GLOBALIZAM – IDEOLOGIJA GLOBALIZACIJE?

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 19 (2010.), No. 2Anita Bušljeta: Globalizam - ideologija globalizacije

127

UDK 327.39:316.75 316.42.063.3:316.75 504.03:316.42.063.3

Pregledničlanak.Primljeno:21.04.2010.

Prihvaćeno:21.06.2010.

GLOBALIZAM – IDEOLOGIJA GLOBALIZACIJE?Anita Bušljeta

Institut društvenih znanosti Ivo PilarPodručni centar Gospić

Trg S. Radića 4/153 000 Gospić

e-mail: [email protected]

Sažetak U ovom se radu polazi od jedne općenite teze kako je globalizam, bez obzira na to predstavlja li ideologiju kakve su to bile one tokom XX. stoljeća, na čijim je temeljima nastajao, ili tek neodređeni skup ideja, utjecao, zajedno s krovnim pojmom globalizacije, na svjetska događanja posljednjih nekoliko desetljeća, i to na društvenom, ekonomskom, političkom i kulturnom području. Naglasak je stavljen upravo na ekonomsko i političko područje.Smatrajući potrebnim upoznati ideologije koje predstavljaju svojevrsnu preteču globalizma ukratko su objašnjeni sljedeći pojmovi: liberalizam i neoliberalizam, konzervativizam i neokonzervativizam te socijaldemokracija i njezine suvremene varijante oubličene pod nazivom politike trećeg puta.Nastojeći objasniti globalizam kao svojevrsnu ideologiju današnjice ponajviše su upotrijebljeni radovi Manfreda B. Stegera, točnije njegove osnovne ideološke tvrdnje, kojima on »dokazuje« globalizam kao ideologiju, kao i radovi J.E. Stiglitza, te U. Becka. Sasvim je neizbježno bilo govoriti i o terorizmu kao novoj globalnoj prijetnji, ali i načinu na koji je »upotrijebljen« kao uporište za nove ideološke ideje.Naposljetku, predstavljen je ekologizam kao moguća alternativa sveprisutnom zagađenju našeg planeta, uglavnom uzrokovanom nekontroliranim rastom, kako stanovništva tako i industrije potpomognute novim tehnološkim »rješenjima«.»Četvrti svijet« spomenut je tek da bi se naglasilo različito shvaćanje toga pojma, pri čemu je naglasak na našoj mogućnosti izbora, kao i izostanku te mogućnosti stvarnih pripadnika četvrtog svijeta.Konačno je zaključeno kako globalizam predstavlja posebnu vrstu suvremene ideologije, čija je moć, osim u moćnim akterima i društvenim grupama koje ga promiču, u tome što on, kombinirajući različite segmente dosadašnjih ideologija, postaje moćno ideološko sredstvo primjenjivo gotovo na čitav svijet.

Ključne riječi:ideologija, ekologizam, globalizacija, globalizam, neoliberalizam, neokonzervativi-zam, terorizam

1. UVODNA RAZMATRANJA

Govoritio ideologijamaXX.stoljeća ilikonkretnoo ideologiji skrajaXX. ipočetkaXXI.stoljeća,predstavljaširoko,izrazitodelikatno,tematskopodručje.Usprkostomu,ovajćeseradpokušatibaziratinaslikuglobalizacijeuposljednjadvadesetljećainjezi-


128

nuaktualnuideologijukojajojomogućujeo(p)stanak.Navedenojeujednoiokosnicaizlaganjakojeslijedi.Globalizacija, uobličena u niz procesa, počiva na stanovitom imaginariju, ideologiji,kojaoblikuje igru svjetskeekonomske ipolitičkemoći.Nijenamciljutvrđivati je liglobalizamuistinu»prava«1 ideologija iline,višećemoseusmjeritipremaonomeodčegajeonsatkan,kakvegaidejeprožimaju,kojesugaideologijenadahnule,drugimriječima,ciljovogaradajeprikazatištojetoiučemusesastojiglobalizacijskaideolo-gija,bezobziranatouklapaliseonaukalupideologijakojesustrogodefiniranekaotakve.Utomsmislu,možemotvrditikakojeglobalizamčvrstovezanuzglobalizaciju,bezobzirapredstavljaliideologijuupunomsmislu,ilićetotekpostati.Oglobalizmukaoideologijivećje,naravno,pisano,očemućeibitiriječi,premdapojamkaotakavnemoranužnopripadatiskupupojmovavezanihuzideologiju.2

Upuštanjeuraspravuoideologijamapomaloobeshrabruje,papostojiopasnostodna-prečacdonesenogzaključkakakojeideologijamakrajikakoseonjimavišeništavažnonemazarećiilinapisati.Ipak,DanielBellkaoiostaliautorikojinatutemupišunebisesložilisrečenim.3Naime,iuovombislučajupričaokrajubilasamojošjedna»velikapričaokrajuvelikihpriča«(Kalanj,2000:133).Objavakrajaideologijeidealnoseukla-paupostmoderniendizam,kojegmožemodefiniratikaokrajsvegaisvačega.Međutim,bezobziranatoslijedimoliFukuyaminutezuokrajupovijesti iline,moramouzetiuobzirkakopovijesnastvarnostprkosizamislimaokrajupovijesti,pabisamimtimiideološkastvarnostmoglaprkositiobjavamaokrajuideologije(Kalanj,2000:133-135).Prijedefiniranjanajvažnijihpojmovavezanihuzdotičnutemu,potrebno je imatinaumu»Mannheimovparadoks«4,kaoiBourdieuov»postulatznanstvenogaktivizmapredzavodljivimizazovimaideologije«,kojiglasi»mislitiideologijuadasenemisliideološ-ki«(Kalanj,2000:147).Upustimosedakleuraspravuoglobalizmu,povezujućisnjimsveoneideologijekojesu»pomogle«unjegovuoblikovanju.Premdajetvoracpojma»ideologija«,DestuttdeTracy,imaonaumustvaranje»sveobu-hvatneznanostiočovjeku«,smatrajućikakojeprosvijećenaumnostdospjeladorazinekadamožeoblikovati takvuznanost (Kalanj,2000:136),mićemoseusredotočitina

1Pod»pravom«ideologijommislisenaonekojesukaotakvedefinirane,primjericeliberalizamilikon-zervativizam.2Rodinobjašnjavaglobalizamnasljedećinačin:»globalizam,alinekaoteorija, ili ideologija interesnihsocijalnihskupina,negokaohermeneutičkasituacijaukojusmouglavinjaliikojapogađasveskupa.Tostanjeizazivastalnutjeskobukaoegzistencijalnonahođenjasuvremenogčovjeka«(Rodin,2004:9).Rodinusvojimradovimaglobalizamneshvaćakaoideologiju.Pitajućiseštojeglobalizamuopće,odgovarasljede-će:»Globalizamnipoštonijerezultatprimjerice,ozbiljenja,implantacijekapitalizma,tehnopola,povijestičovječanstvainacionalnedržavenačitavglobus,negoglobalnisusrettiheuropskihstrukturasaživotnimstilovimadrugihkultura,daklerezultatsemantičkeiritacijerazličitihkultura«(Rodin,1999:99).Globali-zamse,uovomslučaju,viševežeuzkulturnudimenzijuglobalizacije.3Nizvarijacijanatemuokrajuideologijapokrenulojedjelo»Theendofideology«DanielaBellaiz1960.godine(Kalanj,2000).4»Samnašdiskursoideologijivećjeuključenuideologiju«(Kalanj,2000:147).


129

modernijuvarijantutedefinicije,kojanarealnijinačinobjašnjavaideologiju,asvrstanajeujednuposebnusociologiju,sociologijuznanja.»Ideologijaseodnosinabilokojinizuvjerenja,urasponuodznanstvenogznanja,prekoreligijedosvakodnevnogpoimanjaprimjerenogponašanja,bezobzirajesulitauvjerenjatočnailipogrešna«(Abercrombieetal,2008).Istadefinicijanastavljakakosuspomenutauvjerenjadruštvenodetermini-ranaidodajedanekičimbenicimogubitivažniji,spominjućikaoprimjerekonomiju,kojajeupravoonajčimbenikkojićebitiodvelikevažnostiudaljnjimrazmatranjima.Zaistaknutijekakoćeuovomradunaglasakbitistavljennatzv.političkeideologije,one koje predstavljaju »skup ili sustav političkih ideja, institucionalizirani okvir kojiokupljarazličiteidejeidajeimodređenoznačenje«(Ravlić,2003:15).Karakterističnopolitičkimideologijamasvakakoje»specifičnokonfiguriranjeidejaipojmovaukojimasuobuhvaćenipojmovisjasnimineosporivimznačenjima,akojiinače,izvanodređenihideološkihgrozdovaimajurazličitaiosporivaznačenja«(Ravlić,2003:15).OnoštoTeunA.vanDijknaziva»novimshvaćanjemideologije«glasiovako:»Ideologi-jesemogujezgrovitodefiniratikaoosnovadruštvenihpredodžbikojedijelepripadnicinekeskupine.Toznačidaideologijeomogućujuljudimakaopripadnicimaskupineor-ganiziratimnoštvodruštvenihuvjerenjaokoonogaštojezanjihdobroililoše,ispravnoilipogrešno,iuskladustimdjelovati«(vanDijk,2006:21).Poželjnobibiloosvrnutiseinaoneideologijekojesuobilježileprethodnapovijesnadogađanja,ikojesu,činise,pripomogleustvaranjajednenovevrsteideologije,globa-lizma.Premdanijesasvimjasnojelidošlodostvaranjanoveideologijeilijeriječo»pre-grupiranjuvećpostojećihsnaga«,uzetćemoglobalizamkaonovi–izam,kaomogućuideologijusadašnjegibudućegvremena.5

Prema tome, uži je cilj ovog izlaganja predstaviti globalizam kao suvremenu ideolo-giju,utkanuupolitičke,ekonomske,kulturneporesuvremenogglobalnogdruštva,snaglaskomnainstitucionalističkaiklasnapoimanjameđunarodnihodnosa.Stvaranjuglobalizma svakako supridonijeli politički sustavi koji i danas egzistiraju,uponeštoizmijenjenomobliku.Naime,radiseoliberalizmuikonzervativizmu,odnosnoone-oliberalizmuineokonzervativizmu.Potrebnojespomenuti jošisocijalizam,alitekusmisluvažnogčimbenikazabržupreobrazbuliberalizmauneoliberalizam.Liberalizampredstavljaideologijuzačijeje»buđenje«zaslužanR.A.Hayek,koji jeusvojojknjiziThe Constitution of Liberty objavljenoj1960. naglasiovažnostslobodnogtržišta,vladavinezakonaiograničeneulogedržave(Ravlić,2003:46).NanjegoveidejenadovezujeseMiltonFriedman,promovirajućiidejeindividualizma,laissez-fairea,slo-bodnogtržištaiminimalnedržave,aistodobnokritizirajućisocijalnudržavu,njezinbi-rokratizamiintervencionizam.Neoliberalizampronalaziplodnotloubivšimkomuni-stičkimdržavamasrednjeiistočneEurope.Upravosuzbogtogadogađaji1989.-1990.shvaćenikaopobjedaliberalizmanadkomunizmom(Ravlić,2003:47-48).Konceptu-alnajezgraliberalizmaopćenito,patakoiovogmodela,jesloboda,osobna,političkai

5ManfredB.Stegerusvojimradovimatvrdidajeglobalizamuistinuideologijadanašnjice,argumentira-jućinavedenodekontestacijskimtvrdnjama.Otomećejošbitiriječi.


130

ekonomska.Naovusejezgrunadovezujeidejaoprivatnomvlasništvu,jernemožemobiti slobodni akone vladamo svojimvlasništvom.Kada su zadovoljenaovaosnovnadvauvjetazapretpostavitijedanapokonkontroliramovlastitusudbinu.Ipak,netrebazaboravitini idejuosamoregulirajućemtržištu,kojeseprikazujekao»modernibog«suvremenogdruštva(Ravlić,2004).Sredinom1990.idejasamoregulirajućegtržištadovodineoliberalizamdoizjednačava-njasekonomskimliberalizmom,anazivagasejoši»ideologijomdivljeg,antisocijalnogkapitalizma« (Ravlić,2003:48).Međutim,moćna ideologijakapitalizmanijekrhak ibespomoćansustavideja.Svojujebudućuegzistencijupronašlaunovimoblicimatzv.socijalnogliberalizma,najčešćenazivanima»politiketrećegputa«6.Individualnaseini-cijativapovezujesvećomsocijalnomosjetljivošću,anaisturazinupostavljaseindividu-alnaautonomijaiživotuzajednici(Ravlić,2003:48).Doksutemeljnielementiliberalizmasloboda,tolerancija,jednakost,vlasništvo,indivi-dualizam,državaikonstitucionalizam(Ravlić,2003:39-43),konzervativnaideologija,koja »kada su ugroženi temelji društva podsjeća ljude na nužnost nekih institucija ipoželjnost postojanja drugih«, kao temeljne elemente predstavlja poredak, autoritet,ljudskunesavršenost, tradiciju,organicizam, religiju,domoljublje, vlasništvo (Ravlić,2003:97-101).Dabi senajjednostavnijedefiniraokonzervativizamposlužit ćemo seriječimaSamuelaHuntingtonakoji1975.godinekonstatirasljedeće»konzervativizamjesustavidejakojeslužezaobranuuspostavljenihinstitucijakadsuoneizvrgnutete-meljitomnapadaju«(Ravlić,2003:96).Jošdodajekakosedotičnaideologijapojavljujeupovijestiisključivokadaseradiovelikimpolitičkimpreviranjima.Mogućeje,makarteoretski,napravitipoveznicuizmeđupojaveneokonzervativizmaisvebržihpromjenatokomposljednjihnekolikodesetljećanašegvremena.OvujeidejusigurnoiskoristiodonedavnipredsjednikSAD-aG.W.Bushpovezavšislobodnotržište,jakudržavui»sve-općubriguzasigurnost«ujednunovusintagmunazvanuliberalnimkonzervativizmom.Socijalizamkao ideologija ipreviše jeputa »opjevan«nanašimprostorima, stogaganijepotrebnoposebnopredstavljati.DovoljnojerećikakoseoblikovaouXIX.stolje-ćukaooponent individualizmu i liberalizmu, zalažući se zapodruštvljenje,bratstvo,jednakostislobodu7.Socijaldemokracijailidemokratskisocijalizampredstavljasvoje-

6Teorijsketemeljepolitike»trećegputa«postaviojeAnthonyGiddensuknjiziTreći put - Obnova socijal-demokracije.»Trećiput«pojamjekojikoristiA.Giddensuspomenutojknjizi,povezujućigas»novom«socijaldemokracijom;S.Ravlićpakkoristipojamsocijalniliberalizam.RadilakšegrazumijevanjamićemoseograničitinaGiddensovupercepcijudotičnogpojma,oslanjajućisenanjegovudefinicijuistoga:»Trećiputnanovnačinodređujeodnospojedincaizajednicetedefinirapravaiobveze.Njegovsadržajjebrigazadruštvenupravdu,onpotičedruštvenouključivanjeipodupireaktivnocivilnodruštvoukojemdržavaizajednicadjelujuupartnerstvu.Ontražioživljavanjegrađanskekultureitražisinergijujavnogiprivatnogsektora,koristećidinamizamtržištaalisobziromnajavniinteres.Politikatrećegputapredstavljaobnovusocijaldemokracije«(Giddens,2000;prema:Kregar,2000).IakogaRavlićsmatrasvojevrsnom»strujom«liberalizma,Giddens»trećiput«karakterizirakao»obnovusocijaldemokracije«paćemogatakoipredstavi-ti;premdajeteškojasnorazlučitigdjezavršavajedansustavideja,agdjepočinjedrugi.7Naglasakjetunajednakostiislobodiuklasnom,aneindividualnomsmislu.


131

vrsnualternativuneokonzervativnim ineoliberalnim idejama, iakobismomogli rećidavišeinepostoji jasnacrtarazgraničenjameđunavedenimideologijama.Ipak,ovaideologijadominiraueuropskimsocijaldemokratskimisocijalističkimstrankamavećduževrijeme.Naglasaksestavljanareformuiregulacijukapitalizma,poistovjećujućiseistodobnosdemokracijom,pluralizmomiljudskimpravima.Jošsemožepronaćipodnazivom»reformistički« ili»evolucijskisocijalizam«jernametanjevlastite ideologije inačinaupravljanjavidikao»rezultatmirnih,postupnihreformikapitalističkogsustavaiinstitucija«(Ravlić,2003:144-153).»Globalnasocijaldemokracija«takođerjesinonimzasocijaldemokraciju.Najjačisuparnicineoliberalnojpoliticiglobalizacijedržekakojezapostizanjepozitivnihrezultatapotrebnaiprimjenaodređenogsklopajavnih politi-ka–»širokispektarmjerakojepromičupozitivneauklanjajupotencijalnonegativneučinkekapitalizma«(Kalanj,2007:141-142).Izovogajevidljivokakosocijaldemokrati,jednakokaoiliberali,vjerujuukapitalizamusmislu»snažnogpokretačadruštvenedo-brobiti«,aliuzvećspomenutejavnepolitike,višeglobalnognegonacionalnogkaraktera(Kalanj,2007).8

Sada kada je objašnjena barem osnovna distinkcija ideologija i pojmova vezanih uztemu,potrebnojeprijećinaneštoužikrugpojmovabitnihzaovajrad.KonkretnoćebitiriječioglobalizacijikaokrucijalnomprocesukojijeponajvišeobilježioXX.patakoipočetakXXI.stoljeća,globalitetuiglobalizmu.Prijesvega,istaknimoglavnutezuovogteksta.Sažmimojunasljedećinačin:globalizamje svojevrsna ideologija postmodernog svijeta čije ideje svakakoutječu nadogađanjaposljednjihnekolikodesetljeća,nadruštvenom,ekonomskom,političkomikulturnompodručju.Našaćepažnjabitiusmjerenanaekonomskoipolitičkopodručje.Pokušatćemoprikazatislikuglobalnogsvijetaukojemposebneinteresneskupine,pomoćuglo-balizacijekaoprocesa,paprematomeisvojevrsneideologijeutkaneunju,zadržavajujedanosebujan»statusquo«usvojukorist,anauštrbostalih,manjerazvijenihdijelovasvijeta.UvodnarazmatranjazavršitćemoBeckovomtezomonapredovanjuglobalizacije-na-glašavajući kako »paradoksalnim bratimljenjem svojih protivnika globalizacija raste(Beck,2004:364-365).Drugimriječima,globalizacija je,činise,nezaustavljivproceskojikoristi»i jedne idruge«,ona»usvojemvelikomtrbuhuprobavlja ipočinitelja iprotivnika«(Beck,2004:366).9

8Otzv.javnimpolitikamagovoriseikaooobnovisocijaldemokracije,odnosno»trećemputu«(Giddens,1999;2000),kaoštojevećistaknuto.9Becknaimesmatrakakojepolitičkiodgovornaglobalizacijukozmopolitskadržava.Akozmopolitskobiznačilopriznavatikakojednakosttakoirazličitost.Prematome,kozmopolitizampriznajerazlike,od-nosnoneuklanjasverazlike,većmujenamjeraupoznatiipriznatidrugoga(Pažanin,2009).Ipak,postojiodređeniproblem,atojeonoštoBecknazivačetirimaparadoksimapobjedekozmopolitizma:otporprotivglobalizacijeubrzavajeiozakonjuje;globalizacijanapredujepomoćuparadoksalnogbratimljenjanjezinihprotivnika;samougrozbazamjenjujedemokraciju;samoutemeljenjenadomještademokraciju(Beck,2004;prema:Pažanin,2009:56).Udaljnjemrazmatranjuglobalizacijeiglobalizmabitćevidljivaodređenapo-dudarnostnavedenihparadoksaskontestacijskimtvrdnjamaM.B.Stegera.


132

2. GLOBALIZACIJA I GLOBALIZAM – PROCES I IDEOLOGIJA

KrenutćemoodGiddensovedefinicijeglobalizacijekojaglasi:»intenzifikacijadruštve-nihodnosanarazinisvijetakojipovezujuudaljenamjestanatakavnačinda,onoštoselokalnodešava,bivaomeđenoudaljenimdogađajimai,obratno,udaljenidogađajiodre-đenisulokalnimzbivanjima.Tojeproceskojivodiredukcijizemljopisnih,prostornihivremenskihfaktorakaoograničenjarazvojudruštva.Rezultatjepovećanapercepcijasvijetakaocjelineteprilagođavanjedruštvenihrazmišljanjaiakcijaprekorazinenacio-nalnihipremaraziniinternacionalnihiglobalnihsfera«(prema:Kregar,2000).Beckkadadefiniraglobalizacijugovoriodvapristupa »konkretiziranau sociološkimznanostima«-premajednomglobalizacijapredstavlja»isprepletanje,međuovisnosti,to-kova,identitetaisocijalnihmrežakojeprekoračujugranice«,dokdrugiukazujena»uki-danjeprostoravremenakojeomogućujunovikomunikacijskimediji«(Beck,2004:9).OnoštojezaovajradvažnosvakakojeBeckovomišljenjedase»političkiidentitetilojalnost više ne pokoravaju nacionalnoj monogamiji lojalnosti« (Beck, 2004:9). Istiautornastavljakakojeglobalizacijupotrebnoshvaćatikao»povijesnutransformaciju«,stavljajućinaglasaknamoćsvjetskeunutarnjepolitike.Beckkonstatirakakose»ukidarazlikaizmeđunacionalnogiinternacionalnogkojajebilabitnazadosadašnjegledanjenasvijet«(Beck,2004:9).IJ.E.Stiglitzkaonajvećupromjenu,negativnogpredznaka,kojuglobalizacijadonosividiupravogubljenjevažnostinacionalnihdržavatejačanjemeđunarodnihinstitucija,kao i korporacija, pa konstatira kako »imamo nesavršen sustav svjetskog upravljanjabezsvjetskevlade«,želećipritomeupozoritinanužnoststvaranjaadekvatnihmeđuna-rodnihtijelakaopostizanjeravnotežeizmeđuoslabljenenacionalnedržaveivrlojakogtržištagospodarstva(Stiglitz,2009:306).IvanPrpićupredgovoruzbornikaradovaGlo-balizacija i demokracijaopisujeglobalizacijukao»proceskojimseuspostavljapovijesnonovitipsklopamnogostrukihvezaiprožimanjaizmeđuiunutardržavaidruštavakojatvoresuvremenisvjetskisustav«,ovajseprocesprijesvegauočavakao»privrednoidruš-tvenopovezivanje,paiprožimanjerazličitihprivreda,društavaidržava«.Onoučemusevećinaautoraslaže ječinjenicadazbogglobalizacijskihprocesadolazido»deficitademokratske legitimacije« (Prpić, 2004), kao i do svojevrsnog prevladavanja države,naravnouzsnažnogospodarskopovezivanjenasvjetskojrazini.10

VrlosličnoiManfredB.Stegeroznačavaglobalizaciju:»pojamglobalizacijeomeđenjesetom kompleksnih, ponekad kontradiktornih socijalnih procesa koji mijenjaju našetrenutneiaktualnesocijalneuvjetebaziranenamodernomsistemuneovisnihisamo-stalnihnacija-država«(Steger,2005b:13).11Istiautornastavljakakovećinateoretičarasmješta svoju definiciju navedenog pojma unutar spomenutih granica, odnosno kao

10VišeoovojtemividjetiuStiglitz,2009.11Tekst»Ideologiesofglobalisation«ManfredaB.Stegerakoristimuvlastitomprijevodunahrvatskijezik,kaoitekst»FromMarketGlobalismtoImperialGlobalism:IdeologyandAmerikanPowerafter9/11«,istogautora.


133

»multidimenzionalnisklopsocijalnihprocesa,kojistvaraju,umnožavaju,povlačeipo-jačavajusvjetskedruštvenemeđuovisnostiirazmjene,dokuistovrijemepotičurastućusvjesnostmeđuljudimaoovisnostiizmeđulokalnogionogudaljenog,globalnog«(Ste-ger,2005b:13).Zapretpostaviti jekakoglobalizacijapredstavlja »kompresijuvremena iprostorabezpresedana,kaorezultatpolitičkih,ekonomskihikulturnihpromjena,aliivrlomoćnihtehnološkihinovacija«(Steger,2005b:13).Premanavedenimdefinicijamamožemo zaključiti kako se kada govorimoo globali-zaciji očito radi oprocesu, a sukladno tomeM.Freedennaglašavakakoovajpojamoznačava»nizprocesasmještenihispodjednog,popriličnonespretnog‘epiteta’«(Steger,2005b:12).Postojinekolikopojmovavezanihuzglobalizaciju,akojejepotrebnorazlikovati,iakoniunjihovudefiniranjunemajasnogstava.TakoCifrić,pozivajućisenaBecka,pišesljedeće:»globaliziranjejeproces,aglobalitetempirijskostanjedanašnjegmodernogčo-vječanstva.Globalizam (ideologija)jeshvaćanjedasvjetskotržišteunekimaspektimanadomještapolitičkuvlastnacionalnedržave«(Cifrić,2009:260-261).Stegerpakrazli-kujeglobalnostkao»društvenostanjemeđuovisnostiipovezanosti«odpojmaglobaliza-cijakojipredstavlja»nizdruštvenihprocesakojitransformirajunašetrenutnodruštvenostanjeustanjeglobalnosti«(Steger,2005c:8).Kakonaglašavanetomspomenutiautor,globalizacijajesporankonceptupravozbogtogaštonepostojiznanstvenasuglasnostokoprocesakojipredstavljajubitglobalizacije.12Onnavodičetiriprocesakojeformirauvidomuradoveaktualnihteoretičaraglobalizacije.13PovodećiseidaljeStegerovimtekstovima14,dotaknutćemoseekonomskeiideološkedimenzijeglobalizacijekaoključnihuovojraspravi,naštoćemopokušatinadovezatinjegovetzv.temeljnetvrdnjeoglobalizmukaoideologiji.Ekonomskiodnosiusvijetupostaju»diktirani«odnekolicinenacionalnihkorporacija,međunarodnihekonomskihinstitucijailiregionalnihtrgovačkihudruženja.15

Zbog što jasnijeg shvaćanja o čemu je zapravo riječ dobro je spomenuti i »Washin-gtonskikonsenzus« - temeljni stupoviovogkonsenzusasvakakosu»stabilizacija,pri-vatizacija i liberalizacija tržišta« (Stiglitz, 2004:73).16Ovimputemdolazi douspona

12VišeospomenutomvidiuprvompoglavljuStegeroveknjige»Globalizacija«.13 Navedeni procesi su sljedeći: stvaranje novih i umnažanje postojećih društvenih mreža i aktivnosti;širenjeiprotezanjedruštvenihodnosa,aktivnostiimeđuovisnosti;intenziviranjeiubrzavanjedruštvenihpromjenaidjelovanja;širenjesvijestikodljudiosvevećojdruštvenojmeđuovisnostiiinterakcijama.14ManfredB.Stegerbitćenajcitiranijiautoruovomtekstu,ponajvišezbogtogaštootvorenogovorioglobalizmukaoideologiji,aštojeodizrazitevažnostizatemuovograda.15Međunarodnimonetarnifond(MMF),Svjetskabanka(WB)iSvjetskatrgovinskaorganizacija(WTO)navodesekaotrinajvažnija»aktera«udiktiranjusvjetskeekonomskedimenzijeglobalizacije.JosephStiglitzusvojojknjiziGlobalizacija i dvojbe koje izaziva oveinstitucijesmatra»globalnimvladarimabezglobalnevlade«.Aneki ihautorismatrajuiglavnimuzrokombrojnihantiglobalizacijskihprosvjedaširomsvijeta(Jessua,2008:98).16Stagerihnavodikao»deregulacijutržišta,liberalizacijutrgovineiprivatizacijudržavnogvlasništva«.IStiglitzkritiziraovajkonsenzususvojojknjiziUspjeh globalizacije.Navodikakoje»Washingtonskikonsen-


134

neoliberalnogekonomskogporetka,dolazido»oslobođenjaekonomijaširomsvijeta«,anavidjeloizlazeinegativneposljediceprivatizacijeiliberalizacije.Radiseokorupciji,kojaseispostavila»naličjem«privatizacijeiliberalizacije;zemljekojesusenašleilisejošnalazeuekonomskojtranzicijiizkomunizmaprematržišnomgospodarstvukonstantnopratikorupcijausmislupodcjenjivanjastvarnevrijednostipoduzeća,uznaravnovelikibrojupropaštenihradnihmjesta,kojasetobožeamortizirajuotpremninama(Stiglitz,2004:77).17Moglibismo,oovojtemipisatiopširnoidugo,notoipaknijepotrebno-»liberalizacijaipotpunoukidanjevladinihintervencijanafinancijskomtržištuitržištukapitala«(Stiglitz,2004:79)pokazalisulimitsvojeizdržljivostikrizomiponovnomin-tervencijomvladamnogihdržavatijekom2009.godine.Ipak,bilojepotrebnoukratkoorisatiekonomskudimenzijuglobalizacije,dabijupovezalisideološkom.18

Razvojemglobalizacijedolazidorazvojapolitičkihoblikaizvanokviranacionalnihdr-žava, a nevladine organizacije i civilno društvo jačaju. Postmoderni oblici globalnogrukovođenjapostajudominantni, sustavinacionalnihdržavapostajuteretglobalnomrukovođenju(Steger,2005c).SovimbisetvrdnjamasasvimsigurnosložioiU.Beckkojismatrakakojepotrebnodobropromislitioulozicivilnogdruštvadanas,kaoiopotrebistvaranjapolitičkogtijelakojebikontroliralotokovekapitalanaglobalnojrazi-ni.OvajeidejavrlosličnaonojJ.E.Stiglitzakojikritizirajućivodećesvjetskeinstitucijeizražavapotrebuzastvaranjemnovihilipoboljšanjempostojećihvodećihmeđunarod-nihinstitucijakojeraspolažunovčanimsredstvima.Globalizamkaoideologijamožeseokarakteriziratipridavanjemneoliberalnihvrijedno-stiiznačenjakonceptuglobalizacije(Steger,2005c),atobiujednobilainajjednostav-nijadefinicijaoveideologije.IakoStiglitzsmatrakakosevrijednostigubepredkorpo-racijskiminteresimateinteresimaposebnihskupina,drugimriječima,nepostojeviševrijednostikaotakvevećinteresikojiupravljajuglobalizacijom(Stiglitz,2009).Beckpodglobalizmompodrazumijevaprevlastsvjetskogtržištanadpolitičkimdjelovanjem,drugimriječimaglobalizampredstavljaideologijuvladavinesvjetskogtržišta,kojapaknaglašavaekonomskudimenzijuglobalizacije,dokostaledimenzijepredstavljajumanjebitnesastavniceovogprocesa(Beck,2003).Slabljenjedržaveijačanjesvjetskogtržištategubljenjevrijednostikojesudosadapred-stavljalepodloguupolitičkom i gospodarskomdjelovanju,uz istodobno jačanjepo-

zus«»namješten«ostatkusvijetajersuga»inventirali«Međunarodnimonetarnifond,kojisenalaziuXIX.uliciuWashingtonu,Svjetskabanka(XVIII.ulica)teAmeričkoministarstvofinancija(XV.ulica),prematome,biojetodogovor»međususjedima«,smatra.17OnoštoStiglitzutompogledukritizirajetzv.»ekonomijakapanja«,zapravo,smatrakakojevrlovažnonastojatinapravednostikaotemeljudruštvenogugovora,premakojojsiromašnisudjelujuudruštvenojdo-brobitiuvrijemenapretka,abogatiupatnjikadanastupikriznodoba.Zajedničkimbisnagamapotomdoš-lodogospodarskograsta,anikakočekanjemdatržištedovededoefikasnogishoda(Stiglitz,2004;2009).18Ekonomskadimenzijaglobalizacije,moglobisereći,predstavlja»beskrajnopovećavanjetržištakakobiseomogućiorastproizvodnje,gdjenapredaktehnikeitehnologijepostajeciljem,ačovjeksredstvom«(Tomac,2004:173).Prematome,svejepodređenotržištu.


135

sebnihinteresnihskupina–čestonazivanihglobalistima,azapravoseradiosvjetskojglobalnojelitikojacrpisvjetskeresurse.19

Steger se,naime,usredotočujena šestosnovnih ideoloških tvrdnjikojimaonnastojiprikazati globalizam kao punopravnu ideologiju koja »suvereno vlada« današnjicom.Pojamdekontestacija20 (eng. decontestation) smatravrlovažnim,apreuzimagaodM.Freedena,koristi injegova trikriterija,pokojimaFreedenutvrđuje statuspojedinogpolitičkoguvjerenja;radiseostupnjuoriginalnostiimorfološkesofisticiranosti,pove-zanostiipreuzimanjuodgovornostizaširokrasponpolitičkihproblema,temogućnostproizvodnjeučinkovitihkonceptualnih»kontestacijskih«karika(Steger,2005b:15).Stegertvrdikakoglobalizamposjedujemorfološkujedinstvenostisofisticiranost,poli-tičkuodgovornostijakudekontestacijskusposobnost(utemeljnimtvrdnjama),tetakoneostavljamjestozasumnjuuzrelostsvojegideološkogstatusa.21

Prematome,upoznajmo»nitivodilje«suvremeneideologije–globalizma.Prije svega, trebanapomenutikakoManfredB.Steger, čija ćepromišljanjabiti izlo-ženaunastavku,pristupaglobalizmukrajnjekritički,zapravokritiziraneoliberalizamineokonzervativizam,nastojećiukazatinapogreškepolitičkihopcijanašegvremena.Koristećišestosnovnihideološkihtvrdnjiprogovaraiosvojevrsnoj»preobrazbitržišnoguimperijalniglobalizam«.Takođerseosvrćeinaonoštosmonapomenulinasamompočetku,aradiseo»ideološkinabijenompromatranjuideologije«,koristećituprilikudanaglasikakojevažnobavitiseideologijamakojesu»tuisada«,kojesuaktualne-zapretpostavitijedasamimtimželiukazatinamogućnostranijeguviđanjapogreški.Prematome,potrebnojeocrtatiglobalizamkaoideologijunašegvremena.IdejeikritikekojeiznosiJosephE.Stiglitzsasvimćeseuklopitiuonoočemupole-mizira Steger.Beckove ideje i njegovmetodološki kozmopolitizamkoji suprotstavljametodološkomnacionalizmuovomprilikomnećebitirazlagane;bitnojenaglasitikakomakar teoretski podržavamo metodološki kozmopolitizam, premda je argument kri-tičarakojismatraju»naivnimvjerovatikakojemogućerazvititeorijskijezikpotpunoslobodanoddruštvenihsilakojenasokružuju«sasvimprihvatljiv(Mesić,2007:69).22

19Beckspominjeglobalisteiantiglobaliste,Stiglitzgovoriointeresnimskupinamapočevšiodadministra-cijepasvedovodećihmjestapojedinihdržavailisvjetskihorganizacija.Svimajenjimanajvažnijazadaćazadržatipoložajenakojimasenalazepaprematomeistatuskojiuživaju;prematomeodržavaseipostojećisvjetskiporedak,kojemglobalizampridonosi(višeotomeuBeck,2003iStiglitz,2009).20 Dekontestacija bi, najjednostavnije rečeno, bila sposobnost pojedine ideologije da nametne vlastitetvrdnje,stavove,pogledenasvijetkaojedineispravne,nastojećipritomedokazatiispravnostvlastitih,aujedno»pobiti«onekojezastupanekadrugaideologija.Natemeljunavedenogstvarajuseunutarideologijajedinstvenisemantičkilanci-karike,pomoćunjihkontrolirasetzv.političkijezikpojedineideologije.Snaž-noseargumentirajuvlastiteparole,ujednoomalovažavajućiostale.21BecknaimegovoriozabludamaglobalizmakojesemogupovezatisaStagerovimkontestacijskimtvrd-njama.Naime,radiseo:metafizicisvjetskogtržišta,takozvanojslobodnojsvjetskojtrgovini,ekonomskojinternacionalizacijidramaturgijirizika,odsustvupolitikekaorevolucije,mitulinearnosti,kriticikatastro-fičarskograzmišljanja,crnom,zelenomicrvenomprotekcionizmu(Beck,2003;prema:Pažanin,2009).22VišeometodološkomnacionalizmuimetodološkomkozmopolitizmuvidjetiuMesić,2007.


136

2.1. Šest osnovnih ideoloških tvrdnji globalizma kao ideologije

StegerpišućioideološkimtvrdnjamapredstavljaSjedinjeneAmeričkeDržave,odnosnopolitiku ipolitičkuelitu tedržavekao stjegonošeglobalizacijskihprocesa ikaoglav-neaktereuširenjunoveideologije,globalizma.Oostalimdržavamakojepredstavljajujakepokretačeglobalizacijskihprocesa,kojeStiglitzspominjeusvojimrazmatranjimaglobalizacije,poputKine,JapanailiEU,Stegernedonosikaoprijetnju;premanjego-vumišljenju ionakosvijetomupravljapolitičkaelitaSAD-a.Premdaćebiti iznesenenjegove ideološke tvrdnjepomoćukojihglobalizacija idaljeostajenajsnažnijiprocesdanašnjice,potrebnoje,dakako,naovetvrdnjegledatikritički.Ipak,globalizamkaoizrazideologijskihkretanjakojapredstavljajupodloguekonomskim,socijalnim,politič-kimikulturnimdogađanjimanasvjetskojrazinipokušatćemoprikazatikrozStagerovarazmišljanjaizaključke,štoćepredstavljatiodređenikonceptualno-teorijskiputokaz.

2.1.1. Globalizacija je liberalizacija i globalna integracija tržišta

Dakle,globalizacijaitržištesačinjavajujedanzajedničkikoncept.Ovasetvrdnjamožetumačiti ikaopukosvođenjeglobalizacijenaekonomskudimenziju(Steger,2005b).Povezujućiprvutvrdnjusneoliberalizmomineokonzervativizmom,Stegerkonstatirakako upravo sposobnost da apsorbira i prilagodi ideje iz konvencionalnih ideologijapredstavljajedinstvenostimorfološkusofisticiranostglobalizama.Globalizampomiče»tržište«s»perifernelokacije«nakojojsenalaziunavedenedvijeideologijetegastavljau»globalnukonceptualnujezgru«(Steger,2005b:17).CitirajućičlanakučasopisuBu-siness Weeknapisan1990.,Stegerzaključujekakojeglobalizacijauistinutrijumftržištanadvladama.Ipak, potrebno se zapitati »kako toliki ideološki napor, koji inzistira na jednoj eko-nomskoj strategiji za svezemlje,možebitikompatibilan saprocesomkojinastojinadoprinosuuširenjuslobode,izboraiotvorenostisvijetu?«(Steger,2005b:18).Američkiunilateralizampredstavlja,prema tome,problem, jernametanje svojevoljedrugima,dokseujednozalažezatzv.demokraciju,samoodređenjeiljudskapravapotvrđujedo-minacijunadostalim,aujednoiparadokskojijepotrebnoukloniti(Stiglitz,2009).IBeckusamojdefinicijiglobalizmagovoriosvjetskomtržištukojezamjenjujepolitičkodjelovanje.Prematome,ideologijauprvojideološkojtvrdnjiimauporišteusvojojeko-nomskojsnazikojapremašujedržavneiregionalnegranice.Ovatvrdnjazapravopredstavljasamubitsoft powera,23onapakoblikujeglobalnepred-nosti,adaneupotrebljavačakniverbalnuprijetnju(Steger,2005a).Ideologijasatkanauprvojtvrdnjisastojiseusljedećem:»vitalnafunkcijaslobodnogtr-žištanjegovajeracionalnostiefikasnost,kaoinjegovanavodnamogućnostdapridonese

23UStegerovomradupodnaslovomFrom Market Globalism to Imperial Globalism: Ideology and American power after 9/11 autorkoristidvapojma,soft powerihard power, mislećipritomenaupotrebuiliizostanakprijetnjiikorištenjafizičkesile;zbognespretnostipojmovauprevedenomznačenjuostavitćemoihunji-hovomizvornomobliku.


137

većojsocijalnojintegracijiimaterijalnomnapretku–svejeovojedinomogućeuliberal-nomdruštvukojevrednujeištitiindividualneslobode«,ujednogajećikonzumerističkekulturneidentitetemilijardiljudidiljemsvijeta(Steger,2005a:32-33).Stiglitzuprilogovojtvrdnjigovorikako»postojesnažnipoticajiigolememogućnostidasepolitičkiprocesiiekonomskisustavoblikujunanačinekojistvarajuprofitzanekeanauštrbdrugih«(Stiglitz,2009:18).Izoveserečenicemožeiščitatipostojanjeideo-logijekojaideupriloginteresnimskupinamakojelučekoristizglobalizacijekakvajeonatrenutno.

2.1.2. Globalizacija je neizbježna i nepovratna

Ovujetvrdnjulakopovezatismarksističkimpričamaopovijesnojneizbježnosti.Vid-ljivoje,daklekakoglobalizamimasposobnostkombiniranjaelemenata,počestoopreč-nih,ideološkihsklopova.Iako sene slažu smarksistimaokokonačnogciljapovijesnog razvoja,globalisti ipakdijelesnjimanaklonostspramterminakaoštosuneodoljivost,neizbježnost,nepovrat-nost,asvetokakobiopisaliprojiciraniputglobalizacije(Steger,2005a).Sasvimsažetomoglibismorećikakojeovomtvrdnjomglobalizacijapredstavljenapo-putnekeprirodnesile.Kaotakvaonaolakšavaglobalistimauvjeravanjeuneophodnostprilagodbeuvjetimatržišta.Prematome»javnepolitiketemeljenenaglobalističkimide-jamačinesekaoiznadosobnihinteresaiostalihpolitičkihprincipa;vođejednostavnoiznoseonoštojeodredilapriroda«(Steger,2005b:19-20).

2.1.3. Nitko nije odgovoran za globalizaciju

Klasičniliberalnikonceptsamoregulirajućegtržišta,iliboljerečenoisticanjenadmoćinevidljive ruke tržištabilabiideologijasatkanauovojtvrdnji.24

RobertHormatskažekakojeljepotaglobalizacijeupravoutomeštonitkonijeglavni,nekontrolirajunitijedanpojedinac,bilokojavladailiinstitucija(Steger,2005b:20).ThomasFriedmankonstatirakakosvimiželimovjerovatidajenetkoglavniiodgovor-ni,aliglobalnotržištedanašnjicezapravojeelektroničkagomilačestoanonimnihdio-ničara,multinacionalnihinvestitorakojisupovezanitekekranimaimrežama(Steger,2005b:20).25

24A.Smithidejnijezačetnikitvoracpojmanevidljiva ruka tržišta.Njegovesuidejeposlužileliberalimakaoinjihovimprotivnicima,međutim»liberalisugavještoiskoristilizapropaganduvlastitihteorija,dajućiimvećuuvjerljivostiautoritet.TosenijedogodiloslučajnojerjeSmithdoistadaomaterijalkojiselakomogaupotrijebiti za propagandu liberalnih ideja.Njegovi snažni retorički iskazi protiv teorije i praksemerkantilizmasvojomlapidarnošćuioštrinomsamisusenudilizaideološko-političkuuporabu«(Baletić,2004:159).25AkademikZvonimirBaletićprikazujesuvremenaekonomskazbivanjausvijetunasljedećinačin:»su-vremenaekonomskaznanostnamećekonkurentskimodelslobodnogtržištakaouniverzalnoobvezan…Toštojetakavmodelideološkonasiljenadkreativnimmišljenjem,povijesnimiskustvomistvarnimodnosimaipotrebamasvijetamanjejevažnoodčinjenicedaprikrivaintereseiaspiracijenositeljamoćikapitala.Zato


138

Paipak,ovajetvrdnjauposljednjevrijeme»potkopana«.Stegerpaksmatrakakojeonazamijenjenaagresivnijomizjavomoglobalnomanglo-američkomvodstvu.26Nastavljakakoovajčinnebitrebaozvučatikaoznakideološkeslabostiglobalizma,prijebisenanjegatrebalogledatikaonasposobnostzaidejnufleksibilnostirastućusposobnostdaodgovorinanoviskuppolitičkihproblema.Jošdodaje,uželjidapotvrdiglobalizamkaoideologiju,kakoglobalizam,kaopunoprav-nipolitičkisistemvjerovanja,nosiodređenaobilježja»idejneobitelji«,dovoljnoširokdausebisadržiekonomskevarijantetokom1990-ih,kaoione»militarističke«nakon11.rujna(Steger,2005b:21).Pomakomutzv.imperijalniglobalizamnapuštasenavedenatvrdnja,anavidjelodolazi»proglasoglobalnomvodstvu«(Steger,2005a:35).27

2.1.4. Globalizacija koristi svima

Većspomenutaprvaiovačetvrtaideološkatvrdnjatemeljisutzv.soft powerupravljanjaglobalizacijom,asvedoksenije»dogodio«11.rujanapredstavljalesutemelj»mirno-dopskog«širenjaglobalizacijediljemsvijeta.Četvrtatvrdnja»ležiusamomsrcuglobalizacije«izbogtogaštodajeodgovornapitanje»Predstavljaliglobalizacijafenomendobra?«.Uovojjetvrdnji»dobrobitzasve«zapaki-rananaspecifičanliberalističkinačin»ekonomskograstaisveukupnognapretka«.Ovaje »dobrobit za sve« zapravo još jednapoveznicanaizgled inkompatibilnih ideologijapodglavnimkonceptomglobalizacije(Steger,2005b:21).28

Četvrta tvrdnja sasvim zanemaruje »podjelu svjetova«, sve veći jaz između bogatih isiromašnih, pa samim tim i neravnomjernu globalnu distribuciju bogatstava.29 OvujepodjelunaglasioThomasBurnettusvomradu»Pentagon’sNewMap«,kojije,isti-na,biokoncentrirannatrenutnuopasnostodterorizma,aliipakjesvijetpodijelionatriregije,odkojihprvučini»regijajezgra«,kojukarakterizira»globalizacijasgustomumreženosti,financijskimtransakcijama,liberalnimmedijima…«.Ostaledvijeregije,

semalogovorioakterimakojisunatržištu,onjihovojstrukturi,načinuimotivimadjelovanja,dasenedajenistvarniopisdjelovanjatržišta,prikrivajućisvetozagonetnom‘nevidljivomrukom’,ajošsemanjegovori stvarnomrezultatu togdjelovanjanadistribucijumoći.U tome je, izgleda, iprava tajna snage ipopularnosti‘nevidljiveruke’«(Baletić,2004:162)26TomeuprilogideiStiglitzovaizjava:»krajHladnogratadaojeSAD-u,jedinojpreostalojsupersili,prili-kudapreoblikujesvjetskiekonomskiipolitičkisustavnatemeljuprincipapravednostiibrigezasiromašne;noodsutnostkonkurencijeodstranekomunističkeideologijedalajeSAD-utakođerprilikudapreoblikujesvjetskisustavnatemeljuvlastitogsebičnoginteresaiinteresanjezinihmultinacionalnihkompanija«(Sti-glitz,2009:301).27Višeoglobalizmutokominakon»11.rujna«bitćeriječiunastavku,aliio»transformaciji«globalizma.28Socijalističkavizija»ekonomskograjanazemlji,aukapitalističkomoblikupredstavlja»proširenukon-zumerističkuutopiju«(Steger,2005b:21).29»Svijetomvladajugrabežljivcikojimajejediniciljuvećavanjeprofitaimoći.Vladavinu‘grabežljivaca’omogućujuplaćeniciglobalizma,svjetskenadnacionalneinstitucijeiorganizacije,kojenamećusustavvri-jednostislobodnetrgovine,otvorenogdruštva,zaštitekapitalaiširenjenjegovemoći«(Tomac,2004:177).OvomrečenicomTomacsažetoiznosionoštoStager,aliiStiglitziznoseusvojimradovima.


139

prematomepredstavljajuterorističkuprijetnjuali i suprotnostglobalnimprocesima,paihjepotrebno»prilagoditi«(Steger,2005b:25-26).Itujevidljivaupletenostčetvrtetvrdnjeokorisnosti,aliionedrugeoneizbježnostiglobalizacije.OvimjeBurnett,mož-dasasvimnesvjesnodoveoupitanječetvrtutvrdnjukojaje,kakosmorekli,previdjelanejednakostisvevećijazizmeđusiromašnihibogatih(zemalja,dijelovasvijeta).»Globalizacija koristi svima« zapravo jedobar slogan zaodržavanje »statusaquo« jer»prijedvadesetipetgodinabilojerazumljivodasevodiraspravaotržišnomfundamen-talizmuipoliticiWashingtonskogkonsenzusa,naime,onanijebilastvarnoiskušana.Danas,kadavidimouspjeheineuspjehe,teškojerazumjetinastavakterasprave–osimzbogulogeideologijeiinteresakojimaslužitakvapolitika.Jer,iondakadagospodarstvoneraste,imaonihkojimajedobrozbogteitakvepolitike«(Stiglitz,2009:51).Među-tim,nastavljaStiglitz,zaprimijetitijekakosepoložajAmerikeusvijetuvećdugonetemeljisamonanjezinojekonomskojivojnojmoći,negoinanjezinommoralnomvod-stvu,načinjenjuonogaštojeispravnoipravedno«(Stiglitz,2009:296).Prematome,demokracijakakvupromičuvodećesvjetskesile,načelusaSAD-om,uistinupredstavljajošjednukarikuuideološkomkonceptusuvremeneglobalizacije.30

2.1.5. Globalizacija pridonosi širenju demokracije u svijetu

Krenimonajprijesnekolikopitanjanakojaćemopokušatiodgovoritiunastavku.Nakakvoseširenje»demokracije«misli?Širiliseona,uvećinislučajeva,uzpomoćprveičetvrtetemeljneideološketvrdnjeilijeipaknajvažnijaonaokojojćebitiriječikaoonajnovijoj,ujednoiposljednjojideološkojtvrdnjiglobalizma?Petatvrdnjaočitopovezujeglobalizacijskeprocese,liberalizacijutržišta,slobodnutrgo-vinu,privatizacijusdodatnim,zanjihkorisnim,pojmomdemokracije.31

Promicanješirenjademokracijeputemglobalizacijezapravopočivanauskoj,formalnojiproceduralnojsliciishvaćanjudemokracije.Naime,shvaćajućijekao»poliarhiju«,glo-balistikoristedemokracijukakobipromoviralisvojprojektekonomskerestrukturacije

30Stiglitzapeliranastvaranjemeđunarodnihdemokratskihpolitičkihinstitucija,kojebibileumogućno-stisuprotstavitisenajutjecajnijimsvjetskimsilamaikojebipostigledaglobalizacijadjelujeupozitivnomsmislu.31PremariječimaC.Offea,profesoraHumboldtovogsveučilištauBerlinu,postoječetirivalaprihvaćanjaliberalnogdemokratskogporetkausvijetu,aOffenavodiipeti,ukojipripadaju»neeuropskislučajevi«.UpravobitajpetivalprihvaćanjademokracijeodstraneneeuropskihzemaljabiozanimljivjerutuskupinuulazeizemljepoputAfganistanaiIraka.Offejošnavodištojesvepotrebnokakobiseliberalnidemokratskisustavmogaouspješnoprimijeniti,posebnonaglašavajući»skupmoralnihresursa«,odnosno»političkukul-turu«kojapodrazumijevatolerantnost,povjerenjeisolidarnost–pritomeukazujenavažnost»horizontal-nogodnosaizmeđupojedinačnoggrađaninainjegova/njezinauniverzuma‘sugrađanina’«.Zanovonastaledržaveipakje,započetak,važnouspostaviti»horizontalniodnosizmeđugrađaninaikonstituiranedržavnevlasti«(Offe,2004:115-120).Širenjedemokracijekakvojeopisanoupetojtvrdnjineuzimauobzirnave-denupolitičkukulturuilijupakneuzimauobzirdovoljno.Offejošnaglašavavažnostprisutnostinacijekojaondatvoripolitičkuzajednicu,međutim,zapitatije»štokadajenacijinametnutademokracija?«.32PrimjernavedenogmožesepronaćiuzbivanjimaposljednjihgodinauAfganistanu,apotomiuIraku.


140

diljemsvijeta(Steger,2005b).WilliamI.Robinsonkonstatirakakojefokusnačingla-sovanja–ukojemjednakostprevladavasamoformalno–zapravosamosredstvoprikri-vanjanejednakostikojesereflektirajuupostojećimdruštvenimodnosimamoći(Steger,2005b:23).32Ovatvrdnjapredstavljasvojevrstanreceptzapostizanjemiraisigurnostidiljemsvijeta,aglobalisti(osobitoneokonzervativcidosadašnjeBushoveadministracije)smatraju jepogodnomza »prisilno širenje«demokracije i to zbog »plemenitog« ciljasatkanogodmiraisigurnostizasve(Steger,2005b).33Kolikojene/plemenitciljširenjademokracijepremanavedenimkriterijimamožesesasvimslikovitoopisatikršenjemte-meljnihljudskihpravau,primjerice,GuantánamuiliAbuGhraibu,zatvorimanastalimnakoninvazijenaIrak(Stiglitz,2009).

2.1.6. Globalizacija zahtjeva globalni rat protiv terorizma

Terorizam34–jedanodnovihoblikaantiglobalizacijskeborbe?Bioontoiline,svakakojeostavioneizbrisiveposljedicenaglobalizacijskeprocesenašegvremena,odnosnonaisteteproceseuposljednjihdesetgodina.Moglibismorećikakojesvepočelo11.rujna2001.,timsuseterorističkimnapadomnaSADstvariuvelikepromijenile.Utjecajjevidljiv,kakonekitvrde,inapreobrazbiglobalizmakaoideologije.Ovapakposljednjatvrdnjapovezujeidejuekonomskeglobalizacijesotvorenimmilita-rističkiminacionalističkimidejama(američkogvodstvaglobalnogrataprotivteroriz-ma)(Steger,2005b).Alionausebinosiiparadoks,smatraSteger.Naime,kadabiglobalniterorizamprestaobitijedanodglavnihproblema,ovabitvrdnjaprestalabitiaktualna,adanebibitnoutjecalanadaljnjitokglobalizacije.Sdrugestrane,akoratprotivglobalizmapotrajeibudeintenzivan,ovaćetvrdnjavremenomsvevišedobivatinatežini.Za što sezapravozalažeova tvrdnja?Za legalnuuporabusile, reklibismo.Navodnoneizbježno i ireverzibilno širenje globalizacije ugroženo je; konkretnije, najpoznatijisvjetskisimbolidominacijeameričkeglobaliziraneekonomijeikulturenestalisuslicazemljenakonal-Quaidinanapada11.rujna2001.godine(Steger,2005a).Utimtrenucimadolazido»krizesigurnosti«,adabiseliberalizacijaiglobalnainte-gracija tržištanastavilabilo jepotrebnopristatinakompromise.Tuse,premaStege-rovim riječima, globalisti odlučuju na suradnju s »napredujućim neokonzervativnim

33OdemokracijikojujezagovaralaBushovaadministracija,paprematomeiSADutovrijeme,pišeT.Mayer.Naime,onnaglašavadajestvarnostobilježenaunilateralizmomSAD-akaosupersile,kojirazarasamumogućnostutopijskogrealizmasvjetskedemokracijeutemeljenenamultilateralnojkooperacijiipra-vednosti.SjedinjeneAmeričkeDržavesuizgradilehegemonističku,unilateralnupolitikusvjetskogporetka(Mayer,2004).Kaojednogodglavnihakterakojibimoglipredstavljatiprotutežuameričkomunilateraliz-muMayernavodiEuropskuuniju,atomsestajalištupriklanjaiStiglitzusvojimrazmatranjimamogućihrješenjetrenutnesituacijeusvijetu.34Rodingadefinirakao»oblikpostmodernog,globalnogratačijeuzrokeisvrhenemožemoodrediti.Onsevodiizvanograničenogvremenaiograničenogprostorasvuda:sadaiovdje«(Rodin,2004:9).35Ovajrad,apogotovotemakojaslijedinemazanamjerupriklonitisebilokojemviduantiamerikaniz-


141

snagama«.Ovdjejevidljivtrenutakpristankanakorištenjehard-power strategije,kojauključujekorištenjesileupostizanjuodređenihciljeva.Takopočinjepričao»prelaskutržišnoguimperijalniglobalizam«,štojedakakovažandiounašemsvrstavanjuglobalizmauvrloširokuobiteljideologija.Zaovujeposljednjutvrdnjujošbitnospomenutikakoona»prisiljavademokracijuislo-bodu«upojedinedijelovesvijeta,doslovnorečenovatrenimoružjem,aštose,naravno,protivisveopćemrazumijevanjuslobodekaoizostankaprisile(Steger,2005b).

2.2. »Preobrazba« globalizma35

Kaojedanodnajvažnijih,moždaijedinirazlogtzv.preobrazbeglobalizmasvakakojepojavasuvremenogterorizma.Potrebnojerećinekolikoriječinatutemu.Jean-FrancoisGayraud iDavidSenat autori supoučneknjižice jednostavnognazivaTerorizam. Premanjihovumišljenjumismopreživjelikrajjednogterorističkogciklusa,a svjedočili smo i nastankunovog.U suvremenojpovijesti terorizma razlikuju četiriciklusa:prvi–anarhistički,narazmeđuXIX.iXX.stoljeća,azavršiojepočetkomPrvogsvjetskograta;drugi–balkanski,Drugisvjetskiratprivodigakraju;trećivalterorizmaobilježenjedekolonijalizacijomihladnimratom–predstavljaojeuporabuneizravnihstrategijaičistoideološkihsukoba;četvrtivalterorizmarazvijaseudvasmjera,od»po-litičkog«prema»razularenom«iod»kontroliranog«prema»iracionalnom«(GayraudiSenat,2008:16-16).Prematome,»suvremeniterorizamjebrutalan,neuhvatljiviiraci-onalan«(GayraudiSenat,2008:13).KaosuvremeniterorističkinapadbezpresedananavodiseonajkojijezadesioSAD11.rujna2001.godine.Kakojevećvišeputaspomenut,bilobigadobrojasnijeprikazati.»SunitskiislamistiskrećučetiriameričkaavionasnjihovapravcaletaipretvarajuihumoćnoratnooružjeprotivSjedinjenihAmeričkihDržava.Posljedicesutisućemrtvih,jednatrajnotraumatiziranazemlja,desetinemilijardidolaraštete;sigurnosna(FederalBureauofInvestigation)iobavještajnaslužba(CentralIntelligenceAgency)optuženesu zanesposobnost, anovoizabranipredsjednikprisiljen jenaglo improvizirati novuvanjskupolitiku.Istovremeno,ekonomijapadaurecesiju.Tajnapad,jedinstvenupovi-jestiSjedinjenihAmeričkihDržava,brutalnomijenjatijekpovijestivodećesvjetskesileivelikogdijelaplaneta«(GayraudiSenat,2008:7-8).36

Globaliziranotržišteovimječinombilougroženo,ugroženesubileisvedrugeteko-vine globalizacije, a prijetnju je osjetila i zapadnodruštvou cijelosti.Globalno trži-šteprikazano je kaoonokojem jepotrebna svojevrsna zaštitaprotiv »nasilnihhordiiracionalizma«.Navodnoneizbježnoiireverzibilnorazvijanjesamoregulirajućegtržištaodjedanputmorabitipotpomognuto snažnimzakonskimmjerama (kojeuključuju i

ma,ilinekojodideologijaipokretausmjerenihprotivSAD-a.Međutim,namjerajeupozoritinaaktualneideologije,odnosnonateoretičarekojisebaveistima,teistaknutiaktualnapromišljanja.36ZaspomenutijeiterorističkinapadnapodzemnuželjeznicuuLondonu7.srpnja2005.37Moždabibiloprigodnijekoristitipojam»demokratskadiktatura«ili»demokratura«.Ovajpojampred-


142

uporabusile), jersuonetekojemogu»potući«neprijateljedemokracije i slobodnogtržišta(Steger,2005a:33).KakoobjašnjavaSteger,unutarglobalističkihkrugovapočinjeseuvlačitiidejaohard powerstrategijiobraneglobalizacije.Globalisti,inačevezaniuzneoliberalneprincipe,ulazeuideološkikompromissnapredujućimneokonzervativnimsnagama,asvekakobispasilinapredakliberalizacijeiglobalneintegracijetržišta.SADkaovodećaekonomska,ali ivojnasila,potaknutanavedenimterorističkimna-padom koristi ovu priliku kako bi »prerasla u imperij koji počiva na velikoj vojnoji ekonomskojmoći« (Steger, 2005a:41). Ideja koja se ovim činom zastupa glasila biovako–osiguravanje»slobode«pomoćuameričkogvodstvauciljuuspostavljanjapoli-tičkeiekonomskedemokratizacije37diljemsvijeta(Steger,2005a:37-38).Došlojedopreobrazbeglobalizmakaoideologije,naimeonajprije11.rujna–tržišniglobalizampoprima novi oblik nazvan »imperijalistički globalizam s američkim licem« (Steger,2005a:33).Nijeničudoštobrojniautoripozivajuna»pokornost«uciljupostizanja»općegdobra«.Robert D. Kaplan, nagrađivani američki novinar i pisac nekoliko bestsellera smatrakakobiSADtrebalabitivodeća»upravljačkadržava«svijetanakonzbivanja11. ruj-na.Otomekažesljedeće:»SvrhasilekojuposjedujeSADnijesilasamaposebi,onapredstavlja fundamentalnu liberalnu svrhu zadržavanja ključnih karakteristika svijetaukojemvladared.Tekarakteristikeuključujutemeljnupolitičkustabilnost,idejuslo-bode–pragmatičkikoncipiranu,poštovanjeprivatnogvlasništva,ekonomskeslobodeireprezentativnuvlast.«Jošnadodajekakojetrenutno»američkamoć,isamoona,umogućnosti služitikaoorganiziraniprincipzasvjetskuekspanziju liberalnogcivilnogdruštva« (Kaplan2003;prema:Steger, 2005a:40). Iz rečenog je evidentnoda je tzv.slobodapragmatičkikoncipiranazapravojasnoaludiranjenauporabuhard powerstra-tegija,odnosnouporabuvojnihtaktikakojesukoncipiranetakodaodržavajuameričkusuperiornost(Steger,2005a).38

Kakosenebiupustiliupreopširnuraspravuo»preobrazbiglobalizma«,valjasamojošspomenutikakojeovakav»raspletdogađaja«opasanzbogmogućeprijetnjedasegloba-lizmaokrenepremanekomnovomnacionalizmu.Nakrajuovog središnjegdijelamožemo zaključiti kako je globalizam,počivajućinasvojihšestosnovnihideološkihtvrdnji,makolikoone,ponekad,kontradiktornebile,uspio»preživjeti«promjenenastaletokomposljednjegdesetljeća,dapače,prilagodiosenjima–transformirajućiseunovijividistoga,potvrđujućitakosamsebekaoideologijusuvremenogsvijeta.Prikazavšiglobalizamkaoneoliberalni,odnedavnoineokonzervativni»ideološkipakettvrdnji«,kojim»upravljaju«najmoćnije svjetskedržave,načelusaSAD-ompokušali

stavljaobisljedeće:»autoritarnoizobličenjetranzicije,tokomkojegjeučinjenomaloiliništausuzbijanjuliberalno-klijentelističkeprivatizacije,smanjivanjusocijalnihnejednakosti,porastuzaposlenostiiulaganjuuznanostiobrazovanjekaoključnečimbenikerastuće‘ekonomijeznanja’«(Kalanj,2007:146).38PrimjerizatonajzornijesuprikazaniuratuprotivIraka.39VišeoglobalistimaiantiglobalistimavidjetiuBeck,2003.


143

smoprikazatiosnovnecrteideologijekojaosiguravapostojanostglobalizacijskihpro-cesadanašnjice.Onoštojeuistinuideologijskouglobalizmupredstavilismokrozšestosnovnihideološkihtvrdnjiglobalizma,kojećemosažetinasljedećinačin:snažnaidejaglobalneintegracijetržišta,idejaoneizbježnostprocesaglobalizacije,idejaomisterio-znomne/upravljanjuglobalizacijskimprocesima,idejakorisnostiširenjedemokratskihvrijednostiislobodakaoiidejaovažnostočuvanjatihslobodauporabomsile.

3. EKOLOGIZAM VERSUS GLOBALIZAM

Dosadajebiloriječioideologijikoja»dominira«zapadnimdruštvomposljednjihneko-likodesetljeća–dominiraprvenstvenozbogmoćikojuposjedujugrupekojezagovarajuipodržavajuglobalizam.Unastavkućebiti riječioonimgrupamakojeBecknazivaantiglobalistima39,točnijeoekološkimpokretimaiekologizmukaosvojevrsnojideolo-gijivezanojuzekologiju.Većsmonapomenulikakojereformizamodnosnoglobalnasocijaldemokracijanajjačisuparnikneoliberalnojpoliticiglobalizacije(Kalanj,2007),takođersmoistipovezalisjavnim politikama ili,boljerečenosvojevrsnimtrećim putem – tolikokorištenimterminomA.Giddensa.Unutarovihpojmovasvoje jemjestonašaoitzv.održivirazvoj,ali iekologizamkaojedna posebna ideologija.40 O održivom razvoju ćemo naknadno, no ovdje ćemo gapojasniti:»formulaodrživograzvojajedanjeodnajsmislenijihinajzrelijihizrazarefor-mističkogkonsenzusaproizašlog iz nastojanja da se kanoni tehno-ekonomskog rastastavepodauspicijeodgovornosti zabudućnost čovječanstva« (Kalanj,2007:143).Zadobrobitcijelogsvijetapotrebnojezakonimaograničitirazorneposljedicesamoreguli-rajućegtržišta.Održivirazvojpredstavljavažnu»kariku«iumnogimekološkimpokre-tima.Međutim,pojediniautorise,sasvimnepotrebno,obrušavajunaekološkepokrete,ekologijuopćenito.Smatrajukakoje»ekologijapostalapraviratnistrojuborbiprotivkapitalizma,azapravosesamoukapitalističkimzemljamaekologijushvaćaozbiljno«(Jessua,2008).Istiseautorpotompozivanačinjenicukakonisustarekapitalističke,većbivšesocijalističkezemljenajvećizagađivačiionikojiugrožavajuopstojnostnašegpla-neta,očitozaboravljajućipritompričuopremještanjurazno/raznih»štetnih«industrijauslabijerazvijenezemljeodstraneonihrazvijenih.Krenimo,dakle,premaekologizmu.Prijesvega,potrebnosenadovezatinagorerečeno.Naime,ekološkipokretznatnojestarijiodsameideologije.UEuropinastajeu19.sto-ljećukaosvojevrsnapobunaprotivindustrijalizmaiurbanizma,značinastajeuzemlja-

40Iakojeekologizamuovomraduprikazankaomogućanovaideologija,potrebnojenaglasitidagloba-lizacija,kakvomjepoznajemo(prematomeiglobalizam)imačvrstetemelje,ponajvišezbogtogašto je»ekonomskaglobalizacijapreteklapolitičku«(Stiglitz,2009:43)atojeijedanodnajvećihproblema,paseapelizaočuvanjemprirodekaoinjezinihresursaslabočuju.Stiglitznavodikakoministrifinancija,pri-mjerice,dokraspravljajuosvjetskimfinancijskimpitanjima,nevoderačunaoutjecajunaokoliš,aministrizaštiteokoliša,kolikogodpozivalinaoprez,nemajudovoljnofinancijskihsredstavazakonkretnepotezeiutjecajnaoveprve.41IstiautorjošgovoriosličnompokretuuSAD-u,kojiserazvijaudvasmjera:Prezervacionističkismjer


144

makojesuiskusilebrziidramatičniprocesindustrijalizacije(Ravlić,2003:310).41Stoganiječudo,kaoštonekimisle,dajeekologizamnastaobašutimzemljama.Zarazlikuodvodećihsvjetskihideologija,kojesezasnivajunaantropocentričnojosno-vi,aoprirodigovorekaooobjektueksploatacijeigospodarenja,ova»ekološka«ideo-logijabitnoserazlikuje.»Ekologizambitnorevidirapaiposvenapuštatradicijuhuma-nističkogbavljenjaljudskimbićeminjegovom‘slobodom’,‘jednakosti’,‘pravednosti’,‘poretkom’,itd.42Onnepolaziodkoncepciječovjekaililjudskihpotrebanegoodvizijeprirodekaomrežeodnosaizmeđuživihbićakojiobuhvaćajuljudskabića iprirodnuokolinu«(Ravlić,2004:313).Ekologizamdanasproizvodi znatnupolitičkudjelatnost, a ekološkepokrete i grupe,premdasezalažuza,kaoštosmoispomenuli,popriličnoraznovrsneideje,ujedinjujeskupzajedničkih ideja ivrijednosti,kojese,uzasverazlike, ipakmogusvrstatiu istiideološkiokvir (Ravlić,2004).Sukladno s timnabrojatćemonajosnovnijeelementeekologizma:Ekologija,uovomslučajuposebnovažnapolitičkaekologijausredotočenajenaodnosekologijeipolitikekaonaodnosljudiiprirode,naglašavajućikakoljudinisugospodariprirodnogsvijeta;Holizam,bitanelementekologizma,podrazumijevashvaćanjesvijetakaocjelinekojasenemožerazumjetiputemsvojihdijelova,odnosnocjelinakaotakvavažnijajeodsvojihdijelova,štoponovnopotvrđujegorerečenokakoseljudinesmijuizdvajatikaosvoje-vrsniupravljači,većkaodiosveukupnogprirodnogporetka;Antiindustrijalizam u smislu shvaćanja kapitalizma i socijalizma »tek različitim ma-nifestacijama iste ‘superideologije’ – industrijalizma«. Možda najzanimljiviji elementekologizma,antiindustrijalizamdotičeseiraspraveomodernojznanostiitehnologiji.Smatrajućiihdijelomindustrijalističkeideologije,njihovouporišteuinstrumentalnojracionalnostipotrebnojezamijenitikonceptomekološkeracionalnosti»kojipodrazu-mijevaljudskoponašanjeusmjerenonaodržavanjeekološkeravnoteže«;Održivi razvojelementjeokojemsmovećponeštoirekli.Ipak,najslikovitijeobjašnje-njeovogelementabilobishvaćanjeZemljekao»svemirskogbroda«–»kapsule«,»za-tvorenogsustava«kojiimasvojegranice,konačneresurse.Svatkobitrebaobitisvjestanovefigurativneporuke;Decentralizacijasepostavljakaoposljednjielementekologizma.Mislisenadecentrali-zacijupolitičkelokalnezajednicekaobisvojepotrebezadovoljavalaizvlastitihresursa,a

–osnivanjedržavnihagencijaiprovođenjeekološkihciljevavladinimdjelovanjem,ovojeantropocentričnipristup prema kojem je priroda pitanje ljudskog razvoja; Konzervacionistički smjer – organiziranje ne-vladinihudruga,ekocentričnipristuppremakojemjeprirodasavršenatakvakavujeBogstvorio(Ravlić,2004:310).42Upravozbogtogakritičariekologizmastrahujuodograničavanja ilislabljenja individualnihljudskihpravaipravanaslobodu,demokratskihdruštvenihstrukturaisocijalnihpravaasvetouimepozivanjanaprijetećuekološkukatastrofu(Eser1998,prema:Cifrić,2003).Prematome,navedenaprijetnjaprikazujesekaoprijetnjaod»hegemonijeekologizma«.43OvarijantamaekologizmavidiuknjiziSuvremene političke ideologije autoraSlavenaRavlića.


145

natajbinačinzajednicastvorilaodređenisenzibilitetpremaprirodiinjezinimzalihama(Ravlić,2004:312-317).43

Premdaeklologizamkaoideologijapredstavljajednovrloširokoinesasvimkompaktnopodručjeideja,svojimje»glasom«upozorionamnogeproblemenašegvremena,stogasmatramodajevažnoistaknutipostojanjejednetakve,sasvimposebneideologije.Raspravomoekologizmukaoideologijikojaje,akoništadrugonajzanimljivijioponentglobalizmu,došlismodoposljednjegdijelaovogarada,kojićeseokušatiumanjeop-ćenitompogledunajedanposeban»svijet«,aunadidapostojidrukčijinačinkorištenjaprirodnih,društvenihiljudskihresursa.

3.1. Četvrti svijet

»ČetvrtisvijetpredstavljaonedijeloveZemljekojiodolijevajuglobalizacijskimprocesi-masvihvrstaioblika«(Cifrić,1999:392).Tajsvijetinjegovekulturepostajusimbolombioraznolikosti i izvorom neznanstvenih, tradicijskih znanja, koja mogu biti itekakokorisnaumodernojindustrijiifarmaciji.44

Uvrstivšimeđudruštva»četvrtogsvijeta«iseljačkadruštvanašihprostora,Cifrićkon-statirakakojeuistinumogućeodržatiravnotežusprirodom,odnosnouspostavitipri-mjeren odnos društva i prirode. Ovaj se svijet, u doba ekološke krize s kojom smosuočeni,uspostavljakaosimboliskustveneporukesuvremenomčovjeku,porukedajemogućeprilagoditiseprirodivišenegojujepotrebnoprilagođavatičovjeku.ČetvrtisvijetpremaE.Castellsupredstavljaonedijelovesvijetakojisuisključeniizglo-balnihzbivanja,iliimjeglobalizacijadonijelavišeštetenegokoristi.Čestosezadijelovesvijetakojipripadajuovomčetvrtomsvijetukažekakosutoprostoribezdržavljanstvaaljudikojitamoživemarginaliziranisuinalazesenarubusiromaštvailisupotpunosiromašni.Četvrtisvijetpredstavljajuisvaonamjestaštoihjeglobalizacijaoskvrnulanabilokojinačinanalazeseunutarrazvijenogsvijeta,onogakojisedonedavnanazivaoprvimsvijetom.Zanaglasitijeijednoidrugoshvaćanjepojmačetvrti svijet: Castellsovo-kakobismoupozorilida,bezobziranaideologijeipolitiketrebavoditibriguoZe-mljikaoioljudimakojijenastanjuju,posebnoonimakojipripadajučetvrtomsvijetu;Cifrićevo–dabismonaglasilipostojanjeruralnihprostoraglobaliziranogsvijetakojajošuvijeknudealternativuteublažujunegativneposljediceglobalizacijeiindividuali-zacije.45

44Oprivatizacijidomorodačkogznanja,odnosnoodoslovnojkrađipatenatapaprematomeipravanakorištenjetakvihznanjaodstranemultinacionalnihfarmaceutskihkompanijavidjetiuStiglitz,2009.45Individualizacijukaopojavukojapratiglobalizacijskeprocesenismoposebnospominjali.Valjasamospomenutikakojeistaokarakteriziranakaonegativna.Marxjuopisujekaoalijenaciju,Durkheimgovorioanomiji,WeberiSimmeloracionalizaciji.Giddenspaksmatrakakoonajtkoželiosobnusloboduine-ovisnostmorasamtrpjetirizikeživota(Kregar,2000).Nekiautoriidudotemjeredakažukakojesvaki»projekt«unašemživotuisključivoosobniprojekt,pozivajućisečakinaintimnostkao»fluidniilislobod-nolebdećiosobniprojekt«(Štulhofer,2004:9).46»GlobalizamonakokakosedanasnastojiostvaritiukidamultipolarnostsvijetaipretvaraSADugos-


146

Prematome,imajmonaumudajošuvijekpostojetakvamjestakojanasmoguspasitiod»novumamodernogživota«,tih»specifičnihbuka«kojeuzrokujutzv.blazirani kod urbaniteta(Štulhofer,2004:11),mislećipritomnaruralneprostorekojinasokružuju.Ipak,ne smijemozaboravitinamarginalizirani četvrti svijetkoji jeponajviše iskusionegativneposljediceglobalizacije.

4. ZAKLJUČAK

Ovajradusvojojbitiprikazuje ideološkustruju,kojapredstavljaokosnicumeđuna-rodnepolitike i ekonomskihzbivanja suvremenog svijeta.Globalizamsekao ideolo-gijauglavnomvežeuzzapadnucivilizaciju,pasuprematomenjegoviglavni»igrači«najrazvijenijezemlje,načelusaSAD-om.46Svojujesnagudokazaoipreobrazbomutzv.imperijalističkiglobalizam.Stegerovi,kaoiStiglitzoviradovi,poslužilisuudoka-zivanjutezeopostojanjuideologijekojapotpomažeglobalizacijuposljednjihnekolikodesetljeća.Naime,radiseoigrimoćiekonomskihipolitičkihakterakojiiztrenutnogstanja lučekorist.Uzevšiuobzirutjecajglobalizacijepaprematomeiglobalizmanasvjetskadogađanjaposljednjihnekolikodesetljećazazaključitijekakosuuistinuvidlji-vepromjenenadruštvenom–individualizacija,ekonomskom–snažankapitalističkiineoliberalniutjecaj,političkom–globalizam,aliikulturnompodručju–akouzmemouobzirjošuvijeksnažnoantropocentričnoshvaćanjesvijetaokonas.Zaključno,globalizam,utkanusveporeglobalizacije,imasvepredispozicijedapostanemoćnaideologijasuvremenogsvijeta,moćnaprvenstvenozbogdruštvenihskupinako-jimajestalodopromicanjaiodržavanjatrenutnogsvjetskogporetka.Ekologizam i tzv. četvrti svijet spomenuti su kakobi senaglasilamogućnost izbora,ipak,realnojenaglasitikakojeglobalizam,čvrstovezanuzproceseglobalizacije,kojojjeočitobilopotrebnoideološkouporištakakobipronašlaputdonajskrivenijihkutakanašegplaneta,dominantansustav ideja,anatemeljutih ideja ipredodžbidonosesevažnesvjetskeodluke.Tujemoždajasnapredodžbaglobalizmakojisenalaziuopozicijispramkozmopolitizma,jerkakokažeBeckodgovorjenaglobalizacijukozmopolitskadržava,akozmopolitizam,zarazlikuodglobalizmapriznajerazlikeavodisenačelomopronalaskuipriznavanjudrugoga.Ipak,dobronamjernostkozmopolitizma,osimuekološkimipokretimasličnihvrsta,uglavnomvezanihuzcivilnodruštvo, jošnismosasvimiskusili.Globalizamseodostalihideologija,odkojihsunajistaknutijespomenuteutekstu,ra-zlikujeutomeštokombinirarazličitesegmentepostojećihideologijaprerastajućitakou svojevrsnunovu ideologijukoja jeprimjenjivagotovonačitav svijet.Radi li se tu

podarasvijeta,štomorastvoritinovesuprotnostiinestabilnosti.Pritomdolaziupitanjebogatstvorazlikaiosobnostinaroda,kultura,jezika,vjerapaicivilizacija–namećesejedinstven,globalnisustavvrijednostikojitrebaomogućitineograničenuslobodutrgovine,slobodnotržišteistalnouvećavanjeprofitakaonajve-ćevrijednosti«(Tomac,2004:181).


147

konkretno o pobjedničkom neo/liberalizmu potpomognutom primjesama iz ostalihideološkihsustavaostavitćemokaootvorenopitanjezanekunovuraspravu,kojaće,zanadatise,imatikonkretnuteorijskuorijentaciju,kojuovajrad,osimopćenitogosloncanaprikazglobalizacijeiglobalizmakrozspektarinstitucionalističkihiklasnihpoima-njameđunarodnihodnosa,nesadrži.Izostanakjasneteorijskeorijentacijeopravdanjenamjeromdaseprikažeglobalizacijainjezinaideologijaupravoonakosloženokakotouistinuijest.

LITERATURA

Abercrombie,N.,Hill,S.,Turner,B.S.(ur.)(2008).Rječnik sociologije.Zagreb:Nakla-daJesenskiiTurk.

Baletić,Z. (2004).Mitnevidljiveruke.U:Prpić, I. (ur.)Globalizacija i demokracija.Zagreb:BibliotekaPolitičkamisao.str.151-163.

Beck,U.(2003).Što je globalizacija?Zagreb:Vizura.Beck,U.(2004).Moć protiv moći u doba globalizacije.Zagreb:Školskaknjiga.Cifrić,I.(1999).Globalizacijairuralnirazvoj.Sociologija sela,37(4):387-407.Cifrić,I.(2009).Kultura i okoliš.Zaprešić:Intergrafikad.o.o.Cifrić,I.(2003).Ruralni razvoj i modernizacija.Zagreb: Bibliotekaznanostidruštvo.Dijk,T.A.(2006).Ideologija, multidisciplinaran pristup.Zagreb:Goldenmarketing–

Tehničkaknjiga.Gayraud,J.F.,Senat,D.(2008).Terorizam. Zagreb:NakladaJesenskiiTurk.Giddens,A.(1999).Treći put - Obnova socijaldemokracije.Zagreb:Političkakultura.Giddens,A.(2005).Odbjegli svijet. Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb:Na-

kladaJesenskiiTurk.Jessua,C.(2008).Kapitalizam.Zagreb:NakladaJesenskiiTurk.Kalanj,R.(2000).Ideje i djelovanje. Ogledi o kulturnim promjenama i razvoju.Zagreb:

BibliotekaRazvojiokoliš.Kalanj, R. (2007). Dimenzije modernizacije i mjesto identiteta. Socijalna ekologija,

16(2-3):113-156.Kregar, J. (2000).Treći put:novipolitički i ideološki okviri socijalnepolitike.Revi-

ja za socijalnu politiku, 2(7).URL:http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/253/257(11.10.2009.)

Mayer,T.(2004).Obnovademokracijeuvremenuglobalizacije:negativnaipozitivnaglobalizacija.U:Prpić,I.(ur.)Globalizacija i demokracija.Zagreb:BibliotekaPoli-tičkamisao.str.29-51.

Mesić,M.(2007).Metodološkikozmopolitizamversusmetodološkinacionalizam.Re-vija za sociologiju,38(1-2):69-81.

Offe,C.(2004).Politički liberalizam,grupnaprava ipolitikastraha ipovjerenja.U:Prpić,I. (ur.)Globalizacija i demokracija.Zagreb:BibliotekaPolitičkamisao.str.115-126.


148

Pažanin,A.(2009).Globalizacijaipolitika.Politička misao,46(1):49-58.Ravlić,S.(2003).Suvremene političke ideologije. Zagreb:Političkakultura.Rodin,D.(1999).Globalizam:nastavakmoderneilinovaparadigma?Politička misao,

36(1):83-100.Rodin,D.(2004).Globalizamiliputovanjeunovupodjeluglobusa.U:Prpić,I.(ur.)

Globalizacija i demokracija.Zagreb:BibliotekaPolitičkamisao.str.5-29.Stager,M.B. (2005a). FrommarketGlobalism to Imperial globalism: Ideologyand

AmericanPowerafter9/1.Globalisations,2(1):31-36.URL:http://mams.rmit.edu.au/gs97wp2i82aj1.pdf(24.09.2009.)

Stager, M. B. (2005b). Ideologies of globalization. Journal of Political Ideologies, 10(1):11-30.URL:http://mams.rmit.edu.au/es4cefpg6ifj1.pdf(24.09.2009.)

Stager,M.B.(2005c).Globalizacija. Sarajevo:Šahinpašić.Stiglitz,J.E.(2004).Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Zagreb:Algoritam.Stiglitz,J.E.(2009).Uspjeh globalizacije. Novi koraci do pravednog svijeta.Zagreb:Al-

goritam.Štulhofer,A.(2004).Kraj intimnosti? Suvremenost, globalizacija i ljubavne veze.URL:

http://www.ffzg.hr/socio/astulhof/tekstovi/Kraj%20intimnosti.pdf(31.10.2009.) Tomac,Z.(2004).Globalnademokracijanasuprotglobalnojdiktaturikapitala.U:Pr-

pić,I.(ur.)Globalizacija i demokracija.Zagreb:BibliotekaPolitičkamisao.str.171-181.


149

GLOBALISM – IDEOLOGY OF GLOBALIZATIONAnita Bušljeta

SummaryThe paper discusses the general thesis that globalism, regardless of whether it represents the 20th century ideologies, on the basis of which it was originally created, or simply an indeterminate collection of ideas, has influenced, together with globalization as an umbrella term, world events over the past several decades, in social, economic, political and cultural spheres. The emphasis is placed on economic and political spheres. In the end, ecologism is presented as a possible alternative to omnipresent pollution of our planet, caused by uncontrolled increase of both population and industry, aided by new technological »solutions«. The »Fourth World« is mentioned to spark interest in those looking for a solution from »distancing and blasé attitude of an urban person«. Finally, the paper ends with the conclusion that globalism represents a particular type of contemporary ideology, whose power is not only in the powerful actors and social groups that promote it, but also in its ability to combine different segments from past ideologies, thus becoming a powerful ideological medium applicable to almost the entire world.

Key words: ideology, ecologism, globalization, globalism, neoliberalism, neoconservatism, terrorism

GLOBALISMUS – DIE IDEOLOGIE DER GLOBALISIERUNGAnita Bušljeta

Zusammenfassung In der vorliegenden Arbeit wird von der allgemeinen These ausgegangen, dass der Globalismus, ungeachtet dessen ob er eine Ideologie, wie es diejenigen im Laufe des 20. Jahrhunderts waren und auf deren Basis er entstanden ist, oder nur eine unbestimmte Menge von Ideen darstellt, zusammen mit dem Dachbegriff der Globalisierung in den letzten paar Jahrzenten das Weltgeschehen beeinflusst hat und zwar im sozialen, ökonomischen, politischen und kulturellen Bereich. Die Betonung wurde gerade auf den ökonomischen und politischen Bereich gelegt. Schließlich wurde der Ökologismus als eine mögliche Alternative der allgegenwärtigen durch unkontro-lliertes Wachstum sowohl der Bevölkerung als auch der Industrie mit Hilfe von neuen technologischen »Lösungen« verursachter Verschmutzung unseres Planeten dargestellt. »Die vierte Welt« wurde erwähnt, um diejenigen zu intrigieren, die auf der Suche nach der Rettung von der »Distanziertheit und dem blasi-erten Code der Urbanität« sind. Wir kommen zum Schluss, dass der Globalismus eine besondere Art der modernen Ideologie darstellt, deren Macht nicht nur in den mächtigen Akteuren und den Gesellschaftsgruppen, die für ihn werben, liegt, sondern auch darin, dass er unterschiedliche Segmente bisheriger Ideologien kombinierend zu einem mächtigen Ideologiemittel wird, das fast auf die ganze Welt angewendet werden kann.

Schlüsselwörter: Ideologie, Ökologismus, Globalisierung, Globalismus, Neoliberalismus, Neokonservativ-ismus, Terrorismus


150

Documents

GLOBALIZAM – IDEOLOGIJA GLOBALIZACIJE?