,utječućineizbježno inaseobe ljudi.Svakivelikidogađajuodređenomdijelusvijeta težizaodržavanjemnacijelomeplanetu,dokistodobnorastesvijestozajedničkojsudbinisvihnaroda.Novinaraštajinapredujuuuvjerenjudajeplanetvećpostao‘globalnoselo’teuspostavljajupri­jateljskeodnosekojinadilazejezičneikulturnerazličitosti.Zajedničkiživotzamnogepostajesvakodnevnicom.Istodobno,međutim,globalizacijastvaranovelomove.Usklopuliberalizmabezodgovarajućihkočnicausvijetuseprodubljujejazizmeđuzemalja‘uusponu’izemalja‘gubitnika’.Prveimajunaraspolaganjukapitalitehnologijekojeimomogućujudapovoljiuživajuudobrimaplaneta.Tosumogućnostikojimasenekoristeuvijekuduhusolidarnosti i spremnostinadijeljenje.Drugepakzemljenemajupristupdobrimakojasunužnazaodgovarajućiljudskirazvitakteim,dapače,manjkajusredstvazaživot.Pritisnutedugovimai iscrpljenepodjelama,nerijetko imsedogodidaonomalodobaraprotrateuratovanju(usp.enciklikuCentesimus annus,br.33).Kaoštosampodsjetio1998.,uPoruci za Svjetski dan mira,izazovnašegvremenajestosiguratiglobalizacijuusolidarnosti,globalizacijubezzapostavljenosti(usp.br.3).Proces globalizacijemože postati pogodnomprigodomako se kulturne razlike prihvate kaoprilikazasusret idijalog, teakonejednakapodjelasvjetskihdobaradovededonovesvijestio nužnoj solidarnosti kojamora sjediniti čovjekovu obitelj. Prodube li se, naprotiv, razlike,siromašnižiteljiprisiljenisunaegzilizočaja,dokbogatezemljeiznovapostajuzarobljenicimavlastitenezasitnepomamezaskupljanjemdobara.«34

Papaovdjejasnoukazujenavelikisocijalni ipolitičkiproblemdanašnjegasvijeta:postojigolemijazizmeđubogatihisiromašnih,gdjebogatičestone­majuduhasolidarnostinitiimajuosjećajspremnostinadijeljenjesasiromasi­ma.Kodnjihvladaisključivointeres(korist)pokojemseravnajuiostalimaometajuionemogućujuprodornasvjetskotržište.Nadilaženjetakveizoliranosti,kojanijesamoekonomskanegoidruštvenaipolitička,današnjemsesvijetusnažnonameće,jerseprocesglobalizacijena­laziurukamarelativnomalogabrojamoćnikakojisusvijetunametnulisvojuvoljuidiktirajupravilaigresnagomsvojeekonomskeivojnemoći,adanadnjimauopćevišenitkonemanikakvekontrole.ToseodnosiprijesveganaSvjetskutrgovinskuorganizaciju(WTO)sanjezinimpratećimagencijama,naMeđunarodnimonetarnifond(IMF)inatehnološki izvanrednoopremljenevojnesnage.Takvostanjenijeodrživoimnogiganeprihvaćaju,kakopokazujuospora­vanjanesamono-globalpokretavećiozbiljninaporidaseotpustidugsiro­mašnimdržavama,kaoisvjetskisocijalniForumodržanuPortoAlegreuuveljači2002.godine.35

UsvomtrećemosvrtunaprocesglobalizacijepapaIvanPavaoII.upozoriojenatajproblem:

ukolikosuonevezaneuzkršćanskopoimanječovjeka.

31

IvanPavaoII., Centesimus annus. Stota godi-na,br.58.

32

Usp.LukaTomašević,»Crkva iglobalizaci­ja«,Filozofska istraživanja 90 (3/2003), str.785–799;ovdje:792–795.

33

Usp. Johannes Schasching, »The Church’sViewonGlobalisation«,The Pontifical Aca-demy of Social Sciences: Globalisation Ethi-cal and Institutional Concerns,Acta 7, Se­

venth plenary Session, 25.–28. April 2001,VaticanCity2001.,str.37–39.

34

Giovanni Paolo II,Messaggio in occasione della Giornata delle Migrazioni 2000,31.di­cembre2000.,(IvanPavaoII,Poruka u povo­du dana iseljenika 2000.,31.prosinca2000.),br. 3–4, http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/messages/migration/documents/hf_jpii_mes_21111999_world-migration-day-2000_it.html.

35

Veoma je snažan finalni tekst togaForuma,kojegasemoženaćina:www.we-are-church.org.it/attual/Porto.A.finale.htm.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije102

»Sadasetrgovinaikomunikacijenemorajuvišeodvijatiunutargranicadržaveiopćedobrotražidaunutarnjalogikatržištabudepopraćenamehanizmimakontrole.Tojebitnokakobiseizbjeglosvođenjesvihdruštvenihodnosanaekonomskečimbenike,aizaštitiloonekojisužrtvesvihoblikaisključivanjaiizoliranosti.«36

Ovajpapinvidglobalizacijejekulturalniietički,jerseslobodnimkolanjemdobara,kapitalairadarađajuirazličiteideje,predstavljajuseiširerazličitekulture,mentaliteti,načiniživota.Samaglobalizacijatakoproizvodikulturu,dapačeonasamapostajekulturomjerstvaranovoshvaćanjeljudskograda,uspostavlja nove društvene odnose, odnose između »lokalnog« i »global­nog«, izmeđudržave-nacije imeđunarodnogporetka.Doduše, tu sekrije iopasnost da prevlada stara tržišna logika i da se nametne kao dominantnakultura.UpravonatoupozoravaIvanPavaoII:

»JednaodpreokupacijaCrkvesobziromnaglobalizacijujestdajeonaprebrzopostalakultu­ralnifenomen.Tržištekaomehanizamrazmjenepostalojesredstvomnovekulture.(…)Tržištenamećesvojnačinmišljenjaidjelovanja,aponašanjunamećesvojuljestvicuvrednota.«37

SoviminterventomIvanPavaoII,zapravo,otvarasučeljavanjesnovomneo-liberalističkomkulturomkoja,nakonpada»realnogsocijalizma«iposlijepo­razakolektivističkekulture,jedinaostajenapoprištuisvojapravilanamećesvugdjeokosebe;stogajeočitrizikhomologizacijekultura,kaoiopasnostda nastupi kulturalni kolonijalizam koji bimogao biti pogubniji od onogaekonomskog.Osnovnozlonoveneoliberalističkekulture,kojaseglobalizacijomširiina­meće,jestnjezinprenaglašeniutilitarizam.Naime,tajutilitarizamkodljudistvarasvijestdajevrijednosamoonoštojeučinkovito,daviševrijedionoštoimaboljerezultateištovišepridonosiuproduktivnostiiurazvoju.Timeetičkisudbivapodvrgnutučinkovitosti,tehničkojinovacijiisocijalnomsu­zvučju,adaseuopćeneuzimajuuobzironevrijednostiukorijenjeneuljud­skojosobiiunjezinojmoralnojireligioznojsavjesti.Takvietičkioblicinisudostojnietičkogimena.

»Svjedocismokakosepojavljujumodelietičkemislikojisupodproizvodisameglobalizacijeikojinosepečatutilitarizma.Aipak,etičkevrijednostinemogubitidiktiraneodtehnološkihinovacija,odtehnikeiodefikasnosti.Onesuukorijenjeneusamunaravljudskeosobe.Etikanemožebitiopravdanjeiliozakonjenjeodređenogsustava,većmorabitizaštitasvegaonogaštojeljudskousvakomsustavu.«38

Takva»ne-etičkaetika«jestizvoretičkog relativizmairazorne kompetitivnos-tištoihneoliberalističkakulturanastojiunijetiuekonomijuiusamdruštve­niživot.Akosedruštvenenejednakostinemoguukloniti,ondajejasnodarazvojdonosidobitbogatima,anesiromašnima;dajačipobjeđuje,aslabijigubi;daseekonomskamoćkoncentriraurukamamalogbrojaosobaimalogbrojamultinacionalnihkompanija.Uprocesuglobalizacijeprevladavaupravotakvatržišna logikakojazatam­njujeinjezinepozitivnestrane;stogaglobalizacijaizazivastrahoveipitanja.Crkva je itekako svjesna da globalizacija predstavlja jedinstvenu priliku urazvojuzajedničkesvijestiozajedničkojpripadnostiljudskogrodairazvoja.Dovoljnojeprisjetitisesamokolikomogućnostipružainternetzarazmjenuinformacijairaznihdrugihoblikauobraniljudskihpravaidostojanstva.StogajeCrkvaitekakosvjesnadaseueriglobalizacijeotvarajuinoveper­spektive, posebiceoneda seprošire i učvrstenapori zaglobalizaciju soli­darnosti. U tom smislu i vatikanski dokumentEtika u internetu (Etica in Internet)39 jasnovelidaseusvijetuglobalizacije itekakomožepovećavatibogatstvoipromicatirazvoj,povećavatiproizvodnja,jedinstvoirazumijeva­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije103

njemeđunarodima,kaoiboljesluženjeljudskojobitelji.Dabisetopostiglo,nužnojedaseusvijetupočneostvarivatisolidarnostusluženjuopćemdobruunutarpojedinihnarodaimeđinjima,upravoslužećisenovominformatič­komtehnologijom,posebiceInternetom:

»Tatehnologijamožepostatisredstvomrazrješenjaljudskihproblema,takodapromičecjelovitirazvojosobeidastvaranovisvijetukojemvladapravda,miriljubav.«40

4.Globalizacijasolidarnosti

DruštveninaukCrkvevećjeodsamihsvojihpočetakabiovrlokritičanna­spram svih oblika liberalne kulture,41 pa tako i prema ovoj neoliberalnoj.No,nijesezadovoljavaoobičnimprozivanjem,negojeuvijekinzistiraonanužnostiintegracijenjegoveekonomske učinkovitostiisolidarnosti.UsvomobraćanjuAkademiji zaDruštvene znanosti papa IvanPavao II. je snažnonaglasiodaglobalizacijasvimanameće»ponovnoispitivanjepitanjasolidar­nosti«zbogpovećanihrazlikaizmeđuonihkojisuekonomskimoćniionihkojisuovisni;izmeđuosobakojesekoristenovimmogućnostimaionihkojisuostalipostrani.42Tojejedininačindaglobalizacijanepovećarazlikenaštetuonihkojisupotrebitipomoći,kojisuslabi,tedasenenapravijošvećijazizmeđubogatihisiromašnih.Papajeitada,airanije,govorioodvaneraz­dvojivaprincipapomoćukojihsemoževoditiglobalizacija,adaseizbjegnedasedruštveniodnosinesvedusamonaoneekonomskeukojimasuslabijiprepušteninamilostinemilostjačih.Prvi principjeneograničenavrijednostljudskeosobe;ljudskobićeuvijekmorabiticilj,anikadasredstvo–subjekt,aneobjektniprodukttržišta.Globalizacijaje,dakle,samosredstvoikaotakvaonasemorausmjeritipremasvomecilju,atojeljudskaosobaukontekstuopćegdobraidruštvenograzvoja.UtomsvijetluPapatvrdikakosamagloba­lizacijanijenidobranizla.Onaćebitionoštoosobeodnjeučine.Nijedansustavnijesamomesebiciljtejenužnoustrajatinačinjenicidaglobalizacija,kaoisvakidrugisustav,morabitinaslužbiljudskojosobi,solidarnostiiop­ćemdobru.43

36

Giovannipaolo II.,Discorso ai membri della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali, 27. aprile 2001.(IvanPavaoII.,Govor člano­vima Papinske akademije društvenih znanos-ti,27.travnja2001.),na:http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/2001/documents/hf_jp-ii_spe_20010427_pc-soci­al-sciences_it.html; (takođerIl Regno-Docu­menti9(2001)296).

37

Isto,br.3.

38

Isto,br.4.

39

Pontificioconsigliodellecomunicazionisoci­ali,Etica in Internet,28.2.2002.,http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/pccs/documents/rc_pc_pccs_doc_20020228_ethicsinternet_it.html.

40

Isto,br.5.

41

Usp.LeonXIII.,Rerum novarum.

42

Usp. GiovanniPaolo II,Discorso ai parteci­panti alla sessione plenaria della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali, 11. aprile2002.(IvanPavaoII,Govor sudionicima ple­narne sjednice Papinske Akademije društve­nih znanosti,11. travnja2002.),http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/spee­ches/2002/april/documents/hf_jpii_spe_20020411_p-ac-socialsciences_it.html);također L’Osservatore Romano, 12. aprile2002,str.5,n.2.

43

Usp.Giovanni Paolo II.,Discorso ai mem­bri della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali,27.aprile2001.(IvanPavaoII.,Go­vor članovima Papinske akademije društve­nih znanosti,27.travnja2001.),br.2ibr.4,http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/2001/documents/hf_jp-ii _spe_20010427_pc-social-sciences_it.html;također

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije104

Dakle,globalizacijunetrebanitiapsolutizirati,nitidemoniziratikaouzrokiizvorsvihkatastrofaizalaudanašnjemsvijetu.Onajeljudskiproces,procesrazvojadanašnjegdruštvaisvijeta,tejetrebavoditiiusmjeravatipremacilju,usađujućiunjuetičkevrijednostikakobislužilarazvojuiboljitkusvihljudinazemlji.Drugi princip jeonaj ljudskihkulturakojeni jedna izvanjska ljudskamoćnemapravosmanjivati,ajošmanjeuništavati.44Upravoneusmjeravanaieti­komnevođenaglobalizacijadovodidoopasnostiodređenogoblikahomo­logizacijekultura,tj.dopodvrgavanjalokalnihkulturajedinstvenojtržišnoji neoliberalističkoj kulturi, koja se snažno nameće u tom procesu, gdje sezaboravljaju i osobe i narodi i kulture, a vlada samo interes.StogaPapa iupozorava da globalizacija ne smije postati novim oblikomkolonijalizma;onamorapoštivatirazličitostkulturakojesu,unutaropćeharmonijenaroda,samointerpretacijskiključeviživota.45Ključrješenjazadanašnjisvijetizanjegovrazvojbiobi,premariječimaIvanaPavlaII.,sljedeći:

»Zainterpretacijuprocesaglobalizacijeononajmanještočovječanstvomožeučinitijestnaćizajedničkietičkikodeks.Podtimsenepodrazumijevajedinstvenidominantnisocio-ekonomskisustavilinekapojedinakulturakojibinametnulivlastitevrijednostiilietičkekriterije.Tenormesocijalnogživotatrebatražitiusamomečovjeku,usveopćemčovječanstvukojejeproizašloizBožjeruke.Tojetraženjenužnodaglobalizacijanebudesamodrugoimeapsolutnerelativiza­cijevrijednostiihomologizacijestilovaživotaikultura.Usvimrazličitimkulturalnimoblicimapostojeopćeljudskevrednotekojemorajubitiizraženeipodcrtanekaosnagaorijentacijera­zvojainapretka.«46

Timese,zapravo,pozivajusviljudiičimbenicidautomprocesuglobalizira­ju solidarnost,jersedanasvišenegoikadanamećehitnostdaumeđunarod­nimodnosima solidarnost postane nadahnjujućimkriterijem svakog oblikasuradnje,sasviješćuopćeusmjerenostidobaraštoihjeBogStvoriteljpovje­riosvimljudima.47

Bezikakvesumnje,procesglobalizacijeizravnoizazivaisamuCrkvu.Tojesasvimlogičnoakoprihvatimočinjenicudajekršćanskazajednica,upravojerjeuniverzalnai»katolička«,ustanjuvišeodbilokogashvaćatiiusmjeravatičovječanstvopremacjelovitojglobalizacijikojaćepoštivatiiBožjiplansasvijetomisnjegovimrazvojem.NasamoposlanjeCrkvesvakakospadadaosvijestidanašnjegeneracijekakojefenomenglobalizacijedragocjenapri­godajedinstvaljudskogroda,takodasesačuvajubogatstva,dostojanstvoislobodasvihnarodakojigatvore.

Zaključak

Iz svega rečenoga proizlazi da se prema globalizaciji treba, dakle, kritičkiodnositiiisticatiprioritetemotrećičovjekakaoBožjestvorenje,stvorenonaslikuBožju,obdarenoljudskimdostojanstvom.Globalizacijajedanaspove­zanasmnogimživotnimpodručjima(osimprijenabrojanih,sekologijom,sgenetikom)pabijemoždatrebalokaoposeban(interdisciplinarni)predmetuključitiiustudijskeprogramehumanističkogusmjerenja,kakobisemladinaraštajiprematomfenomenumogliodgovornoponašati.Teoloziipastoralnidjelatnicinemoguriješitiproblemglobalizacijesamotakodaonjemuizričutekkritike i negativne sudove,nego trebauvidjeti njezinepozitivne stranekojetrebapromicati,aliinjezinenegativnestranekojetrebaispravljati.Samoprekosolidarne globalizacije(iliglobalizacijesolidarnosti)mogućejeizbjećistvaranjenovihkulturalnihrobovanja,gorihodonihkojasmoimali

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije105

dosadaupovijesti.Samotakvaglobalizacijamožespriječitidasiromasibudulišenionoganajvrednijegštoimaju,tj.vlastitekulture,vlastiteslobodeivla­stitogdostojanstva.StogaseupotpunostislažemosriječimasadašnjegpapeBenediktaXVI.koje je,pozivajući sena svoj»GovorZakladiCentesimus Annus pro Pontifice«(31.svibnja2008.),izrekaousvojoj»PoruciKonferen­cijiosigurnostisvjetskeprehrane«:»Velikiizazovdanasjestglobaliziratinesamoekonomskeitrgovinskeinterese,negoisolidarnost.«48

UpravozbogtogaCrkvainjezinaantropologija,kaopomnapratiteljicasvjet­skihipovijesnihzbivanja,prosuđujeivrednujeisuvremeneprocese,kaoštojeglobalizacija,usvijetluEvanđeljaiistineočovjeku.Onanemožeostati»neutralna«kada je riječonarodima ionjihovimkulturamanakojima senadahnjujunjihovapolitičkaopredjeljenja.StogaCrkvaiupozoravanaopa­snostneoliberalnekulturenakojojsenadahnjujeglobalizacija.Usvakomslučaju,globalizacijajezasveljude–zapolitičare,gospodarstve­nike,društvenedjelatnike,filozofe,teologeisvedruge–velikiizazovkojegatrebaodgovornoprihvatiti,proučavati,usmjeravatinadobrosvihljudikojisunaovojzemljisamo»putnici«,akojimajetrajna,vječna»domovinananebesima«(Fil3,20;usp.Heb11,13).

Il Regno-Documenti9(2001),str.296;Giu-seppe Quaranta, »Per una globalizzazionenellasolidarietà.Dalmagisterodellachiesa«,Credere oggi139(2004),br.1,str.107–124.Cijeli ovaj broj časopisa Credere oggi po­svećen je temi odnosa između globalizacijeiCrkve.

44

Usp.GiovanniPaolo II,Discorso ai membri della Pontificia Accademia delle Scienze So­ciali,27.aprile2001.(IvanPavaoII.,Govor članovima Papinske akademije društvenih znanosti,27.travnja2001.),br.4.

45

Usp.isto.

46

Isto,br.4.

47

Usp.Messaggio del Santo Padre Giovanni Pa­olo II al Vertice Mondiale Sull’Alimentazione promosso dalla FAO, Roma, 10.–13. giugno2002 (Poruka Svetog Oca Ivana Pavla II. Sastanku na svjetskom vrhu o hrani u orga-nizaciji FAO-a), http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/messages/food/docu­ments/hf_jp-i_mes_20021017_xxii-world-food-day_it.html.

48

Messaggio di Sua Santità Benedetto XVI alla Conferenza di alto livello sulla sicurezza ali­mentare mondiale promossa dalla FAO,Roma,3.–5.giugno2008 (Poruka Njegove Svetosti Benedikta XVI. Konferenciji na vrhu o sigur­nosti svjetske prehrane u organizaciji FAO-a),na: http://www.vatican.va/holy_father/bene­dict_xvi/messages/pont-messages/2008/do­cuments/hf_ben-xvi_mes_20080602_fao_it.html(v.takođerL’Osservatore Romano,4.lipnja2008.,str.3).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globali­zacije106

IvanKarlić

Two-valuednessofthePhenomenonoftheGlobalization

FortheGlobalisationofSolidarity

AbstractThe article analyses the subject of globalization as a challenge for a modern world and today’s theology. After pointing out the positive views of globalization, author analyses this phenome­non from economic, social – political, cultural and ethical/religious point of view. It is shown that globalisation carries various risks with it, toward individual man and for the whole nations, for example: imperative for the profit, consumerism, injustice for the weak and “small” nations, social injustice, degradation of human dignity… The second part of the article is dedicated to relations between Scripture, Church and Christian theology towards globalisation. By following the study of more just social teaching, the article suggests the way of solidarity as fundamental and inspiring criterion for globalisation.

Keywordsglobalisation,economy,politics,culture,socialteachingofthechurch,solidarity