SVJETSKA POŠTANSKA KONVENCIJA1

7/30/2019 SVJETSKA POTANSKA KONVENCIJA1

1/23


2/23

2

2. Teme i motivi maraka moraju biti sukladni duhu preambule Statuta Svjetskog potanskog saveza i odlukaorgana Saveza.

lanak 6.

Pristojbe

1.Pristojbe za razliite meunarodne potanske usluge odreene su u Konvenciji i Sporazumima. U naelu,pristojbe se moraju odrediti ovisno od trokova davanja ovih usluga.

2.Primjenjene pristojbe, ukljuivo i one indikativno spomenute u aktima, moraju biti barem jednake onima zapoiljke istih karakteristika (kategorija, kvaliteta, rok obrade itd.) u unutarnjem prometu.

3.Potanske uprave ovlatene su prekoraiti sve pristojbe naznaene u Konvenciji i Sporazumima, ukljuivo ione koje nisu indikativno spomenute:

3.1. ako su pristojbe koje primjenjuju za iste usluge u unutarnjem prometu vie od onih utvrenih;3.2. ako je to potrebno za pokrie trokova eksploatacije njihovih usluga ili iz svakog drugog prihvatljivog

razloga.

4.Zabranjeno je naplatiti od korisnika potanske pristojbe bilo kakove vrste, osim onih predvienih uKonvenciji i Sporazumima.

5.Osim u sluajevima koje predvia Konvencija i Sporazumi, svaka potanska uprava pridrava pristojbe kojeje naplatila.

lanak 7. Oslobaanje od plaanja

potarine1. Naelo1.1. Sluajeve oslobaanja od plaanja potarine izriito predvia Konvencija i Sporazumi.2. Potanska sluba2.1.Poiljke pismovne pote koje se odnose na potansku slubu, a otpremile su ih potanske uprave ili njihovi

uredi, osloboene su svih potanskih pristojbi.2.2.Osloboene su svih potanskih pristojbi, osim zranih doplataka, poiljke pismovne poste koje se odnose

na potansku slubu:2.2.1. razmijenjene izmeu organa Svjetskog potanskog saveza i organa Uih saveza; 2.22. razmijenjene

izmeu organa istih saveza;2.2.3. otpremljene od strane navedenih organa potanskim upravama ili njihovim uredima.3. Ratni zarobljenici i civilni zatvorenici

3.1.Osloboene su svih potanskih pristojbi, osim zranih doplataka, poiljke pismovne poste, potanski paketii poiljke potanskih financijskih slubi upuene ratnim zarobljenicima ili otpremljene s njihove strane biloizravno, bilo posredstvom ureda navedenih u Pravilniku. Borci, prikupljeni i internirani u neutralnoj zemlji,

izjednaeni su s ratnim zarobljenicima u uem smislu, to se tie primjene prethodnih odredbi.3.2.Odredbe predviene pod 3.1. isto se tako primjenjuju na poiljke pismovne pote, potanske pakete i

poiljke potanskih financijskih slubi iz drugih zemalja, upuenih interniranim civilnim osobama, navedenim uenevskoj konvenciji od 12. kolovoza 1949. o zatiti civilnih osoba u vrijeme rata, ili otpremljenih s njihove strane

bilo izravno, bilo posredstvom ureda navedenih u Pravilniku.

3.3.Uredi navedeni u Pravilniku uivaju isto tako pravo oslobaanja od plaanja potarine za poiljkepismovne pote, potanske pakete i poiljke potanskih financijskih slubi za osobe spomenute pod 3.1. i 3.2, a kojeove osobe otpremaju ili primaju bilo izravno, bilo podsredstvom.

3.4.Paketi se oslobaaju plaanja potarine do teine 5 kilograma. Teinski limit iznosi 1 kilogram za poiljkeiji je sadraj nedijeljiv i one koje su upuene u logor ili logorskim povjerenicima za dostavu zatvorenicima.

4. Cekogrami

4.1. Cekogrami (pisma za slijepce) osloboeni su svih potanskih pristojbi, osim zranih doplata.


3/23

3

DRUGI DIO

ODREDBE ZA PISMOVNU POTU; PONUDA USLUGA

POGLAVLJE 1 OSNOVNE USLUGE

lanak 8. Poiljke

pismovne pote1.Poiljke pismovne pote klasificiraju se prema jednom od dva slijedea sustava. Svaka uprava moe

slobodno odabrati sustav koji primijenjuje u izlaznom prometu.

2.Prvi sustav osniva se na brzini obrade poiljaka. Poiljke se u ovom sluaju dijele na:2.1.prioritetne poiljke: poiljke otpremljene najbrim putem (zranim ili povrinskim) s prioritetom; teinski

limit; openito 2 kg, 5 kg za poiljke koje sadre knjige i broure (fakultativna usluga), 7 kg za cekograme.2.2.neproiritetne poiljke: poiljke za koje je poiljatelj izabrao niu pristojbu koja podrazumijeva dulji rok

dostave; teinski limit: identian onima pod 2.1.3. Drugi sustav osniva se na sadraju poiljaka. Poiljke se u ovom sluaju dijele na:3.1.pisma i potanske karte, grupno nazvani "LC"; teinski limit: 2kg;3.2. tiskanice, cekogrami i mali paketi, grupno nazvani "AO"; teinski limit: 2 kg za male pakete, 5 kg za

tiskanice, 7 kg za cekograme,4. U klasifikacijskom sustavu na osnovi sadraja:4.1.poiljke pismovne pote u zranom prijevozu s prioritetom nazivaju se "zrane-poiljke";4.2.povrinske poiljke u zranom prijevozu sa snienim prioritetom nazivajn se "S. A. L. poiljke".5.Svaka uprava ima pravo prihvatiti da prioritetne poiljke i zrane poiljke ini jedan list papira, prikladno

preklopljen i zalijepljen sa sviju strana. Ovakove poiljke nazivaju se "aerogrami".6.Pota, koju sainjavaju poiljke pismovne pote predane masovno od strane istog poiljatelja, primljena u

istom zakljuku ili u odvojenim zakljucima, a prema uvjetima tano utvrenim u Pravilniku, naziva se "masovnapota".

7.Posebne vree s novinama, asopisima, knjigama i ostalim tampanim stvarima, na naslov istogprimatelja iistog odredita, u oba su sustava nazvane "vree M"; teinski limit: 30 kg.

8.Veliinski limit i uvjeti prihvata, kao i pojedinosti teinskih limita, pripadaju Pravilniku.lanak 9.

Potarina1. Uprava porijekla odreuje potarinu za prijevoz poiljaka pismovne pote na itavom podruju Saveza.

Potarina sadri uruenje poiljaka u prebivalite primatelja, ukoliko je dostavna sluba organizirana uodredinim zemljama za poiljke o kojima se radi. Uvjeti primjene pripadaju Pravilniku.

2. Indikativna potarina navedena je u slijedeoj tabeli:

Poiljke

1

Teinskiraspon 2

Indikativna

potarina 3

do 20 g

od 20 do 100 g od

100 do 250 g od

250 do 500 g od

500 do 1000 g od

1000 do 2000 j za

dodatnih 1000;

0,37 0,88

1,76 3,38

5,88 9,56

(fakultativno) 4,78

Neprioritetnepoiljke

Potanske karte

Tiskanice

DTS

2.1. Potarina u sustavu na osnovi brzinePrioritetne poiljke

2.2 Potarina u sustavu na osnovi sadraja:Pisma


4/23

4

Mali paketi

do20g 0,18

od 20 do 100 g 0,40

od 100 do 250 g 0,74

od 250 g do 500 g 1,32

od 500 do 1000 g 2,21

od 1000 do 2000 g 3,09

za dodatnih 1000 g (fakultativdo20g 0,37

od 20 do lOOg 0,88

od 100 do 250g 1,76

od 250 do 500g 3,38

do 500 do lOOOg 5,88

od 1000 do 2000g 9,56

0,26

do 20g 0,18

od 20 do lOOg 0,40

od 100 do 250g 0,74

od 250 do 500g 1,32

od 500 dolOOOg 2,21od 1000 do 2000g 3,09

za dodatnih lOOOg 1,54

od 20 do 100 g 0,40

od 100 do 250 g 0,74

od 250 do 500 g 1,32

od 500 do 1000 g 2,21

od 1000 do 2000 g 3,09

3.Vijee potanske eksploatacije ovlateno je pregledati i izmijeniti, uz pridraj odobrenja Administrativnogvijea, indikativne potarine navedene pod 2. u intervalu izmeu dva kongresa. Izmijenjene potarine imat e zaosnovu srednju vrijednost potarina koje su lanovi Saveza utvrdiliza meunarodne poiljke predane u njihovojzemlji.

4.Uprava porijekla ima pravo odobriti za poiljke pismovne pote koje sadre:4.1.novine i asopise objavljene u njenoj zemlji, snienje koje ne smije prelaziti 50% tarife za koritenu

kategoriju poiljaka;4.2.knjige i broure, muzike partiture i zemljopisne karte koje ne sadre nikakove druge reklame ili oglase,

osim onihkoji se nalaze na omotu (koricama) ili prvim bijelim stranicama ovih predmeta, isto smanjenje

predvieno pod 4.1.

5.Potarina za vree M obraunava se u rasponu od 1 kilograma do iznosa ukupne teine svake vree. Upravaporijekla ima pravo odobriti za ove vree snienje do 20% potarine za koritenu kategoriju poiljaka. Ovo snienjemoe biti neovisno od snienja spomenutih pod 4.

6.Uprava porijekla ima pravo primijeniti na nenormirane poiljke drugaiju potarinu od one za normiranepoiljke. Nomnrane poiljke utvrene su Pravilnikom.

7.U sastavu na osnovi sadraja, skupljanje u istoj poiljci predmeta koji podlijeu razliitim potarinamadozvoljenoje pod uvjetom da ukupna teina nije vea od maksimalne teine kategorije iji je teinski limit najvii.Potarina za ovakvu poiljku je, po izboru uprave porijekla, ona koja se primjenjuje na kategoriju ija je tarifanajvia ili je zbir razliitih potarina za svaki element poiljke. Ove poiljke nose naznaku "mjeovite poiljke".

lanak 10.

Tarifikacija prema nainu otpreme ili brzini1. Potarina za prioritetne poiljke koje se otpremaju najbrim putem (zranim ili povrinskim) sadre

eventualne dodatne trokove brzog prijenosa.2. Uprave koje primjenjuju sustav na osnovi sadraja ovlatene su:2.1. naplatiti doplatu za zrane poiljke. Doplata mora biti u svezi s trokom zranog prijevoza i jednaka

barem za cjelinu teritorija svake odredine zemlje, ma kakav prijenos bio koriten. Kod izraunavanja doplateza zrane poiljke, upravama je dozvoljeno da vode rauna o teini eventualno priloenih obrazaca za javnu

upotrebu;2.2. naplatiti za poiljke S.A.L. manje doplate od onih koje naplauju za zrane poiljke;


5/23

5

2.3. utvrditi kombinirane pristojbe za frankiranje zranih poiljaka i S.A.L. poiljaka vodei rauna o troku svojih potanskih usluga i trokovima za plaanje zranog prijevoza.

3. Snienje pristojbi odnosno potarine po l. 4.4 i 4.5 primjenjuje se takoer na poiljke u zranom prijevozu, ali nikakovo snienje nije doputeno za dio potarine namijenjen pokriu trokova ovog prijevoza.

lanak 11.

Preferencijalne tarife

1. Iznad minimalnog limita potarine odreenog u lanku 6.2, potanske uprave imaju pravo odobriti snienepristojbe na temelju svojih internih propisa za poiljke pismovne pote predane u njihovoj zemlji. Posebno imajumogunost odobriti preferencijalne tarife svojim korisnicima s velikim potanskim prometom.

lanak 12. Posebne

pristojbe

1.Nikakova dostavna pristojba ne moe se naplatiti od primatelja za male pakete teine manje od 500 gr.2. Ako se za male pakete tee od 500 gr u unutarnjem prometu naplauje dostavna pristojba, ista se

pristojba moe naplatiti za male pakete u dolasku iz inozemstva.3. Uprave su ovlatene naplatiti, u nie navedenim sluajevima, iste pristojbe kao i unutarnjem prometu.3.1.Pristojba za predaju u posljednjem trenutku naplaena od poiljatelja.3.2.Pristojba za predaju izvan normalnog radnog vremena altera naplaena od poiljatelja.3.3.Pristojba za preuzimanje u prebivalitu poiljatelja naplaena od istoga.3.4.Pristojba za preuzimanje izvan normalnog radnog vremena altera naplaena od primatelja.3.5.Pristojba poste restante naplaena od primatelja.3.6. Learina za svaku poiljku pismovne pote iznad 500 gr koju primatelj nije preuzeo u roku tijekom

kojeg poiljka stoji na raspolaganje bez plaanja troka. Ova pristojba ne primjenjuje se na cekograme.

lanak 13.

Frankiranje

1.U pravilu, poiljatelj je duan potpuno frankirati poiljke pismovne pote. Modaliteti frankiranja utvreni suPravilnikom.

2.Uprava porijekla ima pravo vratiti nefrankirane ili nedovoljno frankirane poiljke pismovne potepoiljateljima kako bi sami upotpunili frankiranje.

3.Uprava porijekla moe takoer preuzeti frankiranje nefrankiranih poiljaka pismovne poste ili upotpunitifrankiranje nedovoljno frankiranih poiljaka i od poiljatelja naplatiti manjkajui iznos. U ovom sluaju, ovlatena

je takoer naplatiti pristojbu za postupak od najvie DTS 0,33. Manjkajue frankiranje predstavlja jedan odmodaliteta utvrenih u Pravilniku.

4.U sluajevima u kojima nisu primjenjene mogunosti opisane pod 2. i 3., nefrankirane ili nedovoljnofrankirane poiljke podlijeu, na teret primatelja ili poiljatelja, ako se radi o vraenim poiljkama, posebnoj

pristojbi ije je izraunavanje utvreno Pravilnikom.

lanak 14.

Frankiranje pismovnih poiljaka na brodovima1. Poiljke predane na brodu za vrijeme njegova zadravanja u poetnom, krajnjem ili jednom od usputnih

pristanita, moraju biti frankirane potanskim markama i po cjenovniku zemlje u ijim se vodama brod nalazi.

2. Ukoliko se predaja obavlja na brodu na otvorenom moru, poiljke mogu biti frankirane, osim u sluajuposebnog sporazuma izmeu zainteresiranih uprava, potanskim markama i po cjenovniku zemlj e kojoj pripada iliod koje zavisi spomenuti brod. Tako frankirane poiljke treba predati poti pristanita odmah nakon pristajanja

broda.

lanak 15.

Meunarodni kuponi za odgovor1.Potanske uprave mogu prodavati meunarodne kupone za odgovor, koje izdaje Meunarodni ured, i

ograniiti im prodaju sukladno njihovim unutarnjim propisima.2.Vrijednost kupona za odgovor iznosi DTS 0, 47. Prodajna cijena koju odreuju zainteresirane uprave ne

moe biti nia od ove vrijednosti.


6/23

6

3.Kuponi za odgovor mogu se zamijeniti u svakoj zemlji lanici za jednu ih vie potanskih maraka, dovoljnihza najnie frankiranje redovne prioritetne poiljke ili redovnog zranog pisma za inozemstvo. Ako se unutarnji

propisi zemlje zamjene tome ne protive, kuponi za odgovor mogu se zamijeniti za potanske vrijednosnice ili zadruge oznake ili otiske potanskog frankiranja.

4.Uprava zemlje lanice ima, osim toga, pravo zahtijevati istovremenu prodaju kupona za odgovor i poiljakakoje se frankiraju u zamjenu za ove kupone.

POGLAVLJE 2

POSEBNE USLUGE

lanak 16.

Preporuene poiljke1. Pismovne poiljke mogu se otpremiti preporueno. 2. Potarina za preporuene poiljke mora se platiti unaprijed. Sastoji se od potarine za poiljku po njenom

klasifikacijskom sustavu i vrsti, i fiksne potarine za preporuku od najvie DTS 1,31. Za svaku vreu M upravenaplauju, umjesto jedinstvene potarine, sveukupnu potarinu koja ne prelazi pet puta jedinstvenu potarinu.

3.U sluajevima kada su potrebne iznimne mjere osiguranja, uprave mogu od poiljatelja ili primateljanaplaivati, osim potarine spomenute pod 2, posebnu potarinu koju predviaju njihovi unutarnji propisi.

4.Potanske uprave koje su voljne prihvatiti rizik nastao zbog vise sile, ovlatene su naplatiti posebnu potarinuod najvie DTS 0,13 za svaku preporuenu poiljku.lanak 17.

Poiljke s potvrenim uruenjem1.Pismovne poiljke mogu se otpremati slubom poiljaka s potvrenim uruenjem izmeu uprava koje ovu

slubu prihvaaju.2.Potarina za poiljke s potvrenim uruenjem plaa se unaprijed. Sastoji se od potarine za poiljke po

njenom klasifikacijskom sastavu i vrsti, i potarine za potvreno uruenje koju odreuje uprava porijekla. Ovapotarina mora biti nia od potarine za preporuku.

lanak 18.

Vrijednosne poiljke1.Prioritetne i neprioritetne poiljke i pisma koja sadre vrijednosne papire, dokumente ili predmete od

vrijednosti, nazivaju se "vrijednosne poiljke" i mogu se razmijeniti s osiguranim sadrajem za vrijednost koju jeoznaio poiljatelj. Ova razmjena ograniena je na odnose izmeu potanskih uprava koje su izjavile spremnost

prihvatiti ovakove poiljke, bilo u svojim meusobnim odnosima, bilo u jednom smjeru.2.Iznos oznaene vrijednosti u naelu je neogranien. Svaka uprava ima pravo, to se nje tie, ograniiti

oznaenu vrijednost na iznos koji ne moe biti nii od DTS 4000. Meutim, primjenjuje se ogranienje oznaenevrijednosti usvojeno u unutarnjoj slubi, ako je nie od ovog iznosa.

3.Potarina za vrijednosne poiljke plaa se unaprijed. Sastoji se od redovne potarine, fiksne potarine zapreporuku, predviene u lanku 16.2, i potarine za osiguranje.

4.Umjesto fiksne potarine za preporuku, potanske uprave mogu naplatiti odgovarajuu potarinu u njihovojunutarnjoj slubi ili iznimno, potarinu od najvie DTS 3,27.

5.Potarina za osiguranje iznosi najvie DTS 0,33 za svakih DTS 65,34 ili dio DTS 65,34 odnosno 0,5% odskale oznaene vrijednosti. Ova potarina odreena je bez obzira na odredinu zemlju, ak u zemljama kojepreuzimaju rizik nastao zbog vie sile.

6.U sluajevima kada su potrebne iznimne mjere osiguranja, uprave mogu naplatiti od poiljatelja iliprimatelja, osim potarina spomenutih pod 3, 4 i 5, posebne potarine koje predviaju njihovi unutarnji propisi.

lanak 19.

Hitne poiljke1.Na zahtjev poiljatelja i za odredine zemljeije uprave prihvaaju ovu uslugu, pismovne poiljke dostavlja

posebni donositelj, to je prije mogue, odmah po prispijeu u dostavnu potu. Svaka uprava ima pravo ograniitiovu uslugu na prioritetne poiljke, zrane poiljke ili, kada se radi o jedinomnainu prijenosa izmeu dvije uprave,na povrinske LC poiljke. S hitnim poiljkama moe se postupiti na drugaiji nain sve dok je opa razina kvalitete

usluge ponuene primatelju barem isto toliko visoka, kao kada se koristi posebni donositelj.


7/23

7

2.Ako poiljke pristignu u dostavni ured nakon posljednje uobiajene dnevne dostave, dostavlja ih posebnidonositelj istoga dana i u istim uvjetima, koji su odreeni u unutarnjem prometu zemalja koje ovu uslugu nude.

3.Uprave koje imaju vie naina prijenosa pismovnepote, prenose hitne poiljke najbrim unutarnjimprijenosnim nainom, odmah po njihovom prispjeu u izmjenini ured dolazne pote i zatim poiljke najbremogue uzimaju u postupak.

4.Hitne poiljke podlijeu plaanju, osim redovne potarine, jo i potarine najmanje u visini iznosa potarineprioritetne/neprioritetne redovne poiljke, prema sluaju, ili redovnog pisma, i najvie DTS 1,63. Za svaku vreu

M, uprave naplauju, umjesto jedinstvene potarine, sveukupnu potarinu koja ne prelazi pet puta jedinstvenupotarinu. Ova potarina naplauje se u cjelini unaprijed.

5.Kada hitna dostava uzrokuje posebne trokove, moe se naplatiti dodatna potarina prema odredbama koje seosnose na istu vrstu poiljke u unutarnjem prometu.

6.Ako propisi odredine uprave doputaju, primatelji mogu zahtijevati od dostavne pote da im poiljke,upuene na njihovu adresu, dostavljaju kao hitne odmah po prispjeu. U tom sluaju, odredina uprava ovlatena je

prilikom uruenja naplatiti potarinu koja se primjenjuje u njenom unutarnjem prometu.

lanak 20.

Povratnica

1.Poiljatelj preporuene poiljke, poiljke s potvrenim uruenjem ili vrijednosne poiljke, moe zahtijevatipovratnicu u trenutku predaje, uz plaanje potarine od najvie DTS 0,98. Povratnica se vraa poiljatelju najbrimputem (zranim ili povrinskim).

2.Kada poiljatelj potrauje povratnicu, koja mu nije vraena u redovnom roku, ne naplauje se nova potarina. lanak 21.

Uruenje lino primatelju1. Na zahtjev primatelja i u odnosima izmeu uprava koje su se suglasile, preporuene poiljke, poiljke s

potvrenim uruenjem i vrijednosna pisma, uruuju se lino primatelju. Uprave se mogu sporazumjevati da ovumogunost odobre samo za navedene vrste poiljaka s povratnicama. U sva tri sluaja, poiljatelj plaa posebnu

potarinu za lino uruenje od najvie DTS 0,16.

lanak 22.

Poiljke osloboene potarine i pristojbi1.U odnosima izmeu uprava koje su se sporazumjele u tom pogledu, poiljatelji mogu, uz prethodnu izjavu

prijemnoj poti, prihvatiti na svoj teret itav iznos potarine i pristojbi, kojima se poiljke optereuju pri uruenju.Sve dok poiljka nije uruena primatelju, poiljatelj moe, i nakon predaje, zahtijevati da se poiljka urui beznaplate potarine i pristojbi.

2.U sluajevima predvienima pod 1, poiljatelji su duni platiti iznose koje moe traiti odredina pota. Usluaju potrebe, moraju izvriti privremeno plaanje.

3.Uprava porijekla naplauje od poiljatelja potarinu od najvie DTS 0,98 koju zadrava kao naknadu zausluge ostvarene u zemlji porijekla.

4.U sluaju kada je zahtjev podnijet nakon prijema poiljke, uprava porijekla naplauje jo i dodatnu potarinuod najvie DTS 1,31 po zahtjevu. Ako zahtjev treba dostaviti telekomunikacijskim putem, poiljatelj je duan

platiti i odgovarajuu cijenu.5.Odredina uprava ovlatena je po poiljci naplatiti potarinu za uslugu od najvie DTS 0,98. Ova potarina ne

zavisi od potarine za podnoenje na carinjenje, a naplauje se od poiljatelja u korist odredine uprave.6.Svaka uprava ima pravo usluga uruenja poiljaka osloboenih potarine i pristojbi ograniiti na preporuene

i vrijednosne poiljke.

lanak 23.

Meunarodna trgovaka prepiska s plaenim odgovorom1. Uprave se mogu meusobno sporazumjeti da sudjeluju u usluzi meunarodne trgovake prepiske s

plaenim odgovorom (CCRI) na dobrovoljnoj osnovi.2.Uprave, koje ovu uslugu pruaju, moraju potovati odredbe utvrene u Pravilniku. 3.Uprave se, ipak, mogu bilateralno sporazumjeti da izmeu sebe uspostave neki drugi sustav.4.

Uprave mogu provesti odreeni sustav naknade koji u obzir uzima nastale trokove.

lanak 24.


8/23

8

Kvarljive bioloke tvari. Radioaktivne tvari1.Kvarljive bioloke tvari i radioaktivne tvari, pripremljene i pakirane prema odredbama Pravilnika, podlijeu

potarini za prioritetne poiljke ili potarini za pisma i preporuku. Njihov je prijem ogranien na odnose izmeupotanskih uprava koje su izjavile da su suglasne prihvatiti takve poiljke, bilo u njihovim uzajamnim odnosima,bilo u jednom smjeru. Ove se tvari otpremaju najbrom vezom, obino zranom; pod uvjetom da se naplatiodgovarajua zrana doplata.

2.Kvarljive bioloke tvari mogu se razmijeniti samo izmeu slubeno priznatih i kvalificiranih laboratorija, dokradioaktivne tvari mogu na otpremu predavati samo propisno ovlateni poiljatelji.

POGLAVLJE 3

POSEBNE ODREDBE

lanak 25.

Predaja pismovnih poiljaka na otpremu u inozemstvu1.Nijedna zemlja lanica nije duna otpremati niti uruiti primatelj ima pismo vne poiljke koje su poiljatelji,

nastanjeni na njenom teritoriju, predali na otpremu ili dali predati na otpremu u stranoj zemlji, a u cilju da iskoriste

povoljnije potarine, koje tamo vae.

2.Odredbe predviene pod 1. primjenjuju se podjednako na pismovne poiljke pripremljene u zemlji u kojojpoiljatelj prebiva, a zatim prenijete preko granice, kao i na pismovne poiljke pripremljene u stranoj zemlji.3.Odredina uprava ima pravo zahtijevati od poiljatelja i, u sluaju njegovog izostanka, otpremne uprave,

plaanje unutarnje potarine. Ako niti poiljatelj, niti otpremna uprava, ne prihvaaju plaanje ove potarine u roku,koji je utvrdila odredina uprava, ova moe poiljke bilo vratiti otpremnoj upravi, s pravom naknade trokova

povrata, bilo poiljkama raspolagati sukladno svojim propisima.4.Nijedna zemlja lanica nije obvezna otpremiti ili dostaviti primateljima pismovne poiljke, koje poiljatelji

predaju ili dajuna predaju u velikim koliinama u zemlji u kojoj ne prebivaju, a da zato ne dobije odgovarajuunaknadu. Odredine uprave imaju prvo traiti od otpremne uprave naknadu u ovisnosti od nastalih trokova, koja nemoe biti vea od najvieg iznosa dviju slijedeih mogunosti: bilo 80% unutarnje potarine, koja se primjenjuje na

jednake poiljke, bilo DTS 0,14 po poiljci plus DTS 1 po kilogramu. Ako otpremna uprava ne prihvaa plaanjezatraenog iznosa u roku koji je odredila odredina uprava, ova moe poiljke vratiti otpremnoj upravi, s pravom

naknade trokova povrata, ili poiljkom raspolagati prema vlastitim propisima.lanak 26.

Nedozvoljene poiljke. Zabrane.1.Poiljke koje ne ispunjavaju uvjete Konvencije i Pravilnika nisu dozvoljene.2.Izuzev vrijednosnih poiljaka, poiljke ne smiju sadravati metalni novac, novanice ili bilo kakve

vrijednosti na donositelja, putnike ekove, platinu, zlato ili srebro, obraeno ili ne, drago kamenje, nakit i drugedragocjene predmete. Meutim, ako unutarnji propisi zemlje porijekla i odredita to doputaju, ovi se predmetimogu otpremati u zatvorenoj omotnici kao preporuene poiljke.

3.Pisma ne mogu sadravati dokumente koji imaju karakter aktualne i osobne prepiske, razmijenjene izmeuosoba koje nisu poiljatelj ili primatelj ili osoba koje s njima prebivaju. Ako pronae takove dokumente, upravezemlje porijekla ili odredita njima raspolae sukladno svojim propisima.

4.Osim izuzetaka predvienih u Pravilniku, tiskanice i cekogrami:4.1.ne mogu nositi nikakovu napomenu ni sadravati nikakov dokument koji imaju karakter aktualne i osobneprepiske;

4.2.ne mogu sadravati nikakovu potansku marku, nikakovu vrijednosnicu upotrebljivu za frankiranje,ponitene ili ne, ni bilo kakav papir koji predstavlja odreenu vrijednost;

5. U pismovne poiljke zabranjeno je stavljati nie navedene predmete:5.1. opojne droge i psihotropne tvari;

5.2. eksplozivne, zapaljive ili druge opasne tvari; meutim, od ove su zabrane izuzete kvarljive bioloketvari i radioaktivne tvari spomenute u lanku 24.;

5.3.sablanjive ili nemoralne predmete;5.4.predmete iji je uvoz ili promet zabranjen u odredinoj zemlji.6. U pismovne poiljke zabranjeno je stavljati ive ivotinje.

6.1. U pismovne poiljke, izuzev vrijednosnih poiljaka, ipak je dozvoljeno stavljati:6.1.1. pele, pijavice i svilene bube;


9/23

9

6.1.2. parazite i utamanjitelje tetnih insekata, namijenjene kontroli ovih insekata, razmijenjene izmeuslubeno priznatih institucija.

7. S nedozvoljenim poiljkama postupa se sukladno Praviliku. Meutim, poiljke koje sadre predmete spomenute pod 5.1., 5.2. i 5.3. niti u kojem sluaju ne otpremaju se na odredite, ne uruuju se primateljima i ne vraaju se na mjesto porijekla.

lanak 27.Nadoslanje

1.U sluaju promjene adrese primatelja, pismovne poiljke mu se odmah nadoilju prema uvjetima propisanimu unutarnjem prometu.

2.Poiljke se, ipak, ne nadoilju:2.1. ako je poiljatelj zabranio nadoslanje biljekom unijetom na adresnoj strani, na nekom jeziku poznatom

u odredinoj zemlji;2.2. ako nose, iznad adrese primatelja, napomenu "ili drugoj osobi na naznaenoj adresi".3.Uprave koje naplauju potarinu za zahtjeve za nadoslanje u svojoj unutarnjoj slubi, ovlatene su istu

potarinu naplatitiu meunarodnoj slubi.4.Za nadoslanje pismovnih poiljaka iz zemlje u zemlju ne naplauje se nikakova dodatna potarina, osim

izuzetaka predvienih Pravilnikom. Meutim, uprave koje u svojoj unutarnjoj slubi naplauju potarinu zanadoslanje, ovlatene suistu potarinu naplatiti za pismovne poiljke iz meunarodnog prometa, koje se nadoilju unjihovoj vlastitoj slubi.

5.Uvjeti nadoslanja pripadaju Pravilniku.lanak 28.

Neuruive poiljke1.Neuruivima se smatraju one poiljke koje iz bilo kojeg razloga nisu mogle biti uruene primateljima.2.Povrat neuruivih poiljaka, kao i rok njihovog uvanja, u nadlenosti su Pravilnika.3.Nikakova dodatna potarina ne naplauje se za neuruive poiljke vraene u zemlju porijekla, osim

izuzetaka predvienih u Pravilniku. Meutim, uprave koje naplauju potarinu za povrat u svojem unutarnjem prometu, ovlatene su naplatiti istu potarinu za poiljke iz meunarodnog prometa koje su im vraene.

lanak 29.Povlaenje. Promjena ili ispravak adrese na zahtjev poiljatelja1. Poiljatelj pismovne poiljke moe zatraiti povlaenje poiljke iz slube, promijeniti ili ispraviti adresu,

sve dok poiljka:1.1.nije uruena primatelju;1.2.nije zaplijenjena ili unitena od strane nadlenih organa zbog povrede lanka 26.;1.3.nije zaplijenjena na osnovu propisa odredine zemlje.2. Svaka je uprava duna prihvatiti zahtjev za povlaenje, promjenu ili ispravak adrese za svaku pismovnu

poiljku predanu na potu u slubama drugih uprava, ako joj to njeni propisi dozvoljavaju.3. Poiljatelj plaa za svaki zahtjev posebnu potarinu od najvie DTS 1,31.4.Zahtjev se otprema potanskim ili telekomunikacijskim putem na troak poiljatelja. Uvjeti otpreme i odredbe

za upotrebu telekomunikacija utvreni su u Pravilniku.

5.Za svaki zahtjev za povlaenje, promjenu ih ispravak adrese, koji se odnosi na vie poiljaka, koje je istipoiljatelj istovremeno predao istoj poti za istog primatelja, naplauju se samo jedanput potarine predviene pod3 i 4.

lanak 30.

Potranice1.Potranice korisnika primaju se u roku od godine dana, raunajui od prvog narednog dana poslije dana

predaje poiljke.2.Tijekom ovog perioda potranice se primaju im poiljatelj ili primatelj dojavi problem. Meutim, kada se

potranica poiljatelja odnosi naneuruenu poiljku i kada predvieni rokotpreme jo nije istekao, poiljatelja jepotrebno obavijestiti o tom roku.

3.Svaka uprava mora prihvatiti potranice koje se odnose na svaku poiljku predanu na potu u slubamadrugih uprava.


10/23

10

4.Postupak po potranicama je besplatan: Meutim, ako se zahtijeva prijenos telekomunikacijskim sredstvomili EMS slubom, dodatne trokove naelno snosi podnositelj zahtjeva. Odredbe koje se na to odnose pripadajuPravilniku.

POGLAVLJE 4

CARINSKA PITANJAlanak 31.

Carinska kontrola

1. Potanske uprave zemlje podrijetla i odredine zemlje ovlatene su predavati pismovne poiljke na carinskukontrolu prema svojem zakonodavstvu.

lanak 32.

Potarina za predaju na carinjenje1. Poiljke koje podlijeu carinskoj kontroli u zemlji podrijetla ili odredinoj zemlji, prema sluaju, mogu se

opteretiti s potanskog naslova posebnom potarinom od najvie DTS 2,61. Za svaku vreu M, posebna potarinamoe iznositi najvie do DTS 3,27. Ova potarina naplauje se samo za predaju na carinjenje i carinjenje poiljakakoje su optereene carinskim davanjima ili svakom drugom pristojbom iste vrste.

lanak 33.

Carinske i druge pristojbe

1. Potanske uprave ovlatene su od poiljatelja ih primatelja poiljke, ve prema sluaju, naplauju carinske isve ostale eventualne pristojbe.

POGLAVLJE 5

ODGOVORNOST

lanak 34.

Odgovornost potanskih uprava. Naknade1. Opi podaci

1.1. Osim u sluajevima predvienim u lanku 35., potanske uprave odgovaraju za:1.1.1. gubitak, krau ili oteenje preporuenih i vrijednosnih poiljaka;1.1.1. gubitak poiljaka s potvrenim uruenjem.1.2. Potanske uprave mogu se obvezati da pokrivaju rizike koji mogu nastati od sluaja vie sile.2. Preporuene poiljke2.1. U sluaju gubitka preporuene poiljke, poiljatelj ima pravo na naknadu.2.1.1.Naknada za gubitak preporuene poiljke iznosi DTS 30 ukljuivo vrijednost potarine plaene prilikom

predaje poiljke.2.1.2.Naknada za gubitak preporuene vree M iznose DTS 150 ukljuivo vrijednost potarine plaene

prilikom predaje vree M.2.2. U sluaju krae ili oteenja preporuene poiljke, pod uvjetom daje pakovanje bilo prihvaeno kao

dovoljno da djelotovomo zatiti sadraj od sluajnih rizika krae ili oteenja, poiljatelj ima pravo na naknadu.

2.2.1. Naknada za pokradenu ili oteenu preporuenu poiljku odgovara, u naelu, stvarnom iznosu tete.Meutim, ova naknada ni u kojem sluaju ne moe prekoraiti iznose odreene pod 2.1.1. i 2.1.2. Posredne tete ilineostvarene dobiti ne uzimaju se u obzir.

3. Poiljke s potvrenim uruenjem3.1. U sluaju gubitka poiljke s potvrenim uruenjem, poiljatelj ima pravo na povrat plaene potarine.3.2. Poiljatelj ima, takoer, pravo na naknadu plaene potarine, ako je sadraj bio potpuno pokraden ili

oteen, pod uvjetom daje pakovanje bilo prihvaeno kao dovoljno djelotvorno da zatiti sadraj od slinih rizika krae ili oteenja.

4. Vrijednosne poiljke4.1.U sluaju gubitka, krae ili oteenja vrijednosne poiljke, poiljatelj ima pravo na naknadu koja, u naelu,

odgovara stvarnom iznosu tete. Posredne tete ili neostvarene dobiti ne uzimaju se u obzir. Meutim, ova naknadane moe ni u kojem sluaju prei iznos oznaene vrijednosti, u DTS.


11/23

11

4.2.Naknada se izraunava po trnoj cijeni, preraunatoj u DTS, za vrijednosne predmete iste vrste, u mjestu ivrijeme kada su primljeni na otpremu. U nedostatku trne cijene, naknada se izraunava prema redovnoj vrijednosti

predmeta procijenjenih na istim osnovama.

4.3.Kada se naknada daje za gubitak, potpune krae ili potpunog oteenja vrijednosne poiljke, poiljatelj ili,prema sluaju, primatelj ima osim toga pravo na povrat plaenih potarina i pristojbi. Meutim, potarina za

osiguranje se ni u kojem sluaju ne vraa; ona ostaje upravi podrijetla:5.Protivno odredbama predvienim pod 2.1 i 4.1, primatelj ima pravo na naknadu nakon preuzimanjapokradene ili oteene preporuene ili vrijednosne poiljke.

6.Uprava podrijetla ima pravo isplatiti poiljateljima u svojoj zemlji naknade koje predviaju njeni unutarnjipropisi za preporuene poiljke, pod uvjetom da nisu nie od onih koje suodreene pod 2.1. Isto se odnosi naodredinu upravu, kada se naknada plaa primatelju. Meutim, iznosi odreeni pod 2.1. ostaju vaei:

6.1.u sluaju albe protiv odgovorne uprave;6.2.ako se poiljatelj odrekao svojih prava u korist primatelja ili obratno.

lanak 35.

Neodgovornost potanskih uprava1. Potanske uprave prestaju biti odgovorne za preporuene poiljke, poiljke s potvrenim uruenjem i

vrijednosne poiljke ije su uruenje izvrile u uvjetima propisanim njihovim propisima za poiljke iste vrste.Odgovornost ipak postoji:

1.1. kada je kraa ili oteenje ustanovljeno bilo prije uruenja, bilo prilikom uruenja poiljke; 1.2. kada, ukoliko to unutarnji propisi dozvoljavaju, primatelj ili poiljatelj, u sluaju povrata u mjesto

podrijetla, stavi primjedbe prilikom uruenja pokradene ili oteene poiljke;

1.3. kada je, ukoliko to unutarnji propisi dozvoljavaju, preporuena poiljka dostavljena u potanski sandui, aprimatelj, u postupku potraivanja, izjavljuje daje nije primio;

1.4 kada primatelj ili, u sluaju povrata u mjesto podrijetla, poiljatelj vrijednosne poiljke, bez obzira napropisno potvreno uruenje, odmah izjavi upravi koja mu je poiljku isporuila, daje ustanovio tetu i duan jepodnijeti dokaz da kraa ili oteenje nije nastalo poslije uruenja.

4. Potanske uprave nisu odgovorne:

2.1. u sluaju vie sile, uz pridraj lanka 34.1.2;2.2. kada ne mogu pruiti podatke o poiljkama, jer je unitena slubena dokumentacija uslijed sluaja vise sile, a njihova odgovornost nije utvrenana drugi nain;

2.3. kada je teta nastala uslijed greke ili nemara poiljatelja ili proizilazi iz prirode sadrine poiljke;2.4. kada se radi o poiljkama ije sadraj pada pod udar zabrana predvienih lankom 26. i ukoliko su

ove poiljke zaplijenili ili unitili mjerodavni organi zbog njihovog sadraja;2.5. u sluaju zapljene na osnovi zakonodavstva odredine zemlje, prema obavijesti uprave ove zemlje;2.6.kada se radi o vrijednosnim poiljkama na kojima je lano oznaena via vrijednost od stvarne vrijednosti

sadraja;2.7.kada poiljatelj nije podnio nikakovu potranicu u roku od godine dana, raunajui od narednog dana nakon

predaje poiljke.3. Potanske uprave ne preuzimaju nikakovu odgovornost zbog carinskih deklaracija, bez obzira na oblik u

kojem su sastavljene, i za odluke carinskih organa, donijete prilikom pregleda poiljaka predanih na carinskukontrolu.

lanak 36.

Odgovornost poiljatelja1. Poiljatelj pismovne poiljke odgovoran je za sve tete uzrokovane drugim potanskim poiljkama,

zbog otpreme predmeta nedozvoljenih za prijenos ili nepotivanja uvjeta za prijem.2.Poiljatelj je odgovoran s istim ogranienjima kao i potanske uprave.3.Poiljatelj ostaje odgovoran ak i kada je prijemna pota prihvatila takvu poiljku. 4.Poiljatelj nije odgovoran ako je postojala greka ili nemar potanskih uprava ili prijevoznika.

lanak 37.

Plaanje odtete


12/23

12

1.Zadravajui pravo albe protiv odgovorne uprave, obveza za plaanje naknade pada na teret, prema sluaju,uprave porijekla ili odredine uprave. Obveza povrata potarine za poiljke s potvrenim uruenjem pada na teretuprave porijekla.

2.Poiljatelj moe odustati od svojeg prava na odtetu u korist primatelja. Obratno, primatelj se moe odreiprava na odtetu u korist poiljatelja. Poiljatelj ili primatelj mogu ovlastiti treu osobu da primi odtetu, ako to

unutarnji propisi dozvoljavaju.3.Uprava porijekla ili odredita, ve prema sluaju, ima pravo obetetiti nositelja prava za raun uprave koja je

sudjelovala u prijenosu i koja je, premda uredno obavije tena, propustila rok od dva mjeseca, a da nije donijelakonano rjeenje o predmetu ili nije dala na znanje;

3.1. da izgleda daje gubitak nastao zbog sluaja vie sile;3.2. daje poiljku, zbog sadraja, zadrala, unitila ili zaplijenila nadlena vlast, na osnovi propisa odredine

zemlje.

4. Uprava porijekla ili odredita, ve prema sluaju, takoer je ovlatena obetetiti nositelja prava u sluaju kada je obrazac potranice nedovoljno popunjen i morao je biti vraen radi dodatnih podataka i ija je poslje dica

prekoraenje roka predvienog pod 3.

lanak 38.

Eventualno vraanje odtete od poiljatelja ili primatelja1. Ako se, nakon isplaene naknade, pronau preporuena poiljka ili vrijednosna poiljka ili dio sadraja ranijesmatran izgubljenim,poiljatelj ili, prema sluaju, primatelj se obavjetava da poiljku moe preuzeti u roku od trimjeseca, uz povrat iznosa isplaene naknade. Istovremeno ga se pita kome poiljka treba biti uruena. U sluajuodbijanja ili izostanka odgovora u propisanom roku, isti se postupak provodi prema primatelju ili poiljatelju, ve

prema sluaju.2.Ako poiljatelj ili primatelj odbiju preuzeti poiljku, ona postaje vlasnitvo uprave ili, ako ima razloga,

uprava koje su platile naknadu.

3.U sluaju naknadnog pronalaska vrijednosnog pisma, za iju se sadrinu utvrdi daje nie vrijednosti odutvrene naknade, poiljatelj mora vratiti iznos naknade uz uruenje poiljke, bez utjecaja na posljedice koje

proizilaze iz lanog oznaavanja vrijednosti.

POGLAVLJE 6

ELEKTRONIKA POTA

lanak 34.

Ope odredbe1.Potanske uprave mogu se meusobno sporazumjeti da sudjeluju u uslugama elektronike pote.2.Elektronika postaje potanska usluga koja koristi telekomunikacijski put za prijenos, sukladno originalu i u

nekoliko trenutaka, poruka zaprimljenih od poiljatelja, u fizikom ili elektronikom obliku, a koje morajuprimatelju biti uruene u fizikom ili elektronikom obliku. U sluaju uruenja u fizikom obliku, obavijesti seopenito prenose elektronikim putem na najveu moguu udaljenost i reproduciraju se stoje blie mogue

primatelju. Poruke u fizikoj formi uruuju se primatelju u omotu, kao pismovna poiljka3.Potarine za elektroniku potu odreuju uprave obzirom na trokove i zahtjeve trita.

lanak 40. Usluge

faksimilom

1. Raspon bureaufax usluga dozvoljava prijenos faksimilom tekstova i slika, sukladnih originalu.

lanak 41.

Usluge teletiska

1. Raspon usluga dozvoljava prijenos tekstova i slika koje proizvodi informatika oprema (PC, sredinjiraunar).

TREI DIO ODREDBE O

PISMOVNLM POILJKAMA: ODNOSI IZMEU

POTANSKIH UPRAVA.


13/23

13

POGLAVLJE 1 POSTUPAKS PISMOVNIM

POILJKAMA

lanak 42. Ciljevi

kvalitete slube

1.Uprave moraju utvrditi rok za obradu prioritetnih i zranih poiljaka, kao i rok za neprioritetne i povrinskepoiljke za ili iz njihove zemlje. Ovaj rok ne smije biti nepovoljniji od roka koji se primjenjuje na sline poiljke uunutarnjem prometu.

2.Uprave podrijetla moraju objaviti ciljeve kvalitete slube za prioritetne i zrane poiljke za inozemstvo,uzimajui u obzir rokove koje su utvrdile uprave podrijetla i odredita i vrijeme prijevoza.

3.Potanske uprave povremeno provjeravaju potivanje utvrenih rokova bilo u okviru anketa, koje organiziraMeunarodni ured ili Ui savezi, bilo na osnovi bilateralnih sporazuma.

4.Poeljno je takoer da potanske uprave povremeno provjeravaju potivanje utvrenih rokova pomou drugihkontrolnih sustava, posebno vanjske kontrole.

5.Koliko god je mogue, uprave primjenjuju kontrolne sustave kvalitete slube za meunarodne potanskezakljuke (dolazne i odlazne); radi se o procjeni, koja se obavlja, koliko je mogue, od predaje do dostave (s krajana kraj).

6.Sve zemlje lanice predaju Meunarodnom uredu aurirane obavijesti o krajnjim rokovima za prihvat(granina vremena predaje), koji im sluekao uporite u eksploataciji meunarodne potanske slube.

7. Koliko je mogue, obavijesti treba pruati zasebno za prioritetne i neprioritetne potanske tijekove.

lanak 43. Razmjena

poiljaka1.Uprave mogu otpremati izmeu sebe, posredstvom jedne ili vie njih, kako zatvorene zakljuke, tako i

otvorene poiljke, prema potrebama i pogodnostima slube.2.Kada se prijevoz pote u tranzitu preko neke zemlje obavlja bez sudjelovanja potanske uprave ove zemlje,

ova zadnja mora o tome biti unaprijed obavjetena. Ova vrsta tranzita ne povlai odgovornost potanske upravezemlje tranzita.

3.Uprave mogu otpremati zrakoplovom, sa smanjenim prioritetom, zakljuke povrinske pote, pod uvjetomsuglasnosti uprava koje ove zakljuke primaju u zranim lukama svojih zemalja.

4.Razmjene se odvijaju na osnovi odredaba Pravilnika.lanak 44.

Razmjena zatvorenih zakljuaka s vojnim jedinicama1. Zatvoreni zakljuci mogu se razmijeniti posredstvom kopnenih, pomorskih i zranih slubi drugih

zemalja:

1.1. izmeu potanskih ureda jednezemlje lanice i komandanata vojnih jedinica slavljenih na raspolaganjeOrganizaciji Ujedinjenih Naroda;

1.2. izmeu komandanata jedne i komandanata druge ovakove vojne jedinice;1.3 izmeu potanskih ureda jedne zemlje lanice i komandanata pomorskih ilizranih jedinica, ratnih brodova

ili vojnih zrakoplova te iste zemlje, stacioniranih u inozemstvu;

1.4. izmeu komandanata pomorskih ili zranih jedinica, ratnih brodova ili vojnih zrakoplova iste zemlje.2.Pismovne poiljke sadrane u zakljucima spomenutim pod 1 moraju biti upuene iskljuivo na adresu ili

potjecati od lanova vojnih jedinica ili glavnih tabova i posada brodova ili zrakoplova kojima su zakljuci upueniili koji ih otpremaju. Potarine i uvjete koji se na njih otpremaju odreuje, prema svojim pravilima, potanskauprava zemlje koja je stavila na raspolaganje vojnu jedinicu ili kojoj pripadaju brodovi ili zrakoplovi.

3.Osim u sluaju posebnog sporazuma, uprava zemlje koja je stavila na raspolaganje vojnu jedinicu ili kojojpripadaju ratni brodovi ili vojni zrakoplovi duguje posrednikim upravama tranzitne trokove za zakljuke,terminalne trokove i trokove zranog prijevoza.

lanak 45.

Privremena obustava usluga

1. Kada izvanredne okolnosti prisile neku potansku upravu da obustave privremeno, u cjelini ili djelomino,obavljanje usluga, duna je o tome odmah obavijestiti zainteresirane uprave.


14/23

14

POGLAVLJE 2 POSTUPAK U SLUAJEVIMA

ODGOVORNOSTI

lanak 46.

Utvrivanje odgovornosti izmeu potanskih uprava

1.Sve dok se protivno ne dokae, odgovornost pada na teret potanske uprave koja, nakon stoje poiljku primilabez primjedbe i dobila na raspolaganje sve potrebne podatke za istragu, ne moe utvrditi niti uruenje primateljuniti, ako ima razloga, urednu otpremu drugoj upravi.

2.Ako se gubitak, kraa ili oteenje dogodilo tijekom prijenosa, a nije mogue utvrditi teritorij ili slubuzemlje u kojoj se to dogodilo, zainteresirane uprave plaaju naknadu u jednakim dijelovima.

3.Odgovornost jedne uprave u odnosu na ostale uprave ne prelazi, ni u kojem sluaju, maksimalnu oznaenuvrijednost koju je prihvatila.

4.Potanske uprave, koje ne pruaju uslugu vrijednosnih poiljaka, preuzimaju za takove poiljke, otpremljeneu zatvorenim zakljucima, odgovornost predvienu za preporuene poiljke. Ova se odredba takoer primjenjujekada potanske uprave ne prihvaaju odgovornost za vrijednosti otpremljene brodovima ili zrakoplovima kojekoriste.

5.Ako se gubitak, kraa ili oteenje dogodilo na teritoriju ili u slubi neke posredujue uprave koja neosigurava slubu vrijednosnih poiljaka, uprava podrijetla snosi dio odtete koji ne pokriva posredujua uprava. Istaodredba primjenjuje se ako je iznos odtete vei od maksimalne oznaene vrijednosti koju je prihvatala posredujuauprava.

6.Carinske i druge pristojbe, ije ponitenje nije odobreno, padaju na teret uprava odgovornih za gubitak, krauili oteenje.

7.Uprava koja je odtetu platila zamjenjuje u pravima, do iznosa ove odtete, osobu koja ju je primila kod svakeeventualne albe protiv primatelja, bilo protiv poiljatelja ili treih osoba.

POGLAVLJE 3 TRANZITNI I TERMTNALNI

TROKOVI lanak 47. Tranzitni trokovi1.Uz rezervu lanka 50. za zatvorene zakljuke razmijenjene izmeu dviju uprava ili dva potanska ureda iste

zemlje posredovanjem jedne ili vie drugih uprava (tree slube), plaaju se tranzitni trokovi. Oni predstavljajunaknadu za usluge kopnenog pomorskog tranzita.2.Za otvorene poiljke mogu se takoer plaati tranzitni rokovi. Modaliteti primjene odreeni su u Pravilniku.

lanak 48.

Skale tranzitnih trokova


15/23

15

1. Tranzitni trokovi izraunavaju se prema skalama navedenim u slijedeoj tabeli:

Udaljenosti Trokovi po kg bruto

km 100 0,14

km 100 do 200 0,17

200 300 0,20300 400 0,22400 500 0,24

500 600 0,26

600 700 0,27

700 800 0,29

800 900 0,31

900 1000 0,321000 1100 0,34

1100 1200 0,35

1200 1300 0,37

1300 1500 0,39

1500 2000 0,43

2000 2500 0,492500 2750 0,53

2750 3000 0,56

3000 4000 0,62

4000 5000 0,72

5000 6000 0,81

6000 7000 0,89

7000 8000 0,97

8000 9000 1,05

9000 10000 1,12

10000 11000 1,19

11000 12000 1,26

12000 13000 1,32

13000 14000 1,3914000 1,45

Udalj enosti Trokovi po kg bruto

1.1. Kopnene udaljenosti u km DTS


16/23

16

2. Savjet za potanskueksploataciju (CEP) ovlaten je

promijeniti i ispraviti skale navedene

pod 1 u vremenu izmeu dvaKongresa. Izmjena, koju se moe

izvriti metodologijomkoja osigurava pravinunaknadu upravama koje obavljaju

poslove tranzita, mora se osloniti

na pouzdane i reprezentativne

gospodarske i financijske

podatke. Eventualna izmjena o kojoj

se moe odluiti stupa na snagudanom koji odredi Vijee za

potansku eksploataciju.

lanak 49.

Terminalni trokovi1. Uz rezervu lanka 50. svaka uprava koja od druge uprave prima pismovne poiljke, ima pravo naplatiti

od otpremne uprave naknadu trokova koje prouzrokuje primljena meunarodna pota.2. Naknada

2.1.Naknada za pismovne poiljke, uz iznimku vrea M, iznosi DTS 3,427 po kg.2.2.Za vree M primijenjuje se stopa od DTS 0,653 po kg. 2.2.1. Vree M koje imaju manje od 5 kg smatraju se kao da imaju 5 kg pri naknadi terminalnih trokova.3. Mehanizam revizije

3.1. Kada, na odreenoj relaciji, neka otpremna ili prijemna uprava, iji je promet poste vei od 150 tonagodinje (izuzev vreaM), primijeti da je prosjean broj poiljaka, sadranih u kilogramu otpremljene ili primljene

pote, vei od svjetskog prosjeka koji iznosi 17,26 poiljaka; ona moe postii reviziju odgovarajue stope, ako je uodnosu na ovaj svjetski prosjek:

3.1.1.broj poiljaka vei od 21 ili3.1.2.broj poiljaka manji od 14.3.1.3.U sluaju predvienom pod 3.1.2. revizija se ne moe primijeniti, ako je navedeni promet namijenjen

nekoj zemlji u razvoju koja se nalazi na popisu koji je u tu svrhu sastavio Kongres.

3.1.4.Kada neka uprava zahtijeva reviziju predvienu pod 3.1, odgovarajua uprava moe to takoer uraditi,ak ako je promet u drugom smjeru manji od 150 tona godinje.

do milja 100 do km 185 0,17

od 100 200 od 185 do 370 0,19

200 300 370 556 0,21

300 400 556 741 0,22

400 500 741 926 0,23

500 600 926 1111 0,24

600 700 1111 1296 0,24

700 800 1296 1482 0,25

800 900 1482 1667 0,25

900 1000 1667 1852 0,26

1000 1100 1852 2037 0,26

1100 1200 2037 2222 0,27

1200 1300 2222 2408 0,27

1300 1500 2408 2778 0,281500 2000 2778 3704 0,29

2000 2500 3704 4630 0,31

2500 2750 4630 5093 0,32

2750 3000 5093 5556 0,32

3000 4000 5556 7408 0,34

4000 5000 7408 9260 0,36

5000 6000 9260 11112 0,38

6000 7000 11112 12964 0,40

7000 8000 12964 14816 0,41

8000 9000 14816 16668 0,42

9000 10000 16668 18520 0,4310000 11000 18520 20372 0,45

11000 12000 20372 22224 0,46

12000 13000 22224 24076 0 47

1.2 Pomorske udaljenosti u km nakon konverzije

u morskim miljama 1 pom. milja=l,852 km DTS


17/23

preko

17

3.2 Revizija se obavlja prema uvjetima tono odreenima u Pravilniku.4. Pota u velikom broju4.1. Za potu uvelikom broju, odredina uprava moe traiti specifinu naknadu prema jednoj od slijedeih

formula:

4.1.1. primjena prosjenih svjetskih stopa od DTS 0,14 po poiljci i DTS 1 po kg;

4.1.2. primjena onih stopa po poiljci i po kilogramu koje odravaju trokove postupka u odredinojzemlji. Ovi trokovi moraju biti u zavisnosti od unutarnjih tarifa prema uvjetima koje tono odreuje Pravilnik.

4.2. Uz rezervu odredaba spomenutih pod 3.1.3, kada odredina uprava trai specifinu naknadu za potuu velikom broju, otpremna uprava ovlatena je traiti da ostatak prometa bude podvrgnut reviziji predvienoj

pod 3.1.

5.Vijee za potansku eksploataciju ovlateno je izmijeniti naknade navedene pod 2 i 4.1.1. izmeu dvaKongresa. Moebitna revizija mora se oslanjati napouzdane i reprezentativne gospodarske i financijske podatke.Ovakova izmjena, o kojoj bi se donijela odluka, stupa na snagu danom koji e odrediti Vijee za potanskueksploataciju. Vijee je takoer ovlateno odrediti modalitete provedbe sustave naknade spomenutog pod 4.1.2.

6.Svaka se uprava moe odrei potpuno ili djelomino naknade predviene pod 1.7.Zainteresirane uprave mogu, bilateralnim ili multilateralnim sporazumom, primijeniti druge sustave naknade

za obraun terminalnih trokova.

lanak 50.

Izuzee od tranzitnih i terminalnih trokova1. Od plaanja trokova za kopneni ili pomorski tranzit i tenrunalnih trokova osloboene su pismovne poiljke

koje se odnose na potansku slubu, navedene u lanku 7.2.2, neuruene potanske poiljke koje se vraaju mjestupodrijetla u zatvorenim zakljucima, kao i poiljke praznih potanskih vrea.

lanak 51.

Obraun tranzitnih i terminalnih trokova1. Tranzitni trokovi1.1.Obraun tranzitnih trokova povrinske pote utvruje godinje tranzitna uprava za svaku upravu

podrijetla prema teini zakljuaka primljenih u tranzitu, otpremljenih tijekom razmatrane godine, a primjenjuju se

skale utvrene u lanku 48.1.2.Tranzitne trokove snosi uprava porijekla zakljuaka, a plaaju se, uz rezervu iznimke predviene lankom

1.4, upravama tranzitnih zemalja ili upravama ije slube sudjeluju; u kopnenom ili pomorskom prijevozuzakljuaka.

1.3.Kada uprava tranzitne zemlje ne sudjeluje u kopnenom ili pomorskom prijevozu zakljuaka, odgovarajuitranzitni trokovi plaaju se odredinoj upravi, ako ona snosi trokove koji se odnose na ovaj tranzit.

1.4.Trokove za pomorski prijevoz tranzitnih zakljuaka mogu potanske uprave podrijetla zakljuaka plaatiizravno pomorskim brodarskim kompanijama ili njihovim predstavnicima, ako se prethodno postigne sporazum s

potanskom upravom kojoj utovarna luka pripada.1.5.Dunika uprava osloboena je plaanja tranzitnih trokova, kada godinji saldo ne prelazi DTS 163,35. 2. Terminalni trokovi2.1. Za poiljke pismovne pote, uz iznimku vrea M, obraun terminalnih trokova utvruje godinje

vjerovnika uprava prema stvarnoj teini zakljuaka primljenih tijekom razmatrane godine, a primjenjuju se stopeutvrene u lanku, 49.

2.2.Za vree M, obraun terminalnih trokova utvruje godinje vjerovnika uprava prema teini, kojapodlijee terminalnim trokovima prema uvjetima odreenim lankom 49.

2.3.Da bi se mogla odrediti godinja teina, uprave porijekla zakljuaka obvezne su stalno biljeiti za svakizakljuak:

-teinu pote (vree M iskljuene)-teinu vree M preko 5 kg-broj vrea M do 5 kg .2.4.Kada se pokae potrebnim odrediti broj i teinu poiljaka u velikom broju, primjenjuju se modaliteti

navedeni u Pravilniku za ovu vrstu pote.

2.5.Zainteresirane uprave mogu se dogovoriti da terminalne trokove obraunavaju u svojim meusobnimodnosima drugaijim statistikim nainom. Takoer se mogu dogovoriti o nekoj drugoj periodinosti, osim onihpredvienih u Pravilniku za statistiki period.


18/23

18

2.6 Dunika uprava osloboena je plaanja terminalnih trokova, kada godinji saldo ne prelazi DTS 326,70.3. Svaka uprava je ovlatena podnijeti na procjenu arbitranoj komisiji godinje rezultate, koji se, po njenom

sudu, suvie razlikuju od stvarnosti. Ova se arbitraa osniva kako je predvieno lankom 128. Opeg pravilnika.Arbitri imaju pravo pravino odrediti iznos tranzitnih ili terminalnih trokova koji se plaaju.

POGLAVLJE 4 TROKOVI ZRANOGPRIJEVOZA

lanak 52.

Opa naela1. Trokovi prijevoza za cjelokupnu zranu udaljenost:1.1. kada se radi o zatvorenim zakljcima, padaju na teret uprave zemlje porijekla;1.2. kada se radi o prioritetnim i zranim poiljkama u otvorenom tranzitu, ukljuujui i pogreno usmjerene

poiljke, padaju na teret uprave koja ove poiljke otprema drugoj upravi.2.Ova se ista pravila primjenjuju na zrane zakljuke, prioritetne i zrane poiljke u otvorenom tranzitu, izuzete

od tranzitnih trokova.3.Svaka odredina uprava, koja osigurava zrani prijevoz meunarodne pote unutar svoje zemlje, ima pravo

na naknadu dodatnih trokova koje ovaj prijevoz prouzrokuje, pod uvjetom da srednja izmjerena udaljenostpreenih razdaljina bude vea od 100 km. Osim u sluaju sporazuma o besplatnom prijevozu, trokovi moraju bitiisti za sve prioritetne i zrane zakljuke podrijetlom iz inozemstva, bez obzira da li se ova pota nadoilje ili nezranim putem.

4.Meutim, kada se naknada terminalnih trokova, koju naplauje odredina uprava, temelji poglavito, naunutarnjim trokovima ili tarifama, ne isplauje se nikakva dodatna naknada za trokove unutarnjeg zranog

prijevoza.

5.Odredina uprava iskljuuje, obzirom na izraunavanje srednje izmjene udaljenosti, teinu svih zakljuaka zakoje se obraun naknade terminalnih trokova temelji poglavito na unutarnjim trokovima ili tarifama odredineuprave.

6.Osim u sluaju posebnog sporazuma izmeu zainteresirani uprava, lanak 48. primjenjuje se na zranezakljuke za njihov eventualni kopneni ili pomorski prijevoz. Meutim, nikakvi tranzitni trokovi se ne naplauju

za:6.1. pretovar zranih zakljuaka izmeu dviju zranih luka kojeobavljaju slubu u istom gradu;6.2. prijevoz ovih zakljuaka izmeu zrane luke, koja slui jednom gradu, i nekom skladita u istom

gradu i povrat istih zakljuaka radi daljnje otpreme.

lanak 53.

Osnovna stopa i izraunavanje trokova zranog prijevoza1.Osnovnu stopu koja se primjenjuje na obraun izmeu uprava, za zrani prijevoz, odobrava Vijee za

potanska eksploataciju. Izraunava je Meunarodni ured prema tono odreenoj formuli u Pravilniku.2.Izraunavanje trokova zranog prijevoza zatvorenih zakljuaka, prioritetnih poiljaka i zranih poiljaka u

otvorenom tranzitu, jednako kao i nain odgovarajueg obrauna, odreeni su u Pravilniku.

POGLAVLJE 5

TELEMATIKE VEZE

lanak 54.

Ope odredbe1.Potanske uprave mogu se dogovoriti da meusobno ili s ostalim partnerima uspostave telematike veze.2.Zainteresirane potanske uprave slobodne su izabrati dobavlj ae i tehniku podrku (informatika oprema i

softver) za ostvarenje razmjene podataka.

3.U dogovoru s dobavljaem mrenih usluga, potanske uprave bilateralno se sporazumijevaju o nainuplaanja ovih usluga.

4.Potanske uprave nisu niti financijski, niti pravno, odgovorne, ako neka druga uprava ne izvri plaanje zausluge povezane s obavljanjem telematike razmjene.

POGLAVLJE 6RAZNE ODREDBE


19/23

preko

19

lanak 55.

Obraun1. Meunarodni obraun izmeu potanskih uprava, nastali iz potanskog prometa, mogu se smatrati tekuim

poslovanjem i obavljati sukladno uobiajenim meunarodnim obvezama zainteresiranih zemalja lanica, ako otome postoje sklopljeni sporazumi. U nedostatku sporazuma ove vrste, ovi se obrauni obavljaju sukladnoodredbama u Pravilniku.

lanak 56.

Predaja podataka, publikacije Meunarodnog ureda,uvanje dokumenata, obrasci

1. Odredbe koje se odnose na predaju podataka u svezi s obavljanjem potanske slube, publikacijeMeunarodnog ureda, uvanje dokumenata i upotrebu obrazaca, nalazi se u Pravilniku.

ETVRTI DIO

SLUBA EMS

lanak 57.

Sluba EMS1.Sluba EMS je najbra potanska usluga fizikim sredstvima, a ine je prikupljanje, prijenos i dostava, u vrlo

kratkim rokovima, prepiske dokumenata ili robe.

2.Sluba EMS ureena je na osnovi bilateralnih sporazuma. Vidovi slube koji nisu izriito regulirani ovimsporazumima, podlijeu odgovarajuim propisima akata Saveza.

3.Ova se sluba, koliko je mogue prepoznaje po nie naznaenom logotipu, sastavljenom od slijedeihelemenata:

-naranasto krilo;-plava slova EMS;-tri vodoravne naranaste crte.Ime nacionalne slube moe biti u dopuni logotipa.4. Pristojbe vezane uz ovu uslugu odreuje uprave podrijetla, vodei rauna o trokovima i zahtjevima

trita.PETI DIO ZAVRNE

ODREDBE

lanak 58.

Obveze po kaznenim mjerama

1. Vlade zemalja lanica obvezuju se poduzeti ili predloiti zakonodavnim organima svoje zemlje potrebnemjere:

1.1. za kanjavanje krivotvorenepotanskih maraka, ak i povuenih iz prometa, i meunarodnih kuponaza odgovor;

1.2. za kanjavanje upotrebe ili stavljanja u promet:1.2.1 krivotvorenih (ak i povuenih iz prometa) ili ve ponitenih potanskih maraka, kao i krivotvorenih ili

ponitenih otisaka iz automata za frankiranje ili tiskarskog stroja; 1.2.2. krivotvorenih meunarodnih kupona zaodgovor;

1.3.za zabranu i suzbijanje svih nezakonitih radnji u izradi i stavljanju u promet naljepnica i maraka, koje sekoriste u potanskoj slubi, krivotvorenih ili imitiranih na takav nain da se mogu zabunom smatrati naljepnicamaili markama koje je izdala potanska uprava jedne zemlje lanice;

1.4.za sprjeavanje i, ako je potrebno, kanjavanje stavljanja droge i opojnih/psihotropskih sredstava,eksplozivnih i zapaljivih tvari, kao i drugih opasnih tvari, u potanske poiljke za koje to nije izrijekom dozvoljenou Konvenciji i Sporazumima.

lanak 54.

Uvjeti za odobrenje prijedloga u svezi s Konvencijom i

njenim Izvrnim pravilnikom,


20/23

20

1.Da bi postali izvrni, prijedloge podnijete Kongresu, a koji se odnose na ovu Konvenciju i njen Pravilnik,mora odobriti veina zemalja lanica, koje su prisutne i glasaju. Najmanje polovina zemalja lanica, predstavljenihna Kongresu, mora biti prisutna u trenutku glasovanja.

2.Da bi postali izvrni, prijedloge koji se odnose na Pravilnik, a koje je Kongres uputio na odluivanje Vijeuza potansku eksploataciju ili su podnijeti u vremenu izmeu dva Kongresa, mora odobriti veini lanova Vijea za

potansku eksploataciju (CEP).3.Da bi postali izvrni prijedlozi podnijeti u vremenu izmeu dva Kongresa, a koji se odnose na ovuKonvenciju, moraju sakupiti:

3.1.dvije treine glasova, pod uvjetima daje najmanje polovina zemalja lanica Saveza odgovorila na anketuodnosno traenje miljenja, ukoliko se radi o izmjeni lanaka 1 do 7 (prvi dio), 8 do 11, 13, 16 do 18, 20,24 do26,34 do 38 (drugi dio), 43.2,44 do 51,55 (trei dio), 58 do 60 (peti dio) Konvencije i svih lanaka njenog Zavrnog

protokola;

3.2.veinu glasova, pod uvjetima daje najmanje polovina zemalja lanica Saveza odgovorila na anketuodnosno traenje miljenja, ako se radi o sutinskim izmjenama ostalih odredaba, osim onih spomenutih pod 3.1gore;

3.3. veinu glasova, ako se radi:3.3.1.o redakcijskim izmjenama ostalih odredaba Konvencije, osim onih spomenutih pod 3.1. gore;3.3.2.

o tumaenju odredaba Konvencije i njenog Zavrnog protokola.4. Bez obzira na odredbe predviene pod 3.1, svaka zemlja lanica ije nacionalno zakonodavstvo jo nije

sukladno s predloenom izmjenom, ima pravo predati pismenu izjavu generalnom direktoru Meunarodnogureda da izmjenu ne moe prihvatiti, u roku devedeset dana raunajui od dana primitka obavijesti o izmjeni.

lanak 60.

Dan primjene i trajanje Konvencije

1. Ova Konvencija primjenjuje se poev od 1. sijenja 1996. i ostaje na snazi do poetka primjene Akataslijedeeg Kongresa.

U potvrdu gornjeg, opunomonice vlada zemalja lanica potpisali su ovu Konvenciju u jednom primjerku kojije deponiran pri generalnom direktoru Meunarodnog ureda. Po jedan njen primjerak biti e uruen svakojugovornoj strani vlade zemlje u kojoj je sjedite Kongresa.

Seul, 14. rujna 1994.

ZAVRNI PROTOKOL SVJETSKE

POTANSKE KONVENCIJE1

U trenutku potpisivanja Svjetske potanske Konvencije zakljuene na dananji dan, nie potpisaniopunomoenici usuglasili su se kako slijedi:

lanak I

Vlasnitvo nad potanskim poiljkama1.lanak 2. ne primjenjuje se na Antigua & Barbuba, Australija, Bahrain, Barbados, Belize, Botswana, Brunei

Darussalam, Kanadu, Dominica, Egipat, Fidji, Gambiju, Ghanu, Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne

Irske, prekomorske teritorije zavisno od Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije, Grenadu, Guayanu, Irsku,Jamaiku, Keniju, Kiribati, Kuwait, Lesotho, Maleziju, Malawi, Mauritius, Nauru, Nigeriju, Novi Zeland, Ugandu,

Papua New Guinea, St. Kitts & Nevis, St. Lucia, St. Vincet & Grenadines, otoje Salomon, Zapadna Samoa,Seychelles, Sierra Leone, Singapur, Swaziland, Tanzaniju, Trinidad & Tobago, Tuvalu, Vanuatu, Jemen, Zambiju

i Zimbabwe.

2.Ovaj se lanak isto tako ne primjenjuje na Dansku ije zakonodavstvo ne dozvoljava povlaenje ili izmjenuadrese pismovnih poiljaka na zahtjev poiljatelja od trenutka kada je primatelj obavijeten o prispijeu poiljke nanjegovu adresu.

lanak II

Potarina1. Protivno lanku 6.4, potanska uprava Kanade ovlatena je naplatiti druge potarine, osim onih koje su

predviene Konvencijom i Sporazumima, kada su ove potarine dozvoljene prema zakonodavstvu njene zemlje.

1"SI. list R BiH", br. 3/96


21/23

preko

21

lanak III

Izuzee od osloboenja potarine u korist cekograma1.Protivno lanu 7.4, potarinske uprave St. Vincent & Grenadines i Turske, koje ne odobravaju oslobaanje od

potarine za cekograme u svojoj unutarnjoj slubi, mogu naplatiti potarinu i potarinu za posebne usluge, koje ipakne mogu biti vie od potarina u njihovoj unutarnjoj slubi.

2.Protivno lanku 7.4, potanske uprave Njemake, Sjedinjenih Amerikih Drava, Kanade, Ujedinjenogkraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Japana mogu naplatiti potarinu za posebne u sluge koja seprimjenjuje na cekograme u njihovoj unutarnjoj slubi.

lanak IV

Mali paketi

1. Obaveza sudjelovanja u razmjenu malih paketa ija teina prelazi 500 gr ne primjenjuje se na potanskeuprave Myanmara (Burme) i Papue Nova Gvineja, koje nisu u mogunosti osigurati ovu razmjenu.

lanak V

Tiskanice. Maksimalna teina1. Protivno lanicu 8.3.2, potanske uprave Kanade i Irske ovlatene su ograniiti na 2 kg maksimalnu teinu

tiskanica u prispjeu i otpremi.

lanak VI Preporuene

vree M1. Potanskeuprave Sjedinjenjih Amerikih Drava i Kanade ovlatene su ne prihvatiti preporuene vree M i

ne osigurati uslugu preporuke za iste vree u dolasku iz drugih zemalja.

lanak VII

Predaja pismovnih poiljaka u inozemstvuI. Potanske uprave Sjedinjenjih Amerikih Drava, Ujedinanog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i

Grke pridravaju pravo naplatiti potarinu, srazmjemo trokovima posla, od svake potanske uprave koja joj, naosnovu lana 25.4, vrati predmete koji prvobitno nisu otpremljeni kaopotanske poiljke njihovih slubi.

2.Protivno odredbi lanka 25.4, potanska uprava Kanade pridrava pravo naplatiti od uprave porijeklanaknadu koja joj omoguava najmanje povrat trokova uzrokovanih obradom takovih poiljaka.

3.lanak 25.4 ovlauje odredinu upravu da, od uprave u kojoj je poiljka predana, zatrai odgovarajuunaknadu za dostavu poiljaka pismovne pote predanih u inozemstvu u velikoj koliini. Ujedinjeno kraljevstvoVelike Britanije i Sjeverne Irske pridrava pravo ograniiti ovo plaanje na iznos koji odgovara unutarnjoj tarifiodredine zemlje, koja se primjenjuje na sline poiljke.

4.lanak 25.4 ovlauje odredinu upravu da, od uprave u kojoj je poiljka predana, zahtijeva odgovarajuunaknadu za dostavu poiljaka pismovne pote predanih na potu u inozemstvu u velikoj koliini. Slijedee zemlje

pridravaju pravo ogranienja ovog plaanja prema ogranienjima dozvoljenim u Konvenciji i Pravilniku za potuu velikom broju: Sjedinjene Amerike Drave, Australija, Bahami, Barbados, Brunei Darussalam, Ujedinjenokraljevstvo Velike Britanije & Sjeverne Irske, prekomorski teritoriji Ujedinjenog kraljevstva, Grenada, Guyana,

Indija, Malezija, Nepal, New Zealand, Nizozemska, Nizozemski Antili i Aruba, St. Lucia, St. Vincent &

Grenadines, Singapur, Sri Lanka, Surinam, Tailand.

5.Bez obzira na rezerve pod 4 gore, slijedee zemlje pridravaju pravo da u cjelini primijene odredbe iz lanka25 Konvencije na potu primljenu iz zemlja lanica: Njemaka, Argentina, Benin, Brazil, Burkina Faso, Kamerun,Cipar, Obala slonovae, Egipat, Francuska, Grka, Gvineja, Izrael, Italija, Japan, Jordan, Libanon, Mali,Mauritanija, Monaco, Portugal, Senegal, Sirija, Togo.

lanak VIII

Zabrane

1.Izuzetno, potanska uprava Libanona ne prihvaa preporuene poiljke koje sadre kovani novac ilipapirnate novanice ili bilo koju vrijednost na donositelja ili putnike ekove ili platinu, zlato ili srebro, obraenoili ne, drago kamenje, nakit i druge skupocjene predmete. Ne smatra se strogo obvezanom odredbama lanka 35.1 u

pogledu njene odgovornosti u sluaju orobljenja ili oteenja preporuenih poiljaka, jednako kao i u pogledupoiljaka koje sadre predmete od stakla ili lomljive predmete.


22/23

22

2.Izuzetno, potanske uprave Bolivije, Rep. Kine, Iraka, Nepala i Vijetnama ne prihvaaju preporuenepoiljke koje sadre kovani novac ili novanice ili bilo koje vrijednosnice na donositelja, putnike ekove, platinu,zlato ili srebro, obraeno ili ne, drago kamenje, nakit i ostale skupocjene predmete.

3.Potanska uprava Myanmara (Burme) pridrava pravo ne prihvatiti vrijednosne poiljke koje sadreskupocjene predmete spomenute u lanku 26.2 budui se njeno unutarnje zakonodavstvo protivi prihvatu ove vrste

poiljaka.4.Potanska uprava Nepala ne prihvaa preporuene ili vrijednosne poiljke koje sadre novanice ili kovaninovac, bez posebnog sporazuma zakljuenog u ovu svrhu.

lanakDC

Poiljke koje podlijeu naplati carinskih pristojbi

1.Pozivanjem na lanak 26., potanske uprave slijedeih zemalja ne prihvataju vrijednosne poiljke koje sadrepredmete koji podlijeu plaanju carinskih pristojbi: Bangladesh, El Salvador.

2.Pozivanjem na lanak 26, potanske uprave slijedeih zemalja ne prihvaaju redovna i preporuena pismakoja sadre predmete koji podlijeu plaanje carinskih pristojbi: Afganistan, Albanija, Saudi Arabija, Azerbajdzan,Belarus; Kamboda, Centralna Afrika, ile, Kolumbija, Kuba, El Salvador, Estonija, Etiopija, Italija, Nepal,Uzbekistan, Rep. Panama, Peru, Dem. Rep. Koreja, San Marino, Tadjikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Venezuela.

3.Pozivanjem na lanak 26. potanske uprave slijedeih zemalja ne prihvaaju redovna pisma koja sadrepredmete koji podlijeu carinskim pristojbama: Benin, Burikina Faso, Obala slonovae, Dibuti, Mali, Mauritanija,Niger, Oman, Senegal, Vietnam i Jemen.

4.Bez obzira na odredbe predviene pod 1 do 3, poiljke seruma, vakcina, kao i poiljke hitno potrebnihlijekova koje je teko nabaviti, primaju se u svim sluajevima.

lanak X

Povlaenje. Izmjena ili ispravak adrese

1.lanak 29. ne primjenjuje se na Antigua & Barbuda, Bahame, Bahrain, Barbados, Belize, Botswanu, BruneiDarussalam, Kanadu, Dominicu, Fidji, Gambiju, Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije & Sjeverene Irske,

prekomorske teritorijeUjedinjenog kraljevstva, Grenadu, Guyanu, Irak, Irsku; Jamaiku, Keniju, Kiribati, Kuwait,

Lesotho, Maleziju, Malawi, Myanmar, Nauru, Nigeriju, Novi Zealand, Ugandu; Papau Novu Gvineju, Dem. Nar.

Rep. Koreju, St. Kitts & Nevis, St. Luica, St. Vincent & Grenadines, otoje Salomon, Zapadnu Samou, Seychelles,Sierra Leone, Singapur, Swaziland, Tanzanija, Trinidad & Tobago, Tuvalu, Vanuatu i Zambiju ije zakonodavstvone dozvoljava povlaenje ili izmjenu odnosno ispravak adrese pismovnih poiljaka na traenje poiljatelja.

2.lanak 29. primjenjuje se na Australiju u mjeri u kojoj nije u suprotnosti s unutarnjim zakonodavstvom ovezemlje.

lanak XI

Potranice1.Protivno odredbi lanka 30.4, potanske uprave Saudi Arabije, Capverdskih otoka, Gabona, prekomorskih

teritorija Ujedinjenog kraljevstva, Grke, Irana, Mongolije, Myanmara, Sirije, ada i Zambije pridravaju pravonaplaivati od svojih korisnika potarinu za potranice.

2.Protivno odredbi lanka 30.4, potanske uprave Argentine, Slovake i eke Republike pridravaju pravonaplaivati posebnu potarinu, kada se, nakon postupka poduzetog slijedom potranice, ustanovi daje potranicaneopravdana.

lanak XII

Potarina za predoenje na carinu1. Potanska uprava Gabona pridrava pravo naplaivati od svojih korisnika potarinu za predoenje poiljke na

carinu.

lanakXM

Odgovornost potanskih uprava1.Potanske uprave Bangladesha, Benina, Burkina Faso, Rep. Kongo, Obale slonovae, Dibutija, Indije,

Libanona, Madagascara, Malija, Mauritanie, Nepala, Nigerija, Senegala, Togoa i Turske ovlatene su ne primjeniti

lanak 34.1.1.1, u pogledu odgovornosti u sluaju orobljenja ili oteenja preporuenih poiljaka 2.Protivno odredbi l. 34.1.1.1 i 35.1, potanske uprave ilea, Rep. Kine i Kolumbije odgovorne su samo zagubitak,potpuno orobljenje ili potpuno oteenje sadraja preporuenih poiljaka.


23/23

3.Protivno odredbi lanka 34. potanska uprava Saudi Arabije ne preuzima nikakvu odgovornosti u sluajugubitka ili oteenja poiljaka koje sadre predmete navedene u lanku 26.2.

lanak XIV

Nepostojanje odgovornosti potanskih uprava1. Potanska uprava Bolivije nije duna potovati lanak 35.1 to se tie odgovornosti u sluaju orobljenja ili

oteenja preporuenih poiljaka.

lanak XV

Plaanje odtete1.Potanske uprave Bangladesha, Bolivije, Rep. Kongo, Gvineja, Mexica, Nepala i Nigerije nisu obvezne

potovati lanak 37.3 kada se trai konano rjeenje u roku od dva mjeseca ili obavijest upravi podrijetla odnosnoodredita, ve prema sluaju, daje nadlena vlast potansku poiljku zadrala, zaplijenila ili unitila zbog sadrajaili da je poiljka bila zaplijenjena na osnovi njihovih unutarnjih propisa.

2.Potanske uprave Dibutija, Gvineje, Libanona, Madagashara i Mauritanije nisu dune potovati lanak 37.3,kada se radi o davanju konanog rjeenja za potranicu u roku od dva mjeseca. One, osim toga, ne prihvaaju dadruga uprava, za njihov raun, obeteti nositelja prava nakon isteka gornjeg roka.

lanak XVIPosebni tranzitni trokovi

1.Potanska uprava Grke pridrava pravo poveati, sjedne strane, za 30% kopnene tranzitne trokove i, sdruge strane, za 50% pomorske tranzitne trokove predviene u lanku 48.1.

2.Potanska uprava Ruske Federacije ovlatena je naplatiti dodatak od DTS 0,65 pored tranzitnih trokovaspomenutih u lanku 48.1.1za svaki kilogram pismovnih poiljaka prevezenih u transsibirskom tranzitu.

3.Potanske uprave Egipta i Sudana ovlatene su naplatiti dodatak od DTS 0,16 na tranzitne trokovespomenute u lanku 48.1 za svaku vreu pismovne pote u tranzitu preko jezeraNasserizmeu Shallala (Egipat) iWadi Halfe (Sudan).

4.Potanska uprava Republike Paname ovlatena je naplaivati dodatak od DTS 0,98 na tranzitne trokovespomenute u lanku 48.1 za svaku vreu pismovne pote u tranzitu preko panamske prevlake izmeu luke Balboana Tihom oceanu i luke Cristobal na Atlantskom oceanu.

5.Iznimno, potanska uprava Republike Paname ovlatena je naplaivati potarinu od DTS 0,65 po vrei za svezakljuke uskladitene ili pretovarene u luci Balboa ili Cristobal, ukoliko ova uprava ne primi nikakvu naknadu zakopneni ili pomorski tranzit ovih zakljuaka.

6.Protivno odredbi u lanku 48.1, potanska uprava Afganistana ovlatena je privremeno, zbog posebnihpotekoa na koje nailazi u podruju prijevoznih sredstava i veza; obavljati tranzit zatvorenih zakljuaka i otvoreneprepiske preko svoje zemlje prema uvjetima posebno dogovorenim izmeu nje i zainteresiranih potanskih uprava.

7.Protivno odredbi u lanku 48.1, automobilske slube Sirija - Irak smatraju se izvanrednim slubama koje dajupravo naplate posebnih tranzitnih trokova.

lanakXVTJ

Trokovi unutarnjeg zranog prijevoza1.Protivno odredbi lanka 52.3, potanske uprave Saudi Arabije, Bahama, Kapverdskih otoka, Republike

Kongo, Kube, Dominikanske Republike, El Salvatora, Ekvadora, Gabona, Grke, Gvatemale, Guyane, Hondurasa,Mongolije, Papue Nove Gvineje, otoja Salomon i Vanuatua pridravaju pravo naplatiti uplate za zranu otpremumeunarodnih poiljaka u unutarnjost zemlje.

2.Protivno odredbi lanka 52.3, potanska uprava Myanmara (Burme) pridrava pravo naplatiti uplate zaotpremu meunarodnih poiljaka u unutranjost zemlje, bile ili ne nadoslane zranim putem.

3.Protivno odredbi lanaka 52.4 i 52.5, potanske uprave Sjedinjenih Amerikih Drava, Kanade, Irana iTurske ovlatene su naplatiti od odgovarajuih drugih potanskih uprava u obliku jedinstvene potarine, svojetrokove unutarnjeg zranog prijevoza, prouzrokovane dolaznom potom iz svake uprave s kojom obraunavajunaknadu terminalnih trokova na osnovi poglavito unutarnjih trokova ili tarifa.

U potvrdu gornjeg, nie navedeni opunomonici sastavili su ovaj Protokol, koji ima istu snagu i istu valjanostkao da su njegove odredbe ukljuene u sam tekst Konvencije, i potpisali su ga u jednom primjerku deponiranomkod generalnog direktora Meunarodnog ureda. Po jedan primjerak uruiti e svakoj ugovornoj strani vlada zemljeu kojoj zasjeda Kongres.

Documents

SVJETSKA POŠTANSKA KONVENCIJA1