Mnogi od onih koji su stvorili duhovne vrijednosti u raznim obla -stima ljudske kulture, cijenili su šah. Marks i Lenjin, Tolstoj, Prokofjev, Volter i Puškin, Napokon i Karlo XII, Luter i Franklin voljeli su šah.

O šahu se može mnogo govoriti, pisati i raspravljati.Ja se obraćam vama, čitaocima »Šahovske čitanke«, u želji da

pokušam proniknuti u tajne šaha. Volite šah i on će vas zavoljeti. Otkriće vam najskrivenije tajne.

Nastojte da shvatite suštinu poteza velikih majstora šahovske ploče. Proučavajte njihove partije, trudite se da razumijete i usvojite principe i zakone koji su ih doveli do ovog ili onog poteza, podstakli ih na ovu ili onu kombinaciju ili raznovrsne pozicione planove. To zahti jeva strpljivost, upornost i jnarljivost.

U zamjenu za to svaki od vas će u šahu naći nešto prijatno. Mno-gima će se svidjeti partije u kojima majstor, kao vrijedna pčela, satima podiže zgradu koja, na kraju, zadovolji i najtonaniji ukus.

Ko može ostati ravnodušan pred okršajima sličnim dvobojima srednjovjekovnih vitezova, u kojima obilno pršte duhoviti taktički vat -rometi.

Srce mi se uvijek ispunjava radošću kad mi pred očima iskrsne divno šahovsko platno, na kojem se istrajan strategijski rad, potčinja-vajući se zakonima šahovske logike, kruniše munjevitim taktičkim napa-dom i dovodi partiju do zakonitog završetka.

A zar nije interesantno posmatrati kako strpljivi i odvažni šahista izdržava dugotrajni pritisak protivnikovih poteza, balansira na rubu provalije, da se, na kraju, časno izvuče iz kritične pozicije.

Tvorevine majstora šaha mogu se uporediti sa pojedinim književnim vrstama; kompoziciju šaha, u prvom redu šahovske studije, umjesno je nazvati šahovskom poezijom. Rođene voljom i maštom svojih autora, studije i problemi stvaraju ponekad fantastične pozicione i materijalne odnose.

Da bi vam šah otkrio svoju bogatu riznicu, da bi vam pričinio istinsku radost, treba ga igrati. Svaki od vas zauzet je svojim poslom i nije, pretpostavljam, jednostavno naći sate, dane i nedjelje za prouča -vanje šaha. Ali to je potrebno da biste bili u stanju da proniknete u tajne šaha.

Volite šah i šah će vas zavoljeti, otkriće vam sve svoje ljepote. Dakle, na posao! Želim mnogo uspjeha!

Tignn Petrosjan

Prije nego što počnemo od prvih šahovskih lekcija, koje će

mnogi od vas preskočiti, jer su već naučili i pravila i principe igre, da pokušamo odgovoriti na pitanje: — šta je šah? Da li je to beskrajno mnogo varijanti na šahovskoj ploči? Ili 250 partija koje je istovremeno odigrao Mi-guel Najdorf? Hi su to pobjede i porazi velikana od vremena Pola Morfija do Fišera i Talja? Ili 52 partije istovremeno, bez gledanja na ploču, koje je 12 sati igrao Mađar Janoš Fleš . ..

Možda je šah sadržan u onoj besmrtnoj partiji između Ander-sena i K'ezerickog 1851. godine? Hi u imenima nekog od devet svjetskih šampiona ... Šah pred-stavljaju i one čuvene kombina-cije Aleksandra Aljehina ili Mi-faaila Talja.

Šah — to je i bezbroj knjiga, koje su potrebne da bi se u njih zabilježile brojke, to je 10 po-dignuto na pedeseti stepen, ko-liko ima različitih poteza u ša-hovskoj partiji.

šah — to su i problemi u 290 poteza Ota Blatija. I »cajtnoti« velemajstora.

Dr Sadi Taraš je divno rekao: »Uvijek sam pomalo sažaljevao čovjeka koji ne zna šah, kao što

bih sažaljevao čovjeka kome je

ljubav ostala nepoznata, jer šah kao ljubav, kao muzika, ima moć da ljude čini srećnim.

»Šah je more u kome mušica može piti, a slon plivati«, kaže indijska mudrost.

Zaista, šta je šah? Možda na to pitanje najbolje mogu odgovoriti poznati velemajstori, jer njima je šah najbliži. Zamolio sam ih da kažu šta je šah, i evo šta su mi rekli... Tigran Petrosjan:

— Šah može biti samo onošto jeste — šah.

Mihail Botvinik:— Svoju knjigu o meču sa

Smislovom završio sam ovim riječima : šah je u prvom redu igra.Ali kad ljudi stoljećima oduševljeno igraju, šah dobija odlikeumjetnosti. Pored toga, šah imai neke naučne elemente.

Vasja Smislov:— Šah je za mene umjetnost. Živio sam u atmosferi šaha i muzike i čini mi se da i danas pripadam tim umjetnostima. Maks Eve:

— Lasker je rekao: šah je borba i ja se slažem sa njim, jer cilj šahovske partije je pob-jeda.

ŠTA JE ŠAH?

Iutj:•— Nekud su to rajski vrtovi,

nekada guhilišta. Ali i ovdje, u rajskim vrtovima, može biti te-Sko, u na gubilištima prijatno.

Hobi Fišcr:Teško je dati definiciju ne-

čega što predstavlja život, jer Sa h za mene može biti samo život.

Viktor Korčnoj:— Šah je najinteresantnije iz

svega nerazumljivog što ima nasvijetu. (Ovo sam rekao poslijeispijene čaše kubanskog pića»Kuba libre«, u Havani, na banketu povodom olimpijade.)

Lari Evans:— Šah je odbrana od stvar

nosti.Svetozar Gligorić:— Šah je borba sa samim so

bom.Aleksandar Matanović:— Šah je vjerna slika života,

a život šahiste — partija od mi-lion poteza.

Bora Ivkov:— Zavisi kada me pitate. Po

slije izgubljene partije — ondaza šah ima riječi koje ne moguda se napisu, a poslije pobjedesve izgleda tako lijepo.

Lajoš Portiš:— Šah je najljepši poklon lju

dima.Alberik O'Keli:— Ovo je vječito pitanje;

umjetnost, nauka ih* igra? To jetoliko puta rečeno da bi zvučalokao ponavljanje. Sve što ja znam

je da 'šah donosi mnogo Kreće onima koji ga igraju.

Lav Polugajevski:- Znam jednog moskovskog

ljubitelja šaha koji bi najbolje odgovorio na to pitanje. On bi rekao: »Šah to je Talj juče, da-nas i sutra«. Za mene je šah jedna od rijetkih oblasti gdje čovjek veoma često radi ne-čovječno.

Isak Boleslavski:— Ja bih se poslužio riječima

Tartakovera koji je rekao dašah može biti ništa, i može bitisve, zbog toga što se umjetnostborbe pretvara u pobjedonosnuborbu umjetnosti.

Gedeon Barca:— Šah je samo sport, ali ima

i naučne elemente. Ipak se šahmnogo razlikuje od fudbala.

Eduard Gufejjd:— šahovska igra je odraz

iskustva, a u šahovskoj partijije sabrana energija. Po šahovskoj partiji možemo zaključitikako su ljudi razmišljali prijesto godina.

Florin Georgiju:— Šah je umjetnost i sport.Mignel Najdorf:— šah je nauka, umjetnost

i igra.Pal Benke:— Šah je samo borba.Salo Flor:— To je 'veoma mnogo, čitav

život.

Klaus Darga:- To je nekada sve, a nekuda

malo, i to je igra i zadovoljstvo.Ijubomil Kavalek:

To je ulaz u neki divni svijet u kome sam zadovoljan kad se nalazim. U tome svijetu se zaboravlja na sve drugo. Za mene je to sretni svijet.

Uf im Geler:To je ipak život.

Milko Bobocor:Šah je prava nauka. Ne-

kada je to bila igra, a Aljehin je od nje napravio umjetnost.

Paul Keres:— Šah je umna igra, a oni

koji je igraju nisu uvijek umni.

Anatolij Karpov:Šah je sjajna sportska igra.

Aleksandar Kotov:Šah je jedinstveno sredstvo koje

dozvoljava čovjeku da bude objek-tivan u ocjeni svojih slabosti.

Evgenij Vasjukov:Za svakog čovjeka šah je nešto

različito. Za mene je to umjetnostAJeksej Suetfn:

— Slažem se sa Tartakove-rom koji je rekao da je šahborba protiv sopstvenih grešaka.

Lotar Smit:- Šah je samo igra i ništa*

više.

llaj'i Doner:- Za mene je šah samo posao.

Oskar Pano:— Šah je nauka sa ograni -

čenim mogućnostima. A osim toga to je igra.

Mark Tajmanov:— Za mene je šah umjetnost. . .

Čovjeku su podareni razum i srce i zato sam se posvetio šahu i muzici.

Milan Matulović:Šah je umjetnost, nauka i sport

Robert Hibner:Po mome mišljenju šahje borba.

Vlastimil Hort:Šahovska igra i svaka partija

je za mene umjetnost.

I nekoliko misli onih koji nisu šahisti:

Žan Pariš:U šahu nema ničeg nevjero-

vatnog, fantastičnog ili čudotvor-nog...

Sent Egziperi:Šah je igra, kao da je stvorena

izvan našeg vremena.

Brana Petrović:Letom na mjesec čovjek se

približio bogovima - igrajući šah on je odavno sa njima.

8

Bivši prvak svijeta Emanuel Lasker je uvijek tvrdio da je šah

borba i da njegovu suštinu treba posmatrati kao borbu dvaju moz-gova. Znači da u šahu kao i u -svakoj borbi moraju postojati dva partnera: jedan je vojsko-vođa bijelih, a drugi — crnih figura. Ali, vi ste u izvještajima sa šahovskih turnira pročitali i ove redove: »Svjetski prvak Pet-rosjan je satima sam sjedio za šahovskom pločora i tražio do-bitak« . . .

Dakle, svjetskom prvaku nije bio potreban protivnik. On je sam analizirao partiju i imao je svog nevidljivog partnera, pa je nastojao da i za njega pronađe najbolje odgovore.

Sada ćete se sjetiti da je umje-sto Petrosjana sve te poteze mo-gao pretraživati i njegov sekun-dant Boleslavski i ujutro mu do-nijeti ispisane poteze, zajedno sa bijelom kafom za doručak. Ali o tome ćemo govoriti kasnije kada izučimo otvaranja i za-vršnice.

Samo hrabro naprijed! Ne-mojte misliti da su šahovski ve-lemajstori automati. Svi su oni samo ljudi i svi su jednom bili početnici kao i mnogi od vas.

Pred nama je šahovska ploča sa 64 polja i 32 poredane Figure. Svaki od igrača, kao neki mini-star vojske pokreće te svoje figure i ima cilj da zarobi protivničkog kralja. Kako će ga zarobiti, to je već druga priča.

Šahovska ploča i figure

». . . Bora Ivkov je u dobijenoj poziciji protiv Garsije povukao svog pješaka sa d4 na d3 i od-mah se predao . . .«

Mnogi se sjećaju ovog izvje-štaja sa turnira u Havani 1965. godine, kada je naš velemajstor imao velike šanse da bude prvi, a onda je taj nesrećni pješak pošao na polje d3 i sve je bilo gotovo.

Gdje se nalazi to polje d3? Šahovska ploča je podijeljena na 64 kvadratna polja koja su na-izmjenično crne i bijele boje.

Svako polje ima svoje ime, a to ime se.sastoji od brojke: od 1 do 8, i slova: a, b, c, d, e, f, g, i h. Evo kako to izgleda, posmatrano od igrača koji ima bijele figure. Zapamtite da je svakom igraču s lijeve strane u uglu crno polje.

„O

'ajtfttn

M ^a2ttc2»e21fg2j

a b c d e f g h

Zahvaljujući ovim brojkama, već sutradan svi navijači su mogli da vide kako je to Ivkov izgu-bio u dalekoj Havani, zbog ne-kog pješaka na polju d3. Za-pravo, u tom izvještaju je pisalo da se Ivkov predao, jer nije mo-gao braniti mat po dijagonali al—h8. Šta mu je sada ta dija-gonala?

Sva polja označena slovom »a« imaju zajednički naziv: »a« linija. Tako je i sa ostalim slo-vima, pa imamo »a«, »b«, »c« linije itd. Na prvoj horizontali svu polja su označena brojem 1, na drugoj 2 i tako do osme hori-zontale. Ovi horizontalni nazivi

polja se u šahu zovu redovi i imamo prvi, drugi, treći, osmi red. Ivkovljev pješak je bio na

OBJAŠNJENJE IGRE

8 7 6 5 4 3

četvrtom redu, na polju »d«, znači d4, i pomakao ga je za jedno polje — d3. A kosi nazivi polja su dijagonale. Na primjer, dijagonala od al do h8, ide sve po crnim poljima: al, b2, c3, d4, e5, f6, g7 i h8. Po njima se kreću lovci, a tu privilegiju imaju još i kraljice.

Sada ćemo pogledati jednu tabelu na kojoj su nazivi i

znakovi figura.

Broj figura Ime Slika Znak

1. Kralj fiffip K

•1. • Kraljica (dama) ^ ^ D

2. Top sa T

2. Skakač (konj) * S

2. Lovac ŠL ŠL L

8. PjeSak h i P

Pred početak bitke svaki igrač ima po jednog kralja, i kraljicu, po dva topa, lovca i skakača i po osam pješaka. U prvom redu su figure, u drugom pješaci, i na svim slikama, ili šahovskim

rječnikom dijagramima, bijeli su na dnu, a crni gore, u vrhu ša-hovske ploče.

Moramo obratiti pažnju da kraljica u početnoj postavi uvi-jek dolazi na polje svoje boje (bijela je na bijelom, a crna na crnom polju). Kad ste sve to lijepo poredali i kada je vaš pro-tivnik na suprotnoj strani sjeo, igra može da počne.

10 II

a b c d e f g h

Kretanje figuraDa, ali zaboravili smo još jed-

nu »sitnicu«. Da bismo vodili šahovske ratove, moramo znati kako se kreću figure. Kada to naučite, sve će biti lako i vi ćete kao iskusan šahista naučiti i no-taciju. Tada vam neće biti ni potreban partner, nego ćete kao čuveni velemajstor, sjediti sami za pločom i pregledati partije koje su igrane možda prije neko-like stotine godina. Kao i svaki šahista i vi ste znatiželjni pa već zamjerate što nisam dao dija-gram te partije koju je izgubio Ivkov u Havani. Ali, to ćemo vidjeti kasnije, naravno pod uslo-vom da se dobro savlada šahov-ska notacija.

Igru uvijek počinje bijeli. Onuzima jednu svoju figuru i izvodipotez. Premještaje na drugo mjesto. Zatim odgovara crni, i takoredom, sve do mata, odnosno dokraja partije. Znači, šahovski potezi nisu ništa drugo nego kretanje figura po utvrđenim pravilima. \

Kako se kreću figurt? l'očni-mo sa najvažnijom figurom kraljem. On se kreće zu jedno polje u svim pravcima, i pravo i koso oko sebe.

; mv m r my

Pošto se radi o »njegovom ve-ličanstvu«, to je jedina figura koja ne smije stajati pod udarom pro-tivnikove figure. Odmah se mora skloniti. Ako nema gdje da se skloni od udara, i ne može se zaštititi nekom svojom figurom, niti se može ukloniti protivni-kova figura koja ga napada, onda je to mat. Ta riječ, na persijskom jeziku znači mrtav, a kad je kralj mrtav onda više nema igre. Zato čuvajte svog kralja i nemojte ga odmah uvoditi u borbu. Sigurno su vam iskusniji šahisti rekli da kralja treba postavljati na si-gurno mjesto i dobro zaštititi, a tek pri kraju igre, kad ostane malo figura, on stupa u borbu i postaje i te kako opasan.

Iako dame uvijek imaju pred-nost, u šahu taj bon-ton ne važi. Kraljica, istina* ima najveće djej-stvo i ona se kreće kao top i

lovac zajedno. Znači i horizon-talno i dijagonalno. Ako ispred nje nema figura ona može stići s jednog na drugi kraj ploče od al do h8 ili od al do a8.

Kada se zarobi kraljica, iako posjeduje sve ove kvalitete, par-tija još nije gotova, što ne važi za kralja. Mnoge velike partije su dobijene poslije žrtve kraljice. U to ćete se kasnije i sami uvje-riti pregledajući partije čuvenih majstora.

Top se kreće u pravoj liniji vodoravno i uspravno. Može ta-

ko da ide i naprijed i nazad, ali ni on ne smije preskakati druge figure. To je dozvoljeno samo skakaču.

Skakač je nešto posebno. On često može izazvati zabunu u protivničkim redovima. Nije ni čudo, on skače dva polja pravo (vodoravno ih" uspravno), onda skrene za jedno polje pravo u-stranu. Taj skok liči na slovo »L« iz latinice, ili »G« iz ćirilice. Skačući, on promijeni boju polja. Sa crnog skoči na bijelo i ob-ratno.

Iako je skakač slabiji od kra-ljice i topa, on često može izvesti ono što oni ne mogu. Neka vam0 tome ispriča velemajstor BobiFišer, koji je napisao knjigu»Fišer vas uči šah«, sastavljenuod samih dijagrama. I u jednomod njih on je dao ovu poziciju1napisao: »Bijeli igra i daje matu jednom potezu«.

Ako to riješite, onda u ime Fišera primite čestitke. Malo se pomučite, i nemojte misliti da je i Fišer odmah nalazio rješenja

HilliBilii

(m trn im w m vwrr\

12 13

svih problema. Jednom sam mu u Sarajevu postavio šahovski za-datak i nije ga riješio ni poslije trideset minuta razmišljanja. A ako niste našli rješenje, odgovor ćete naći uskoro, kada budete čitali o pješacima.

Kad već govorimo o Fišeru da vam ispričam kako je prvi put nastupio protiv majstora. Možda ćete pomisliti da je odmah posti-gao veliku pobjedu. Ipak nije tako. Njegova majka se odlučila da pošalje oglas jednom listu u Bruklinu da bi svome sinu našla učitelja šaha. I poslije dva mje-

seca čekanja, 4. januara 1951. godine, dobila je pismo u kome je stajalo da slijedeće srijede do-vede Bobija u biblioteku u Nju-jorku, gdje će majstor Pavej igrati simultanku. Mališan je po-poslušao savjet, uzeo je šahovsku ploču pod mišku i uputio se na svoj prvi zvanični susret. Jednog dana je tako i mališan Mihail Talj, kada je svjetski prvak Bot-vinik gostovao u Rigi otišao u njegov hotel želeći da igra sa šampionom. Talj je rekao por-tiru:

— Ja želim da igram sa Mi-hailom Mojsejevičem.

Taj prvi susret je propao, jer su Talju odgovorili da Botvinik spava. Oni su se prvi put sastali u meču za titulu svjetskog šam-piona 1960. godine.

Međutim, Bobi je ipak igrao. Stidljivo je vukao poteze. Jedva se i primjećivao iza stola, jer je tada imao svega osam godina. Izgubio je kraljicu, ali šta pred-stavlja kraljica za dječaka kome se činilo daje već šampion Ame-rike. Poslije 15 poteza Fišer je

tužno sakupio figure, i predao partiju. Bilo mu je krivo, gotovo je zaplakao. Jer šta će mu reći majka, i sestra Džoana koja ga je naučila da igra šah, kada čuju da je tako brzo ostao bez kra-ljice.

Nestrpljivi šahisti' mi već si-gurno prigovaraju što sam se raspričao o FIšera i Talju, a još nismo naučili ni kretanje svih figura. Ali bojim se da ću kasnije zaboraviti jednu anegdotu, koja mi je sada pala na pamet. Za vrijeme Olimpijade u Varni 1962. godine, Fišer je zvanično izjavio da će svjetsku prvakinju Nonu Gaprindašvili pobijediti ša. ko-njem »fore«. Neki su vjerovali u to, drugi sumnjičavo vrtjeli gla-vom i zato sam upitao Talja što on misli. Može li Fišer zaista pobijediti bez konja svjetsku pr-vakinju?

— Fišer je Fišer, ali konj je ipak konj, odgovorio je duhoviti t

Lovac bi mogao ovako da obja-sni svoje najvažnije osobine. »Ja nisam tako lukav kao skakač, ali mogu u jednom potezu da odem sa kraja na kraj ploče. Istina, samo po dijagonali. Za toliki put

skakaču je potrebno nekoliko poteza«.

Lovac se uvijek kreće po dija-gonali, naprijed i nazad, preko praznili • polja, uzima druge fi-gure po dijagonali i on jedini do kraja partije ne može izmije-niti boju polja. Zato se i zove bjelopoljni ili crnopoljni lovac.

Ako vam se u završnici dogodi da ne možete dobiti partiju sa dva ili tri pješaka više, zato su krivi raznobojni lovci koji redov-no nose barjak remija, pogotovu ako su ostali samo sa pješacima, kao u ovom primjeru:

14

Vjerovali ili ne, crni ne može dobiti ovu poziciju. Kralj nema kuda, a ako pomakne nekog pješaka, bijeli ga odmah uzima. Vidite šta znači imati raznobojce.

Pješaci se kreću za jedno polje naprijed, izuzev prvog poteza, kad mogu da kroče dva polja. Oni »uzimaju« ukoso lijevo i desno. Obratite pažnju kad juri-šate pješacima naprijed: to su jedine figure koje se nikada ne mogu vratiti, tj. ići nazad.

Pješak na c2, u ovoj poziciji, može da uzme protivnikovu fi-guru na b3 ili na d3. Može i da pođe na c3, a pošto se radi o prvom potezu — i na c4.

Ako pješak prede težak put od svog polja na suprotni kraj ploče, onda se on pretvara u neku drugu figuru i to po volji: u kraljicu, topa, lovca ili ska-kača. Ta prom6cija je obavezna. Ne može bijeli doći svojim pje-šakom na osmi red i onda skrom-no izjaviti: neću ništa da izvo-dim. Pošto je dama najmoćnija figura, on se obično pretvara u

16

kraljicu, i tako se može dogoditi da na ploči vidimo i po nekoliko kraljica. Kralj se ne može izve-sti, jer kako bi se inače završila partija ako bismo imali dva kra-lja. Kad već govorimo o promo-ciji pješaka, onima koji nisu rije-šili onaj Fišerov problem otkriću tajnu: bijeli jednostavno igra pje-šakom f7—f8 i izvodi skakača, tako da je crni u matu. Skakač je postigao ono što nije mogla kraljica.

An pasanČesto smo slušali o šahovskom

izrazu an pasan što znači: uz-gred. To nije nikakva mudrost. Jednostavno, ako pješak sa svog početnog polja ide za dva polja i stane uz protivnikovog pješaka, onda ga ovaj može, ali ne mora, uzeti. Na našem posljednjem dijagramu, ako bijeli igra c2—c4, on je, znači, izbjegao opasnost da stane na polje c3 jer bi ga crni uzeo pješakom sa b4. Ali, svejedno, crni ga uzima kao da je bijeli igrao samo za jedno

lje, i onda ostane na tomIju (ovoga puta na c3). Istomoglo dogoditi da je crnišak bio na d4.Ovo pravilo uzimanja an pasan itarijeva nakon jednog poteza. Ja, kao mali zadatak, zamislite dciju da bijeli pješak uzima

pasan crnog pješaka i da ne na polje e6. Rješenje je nostavno, zar ne. Stavite bije-; pješaka na d5 ili f5 a crnoge7, i, kad crni odigra e7—e5 ali ga uzima an pasan, i stane

polju e6. Uzimanje protivni-VOE pješaka an pasan važi sa-i za bijelog pješaka koji je šao do petog reda ili za crnog šaka koji je stigao na četvrti red.

Rokada

Da se sada odmorimo i an pasan ispričamo nešto iz šahov-ske istorije. Šahisti su brzo shva-tili da kralja treba ostaviti na sigurno mjesto, negdje na kraju ploče, i da se topovi moraju što

2 Siiliov»k.i CM.uii.il

brže uvoditi u igru. Ali, za taj posao bilo je potrebno nekoliko poteza, i onda se neko sjetio da jednom u toku partije može iz-vesti potez dvjema figurama isto-vremeno, kraljem i topom. Taj potez nazvan je rokada. Ona se izvodi na taj način što kralj pođe na lijevu ili desnu stranu za dva polja, a zatim preko kralja pre-skoči top i zaustavi se na polju odmah do njega. Evo kako to izgleda.

Veoma praktičan izum, svaka-ko, ah, do ovoga je došlo tek u XV vijeku, a ranije su šahisti izvodili rokadu pomoću neko-liko poteza. Naravno, ne može se uvijek rokirati. Zamislite, pro-tivnik napadne vašeg kralja, a vi, jednostavno, izvršite rokadu. To nije dozvoljeno. Rokada je mo-guća u sljedećim slučajevima:

— ako se i kralj i top nisuranije pomicali sa svojih mjesta;

— ako kralj nije pod udaromprotivnikove figure, odnosno nijeu šahu. (Top može biti pod udarom);

17

mm

Ma b c đ e f g h

Prije rokadea b c đ « f g h

Poslije rokiulo

Velika rokada

\

%¥%& %!%% P^? WW '

a b c d e f g h a b c d e f g hPrije rokade Poslije rokade

Mala rokada

Kada se kasnije kralj ili top vrate na svoja mjesta, rokada viš

e nije moguća. Ako protivnik daje šah vašem kralju, a vi ga zaš

— ako nijedno polje prekokoga prolazi kralj, ili se zaustavlja nije pod udarom. (Ovo nevaži za topa);

— ako između kralja i topanema drugih figura.

titite a ne pomaknete, imate pravo na rokadu. Napad na kralja (šah)

Već smo. rekli da je kralj naj-važnija figura i da on ne smije biti pod udarom. Kad napadne-mo protivnikovog kralja, onda se kaže, ali se ne mora reći — šah. Poslije šaha, kralj se mora pomaći na nenapadnuto polje, ili zakloniti svojom figurom, ili uzeti figuru koja se usudila da napadne kralja. Naravno da kralj kralju nikad ne može dati šah. Postoji i otkriveni šah, kada sklo-nite jednu svoju figuru i tako otvorite djejstvo druge svoje fi-gure na protivnikovog kralja. I, najzad, dvojni šah je kad ne sa-mo otkrivamo djejstvo druge fi-gure, nego još i prvom figurom dajemo šah. Pošto je to dvo-struki šah, kralj se mora skloniti, ne može se drugačije zaštititi.

M a tMat je cilj šahovske igre. To

je kraj borbe, kralj je mrtav i više nema šta da se igra, ali

dobri igrači rijetko kada sače-kaju da im protivnik da mat. Oni uvide da su izgubljeni i da do mata mora neminovno doći. Kralj je u matu kad je napadnut od neke figure a ne može nikuda da se skloni, niti da tuče figuru koja ga je napala.

a b c d

Bijela kraljica je dala šah, crni kralj nema gdje da se skloni, on je u matu.

Evo još nekoliko matnih ihlm

18

4ilfl

W.y WB.y /

////////, Ay////////

WM. Wm. w%. mm. iP HP IP 'f^'

a b c d e

Remi

Majstori su remizirali već u 20-om potezu . . .

Često ste slušali takav kratak izvještaj o nekoj turnirskoj par-tiji. Možda su dva majstora bili umorni i zato su se složili na remi (na podjelu poena). Ili je jedan od njih davao vječni šah, i pošto bi se to šahiranje moglo otegnuti do slijedećeg turnira, partija se proglašava remijem.

#._____v///////.

a b c d

Moglo se dogoditi da je tri puta ponovljena ista pozicija, sa istim igračem na "potezu, a taj igrač je tražio remi. Čitali ste sigurno i ovakav izvještaj sa turnira: »U 85. potezu majstori su potpisali remi, jer je bijeli došao u pat poziciju«. Pat pozicija je položaj kada igrač na potezu ne može da učini nijedan mogući, dozvo-ljen potez, a kralj mu nije u šahu.

20

g h

Vječni šah Pat

■^JV%

-- v

VA ■ 'A > i ',' \ /- '///// '

PP - A WM Am A'wM

iJLi, M jmiy//mm\v

8 ž%m g■ ■a b c d e f g h

Bijeli igra 1. Sf7+ i postiže vječiti šah.

Evo nekoliko tipičnih patova:

mW, WA mW, mWm ■ ■a b c d e f g h

Crni je na potezu ali je par-tija remi, jer je u patu.

Hl ^ Hl <>■«-*■ ■ ■ na b c d e f g h

a b c d e i g h

mm.i/M/'/, ///.

i*"'" lma b c d e f j r b

Šahovska notacija

U jednom šahovskom ruko-pisu iz XV vijeka zabilježeni su ovakvi savjeti: »Igrajte kraljevim pješakom za četiri polja od po-zicije kralja. Ako isto tako pro-tivnik odgovori, onda odigrajte kraljevim konjem za tri polja od lovca.«

Kako bi to sada izgledalo kad bismo ovako opisno obilježavali turnirsku partiju. Zahvaljujući šahovskoj notaciji sačuvane su sve slavne partije iz prošlosti.

Kako se bilježe potezi? Naj-prije se napiše redni broj poteza, zatim oznaka figure, pa polje sa koga ide figura, još jedna crtica i, najzad, oznaka polja na koje dolazi. Ako figura nešto uzima, onda se umjesto crtice stavljaju dvije tačke (:) ili znak uzimanja (x). Za kretanje pješaka izo-stavlja se slovo P. Na primjer,

21

toliko puta ste čuli da je igrana španska partija. O njoj ćemo ka-snije govoriti, ali evo samo kako se bilježe njeni prvi karakteri-stični potezi:

1. e2—e4, e7—e5; 2. Sgl—f3, Sb8—c6; 3. Lfl—b5.

Znači, da je bijeli najprije po-šao svojim pješakom ispred kra-lja za dva polja, zatim da je crni isto tako odgovorio. Onda je bi-jeli odigrao kraljevim skakačem, crni daminim skakačem i u tre-ćem potezu bijeli je svojim lov-cem napao tog crnog skakača.

Sad znate kako počinje špan-ska partija, ali i ona kao i sva otvaranja ima mnogo varijanti. Vi se već sada sigurno pitate kako će se obilježiti rokada, za-tim davanje šaha i slično. Znaci su ovakvi:

mala rokada 0—0velika rokada 0—0—0davanje šaha +dvojni šahan pasandobar potezslab potez ?nedovoljno ispitan potez !?preimućstvo za bijelog ipreimućstvo za crnog Tizjednačena pozicija =

I, sada, kad znate da se figure obilježavaju K (kralj), D (da-ma), S (skakač), L (lovac) i P (pješak), za koga takođe znate da se to »P« izostavlja, onda ćete znati da analizirate partije i da bilježite sve svoje susrete. Tada će trud biti nagrađen.

Kao od šale ćete sada izvesti nekoliko matova. Najprije jedan

mat koji ste sigurno nekome već dali ili primili u četiri poteza. Ali možda niste znali da se on zove — pastirski mat.

1. e2—€4, e7^-e5, 2. Lfl—c4, Sb8—c6, 3. Ddl—f3, Sc6—d4?, Df3:f7mat.

Vidite kako je to jednostavno, samo kad protivnik pogriješi.

Stari francuski majstor Legal bio je učitelj čuvenog Filidora. I taj Legal je u istoriji šaha ostao poznat po tome, što je žrtvujući kraljicu izveo efektan mat koga su još nazvali »morski kadet« zato što se u istoimenoj opereti tako završavala partija sa živim figurama. Taj mat se veoma često javlja, i morate ga naučiti da se i vama ne bi dogodilo da vam protivnik već u sedmom potezu »otpjeva svoju ariju« i objavi mat.

1. e2—e4, e7—e5; 2. Lfl—c4, Ć7—d6; 3. Sgl—f3, h7—h6?; 4. Sbl—c3, Lc8—g4?; 5. SO:e5!(žrtva dame kao grom iz vedra neba). 5 ... Xg4 :dl? (Tačkice poslije brojke pet znače da je to potez crnoga.) U petom potezu crni se polakomio i odmah uzeo kraljicu, čfda se malo bolje udu-bio u poziciju, vidio bi da to vodi porazu. Mogao je ostati sa pješakom manje, uzimajući bije-log skakača. 6. Lc4:f7+,Ke»— —e7; 7. Sc3—d5 mat. (dijagram na.sljedećoj strani).

Eto šta znači žrtva kraljice. Obično se dogodi da gubi onaj koji ostane sa kraljicom manje, ali svako pravilo ima izuzeta-ka. Nekad vam može izgledati da je protivnik previdio kraljić^

22

ep.

IH ■ IgftP HiH"HAH~ilistl Bili

H HAJH ■£ a b ' c đ e f g h

a u stvari je to veoma efektna žrtva. U vezi sa žrtvom (ili pre-vidom) kraljice velemajstor Po-lugajevski mi je jednom ispričao istinit događaj:

— Prisustvovao sam ekipnomprvenstvu Moskve za žene, kažePolugajevski. — Jedna šahistki-nja je odigrala potez kraljem ipočela da plače. Njena protivnica je ustala i prišla treneru:

— Molim vas, šta da radim?— rekla mu je ona. — Moja jeprotivnica previdjela damu i sadasjedi i plače. Da li da uzmemkraljicu?

— Naravno, odgovorio je trener. — Sport je sport, suze nepomažu.

Šahistkinja je prišla stolu, uzela protivničku kraljicu, a njena part-nerka je počela da briše suze i u slijedećem potezu je dala mat.

Takav je šah. Kažu, treba se čuvati Danajaca i kad darove donose. Samo, nemojte smatrati kao pravilo da se kraljica ne smije uzeti. Možda je vaš pro-tivnik zaista i previdi.

Pored duge, postoji i kratka notacija, koju uglavnom upo-trebljavaju svi iskusni igrači. Ali, ima i čuvenih velemajstora, kao na primjer Keres, koji godinama piše dugom notacijom, iako je kraća praktičnija. Evo kako se kratkom notacijom bilježi onaj pastirski mat.

1. e4, e5; 2. Lc4, Sc6; 3. Df3, Sd4?; 4. Df7: mat. Ili još kra -ći mat, zapravo najkraći mo-gući: 1. f3, e5; 2. g4, Dh5 mat.

Naravno da ni najveći »pa-cer« (to je izraz za slabog igra-ča), ne bi tako uletio u mat u drugom potezu. U slobodnim partijama to se ipak dešavalo, a najkraća turnirska partija koja je ikad odigrana trajala je ukup-no tri poteza. To se dogodilo na turniru u Kilu 1893. godine.

Bijeli (Lindeman) -(Ehtemajer)

1. e2—e4, d7—d5; 2. e4 : d5,D : d5 u ovom trenutku bijeli je želio da odigra 3. Sbl—c3, ali je, zabunom, umjesto skakača na polje c3 stavio lovca sa cl. Tada je, u slučaju nemogućeg poteza važilo pravilo da umjesto toga poteza, igrač koji je pogriješio odigra kazneni potez kraljem. Tako je bijeli odigrao kraljem na e2, a crni mu dao mat u trećem potezu —■ De4.

Ovako nešto sada se ne bi moglo dogoditi, jer više ne po-stoje kazneni potezi, a ako igrač, zabunom, izvede nemoguć potez protivnik ga opomene, pa ako se dogodi da ne može pomaći tu figuru, onda igra nešto drugo.

crni

23

Vratimo se opet skraćenoj no-taciji. Kao što vidite, jednostavno se izostavlja polje sa koga polazi figura, ali ako se dogodi da, na primjer, na polje c6 može doći i drugi skakač, onda se označi koji skakač: S(b)c6.

Slijedeći redovi namijenjeni su samo najambicioznijima, ostali ih mogu preskočiti. Riječ je o bilježenju partija na drugim je-zicima. Ruska notacija je ista kao i naša, samo što su imena figura drugačija: dama se zove ferz i obilježava slovom O, ska-kač K (konj), lovac C (slon), top JI (lađa), (kralj) Kp. Znači ru-skom notacijom Legalov mat bi izgledao ovako: 1. e4, e5; 2. Cc4, d6; 3. Kf3, h6; 4. Kc3, Cg4?; 5. Ke5:; Cdl:?; 6. Cf7+, Kpe7; 7. Kd5 mat.

Engleski nazivi su K (king), kralj, dama Q (queen), lovac B (bishop), top R (rook), skakač N (knight). I to je jednostavno, ali engleska, kao i španska, no-tacija je prilično komplikovana, jer se potezi pišu opisno. Isti

ovaj mat se engleskom notacijom ovako izvodi:

1. P—K4, P—K4; 2. B—QB4, P—Q6; 3. N—KB3, P—KR3; 4. N—QB3, B—KN5; 5. N : P, B :D; 6. B: P+ K—K2; 7.N—-Q5 mat. Englezi i Ameri-kanci obilježavaju pojedine po-teze ne slovima a, b, c, nego po imenima figura koje stoje na tim linijama. Na primjer, a linija je R (rook), linija ispred kralja K, ispred lovca — B itd. Isto je i kod Španaca, samo su kod njih nazivi figura drugačiji: kralj se obilježava sa R (Rei), dama D (dama), top T (tore), lovac A (alfil), skakač C (cavallo).

ŠAHOVSKI JEZIK

Nema šahovskog majstora koji ne bi mogao analizirati partije napisane na raznim jezicima svi-jeta. To je šahovski jezik, samo se figure zovu drugačije.

Za one koji dođu do strane šahovske literature, evo kako se obilježavaju pojedine figure.

1 I•I I

Kralj (K) K K R K K K R K R Kp R KDama (D) Q D D D D V D H D <D D DTop (T) R T T V T B T W T JI T FLovac (L) B L F S L F A G B C A SSkakač (K) N(Kt) S C J P H C S C K C NPješak (P) P (B) P (P) (B) (G) P (P) P P —

24

! 1s * b -^ • — > ■* -Oa.

Vrijednost figura

Sad već znate kako se kreću figure, znate Čak da obilježite sva ta njihova kretanja, i da ana-lizirate partije pojedinih majsto-ra. Osim toga, naučili ste da izvedete legalov i pastirski mat, a neki su se čak upustili i u rusku i u englesku notaciju, pa sada mogu analizirati partije iz knjiga Talja i Fišera. Ali, ne počinjite još sa praktičnom ig-rom, jer ne znate tačnu vrijed-nost svih figura. Zamislite, kako bi to izgledalo: počnete lijepo

bilježiti poteze i, odjednom, za-mijenite kraljicu za topa ili lovca. Da vam se to ne bi desilo evo kako ćete se orijentisati. Pogle-dajmo prosječnu vrijednost figura po tablici koju je stvorila praksa. Kraljica — najjača figura, vrijedi kao dva topa, ili kao tri lake figure, (dva konja i lovac ili dva lovca i konj).

Top = laka figura (lovac ili konj) + dva pješaka.

Lovac i skakač = S i l i L (dakle skakač i lovac su podjed-naki) =■ 3 P (tri pješaka).

Tabela vrijednosti figura

Figure Najveće djejstvo Najmanje djejstvo Približna vrijednost

Kralj 8 polja 3 polja

Dama 27 polja 21 polje 10

ji[ 14 polja 14 polja

Lovac db 13 polja 7 polja

Skakač 8 polja 2 polja

Rešafc 2 polja 1 polje

Ovo je tabela prosječne vrijed-nosti pojedinih figura, ali ne smi-jemo zaboraviti da vrijednost fi-gura zavisi i od pozicije. Nekada skakač vrijedi više od topa. Sje-ćate se da je Petrosjan u meču protiv Spaskog 1966. godine pet

puta žrtvovao kvalitet, to znači da je pet puta dao svog topa za protivnikovog konja ili lovca. U prosjeku, lovac ilj skakač vrijede tri pješaka, ali vrijednost pješaka se povećava približavanjem par-tije kraju.

25

26

Šahovski izrazi i uputePošto se nalazimo pred prak-

tičnim dijelom šahovske partije/ moramo prethodno vidjeti šta znače pojedini izrazi.

Gambit — prema italijanskom izrazu »dare el gambetto« — podmetnuti nogu, znači otvara-nje u kome se žrtvuje pješak radi bržeg 'razvoja figura.

Kraljevo krilo — za bijelog to su sva polja sa desne strane plo-če, od kralja do topa, a za crnog to je lijeva strana ploče, takođe od kralja do topa.

Damino krilo — za bijelog — lijeva strana ploče od kraljice do topa, a za crnog — desna strana ploče, od kraljice do topa.

Vezani pješak je onaj pješak koji iza sebe ima drugog pješaka iste boje.

Osvojiti kvalitet — znači do-biti topa za konja ili lovca.

Teške figure—topovi i kraljice, a lake su lovci i skakači.

27

Udvojeni pješaci — to su pje-šaci u istoj liniji jedan iza dru-gog.

Makaze — to je položaj kada pješak napadne istovremeno dvije figure.Slobodni pješak — to je pješak kome put nije zakrčen sve do cilja.Tempo — je jedinica mjere vremena u razvoju figura. Obično se kaže:

nedostajao mi je samo jedan tempo pa da pobijedim.

Znači da je u tom momentu bio na potezu dobio bi partiju, ali tempo je imao njegov protivnik.

SavjetiPrije početka praktične igre želim vam mnogo uspjeha i, uzgred,

evo nekoliko savjeta.Jedna indijska izreka kaže: »Izbjegavaj neznalice. Oni ne

28

znaju da igraju slabo. Pomozi uviđavnima. Oni znaju da igraju slabo. Poštuj skromne. Oni ne znaju da igraju dobro. Drži se šahovskih mudraca. Oni znaju da igraju dobro.«

Morate dobro paziti da prije početka igre tabla bude pra-vilno namještena (lijevo ugaono polje je crno). Ako i dobijete partiju, a utvrdi se da figure ili ploča nisu bili dobro namješteni, partija se poništava. Zapravo, u-vijek se nastoji da se namjesti pozicija do koje se došlo pra-vilnom igrom, a ako se to ne može učiniti onda se partija po-ništava i igra nova.

Ako ste željeli da namjestite neku svoju figuru, a bojite se da će vam protivnik reći: taknuto — maknuto, tj. onu figuru koju taknete morate povući, vi samo kažete jedan francuski izraz ža-dub (j'adoube) i onda je namje-stite. Ali ne smijete, naravno, to zloupotrebljavati pa prvo taknuti figuru i onda reći žadub (po-pravljam). Ne smijete uz taj izraz namještati protivnikove figure. Možete samo od protivnika tra-žiti da ih sam namjesti.

Kada ispustite figuru iz ruke onda je potez izvršen. Inače, ako niste odvojili ruku od figure, mo-žete je postaviti gdje god želite, bez obzira da li ste možda i do-dirnuli neko polje. I ovdje po-stoje granice fer-pleja i nije lijepo da u velikoj vremenskoj osku-dici svojom figurom dodirujete polja na jednoj strani ploče, a onda je stavite na drugu.

Kada dignete ruku sa figure i ostavite je na ploči, taj potez se više ne može vratiti, pa čak i ako to protivnik dozvoli. Vele-majstoru Gligoriću se na njego-vom prvom turniru, (omladinsko prvenstvo Beograda) desilo nešto što će uvijek pamtiti. Protivnik mu je previdio kraljicu i počeo je da plače. Gligoriću je bilo žao i dozvolio mu je da vrati taj potez. Na kraju — Gligorić je izgubio partiju, a taj protivnik je osvojio prvo mjesto u grupi. Sudija turnira je vidio kada je vraćen potez i obojici igrača je dozvolio da igraju u finalu. Gli-gorić je u finalu postao omladin-ski prvak Beograda, a to vra-ćanje poteza je poslužilo kasnije za naslov kratkog filma, »Dama g6«, o životu Svetozara Gligo-rića.

29

Već ste čuli za izraz taknuto — maknuto (piece touchee), kad igrač koji je na potezu dodirne neku svoju figuru pa mora njome igrati. Ako dodirne protivnikovu, mora je uzeti. Ako je to nemoguće, onda dpdirivanje nema posljedica.

Nastojte uvijek da se držite pravila i da ne vraćate poteze, jer je inače teško ustanoviti ko je stvarni pobjednik. Svaku slobodnu partiju igrajte kao da je turnirska.

Albin, tvorac jednog šahovskog otvaranja koje se zove Albi-nov protiv-gambit poručuje vam:

»Ako dođeš u izgubljen položaj, nemoj očajavati. Pusti protivnika da uživa. Ne žuri suviše sa predajom, već postupaj s protivnikom kao s nekom usidjelicom. Ostavi ga neka sjedi. Možda će se naći neka mogućnost da on pogriješi.«

Šta znači izgubljen položaj za velikog taktičara? Mihailu Talju smo za vrijeme međuzonskog turnira u Portorožu 1958. godine govorili da igra kao Lasker, jer dobija izgubljene partije.

— Ne, odgovorio je Talj, mora da je Lasker igrao mnogo bolje, jer su za njega govorili da je bio izgubljen u svakoj partiji, a za mene kažu — u svakoj drugoj.

Veliki francuski majstor i šahovski pisac Tartakover je rekao: »Šah se najbolje uči preko grešaka«. Zato i vama savjetujem da analizirate svoje izgubljene partije i da uzgred postavljate pitanje : gdje je bio uzrok poraza.

I na kraju ovih savjeta, jedna duhovita uputa internacionalnog majstora Vlade Kozomare: »Ako vam pacer vuče jake poteze, strpljivo sačekajte dok se ne »pribere«. ..«

30

Igrajte po planu

Kakav bi to bio vojskovođa koji bi bez ikakvog plana u bor-bu ubacivao pješadiju i tenkove. On bi unaprijed bio osuđen na poraz. Tako je i sa šahom. Uvi-jek moramo igrati po određenom planu, najprije razviti figure, i to planski, dva ili tri poteza. Ali ako se desi da protivnik previdi figuru, naravno da ćete skrenuti sa plana i uzeti nebranjenu fi-guru. Najjednostavniji primjer plana u topovskoj završnici ima-mo na slijedećem dijagramu.

■ »ti.................■

a b c d e f g kProtivnikov pješak je počeo

da napreduje i mi smišljamo plan kako da ga spriječimo. Jedan potez topom i — pješak pada. Nemojte misliti da šahovski vele-majstori uvijek imaju u glavi planove, za 15 ili više poteza unaprijed. Oni igraju po planu i po šahovskim principima. Mno-gi su se iznenadili kada je jedan od njih, upitan koliko poteza vidi unaprijed, odgovorio: »Vi-dim samo jedan, ali on je uvijek najbolji«.

»Čitav život to je partija šaha«, rekao je jedan francuski pisac. A u šahovskoj partiji, kao i u životu i vaš protivnik ima svoje planove i on nastoji da suzbije vaš plan. I dok razmišljate šta će protivnik odigrati, u stvari vodite u sebi razgovor sa figu-rama koji niko ne čuje. Kažu često se događa da moramo mi-sliti o tome šta misli protivnik da mi mislimo.

Za vrijeme meča Spaski — Petrosjan u Moskvi 1966. Talj i Bronštajn su odigrali jednu par-tiju u kojoj su pred svaki potez na glas govorili ono o čemu su razmišljali. Bila je to zaista inte-resantna partija i još interesant-niji razgovor.

Izvođenje mata

Već ste mnogo šta naučili i dogodilo vam se da ste došli u završnicu jači od svog protiv-nika, ali protivnik neće da se preda iako ima kraljicu manje, i niko ga ne može prisiliti na predaju prije vremena. Ali isku-sni šahista se zbog toga ne ner-vira. Njemu je čak zadovoljstvo što se protivnik ne predaje.

Kada protivnik ima samo kra-lja, a vi osim kralja kraljicu ili topa, onda se matiranje izvodi sa lakoćom. Nema mnogo teškoća i kada imate dva lovca, ali zato se sa lovcem i konjem moramo dobro pomučiti da bismo izveli mat. Sa dva konja ili sa jednim lovcem, ili sa jednim konjem, nemoguće je matirati.

8 7 65 4 3

m.m..m

31

Pazite dobro, u završnici kralj mora da bude aktivan. Gotovo čitava mudrost se sastoji u tome da potisnete protivnikovog kralja na rub ploče. Ali ne zaboravite da jedno pravilo glasi: ako se za 50 poteza u završnici ne izvede mat ili se ne pomjeri ni jedan pješak ili ne izmijeni figura onda se partija proglašava remijem.

A sada ćemo preći na posao.

Razgovor kraljeva

Evo, imate kraljicu više, a pošto protivnik smatra da niste majstor, on nastavlja uzaludnu odbranu i igra 1. ... Kc5. Sada se vi sjećate da bez kralja nema pobjede i zato kralj stupa u akciju. 2. Kb2, Kc4 (— Vraćam se nazad, kaže crni kralj, da vidim kako ćeš me istjerati!). 3. Dd6 (— Ali ja imam i kraljicu i neću da dajem nepotrebne ša-

a b c d e f g h

hove, nego ovako postepeno stežem obruč — odgovorio bi bijeli). 3. ... Kb5, 4. Kb3, Ka5; 5. Kc4, Ka4; 6. Da6 mat. Neki duhoviti majstor je rekao: »Uvijek daj šah možda je mat.« Ali bijeli je mogao dati i šah i mat svojom damom na b4. U najne-povoljnijem položaju mat kraljicom se postiže u deset poteza.

32

Neko će reći da sa kraljicom više nema nikakvih problema. To je tačno, ali ne zaboravite da su mnoge partije završene remijem

i pored tako velike prednosti, jer je igrač sa kraljicom želio da što brže dođe do pobjede i brzopleto je dozvolio da se protivnik izvuče.

Mat topom

Dogodio vam se »maler« pa umjesto dame imate »samo« topa više. Kako da matirate protivnika?

1... Kb5 (na 1. Kc6, najbolje je 2. Kb4, a ako crni prvi potez odigra Kb6, bijeli top mu odmah odsiječe povratak i igra 2. Td5, onda crni napadne topa Kc6, bijeli odgovori Kc4...). 2. Td5+, Kb6 (a da je igrao Ka4, dobio mat u dva poteza. 3. TcS, Ka3 i 4. Ta5 mat). 3. KM, Kc6; 4. Kc4, KM; 5. TcS, Kb7; (na Ka6; 6. Tb5). 6. Kb5, Ka7; (ili

Kb8; 7. Ka6!; Uz Tc8 mat); 7. Tc7+, Ka8; 8. Ka6, Kb8;

i g

3 Šahovska čitanka 33

9. Kb6 i u slijedećem potezu Tc8 mat. Eto već u deset poteza bijeli je izveo mat, a u najnepovoljni-jem položaju mat se mora dati u 17 poteza.

WB.y/ mB,^p

Mat sa dva lovca

Da li je lakše matirati topom ili sa dva lovca? Rekli smo da se topom matira najduže u 17 po-teza a sa dva lovca u — 18. Samo jedan potez više — znači, ni tu nema teškoća. Lovci, jedan uz drugog, prinude kralja da ode u ugao i tamo ga matiraju uz pomoć svog kralja.

1... Kd2 2. Lb2! (sprječava crnog kralja da dođe na cl). 2... Ke2; 3. Lc3, Kf2; 4. Kf4; (vidite kako bijeli igra planski, ne dozvoljava crnom da pobjegne preko g3). 4 . . . Ke2; 5. Lc2, Kf2; 6. Ld3, Kg2; 7. Kg4, Kf2; 8. Ld2, Kg2; 9. Le3, Kh2. (Kada bi sada bijeli nastavio da steže

^K wm.

mSM Ma b c d e f g n

obruč i odigrao 10. Le4, onda bi crni bio u patu. Treba dobro paziti i uvijek ostaviti kralju bar jedno slobodno polje.^ 10. Lf4+, Kg2; (inače bijeli igra Kg3). 11. Lg3, Kgl; 12, Kh3, Khl; (crni je došao na svoje sudbonosno polje, ali pazite sada ne treba davati nepotrebne šahove). 13. Lf4, Kgl; 14. Le3-h Khl; 15. Le4 mat.

■ I

a ■

34

Mat lovcem i skakačemEvo nas i pred najtežim zadat-

kom: matiranje lovcem i skaka-&m. Neki šahisti kad dođu u takvu završnicu, daju remi, jer neće da se muče. Ali i ovdje se mat izvede najdalje u 36 poteza. Teško je uskladiti saradnju lovca i skakača, ali morate zapamtiti:

Lovcem i konjem možete dati mat samo u uglu boje vašeg lovca (znači, na ploči postoje dva takva ugaona polja). Matiranje je či-tava mala ratna operacija. Naj-

a b c d e f g h

prije potiskujete protivnikovog kralja prema rubu ploče, a onda — najteži dio, morate ga pri-nuditi da dođe u ugao boje vašeg lovca. Pošto crni kralj zna da ga tamo čeka smrt, on na-stoji da pobjegne odatle. I, da skratimo priču, evo kako to iz-gleda u. praksi.

Pozvaćemo u pomoć slavnog francuskog šahistu Andre Da-nikana Filidora. On je rođen u blizini Pariza 1726. godine a umro je u Londonu 1795. Bio

je najbolji šahista svijeta u dru-goj polovini XVIII vijeka.« Ovaj muzičar, kompozitor, autor je i jedne komične opere. Učitelj mu je bio Legal, onaj po kome ste već naučili izvođenje Legalovog mata. U početku mu je Legal davao topa fore, ali ubrzo za-tim su igrali bez fore. Kada je on tri partije šaha igrao nasli-jepo, to je bila velika senzacija. Neobično je volio završnicu i između ostalog dao je detaljne analize kako se matira lovcem i skakačem. Sada ćemo prepu-stiti Filidoru da nas uvede u tajne ovih konačnica.

1... Kc8; 2. Lg6, Kđ8 (ako crni igra 2.. . Kb8, onda 3. Kc6, Kc8; 4. Sb7!); 3. Sb7+, Kc8; 4. Kc6, Kb8; 5. LfS, Ka7; 6. Sc5, Kb8; 7. KM, Ka8; 8. Le6, Kb8; 9. Sa6+, Ka8; 10. Ld5 mat.

Ako je u istoj poziciji bijeli na potezu, onda: 1. Sb7+, Kc8; 2. Kc6, Kb8; 3. Le6, Ka7; 4. Sc5, Ka8; 5. Kb6, Kt8; 6. Sa6+, Ka8; 7. Lđ5 mat.

a f e c d e f g h

Filidor je postavio i ovakvu poziciju (dijagram na 35 strani). Ako je bijeli na potezu, on igra 1. Lg6+, Kd8; 2. Lf7!, Kc8; 3. Sc5 i dobija se položaj kao u prethodnom primjeru.

a b c d e f g h

— Sve je to lijepo, kažete vi Filidoni, ali kako protjerati crnog kralja na drugi kraj ploče ako se on našao na polju suprotnom

boji našeg lovca. Na primjer, u ovoj poziciji danima možemo pokušavati da izvedemo mat cr-nom kralju na polju h8 ali bez uspjeha. Filidor se i za to po-brinuo još 1777. godine:

1. Sf7+, (mora se crni kralj prinuditi da ode na turističko putovanje do polja a8, jer imamo bjelopoljnog lovca). 1... Kg8; 2. Lg6, Kf8; 3. Lh7, Ke8; 4. Se5, Kd8; (ako se vrati Kf8, onda 5. Sd7+, Ke8; 6. Ke6, Kd8; 7. Kd6, Kc8; S. Sc5. itd.). 5. Ke6, Kc8,; (na 5.. . Ke8; 6. Sd7+, Kd8; 7. Kd6, Kc8; 8. Sc5, Kd8; 9. Lg6. Kc8; 10. Lf7, Kd8; 11. Sb7-, Kc8; 12. Kc6. Kb8; 13. Le6 i mat u nekoliko poteza). 6. Sd7!, Kd8; (na 6. . . Kc7; 7. Le4!: a na 6. . . Kb7; 7. Ld3, Kc6; 8. Lc4; itd.). 7. Kd6, Ke8; 8. Lg6-, Kd8; 9. Sc5, Kc8; 10. Lf7, Kd8; i tako smo došli do one prve Filidorove pozicije.

36

OTVARANJE

Šahovska partija ima tri dijela: otvaranje, središnjicu i završnicu.To ste, naravno, već znali i sada ćemo izučavati sve te oblasti po-sebno. Svaka od njih je veoma važna, jer ako u otvaranju odi-grate neki slab potez, može vam se desiti da i ne dođete do sre-dišnjice ili završnice. Ili, pak, ako 5 sati, koliko obično traju maj-storske partije, odlično igrate otvaranje i središnjicu a u za-vršnici ne znate da realizujete prednost, čitav trud je propao. To vam je isto kao kad fudbalski tim 90 minuta igra pred protiv-ničkim golom, a ne može da postigne zgoditak.

Zaputimo se sada na izlet u tajne otvaranja, središnjice i za-vršnice.

Ponovo smo postavili šahov-sku ploču u osnovni položaj. Sve figure su na svojim mjestima i sada čekaju ratna naređenja. Isto tako kao i vi poredao je figure i slavni problemista Samjuel

a b c d e f g h

Lojd. S druge strane stola sje-dio je jedan početnik i rekao mu:

— A šta ako ja igram is tepoteze kao i vi?

— Ako odgovarate simetrično,daću vam mat u četiri poteza —odgovorio je Lojd.

Naravno, početnik nije vjero-vao. Pala je opklada, Lojd je povukao prvi potez 1. d4 . .. šta je bilo dalje, pokušajte riješiti

37

sami. Ako ne možete, pogledajte rješenje na kraju knjige. Ali Lojd se nije zaustavio na tome. On je pitao protivnika:

— Kako bijeli može prinuditicrnog da ga matira u osam poteza, izvodeći simetrične poteze?

— Kako bijeli može primitimat u četiri poteza pri otkrivenom šahu?

— Kako crni može doći u patpoziciju već u desetom potezu?

— Kako može doći do vječnogšaha poslije trećeg poteza?. . .

Lojd je ova pitanja postavio 1866. godine.

Inače, rođen je 1841. godine u Filadelfiji. Umro je 1911. Je-dan je od najvećih problemista svijeta. Rijetko je nastupao na turnirima. Jedini međunarodni turnir na kome je igrao bio je u Parizu 1867. godine.

Varijante, varijante

— Kako da počnemo partiju,upitao je mladi šahista. Kažitemi samo desetak prvih poteza?

— Lakše je ako pokažem samo2 početna obostrana poteza —odgovorio je iskusni igrač — jertu postoji »svega« 197.299 načina kako se može igrati. Zaprva četiri poteza ima 318.979.584.000 načina.

— A za deset obostranih poteza?

— To se može odigrati na169,518.829,100.544.000.000,000.000.000 načina!

Kad bi se samo po jednom odigrala svaka od tih varijanti

i za nju utrošilo samo po jedan minut, onda bi morali da se anga-žuju svi ljudi na svijetu i da ne-prekidno igraju 217.000.000.000.000 godina. Nećemo ih. naravno,toliko angažovati, jer nema potrebe. Sve te velike varijante nastaju kad se uzmu u obzir svimogući potezi, od kojih većinane zaslužuje da se odigraju. Izato se nemojte brinuti da je šahtoliko komphkovana igra.

Nemojte mnogo razbijati gla-vu ni oko onih Lojdovih pitanja. To možete rješavati tek kad pro-učite sve faze partije. A ako ih ni tada ne riješite, nemojte se sekirati, jer dobar šahista ne mora biti i odličan problemista. Ko bi na primjer riješio sve pro-bleme iz one knjige Ota Blatija, od kojih jedan glasi: bijeli ma-tira crnog u 292 poteza! Za utjehu u toj knjizi ima problema1 u 30 poteza. (To su, zapravo,najkraći problemi u knjizi.)

Razvoj, prostor, središte . . .

Sicilijanka. španska partija, kraljev gambit . . . U novinama često srećete ovakve šahovske izraze. To su. kao što znate, imena pojedinih otvaranja. A kako su ona nastajala? Sva ta otvaranja su proizvod majstor-ske prakse, ona su se mijenjala. Uvijek su pronalažena pojačanja. Ali prije izučavanja otvaranja moramo poznavati opšte prin-cipe igre. Kada to shvatite, biće vam mnogo razumljivije zašto su igrani pojedini potezi u tim otva-ranjima.

Rekli smo da bijeli prvi po-činje partiju i baš zbog toga on

38

u početku ima prednost. Da je ta prednost značajna, dokaz su stotine šahovskih turnira na koji-ma su bijeli dobili više partija nego crni.

Prije nego što počnete da raz-vijate figure evo nekoliko savjeta:

— Razvoj mora da teče smišljeno, planski.

— Ne oklijevajte sa rokadom,jer može da bude kasno.

— Kraljica ulazi u igru tekkada su razvijene lake figure iizvršena rokada. Mnogi od vassu, sigurno, matirali svog protivnika veoma brzo (ili ste samiprimili mat) nakon stoje, odmahu drugom potezu, kraljica pošlau akciju. Na primjer:

1. e4, e5;2.Df3, Sc6; 3. Lc4; i onda. ako crni ne vidi, 4. Df7:, mat. Ili. ovaj mali trik:

1. e4, e5; 2. Dh5, g6?; (napada kraljicu, ali odmah gubi topa) 3. 5

Ovakvi izleti damom su samo gubljenje vremena, i to protivnik može lijepo iskoristiti. Svaki ne-potreban potez je gubljenje tem-pa, a jedan tempo može odlučiti partiju, i zato, neka vas ne za-vede to što protivnik nije znao i dali ste mu mat. A šta ako je protivnik jak igrač? Uvijek mo-ramo nastojati da predviđamo najbolje poteze svoga partnera.

Kako bi vam, na primjer, iskusan protivnik odgovorio na onaj vaš brzi ispad dame. Kad to pogledate sigurno da više ne-ćete tako neoprezno igrati kra-ljicom :

1. e4, e5; 2. Dh5, Sc6;3. Lc4, g6; 4. Df3, Sf6; 5. Db3, Sd4; 6. Dc3, d5; 7. Ld5;, Sd5:; 8. ed:, Lf5; 9. d3, LM!.

BI mw mi m\

■ m ■ ■ ■ HTB ■ifilB BžliBŽB B ena b c d e f g h

10. Db4:, Sc2+; i crni gubi kraljicu.

Zašto je došlo do tako brzog sloma bijelog? Odgovor je jed-nostavan: On je svojom kralji-com igrao 4 puta u 10 prvih poteza. A pravila kažu: u otva-ranju nije dobro igrati po neko-liko puta jednom figurom.

Pokušajmo malu analizu ove partije. Dobro je praviti takve analize. Velemajstor Polugajev-ski je, na primjer, dugo godina vodio svoj šahovski dnevnik, is-pisivao svaki odigrani potez, i stavljao primjedbe. Naročito je dobro analizirati izgubljene par-tije, jer šah se uči na sopstvenim greškama. A njih naravno ima mnogo. Neko je čak rekao: ša-hovska partija je priča o hiljadu i jednoj grešci.

Dakle, da vidimo zašto smo izgubili u 10 poteza:

39

1. e4; (sasvim dobar potez,često ga igraju i mnogi velemajstori. Pitate se: a zašto neskromno 1. e3. Lijepa je osobina biti skroman, ali ne i uovom slučaju. Prije svega, potezom e4 počinjemo osvajati centar, a sa 1. e3 protivnik bi nasstijesnio, on bi osvojio centar.Zatim, bijeli se mora brinuti orazvoju svih figura, a ako igra1. e3 onda zatvara put lovcu sacl itd.).

1... e5 (Crni igra po razvoj-nim principima dobar potez).

2. Dh5? (Slab potez. Zašto jeto slabo? Zato što bijeli, umjesto da se pravilno razvija, izlijeće svojom kraljicom i samotako pomaže protivniku u razvoju).

2... Sc6 (Logično, konj ulazi u igru i ujedno brani pješaka na e5).

3. Lc4 (Bijeli nije naivan, napada slabu tačku f7). Dćk se neizvrši rokada to je zaista najslabija tačka, kao kod bijelog poljaf2. Ali prijetnja je očigledna.

3... g6 (Mat se mora braniti, a ujedno se i razvija).

4. Df3 (Uporno na mat. alibolje je pokajati se i vratiti sena početno polje).

4... Sf6 (Opet odbrana i raz-voj figure).

5. Db3 (Sad je bolje bilo 5.Se2); 5 . . . Sd4 (Bijeli je već uteškoćama, a tek je peti potez);6. Dc3 (Da je odigrao 6. Lf7: +onda 6. . . Ke7; 7. Dc4. b5; ibijeli gubi figuru a na 6. Dd3;7. d5, i ako uzme e :d. onda

7. Lf5) 6. . . d5. (Sad je crni mogao uzeti pješaka na e4. i takođe bi dobio).

7. Ld5: (Bolje je uzeti pješa-kom 7. ed:. Sd5; 8. Ldf:. Dd5:; i moglo bi se dalje igrati).

I tako redom, svaki potez je dio cjeline, i od svakog poteza zavisi ishod partije. Da je na primjer, bijeli, umjesto 9. d3 odi-grao 9. Sa3, on bi sačuvao kra-ljicu ali vjerovatno ne bi partiju.

Onaj ko gospodari sa više pro-stora on dobija. Ako imate više prostora i sloboda figura je veća. Kad se osvoji prostor, onda ne treba mijenjati figure, jer se tako olakšava položaj protivnika. Šta znači biti gospodar prostora po-kazuje i ova čuvena partija iz-među Andersena i KJczerickog, odigrana 1851. godine u Lon-donu. Vi ste se već sjetili da je to »besmrtna partija«. Pravi vat-romet žrtava je tu bio moguć samo zahvaljujući velikom pro-storu a time i premoći koju je imao Andersen. Evo kako je tekla ta partija:

1. e2—«4, e7—e5; 2. f2—f4, e5:f4; 3. Lfl—c4. Dd8-h4+; 4. Kel— fl, b7—b5; 5. Lc4:b5, Sg8—f6; 6. Sgl—f3. Dh4— h6; 7. d2—d3. Sf6— h5: 8. Sf3~h4, Dh6—g5: 9- Sh4—f5, c7—c6; 10. g2-g4. Sh5-f6; 11. Thl-gl!, e6:b5? (Jače je h5; 12. h4, Dg6;13. g5. Sg4 itd.); 12. h2—h4,Dg5—g6; 13. h4-h5, Dg6—g5;14. Ddl—f3, Sf6~g8; 15. Lcl :f4,Dg5—f6; 16. Sbl—c3, Lf8— c5;17. Sc3-d5!, Df6 :b2; 18. Lf4——d6! (Bijelome su napadnutaoba topa. ali to mu ništa nesmeta.)

40

a b c d e f g h

Ovakav potez je moguć jer bi-jeli ima mnogo više prostora za svoje manevre.

18 . . . Lc5:g l (Da je igrao 18. . . Ld6:, onda I9. Sd6: + , Kd8; 20. Sf7: + , Ke8; 21. Sd6+, Kd8; 22. Df8 mat, a da je uzeo damom topa 18. .. Dal:+; 19. Ke2, Dgl:?; 20. Sg7: + , Kd8; 21. Lc7 mat).

19. e4—e5!; Db2:al+; 20. Kfl—e2, Sb8—a6; (Na 2 0 . . . Lb7; 21. Sg7: + , Kd8; 22. Df7:, Sh6; 23. Se6+. Kasnije analize su pokazale da je crni mogao pružiti otpor da je igrao 20. .. La6).

21. Sf5~g7+, Ke8—d8; 22. Df3^f6+!, Sg8:f6; 23. Ld6~ —e7 mat.

Vidite kako je igrao Andersen. Austrijski majstor Adolf Albin, rekao je jednom: — Kada se diviš partiji nekog čuvenog maj-stora, pitaj se koliko je tek par-tija morao izgubiti dok je dobio jednu ovakvu.

Adol f Andersen je "rođen 1818. u Breslavu (današnjem Vroclavu). U rodnom mjestu je proveo čitav život. Bio je učitelj u gimnaziji i najjači šahista svijeta u početku druge polovine XIX vijeka. Kada je pošao na turnir u London, 1851, gdje je i odigrao »bes-mrtnu partiju« gotovo je bio ne-poznat, ali je sve redom pobje-đivao.

I o njemu, kao i o ostalim čuvenim šahistima ima mnogo anegdota. Kažu da je jednom u nekom malom mjestu čekao voz i igrao sa mjesnim prvakom, dajući mu kraljicu fore. Prvak nije znao s kim igra, pa je na kraju rekao:

— Kao najboljeg šahistu umjestu mene su nazvali Andersen, ali vi igrate kao da ste praviAndersen.

— Nisam Andersen, ali gapoznajem. Jedan moj prijateljkoji mi daje kraljicu fore je njegov rođak a Ande'rsen njemudaje kraljicu fore — odgovorioje slavni šahista.

Lionel Kiezericki (1806—1853) je poznat po čuvenom porazu u besmrtnoj partiji, ali on je bio jedan od najboljih igrača svijeta sredinom XIX vijeka. . Već u početku partije počinje borba za središte. Onaj ko drži centar, drži i poziciju u svojim rukama. Bivši prvak svijeta Ka-pablanka je govorio:

— Ne može se sprovesti uspješan napad ako se ne vlada barsa dva središnja polja.

Kako izgleda ta borba za sre-dište, neka vam pokažu prvi po-

■ ■iHilii

41

tezi Evansevog gambita. Taj gambit nije dobio ime po ame-ričkom velemajstoru Lafiju Evan-su (rođenom 1932), nego po znatno starijem engleskom ša-histi Devisu Evansu (1790— 1872).

1. e2—e4, e7—e5; 2. Sgl—f3, Sb8—c6; 3. Lfl—c4, Lf8—c5; 4. b2—b4; (Žrtva radi bržeg razvoja figura i osvajanja sre-dišta); 4... Lc5: M; 5. c2—c3.

Lb4—c5; 6. d2—d4. Bijeli raz-mišlja ovako: istina, dao sam pješaka, ali središte je čvrsto u mojim rukama.

Još jedan savjet za otvaranje: čuvajte se takozvanih slabih polja (rupa). Rupa na šahovskoj ploči je naziv za polje koje nije zašti-ćeno sopstvenim pješacima. Kad bismo, na primjer, u početku partije bijele pješake postavili ovako: a2, b3, c2, d3, e2, f3, i td. , onda bi rupe bila polja a3, c3, e3 itd.

Ranije smo rekli da su slaba polja i f2 i f7, jer ih štiti samo kralj. Zbog tih polja su mnoge partije veoma brzo odlučene. Na primjer:

1. e2—e4, d7—d6; 2. Lfl—c4, Sb8—d7; 3. Sgl—f3, g7—g6?; 4. Lc4:, f7-r, Ke8: f7; 5. Sf3— —g5+, Kf7—f6; (na 5. . . Ke8; 6. Se6; i dama je zarobljena); 6. Ddl—T3T-, Kf6:g5; 7. d2— —d4+, Kg5—h4; 8. Df3—h3 mat.

Isto to, samo malo drukčije

1. e2—«4, e7—e5; 2. Sgl—f3, Sb8—c6; 3. Lfl—c4, Lf8—c5;

4. Sbl—c3, Sg8—e7?; 5. Sf3— —g5, 0—0; 6. Ddl—h5, h7—h6; 7. Sg5:f7, Dd8—e8; 8. Sf7: h6++, Kg8—h7; 9. Sh6—f7+, Kh7—g8; 10. Dh5—h8 mat.

1. e2—e4, c7—c6; 2. d2—d3, d7—d5; 3. Sbl—c3, d5:e4; 4. Sc3:e4, Sb8—d7; 5. Lfl-c4, Sg8—f6; 6. Se4—g5, e7—e6: 7. Ddl—e2. Lf8—e7?: 8. Sg5:f7!, Ke8:f7; 9. De2:e6-. Kf7—g6; 10. Lc4—d3-. Kg6—h5; 11. De6—b3 mat.

Otvaranje u ovoj minijaturi zove se karo-kan. Njega karak-teriše prvi potez crnoga c7—c6. Veoma često su ga igrali Bot-vinik i Petrosjan u mečevima za svjetsko prvenstvo.

Kada je izgubio revanš-meč sa Botvinikom upitao sam Talja šta misli o karo-kanu.

— Da sam igrao protiv Ka-roa ili Kana bilo bi dobro, ali protiv Botvinika ne. odgovorio je Talj.

Pretpostavlja se da je to otva-ranje uveo bečki šahista M. Kan u XIX vijeku, a njemački maj-stor G. Karo je objavio 1886. analize nekih varijanti toga otva-ranja pa je zato i dobio neobičan naziv karo-kan.

Kad već govorimo o ovome otvaranju, evo kako se u njemu može postaviti »mina« u svega šest poteza:

1. e2—e4, c7—c6; 2. d2—d4, d7—d5; 3. Sbl—c3, d5:e4; 4. Sc3:e4, Sb8—d7; 5. Ddl—e2,

42

Šg8—f6?; 6. Se4— d6 mat. Pošto je CTTA Vsa.\j xa.g\i?.«,vi n\«.4vi sop-stvenim figurama, to se naziva ugušeni mat.

Sto ne može dama, može konj...

Najljepši primjer ugušenog ma-ta sa žrtvom kraljice veoma često se sreće. U pogodnom trenutku žrtvuje se kraljica da bi protiv-nikov top »zagušio« sopstvenog kralja, a onda skakač pobjednički uskače i daje mat.

4, e7—e5; 2. Sg8—f6; 3. d4:e5, Sf6:e4; 4. Sgl—f3, Lf8—c5; 5. Ddl—d5, Se4:f2; 6. Lfl—c4, 0—0; 7. Sf3—g5, Sf2:hl; 8. Sg5:f7, c7—c6?; 9. Sf7—h6++, Kg8— —h8; 10. Dd5—g8+!!, Tf8:g8; 11. Sh6- f7 mat.

1. d2—d4, d7—d5; 2. c2—c4, Lc8—f5; 3. Ddl—b3, d5:c4; 4. Db3—b5+, Sb8—c6; 5. Db5:f5?, Sc6:d4:; 6. DfS—e4, Sg8—f6; bijeli predaje.

1. d2—d4, Sg8—f6; 2. c2—c4, «7—e5; 3. d4:e5, Sf6—g4; 4. Sgl—f3, Sb8—c6; 5. Lcl—f4, Lfl—M+ ; 6. Sbl—d2, Dd8—e7; 7. a2~a3, Sg4:e5; 8. Lf4:e5, Sc6:e5; 9. a3:b4? (trebalo je igrati 9. Sf3:e5, Lb4:d2 itd.); 9... Se5—d3 mat.

Kostićeva minijatura

U grupu ugušenih matova spa-da i čuvena minijatura koju je naš velemajstor Bora Kostić odi-

grao protiv Miloka 1911. godine u

1. e2—e4, e7—e5; 2. Sgl—f3, Sb8—c6; 3. Lfl —c4, Sc6—d4?!(Crni postavlja zamku, žrtvujući pješaka.)

4. Sf3 : e5? (Trebalo je igrati 4. Sf3 :d4, e5 : d4; 5. 0-0) 4 . . . Dd8—g5!; 5. Se5 :f7; 6. Dg5 :g2; 6. Thl—fl, Dg2 :e4+ ; 7. Lc4—e2, Sd4^f3 mat.

David protiv Golijata

Kad se velemajstor sastane sa nepoznatim igračem, onda se o-bično zabilježi minijatura. Ali da čuveni velemajstor nastrada u minijaturi od nepoznatog to je gotovo nemoguće. David je ipak savladao Golijata. Sami Reševski je na simultanci u Haifi 1958, valjda prvi put u životu, primio ugušeni mat.

Bijeli (Reševski) — (Margalit):

1. d2—d4, Sgo—f6; 2. c2—c4, e7—e6; 3. Sbl—c3, Lf8—b4; 4. e2—e3, c7—c5; 5. Sgl—e2, d7— —d5; 6. Lcl—d2, Dd8—a5; 7. a2—a3, Sb8—c6; 8. a3 :b4, Sc6 : :b4; 9. Tal :a5, Sb4—d3 mat.

Sigurno ste čuli o velikom ri-valstvu između Reševskog i Fi-šera. Za vrijeme međusobnog meča, nisu bili u dobrim odno-sima. Bobi mi je ispričao šta se dogodilo pred početak jedne nji-hove partije. Pošto je Fišer tra-žio da se uključi ventilacija, a Reševski da se isključi, sudija se našao na muci. I onda je nare-

crni

43

iio: kad je Bobi na potezu — uključi se ventilator, a kad je Reševski onda se isključuje.

Samjuel Reševski je rođen 26. novembra 1911. u Ozerkovu (Poljska). Šah je naučio u petoj godini, a u osmoj godini života je već igrao simultanke u Ber-linu, Beču, Parizu, Londonu. Krajem 1920. porodica Reševski se preselila u Njujork. Pobjednik je mnogih velikih turnira.

Ko podmeće nogu?

»U partiji protiv Talja Spaski je izabrao španski gambit. Žrtvo-vao je pješaka.«

Tako je pisalo u izvještajima sa finalnog meča Turnira kandi-data 1965. godine. Šta je, za-pravo, gambit? Rekli smo da ova riječ potiče iz italijanskog jezika: »dare el gambetto«, znači: podmetnuti nogu. Ko je »pod-metnuo nogu«? Spaski, jer je žrtvovao pješaka. Takva žrtva se zove gambitom. Najpoznatiji je kraljev gambit, zatim damin gamy bit.

Da sada pogledamo nekoliko gambitnih minijatura:

1. e2—e4, e7—e5; 2. f2—f4, f7—f5; 3. (4:f5, e5—e4?"; 4. Ddl—h5+, ^7—g6; 5. f5:g6, h7—h6; 6. g6—g7+, Ke8—e7; 7 . D h 5 — e 5 + , K e 7 — t i ; 8 . g :h8S: mat.

1. e2—e4, e7—e5; 2. e5:f4; 3. Lfl—c4, g7—g5; 4. h2—h4, f7—f6; 5. Ddl—h5+, Ke8—e7; 6. Dh5—f7+, Ke7— —d6; 7. e4~e5+!, 16:e5; 8. Df7—d5+, Kd6-e7; 9. Dd5:e5 mat.

1. d2—d4, d7—d5; 2. c2—c4, d5:c4; 3. e2—e3, b7—b5?; 4. a2—a4, c7-<:6?; 5. a4:b5, c6: :b5?; 6. Ddl—f3 crni gubi fi-guru. Eto zašto ne valja braniti pješaka u daminom gambitu.

1. f2—f4, e7—e5; 2. f4:e5, d7—d6; 3. e5:d6, Lf8:d6; 4. Sgl-f3, g7-g5; 5. e2—e4, g5— -g4; 6. e4—e5?, g4:f3; 7. e5:d6, Dd8—h4+; 8. g2—g3, Dh4—e4+; 9. Kel—f2, De4— —d4+; 10. Kf2—el, f3—f2+; 11. Kel—e2, Lc8—g4 mat.

1. e2—e4, e7—e5; 2. f2—f4, e5:f4; 3. Sgl—f3, d7—d5; 4. Sbl—c3, d5 :e4; 5. Sc3 :e4, Lc8 —g4; 6. Ddl—e2, Lg4:f3?; 7. Se4—f6 mat.

Do deset poteza

Kakva nas sve iznenađenja če-kaju u otvaranjima. Kada izgu-bimo u desetak poteza, zarek-nemo se da više nećemo tako igrati, i opet nam se dogodi da potpišemo poraz zbog sličnih grešaka. Pogledajmo sada naj-češće greške u otvaranjima zbog kojih je slom došao prije deset poteza.

1. e2—e4, e7—e5; 2. Sgl—f3,f7—f6? (Početnici često ovako brane svog pješaka, ali od da-nas to sigurno više neće činiti) 3. Sf3 :e5, f6 :e5. (Nova greška. Bolje je 3.. . Dd8—<s7; 4. Se5— —B, De7 :e4+, Lfl—e2 . . . bijeli opet stoji nadmoćnije, ali može se igrati).

44

4. Ddl—h5 + , Ke8 e7 (Većste ranije vidjeli šta se dešavaako crni odigra g7—g6 — gubitopa).

5. Dh5:e5-, Ke7—f7; 6. Lfl—c4 + , Kf7-g6; 7. De5—f5 + ,Kg6—h6; 8. A2—&4, g7—g5;9. h2-h4 (Prijeti 10. Lg5 : -^ imat u dva poteza i 10. hg:Kg7;11. Df7 mat) 9... Kh6—g7; 10.Df5—f7+, Kg7—h6; 11. h4:g5mat.

Partija je ipak trajala jedan potez više, ali crni je i prije de-setog poteza mogao mirno da preda. Jedino bi njegov otpor bio duži da je u šestom potezu odigrao d7—-d5. Onda bi slije-dilo: 7. Lc4:d5 + , Kf7—g6: 8. h2—h4. Sada prijeti: 9. h4—h5-f i 9. Ld5:b7 Lc8:b7: 10. De5-—f5+ i 11. d2—d4-r.

1. e2—e4, d7—d5; 2. e4:d5, Dd8:d5; 3. Sbl—c3, Dd5 <18; 4. d2—d4, Sb8—c6; 5. Sgl—f3, Lc8—g4; 6. d4~d5, Sc6~e5?; 7. Sf3:e5!, Lg4:dl; 8. Lfl— —b5+, c7—c6; 9. d5 :c6, a7— —a6; 10. c6—c7+ crni predaje jer ostaje sa figurom manje.

Ovo otvaranje sa prvim pote-zom 1. e2—e4, d7—d5 zove se skandinavska odbrana. Detaljno je razrađena početkom XX vije-ka. Evo još jednog brzog bro-doloma u skandinavskim vo-dama:

1. e2—e4, d7—<15; 2. e4:d5, Dd8:d5; 3. Sbl^c3, Dd5— a5; 4. d2~d4, Sg8~f6; 5. Lcl—c4» Lc8—f5; 6. Lcl—d2, e7^e6; 7. Sc3—d5!, Da5—a4; 8. Lc4— ~b5+, Da4:b5; 9. Sd5 :c7+ crni gubi kraljicu i predaje.

Šta se dešava ako crni još u otvaranju počne svojim pješa-cima da juri protivničkog lovca. On će ga, istina, osvojiti, ali će toliko oslabiti svoj položaj da mu neće pomoći ni dva lovca više. Slijedeću partiju su odi-grali Tid i Delmer.

4, f7—f5; 2. Lcl~g5,h7—h6 (Počela je potjera za lov-cem) 3. Lg5—h4, g7—g5?; 4. Lh4—g3, f5—f4?; 5. e2—e3! (Prijeti mat damom na h5) 5... h6- h5; 6. Lfl— <13. (Opet prijeti mat) 6 . . . Th8-h6; 7. Ddl: :h5+!: Th6:h5; 8. Ld3~g6 mat.

Znači, ne treba nepotrebno sla-biti sopstveno kraljevo krilo. Na-ravno, ne treba ga ostaviti ni nerazvijenog, kao što je slučaj u slijedećem primjeru k$id je crni osvojio kraljicu, ali je dobio mat.

1. e2 -e4, b7—b6?; 2. Lfl—c4, Lc8—b7; 3. Ddl—f3?, Sg8~f6; 4. Sgl h3, Lb7:e4?; 5. Sh3— —g5, Le4:f3; 6. Lc4:f7 mat.

Događa se da igrač počne izvo-diti kombinacije sa žrtvom fi-gure, a prethodno nije osigurao sopstvenog kralja. Tada obično dođe do kontra-napada i po-raza.

. 1. e2 e4, e7—e5; 2. Lfl—c4, Sg8-f6; 3. d2—d4, Sf6:e4; 4. d4 :e5, c7~c6; 5. Sgl—e2, Se4 : :f2? (Crni kombinuje. misleći da će bijeli kraljem uzeti skakača, a onda će on lijepo damom dati šah na h4 i uzeti lovca. Ali . . .) 6. 0—0 (bijeli ostavlja kraljicu na udaru i izvodi rokadu. Rekli

45

smo da je rokada moguća ako je top napadnut). 6 . . . Sf2:dl; 7. Lc4:f7+, Ke8—e7; 8. Lcl—g5 mat.

Gotovo isti motiv je moguće izvesti na razne načine. U šahu je potrebno samo razmišljati. Ponekad kombinacije sa žrtvom kraljice idu same od sebe:

1. e2—e4, e7—e5; 2. Lfl—c4, Sg8—f6; 3. Sgl—f3, Sf6:e4; 4. Sbl—c3, Se4 :c3; 5. d2 :c3, d7— —d6; 6. 0—0, Lc8—g4; 7. Sf3:e5, Lg4:dl; 8. Lc4:f7+ (dakle, isti motiv kao kod Le-galovog mata, ali ovdje će umje-sto skakača završni udarac dati lovac) 8. .. Ke8—e7; 9. Lcl—g5 mat.

Još samo nekoliko poučnih mi-nijatura i' onda ćemo preći na izučavanje središnjice. Već ste dobro naučili dugu notaciju i sada možemo pisati i kratkom-:

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. d4, ed:; 4. Sd4:; Sge7; ?. Sc3, g6?;6.Lg5, Lg7;7. Sd5!, Ld4:; 8. Dd4:, Sd4:; 9. Sf6 + , Kf8; 10. Lh6 mat.

1. e4, e5; 2. Sf3, Df6?; 3. Lc4, Dg6?; 4. d4, Dg2 :; 5. Tgl, Dh3; 6. Lf7: + , Ke7 (ne smije da uzme lovca jer slijedi šah-šeh skakačem, ali ovako će kraljica biti zarobljena).

7. Tg3 crni predaje, dama ne-ma ni jedno slobodno mjesto.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5, Sd4; 4. Lc4, b5?; 5. Lf7:+!(, Kf7:; 6. Sd4:, ed; 7. Dh5+,

Kf6; 8. Df5+, Ke7; 9. De5+, Kf7; 10. Dd5+, crni predaje jer gubi topa.

Pogledajte sada kako može doći do' Legalovog mata sa cr-nim figurama:

I.e4,d5; 2.ed:,Sf6; 3.c4,c6; 4. dc:, Sc6:; 5. d3, e5; 6. Sc3, Lc5; 7. Lg5, 0—0; 8. Se4 : , Se4 :; 9. Ld8 :, Lf2 :+ ; 10. Ke2, Sd4 mat.

Ili, kako je bijeli odigrao »zatvaranje« u francuskoj od-brani :

1. e4, e6; 2. d4, d5; 3. Sd2, c5; 4. ed :, ed :; 5. dc :, Lc5 :; 6. Se2?, Db6! Bijeli predaje.

Šah se može igrati i dopisi-vanjem. Potezi se šalju poštom i takav susret može da traje i godinu dana. Najkraću dopisnu partiju odigrali su Kraus i Gos-tin 1938. godine. Svjetski rekord u dužini dopisne partije drže Lo-rens Grant iz' Glazgova i dr Muno Maklenen iz Sidneja. Svoju dopisnu partiju su po-čeli prije 38 godina i još (po-četkom 1971.) je nisu završili, a sigurno je još dugo neće za-vršiti, jer šalju samo po jedan potez u vrijeme novogodišnjih praznika. Ali mi nećemo čekati kraj te maratonske partije, nego ćemo da vidimo najkraći do-pisni susret:

Bijeli (Kraus) — crni (Go-stin) :

1. d4, c5; 2. dc:, Da5+; 3. Sc3, Dc5:; 4. e4, e5?; 5. Sf3, d6; 6. Sd5, Se7?; 7. b4! Crni se predaje jer gubi kraljicu.

Pošto je u šahu sve moguće, događa se da neko dobije par-tiju a da za deset poteza ne pomakne ni jednu svoju figuru. Ovu pobjedu su donijeli samo pješaci:

I. e4, c5; 2. b4, cb:; 3. a3,Sc6; 4. ab:, Sf6:; 5. b5, Sb8;6. e5, Dc7; 7. d4!, Sd5; 8. c4,Sb6; 9. c5!, Sd5; 10. b6!; Crnipredaje.

Na 10. . . Dd8 ide; 11. Ta7 : Ta7:; 12. ba: i bijeli izvodi kraljicu, a na 10. .. Dc6; 11. bći: itd. Nije ni čudo što je Filidor rekao: — Pješaci su duša šaha!

Žrtva dame donosi najljepše pobjede. Već ste vidjeli sličan motiv, ali nije odviše da vidite i ovo:

II. e4, c5; 2. Sf3, d6; 3. Sc3,e5;; 4. Lc4, Sc6; 5. d3, Sge7;6. Lg5, Lg4; 7. Sd5, Sd4?; 8.Sefj:!, Ldl:; 9. Sf6 :+ :, gf:; 10.Lf'7: mat.

Pazite dobro na slijedeću fi-nesu::

1. «4, e5; 2. Sc3, Sf6; 3. 14, ef:; 4. e5, De7; 5. De2, Sg8; 6. Sf3, Sc6; 7. d4, d6?; 8. Sd5, Dd8; 9. Sc7:+! Crni predaje, jer ako uzme skakača gubi damu poslije ed:+.

Dijagonala a2-g8 je veoma važna. Evo pogledajte:

Jovet - Mak Đonald, London 1885.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. LbS, Sf6-, 4. Sc3, Sd4; 5. Lc4, Se4:?; 6. Lf7: + , KCT:; 7. Se4:, Sf3: + ?, 8. Df3 +, Kg8; 9. Sg5 crni predaje.

I polje f7 je važno: Cukertot -

Andersen, 1867.1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5,

Sge7; 4. c3?, d6; 5. d4, Ld7; 6. 0-0, Sg6?; 7. Sg5, h6?; 8. SH:, Kf7r, 9. U4 + , Ke7; 10. Dh5, De8?; 11. Lg5 + , hg:; 12. Dg5: MAT

I tako^ smo završili izlet u otvaranje. Želim vam mnogo uspjeha i nadam se da nećete dozvoliti da vas protivnik još u otvaranju iznenadi nekom od sličnih minijatura.

47

SREDIŠNJICA

Emanuel Lasker, bivši prvak svijeta, često je govorio da prava snaga igrača dođe u središnjici. To je drugi stadij partije, u kome se vodi prava borba. U otvaranju se većinom sve svodi na varijante. To su teorijski dueli, kako kažu šahisti. A ako odluka ne padne u središnjici onda preostaje završnica.

U ovom poglavlju ćemo govo-riti o kombinovanoj i pozicionoj igri, o napadu i odbrani, o zam-kama i trikovima.

Svi koji počinju da igraju šah obično nastoje da kombiniraju u Taljevom stilu. Već ste u otva-ranjima vidjeli razne šahovske kombinacije. One se ponekad izvode sa žrtvom pješaka ili fi-gure, a nekad i bez žrtvi. Kako

da naučimo kombinirati? Da, i to se uči, ali veliki kombinatori se rijetko rađaju kao i veliki šahisti ili muzičari.

Ponekad kombinator, kao na primjer Talj, žrtvuje figuru, iako se ne vidi jasan put do pobjede. Ali on zna da tu mora nešto biti. Nekad se kombinacijom izvodi mat, drugi put se osvaja figura ili samo pješak. Jedan šahista, upi-tan da li je figuru previdio ili žrtvovao, rekao je: »Zavisi kako se partija završi. Ako dobijem onda će to biti žrtva sa efektnom kombinacijom, a ako izgubim, običan previd.«

U kombinacijama veoma cesto moramo žrtvovati neku figuru da bismo sklonili protivnikovu figuru koja brani mat. Na pri-

48

mjer, Štalljerg je u dva poteza dobio ovu poziciju. Najprije je žrtvovao kraljicu da bi »odve-zao« svog kralja i dao mat. Znači 1. Del+, Tel :; 2. g3 mat.

Hi IP n H■i šluifJ i ■a ii*n li■ ■ a

^ ■ ■ ^

a b c d e f g h

Primjer dirigovanja figure ima-mo u partiji Kapablanka — Te-nerov, Njujork, 1910. Ovdje se izvodi kombinacija da bi protiv-nik bio prinuđen da dođe na određeno polje. Bijeli (Kapa-blanka) je igrao: 1. Tdl: Le5:; 2. Sh6+ Kh8; 3. De5 : De5 :; 4. Sf7:+ i crni je predao.

■ ■ fl!■>■ Bifii^■i ■ ii;»■Jii....*mm tiifl

■

IH, uzmimo Aljehinovu pozi-ciju sa Jitsom, iz Kečkemeta, 1927. godine.

m H

Otvaranje linije je takođe ve-oma važno za kombinaciju. Pod linijom se može podrazumjeti i dijagonala kao u ovom primjeru.

Eve — Loman, Roterdam, 1923.

ji©i| ■*■ m ■!■#■B

HH_. . ..

■ Hi

H.iH

■ II ■ 8 ■ ■ ■ II ■ ■ ■ ■

Crni igra 1... Kh5, Df6: (da-ma je odvojena sa linije) 2. hlS mat.

1. Sd4:, Ld4:; 2. Dh8+, Lh8 :; 3. Th8 : mat.

4 Šahovska čitanka 49

Kad vam protivnik »veže« kra-lja ili kraljicu morate nastojati da je »odvežete«, znači da je sklonite od opasnosti, jer »vezi-vanje« je jedan od najčešćih mo-tiva za izvođenje kombinacija. Evo kako je Botvinik u jednom potezu dobio Judoviča na prven-stvu- SSSR 1933. zato što je pro-tivnikov kralj bio »vezan«. On je odigrao: 1. Lh5+ (crni je pre-dao jer na Kh5:, ide Sg3 + uz De4).

Bijeli postiže dvojni udar od-vlačenjem crnog kralja: 1. Df8+, Tf8:; 2. Tf8 :, Kf8:; 3. Sd7:+ uz Se5:.

Pogledajmo sada kako je slavni Morfi vezao svoje protivnike u Parizu 1858. godine. Njegovi partneri su bili vojvoda od Bra-iinštvajga i grof Izard.

A! %wf Wk

MdteMM. Ml^wfJi ^

m m^«

Ulil ii fc

^^« 1*1 S■i....wM,&;m,///jm

I M

1»# WM PW

ffl® Wm HmY^A "////// '//A'//

mili B

Ovo je pozicija iz partije Momo — Mak Hovan, Moskva 1956.

ni w§yB'm, m■.!■▲■ ni^■?a m m , m

SŽJ infi ■ ■ aa BAB ■ '**§ a» i?i a ir

Poslije 1... Td8, Morfi je odi-grao: 2. Td7:, Td7:; 3. Tdl, De6; 4. Ld7 :-, Sd7 :; 5« Db8^, Sd8:; 6. Td8 mat.

Moramo opet pozvati u po-moć Pola Morfija da nam po-kaže primjer za vezivanje i ukla-njanje u kombinaciji. Ovaj po-tez je odigrao u Njujorku, 1857. godine, protiv Maraša, ali sjaj nije potamnio ni poslije više od stotinu godina.

B

%M

50

Morfi (crni) je odigrao 1... Sg3; 2. Dg6:, Sde2 mat.

Pol Čarls Morfi rođen je u Nju Orleansu 22. juna 1837. Najbolji šahista svijeta sredinom XIX vijeka. Šah je naučio u de-setoj godini. Pobjeđivao je sve šahiste njujorškog kluba dajući im potez i pješaka fore. Na tur-neji po Evropi savladao najbolje majstore (1858). Igrao je sa uspjehom i slijepe produkcije. (U Birmingenu, Parizu, na osam ploča.) Kada se vratio u Ame-riku maja 1859, priređen mu je veličanstven doček. Objavivši da svakom šahisti svijeta može dati pješaka i potez fore, prestao je da igra na većim turnirima. »Ra-dost i tuga Kaise«, kiko su ga nazvali, razbolio se i umro u 48. godini života, u svome rod-nom mjestu, 10. jula 1884.

Aljehin je govorio za Morfija da se njegova snaga sastoji u duboko zamišljenoj pozicionoj igri agresivnog karaktera.

A sada, nekoliko kombinacija u središnjici, sa posljednjih tur-nira. Pokušajte sami naći rješe-

nje. Ako ne mognete sve riješiti, pogledajte na kraju knjige kako je trebalo igrati.

Saetin — Nilsen, Kopenhagen, 1965.

■ Biliili ■ ■*■

Bijeli na potezu izvodi kom-binaciju i dobija u četiri poteza.

Belor — Osahuk (Prrenstvo RSFSR, 1965)

'/////// vs/ff/rs, v/s/ss/s, r//////,

g^m m m m£

Wi. Hnilii^

Bijeli izvodi samo jedan potez i crni odmah predaje.

51

Sentkov — Biešan (Telegrafski meč Moskva — Lenjingrad, 1965).

Fnks — Korčnoj,Erevan, 1965.

m A'wd'"'J''wd:. .S*s

m IH in m H ■ ■ ■■i« ■!■!•////////. v/ćk'^'s. '//.i.'!*//, >. ';: '

i «žž^ž ^ S*H

I

J

Bijeli na potezu i dobija efekt-no, kombinacijom koja ima 14 poteza!

«i e

Crni na potezu, igra i odmah dobija.

Minić — Honfi (Vrnjačka Ba-nja, 1966). Mikenas — BroDŠtajn

(SSSR. 1965)

■ !wi

■ ■ iii

» H fl VP? 1 M# ;;S ?i^■ i fii ■

Bijeli igra samo jedan potez i crni predaje

Crni igra, bijeli predaje!

ililll

52

Ivkov — Bern

(Olimpijada u Havani, 1966)

UstinoT — Štajn(Moskva, 1965)

m

Bli B ■ ■*■

ili Bi ■■

Bijeli igra i dobija u 3 poteza. Crni na potezu, odmah do-bija.

Sokolov — Ružnikov(Dopisno prvenstvo SSSR,

1966)

Msrić — GHforlć

(Beograd, 1964)

Cmi na potezu, i bijeli pre-daje.

■!■ a ■ ■ ■ ■

ta fm Am im%m^y>i$-

Bijeli je dobio u 3 poteza.

^ Kombinujte sa TaJjem...Pokušajte se sada »poigrati«

Talja. Jedan od najvećih kom-binatornih igrača u istoriji Šaha na svakom turniru zabilježi po

A!ta i ■. .n...■mm M

vm&.

53

neku »taljevsku« pobjedu. Evo nekoliko primjera iz bogate riz-nice. U svim pozicijama Talj je na potezu. (Rješenja na kraju knjige.)

Talj — Smislov(Turnir kandidata, 1959)

w III «*

■ ■ BiBi■ i«.II B

Kuper — Talj

(Cirih. 1959)

..."

i i■. si.a ■

\: M a iWM, - I^^^^P

B HfiB 1Najprije žrtva figure, a ka-

snije . . .

fi| ■ H

Bijeli Talj završava partiju efektnom kombinacijom.

Talj — Toluš(Šr.mpionat SSSR, 1957)

Talj — Fišer

(Turnir kandidata, 1959)

i ■Pit4«*! ■ ■ i ■ I■ i'B

^ -%mW//..,/]im..// W%Ay/..,.wm.

rtila

iP H ■ i

,..M <m, wm. m.li H i |l| i „

Talj je dobio nakon serije žrtvi i prvi put postao šampion SSSR. Talj prodire poslije žrtve dva

pješaka.

54

Talj — Najdorf

(Olimpijada u Lajpcigu, 1960)

Pred početak ove partije Naj-dorfje rekao Talju: — Prihva-tiću sve žrtve.

— A ja ću obavezno nešto žrtvovati, da vidim da li ćete održati riječ — odgovorio je Talj. I nastala je ova pozicija.

Talj — Ćirić

(Sarajevo, 1966)

Pobjednici sarajevskog turnira odigrali , u uzbudljivu partiju. Kraj je bio u taljevskom sti lu. . .

Talj — Bern(Olimpijada u Havani, 1966)

wm m mv4Mfr '*M?4 ^iP ''Miti m m m mA

WP IP-.žSPiP § IP■ / / / , _ _ _ ■ / / / .

ISSŽ vMz."»...................M| 'KS...Mi

Svi susreti u meču SSSR— SAD završeni su remijem, izu-zev Taljeve pobjede.

Samo jedan potez i Bern pre-daje.

Talj — Brink Klausen(Olimpijada u Havani, 1966)

m »

f*i INI ^mwmw&

BUin rfj

Nekoliko Taljevskih, problem-skih poteza i crni predaje.

W

y'"'wln Pif""

55

Deset Aljehinovih

kombinacija

Da li ste već prelistali po-glavlje o svjetskim šampionima i vidjeli anketu sa poznatim velemajstorima? Oni su »izgla-sali« Aljehina za najvećeg igrača svih vremena. S obzirom na tako laskavo priznanje Aljehin je za-služio da se nekoliko stranica posveti njegovim čuvenim kom-binacijama. Kada su ga jednom upitali: »Doktore, koja je vaša najljepša kombinacija od toli-kog broja sa raznih turnira u svijetu? On je odgovorio:

— Možda je to ova završnica sa Retijem, sa turnira1 u Baden Badenu 1925. (U svim pozicijama Aljehin je ha potezu i dobija.)

Aljehin — Semiš

(Berlin 1923)

m ii

«

«■> //'W,K'//"'" 'v//m.' ''i-wf"o '%%&

Čuvena žrtva kraljice . . .

i iB

Grinfeld — Aljehin

(Karlove Vari, 1923)

Reti — Aljehin ž«l|«f|S| (Hi1

^ i Pjjp

!■ :■.MA«I1B ■ ■. . . I nekoliko »tihih poteza«.

pri ii ■ HJI A

56

AJjehin — Feld

(Tarnopolj. 1916)

Potemkin — Aljehin

Petrograd, 1912.

IM MI I■AIIIS ni i'a

■Ini

V,

fif i iP i#11 i 9.1 i

Hip

m

Ko bi rekao da je tu efektnu kombinaciju Aljehin izveo »na-slijepo«. Na simultanci.

Završni udarac izvode ska-kači . . .

Aljehin — Bogoljubov

Meč, 1929.

Aljehin — Verlinski

(Odesa, 1918)

mir.■ ■

mJ'mim■

Kombinacija zbog jednog pje-šaka.

Samo jedan potez i crni pre-daje.

57

Aljehin — Vest

(Portsmaut, 1923)

Aljehin — Eve

(Zejst, 1935)

IMAJI ■

« ■J!1JB4J

■i a ■ ■

,■ i* i *

■ i ■ i

Dvije neočekivane žrtve i mat. Napad na nezaštićenog kralja.

Aljehin — Seleznev

(Pištani, 1922)

■AB Sii> Bi»*w■i« a ■r7frti

»Grom iz mutnog neba«.

Napad na rokada

Da li je bolja velika ili mala rokada? Naravno da zavisi od pozicije, ali, uglavnom, kralj je sigurniji kada je izvršena mala rokada. Tada je on ipak udalje-niji od centralnih polja, a kod velike rokade ima više polja koja se mogu napadati. Na rokadu se uvijek može napadati, ali uspjeh, naravno, nije uvijek za-garantovan. Rokadni napad mo-že uspjeti ako:

— imate prevlast u centru iliu terenu.

Ako ste pažljivo posmatrali one minijaturne partije, mogli ste vidjeti da se napad na ro-kadu izvodi na dva načina:

— figurama bez pomoći pješaka

58

— i jurišom svoje pješadije.Možda je najbolje kombino-

vati ova dva načina. Iskusni-majstori kažu da je u rokadnom napadu važno jmati vlast nad pojedinim poljima oko protiv-nikovog kralja. Ranije smo vid-jeli da su tačke f2 i f7 slabe prije izvršenja rokade. Nakon rokade tu tačku brani i top. a polja g2 i h2, odnosno g7 i h7 postaju slaba jer ih štiti samo kralj. Veliki broj lijepih pobjeda je zabilježen baš nakon žrtve na h7 (ili h2).

Uzmimo primjer iz Grekove zbirke napisane 1621. godine:

1. e4, e6; 2. d4, Sf6; 3. Ld3, Sc6; 4. Sf3, Le7; 5. h4, 0—0?; 6. e5, SdS; 7. Lh7:+!, Kh7:; 8. Sg5+, Lg5:; 9. hg5:+, Kg8; 10. Dh5, f5; 11. g6, Te8; 12. Dh8 mat.

Iako je prošlo mnogo godina od objavljivanja ovog primjera kako se napada na rokadu, i danas se često sreću slične po-bjede i porazi i na kategornim turnirima.

Đoakimo Greko (1600—1634) bio je istaknuti italijanski šahi-sta rodom iz Kalabrije. Smatrali su ga za najjačeg igrača svijeta u tome dobu. Umro je u Indiji. U pomenutom rukopisu ima oko 150 partija sa komentarima. Ru-kopis je napisan na engleskom, aJi je preveden na francuski, njemački, holandski i italijanski (ezik. .

»Turističko« putovanje crnog kralja

Kako su lijepe pobjede kada se u rokadnom napadu žrtvuje kraljica. Opet je' polje h7 bilo uzrok poraza. Ovo je i primjer jedne kombinacije sa dvostrukim šahom.

Eduard Lasker -- ser TomasTurnir u Londonu, 1921.

godine

1. d4, e6; 2.'Sf3, f5; 3. Sc3. Sf6; 4. Xg5, Le7; 5. U6:, U6:; 6. e4, fe:; 7. Se4:, b6; 8. Se5, 0—0; 9. Ld3, Lb7; 10. Dh5!, De7?; 11.

(Grom iz vedrog neba. Sad će crni kralj poći na dugo puto-vanje) 11... Kh7:; 12. Sf6:++, Kh6 (na 12. . . Kh8; 13. Sg6 mat). 13. Seg4+, Kg5; 14. h4+, Kf4; 15. g3+, Kf3; 16. Le2+, Kg2; 17. Th2+, Kgl; 18.0—0—0 mat. Crni kralj je u ovoj partiji više ličio na turistu nego na »njegovo veličanstvo«. Svakako se i zamorio, jer je prešao či-tavu ploču od polja g8 gdje mu je inače »stalna rezidencija« do polja gl gdje je obično reziden-cija bijelog kralja.

Priča iz šahovskog mlina

Da, postoji i šahovski mlin. I o njemu bi se mogla napisati čitava knjiga koja bi imala sJi-čan naslov onoj Dodeovoj knjizi »Priče iz mog mlina«. U tome

59

šahovskom mlinu, koji čine top i lovac, zabilježene su mnoge pobjede, doživljeni porazi, a sada se sigurno sjećate i izvještaja sa meča za titulu svjetskog prvaka između Petrosjana i Spaskog u kome je pisalo: »Petrosjan je bio materijalno znatno slabiji, ali je on, zahvaljujući »mlinu«, održao remi«.

Emanuel Lasker je u partiji protiv Torea u Moskvi 1925. godine upao u »mlin« i nije iz njega izvadio čitavu glavu.

.....■' ii i ■ ;■

1. Lf6! (Ostavlja damu pod udarom, ali stvara »mlin«) 1... Dh5:; 2. Tg7:+, Kh8; 3. Tf7:+, Kg8; 4. Tg7-f! (Ovo poSsjeća na ošamućenog boksera. I čim on ustane, protivnik ga udari, i sve se tako ponavlja dok se mlin okreće i melje sve redom) 4 . . . Kh8; 5. Tb7:+, Kg8; 6. Tg7+, Kh8; 7. Tg5+ (sad će da uzima po g liniji) 7... Kh7; 8. Th5:, Kg6; 9. Th4, Kf6:; 10. Th6+ i crni se ubrzo predao. Eto kako je stradao šampion koji je 27 godina držao svoju

titulu, dok je njegov protivnik Meksikanac Karlos Tore bio obični majstor. Na tome turniru u Moskvi Tore je dijelio 5. i 6. mjesto, ali se proslavio ovom pobjedom protiv Laskera, koja je kasnije ušla u mnoge udžbe-nike.

Nona napada

Napad na rokadu je vječita šahovska tema, od Morfija do današnjih dana. Pogledajmo, na primjer, kako napada svjetska prvakinja Nona Gaprindašvili. Nju su organizatori tradicional-nog turnira u Hestingsu pozvali da nastupi 1965. godine protiv muških majstora. I sada ćete vidjeti kako je udesila jednog od njih. Smislov je valjda u šali govorio da žene ne mogu igrati tako dobro kao muškarci, zato što nisu u stanju da čitavih pet sati ćute. Ali Nona je pobila ovu izjavu. Inače, rođena je u Zug-didi (Gruzija), 3. maja 1941. godine. Pošto je u porodici na-stavnika seoskog tehnikuma bilo pet sinova i samo jedna kćerka, Nona, igrali su kućne turnire. Nona ih je sve pobjeđivala, i, možda, ponekad, zbog toga do-bijala batine od braće. Dva brata su osvojila prvu kategoriju a No-na je 1962. postala prvakinja svijeta. Riječ ima Nona:

Mardelj — Gaprindašvili:

1. e4, c5; 2. Sf3, Sc6; 3. d4, cd:; 4. Sd4:, e6; 5. Le3, Sf6; 6. Sd2, e5; 7. Sc6:, dc:; 8. f3, Le7; 9. Lc4, 0—0; 10. 0—0,

60

Sh5; 11. Sb3, Lg5; 12. Lc5, Df6!; 13. US:?, Le3,-; 14. khl?; (Trebalo je 14. TO) 14... Sg3— bijeli predaje.

Lasker — Janovski (1909)

m ■ifiiIH

Poziciona igra

Kapablanka je pozicionu igru nazvao posredni ili indirektni napad. Kod pozicione igre nije cilj direktni napad na kralja. Pozicionisti su skromniji, oni najprije osvajaju važna polja, oslabe ponekog protivničkog pje-šaka ili osvoje otvorene linije. Kombinatorni igrači obično go-vore za pozicioniste da im je stil igre dosadan i da samo vuku: »pješak naprijed, pješak nazad«.

Međutim, mnoge lijepe pobje-de izvojevane su baš nakon po-zicione igre. Među predstavnike pozicionog stila spada i šampion svijeta Tigran Petrosjan. I on je u početku volio kombinacije, ali je s vremenom ublažio svoj stil.

Prvi je Filidor u XVIII vijeku rekao da je pravilno vođenje pješaka važnije od kombinacija ali njegovo vrijeme je bilo više naklonjeno kombinacijama, pa je tek Štajnic u drugoj polovini XIX vijeka tvrdio"tfa za uspjeh u šahu nisu odlučujuće kombi-nacije po svaku cijenu, nego ja-čanje vlastite pozicije, od poteza do poteza. Teško je bilo poslu-šati Štajnica, jer su stoljećima svi majstori samo smišljali kom-binacije na ploči.

Umjetnost pozicionog napada najbolje će vam pokazati Ema-nuel Lasker:

r- ffJStSSS' ' / J ' tSf / t

MhM L

P20. f5!, f6; 21. g"4, Te7; 22.

Lf4, The8; 23. Te3, Sc6; 24. g5, Sa5; 25. b4, Sc4; 26. Te2, Tf7; 27. Tgl, Kd7; 28. h5, (uz ideju da poslije h6 dobije ve-zane slobodne pješake); 28...

Sd6; 29. h6, fg:; 30. Tg5:, g6?;

31. fg:, hg:; 32. Tg6:, Tef8; 33. Tg7!, Tg7:; 34. hg:, Tg8; 35. Tg2, Se8; 36. Le5, Ke7; 37. Kf4, Kf7; 38. Kf5 crni pre-daje.

Odbrana

Vidjeli smo već mnogo par-tija sa raznim vrstama napada. Ali ne može se uvijek napadati. Ponekad smo prinuđeni da gle-damo kako protivnik napada a nama je ostala samo odbrana. Kakva može biti odbrana? — Pa, dobra i loša ■— reći ćete. Bolje je ipak reći aktivna i pa-sivna. U aktivnoj odbrani mi ne nastojimo samo da se branimo, nego stalno nešto prijetimo i po-kušavamo kontra-napad. Nisu uzalud i stari majstori rekli: »Na-pad je najbolja odbrana«.

H I

61

Pasivna odbrana znači samo suzbijanje napada protivnika bez pokušaja da se nešto postigne u kontra-napadu.

Veliki majstori odbrane bili su Štajnic i Lasker. Prije njih odbrana je imala podređenu ulo-gu. Kažu da je Lasker ponekad, namjerno birao varijante koje će ga dovesti u podređen položaj, da bi mogao da se brani i da kasnije, kada protivnik »ispu-ca« svoju municiju, izvede pro-tiv-ofanzivu.

Zamke i trikovi

Dogodi se da protivnik odigra potez, a onda se uhvati za glavu kao da je tobože pogriješio. Tada dobro razmislite, jer možda se radi o zamki. Zamka, u stvari, mami protivnika. Ponekad se neka »otrovna« figura ostavi kao mina, i ako protivnik ne udublju-jući se »zagrize« — zamka je uspjela. Zamke se mogu postav-ljati u svim stadijima.partije ali da bi uspjele potrebno je da 'budu veoma prikrivene a pro-tivnik brzoplet.

Iskusni igrač će rijetko kada upasti u zamku. Najčuvenije zamke postavljao je višestruki šampion Amerike Frenk Džems Maršal (1877—1944). On je bio veliki šahovski romantičar i pro-fesionalac. Čitav svoj život po-svetio je šahu i igrao šah više od pola vijeka. Maršal je pisao: »Zaljubljen sam u šah kao što sam uvijek bio otkad ga igram. Takav je šah jer on daje bezgra-nične mogućnosti, šah me odno-sio u sve daleke dijelove svijeta,

podario mi slavu, ali nije donio mnogo bogatstva«.

Maršal je 1912. u partiji sa LeVickim povukao jedan od naj-ljepših poteza u istoriji šaha. Pogledajte taj potez: 1... Dg3!! i bijeli predaje.

l i .y

^Kao mali predah između sre-

dišnjice i završnice sada ćemo vidjeti šta su to trikovi u šahu. Vrsta zamke svakako, ali kakva? Zamka je izvjesna kombinacija na šahovskoj ploči. Međutim t r ik se može nazvati kombinaci-jom koja nema veze sa šahov-skim potezima. To je neka vrsta psihološke zamke. Ovo sredstvo

koje je uglavnom u suprotnosti sa fer-plejom primjenjivano je često na turnirima u prošlosti.

Iskusni igrač će lako primi-jetiti da je u pitanju samo trik kada protivnik, zbog tobože uči-njene greške, simulira zaprepa-šćenje. Ali, zar i veliki Štajnic nije bio žrtva ovakvog trika u meč-partiji protiv Ginsberga. On je tada samo zbog jedne pro-tivnikove grimase uzeo nebra-

62

jiil H lb* m «i w

njenog pješaka, da bi odmah zatim potpisao predaju.

Posebni odsjek čine trikovi sa pušenjem. Mnogi majstori »pro-tivnici dima« smatraju kao nam-jerno uznemiravanje to što njihov protivnik puši. Tako se priča za Nimcovića da se gotovo čitavog života bezuspješno trudio da na-uči pušiti samo da i on može duvati partneru u lice kao što su njemu činili protivnici koji su znali koliko je nervozan. Ko-mični slučajevi su zabilježeni u knjizi Rudolfa Špilmana »Kroz šahovski svijet«. Dvojica majsto-ra nepušača su pred međusobnu turnirsku partiju odlučili da iz-nimno, »protivniku za ljubav«, puše. Oba igrača su nastupila sa velikim cigarama i nad pločom su se nadvili gusti oblaci dima. U preimućstvo je došao onaj koji je bolje podnosio duvan.

I šahovski časovrak je često bio povod za neki trik. Tako, na primjer, igrač koji ima do-bijenu poziciju povlači potez i ustaje da se prošeta, zaboravivši pri tome da mu časovnik i dalje radi. Protivnik to, naravno, pri-mjećuje i namjerno dugo raz-mišlja sve dok ne dođe trenutak da može reklamirati prekoračenje vremena svog partnera.

Često se i bezazlenom postup-ku pridaje zla namjera, jer u vri-jeme šahovskog turnira majstori postaju nervozni. Kako bi se inače objasnio postupak onog majstora koji je bio ubijeđen da njegov partner — namjerno kašlje za vrijeme partije. Taj majstor je odlučio da se odbrani

od toga, i uvijek je odgovarao — kontra-kašljanjem.

— Sreća da nije dolazilo do rekontre i subkontre, primijetio je jedan majstor komentarišući ovu partiju.

Ili. uzmimo primjer iz partije Tartakover — Nimcovič. Nim-covič je poručio čaj i počeo dosta šumno da »muzicira« po šoljici. Pošto je posumnjao da se radi o namjernom uznemira-vanju Tartakover je odlučio da se revanšira. On je uzeo praznu solju i kašičicu i — nastojao da imitira Nimcoviča. Ipak, cijela se stvar završila smijehom i ra-nim zaključenjem remija.

Jedan šahovski majstor je ustao od stola, potražio sudiju i sa-svim ozbiljno mu se požalio da njegov protivnik — pije suviše vode! Da li je i to bila zamka ili trik?

Naravno, šahovski , majstori nisu varalice, i većina trikova je nastala što su u nervozi i naj-nevinije postupke protivnika sma-trali namjernim. U vrijeme sa-dašnjih modernih turnira trikovi su sasvim iščezli. Nije ni čudo, jer majstor Kozomara je duho-vito primijetio: »Igrom na zamke i trikove mogu se polagati ša-hovski kolokviji a nikako dip-lomski ispit«.

Primjere zamki srećemo u raz-nim otvaranjima. Slijedeće otva-ranje zove se Albinov protiv-gambit, po Adolfu Albinu:

1. d4, d5; 2. c4, e5; 3. de:, d4; 4. e3?; (mnogo je bolje 4. Sf3) 4 . . . Lb4+; 5. Ld2, de:!;6. Lb4:?; (Bijeli je stao na mi-

63

nu. On je morao uzeti pješaka. 6. fe:, Dh4+; 7. g3, De4; 8. Sf3, De3:+; 9. De2 itd.) ; 6... ef:+; 7. Ke2, fg:S+, crni sada ima tri skakača na ploči. Bijeli predaje, jer ako uzme skakača gubi damu poslije 8. Lg4+.

Početnici obično griješe u otva-ranju, postavljajući razne zamke. Pri tome zaboravljaju kako je teško namjestiti zamku a da se ne izgubi neki tempo ili ne po-kvari sopstveni položaj. Uzmimo ovaj primjer:

1. e4, e5; 2. Sf3, d6; 3. Lc4, Le7; 4. 0—0, Sd7; 5. d3, Sf6;6. Sh4?; (Bijeli je odigrao potez i sad nestrpljivo čeka da liće protivnik upasti u zamku. Istvarno, ako se crni polakomina pješaka 6 . . . Se4:; slijedi7. Sf5; i dobija figuru na 7...g6; ili Sf6; ide 8. Sg7:-; a na7. Sg5; 8. h4); 6 . . . Sb6!; (Sadbijeli uviđa da je pogriješio.Umjesto plitke zamke mogao senormalno razvijati sa Sc3 itd.);7. Sf5, Lf5:; 8. ef : , Sc4:; 9.dc:, Dd7; i crni stoji bolje.

U partiji Reti — dr Tartakover sa turnira u Beču 1910. imamo primjer duhovite zamke.

Tartakover

1. e4, c6; 2. d4, d5; 3. Sc3, de:; 4. Se4:, Sf6; 5. Dd3, e5;

Reti

6. de:, Da5:+; 7. Ld2, De5:; 8. 0—0—0!, Se4:?; (Crni je upao u klopku, sad će stradati od dvojnog šaha); 9. Dd8 f !, Kd8:; 10. Lg5+^, Kc7, 11. Ld8 mat.

m M ma ■ . ■ ■ :

!■ IIAlm

m m

Na turniru u Bremenu 1905. Midlton je došao u slabiju po-ziciju protiv Rubinštajna, ali je ipak, zahvaljujući zamki uspio da dobije partiju.

Bijeli je postavio zamku: 1. Thel, Tfd8; (trebalo je 1. . . b5). Ovaj potez topom bijeli je i očekivao, jer je lukavo navukao protivnika da igra na dobitak pješaka. Međutim . . . 2. Se6:, Ke6:; 3. f4; i bijeli dobija.

64

ZAVRŠNICA

Stigli smo najzad i do završni-ce. Kad se na bojištu završe mnoge bitke, onda predstoji i posljednja, odlučujuća borba. Mnogo vojnika je već izginulo, uništena je artiljerija, a ostali su možda samo po jedan pješak i, naravno, kraljevi, koji, kao i ka-petan broda, posljednji odlaze — kad brod tone. Eto, to je zavr-šnica, posljednji stadij partije. U njoj se može nadoknaditi sve što je propušteno za pet sati ali može se i izgubiti.

Mnogi smatraju da se istinski talenti ogledaju baš u završni-cama.

Pješaci

Jedna arapska poslovica kaže: »Pješače, kad si postao kralji-ca?«. A pješak bi mogao da odgovori: — Dug je to i trnovit put da se postane kraljica. Treba

preći čitavu ploču, izbjeći sve zasjede protivnika da bi se stiglo do osmog reda. — I još bi pje-šak mogao reći da njegova vri-jednost raste i što se više partija približava kraju.

Ko je na potezu? Odmah ćete vidjeti da bijeli remizira ako on igra, jer kralj stiže pješaka po-slije: 1. Kd4, a3; 2. Kc3, a2;

5 Šahovska čitanka 65

3. Kk2. Pješak je pao pred sa-i aijem. partija je remi. A

ako je crni na potezu i odigraI. »3, onda bijeli kralj može

j da ga tužno gleda u leda s da se preda nakon izvođenja kraljice.

Kazano šahovskim jezikom ako je crni bio na potezu, bijeli je izgubio jer nije bio u kvadra-tu. Taj kvadrat crnog pješaka a4. sačinjavaju polja: al, a4, dl, d4. Koliko je važno to pra-vilo kvadrata najbolje će vam pokazati ova pozicija:

crni će imati dva pješaka više. ali jedini preostali bijeli pješak, nesmetano juriša u kraljicu. Crni kralj nije u kvadratu, ne može ga stići.

Uz pomoć kralja

Pored pješaka i vrijednost kra-lja poraste u završnici. Zajedno sa kraljem pješak pokušava da se probije do osmog reda. Neki put uspije a ponekad je to ne-moguće.

?•■

■-■■ . : 'M-M ' / , : : -3. -Z7// /&

1 1 ^ šLWJp;i> >K%? .........ii%;>/ć............'//,>- >

' ■ ■ ' ' .

\ «., I i A

'UF

Možda vam se već događalo nešto slično. Na izgled crni stoji bolje, jer je njegov kralj bliži pješacima. Ali crni gubi ovu završnicu baš zbog toga pravila kvadrata. To je čitava kombinacija u kojoj bijeli pje-šaci lukavo prodiru naprijed. Prvo ide srednji pješak: 1. b6, c b : ; (na 1 . . . ab : ; 2. c6!); 2. a6! To je taj potez! Crni sad mora uzeti tog pješaka, jer će inače bijeli odigrati ab:, i — gotova partija. I, kad ga uzme

Da li je ovo dobijena pozicija? Opet zavisi ko je na potezu. Ako je bijeli, onda jednostavno igra 1. e7, Kf7; 2. Kd7; i crni predaje. A šta ako je crni na potezu pa odigra 1... Kd8. Po-kušajte opet pomaći pješaka na e7, uz šah. Crni se mirno vraća nazad i izjavljuje da je remi. Stvarno nema dobitka, jer na 2. Ke6; crni je u patu.

Vi kažete: dobro, ne moramo odmah ići pješakom. Pokušajmo manevar kraljem. U redu: 1... Kd8; 2. Kd5, Ke7; 3. Ke5; sad dobro pazite. Crni ima tri mo-

66

^ća odgovora. Samo jedan re-■mra, ali koji?

Vjerujem da ste pogodili: 3... Ke8! Da bi na 4. Kd6; crni držao takozvanu opoziciju sa 4... Kd8; na jedno polje na-suprot bijelog kralja. Možete se t sami uvjeriti šta bi bilo da je crni izabrao 3. . . Kd8; ili Kf8. Poslije 4. Kd6; morao bi igrati4. . . Ke8; i 5. e7; dobija.

Sad da vidimo šta se dešava poslije 3... Ke8: 4. Ef6. Kf8:5. e7+ Ke8; 6. Ke6; pat. Kadapješak dolazi na sedmi red dajući šah, onda slabija strana sigurno remizira. Naravno, akopravilno igra.

# A " 'y///M>1 ■ ■ ■

. r wm<, v / . W M V /

je bijeli na potezu ništa mu ne pomaže: 1. e6, Kc8!; 2. KM, Kb8; i opozicija spašava.

Opozicija

Svako pravilo ima izuzetaka pa je slično i sa opozicijom. Ako ste uspjeli da pješakom dođete do petog reda a kralja ste po-stavili ispred pješaka (znači, na šesti red) onda vašem protivniku ništa ne pomaže opozicija.

Bijeli na potezu dobija: 1. Kd6; (ili Kb6); 1... Kđ8; 2. c6!Sad crni izlazi iz opozicije i gubi. Ako je crni na potezu gubi još brže: 1... Kb8; 2. Kd7. A ako se bijeli kralj ne nalazi ispred pješaka onda dobitka nema i pored toga što je pješak na petoj horizontali.

Jednostavno, premjestimo kra-lja sa c6 na b5. Tada crni igra: Kb7, hvata opoziciju i drži remi, /er poslije 2. c6+ Kc7; 3. Kc5, Kc8; 4. Kb$, Kb8; i remi. Ako

i....im....mm..

;>Mf 'i

Najlakši remi

Može se dogoditi da vam pje-šak pođe na sedmi red i da ne daje šah, ali je ipak remi. To su pozicije sa krajnjim pješakom u kojima slabija strana ima naj-lakši posao: da remizira. Stalna prijetnja od pata ne dozvoljava tu da se realizuje prednost.

H

5» 67

«■"j

t' ■ ■

■

%i| ':////'f i1

4<m i ■I "y'f/i 1n

mm rS< •

Remi, bez obzira ko je na potezu. Ko može istjerati crnog kralja iz ugla? A kad bijeli odigra a7, crni je u patu. Slična situacija je i u ovom položaju.

Ako crn i ig ra 1 . . . a5 ; 2 . Kc3, Kb5; onda će doći do po-zicije kao što smo već vidjeli u prethodnom primjeru. Umje-sto 2.. . Kb5; crni može nasta-viti 2... Ka3; ali opet je remi; 3. Kc2, Ka2; 4 . Kcl, a4; 5. Kc2, a3; 6. Kcl, Kal; 7. Kc2,

a2; 8. Kcl; (ako 6. . . Kb3; 7. Kbl, a2+; 8. Kal, Ka3).

Fatamorgana

Konačnice moramo igrati ve-oma oprezno. Naizgled vam se može učiniti da sigurno dobijate a onda vas protivnik iznenadi. Pogledajmo samo kako izgleda ova pozicija.

Bijeli kralj je daleko, crni će uzeti pješaka na d2 i kasnije će izvesti damu. Možda bi neko ovu poziciju i predao, ali jedan maj-

^PLPLFU"^ » % ■

y

stor je lijepo rekao: — Ne žu-rite sa predajom, niko još nije dobio partiju koju je već pre-dao! — I zato odigrajte mimo 1. Kb7. Crni će naravno odgo-voriti 1... Kd4; 2. Kc6, Kd3; (crni pobjedonosno ide svojim krajem, ali njegova pozicija je mala fatamorgana, jer . . . 3. Kd5; i partija je remiv pošto i bijeli uzima pješaka).

68

R. Reti Oprez prije svega

Nije li i ovo remi, reći će neko kada pogleda u poziciju. Da, siguran remi, poznata stu-dija Riharda Retija, sjetiće se iskusniji igrač druge kategorije. Na prvi pogled bijeli nema čemu da se nada', kralj mu nije u kvadra tu a pješak na c6 je slaba utjeha, jer će ga crni kralj uzeti u drugom potezu. Ali, Reti je već nešto smislio. Pokušajte remizirati za bijelog (na potezu je crni). Ako to uspijete onda zaslužujete čestitanja.

Dok se vi pomučite oko rje-šenja, koje se nalazi na kraju knjige, da vam ispričam nešto o tom čuvenom češkom vele-majstoru. Rihard Reti (1889— 1929) je igrao mnogo turnira, bio je jedan od najboljih igrača svijeta u svoje doba. Aljehin je o njemu izjavio da su ga prosto zaprepaštavale njegove neočeki-vane zamisli. Bio je jedno vri-jeme i rekorder u igri naslijepo (29 partija istovremeno). Ovu studiju je objavio 1921. godine.

Za pojedine završnice bi se morao stavljati saobraćajni znak opšte opasnosti. Uzmimo na izgled jednostavnu poziciju.

■ fc ■Bijeli ovako računa: kralj mi

je na šestom redu ispred pje-šaka. Još nekoliko poteza i crni će se predati. Bez razmišljanja igra: 1. g6+, Kh8! I — remi, jer na 2. Kf7; crni je u patu, ne pomaže ni 2. g7+, Kg8; i opet remi. Pogledajte šta je tre-balo igrati. Da, naravno: 1. Kf7, Kh8; i sad opet oprez, ako gurnete pješaka — pat. Zato: 2. Kg6!, Kg8; 3. Kta6, Kh8; 4. g6; i bijeli dobija.

Pošto ste pažljivo pogledali sve ove pješačke završnice, evo, kao poslastica, opet jedna stu-dija. Sumnjam da ćete pronaći remi za bijelog, ako već ranije niste vidjeli ovu poziciju.

Ovo već spada u Riplijevu rubriku »Vjerovali ili ne«. Sa dva pješaka manje, bijeli postiže re-mi. Da se ne mučite mnogo,

69

■ ■ mwm

■PA:. Af■

fji SIi ■ ■

iB ■

Tajna kraljevog poteza

Otkud sada takav naslov, kao da čitamo Agatu Kristi. Morate priznati i slijedeća pozicija je u najmanju ruku tajanstvena.

Očevidno da bijeli najprije mora igrati f3, jer je crni u patu. Da, ali šta dalje?

Mi

.....»

______,. '

evo rješenja: 1. h5, gh:; (inače 2. h6; i ode u kraljicu); 2. g6, fg:; (na 2. .. f6; 3. e6!; i došlo bi do slične pozicije kao u glavnoj varijanti); 3. e6!, de:; 4. c5, dc:; 5. a6, ba:; 6. b6, ab:; pat! Svi crni pješaci su ostali na ploči, ali poen se di -jeli iako bijeli nema nijednog. Zar vam ovo ne liči na dobar mađioničarski trik?

Mnogo šta u šahu izgleda ne-moguće. Kada pogledate ovu poziciju reći ćete: valjda ovo crni dobija.

Ali i ovo je remi. Prvi potez bijeli igra 1. e6; i to obezbeđuje remi. Uvjerite se i sami.

#■ ■ Bi

Ili« ■ ■MI * '^^ mm. md. i

m, m, i%?25%f...........%

im *wm WM mm

. .i §| i £ Hi

■. ■. m

1. f3, ef:; 2. Kfl, f2; 3. e4, de:; 4. Kf2:, e3+ ; 5. Kel, e2; 6. d5, cd:; 7. Ke2:, d4; 8. Kd2, d3; 9. c6, bc:; 10. Kd3:, Kb7; 11. Kc4, Ka8; 12. Kc5, Kb7;13. Kd6, c5; (na 13 . . . Ka8;14. KcT); 14. a8D+; Ka8:; 15.Kc7 i crni predaje.

70

Žrtva u pravi čas

Sa dva slobodna pješaka lako se dobija. Ipak, u nekim pozicijama moramo paziti da u pravi čas žrtvujemo jednog pješaka.

Dama protiv pješaka

Onaj mali pješak iz otvaranja postao je toliko snažan kad je stigao do drugog reda u završnici, da se postavlja pitanje da li ga može pobijediti i kraljica.

■'>-■; '

i

m\ mm\%

«LJW

1. Kf5, Kh8; 2. Kg5, Kg7; 3. h8D-; Kh8:; 4. Kh6, Kg8; 5. g7, KH; 6. Kh7 i dobija.

Šta mislite da li ovo bijeli dobija? Dobija, ali da je crni

71

pješak na liniji topa i lovca onda bi bio remi. Evo dobitka:

1. Dc4+, Kb2; 2. Dd3, Kcl; 3. Dc3+, Kdl; i sad bijeli ima vremena da odigra potez kra-ljem. 4. Kb7, Ke2; 5. Dc4+, Kf2; 6. Dd3, Kel; 7. De3+, Kdl; 8. Kc6; i tako će bijeli kralj polako ali sigurno stići do cilja. Crni pješak će pasti i tada je partija gotova. Lako je, znati, iidtjitt 2 ix> ■fšjs&aS \%. T^a.t, c, ! i h liniji (linija topa ilovca).

,

I ■ ■ ■'////////. '/////'//. -ss/s/s/sm, mu

:;>.* ■Pokušajte sada dobiti 1. Db3+,

Kal; i sada ako se bijeli kralj počne približavati crni će biti u patu.

Slično se događa i sa pješa-kom na c ili f liniji:

Ako bijeli pokuša da dobije ovako: 1. Db3+, Kal; crni o-stavlja svog pješaka i kad ga uzme kral"fa onda je pat i rern

Ipak, nemojte misliti da je uvijek remi sa pješacima a, c, f, h. U šahu ima mnogo izuze-taka od pravila. Pogledajte još jednom dva prethodna dijagra-ma. Šta se dešava ako bijeli kralj nije tako daleko?

Remi, ako je bijeli kralj izvan označene linije. A ako je na nekom od polja unutar deV: linije, onda bijeli dobija. Uzmi-mo, na primjer, da je na polju a5:; 1. Dfl+, Kb2; 2. Df2+, Kbl; (na 2.. . Kb3; 3. Dd4 Kc2; 4. Dal); 3... Ka4, alP 4. Kb3; i crni ne može da brs mat.

72

: n

13. KeS, Tel^r; 14. Te4; i crni ne može spriječiti izvođenje kra-ljice.

Ali crni je mogao održati remi da je znao za ono pravilo o šestom redu 1..." Tb6; 2. e6; (Ako 2. Th8+, Ke7); 2... Tbl; 3. Kf6, Tfl+; 4. Ke5; (A da je na e5 bijeli pješak, onda bi bijeli odigrao 4. Ke6, i Th8+); 4... Tel+; 5. Kd6, Tdl+; 6. Kc5, Tcl +; (Bijeli kralj ne smije da se udalji od pješaka, jer će crni odigrati Tel; i — pješak pada.)

Na osmom reduKada crni top mora da ostane

na osmom redu, jer prijeti mat, onda je bijelom mnogo lakše da dobije.

1. Tg7-b Kf8; (Na 2. . . Kh8; 2. Th7+, Kg8; 3. f7+, i Th8); 2. Th7, Kg8; 3. f7+. Crni pre-daje.

Sličan poduhvat se ne može izvesti ako bijeli ima pješaka na a, b, g i h liniji. U to se i sami možete uvjeriti.

Izuzetak od pravila

Postoji čitav niz pravila za igru u topovskim završnicama. Između ostalog, top treba da bude iza pješaka, jer će tako imati veću slobodu kretanja. Na-ravno, postoje i izuzeci.

U ovoj poziciji crni je uspio da topa postavi iza pješaka, bi-jeli top ima skučeno djejstvo, ali pozicija krije mali trik.

1. Tg8; (ili Th8); Ta7:; 2. Tg7+; (ili Th7+); i bijeli do-bija.

Dva pješaka više...

Sa dva pješaka više obično je lako dobiti u topovskoj završnici ali i ovdje moramo paziti na jedan izuzetak:

Teoretičari završnica kažu da crni uspijeva da remizira ovu po-ziciju. Isto bi bilo da su bijeli pješaci na a i c liniji, pod uslo-

74

vom da je, kao i ovdje, crni kralj ispred pješaka. Remi se postiže, poslije mnogo muke i precizne igre. Ali to je dugačka priča.

dođe na rub ploče, a onda se top mora udaljiti od kralja i tada ga dama osvaja sa šahom.

Spasonosni pat

Pogledajte ovu završnicu:

er i *

vm i ■. ■ ■

i

W

wm \''w.

M.

Ako vam se desi da ostanete sa kraljicom protiv topa, a na tabli nema pješaka, dobićete par-tiju, jer vaša dama najprije pri-sili protivnika da sa obje figure

Bijeli ipak uspijeva da remi-zira, zahvaljujući spasonosnom patu. Kako? Ako niste našli rje-šenje, pogledajte na kraju knjige.

EFEKTNO I NEOBIČNO...

Cikcak manerrisanje

Da se odmorimo od završnica. Predlažem da pogledamo neko-liko problemskih1 pozicija. One će vam biti prava razonoda, na-kon svih ovih varijanti koje ste pregledali.

Bijeli dobija u 12 poteza. Ka-ko? Potrebno je naći samo prva dva poteza a kasnije će sve ići lako. (Rješenja na kraju knjige.)

75

idu pješaci?

r%

m r m m:i

Jedan problemista je postavio ovu poziciju i rekao:

— Bijeli vuče i daje mat utri poteza.

— Kuda idu crni pješaci? upitao ga je neko.

— Nije važno kuda idu (doljeili gore) uvijek je mat u tri.Zaista oštroumno!

Gdje je kralj?

U ovoj poziciji crni kralj je slučajno pao s ploče. Na pitanje gdje je crni kralj, vođa bijelih figura je odgovorio: — Baš sam htio da mu dam mat u prvom potezu, a moj pritivnik je bacio kralja s ploče. Gdje se nalazio kralj?

J

Deset matova istovremeno!

Za one koji nisu riješili ove zadatke, evo utješnog problema. Oni će sigurno izvesti deset ma-tova istovremeno! Ovaj šaljivi problem je postavio G. Rejhelm, L882.

Bijeli vuče i daje deset ma-tova istovremeno u prvom po-tezu. Zbog izuzetne težine za-datka rješenje se ne nalazi na kraju knjige.

r MAm....m£Jm

Osam crnih pješaka

Crni kralj se toliko plašio da ga bijela dama ne matira da je napravio čitav bunker od svojih

76

pješaka. Ali ni to mu nije pomoglo. Bijeli vuče i daje mat a četiri poteza.

,,/mm.^ %-g%.y wm.y ;mm\

%iliiU Am1 ■*■ ■

Jedan protiv srih

Jedan bijeli pješak ostao je na ploči, a sva njegova vojska je izginula. Ali problemisti su se pobrinuli da taj jedini pješak pobijedi^ čitavu crnu armiju: o-sam figura i osam pješaka.

Kako pješak izvodi taj heroj-ski podvig?

Lovac pobjeđuje kraljica

Da, i to se dešava, ali, na-ravno, za to je kriv crni kralj koji se našao u teškoj poziciji.

Crni na potezu, bijeli dobija.

. Wv ■

rr

■jiAufm% š. mm.

m fli

A Troicki

Iako će crni izvesti kraljicu, bijeli (na potezu) dobija.

77

Nemoćni lovac ...Lovac ponekad može biti 'sna-

žan kao da ima nekoliko života. Ali nekada nije u stanju da do-bije sa pješakom protiv samog kralja. Tada je kriv — »krivi lovac«.

Ništa ovdje ne pomaže lovac, jer crnog kralja tve može istjerati sa polja h8.

Opet remi, jer se bijeli kralj ne može istjerati iz svog utvr-đenja.

— Naravno, kada je u pitanju »krivougli« lovac, reći ćete. Do-bro, postavite crnopoljnog lovca, bijeli kralj će biti kod crnog polja u uglu, i opet nema do-bitka.

8JB#B*H-a 'VMZ 'W^ '%M% %......

.........■I ovdje je nemoguće prisiliti

bijelog na predaju . . .

... I nemoćni skakač

Već ste navikli da skakač izvodi prava čuda. On je dobi-jao pozicije koje nije mogla do-biti kraljica. Vidjeli ste da je onaj skakač dao mat istovremeno de-setorici kraljeva. Da ne biste stekli predstavu o silnom ska-kaču pa za njega žrtvovali da-mu, evo primjera kada je skakač nemoćan da odluči partiju, iako ima uz sebe pješaka protiv samog kralja.

I w P Wi Š iHIP i MšHI i M P ^S ■&i n ii p

m iy / 1 ■Uzaludno je s\re. Crni može

samo da ostane u patu.Tako je to kada crni kralj za-

uzme ugaono polje pa se ne može istjerati. Ali još tužnija pozicija za skakača je kad crni kralj nije u uglu.

78

Kad bi crni bio na potezu, mogao bi odmah predati, jer na 1... Kc7 ide 2. Sf6, Kc8; 3. Sd5, Kd7 (ili Kd8); 4. Kb7. Ali dogodilo se da je bijeli na po-tezu i on svojim konjem ne može nikako da izmanevriše po-bjedu. Bijeli bi rado ovdje bio kavaljer i rekao crnom: — Pre-puštam ti potez...

Nije štamparska greška

Kada pogledate ovaj dijagram možda ćete pomisliti da se radi o štamparskoj grešci, jer odakle dva bijela skakača još .u sre-dišnjici u »crnom taboru«. Ali

ne radi se o grešci. Ovo je za-vršna pozicija iz partije Klovber — Nađ, igrane u Budimpešti, 1912. godine.

ipu^jmi w'

79

w

Inače, partija je tekla ovako: 1. e4 c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd: 4. Sd4: Sf6 5. Sc3, d6 6. Lg5, a 6 7 . D d 2 S d 7 8 . L e 2 g 6 9. SdS f6 10. Se6 Da5 11. S d c 7 - K f 7 1 2 . S d 8 + K g 7 13. SeS^- Crni predaje.

N«o&e!d\ani s^as

Na »Meču stoljeća« u Beo-gradu, 1970. godine Matulović (bijeli) se dugo mučio da spasi remi protiv Botvinika. Bijela kraljica se nalazila na polju c4 i tada je Matulović vidio neo-čekivani spas. Odigrao je 1. Dd3+'. Bolvimk je odmah pot-pisao remi, jer nakon 1 . . . D : d3 bijeli je u patu.

■> msm. mm.m m'Ws. t V/M>. , M

wM.

Ne pomaže figura Tiše

Na velemajstorskom turniru u Moskvi, 15)67. godine Najdorf se nalazio pred porazom protiv Georgijua. Došlo je do sljedeće pozicije:

Georgiju, radostan što će po-bijediti čuvenog velemajstora o-digrao je brzo 30. . . . Tc2+-

■#■ l i

V V/////SA V.■ &■ rJ

Naravno da nije ni slutio šta ga čeka, mace bi igrao 30. . . . 1x3. Najdorf je odgovorio 31. Kh3, Kg7; 32. Td3! Tcl 33. Tb3: Tbl: 34. e5 (Poslije ovog po-teza vidjeli smo Najdorfa kako radosno seta po pozornici i pri-lazi igračima pokazujući na svoju ploču. Najdorf je govorio šaleći se: Imam figuru manje pa ću morati da remiziram . ..)

I zaista Argentinac je bio u pravu jer je došlo do pozicije gdje figura više ne pomaže. 3 4 . . . h6 35. Kg4 Kf8 36. Tb7 Kg7 37. Kh4 Kg8 38. Tb84- Kh7 39. Tb7 Kg7 40. Kg4 Kg8 41. Tb8+ Kg7. Crni je dozvolio da se tri puta po-novi pozicija, bijeli je reklami-rao remi, ali Georgiju i nije mo-gao dobiti. Ako bi pokušao da aktivira kralja izgubio bi pje-šaka. Ako na 42. Kh4 crni igra g5+ onda: 43 . fg: hg: 44 . Kh5 Tel 45. Tb2: Te5: 46. Tfl Kf8 47. Kb6 Ke7 48. g4 sa prijetnjom Kg7 i sigurnim re-mijem.

80

;:. /

fi rjffi'sff*

- ^

£%£•& 1k &

TEORIJA OTVARANJA

Mnogi od vas će sada okre-nuti slijedeće listove. Ko da gleda sve te varijante iz raznih sicilijanki, nimcoindijki i dru-gih otvaranja. Nemojte se pla-šiti. Varijanti ima na hiljade, a mi ćemo razmotriti samo naj-važnije. I ne zaboravite, vari-jante se ne uče napamet, nego je važno shvatiti ideje pojedinih otvaranja.

Te varijante su nastajale i mijenjale se tokom godina. One nisu ništa drugo nego iskustvo stotina turnira. Pojedina otva-ranja su dobijala imena po onim majstorima koji su ih najviše istraživali, tako ste čuli za Alje-hinovu odbranu, za Najdorfovu varijantu u sicilijanki, za Reti-jevo otvaranje.

Sredinom prošlog vijeka mno-ga otvaranja nisu imala imena, tako su na primjer, u knjizi francuskog šahiste Laburdonea,

koja je objavljena 1838. godine, varijante označene ciframa. Da je to tako ostalo do danas, izvještaji sa šahovskih turnira bi izgledali oygko-r-wBrjtvinik je na turniru u Hestingsu protiv mla-dog Engleza Kina izabrao šesti nastavak osme varijante četvrtog otvaranja. Stekao je dobru pozi-ciju, ali je kasnije napravio pre-vid i izgubio.«

Kada je, zapravo, počela siste-matizacija otvaranja? Među prvi-ma je 1842. godine ruski majstor Janiš objavio knjigu: »Nova ana-liza šahovskih otvaranja«. On je podijelio otvaranje na grupe i sisteme i od tada počinje da se razvija teorija otvaranja.

Tri velike grupe

Sve te brojne varijante mogu se svrstati u tri velike grupe igara: a) otvorene, b) poluotvo-rene, c) zatvorene.

6 Šahovska čitanka 81

U otvorene spadaju sva otva-ranja koja počinju prvim pote-zom bijelog 1. e4 a crni odgo-vara e5. To su najpoznatija otva-ranja, a zovu se »otvorena« što se ovdje brže nego inače razvi-jaju figure i brže dolazi do otva-ranja igre.

U posljednje vrijeme veliku popularnost su stekle poluotvo-rene igre. Koliko puta ste čuli za sicilijanku ili karo-kan. Po-luotvorene igre su one u kojima crni na 1. e4 ne odgovara e5. A zatvorene igre ne označavaju nikakva zatvaranja sopstvenih figura, nego su to, jednostavno, sva ostala otvaranja u kojima bijeli ne igra prvi potez 1. e4 nego neki drugi.

Italijanska partija

""Pošto je to jedno od najsta-rijih otvaranja, njemu ćemo dati počasno mjesto. Još u XV i XVI vijeku izučavali su ga ita-lijanski šahisti i zato je dobilo takvo ime.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Lc5; ovo je osnovni položaj ita-lijanske partije.

I■*■*■*■n

m,**m, mm, m ■ ■ ■ ■

<i i/' // /r tt t tt tt it •i ttt /fi f

4. c3; (u želji da stvori centar sa d4); 4 . . . Sf6; 5. d4, ed:; (na 5 . . . Ld6; 6. de:, Se4:; 7. Dd5; i crni gubi); 6. cd:, Lb4+ ; (na 6 . . . Ld6; 7. d5, Se7; 8. e5, Sg4; 9. d6!).

7. Sc3, Se4:; 8. 0—0.Ovdje postoje dva nastavka.8... Sc3; 9. bc:, Lc3:; 10. Db3,

d5; i 8... Lc3:; (ovo je jače nego 8 . . . Sc3); 9 . d5; (na 9. bc:; ne valja 9 . . . Sc3: z b o g 1 0 . D e l + ) ; 9 . . . L f 6 ; (na 9 . . . Se5; 10. bc:, Sc4:; 11. Dd4).

10. Tel; (na 10. dc: , bc:; crni sprovodi d5); 10 . . . Se7; 11. Te4:, d6 itd.

Evansov gambitS

Sjećate s.e da smo ga vec spo-minjali. Evans ga je uveo u praksu 1829. godine.

1. e4, e5;2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Lc5; 4. b4; (Bijeli žrtvuj- He-šaka da bi što prije došao do inicijative).

4 . . . LM:; 5. c3, La5; (Na5. . . Lc5; 6. d4, a na 5. . . Le7; 6. Db3, Sh6; 7. d4±).

6. 0—0, d6; 7. d4, Lb6; itd.

Ruska partija

1. e4, e5;2. Sf3, Sf6; 3. Se5:, d6; (na 3 . . . Se4:; 4. De2; i sad se dosjećate šta će biti kad crni skloni skakača. Crni bi mo-rao igrati 4. .. De7; 5. De4:, d6; 6. d4, f6; 7. Sc3, de:; 8.

82

Sd5, Dd6; 9. de:, fe:; 10. Lf4, Sd7; 11. O-O-O), 4. Sf3, Se4:; 5. d4, d5; (osnovna ideja crnog je da postavi skakača na jako" polje u centru i sad će razvijati figure).

Ovo otvaranje je sredinom prošlog vijeka razradio prvi ru-ski šahovski majstor, Aleksandar Dimitrijevič Petrov (1794—1867). Bio je i kompozitor. Kad je imao 15 godina pobijedio je naj-boljeg šahistu Petrograda i u narednih' 50 godina bio prvi ruski igrač.

Od jugoslovenskih velemaj-stora najčešće je ovo otvaranje igrao dr Petar Trifunović.

§ Igra 2 konja

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Sf6. . .

Ovo otvaranje ima preko 400 godina. Velike zasluge za nje-govo istraživanje pripadaju ču-venom ruskom majstoru Mihailu Ivanoviču čigorinu (1850—1908). Čigorin je krajem XIX vijeka bio jedan od kandidata za titulu svjetskog prvaka.

Crni obično žrtvuje pješaka da bi došao do aktivne igre.

4. Sg5, d5; 5. ed:; (i sada na 5... Sd5:; 6. Sf7:, Kf7:; 7. Df3+, Ke6; inače bi uzeo ska-kača na d5; 8. Sc3, Sce7; (sla-bije je 8 . . . Sb4; 9. De4); 9. De4, c6; 10. d4, Dd6; 11. f4; i bijeli za figuru ima snažan napad). (Umjesto 6. Sf7:; ve-oma dobar potez je 6. d4.)

5 . . . Sa5; 6. Lb5+, c6; 7. dc:, bc:; 8. Le2, h6; 9. Sf3, e4; 10. Se5, Dc7; II. f4, Ld6; 12. d4, ed:; 13. Sd3:, c5; 14. 0—0, 0—0; 15. Sc3, Tb8. Crni za pješaka ima vrlo dobru poziciju. Bijeli može igrati umjesto 4. Sg5; 4. d4, ed:; 5. 0—0, Se4:; 6. Tel, d5; 7. Ld5:, Dd5:; 8. Sc3, Da5; 9. Se4:, Le6; 10. Seg5, 0—0—0; 11. Se6:, fe:; 12. Je6t, Dd5; J3. De2, h6.

Školska partija

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. d4. ed:; 4. Sd4: Ime škotska par-tija otvaranje je dobilo 1826. godine, nakon što su škotski šahisti u Edinburgu sa uspje-hom odigrali dopisni meč pro-tiv šahista Londona.

4... Sf6 (na 4. .. Sd4:; 5. Dd4:) 5. Sc3, LM.

Škotski gambitAko umjesto 4. Sd4: bijeli

odigra 4. Lc4, onda se taj na-tavak zove škotski gambit.

4 . . . Lc5; 5. c3, d3=.

Nordijski gambit

1. e4, e5; 2. d4, ed:; 3. c3, dc:; 4. Lc4, cb:; 5. Lb2: (Bijeli je žrtvovao čak 2 pješaka da bi što prije došao do napada) 5... d5; 6. Ld5: (na 6. ed: Sf6 i napad bijelih nije opasan).

6v Sf6; 7. Lf7:+, Kf7:; 8. Dd8:, Lb4+; 9. Dd2, Ld2+:; 10. Sđ2:, c5; 11. f4, Sc6=.

83

Ovo otvaranje se još zove i sjeverni gambit jer su ga kra-jem prošlog vijeka istraživali majstori Skandinavije.

Centralni gambit

1. e4, e5; 2. d4, ed; 3. Dd4:3 . . . Sc6; 4. De3. (Ne; 4. Dc3,

Lb4) 4 . . . Sf6 i crni dobro stoji.

Kraljev gambit1. e4, e5; 2. f4, ef:; 3. Sf3

(ovo je gambit konja a na 3. 1x4 gambit lovca).

Ako crni ne uzme pješaka ef4: onda se to zove odbijeni kraljev gambit.

Ideja kraljevog gambita je: doći što prjje do napada po f „liniji najčešće na tačku 17.

3 . . . Le7; 4. Lc4, Sf6; 5. &, Sg4; 6. Sc3, d6; 7. d4, de:; 8. de:, Ddl:+; 9. Sdl:, Le6; 10. Le6:, fe:; 11. Lf4:=.

Do oštre borbe dolazi kad nakon 3. Sf3 crni odigra 3... g5; 4. Lc4 ili 4. h4. Ili 3... h6; 4. d4, g5; 5. h4, Lg7; 6. Lc4, d6; 7. c3, Sc6; 8. hg:, hg; 9. Th8:, Lh8:; 10. De2, De7T-(Na 3. Lc4 crni može igrati 3 . . . Dh4+; 4. Kfl bijeli se odriče rokade, ali dobija opasnu inicijativu.)

Kraljev gambit je spadao u najpopularnija otvaranja do sre-dine XIX vijeka. Falkeber je 1850. godine predložio 2. . . d5 i to nazivamo Falkeberov pro-tivgarribit. Znači 1. e4, e5; 2. f4, d5; 3. Sf3, de:; 4. Se5:, Sd7; 5. d4, ed:ep; 6. Sd3:, Sgf6; 7. Sc3, Sb6.

Bečka partija

1. e4, e5; 2. Sc3.Ovo otvaranje su ispitivali ša-

histi Beča sredinom prošlog vi-jeka. Pošto bijeli obično igraju kasnije f4 nastaju mnoge vari-jante kraljevog gambita.

2 . . . Sf6; 3. f4, d5 (slabo je, 3 . . . e f ; 4 . e 5 , De 7 ; 5 . De2 i crni konj nema dobrog od-skoka) 4. fe:, Se4:.

Filidorova odbrana

1. e4, e5; 2. Sf3, d6.Još u XVI vijeku susreće se

taj potez crnog d6 u partiji Leonardo — Lopez. Filidor je mnogo istraživao ovo otvaranje i po njemu je dobilo ime. Ame-rikanac Henem je predložio po-slije 3. d4; 3 . . . Sd7;4. Lc4, c6; 5. Sc3, Le7; 6. 0—0, h6 itd.

Igra četiri konja

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Sc3, Sf6 (ako crni igra 3. . . Lb4 ili Lc5, dobijamo igru tri ko-nja. Potez Lc5 omogućava bi-jelome da igra 4. Se5:, Se5:;5. d4, a na 4. . . Lf2; 5. Kf2:,Se5:; 6. d4, Df6+; 7. Kgl ina Sg4; 8. Dd2!).

Latiški gambit

1. e4, e5; 2. Sf3, f5.Šahisti iz Rige su početkom

XX '.'ijeka ovako odmah poči-njali napad u centru.

3. Se5:, Df6 (prijetilo je 4. Dh5+) 4. d4, d6; 5. Sc4, fe:;6. Sc3±.

84

Španska partija

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5.Nazivaju je još Rju Lopez po

španskom šahisti i teoretičaru Rju de Seguri Lopezu. On je bio sveštenik u Estramaduri. Po-šao je u Rim 1559. i pobijedio najbolje italijanske majstore.

Na turnirima krajem prošlog i početkom ovoj vijeka polo-vina partija je počinjala ovim otvaranjima. Nekada je potez Lb5 izgledao tako jak da su u šali predlagali da crni pješak u početnoj postavi ne stoji na a7 nego na a6.

3... d6; 4. 0—0, Sf6; 5. d4,Ld7 (na 5 . . . ed:; 6. Sd4:; Ld7; 7. 1x6:, bc:; 8. Df3±. Na 8. . . Le7; 9. e5, de:; 10. Sc6: a na 8... c5; 9. Sf5, Lc6; 10. Sc3±) 6. Sc3, Le7; 7. Tel, ed:; 8. Sd4:± (ako 7... 0—0?; 8. Lc6:, Lc6:; 9. de:, de:; 10. Dd8:, Tad8:; 11. Se5: Le4:; 12. Se4:, Se4:; 13.-Sd3, f5; 14. f3, Lc5+; 15. Sc5:, Sc5:; 16. Lg5, Td5; 17. Le7, Te8; 18. c4 i dobije kvalitet).

3... a6.4. La4 (Ako 4. Lc6:, dc:; 5.

Se5:, Dd4 i vraća pješaka. Umje-sto 5. Se5: bolje je d4 ili d3).

4... Sf6; 5. 0—0, Le7; 6. Tel (na 6. d4, ed:; 7. Sd4:?, Sd4:; 8. Dd4:, b5; 9. Lb3, c5 i crni dobija lovca slijedećim potezom c4) 6... b5; 7. Lb3, d6; 8. c3!, Sa5; 9. Lc2, c5; 10. d4, Dc7.

Ako 5... Se4:; 6. d4, b5 (Na 6... ed:; 7. Tel, d5; 8. Sd4: prijeti 9. Sc6:; 9. f3).

7. Lb3, d5; 8. de:, Le6; 9.c3, Le7 (na 9 . . . Lc5; 10. Sbd2, 0—0; 11. Lc2, f5; 12. Sb3, Lb6; 13. Sbd4, Sd4:; 14. Sd4:, Ld4:; 15. cd±).

10. Sd2, 0—0 (na 10. .. Sd2:;11. Ld2:, Sa5; 12. Sd4 a zatimf4, f5).

11. De2, Sc5 (na 11.. . Lf5;12. Tdl!) 12. Sd4, Sb3:; 13.

S2b3: (na 13. Sc&., Sci:) 13.Dd7; 14. Sc6:, Đc6:; 15. Le3±.

Maršalov napad nastaje po-slije: 1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5, a6; 4. La4, Sf6; 5. 0—0, Le7; 6. Tel, b5; 7. Lb3, 0—0;8. c3... Frenk Maršal je žrtvo-vao pješaka 8... d5; 9. ed:, Sd5:; 10. Se5:, Se5:; 11. Te5:, Sf6; 12. Tel, Ld6 (ovako je tekla partija Kapablanka — Mar-šal 1919. u Njujorku). Do su-sreta sa Kapablankom, Maršal je ovo držao kao tajno oružje, čak ga ni poraz s njim nije pokolebao.

U finalu turnira kandidata 1965. Spaski je protiv Talja često igrao Maršalov napad. Kad sam upitao Talja zašto je izgubio taj meč on je rekao: Kako da igram kad su mi ruke bile zavezane na leđima.

Francuska partija1. e4, e6.Naziv francuska odbrana ovo

otvaranje je dobilo poslije do-pisne partije između Pariza i Londona (1834—36) u kome su francuski šahisti primijenili po-tez e6 i izvojevali pobjedu. Po-tezom e6 crni priprema d5.

85

2. d4, d5; 3. Sc3 (3. ed: nezadaje crnom nikakvih teškoća, što se vidjelo baš u toj partiji po kojoj je francuska odbrana dobila ime).

3.. . Sf6 (na 3 . . . de:; 4. Se4:, Sd7; 5. Sf3, Sgf6; 6. Sf6:+, Sf6:; 7. Lg5±).

4. Lg5, Le7 (na 4. . . Lb4;5. e5, h6; 6. ef:, hg:; 7. fg:,Tg8; 8. h4, gh:; 9. Dh5, Df6=;6... Lc3:; 7. bc:, Se4; 8. Dg4,g6).

5. e5, Sfd7 (na 5. . . Se4:; 6.Se4:, Lg5: (6. .. de% 7. Le7:,De7:; 8. De2) 7. Sg5:, Dg5:;8. g3, c5; 9. c3, Sc6; 10. f4,De7; 11. Sf3).

6. Le7:, De7:; 7. f4, 0—0; 8.Sf3, c5; 9. dc: (na 9. Sb5, a6;10. Sd6, f6) 9... Sc5:; 10. Ld3,f5; 11. ef6:, Df6; 12. g3, Sc6;13. 0—0±.

Ako bijeli poslije 1. e4, e6; 2. d4, d5 igra 3. e5 onda 3... c5; 4. c3 (igra se 4. Sf3, cd:; 5. Ld3^ 4. Dg4, cd:; 5. Sf3).

4.. . Sc6; 5. Sf3 (na 5. f4, cd:; 6. cd:, Db6; 7. Sf3, Sh6).

5... Db6; (..r<Le2 (da 6. Ld3 ne naravno 6. . . cd:; 7. cd:, Sd4:?; 8. Sd4:, Dd4:; 9. Lb5^f-, nego 6. .. cd:; 7. cd:, Ld7! sla-bo je 8. Lc2, Sb4 i ako 9. Lb3, Lb5.

6... cd:; 7. cd:, Se7; 8. Sa3, Sf5; 9. Sc2, Ld7; 10. 0—0, Le7; 11. a3, a5.

I najzad ova varijanta:1. e4, e6; 2. d4, d5; 3. Sc3,

LM (ovaj nastavak je predlo-žio Nimcovič pa se tako i zove Nimcovičeva varijanta).

4. e5, c5; 5. a3, Lc3:+;6. bc:.

Nastaje oštra borbav u kojoj bijeli obično napada na kralje-vom, a crni na daminom krilu. Na primjer: 6... Se7; 7. Dg4, Sf5 (na 7. .. Sg6; 8. h4; 7. .. g6 je slabo jer bi lovac na pl postao opasan). 8. Ld3, h5; 9. Dh3, cd:; 10. cd: Dh4:; 11. Dh4: (na 11. Lf5, Dd4: (11.. Sh4=).

Sicilijan&a1. e4, c5.Godine 1842. Janiš je pisao:

»Potez 1. . . c5 je po našem mišljenju najbolji odgovor na1. e4«.

Možda se to može reći i sada, 1969. godine. Sicilijanka je stekla veliku popularnost u XX vijeku. Analize Marocija, Rubinštajna, Nimcoviča i Evea i uspjesi ovih igrača u sicilijanki privukli su na sebe pažnju. Zašio se tako zove? Kažu da se ta odbrana ^primjenjivala na Siciliji u XVII vijeku.

Ševiniška varijanta se zove po turniru u Ševeningenu 1923. (par-tija Maroci — Eve) 1. e4, c5;2. Sf3, e6; 3. d4:, cd:; 4. Sd4:,Sf6; 5. Sc3, d6; 6. Le2, Sc6;7. 0—0, Le7; 8. Le3, itd.

Paulzenova varijanta2. Sf3, e6; 3. d4, cd:; 4.

Sd4:, a6.Rauzeror sistem 2. Sf3, Sc6;

3. d4, cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3,d6; 6. Lg5, e6; 7. Dd2 (Keres

86

je preporučio 7. Dd3). Na 7. Sc6: nije ugodan Rihterov napad 7 . . . bc:; 8. e5, de:; 9. Df3, Le7; 10. Lf6: (Na 10. Dc6:+, Ld7; 11. DD, e4) 10... Lf6:; 10. Dc6:+, Ld7; 11. Df3, 0—0.

7 . . . Le7; 8. 0 0 0 , 0—0;9. f4, Sđ4:; 10. Dđ4:, h6; 11.Lh4, Da5; 12. Lc4, Td8; 13.Thfl.

Sozinov sistem: 2. Sf3, Sc6; 3. d4, cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3, d6; 6. Lc4, e6 (na 6... g6;7. Sc6:, bc:; 8. e5!) 7. 0-0.

Varijanta Boleslavskog: 2. Sf3, Sc6; 2. d4, cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3, d6; 6. Le2, e5.

Geteborška varijanta je nastala za vrijeme turnira u Geteborgu 1955, kada su se istovremeno u 3 partije pojavili potezi. To su bili susreti Geler — Pano, Ke-res — Najdorf, Spaski — Pilnik.

2. Sf3, d6; 3. d4, cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3, a6; 6. Lg5, e6;7. f4, Le7; 8. Df3, h6; 9. Lh4,g5; 10. fg:, Sfd7; 11. Se6:!?,fe:; 12. Dh5+, Kf8; 13. Lb5(umjesto 11. Se6 bolje je 11.Dh5).

Zmajeva varijanta: 2. Sf3, d6; 3. d4, cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3,g6. Naziv je dobila po položaju crnih pješaka d6, e7, f7, g6, h7.

Rauzerov napad nastaje po-slije 6. Le3, Lg7; 7. f3, 0—0;8. Dd2, Sc6; 9. 0 0 0, Sd4:;10. Ld4:, Da5; 11. Kbl, e5; 12.Le3, Le6; 13. a3, Tad8; 14. g4.

Zatvorena sicilijanka:

1. e4, c5; 2. Sc3.Bijeli se odriče poteza d4. Na-

ročito je Smislov istraživao ovaj sistem.

Na 2 . . . Sc6; 3. g3, g6; 4. Lg2, Lg7; 5. d3 itd.

Karo-kan

Najčešći nastavak: 1. e4, c6; 2. d4, d5; 3. Sc3 (na 3. e5 crni kao i u francuskoj odbrani na-pada centar putem c5).

3 . . . de:; 4. Se4:, Lf5; 5. Sg3, Lg6; 6. h4, h6; 7. Sf3, Sd7; 8. Ld3, Ld3:: 9. Dd3:, Dc7; 10. Ld2, Sgf6; 11. 0 0 0 , e6; 12. Thel, 0—0—0.

Na 4 . . . Sf6; 5. Sf6+, ef: ; 6. Lc4, Ld6; 7. De2+, Le7 itd.

Sistem izmjene: 3 ed: cd:; 4. Ld3, Sc6; 5. c3, Sf6; 6. Lf4, Lg4; 7. Db3, Sa5; 8. Da4+, Ld7; 9. Dc2.

Skandinavska odbrana

1. e4, d5.

Ovom načinu odbrane ima već 500 godina. Poslije 2. ed:, Dd5:; 3. Sc3 bijeli može da razvija figure. Najbolje mjesto za kraljicu je 3... Da5 naravno ne 3. . . Dc6 zbog 4. Ld5 kad crni igra. 2. . . Sf6, onda je naj-bolje 3. d4.

Aljehinova odbrana

1. e4, Sf6.Aljehin ju je uveo u turnirsku

praksu prije 40 godina. Crni naj-prije pusti bijele pješake da na-

preduju, a onda ih sam počne napadati. Na primjer: 2. e5, Sd5; 3. c4, Sb6; 4. d4, d6; 5. f4, de:; 6. fe:, Sc6; 7. Le3 (slabije je 7. Sf3 zbog Lg4) 7... Lf5; 8. Sc3, e6; 9. Le2, Le7; 10. Sf3±.

Damin gambit 1. d4, d5; 2. c4.A. (Primljeni damin gambit).2... dc:; 3. Sf3 (ako bi crni

branio pješaka loše bi se pro-veo, na primjer: 3. e3, b5?; 4. a4, c6^5. ab:, cb; 6. Df3).

3. Sf6, 4. e3, e6; 5. Lc4:, e5;6. 0—0, a6 i dalje se crni ra-zvija: Le7, 0—0, b5 itd.

B. Ortodoksna odbrana — 2...e6.

3. Sc3, Sf6; 4. Lg5, Le7(Može i 4. . . Sbd7 i ako 5. cd:, ed; 6. Sd5:?, Sd5!, Ld8:, Lb4+ i bijeli gubi figuru).

5. e3 (nije loše ni 5. Sf3 i cd) 5 . . .0—0;6. Sf3, Sbd7; 7. Tcl, c6; 8. Ld3, dc:; 9. Lc4:, Sd5; 10. Le7:, De7:; 11. 0—0, Sc3:; 12. Tc3:, e5=

C. Slovenska odbrana:2. . . c6.

3. Sf3, Sf6; 4. Sc3, dc:; 5. e3, b5; 6. a4, b4 (ne valja 6. . . a6; 7. ab:, cb:; 8. Sb5:) 7. Sa2, e6; 7. Lc4:, Sbd7; 9. 0—0, Lb7.

Igra se i 5. a4, Lf5; 6. e3, e6; 7. Lc4:, Lb4; 8. 0—0, 0—0, 9. De2, Se4=

Taraševa odbrana nastaje po-slije 1. d4, d5; 2. c4, e6; 3.

Sc3, c5; 4. cd:, ed; 5. Sf3, Sc6; 6. g3 itd.

Albinor protugambit 1. d4, d5;2. c4, e5.Naziv je dobio po austrij-

skom majstora Adolfu Albinu (1848—1920). Da šio prije dođe do razvoja, crni žri\ i ie pješaka.

3. de:, d4; 4. Sf3 (ne 4. e3?, Lb4+; 5. Ld2, de:; 6. Lb4:, ef: + ; 7. Ke2, fgS+!)4... Sc6; 5. Sbd2- (prijeteći Sb3 da dobije pješaka). 5 . . . Ll>4;' 6. a3, Ld2:-r ; 7. Ld2:.

Kraljeva indijka (ili staroindijka)

1. d4, Sf6; 2. c4, g6.Ime joj je dao Tartakover da

bi se razlikovala od damine indijke.

Savijel Grigorijevič Tartako-ver rođen je u Rostovu na Donu 1887, a umro u Parizu 1954. Iako je stalno živio u Parizu, poslije prvog svjetskog rata, sve do 1939, na međunarodnoj areni je predstavljao Poljsku.

Karakteristika ovog otvaranja je stvaranje jakog centra pješaka d6, e5 ili d6, c5 i mogućnost krilnih udara.

Napad četiri pješaka 1. d4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, Lg7; 4. e4, d6; 5. Sf3, Sbd7; 6. Le2, e5; 7. 0—0, 0—0.

Bijeli može i u 8. potezu igrati d5.

88

Blokadni sistem: 1. d4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, d6; 4. e4, Lg7; 5. Ld3, e5; 6. d5, 0-0; 7. Se2, Sbd7; 8. 0—0, Sc5; 9. Lc2 itd.

Ili: 1. đ4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, d6; 4. e4, Lg7; 5. f3, e5; 6. d5.

Grinfeldova odbrana1. d4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3,

d5.Ime je dobila po austrijskom

velemajstoru Ernestu Grinfeldu (1893—1962). Crni u toj odbrani najprije bijelom dozvoljava cen-tar a onda ga napada.

4. cd, Sd5:; 5. e4, Sc3:; 6.bc:, c5. U daljem toku crni razvije lovca na g7, a konja na c6.

Damina (Ui novoindijska) odbrana

1. d4, Sf6; 2. c4, e6; 3. Sf3, b6; 4. g3, Lb7; 6. Lg2, Le7; 6. 0—0, 0-0; 7. Sc3, Se4=crni razvija lovca na b7 da bi kontrolisao polje e4.

Nimcovičeva odbrana1. d4, Sf6; 2. c4, e6; 3. Sc3,

Lb4.Aron Isaevič Nimcovič rođen

je u Rigi 1886. a umro je u Kopenhagenu 1935. godine.

Bio je jedan od pretendenata za prvaka svijeta 20-ih i 30-ih godina.

U ovom otvaranju crni vrši pritisak na tačku e4 na 4. e3 može se igrati 4... c5 a na 4. Dc2; 4 . . . d5.

Ragozinova odbrana1. d4, d5; 2. c4, eo: 3. Sc3,

Sf6; 4. Sf3, Lb4. Ragc-dn je imao ideju da pomjeri pješaka na c4 a da kasnije sprovede e5.

Inženjer Vječeslav Vasiljevič Ragozin (1908—1962) bio je istaknuti sovjetski velemajstor i teoretičar, urednik šahovskih li-stova i potpredsjednik FIDE.

Čigorinora odbrana

1. d4, Č5; 2. c4, Sc6.Crni prepušta pješački centar,

a kasnije vrši pritisak na njega.

\i

Holandska odbrana

1. d4, e6; 2. c4, f5 Ui odmah 1. d4, f5.

Otvaranje vodi do veoma oštre borbe.

Staontonor gaabit

1. d4, f5; 2. e4, fe:; 3. Sc3, Sf6; 4. Lg5 (ne valja 4... d5; 5. Lf6:, ef:; 6. Dh5, g6; 7. Dd5.). Umjesto 4... d5, bolje je 4.. . Sc6.

Hauard Staunton (1810—1874) bio je istaknut engleski majstor. Prvo je požnjeo uspjehe kao šekspirolog i novinar, a kasnije kao šahista.

Retijero otvaranje

1. Sf3, d5; 2. c4 i kasnije bijeli igra g3, Lg2.

89

Berdovo otvaranje 1.

f4.■ Bijeli odmah uzima pod kon-trolu polje e5 igrajući još Sf3, b3 i Lb2.

Henri Eduard Berd (1830— —1908) je bio poznati engleski majstor. Debitovao je na turniru u Londonu 1851, a pola vijeka kasnije 1899. takođe u Londonu završio šahovsku karijeru.

Budimpeštanski gambit

1. d4, Sf6; 2. c4, e5.Crni žrtvuje pješaka da bi do-

šao do taktičkih udara.3. de:, Sg4; 4. e4, Se5:; 5.

f4, Sec6; 6. Le3.

Benoni: 1.

d4, c5.Kasnije bijeli igra d5 pa obično

prelazi u kraljevu indijku.

POBJEDE I PORAZI

I na majstorskim turnirima događaju se veoma često brze pobjede i porazi. Samo jedan slab potez može da dovede do katastrofe. Pogledajmo partije iz majstorske prakse raznih vre-mena. Pažljive analize ovih su-sreta su veoma korisne, a u njima ćete naći primjerke raznih otva-ranja koje smo spomenuli.

Zbog jednog poteza Žibo — Lazar

Šampionat u Parizu, 1924.1. d4, Sf6; 2. Sd2, e5; 3. de:,

Sg4; 4. h3? (Pravilno je 4. Sgf3. Bijeli namjerava da na 4. . . Se5: nastavi 5. e4, ali ne sluti šta ga čeka).

4... Se3! Bijeli predaje, jer ako uzme skakača dobija da-mom mat.

Propali kraljičin izlet

Frazer — Taunbegut

Pariz 1884.1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. d4,

ed:; 4. Sd4:, Dh4; 5. Sc3, Sf6; 6. Sf5, Dh5; 7. Le2, Dg6; 8. Sh4 crni predaje jer gubi damu.

1i«!

11 H

■ ■ ■ .Ltii 3ya

91

U Legalovom stilu Oskam — jedan amater.

Simultanka u Roterdamu 1927.1. d4, d5; 2. c4, Sf6; 3, cd,

Sd5:; 4. e4, Sf6; 5. Sc3, Sc6; 6. Sf3, Lg4; 7. d5, Se5? (crni se morao pomiriti sa vraćanjem konja na d8, jer sada će se bijeli sjetiti one Legalove ideje pa će žrtvovati kraljicu).

8. Se5:!, Ldl:; 9. Lb5+, c6(na Sd7; 10. Ld7+ i crni daje kraljicu) 10. dc:, Db6; II. cb7:+, Db5:; 12/ ba:D+, Db8; 13. Db8: mat.

Zaostao sa razvojem Nadel — amater, 1932.1. d4, d5; 2. c4, c6; 3. Sf3.

Sf6; 4. Sc3, dc:; 5. a4, Lf5;6. Se5, c5 (bolje je 6. .. Sbd7)7. e4, Se4:; 8. Df3, cd:; 9. Df5:,Sd6.

IH H*H ■■i■ nini

10. Lc4:, e6; 11. Lb5+, Ke7;12. Sg6+, hg: (na 12 . . . fg;

11. Lg5) 13. Sd5+, ed:; 14.Đe5 mat.

Kad Aljehin napadaAtfehin — Tener, 1911.1. e4, e5; 2. f4, Lc5; 3. Sf3

(ne 3... fe: zbog Dh4+) 3... d6; 4. Sc3, Sf6; 5. Lc4, Sc6; 6. d3, Lg4; 7. Sa4, ef:; 8. Sc5:, dc:; 9. Lf4:, Sh5; 10. Le3, Se5?(trebalo je 10... De7).

11. Se5:, L:dl.12.Ln:+,Ke7(nal2... Kf?

bijeli bi sa 13. Lc5:+ dobic kraljicu i ostao bi sa figurom više) 13. Lc5:+, Kf6; 14.0—0+, Ke5: (na 14... Kg5; 15. Le3+, Kh4; 16. g3+, Sg3: (Kh3, Le6) 17. Tf4+; 15. Tf5 mat.

Neoprezni skakač

Sabo — Šoš, Bukurešt, 1946.1. e4, c5; 2. Sf3, d6; 3. d4,

cd:; 4. Sd4:, Sf6:; 5. Sc3, g6; 6. Le3, Sg4?; 7. Lb6+ crni pre-daje jer na- 7... Ld7 ide 8. Dg4.\

92

IJMrL.

Dvostruki šah Čigorin — Gosip

Međunarodni turnir, Njujork, 1889.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. c3, d5; 4. Da4, f6; 5. Lb5, Sge7; 6. ed:, Dd5:; 7. 0—0, Ld7; 8. d4, e4? (mnogo jače je 8. . . a6) 9. Sfd2, Sg6; 10. Lc4, Da5; 11. Db3, f5; 12. Lf7+, Ke7; 13. Sc4, Da6; 14. Lg5+, Kf7:; 15. Sd6++ mat.

Vezivanje crnog lovcaVidite, opet se vraćamo na

dvostruki šah, vezivanje i ostale motive koje smo učili u kombi-nacijama. Još jedan primjer ve-zivanja imamo u slijedećoj par-tiji.

Nilsen — Jensen, 1926. go-dine:

1. e4, e5; 2. Sc3, Sf6; 3. f4, ef:? (trebalo je 3. . . d5 ili d6) 4. e5, Sg8; 5. Lc4, d6; 6. Sf3, c6; 7. ed:, Ld6:; 8. 0—0, Se7; 9. Sg5, Sd5 (ne 9. . . 0—0, 10. Dh5).

10. Tel+, Kf8; 11. Dh5, g6; 12. Dh6+, Kg8; 13. Sd5:, Lf8; 14. Te8! crni predaje. Lovac je vezan, a ako 14. . . De8; 15. Sf6 mat.

Poučna greška1. d4, d5; 2. c4, e6; 3. Sc3,

Sf6; 4. Sf3, c5; 5. Lg5, cd:; 6. Sd4:, e5; 7. Sdb5, a6; 8. Sd5:? (ovo je poučna greška, trebalo je igrati 8. Da4) 8... ab!; 9. Sf6:+, Df6:; 10. Lf6:, Lb4+; 11. Dd2, Ld2:+; 12. Kd2„ gf: bijeli predaje.

Odskok bijelog skakača Eve — Kapablanka, 1934.1. d4, ST6; 2. Sf3, e6; 3. c4,

b6; 4. g3, Lb7; 5. Lg2, Lb4+; 6. Ld2, Ld2:-; 7. Dd2:, 0—0; 8. Sc3, Se4; 9. Dc2, Sc3:; 10.Sg5 i bijeli dobija, jer ako uzme skakača slijedi Lb7:.

Naravno, ne uspijevaju uvijek slični odskoči.

Šta bi bilo da je crni skakač mogao pobjeći sa tempom. Na primjer:

O'Snb'ven — Tartakover:1. d4, Sf6; 2. Sf3, b6; 3. g3,

Lb7; 4. Lg2, e6; 5. 0—0, Le7; 6. c4, 0—0; 7. Sc3, Se4; 8. Dc2, Sc3:; 9. Sg5? Sad bi crni mogao reći da »i on konja za trku imade«, jer 9... Se2+; 10. De2 (ili 10. Khl, Lg2+j

25.

S,5 •s L!6

U. DI6 :Sf y:| Tt8

28-

Te 129 KM &6

30 K3

93

10... Lg2:; 11. Kg2:, Lg5: bi-jeli predaje.

Zbog jednog potezaŠahovska partija ponekad pod-

sjeća na trke automobila. Samo jedna greška i sve je gotovo. Evo šta se dogodilo Normanu, na turniru u Hestingsu 1925. godine, sa Vidmarom:

1. d4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, Lg7; 4. e4, d6; 5. Sf3, 0—0; 6. Ld3, Lg4; 7. h3, Lf3:; 8. Df3:, Sc6; 9. Le3, Sd7; 10.Se2? (trebalo je igrati 10. d5) 10... Sde5 bijeli predaje.

Poslije 11. de, Se5:; 12. Dg3, Sd3+ i Sb2: crni ima dobru zalihu materijala. Jugoslovenski velemajstor dr Milan Vidmar (1885—1962) spadao je u svoje vrijeme među najbolje šahiste svijeta. Debitovao je na turni-rima u Ljubljani 1902. godine, a kasnije u Beču gdje je .studirao.

Samo četiri poteza Kombe (Škotska) - Hasenfus (Latvija)

Ekipno prvenstvo, Folkston, 1933.

I.d4, c5, 2.c4, dc: 3. Sf3. e5 4. Se5, Da5+ i bijeli predaje

Ubojiti lovci Aljehin — Vasić:Simultana turneja Aljehina u

Jugoslaviji, 1931.1. e4, ed; 2. d4, d5; 3. Sc3,

Lb4; 4. Ld3, Lc3:+? (bolje je

4 . . . c5 ili 4 . . . de:) 5. bc:, h6?; 6. La3, Sd7; 7. De2, de:; 8. Le4:, Sf6; 9. Ld3, b6?; 10. De6:+>, fe:; 11. Lg6 mat.

mm.rm.■ ■*mŠ,y ,v 4k!Š.y,

Jftm..,,

...''m& 'l?'Wfr "'W# fm

Kad se izgubi tempo

Kulmula — Letonen:1. e4, e5; 2. Sc3, Sc6; 3. f4,

Lc5; 4. Sf3, b6; 5. f5? (ovaj gubitak tempa će dati protiv-niku priliku za kontra-napad) 5... Sf6, 6. h3, d5; 7. Se5:, Se4:!; 8. Sf3. DMT!; 9. Sh4:,

94

4k!Š

Lf2+ ; 10. Ke2, Sđ4+ ; 11. Kd3, Sc5 mat.

Kraljica je kriva1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Sc3,

Lc5; 4. Se5:, SeS:; 5. d4, Ld4:; 6. Dđ4:, Df6?; 7. Sb5!, Kđ8; 8. Dc5 (dvije prijetnje istovre-meno) 8... Sc6; 9. Df8 mat.

Izveo kraljica a izgubio Tartakover — jedan amater:1. e4, c6; 2. đ4, d5; 3. f3, đe:;

4. fe:, e5; 5. Sf3, ed:; 6. Lc4!, LM-? (bolje je 6. . . Le7) 7. c3!, dc:; 8. Lf7:+, Kf7:; 9. Dd8:, cb:+; 10. Ke2, baD; 11. Sg5-, Kg6; 12. De8+, Kh6; 13. Se6-+-, g5; 14. Lg5: mat.

TAKO IGRAJU VELEMAJSTORI

Vidjeli ste šta se obično do-gađa kad se velemajstor sastane sa velemajstorom. Zbog toga ste nestrpljivo čekali velemajstorske duele. Naravno, i u njima je bilo dosta brzih pobjeda i poraza.

Šetnja crnog pješakaxaraš — Bogoljnbov

Geteborg, 1920.

1. d4, Sf6; 2. Sf3, btf; 3. c4, e6; 4. Lg5, Lb7; 5. e3, h6; 6. Lh4, Lb4+; 7. Sbd2?, g5!; 8. Lg3, g4n 9. a3, gf:; 10. ab:,fg: bijeli gubi figuru i predaje*

O Zigbertu Tarašu (1862— —1934) smo govorili ranije. Iz-davao je sopstveni list »Taraš šahcajtung«, a Jefim Dmitrijevič Bogoljubov (1889—1952) je za-jedno sa učesnicima šahovskog kongresa u Mangenjiku, 1914. interniran u Njemačku i živio je tamo dugo vremena.

Nagrada za ljepotoDonald Bern — Bobi Fišer,Rozenvald turnir, 1956,Za briljantnu igru protiv Berna

13-godišnji Bobi Fišer je dobio specijalnu nagradu. Ovu par-tiju je Hans Kmoh nazvao »par-tijom stoljeća«.

1. Sf3, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, Lg7; 4. d4, 0—0; 5. Lf4, d5; 6. Db3, dc:; 7. Dc4:, c6; 8. e4, Sbd7; 9. Tdl, Sb6; 10. Dc5, Lg4; 11. Lg5 (pravilno je Le2) 11..-. Sa4!; 12. Da3, Sc3:; 13. bc:)|Se4!; 14. Le7:, Db6; 15. Lc4 Sc3:; 16. Lc5, Te8+; 17. Kfl, Le6!; 18. Lb6: (na 18. Dc3:, Dc5:! i na 18. Le6:, Db5+)18____Lc4+; 19. Kgl, Se2+;2ff. Kfl, Sd4+; 21. Kgl, Se2+; 22. Kfl, Sc3+, 23. Kgl, ab:; 24. Db4, Ta4!; 25. Db6: crni je za kraljicu dobio mnogo mate-rijala i dalji otpor je bio uzalu-dan. Bern se predao u 41. po-tezu.

95

NOVI TALAS

Kada sam upitao svjetskog prvaka Karpova ko će mu u bu-dućnosti biti opasan u borbi za ti-tulu, spomenuo je imena novog šahovskog talasa. To su: Meking, Ljubojević, Hibner, Anderson.

Pogledajte neke od njihovih briljancija.

LJUBOJEVIĆ - KALVOLanzarote, 1973. godine

1. e4, e5, 2. Sf3, Sc6, 3. Lb5, Sf6, 4. 0-0, Se4: 5. Tel, Sd6, 6. Se5: Le7, 7. Dh5 (Ljubojević je spremio novost) 7...Se5: (7...g6, 8. Dh6, Sb5: 9. Dg7, Tf8,10. Sg4, f5, 11. Sf6+ Tf6: 12. Df6:) 8. De5: Sb5?, 9. Dg7:! Tf8, 10. a4! Sd6,11. Sc3, Sf5, 12. Sd5! f6, 13. Dh7: d6, 14. Dg6+ Crni predaje (14../TC7, 15. Sf6:+ Kf8, 16. Dg8 mat)

JAKOBSEN - LJUBOJEVIĆOmladinski Kup Evrope, Gronin-

gen, 1970.

1. g3, e5, 2. Lg2, Sc6, 3. e4, LcS, 4. Se2, Sf6, 5. c3? d5, 6. b4, Lb6, 7. ed: Sd5: 8. La3, Lg4! 9. 0-0, Sf4:! 10. gf: Dd3! (Mladi Ljubojević igra u stilu Morfija) 11. Tel (11. Sci, Dg6 i Lf3) 11...0--0-0,12. b5, Sa5,13. Lb4, Sc4,14. a4, ef:, 15. a5 (Ako 15. Sf4, Df5, 16. Lf3, h5!) 15...Lf2:+ 16. Kf2: Se3! 17. Sa3 (17. Db3, Sg2; 18. Kg2: The8) 17...Sdl: + , 18. Tadl, f3, 19. Sci, Df5, 20. Lhl, Df4

Bijeli predaje

LARSEN - MEKING (Majorka, 1969.)

1. g3, g6, 2. Lg2, Lg7, 3. Sc3, c5, 4. d3, Sc6, 5. Sf3, e6, 6. 0-0, d5, 7. a3, Sge7, 8. Tbl, 0-0, 9. Ld2, Tb8! 10. b4, cb: 11. ab: b5, 12 e4(Zasluživalo je pažnju 12. Sa2) 12...a5! 13. ed: (Ako 13. ba: b4, 14. Se2, onda 14...de: 15. de: Da5: sa boljom pozicijom)

13... Sb4: 14. de: (Ili 14. Lf4, Lc3: 15. Lb8; Sd5: sa prednošću)

14... Le6: (I sada crni ima bo-lju igru)

15. Sg5, Ld5, 16. Sge4, Lc6,17. Se2, f5 (Ne bi valjalo postaviti skakača na d5 zbog 18. c4!)

18. Sg5, Lg2: 19. Kg2: Sec6, 20. h4, h6, 21. Sf3, Kh7, 22. Lc3, Lc3: 23. Sc3: Sd4: 24. Sd4: Dd4: 25. Se2, Dc5, 26. Tb2? (Jače je bilo 26. Tel. Potezom u partiji je bijeli ojačao damino, ali je osla-bio kraljevo krilo.)

26... Sd5, 27. Tel, f4 (Crni počinje neodbranjivi napad na protivničkog kralja.)

28. gf: Sf4; + , 29. Sf4: Tf4: 30. De2, Dd5+? (U vremenskoj oskudici crni ispušta brzu pobje-du 3O...Te8!)

31. f3? (Velike probleme je pred crnog stavljao potez Kgl)

31... Tfb8, 32. Tfl, b4, 33. T2bl, T8f7, 34. Tbel, Th4; 35. De5, Dc6, 36. Tf2, Tg4 + , 37. Khl, Tf3: 38. De7 + , Tf7 + , 39. Kh2, Te7:40. Te7 + ,Kg8.

Bijeli predaje(Primjedbe: H. Meking)

Henrike Meking je rođen 23. januara 1952. eodine u Las Pelo tasu (Brazil). Sah je naučio u še-stoj godini života. Sa 12 godina pobijedio na šampionatu Rio Grande do Sul, a sa 13 već bio prvak Brazila, kada mu je priznata titula majstora.

Titulu međunarodnog majsto-ra osvojio 1967. kada se plasirao za međuzonski turnir, a velemaj-stora posVije turniTa u Hestmgsu 1971/72 godine. Pobjednik među-zonskih turnira u Petropolisu 1973. Manili 1976.

ANDERSON - PORTIŠOlimpijada, Skoplje, 1972. godine

1. e4, c5, 2. Sf3, d6, 3. Lb5 + Sc6,4.0-0, Ld7,5. Tel, Sf6, 6. c3, a6, 7. Lfl, e5, 8. h3, h6, 9. d4, Dc7,10. a4, g6? 11. Sa3, Lg7,12. đc: dc: 13. Sc4, Tb8, 14. b4! (Pri-jetnja je jasna: b5 i Se5) 14...cb:, 15. cb: Le6, 16. Sd6+ Ke7, 17. La3! Se8,18. Sb7! Db7: 19. b5 + Kf6, 20. bc: Dc7, 21. Se5!

Crni predaje (Ako 21... Ke5, 22. f4 + Kf4: 23. Df3+ Ke5, 24. Dg3+ Kf6, 25. e5 sa matira-njem.)

Ulf Anderson je rođen 27. juna 1951. godine. Titulu među-narodnog majstora osvojio 1970. godine a velemajstora 1972. godi-ne.

U SPOMEN NA KERESA I ŠTAJNA

Dvojice velikana savremenog iaha više nema medu živima. Paul Petrović Keres i Leoniđ Za-harović Štajn umrli su na vrhun-cu karijere. Paul Keres je rođen 1916. godine u Narvi (Estonija). Na turnirima je počeo igrati 1929. godine. Skrenuo je na sebe paž-nju na olimpijadi u Varšavi 1935. godme kada. je verao na prvoj ploči. Titula velemajstora mu je priznata 1950. godine, a velemaj-stor SSSR postao je 1941. godine. Bio je pobjednik na oko 40 među-naTodih turnira.

Kada_smo snimali televizijsku seriju »Šahovska čitanka« u Por-torožu 1971. pitao sam ga ko je za njega bio najbolji igrač u istoriji. Rekao je:

- Izrazito bolji od ostalih usvome vremenu bio je Morfi. Danas postoji čitava grupa velemajstora koji se malo razlikuju posnazi.

- Pitate koju svoju turnirskupobjedu najviše volim0 To su onepobjede gdje sam igrao dobro. Napredratnim turnirima to je biladioba prvog mjesta na Avro turniru 1938. sa Fajnom, poslije ratasovjetski šampionati, turnir Pjati-gorskog 1963...

Poslije pobjede na turniru u Kanadi 1975. na putu za domovi-nu umro je »vječiti drugi« Paul Keres. Ostale su njegove divne pobjede...

Leonid Štajn je rođen 1934. godine u Kamenac Podoljs-ku. Prvu šahovsku školu prošao je u Dvorcu pionira u svome La-vovu pod nadzorom majstora Go-renštejna. Titulu velemajstora je osvojio 1962. godine. Među broj-nim pobjedama na međunarodnim turnirima posebno mjesto, zauzimaju trijumfi na velemaj-' storskim turnirima u spomen na Aljehina. Bio je sam prvi 1967. a sa Karpovom je podijelio prvo mjesto 1971.

Upitao sam ga jednom šta voli osim šaha, rekao je iskreno: Vo-lim život, ali i šah je moj život.

- Postoji li neka šahovska izreka koju volite?

- Da, »Sudbina se igra čovjekom, a čovjek igra šah...«

A neobična sudbina ovog veli-kog igrača desila se 1973. godine. Pošao je sa svojim drugovima na ekipni šampionat Evrope u Eng-lesku, ali nije stigao. Umro je u

Moskvi, u hotelskoj sobi, nije mogao pomoći svojoj ekipi. Pogledajte kako je igrao Štajn

Štajn - Portiš

(Međuzonki turnir, Štokholm,

1962.)

l .e4c5;2.Sf3e6;3.d4cd:;4. Sd4: a6; 5. Ld3 Sf6; 6. 0-0 Dc7; 7. Sd2 Sc6; 8. Sc6: bc:; 9. f4 Lc5+ ; 10. Khl d6; 11. Sf3 e5; 12. fe: de:; 13. Sh4: 0-0; 14. Sf5 Le6; (Ako 14...Lf5 crni bi imao mnogo teškoća zbog slabosti po bijelim poljima) 15. De2 a5; 16. Lc4 Kh8; 17. Lg5 Sd7; 18. Tadl Sb6; 19. Sg7:!. (Efektan potez kojim bijeli počinje svoju kombinaciju) 19... Lc4. (Naravno poslije 19...Kg7: 20. LJ6+ Kg8; 21. Dd2 uz Dg5.) 20. Lf6! Le7; 21. Df3 Crni predaje (Ako 21...Kg8 22. Se8 Lf6: 23. Sf6 sa matom.)

Kao u mladim danima Keres — Benke, Kirosao, 1962.1. e4, c5; 2. Sf3, e6; 3. d4, cd: ; 4 , Sd4: , a6; 5 . Sc3, b5; 6. Ld3,

Lb7; 7. 0—0, Dc7; 8. Tel , Lc5; 9 . Le3, Sf6; 10. Sdb5:, ab:; 11. Sb5:, Dc6; 12. Lc5:, Dc5:; 13. e5, Lc6; 14. b4, Db4:; 15. ef:, Sa6; 16. Tbl, Df4; 17. fg:, Tg8; 18. Le4!, Tg7:; 19. Dd4, Kf8; 20. g3, Db8; 21. Lc6:, dc:; 22. Sd6, Da7; 23. Df6, Sc5; 24. Tb4, Dc7; 25. Idi, Td8; 26. Tbd4, Td7; 27. Se8!, Ke8:; Dg7: crni predaje.

Najljepša na sovjetskom prvenstvuSpaski — Polugajevski,

Šampionat SSSR, 1958. god. Boris Spaski je igrajući protiv Polugajevskog dobio nagradu za najljepšu partiju 25. sovjetskog prvenstva. Dobio je još mnogo efektnih partija, postao je deseti po redu prvak svijeta,

ali ovaj susret s Polugajevskim će uvijek pamtiti.

1. e4, c5; 2. Sf3, d6; 3. d4, cd:; 4, Sd4:, Sf6:; 5. Sc3, a6; 6. Lg5, Sbd7; 7. Lc4, Da5; 8. Dd2, e6; 9. 0—0—0, b5; 10. Lb3, Lb7; 11. Thel, Le7; 12. f4, Sc5; 13. e5, de:; 14. Lf6:, Lf6:; 15. fe:, Lh4; 16. g3, Le7; 17. Le6:!, 0—0 (na 17... fe:; 18. Se6!:. Se6:; 19. Dd7-. Kf7; 20. Tfl+); 18. Lb3, Tad8; 19. Df4, b4; 20. Sa4, h6; 21. Sc5:, Dc5:; 22. h4, Ld5; 23. Sf5, Lb3:; 24. ab:, Tdl:-; 25. Tdl:, Tc8; 26. De4, Lf8; 27. e6. fe:: 28. De6:+, Kh8; 29. De4, Dc6; 30. Dd3, Te8; 31. h5, Le7; 32. Se7: , Te7:; 33. Dg6. De8: 34. g4, Tel; 35. De8:-K Te8:; 36. Td4, a5; 37. Kd2, Te5; 38. c3, bc:-; 39. bc:, Tg5; 40. c4, Kg8; 41, Tf4, g6 crni predaje.

Kad Bronštajn zaigra...

David Jonovič Bronštajn (rođen 1924. u Beloj Crkvi, Ukrajina). Prve šahovske korake izveo u Dvorcu pionira u Kijevu. Meč sa Botvinikom za titulu prvaka svijeta 1951. igrao je neriješeno, 12 : 12. Evo jedne od najljepših partija koje je odigrao.

Pahman — Bronštajn (meč Moskva — Prag):

1. d4, Sf6; 2. c4, d6; 3. Sc3, e5; 4. Sf3, Sbd7; 5. g3, g6; 6. Lg2, Lg7; 7. 0—0, 0—0; 8. b3, Te8; 9. e4, ed; 10. Sd4:, Sc5; 11. Tel, a5; 12. Lb2, a4; 13. Tel, c6; 14. Lal, ab:; 15. ab:, Db6; 16. h3, Sfd7; 17. Tbl,

7« 99

SfS; 1&. lUa, h5; 19. Te2, h4; 20. Td2. Tal:!; 21. Tal:, Ld4:; 22. Td4:. Sb3i 23. Td6:, Df2:; 24. Ta2. Dg3: - ; 25. Khl, Dc3:; 26. Ta3, (26. Td3, Del); 2 6 . . . Lh3; 27. Tb3:, Lg2:+; 28. Kg2:, Dc4:; 29. Td4, De6; 30. Tb7:, Ta8; 31. De2, h3+ bijeli predaje.

Žrtvuje kraljicu šampionu

Na velikom turniru u Santa Moniki 1966. — Larsen je u obje partije savladao svjetskog prvaka Petrosjana i osvojio treće mjesto iza Spaskog i Fišera. Mladi Danac se usudio da čak i protiv Petrosjana žrtvuje kra-ljicu.

Larsen — Petrosjan

Santa Monika, 1966.

1. e4, c5; 2. Sf3, Sc6; 3. d4, cd:; 4. Sd4:, g6; 5. Le3, Lg7; 6. c4, Sf6;7. Sc3, Sg4; 8. Dg4:, Sd4:; 9. Ddl, Se6; 10. Dd2, d6; 11. Le2, Ld7; 12. 0—0, 0—0; 13. Tadl, Lc6; 14. Sd5, Te8?; 15. f4, Sc7; 16. f5, Sa6?; 17. Lg4!, Sc5; 18. gf:, hg:; 19. Df2, Tf8; 20. e5; 21. Sf6-, crni čak stoji bolje (na 20. Lc5: —, dc:); 20. . . . Le5:; 21. Dh4, Ld5:; 22. Td5:, Se6; 23. Tf3, Lf6; 26. Dh6, Lg7; 25. Dg6:!, (Čak i protiv šampiona svijeta) 25... Sf4; 26. Tf4:, fg:; 27. Le6 + , Tf7; 28. Tf7:, Kh8; 29. Tg5, b5; 30. Tg3 i crni predaje.

Kad sam Talju rekao da su i Petrosjan i Botvinik i Spaski odgovorili kako je Fišer najbolji igrač izvan Sovjetskog Saveza, on je primijetio: »Ni Petrosjan,

ni Botvinik, ni Spaski nisu igrali "meč sa Larsenom, a ja sam igrao i mislim da je Larsen najbolji.«

Bent Larsen je rođen 1935. u Kopenhagenu. Velemajstor je postao 1956. kada je na moskov-skoj olimpijadi postigao najbolji rezultat na prvoj ploči. Na među-zonskom turniru u Amsterdamu (1964) dijelio je prvo mjesto sa Taljem, Smislovom i Spaskim i plasirao se za turnir kandidata.

Velike uspjehe je postigao — 1967. osvojivši prva mjesta u Vinipegu, Sušu, Majorci. Dobio je »Šahovskog oskara 1967.«, ali je 1968. izgubio u polufinalu turnira kandidata sa Spaskim 2,5; 5,5.

Partija decenije

Na 19. olimpijadi u Zigenu partija Spaski — Fišer bila je centralni događaj. Sve ulaznice su bile rasprodate za taj dan. Pola sata pred početak susreta oko njihovog stola je sve bilo zakrčeno. Preko 20 fotorepor-tera i snimatelja čekalo je dvojicu velemajstora. Zvuči muzike, ljudi u svečanim odijelima, sve je to potsjećalo na svečanosti špan-skih korida. Spaski i Fišer, po mnogima, najbolji igrači svijeta, do ove partije su igrali četiri puta. Spaski je zabilježio dvije pobjede, dva susreta su završena neriješeno. Ali Fišer je imao sjajne rezultate u 1970. godini. Nedostajala mu je još jedino pobjeda protiv svjetskog prvaka Spaskog. Zbog toga su ovu par-tiju nazvali partijom decenije.

100

XlX.Schach \Mr Olympiada

1nt I

Formnlar Fišera...

. . . i Spaskog

Spaski je pobijedio, a njegov protivnik je tužno ustao od stola i počeo da seta. Robert Fišer je toga časa izgledao kao čovjek koji je izgubio nešto tako djago. Pogledajmo tu partiju, koja ulazi u šahovsku istoriju.

Spaski — Fišer, OlimpijadaZigen, 1970.

1. d4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, d5; 4. cd:, Sd5; 5. e4, Sc3: 6. bc:, Lg7; 7. Lc4, c5; 8. Se2, Sc6; 9. Le3, 0—0; 10. 0—0, Dc7; 11. Tcl, Td8 (Ista pozicija je nastala kada su Spaski i Fišer igrali u Santa Moniki, 1966. Tada je Spaski nastavio 12. Del, e6; 13. f4, Sa5; 14. Ld3, f5; 15. Tdl, b6 itd.) 12. h3, b6; 13. f4, e6; 14. Del, Sa5; 15. Ld3, f5; 16. g4, fe:; 17. Le4:, Lb7; 18. Sg3, Sc4; 19". Lb7:, Db7:; 20. Lf2, Dc6; 21. De2, cd:; 22. cd:, b5; 23. Se4, Ld4:; 24. Sg5, Lf2? (Fišer griješi izmjenom lo-vaca) 25. Tf2:, Td6; 26. Tel, Db6; 27. Se4, Td4; 28. Sf6+, Kh8; 29. De6:, Td6; 3<X De4, Tf8; 31. gS, Td2; 32. Tlfl, Dc7; 33. Td2!, Sd2:; 34. Dd4, Td8; 35. Sd5+, Kg8; 36. Tf2, Sc4; 37. Te2, Td6; 38. Te8+, Kf7; 39. Tf8+ Crni predaje jer u slje-dećem potezu gubi damu Dh8 + .

Najljepša na »Meču stoljeća«

Geler — Gligorić

Španska partija

Partija Geler — Gligorić do-bila je specijalnu nagradu za lje-potu na »Meču stoljeća« u Beo-gradu, 1970.

"T2E3

KDCSchach

.C4 df •iCfi- &L.

OđA*

J01

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5, a6; 4. La4, Sf6; 5, 0—0, Le7; 6. Tel, b5; 7. Lb3, d6; 8. c3, 0—0; 9. h3, h6.

10. d4, Te8; 11. Sbd2, Lf8; 12. Sfl, Lb7; 13. Sg3, Sa5; 14. Lc2, Sc4; 15. b3, Sb6; 16. Lb2, Sbd7.

17. Dd2, c5; 18. Tadl, Da5; 19. dc, dc:; 20. c4, b4, (Bolje je bilo preći u nešto slabiju završ-nicu poslije 20. . . Dd2, ali Gli-gorić se nadao u manevar Sd7— —b8—c6—d4 koji bi izjednačio igru. On je previdio i l i je pot-cijenio kombinacioni udar pro-tivnika).

21. a4, Dc7; 22. Sf5, Sb8; (Rješavajući trenutak u partiji. Samo jedan potez dijeli crnog do potpunog izjednačenja i bijeli ne može da odugovlači).

23. Se5:! Te5: 24. Le5: De5:25. f4, De6; (Poslije 25. .. Dc3,26. Df2; crna dama bi upala uzamku).

26. e5, Se8; 27. Sh4! (Najbolji način da se nastavi napad) 27. .. Sc6; 28. Dd3, g6; 29. f5, gf:; 30. Sf5: (Zbog prijetnje 31. Se7 i 32. Dh7 sljedeći potez crnog je iznuđen).

30 . . . Dg6; 31. De2, Dg5; (Poslije ovoga crni gubi damu. Ali i poslije 31. .. De6, 32. De4, Dg6, napad je bio neodbranjiv. Za vrijeme partije ja sam gledao slijedeće mogućnosti: 1) 33. Te3, Sd8; 34. Td5, Ld5; 35. cd: kd.

2) 33. Td7!. Lc8; 34. e6. Ld7; 35. ed7, Sg7; 36. Sg7, Kg7; 37. Dg6, fg:; 38. Le4).

32. h4, Df4; 33. g3, De5; 34. Dg4+, Dg7; 35. Sg7: Sf6; 36.

Df4, Lg7; 37. Đc7, Tb8; 38. Td6, Sg4; 39. Tc6, Ld4; 40. Kfl.Crni predaje (komentar Efim Geler).

»Nokaut« na prvoj ploči

Najbržu pobjedu u Meču sto-ljeća u Beogradu 1970. postigao je Spaski protiv Larsena na prvoj ploči. To je bilo u drugom krugu meča. Spaski je uz svaki potez bilježio vrijeme razmišljanja kao što td obično čini David Bron-štajn.

Larsen — Spaski(Nepravilno otvaranje, Beograd,

1970)1. b3(0), e5(0); 2. Lb2(0),

Sc6(0); 3. c4(0), Sf6(6); 4. Sf3(0), e4(l); 5. Sd4(l), Lc5(4); 6. Sc6:(0), dc:(l); 7. e3(l), Lf5(4); 8. Dc2(3), De7(l); 9. Le2(5), 0—0—0(4); 10. f4(2)? (Ovaj potez je po Larsenovom mišljenju krivac za poraz) 1 0 . . . Sg4(4); 11. g3(15), h5(18) (Spaski kaže da ie izaledna bila žrtva topa 11 . . . Td2: 12. Sd2. Se3; 13. Dc3. Td8. crni ima snažan napad, ali prvak svijeta se odlučio za solidniji put) 12. h3(6), h4(6)! (Žrtvom figure razbija se položaj bijelog kralja) 13. hg:(53) (Na 13. Lg4. Lg4; 14. hs>4. hg3; 15. Tgl, Thl!; 16. Thl. g2. 17. Tgl, Dh4: 18. Ke2, Dg4; 19. Kel, Dg3; 20. Ke2. Df3; 21. Kel, Le7 i neodbranjiv mat).

1 3 . . . hg3:(l); 14. Tgl(0); Thl(4), 15.Thl(17) g2(3); 16. Tfl(4), Dh4(l); 17. Kdl(l), gflD(0).Bijeli predaje jer prijeti 18. Lfl, Lg4 sa matom.

102

Šah za pet minuta

U turnirskim partijama svaki igrač ima na raspolaganju obično dva i po sata za 40 poteza. Ali šta se događa kada za čitavu par-tiju ima samo pet minuta? Da li se i tada mogu ostvariti velika djela? Odgovor ćemo možda do-biti iz ovih nekoliko brzopotez-nih partija sa turnira u Herceg Novom 1970. godine. Na tome turniru je nastupilo jedanaest velemajstora i zato se smatra da je to bio najjači brzopotezni tur-nir u istoriji šaha.

Pobijedio je Fišer sa 19 poena ispred Talja 14,5. Slijede: Korč-noj 14, Petrosjan 13,5, Bronštajn 13, Hort 12, Matulović 10,5, Smislov 9,5, Reševski 8,5 itd.

Prvi put su zabilježene i par-tije sa blic turnira. One su sa-kupljene u posebnoj knjizi sa komentarima Fišera. Pogledaj-mo nekoliko blic pobjeda i upo-redite ih sa pravim turnirskim partijama.

Korčnoj — Fišer (I partija) Kraljeva indijka

1. d4, Sf6; 2. c4, g6; 3. Sc3, Lg7; 4. e4, d6; 5. Le2, 0—0; 6. Sf3, c5; 7. 0—0, Sc6; 8. d5, Se7;9. Sd2 (Sovjetski velemajstori smatraju ovaj potez najboljim. Na »Turniru 'mira« 1970. Pet-rosjan je igrao protiv Gligorića 9. b4, Sh5; 10. Sd2!?, Sf4; 11. a4 ali bez većeg uspjeha).

9... c5. (Mislim da je ovo logičan potez. Crni na ovaj na-čin sprečava brži razvoj bijelog daminog krila koje se obično brzo razvija sa b4, c5 itd.)

10. a3, Se8; 11. M, b6; 12. Tbl, f5! (Pošto je učinio sve potrebne pripreme na daminoj strani, crni je sad spreman za napad na kraljevom krilu.) 13. f3 (Ld2! je možda bolje kao u par-tiji Gligorić — Tringov, Beo-grad, 1969.)

13. . . f4; 14. a4, g5; 15. a5, TT6!; 16. bc? (Korčnoj je rekao da je ovo bila velika greška, jer je za bijelog sada veoma teško da dođe do inicijative na da-minoj strani.)

16... bc:; 17. Sb3, Tg6; 18. Ld2, Sf6 (ili 18... hS> 19. Khl,g4 (Možda je preciznije bilo 19.. . h5) 20. fg: (Forsirano, jer prijeti 20. .. g3 i bijeli ne može igrati 2 1 . . . Lh3: itd.) 20... Sg4; 21. Tf3? (Bolje je bilo 21. Lf3 sa većim mogućnostima za odbranu.)

2 1 . . . Ili6; 22. h3, Sg6; 23. Kgl, Sf6; 24. Lel, Sb8!! (ovo je odlučujući manevar) 25. Td3, Sf7; 26. Lf3 (26. b.4!? je davalo veće šanse).

26... Sg5; 27. De2, Tg6; 28.Kfl (Ako 28. Kh2, Dd7; prijeti29. .. Sh3 itd.).

2 8 . . . Sh3!; 29. gh., Lh3+ ;30. Kf2 (U ovom trenutku mojaruka je bila iznad bijelog pješakana e4, ali u posljednjoj sekundisam shvatio da 30... Se4:??gubi, jer bijeli igra 31. De4!).

30... Sg4+; 31. Lg4, Lg4 (Ovdje je Korčnoj razmišljao »čitavih« minut i po i nije našao odbranu protiv duple prijetnje 32 . . . Le2:i32. .. Dh4 — bijeli predaje).

103

Zanimljivo je primijetiti da je Korčnoj ponovo igrao 9. Sd2 protiv Udovčića na »Turniru mira«. Sigurno ^ia je imao neko pojačanje...

(Komentar: Robert Fišer)

Hort — ReševskiSicilijanka

l.e4,c5;2.Sf3,e6;3.đ4,cđ:; 4. Sd4:, Sc6; 5. Sc3, a6; 6. Le3, Dc7; 7. Ld3, Sf6; 8. 0—0, Sc5; 9. h3, b5; 10. f4, Sc4; 11. Lc4:, Dc4:; 12. Dd3, d5; 13. e5, Sd7; 14. a4, Dđ3:; 15. cd:, b4; 16. Sce2, Lb7; 17. Sb3, Tc8; 18. Tcl, Le7; 19. Sa5, Tb8; 20. La7, Ld8; 21. Lb8:, La5:; 22. Ld6, Lb6+; 23. Kh4, f6; 24. a5, Le3; 25. Tc7. Crni gubi figuru i pre-daje.

Poteze ove partije nismo uspjeli zabilježiti. Oba velemajstora igrala su veoma brzo. Međutim, Mihail Talj je već bio završio obje svoje partije i zainteresovao ga je ovaj susret. Posmatrao je partiju i odmah nakon završe-nog turnira ispisao je na parčetu papira sve poteze.

Talj — KorčnojFrancuska odbrana

1. e4, e6; 2. d4, d5; 3. Sd2,c5; 4. Sgf3, a6; 5. ed:, ed:; 6. Le2, c4; 7. 0—0, Ld6; 8. Tel, Sge7; 9. b3, b5; 10. a4, c3; 11. Sfl, b4; 12. Se5, 0—0; 13. Lf4, f6? (Trebalo je igrati 13.. . Sc6)

14. Sd3, Lf4:; 15. Sf4:, Dd6; 16. Lf3!, Sbc6; 17. Se3 (Talj kombinuje i u »blic« partijama) Df4:; 18. Sd5:, Sd5:; 19. Ld5:+, Kh8; 20. Lc6:, Ta7; 21. De2 (Daje pješaka za svoj) Dd4:; 22. Tadl, Dc5; 23. Te8, Taf7; 24. Td5, Db6 (Na 24 . . . Te8; 25. Te8:+, Df8; 26. Tad8, Kg8; Talj je smislio 27. Ld5! i crni je izgubljen. To bi bio Taljevski završetak, ali Korčnoj u velikoj vremenskoj oskudici je odigrao 24... Db6 i tako dozvolio jed-nostavnu žrtvu 25. Df7: i crni je predao.

Korčnoj: Dobra partija, po-griješio sam u 13. potezu i nisam se mogao kasnije izvaditi.

Talj: Lijepa kombinacija, mi-slim da Korčnoj nije vidio onaj potez Se3.

Matulović — Ulman

Francuska odbrana

1. e4, e6;2. d4, d5;3. Sd2, c5; 4. ed:, ed:; 5. Sgf3,Sc6; 6. Lb5, Ld6; 7. dc:, Lc5:; 8. 0—0, Se7; 9. Sb3, Ld6; 10. Sbd4, 0—0; 11. Lc3, Lg4; 12. Dd2, Tc8 (bolje je Dc7) 13. Tfel, Lb8; 14. Lf4!, Sd4:; 15. Sd4:, Lf4:; 16. Df4:, Lh5? (Matulović smatra da je crni imao bolji odgovor Ld7) 17. De5!, Db6;! 18. c3!, Lg6; 19. De7:; a6; 20. Ld7!, Tc7; 21. D: f8+ !! (Efektan kraj. Ma-tulović ima još jedan i po minut za razmišljanje. Ulmanu je ostalo samo pola minuta) 21... Kf8:; 22. Te8 mat.

'04

MEČ STOLJEĆA

Susret za titulu svjetskog prvaka između Spaskog i Fišera u Rejkja-viku 1972. s pravom je nazvan ..Mečom stoljeća". Ovaj dvoboj je pratio ne samo najveći broj novi-nara u istoriji ovakvih mečeva nego je to bio i meč sa najvećim nagrad-nim fondom od 250.000 dolara, sa najvećim sporovima, najvećim publicitetom. Za vrijeme od 66 dana koliko sam proveo na tome meču vodio sam dnevnik i tako je nastala knjiga „Dnevnik iz Rejkja-vika"

Kada je meč završen pobjednik i poraženi su mi rekli šta misle o tome velikom događaju koji pred-stavlja novu eru u svjetskom šahu. Robert Fišer, koji je nakon pobje-de u meču 12,5:8,5 postao 11. po redu prvak svijeta rekao mi je: Nadam se da ću biti prvak deset godina. Mislio sam da ću biti umorniji. Najbolja partija je bila treća, a najvažnija trinaesta. Spaski

je igrao mnogo bolje u urugoj polo-vini meča.

Boris Spaski mi je deset minuta nakon što je telefonom predao 21. partiju prvi rekao da je meč završen. Na njemu se nije osjećala tuga zbog izgubljene titule. Sjetio se našeg razgovora 1969. kada je postao šampion svijeta i rekao ..Sada mi je lakše jer sam izgubio jedno breme koje me sputavalo u stvaralaštvu. To je bila titula prva-ka. Fišer mi se u drugoj polovini meča stalno izvlačio, ali ja sam se nadao da ću pobijediti sve do 21. partije. Rado bili igrao revanš sa Fišerom i vjerujem da bi mu tada bilo mnogo teže. Mislim da je naj-bolja bila 19. partija/

Evo te partije sa komentarima velemajstora Paula Keresa. Obra-tite pažnju kako se komentarišu šahovske partije pa i sami to po-kušajte urediti za svoje pobjede ili poraze.

Spaski — Fišer

(Rejkjavik, 1972, 19. partija)

1. e2-e4, Sg8-f6 2. e4-e5 3. d2-d4, d7-d6 4. Sgl-f3, Lc8-g4

5. Lfl-e2 e7-e6, 6. 0-0 Lf8-e7 7. h2-h3

Obično bijeli igra ovdje odmah 7. c4. Ubacivanje poteza 7. h3 Lh5 ne mijenja bitno ocjenu pozicije.

7_____ Lg4-h5 8. c2-c4Sd5-b6 9. Sbl-c3 0-0 10. Lcl-e3

Teoretska uputstva preporučuju da se najprije izmijenjaju pješaci 10. ed cd i tek zatim da se igra 11. Le3. Ali prvak svijeta radije za-država napetost u centru.

10...d6-dSSporno rješenje. Poslije razmjene

10. . . . d e ll.S:e5 L:e2 12.D:e2

105

Dijeli ima izvjesiti prostornu prednost, ali crni može da slo-bodno završi razvoj svojih figura. Potezom u partiji crni zadržava ravnotežu u centru, ali dozvoljava neugodno napredovanje c4—c5.

H.c4-c5Lh5:f312. Le2:f3Ovdje je Spaski dugo razmišljao

o uzimanju 12. gf, što je takođe imalo svojih pozitivnih strana. U tom slučaju bi crni dospio u veoma skučen položaj, iako bi se mogao nadati igri na kraljevom krilu putem 12. . . . Sc8 13. b4 f5 (zaslužuje pažnju i plan 13. . . . Lh4 da bi se premjestio konj na f5). 14. f4 Kh8 sa narednim 15 . . . Tg8 itd.

12____Kb6-c4 13. b2-b3!Ispravno rješenje. Bijeli daje

lovca, ali zato otvara za svoje fi-gure liniju f i dobija mogućnost da aktivno djeluje u centru. Poslije 13. Lcl b6 crni bi imao sasvim zadovoljavajuću igru.

13.. . . Sc4:e3 14. f2:e3 b7-b6Fišer požuruje sa napadom na

pješačku strukturu protivnika i dopušta pri tom opasno napredo-vanje u centru. Zanimljiv je takođe razvojni potez 14... Sc6 koji je predložio Petrosjan.

15. e3-e4!Poslije ovog jakog poteza inici-

jativa je u potpunosti u rukama bijelog i crni mora da se brani veoma pažljivo.

15 ... c7-c6 16. b3-b4 b6-«5Daljnje razmjene pješaka na

daminom krilu putem 16 . . . a5. 17. a3 ab 10. ao iite bi samo bijelom na ruku.

17. b4:c5 Dđ8-a5 18. Sc3:d5Veoma je zanimljiva žrtva figure.

£#

U slučaju orihvatania (18 . . . ed 19. ed) pješacua sprega u ceni.ru osiguravala bi bijelom snažan pri-tisak. Zbog toga Fišer, gotovo i ne razmišliaiući. odbija žrtvu

18.. .Le7-g5!Obadva partnera igraju veoma

maštovito. Sada bijeli konj nema mjesta za povlačenje i bijeli mora da napada ne vodeći računa o materijalnim žrtvama.

19. Lf3-h5!Na 19. ti4 moguće je kako

19 . . . L:h4, tako i 19 . . . Lh6, pošto poslije 20. Se7+Kh8 bijeli konj rizikuje da se zaplete u taboru crnog. Potezom u partiji bijeli napada tačku 17, koju je teško braniti pošto 19 . .. g6 oslobađa za bijelog konja značajno polje f6.

106

IH11 ■ i! i 11 iV.....

19 r. . c6:dS 20. Lh5:f7+! Na 20 . . . Kh8 slijedilo bi jednostavno 21. L:e6itd.

21.Tfl:f7DaS-d2

lili

■ iyt nj %■

Lrni nije mogao da uzme topa 21 . . . K:f7, postoje sa 22. Dh5+ bgeli imao snažan napad. Moguće je bilo 21 . . . Sc6, ali i tada bi napad bijelog ostao opasan. Mo-euće je oštro 22. Dg4 sa nastavkom 22 . . .K : f7 23. Tfl+Kg8 (ili 23 .. . Ke8 24. D:e6+Se7 25. c6!) 24. D:e6+ Kh8 25. D:c6, i bijeli pješaci u potpunosti kompenziraju žrtvovanu figuru.

Potezom u partiji hiSer praktič-no primorava da dođe do izmjene kraljica i rezultat toga je likvidi-ranje opasnosti napada.

22. Ddl:d2 Lg5:d2 23. Tal-fi Sb8-c6 24. e4:dS e6:đ5 25. TH-d7.

Na kraju je približno isti za\Tše-tak. gdje su daljnja pojednostav-ljenja neminovna.

25 . . . Ld2-e3+ 26. Kgl-hi Le3:d4 27.e5-e6Ld4-e5i

Fišer se brani veoma pažljivo. Posljednjim potezom on oduzima bijelom topu važna polja c7 i d6 prijeteći putem 28 ... Te8 da uzme pješaka e6.

28. Td7:d5 Ta8-e8 29. TH-el Te8:e6 30. Td5-d6!

Bijeli je prinuđen da pojednosta-vi poziciju: u slučaju velikog broja figura materijalni odnos snaga mogao bi da se okrene u korist crnog.

30 . . . Kg8-f7.Nastavak 30 . .. T:d6 31. cd

Kf7 32. Tcl! Vodio je gubitku a pješaka.

31.Td6:c6.Sada partija prelazi u topovsku

remi završnicu.

31 . . . Te6:c6 32. Tel:e5Kf7-f6 33. Te5-d5 Kf6-e6 34.TdS-h5 h7-h6 35. Khl-h2Tc6-a6 36. cS-c6 Ta6:c6 37.ThS-a5 a7-a6 38. Kh2-g3Ke6-f6 39. Kg3-f3 Tc6-c3+Remi.

■

LJEPOTICE SA 64 POLJA

Bilo je mnogo partija koje su obišle čitav svijet, objavljene su u raznim časopisima i listovima. Neke su dobile i nagradu za lje-potu. Sada ćemo pogledati ne-koliko tih ljepotica sa 64 polja.

Esteban Kanal —jedan amater:1. e4, d5;2. ed:, Dd5; 3. Sc3,

Da5; 4. d4, c6; 5. Sf3, Lg4; 6. Lf4, e6; 7. h3, Lf3:; 8. Df3, L M ; 9 . L e 2 , S d 7 ; 1 0 . a 3 , 0 0 0?; 11. ah:! (Počinje vat-romet, bijeli žrtvuje oba topa, a kasnije i kraljicu) 11.. • Dal:+; 12. Kd2!, Dhl:; 13. Dc6:+!, bc:; 14. La6 mat.

Čuvena Kotovljera kombinacija

U ovoj poziciji Arerbah — Kotov sa turnira kandidata 1953. crni je žrtvovao kraljicu i odi-grao kombinaciju koja je ušla u šahovske bisere.

3 0 . . . Dh3:+!!; 31. Kh3:, Th6+; 32. Kg4, Sf6+; 33. Kf5,

Sd7. (Štalberg je kasnije ukazao na još jači potez Sg4) 34. Tg5 (jedino) 3 4 . . . Tf8; 35. Kg4, Sf6+ ; 36. Kf5, Sg8+; 37. Kg4, Sf6+; 38. Kf5, Sd5:+; 39. Kg4, Sf6+ ; 40. Kf5, Sg8+ ; 41. Kg4, Sf6+; 42. Kf5, Sg8+ ; 43. Kg4, Lg5:; 44. Kg5:, Tf7; 45. Lh4, Tg6+; 46. Kh5, Tfg7; 47. Lg5, Tg5:+; 48. Kh4, Lf6; 49. Sg3, Tg3:; 50. Dd6:, T3g6; 51. Db8+, Tg8 bijeli predaje.

Velemajstor Aleksandar Alek-sandrovič Kotov rođen je 1913. godine u Tuli, inženjer, autor nekoliko zapaženih šahovskih knjiga, među kojima je i veliko djelo »Šahovsko nasleđe Alje-hina«.

Juraj Ljvovič Averbah (rođen 1922. u Kalugi) je, kao i Kotov, inženjer i šahovski pisac. Naro-čito su zapažena njegova djela iz oblasti završnica.

fSp ■! IM. ■%£&

i ■ ■ ■Opet Andersen

Ranije smo vidjeh »besmrtnu partiju« koju je Andersen odi-grao protiv Kiezerickog u Lon-donu, 1851. godine. Evo još jedne njegove ljepotice, odigrane samo godinu dana kasnije u Ber-linu protiv Difrena. Ovu partiju je Štajnic nazvao »vječito zelena« i rekao je da predstavlja cvijet u vijencu Andersenove slave.

108

Andersen -J- Difren, Berlin,1552.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Lc5; 4. b4, Lb4:; 5. c3:, La5; 6. d4, ed:; 7. 0-0, d3; 8. Db3, I>f6; 9. e5, Dg6 (na 9. . . Se5: ; 10. Tel. d6; 11. Db5+) 10. Tel, Sge7; 11. La3, b5; 12. Db5:, Tb8; 13. Da4, Lb6; 14. Sbd2, Lb7; 15. Se4, Df5; 16. Ld3:, Dh5; 17. Sf6+, gf:; 18. ef:, Tg8; 10. Tdl!!.

19...Df3:;20.Te7:+!!,Se7:; 21. Dd7:+!, Kd7: 22. Lf5+ + ,Ke8 (na 22. .. Kc6; 23. Ld7 mat) 23. Ld7+, Kd8; 24. Le7: mat.

Žan Difren (1822—1893) je njemački majstor, poznati autor

udžbenika i antologije šahovskihpartija.

Čarolije na ploči

Akiba Kivelevič Rubinštajn izvodio je na šahovskoj ploči prave čarolije kao i njegov slavni prezimenjak Artur Rubinštajn na klaviru. Akiba je rođen 1882. u Lodzinskoj Guberniji, a umro je u Brislu 1961. Bio je jedan od kandidata za prvaka svijeta po-četkom XX vijeka. Posljednje godine života proveo je u Bel-giji. Među njegovim najljepšim partijama je svakako i ova, odi-grana na sveruskom turniru 1907.

Rotlevi — Rubinštajo:

1. d4, d5; 2. Sf3, e6; 3. <3, c5; 4. c4, Sc6; 5. Sc3, Sf6; 6. dc:?, Lc5:; 7. a3, a6; 8. b4, Ld6; 9. Lb2, 0—0; 10. Dd2, De7; 11. Ld3, dc:; 12. Lc4:, b5; 13. Ld3, Td8; 14. De2, Lb7; 15. 0—0, Se5; 16. Se5:, Le5:; 17. f4, Lc7; 18. e4, Tac8; 19. e5, Lb6+; 20. Khl, Sg4!; 21. Le4, Dh4; 22. g3, Tc3:! (crni stavlja i treću figuru pod udar, ali on je spremio za sve »devet otrova«) 23. gh:, Td2!; 24. Dd2:, Le4:+; 25. Dg2, Th3 bijeli predaje.

KOJA JE PARTIJA NAJLJEPŠA?

Pod ovim naslovom velemaj-stor Matanović je objavio jedan članak u kome je ispričao intere-santan događaj. U vrijeme meča Beograd - Moskva 1975. godine nastala je diskusija o ljepoti ša-hovskog stvaralaštva. Velemajstor

Eduard Gufeljd je pokazao svoju partiju protiv Bagirova iz 1963. godine i rekao da je najljepša u ovom vijeku. Talj i Polugajevski se nisu složili i tvrdili su da je nji-hova partija iz 1956. još ljepša. Pozvali su Matanovića da presudi i onda su komentarisali svoja dje-la:

109

Polupjevski - TaljPolufinalni turnir za prvenstvo

SSSR, 1956.I.d4,d5.2. C4,e6,3. Sc3,c5,4.

e3. Sf6, 5. Sf3, Sc6, 6. a3, cd, 7. ed. Le7, 8. Ld3, 0-0. 9. 0-0, dc, 10. L:c4, b6, 11. dd3, Lb7, 12. Tdl, Tc8, 13. La2, Dc7, 14. Lg5, Tfd8, 15.De2JSg4 (Talj: Deset godina

poslije ove partije, na olimpijadi u Havani htio sam da ponovim istu ovu poziciju, samo tada sa bi-jelim figurama. Međutim, moj protivnik Brink - Klauzen odi-grao je mirno 15...Sd5. Polugajev-ski: »Prolazio sam pored stola na kome su igrali ovu partiju u Ha-vani i zapazio sam da mi je pozi-cija poznata. Sjetio sam se i zain-teresovao šta li će crni sada da igra«). 16. Sb5 ( N i j e dobro 16. L:e6 zbog 16...S:d4) !6...La6 (Ne valja za crnog 16...S:d4, 37. T:d4. L:f3, 18. S:c7, L:e2, 19. T:dS. L:d8. 20. Se6, L:g5, 21. S:g5. Se5. 22. f4. H6, 23. fe, hg, 24. e6, Lc4, 25. e". L:a2, 26. Tdl i bijeli dobi ja.

D:e7, 20. Tel, L:f3, 21. Df3: Dd7, 22. d5... (Ovaj potez obojica su vidjeli ranije, ali njegove poslje-dice različito su ocijenili) 22...Sd4, 23. Đd3, Sc2, 24. Lbl... (Računajući varijante poslije 16 poteza ovaj potez mi je proma-kao. Sad se crni našao u teškoća-ma« - Talj) 24... S:el, 25. D:h7,+ Kf8, 26. _Lf5, D:d5 (Sada su ■bojica odbacili varijantu koja gubi: 26...De8, 27. L:c8, a ne 27. Dh8 + , Ke7, 28. Tel, Kd6 i crni dobi ja!) 27. tel:f6,28. L:c8, T:c8,29.h4, Td8, 30. h5?... (Ovdje jePolugajevski pogriješio, a poslije30.Te3 imao bi sve šanse da igrana pobjedu) 3O...Dd3, 31. D:d3,T:d3). (Poslije ovog crni je staviotopa na b3 i pokretanjem pješakaa i b brzo je dat remi

Uz komentar prethodne parti-je: »Naivno slikarstvo!«, Gufeljd je zauzeo mjesto za stolom i često prekidan osporavanjima Talja i Polugajevskog pokazao svoju -vječno zelenu« partiju.

Ovu daleku varijantu obojica su vrijeme partije vidjeli 17. D:e6, L:b5, 18. D:g4, Le2, 19. L:e7,

110

BAGIROV - GUFEDD

Kraljeva indijska odbrana

1963. Polufinalni turnir za prvenstvo SSSR

1. d4, g6, 2. c4, Lg7, 3. Sc3, d6, 4. e4. Sf6, 5. f3, 0-0, 6. Le3, Sc6, 7. Sge2, Tb8, 8. Dd2, a6, 9. Lh6, b5, 10. h4, e5. 11.1:g7... (Na kraju je glavni spor izbio oko ovog poteza. Polugajevski je tvrdio da pote-zom 11. h5 bijeli zadržava pred-nost koja nije mala. Kako je Gu-feljd tvrdio suprotno, pao je do-govor: svoju sljedeću partiju -

na ekipnom prvenstvu! - Polu-gajevski i Gufeljd dovešće do ove pozicije) ll....K:g7, 12. h5, Kh8!. 13. Sd5, bc, 14. hg, fg, 15. Dh6... tDa je bijeli igrao 15. S:f6 uz d5 stajao bi malo bolje - ali ko ne želi odmah da da mat!) 15... Sh5! (Na 15...TH, 16. D:g6, Dg8, 17. D:f6+ i bijeli je bolji). 16. g4, T:b2, 17. gh, g5, 18. Tgl... (Nije dobro 18. Lh3 zbog 18...L:h3, 19. T:h3, ed, 20. f4, d3, 21. Sec3, Sd4) Tu je slijedila primjedba Poluga-jevskog da j§» sve to naknadna analiza: »Za razliku od naše par-tije, gdje je sve za tablom nađe-no«) 18...g4, 19. 0-0-0, T:a2, 20. Sef4?! (Gufeljd: »dajem mu znak pitanja što je to objektivno slab potez, a znak uzvika zbog zahval-nosti jer mi je omogućio da na-pravim »vječno zelenu« partiju.)

•Aj JPJI. ■ Hl

Jednakoj igri vodi: 20. Lh3!!, Te2, 21. L:g4, Tf7, 22. L:c8, D:c8, 23. Sf6, Db8, 24. Tg8 + ,D:g8, 25. S:g8, Sb4, 26. Td2, Tel, 26. Tdl) 2O...ef, 21. S:f4, T:f4, 22. D:f4, c3, 23. Lc4... (Na 23. df7, Sb4, 24. Ld3, Le6, 25. D:e6, Tal + , 26. Lbl. Dg5 sa dobitkom) 23...Ta3!!, 24.

fg, Sb4, 25. Kbl, Le6!!, (Gubi 25...c2 + . 26. Kb2, c:dD, 27. T:dl) 26. L:e6, Sd3, 27. Df7, Db8 +, 28. Lb3, T:b3 + , 29. Kc2, Sb4 + , 30. K:b3, Sd5 + , 31. Kc2, Db2,+ 32. Kd3, Db5 + ,33. Kc2, De2 + , 34. Kb3, Db2 + , 35. Kc4, Db5 mat.

»MIS 1975«

Ovaj naziv su gledaoci dali partiji koju je Albin Planine odi-grao na turniru u Hestingsu početkom 1975. protiv sovjetskog velemajstora Vaganjana. Završena na slika ove partije spada medu bise-re šahovskog stvaralaštva. Evo te partije uz primjedbe međunarod-nog majstora Marija Bertoka.

Bijeli: Vaganjan - Planine1. d4, Sf6, 2. c4, c5,3. Sf3, cd4,

4. Sd4, e6, 5. Sc3, Lb4, 6. Sdb5, 0-0, 7. a3, Lc3:, 8. Sc3:d5

Dakle, umjesto oštrog Benoni-ja nastala je jedna mirna pozicija u igri daminog pješaka. Upravo je čudo kako je za tako kratki broj poteza došlo do završne kombinacije. 9. Lg5, h6, 10. Lf6:, Df6:, 11. cd5, ed5,12. Dd5:

(Bijeli prihvaća izazov, među-tim, sigurno je solidnije bilo 12. c3 sa .završavanjem razvoja.)

12...TĆ8, 13. Df3, Db6, 14. Tdl, Tdl: + , 15. Sdl, Sc6, 16. De3?

Bijeli se pouzdavao u šah da-mom na e8 računajući da će spri-ječiti razvoj crnih figura, među-tim čekalo ga je ogromno izne-nađenje. Jasno je da je bilo bolje 16. Dc3)

16...Sd4, 17. De8 + , Kh7, 18. e3, Sc2 + , 19. Kd2, Lf5!!, 20. Da8:Dd6+, 21. Kcl, Sal, 22. Db7: Dc7!!!

111

Crni je predao. Poslije uzima-nja dame došlo bi do završne sli-ke na dijagramu. Obično se medu majstorima ovakva pozicija ne predaje već se korektno dozvolja-va protivniku da da mat.

Morfi - AndersenPariz, 1858. godine

Skandinavka

1. e4, d5; 2. ed, Dd5; 3. Sc3, Da5; 4. d4, e5; 5. de, De5:+; 6. Le2. Lb4; 7. Sf3!, Sc3:+; 8. bc:, Dc3:+; 9. Ld2, Dc5; 10. Tbl(Morfi je žrtvovao pješaka i uspio

ukloniti važnog crnog lovca) 10...Sc6; 11.0-0, Sf6; 12. Lf4, 0-0; 13. Lc7; (Jače je 13. Tb5, De7; 14. Tel i 15. Ld3) 13...Sd4!; 14. Dd4:, Dc7; 15. Ld3, Lg4 (Bo-lje je 15...h6.) 16. Sg5!, Tfd8; 17. DM, Lc8; 18. Tfel; (Pogledajmo nastalu poziciju. Sve bijele figure su razvijene, crni je stiješnjen i ima problema sa razvojem na da-minom krilu.)

18...a5; (Morfi je bio pripre-mio na 18...h6; 19. Te7, Td7; 20. Te8 + . Se8; 21. Lh7 + , Kh8; 22. De8 mat) 19. De7! (Ovim potezom Morfi želi da prede u dobijenu završnicu. On sa lakoćom pozicio-nu prednost pretvara u pobjedu. Ova partija podsjeća na neke Fišerove pobjede iz današnjih dana. Nije ni čudo da su Morfi i Štajnic Fišerovi ljubimci.)

19...De7; 20. Te7:, Sd5; 21. Lh7: + , Kh8; 22. Tf7:, Sc3; 23. Tel, Sa2; 24. Tf4, Ta6; 25. Ld3, Crni predaje.

Naizgled sve tako jednostav-no, ali u tome se sastoji i sva lje-pota ove partije.

VAŠA ŽIVOTNA PARTIJA?

Svaki šahista je jednom odi-grao svoju životnu partiju. Nisu to, naravno, uvijek bile pobjede. Ponekad i poraz može da bude životna partija. Za vrijeme među-

zonskog turnira u Amsterdamu i Olimpijada u Tel Avivu, Ha-vani i u Luganu, pitao sam čuve-ne velemajstore za njihovu život-nu partiju. Oni su odgovorili:

figran Pelrosjan:— Mogao bih nabrojati ne

koliko takvih partija. Jedna odnjih je, svakako, posljednja partija meča sa Botvinikom, kadsam postao šampion svijeta.

Mihail Botvinik:— Sjećam se mnogih partija,

ali onu sa Kapablankom naAVRO turniru nikada neću zaboraviti.

Bobi Fišer:

— Imao sam 13 godina. Biloje to 1956. Igrao sam na Rozen-vald turniru i moja partija protivDonalda Berna je dobila nagraduza ljepotu.

Mihail Talj:

— Još je nisam odigrao. Kadgod počnem da igram neku partiju kažem sebi: moram danasodigrati svoju životnu partiju.

Maks Eve:

— Znam da će vas iznenaditimoj odgovor. Očekujete da spomenem neku partiju iz meča saAljehinom. Ali ja sam se odlučio za susret protiv Najdorfa, naturniru kandidata u Cirihu 1953.

Boris Spaski:

— Bilo je to na sovjetskomšampionatu u Rigi 1958. godine. Posljednje kolo. Izgubiosam protiv Talja i nisam otišaona međuzonski turnir. §ansa kojase čeka tri godine je prohujala.

Sami Reševski:

— Imam dvije životne partije.Najprije kada sam pobijedioAljehina u Notingemu, i, kasnije,protiv Botvinika, u meču SSSR— SAD u Moskvi, 1955. Odčetiri partije sa Botvinikom utome meču ja sam dobio prvu,a ostale tri su završene neriješeno.

Vasja Smislov:

— Nikad neću zaboraviti posljednju partiju sa Botvinikomu meču 1957. Razumjećete zašto je to moja životna partija.Tada sam postao šampion svijeta. Sa teoretske tačke gledištapartija sa Eveom, meč-turnir1948.

Miguel Najdorf:

— Ne zaboravite da stari Najdorf još nije rekao posljednjuriječ. Nisam još odigrao životnupartiju.

Aleksandar Kotor:— Partija sa Averbahom u

Cirihu 1953. sa žrtvom kraljice.

Bora Ivkor:— Posljednje kolo u Mar del

Plati 1955. Moj protivnik je bioMiguel Najdorf. Prije nekolikodaaa dobio sam veliki turnir uBuenos Airesu. U ovoj partijisa Najdorfom bio mi je potreban samo remi, za prvo mjesto.A Najdorf je želio pobjedu.Žrtvovao sam skakača i forsiraoremi. To je bila moja životnapartija.

14

.Leoniđ Štajn:— Sa Kvinonesom u Amster-

ji, 1964. Postigao sam samoremi i ■ propustio priliku da se plasiram za turnir kandidata.

Lasto Saho:— To je partija sa Hansom

Milerom u Tatatovarosu, 1935.Uspio sam da protivnika dovedem u savršenu iznudicu.

David Bronštajn:— Ne mogu nifcad zaboraviti

partiju sa Kardosom, u posljednjem kolu međuzonskog turnirau Portorožu, 1958. Ligubio samtu partiju i vrata ka.udidatskogturnira su za mene bila zatvorena. Osim te partije moram spomenuti i moju partiju sa Naj-dorfom, Buenos Aires 19,54. Započeo sam dugu kombinaciju,ali sam odustao jer mi se upetnaestom potezu učinilo1 daima rupa.

Aleksandar Matanović:— Životna partija je veoma

često i poraz. Biću iskren i pri-znaću da je moja životna partijasa Egipćaninom Basjunijem, uposljednjem kolu zonskog turnira u Sofiji, 1962. Sa.pobjedombih se plasirao za međuzonski,ali ja sam samo remizirao.

Artur Bizgajer:— To je moja prva pobjeda

protiv Reševskog, na Rozenvaldturniru, 1954. Lijepa partija.

Pal Benke:— Moja partija sa Smislovom

na turniru kandidata 1959. Uspiosam da pobijedim Smislova kojije prije tog turnira dobio uzastopno dva turnira kandidata.

Klaus Darga:

— Bilo mi je 18 godina. Pobijedio sam Lemana. Tada sampovjerovao da mi je to životnapartija, i ona je to još uvijek.

Alberik O'Keli:

— To su partije sa Nilze-nom, Balogom i Bardom. Kadasam postao prvak svijeta u dopisnom šahu 1961. godine ovisusreti su najviše doprinijeli momuspjehu.

Svetozar Gligorić:

— Mnoge partije bi se moglenazvati ovim imenom. Zato. seteško odlučiti.

Artur Pomar:— To je bilo u »zlatno doba«.

Imao sam 12 godina, 1943, re-mizirao sam sa Aljehinom i uvi-jek ću to pamtiti.

Bent Larsen:

— Možda je to moja partija sa Fišerom u Portorožu. Izgu-bio sam je i prohujale su moje šanse da se plasiram za turnir kandidata.

1 <

Friđrih Olafson:

— Moja pobjeda protiv Pe-trosjana na turniru kandidata 1959.

Edaard Gofeljđ:

— Sa Smislovom na Sparta-kijadi u Moskvi 1967.

Gedeon Barca:

— Sa Smislovom 1956. Kere-som 1957. i Tolušem 1961. godine, kao i neke dopisne partije.

Vilijem Lombardi:

— To je pobjeda protiv Re-ševskog na šampionatu SAD1957. Igrali smo u posljednjemkolu i ta partija je bila važna zaReševskog jer se postavljalo pitanje ko će biti prvi—on ili Fišer.Ja sam riješio tu zagonetku; dobio sam sa crnim figurama i kasnije za tu pobjedu osvojio nagradu za ljepotu. Takođe, u partije života spada i moja pobjedaprotiv Gerusela, kad sam postaoomladinski prvak svijeta.

Milan Matulović:

— Sa Korčnojem na među-zonskom turniru u Sušu 1967.

Lubomil Kavalek:

— Sa Gufeljdom na studentskoj olimpijadi 1962. godine uMarjanskim Lažnima. Ako pi-

tate zašto, odgovoriće vam Talj. On je rekao: »To je najkombi-natornija partija ovog stoljeća«.

MHko Bobocov:

— To je završnica topa i pje-šaka od 80 poteza protiv Štajna na turniru u Moskvi 1967. U analizi sam pronašao 20 poteza po ideji Laskera.

Aleksej Suetin:

— Sa Bagirovom na 31. šam-pionatu SSSR-a kad sam žrtvo-vao kraljicu za laku figuru i do-bio nagradu za tu partiju.

Volfgang Pič:

— Sa Smislovom u Poljanice Zdroju 1968.

Oskar Pano:

— Sa Spaskim u Geteborgu, kad sam dobio nagradu za lje-potu.

Danijel Janorski:

— Sa Botvinikom u Gronin-genu 1936.

U ovoj knjizi ste sreli neke od spomenutih životnih partija. Pošto sam većinu ovih partija objavio u knjizi »Velemajstori izbliza« više se na njima nećemo zadržavati.

116

A VAŠA NAJBRŽA POBJEDA I PORAZ?

I velemajstorima se dogodilo da su izgubili u svega nekoliko poteza. Možda ne u vrijeme kad su osvajali visoke šahovske ti-tule, ali na putu do tog zvanja, često bi ih zadesila neka šahov-ska nezgoda. Ponekad su, na-ravno izvojevali pobjedu u svega nekoliko poteza. Ove partije nisu sve igrane na turnirima, i zato mnoge nisu nigdje ni zabi-lježene. Želio sam da ih saku-pim, kako bi prvi put bile ob-javljene, .i za vrijeme Olimpijade u Havani 1966. pitao sam vele-majstore za njihovu najbržu po-bjedu i poraz.

Boris Spaski:

— U Lenjingradu 1950. dobio sam jednu partiju u šestpoteza. Više se i ne sjećam komi je bio protivnik. Evo kakoje to bilo:

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Sf6; 4. Sg5, d5; 5. ed:, Sd5:; 6. Sf7: Tg8!? i crni je predao.

— A najbrži poraz sam doživio 1948. godine. Tada samimao prvu kategoriju i 13 godina. Partija je odigrana u Lenjingradu. •"

Spaski — Rodgajski:

1. e4, c5; 2. Sf3, d6; 3. d4, cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3, e6; 6. Le2, Lb4; 7. Lf3, Da5; 8. Sb5, Db5: Poslije ovog poteza mog protivnika, počeo sam da pla-čem i predao sam partiju.

Mihail Talj:

— Izgubio sam u četiri poteza slobodnu partiju protiv svogbrata 1945. godine u Rigi:

1. e4, e5; 2. Lc4, Lc5; 3. Dh5, Sa6; 4. Df7: mat.

— Moja najkraća pobjeda bilaje na turniru igrača prve kategorije 1950.

Talj — Šrrejher:1. e4, g6; 2. d4, Lg7; 3. Sf3,

d6; 4. Lc4, Sd7; 5. Lf7:+, Kf7:; 6. Sg5+, Kf6; 7. Df3 mat.

Viktor Korčnoj:

— Sjećam se samo najbržepobjede. Bilo je to u Lenjingradu 1948. Igrao sam protivBorisa Spaskog. Obojica smobili još veoma mladi.

Korčnoj — Spaski:1. e4, c5; 2. Sf3, Sc6; 3. d4,

cd:; 4. Sd4:, Sf6; 5. Sc3, g6; 6. f4, Lg4; 7. Lb5 + , Sbd7; 8. Ld7:, Dd7:; 9. Dd3, e5; 10. Sf3, Lf3:; 11. Df3:, Dg4; 12. Sd5 crni predaje jer na 12. Df3: ide Sf6+ uz Sd5 + a na 12. . . De6; 13. Sc7+.

— Kao igrač prve kategorijeizgubio sam u 12 poteza saSimjakinom — 1945. ali samzaboravio poteze.

Viktor Lvovič Korčnoj rođen je 1931. godine u Lenjingradu, trostruki šampion Sovjetskog Sa-veza. Velike turnirske pobjede postigao 1968. u Bevervajku i Majorci.

Na turniru u Sarajevu 1969. Korčnoj je izjednačio svoj re-kord brzih pobjeda. Savladao je Meštrovića u 12 poteza:

Korčnoj — Meštnmć1. đ4, d5; 2. c4, đc:; 3. e4,

e5; 4. Sf3, ed:; 5. Lc4:, Lb4+; d. Sbd2, Sc6; 7. 0—0, Sh6?; 8. Sb3, Lg4; 9. Ld5, Se5?; 10. Dd4:, Sf3:+; 11. gf:, Lf3:; 12. Lh6: Crni predaje.

Isak Boleslavski:— Najbržu pobjedu sam za

bilježio u Pionirskom klubu 1933.sa Ščitovom.

Boleslarski — Ščitov:

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Lc5; 4. c3, Sf6; 5. đ4, ed:; 6. cd:, Lb6; 7. e5, Sg4; 8. h3, Sh6; 9. d5, Se7; 10. d6, Sg6; 11. Lg5, f6; 12. ef:, gf:; 13. De2+, Kf8; 14. Lh6: mat.

— Mislim da sam najbržiporaz doživio sa Saboom uGroningenu, 1946. — 22 poteza.

Isak Jefremovič Boleslavski: (rođen je 1919. u Zolotonošu) poznati analitičar, velemajstor sa nizom odličnih rezultata, među kojima je i dioba prvog mjesta na turniru kandidata 1950. Bo-leslavski je inače sekundant svjet-skog šampiona Petrosjana i ve-oma često sekundant sovjetske olimpijske ekipe.

Lari Evans:

— Nisam nikad ni izgubio nidobio prije 20 poteza.

Alberik O'Keli:

— Igrao sam prvi .put na prvenstvu Belgije, 1934. godine. Razumljivo je što sam se tada toliko radovao svojoj najbržoj pobjedi:

O'Keli — Fojer:

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5, a6; 4. La4, d6; 5. Lc6:, bc:; 6. d4, f6; 7. Le3, Tb8; 8. Sc3, Tb2:; 9, de:, de:; 10. Dd8:, Kd8:; 11. 0 0 0 crni predaje jer gubi topa. (Obratite pažnju na ovu finesu sa velikom roka-dom.)

Najbrži poraz O'Keli je do-živio u 16 poteza protiv Saboa, u Groningenu, 1946. Taj veliki turnir je završen pobjedom Bot-vinika sa 14,5 poena iz 19-par-tija, ispred Evea 14, Smišlova 12,5, Najdorfa i Saboa 11,5 itd.

Belgijski velemajstor Alberik O'Keli de Galavej rođenje 1911. godine u Brislu. Osvojio je ve-liki broj prvih mjesta na među-narodnim turnirima, kao i do-pisno prvenstvo svijeta, izvrstan teoretičar i šahovski pisac.

Sabo — Q'Keli

1. d4, d5; 2. c4, c5; 3. cd:, Sf6; 4. dc:, Dd5; 5. Dd5:, Sd5:; 6. e4, Sb4; 7. Sa3, e5; 8. Le3, a6; 9. Sf3, f6; 10. Sd2, Le6; ll. Lc4:; 12. Sdc4:, Lc5:; 13. Lc 5: , Sd3 + 14 . Ke 2 , Sc 5: 15. Sb6, Ta7, 16. Taci crni pre-daje jer gubi figuru.

.18

Laslo Sabo: Ivko? —' Radić

— Sjećam se i veoma brzepobjede koju sam postigao naOlimpijadi 1936. u meču Mađarska — Estonija:

Sabo — Tirm:

1. d4, d5; 2. c4, e6; 3. Sf3, Sf6; 4. Sc3, c5; 5 . cd: Sd5:; 6. e4, Sc3:; 7. bc:, cd:; 8. cd:, Lb4+; 9. Ld2, Ld2:; 10. Dd2:, Sc6; 11. Le2, e5; 12. d5, Lg4; 13. dc6: crni predaje.

Sabo je rođen 1917. u Bu-dimpešti. Već u 17. godini po-stao je majstor, višestruki šam-pion Mađarske. To je velemaj-stor koji je jedno vrijeme bio najneugodniji protivnik Gligo-riću.

Fridrih Olafson:

— Moja najbrža pobjeda imasamo pet poteza. Zabilježio samje 1947. u trening pa'rtiji protivBodvarsona:

Bodvarson — Olafson:

1. f4, e5; 2. fe:, d6: 3. ed:, Ld6:; 4. Sf3, Sc6; 5. h3, Lg3mat.

Bora Ivkov:

Dva puta sam pobijedio istog igrača, u minijaturi. Pro-t iv majstorskog kandidata Pavla Radića dobio sam dvije partije, jednu u 6, drugu u 13 poteza. Izgubio sam protiv Germeka u Sarajevu, 1952. Sjećam se da je bilo ispod 20 poteza.

1. c4, e5 2. Sc3, Lb4 3. Sf3 d6 4., g3 b6 5. Da4+. Crnipredaje jer gubi figuru.

Bent Larsen:

— Pobijedio sam u 17 potezu Ofstaia iz Norveške, uTrondhajmu, a izgubio sam u18. potezu protiv Finca Nirena,na omladinskom prvenstvu svijeta 1951. u Birmingenu.

Svetozar Gligorić:

— Najbrže sam izgubio saFišerom na Olimpijadi u Havani 1966.

Fišer — Gligorić:1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5,

a6; 4. Lc6:, dc:; 5. 0—0, f6; 6. d4, Lg4. (Portiš je, takođe na Olimpijadi u Havani, igrao protiv Bobija 6. . . ed:) 7. c3 (ovo je Fiserovo pojačan'je) 7... ed:; 8. cd:, Dd7; 9. h3!, Le6; 10. Sc3, 0-0—0; 11. Lf4, Se7; 12. Tcl , Sg6; 13. Lg3, Ld6; 14. Sa4, Lg3:; 15. fg:, Kb8;16. Sc5, Dd6? (bolje je Df7)17. Da4, Ka7?; 18. Sa6:, Lh3:(na 18. .. ba; 19. Tc6 i bijelidobija) 19. e5, Se5:; 20. de:,fe:; 21. Sc5+, Kb8; 22. gh:, e4;23. Se4:, Dd7; 24. Tc3, b5;25. Dc2 crni predaje.

Tigran Petrosjan:— To je bio moj prvi nastup

na sovjetskom prvenstvu 1949,u pet prvih kola izgubio sampet partija, među kojima i jednuu 13 poteza, protiv Kotova.

119

Kotor — Petrosjan1. d4, dS, 2. c4, e6, 3. Sc3,

Sf6, 4. cd:, eđ:, 5. Lg5, Le7, 6. e3, c6, 7. Dc2, Se4, 8. Le7:, de7:, 9. Sd5:, cd:, 10. Dc8:+, Dd8, 11. Lb5+, Sc6,12. Lc6:+, bc:, 13. Dc6+ crni predaje.

Bobi Fišers— Najbržu pobjedu sam po-

stigao na olimpijadi u Lajpcigu 1960. protiv Giceskua, a naj-brži poraz sam doživio na tur-niru u Buenos Airesu 1960. pro-tiv Uncikera.

Giceskn — Bobi Fišer

1. d4, Sf6, 2. c4, e6, 3. Sc3, Lb4, 4. e3, 0—0; 5. Ld3, dS, 6. Sf3, Sc6, 7. 0—0, dc:, 8. Lc4: Ld6, 9. Lb5, e5, 10. Lc6, ed:, 11. ed:, bc:, 12. Lg5, Te8, 13. Dd3, c5, 14. dc:??, Lh2+ bijeli predaje.

Unciker — Fišer1. e4, c5, 2. Sf3, dc, 3. d4,

cd:, 4. Sd4:, Sf6, 5. Sc3, a6, 6. Lg5, e6, 7. f4, Le7, 8. DT3, Dc7, 9. 0—0—0, 0—0, 10. Ld3, Sc6, 11. Sc6:, bc:, 12. Dg3, h5? (Fišer je namjeravao da igra h6, ali je vidio da bijeli odmah uzima pješaka. Pošto je dodir-nuo tog pješaka, morao ga je vući i zato je odigrao taj neshvat-ljivi potez).

13. e5, de:, 14. fe:, Sg4, 15. Le7:, De7:, 16. Se4, Dc7; 17. h3, Se5:; 18. Sf6+, Kh8; 19. Dg5, Sd3:+, 20. Td3:, gf:, 21. Dh5:+, Kg7, 22. Dg4+,

i mladi američki velemajstor je predao partiju, čestitao protiv-niku i napustio turnirsku dvo-ranu sa suzama u očima.

Brano Parma:

— Najbržu pobjedu sam izvojevao protiv Kabara na takmičenju Prve šahovske lige 1963.godine.

Rabar — Parma

1. e4, c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd: 4. Sd4: g6 5. Sc3 Lg7 6. Le3 Sf6 7. Lc4 0--0 8. 13, Db6 9. Scb5 a6. Bijeli predaje.

Psi Beeke:

— Pobijedio sam u osam poteza Bergera na prvenstvu Budimpešte 1954.

Berger — Benke1. Sf3 Sf6 2. g3 d6 3. d4

g6 4. b3 Lg7 5. Lb2 c5 6. dc: Da5+ 7. Sbd2 Dc5: 8. Lg2 Sg4. Bijeli predaje.

Ednard Gnfeljd:— Najbrže sam izgubio protiv

Vasjukova u Kislovodsku 1968.godine.

Gnfeljd — Vasjnkov1. e4 Sf6 2. eS Sd5 3. d4

d6 4. LĆ4 Sb6 S. Lb3 de: 6. Df3 e6 7. de: 8. c3 a4 9. Lc2 Ld7 10. Dg3 Lb5 11. Lg5 Dd512, Sd2 Sc6 13. f4? Sc4 i bijeli je uskoro predao.

120

Aleksej Suetin;

— Neobičnu partiju sam do-bio protiv KamnJckog na prven-stvu Bjelorusije, u Minsku 1953. Moj protivnik je bio u žurbi, jnislio je da osvaja figuru, ali je ostao sa pješakom manje i pre-dao!

Kamnickij — Suetin

1. e4 Sc6 2. d4 d5 3. e5 Lf5 4. Ld3? Sd4 5. Lf5: Sf5: 6. g4 Sh4 i bijeli je predao.

Florin Georgiju:

— Na jednom šampionatu Rumunije protivnik mi se pre-dao u 11. potezu. To je moja najbrža pobjeda.

Georgiju — Sejmanu

1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. La4 d6 5. d4 b5 6. Lb3 Sd4: 7 . Sd4: ed: 8. a4 Ld7 9 . ab : a b : 10 . D h5 g6 11 Dd5. Crni predaje.

Paul Keres:

— To je pobjeda protiv Ar-lamovskog, u Poljskoj 1950

Arlamovski

1. e4 c6 2. Sc3 d5 3. Sf3 de: 4. Se4: Sf6 5. De2! Sbd7(Keres u šali kaže: Ovo nije najbolji potez!) 6. Sd6 mat.

Evgenij Vasjukov:- Najbrže sam pobijedio Gi-

termana, na polufinalu Sovjetskog prvenstva 1960.

Vasjukov — GitermanI. e4e5 2. Sf3Sc6 3. LbS Lc5

4. c3 f5 5. d4 fe 6. Sg5 Le7 7de: Se5: 8. Se6 crni predaje

Gedeon Barca:

Najbržu pobjedu sam zabi-lježio protiv E. Kiša na turniru u Debrecinu 1930. godine.

E. Kiš — Barca

1. e4 Sc6 2. d4 d5 3. ed: Dd5: 4. Sf3 Lg4 5. Sc3 Lf3: 6 . Sd5: Ld l : 7 . Sc7 :+ Kd7 8. Sa8:, Lc2; 9. Lf4, e5; 10. de:, Lb4+ 11. Ke2 Se7 12 . e6+ fe: 13. Sc7 Sd4+ 14. Ke3 Sf5 mat

Ljubomir Ljubojević:

Jednu od najbržih pobjeda sam zabilježio protiv Kovačevića na ekipnom prvenstvu Jugoslavije u Umagu 1974. godine.

Kovačević — Ljubojević

l.Sf3Sf6 2.d4e6 3.Lg5c5 4. e3 Db6! 5. Del? Sc6 6. c3 Se4 7. Lh4 f5 8. Ld3d5 9. Se5? cd: 10. ed: Se5: 11. De3 Le7! 12. Le7: (Na 12. Lg3 f4!) 12 . . . Df2+ 13. Kdl Dg2. (Bijeli je još igrao po inerciji ali mogao je predati. Na istom turniru odigrana je i ova minijatura:

Ne me t - Knežević:

I . g 4 d5 2. g5e5 3. c4? dc 4 Sa3 La3 5. ba: Dd4. Bijeli predaje

Keres

121

Naj, naj, naj...

Tako su mi govorili velemajstori o svojim najkraćim partijama. Ali ko je rekorder? Poznat je slučaj sa studentske olimpijade u 1 Gracu 1972. Robert Hibner je protiv Rogofa odigrao potez c4 i ponudio remi. Kako reče Milun-ka Lazarević, današnja omladina igra samo potez c4. To ne bi bilo ništa neobično da se na tome po-- tezu nije završila i čitava partija. Rogof je prihvatio ponudu, partneri se rukovali, potpisali formu-lare i sljedećeg dana bi u novinama stajalo da su postali rekorderi jer su remizirali u prvom potezu.

Međutim, glavni sudija olim-pijade Šajtar je to nazvao ne-sportskim dogovaranjem i tražio je da igraju normalnu partiju.

Sljedećeg dana oni su igrali i ta »normalna« partija je izgleda-la ovako:1. Sf3 Sf6 2. Sgl Sg8 3. Sf3 Sf6 4. Sgl Sg8. Pozicija se tri puta ponovila, potpisan je remi, a gle-daoci su se čudili jer u trenutku potpisivanja sve figure i pješaci su bili na početnom položaju. Ka-piteni ekipa su upisali remi, ali turnirski odbor i sudija Šajtar su oštro opomenuli mlade majstore sa prve ploče i naglasili da će obo-jicu kontomacirati ako ne igraju normalno.

Trečeg dana je odigran treći čin ove partije. Mladići su sjeli za sto, i proizveli novo »remek dje-lo«. Partija je tekla ovako: Hib-ner - Rogof (prva ploća meča SR Njemačka - SAD) 1. c4 (Hib-ner ne odstupa od svog poteza) Sf6 2. Sf3 g6 (Najzad je i sudiji laknulo. Igra se po teoriji, sasvim normalno.) 3. Sgl (Ali ne »lezi 122

vraže«. Bijeli se predomislio i vraća se nazad skakačem. Publika se smije, sudija se ljuti) 3... Lg7 (Dobro je da bar crni igra nor-malno, kaže sudija) 4. Da4 (Ovo je teoretska novost) 4... 0-0. 5. Dd7: (I pored toga što je pješak četiri puta branjen bijeli se od-lučuje na ovu nezapamećenu žrtvu kraljice. Fantastično, go-vore gledaoci. Crni je izgleda pri-jetio da razvije toga pješaka na d5 i bijeli to sprečava žrtvujući damu za piona. Filidor je bio u pravu: Pješaci su duša šaha.) 5... Dd7 (Poslije dužeg razmišljanja crni ipak uzima damom, zbog strašne prijetnje Dd2!) 6. g4 (Sja-jan potez, bijeli kontroliše polja f5 i h5 i otvara dijagonalu za topa) 6... Dd2: (Opet grom iz ve-dra neba, sjajna žrtva dame za pješaka, bijeli mora uzeti jer je u šahu. Svi gledaoci su oko stola, foto-reporteri, snimatelji. Ovo je partija za istoriju.)

7. Kd2: (Ipak. kraljem, čuje se komentar u gledalištu. Jedan vele-majstor to ovako objašnjava: Hibner je dosljedan učenik Staj-nica koji je prvi ukazao na veliku inagu kralja) 7... Sg4 (Sprečava manevar bijelog Kc3 uz Kb4) 8. b4 (Lukava zamka da se nakon eventualnog Lal: zarobi taj straš-ni lovac putem Lb2 i zatim Sc3) 8... a5 (Naravno, crni ne upada u zamku, on blokira polje b4 na koje je želio da zasjedne kralj) 9. a4 (Inače slijedi b5) 9... Lal: (Fa-talna greška. Crni ne nalazi pravi plan), 10. Lb2 (Ovo je crni previ-dio. Bijeli je sjajnim potezom zauzeo najvažniju dijagonalu sa idejom da se uklone pješaci sa h2 i h7 i onda slijedi Th8 mat.) 10... Sc6 (crni je prozreo namjere pro-

tivnika i hita svojim skakačem u odbranu polja h8) 11. Lh8. (Pro-blemski potez, prijetilo je Lb2:) 11... Lg7 (Sprečava povratak bije-log lovca) 12. h4 (nastavak zapo-četog plana u vezi mata na h8) 12... ab: Pošto bijeli skakač posli-je ovog poteza nema pogodno mjesto za razvoj Hibner je ponu-dio remi i Rogof je prihvatio. Ali turnirski odbor kao da nema ra-zumijevanja za ovo remek djelo. Oni poništavaju i ovu partiju i naređuju da se igra nova. Slje-dećeg dana Hibner nije došao na partiju. Rogof je čekao jedan sat i bez borbe osvojio čitav poen.

»Ljudski um je ograničen, ali ljudska glupost nije« - Viljem Štajnic, strana 98.Nakon analiza ove partije već čujem zlurade ko-mentare učesnika međunarodnog festivala u Sarajevu 1976. U pos-ljednjem kolu toga festivala autor ove knjige, koji nastoji da ismija-va brzo remiziranje, povukao je prvi potez pješaka e2-e3 i dok ga je držao u vazduhu ponudio je remi svome protivniku. Remi je potpisan jer su tako obojica ušli u ;rupu nagrađenih. Sudija je priz-

iao remi, pješak nije ni stao na polje e3.

Sada da vidimo dvadesetak mini parrija.

Lemair-Endzelins(Dopisni meč Belgija

Australija, 1955)1. d4 Sf6. (U ovoj poziciji,

poslije nekoliko dana čekanja iz Australije je stiglo pismo u kome ;-e bijeli javio da predaje. Da li je _ prvom potezu odigrao nešto što zzkada ne igra, ili mu se nije svi-: : S:"6 potez, ostalo je nepoznato 12 šahovsku istoriju. Na šahovs-

kim istraživačima je da odgonet-nu ovu veliku tajnu.

Hort-Vesterinen

San Antonio, 1972.1. d4 d5 2. c4 e6 3. Sc3 Remi.

Hort kaže: Stajao sam bolje, ali .lisam smio forsirati.

Meifild - TrinksOtvoreni šampionat SAD,

1959.I.e4g5 2. Sc3f5 3. Dh5 mat. I

ovakve stvari se dešavaju u zem-lji »nemogućih mogućnosti«.

Tanai-RigoOmladinsko prvenstvo

Mađarske, 1965.1. d4 Sf6 2. Lg5 c6 3. e3? Da5

+ bijeli lovac pada i bijeli preda-Jits-Rubinštajn(Budimpešta. 1926.)1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4.

La4 Sf6 5. De2 b5. 6. Lb3 Lc5 7. c3 De7 8. 0-0 d6 9. Tdl 0-0 10. d4 Lb6 11. Lg5 Sd8 (Trebalo je igrati h6) 12. Sh4 Se6 13. Sf5 De8 14. Lf6: gf: 15. Le6: Crni predaje jer na fe: slijedi Dg4 + Dg7 i 17. Se7 + Ovo se dešava i velikom Rubinštajnu.

Reti-DunkelblumBeč, 1914.1. e4 e5 2. Sc3 Sc6 3. Sf3 Lc5

4. Se5: Se5: 5. d4 Ld4:? 6. Dd4: Df6 7. Sb5! Kd8 8. Dc5 Crni pre-daje. Prijeti Df8 mat i Dc7

Leman-Šulc

Berlin, 1950.1. c4d5 2. cd:Sf6 3. e4 Se4: ?

4. Da4 Crni predaje

123

Činenof - MeilardPariz. 1925.1. e4 e5 2. f4 Lc5 3. fe: ? Dh44. Ke2 De4 mat.

Sepelt-LaganskiBerlin, 1950.1. e4 e6 2. <J4 d5 3. Sd2 c5 4.

ed: ed: 5. dc Lc5 6. Se2: ? (Ovo se ne zove otvaranje nego »zatvara-nje«) 6... Db6 i Bijeli predaje

Mišel - IlieskoMar del Plata, 1943.1. e4 c5 2. Sf3 d6 3. d4 b6? 4.

dc bc? Crni je sada vidio da slije-di Dd5 i predao je partiju.

Najdorf-DonerAmsterdam, 1950.1. Sf3 Sf6 2. d4 d5 3. e3 e6 4.

Ld3 Sbd7 5. b3 Lb4 + 6. c3 Ld6 7. c4 e5? 8. c5 Lc5: 9. Dc: e4 10. c6 bc 11. Sd4 Crni predaje.

Engels-MejDizeldorf, 1937. 1. e4 c6 2. d4 d5 3. ed: cd 4.c4 Lf5 5. cd: Dd5 6. Sc3 Da5 7. Db3Db6 (Crni misli da će olakšati svoj život ako mijenja dame. ali...) 8. Sd5! Db3: 9. ab: Crni predaje. Prijeti Sc7 i Sb6

Šukšta-TaljUpsala, 1958.1. d4 Sf3 2. c4 g6 3. Sc3 Lg7 4.

e4 d6 5. f3 0-0 6. Le3 e5 7. Sge2 c6 8. Db3? ed: 9. Sd4: d5 10. cd cd11. ed:Te8 12. Kf2Sc6:. (Taljev-ski potez) 13. dc: Te3: (Ako 14. Ke3: Ih6 + ili 14. cb: Dd4: 15. bcD + Tc8:, Ne valja: 15. baD

te8 + 16. Kg3 Sc5 mat.) 14. Tdl Sg4+15. fg: Ld4: 16. Td4: Dd4: 17. Dd5 Te2 + 18. Ke2: Lg4 + 19. Kel Te8 + 20. Le2 Te2: Bijeli pre-daje. Ovo je bilo vrijeme kada je Talj stupao na pozornicu i kada su reporteri govorili: Talj - za-pamtite jo ime. Posebno ga je za-pamtio Šukšta u ovoj partiji igra-noj na pet minuta u vrijeme stu-dentske olimpijade. To može samo Talj...

Vejič - PenrozBakston, 1950.

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf3 d5 4. g3 dc 5. Sbd2 c5 6. dc Lc5: 7. Lg2?(Bijeli ne želi da mijenja dame) 7... Lf2: Kf2: (Ako Kfl Sg4) 8... Sg4 + 9. Kel Se3 Bijeli predaje

Aronjin-Kantović Moskva. 1960.1. e4 c5 2. Sf3 g6 3.c3 b6 4. d4

Lb7 5. Lc4d5 6. ed Ld5: 7. Da4Lc6 8. Se5 Crni predaje.

Palau-KalabarLondon. 1927.1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf3

Lb4 + Ld2 Ke7?? (Crni je ovaj po-tez odigrao zabunom, umjesto De") 5. Lb4 + (Kalabar je u ovoj poziciji odigrao Kb4. misleći da u ruci drži damu. Tek kada ga je protivnik upozorio da kralj može da se kreće samo za jedno polje K.alabar je uvidio šta mu se desi-lo, i predao.

ŠAHOVSKI VREMEPLOV

Prvi počeci šaha

Gdje su prvi počeci najstarije igre koju svijet poznaje? Neki umni mudrac iz Indije prona-šao je prije 2000 godina tu ču-desnu igru. Da je Indija domo-vina šaha dokaz su i mnogi staroindijski sanskritski rukopisi u kojima se spominje »čatarun-ga« (četverodion). Ta riječ je označavala naziv indijske vojske koja se sastojala od slonova, bornih kola, konja i pješaka. Kasnije su im dodati kralj i vojskovođa (kraljica). Na sta-rim indijskim garniturama od slo-nove kosti vidi se kako su slo-novi imali kule na leđima. Šah se spominje i u Odiseji jer Pe-nelopini prosci čekaju odgovor, igrajući se figurama na dasci. U sanskritu se spominje ta zago-netna igra, ali ništa nema o pra-vilima. Ova pravila se nalaze u X vijeku kod perzijskog pjesnika Abul Kasim Firdusija. On piše čuveni ep »Šah nameh« i po-moću šaha prikazuje borbu iz-među indijskih carevića Gave i

Tahlanda. U glavi posvećenoj tome meču piše »kvadratnu plo-ču su napravili« i pjesnik ka-snije govori detaljno o šahovskoj partiji koja je igrana po tada-šnjim pravilima, a ta pravila su se razlikovala od današnjih. U jednom stihu piše da je bilo »stotinu polja pobjede«.

Pjesnika koji je neobično vo-lio šah upitali su zašto igri posvećuje toliku pažnju. Firdusi je odgovorio: »Da bih pomoću šaha proniknuo u poeziju«. U jednom rukopisu Firdusi je za-bilježio i ovu poziciju:

125

Bijeli dobija. Odmah će mnogi pomisliti da je rješenje jedno-stavno — rokada. Ali ne za-boravite da pravilo rokade tada još nije postojalo. Ona je uve-dena tek u XV vijeku. Rješenje je: 1. Ta4, Ta4:; 2. Th3+ i Th4+:.

Legenda o Sisi ben Dahiru

Najpoznatija legenda o po-stanku šaha kaže:

— Mladi kralj Šahram jeglobio narod. Mudrac Sisa benDahir izmisli tada šah da bipokazao kralju kako se bez naroda ne može upravljati.

— Vidite vaše veličanstvo —■govorio je mudrac kralju — kakoovaj sićušni pješak donese pobjedu. Eto, taj pješak, to smomi, obični narod, i zato i o namamorate voditi računa.

Kralj se zagleda u ploču i figure, naučio je tu zagonetnu igru i oduševio se. Igrao je tako kralj i izvlačio mnoge pouke iz šaha, a onda zovne mudraca i reče mu:

— Kakvu nagradu želite zasvoj divni pronalazak?

— O, moćni kralju, moja ježelja skromna. Dajte mi na prvošahovsko polje jedno zrno pšenice, na sljedeće dva, zatim četiri, osam, 16, znači na svakosljedeće polje upola više sve doposljednjeg 64 polja.

— Cijenim vašu skromnost,ali to je "ništavno za takvo umijeće. Tražite nešto skupocjenije,reče mu kralj, ne sluteći da mu

ni ovoj molbi neće moći udo-voljiti.

126

Mudrac je ostao uporan pri svojoj »skromnoj« želji. Sabi-rači pšenice odoše na sve četiri strane prostrane indijske zemlje i kralju stiže neočekivana vijest: »U čitavoj Indiji nema toliko pšeničnih zrna da biste ispunili želju Sise ben Dahira«.

— To je nemoguće — reče kralj, ali ga brzo razuvjeri-še, jer bi to dalo fantastičnu cifru 2M — 1, a to je 18.446.744.073.709.551.615 zrna žita. Čitavih 18 biliona ...

Matematičari su izračunali da bi bilo potrebno da žito rađa deset godina na cijeloj zemljinoj kugli, računajući i more i kopno, da bi se prikupila količina. Taj broj se ne bi dobio ni kad bi na jedno mjesto sabrali sve žito koje je do sada rodilo na zemlji.

Legenda dalje kaže da se od toga dana u Indiji šahovska polja zovu »kohtazara« (ambar).

Iz Indije a svijet

šah odlazi iz Indije najprije kod Persijanaca. Na persijskom jeziku mat znači mrtav, a njihovi vladari i sada imaju naziv »šah«. Iz Persije put je tu igru odveo Arapima koji su riječ firzan (kraljica) izmijenili u ferzin. Na ruskom se ta figura i sada zove ferz.

U vrijeme kalife Haruna al Rašida (786—809) šah se naglo razvijao. Mudri kalifa je Karlu Velikom, sklapajući s njim pri-jateljstvo, poslao, na dar nešto najdragocjenije:.časovnik i $a-hovske figure od slonove kosti.

Šahovska igra se širi dalje po svijetu. Arapi je prenose u VIII vijeku u Španiju, a odatle u ostale zemlje Evrope, sve do Islanda. Kažu da su i krstaši ubrzali širenje šaha.

Rusi su se po šahovskom isto-ričaru Sarginu mogli upoznati sa šahom već u V i VI vijeku. Međutim, drugi istoričar Sa-venikova smatra da je šah do-šao u Rusiju znatno kasnije, u VHI i IX vijeku, blagodareći trgovačkim i kulturnim vezama sa Arapima.

Ivan Grozni je volio šah, i kažu da je umro za šahovskom pločom. Petar I nije ostavljao šah čak ni u vrijeme vojnih pohoda.

Šah, koji su prenijeli Arapi razlikovao se od današnjeg naj-više u tome što je kraljica mogla da se kreće samo za jedno polje ukoso. Lovac je »skakutao« samo na svako treće polje. Pat se računao kao pobjeda za pati-raau stranu. U XV vijeku je, međutim, došlo do mnogih re-formi.

Španac Lucene izdao je 1497. godine vanredno djelo o šahu. U XVI i XVII vijeku izdvajah su se Španac Ruj Lopez i Ita-lijani Polerio i Greko.

Na dvoru Filipa II u Madridu odigran je 1575. turnir uz uče-šće najpoznatijih igrača toga vremena, Španca Lopeza i Alfon-sa Cerona, zatim Italijana Đo-vanija Leonardija. Pošto je Leo-nardi pobijedio on je smatran za najboljeg igrača svoga vre-mena.

U XIX vijeku imamo čitavu plejadu čuvenih majstora: Pet-rov, Janiš, Čigorin, Šiters, Vina-ver, Alapin (Rusija), Dešapel, Laburdone (Francuska), Makdo-nel, Staunton, Blekbem, Berd (Velika Britanija), Andersen, Pa-ulsen, Cukertot (Njemačka), Štajnic (Austro-Ugarska), Morfi, Mekenzi, Pilsberi (SAD).

U prvoj polovini XX vijeka najbolji šahisti svijeta su bih': Aljehin, Bogoljubov, Nimcovič, Rubinštajn, Levenfiš, Romanov-ski, Rabinovič (Rusija), Tarta-kover (Francuska), Emanuel La-sker, Taraš, Tajhman (Njema-čka), Duras, Reti (Čehoslovačka), Brajer, Maroci (Mađarska), Ka-pablanka (Kuba), Grinfeld i Špilman (Austrija), Vidmar (Ju-goslavija), Eve (Holandija), Mar-šal (SAD).

Kraj XIX vijeka je donio na-čela savremenog poziciono-kom-binatornog stila igre. Do pojave Filidora svi su šahisti njegovali kombinatorni stil.

Titula svjetskog šampiona je ustanovljena 1886. godine a ne-zvaničnim prvacima do tog vre-mena smatraju se: u XVI vijeku Leonardo, u XVII Greko, u XVin Filidor, u XIX najprije Laburdone, kasnije Staunton, Andersen, Morfi itd. Za prvi međunarodni turnir u istoriji šaha uzima se veliki turnir u Londonu 1851. godine na kome je pobijedio Andersen. Onaj tur-nir u Madridu 1575. nije ni izdaleka imao takav sastav.

Prvi zvanični šampion postao je Štajnic nakon meča sa Cuker-totom IQ-; 5/ uz pet remija.

Poslije njega, 1894, doći će Lasker koji će punih 27 godina držati titulu, a onda Kapablanka, Aljehin, Eve, Botvinik, Smislov, Talj i Petrosjan. Dakle, ukupno devet šampiona. O njima ćemo govoriti kasnije.

O Prva knjiga u vezi sa ša-hom objavljena je 600. godine u Peraji.

O Prvi šahovski klubovi u svijetu osnovani su u Italiji, 1550. godine.

O Prvi dopisni meč na svi-jetu održan je 1824. godine iz-među Londona i Edinburga.

O Prvi šahovski* časopis po-čeo je da izlazi u Parizu, 1836. godine. Zvao se »Palamede«. U Puškinovoj biblioteci sačuvana su tri prva broja ovog časopisa koji su izdavali Laburdone i Gerime.

O Prvi telegrafski meč održan je 1844. između Vašingtona i Baltimora.

O Prvi radio-meč odigran je tek 1945. godine između SSSR i SAD (15,5 : 4,5).

O Prvi zonski turniri FIDE održani su 1947. godine, a prvi međuzonski turnir u Salčaba-demT(kod Stokholma) 1948. go-dine. Pobijedio je Bronštajn sa 13,5 ispred Saboa 12,5 poena.

O Prvi turnir kandidata odr-žan je 1950. u Budimpešti. Za-jednički su pobijedili Bronštajn i. Boleslavski.

O Prvi turniri kandidatkinja održan je u Moskvi 1952. Po-bijedila je Bikova.

128

O Prva studentska olimpijada održana je u Oslu 1964, a prvo mjesto su osvojili čehoslovački studenti ispred SSSR.

O Prvo dopisno prvenstvo svijeta održano je od 1947. do 1953. Pobijedio je Purdi (Austra-lija).

O Prvo žensko prvenstvo svi-jeta održano je istovremeno sa olimpijadom u Londonu 1927. Pobijedila je Vera Menčik (Če-hoslovačka).

O Prvi omladinski šampionat svijeta održan je 1951. u Bir-mingenu. Pobijedio je Ivkov ispred Barkera (Austrija) i Kruza (Argentina).

O Prvi tradicionalni turnir u Bevervajku (Holandija) održan je 1938, ali tada je imao lokalni značaj. Od 1946. dobij a među-narodni karakter. Na tome tur-niru je pobijedio 0'K.eli ispred Stolca.

O Prvi turnir u Mar del Plati održan je 1928. godine. Pobije-dio je Grau sa 13,5 poena ispred Palaua, 12,5.

Prvu simultanku u vozu odigrali Nit inž. Gašić i Bjelica u poslovnom vozu Sarajevo-Beograd 1974. godine. Gašić je postigao 14 pobje-da i 1 remi. a Bjelica l l) pobjeda i 1 remi.

Šahovski sat

Međunarodni turnir u Lon-donu, 1883. godine. Prvi put u ištoriji šaha majstori imaju na stolovima šahovske satove, spra-vu koja kontroliše vrijeme za razmišljanje. Nema više onih ranijih scena da majstori satima

9 Šahovska čitanka

sanjare nad pločom, naročito kada dođu u izgubljeni položaj.

Ovaj izum Engleza Vilsona zamijenio je pješčani sat koji se uglavnom ranije upotrebljavao. Šahovski sat ima dva mehani-zma, dva sata međusobno pove-zana jednom polugom. Prvo se pokrene sat igrača sa bijelim fi-gurama, a kad on odigra svoj potez pritiska na polugu i tako zaustavlja svoj. a pokreće pro-tivnikov časovnik.

Tako u svako doba možemo vidjeti koliko vremena je utro-šeno za razmišljanje. Obično, za dva i po sata igrač mora povući 40 poteza. Kada velika kazaljka prođe brojku 12 na satu, onda padne mala zastavica. Ako se to dogodilo po isteku vremena predviđenog za razmišljanje a igrač nije povukao određeni broj poteza, on gubi partiju. Na primjer, povukli ste 39. potez, i utrošili dva i po sata igre. U slijedećim sekundi ma pada za-stavica i protivnik dobija čitav poen.

Tajna Kempelenovog automata

Mnogo godina je prošlo od prvih automata do pravog ša-hovskog dvoboja elektronskih mašina. Taj susret elektronskih mozgova ostvaren je 1966. go-dine između računara iz Sov-jetskog Saveza i Amerike. O tom dvoboju možete pročitati u po-sljednjem poglavlju.

Ali o automatskom igraču šaha govorilo se i *u davna vremena. On je obilazio svijet, ljudi su se divili pobjedama automata i nje-gova tajna je dugo ostala ne-razjašnjena.

129

Barem. V.olfgang Kempelen konstruisao je u Beču, 1769. godine, šahovski automat. Od-mah je to postalo velika atrak-cija. Sandučasti ormar iz tri dijela na kome je bila staklena šahovska ploča predstavljao' je pravu zagonetku. Za ormanom sjedi velika figura Turčina od voska. Na glavi je imao turban, u ustima veliku lulu, a na sebi odijelo turskih sultana.

Ljudi gledaju to šahovsko ču-do, a Kempelen im oduševljeno govori: »Ovo je najveća atrak-cija svijeta. Nema ništa u ruci, ni u rukavu, ni u mašini«.

— Pogledajte unutra — go-vorio je uvijek pred početak predstave izumitelj automata, ski-dajući glavu sa figure Turčina. A zatim je otvarao sve dijelove ormara da se gledaoci uvjere kako tu niko nije sakriven. I tako je počinjala predstava. Au-tomat je pobjeđivao sve redom. On bi odigrao potez a na njego-vom rukavu bi onda zazvonila zvona. Dešavalo se da neko iz-vede pogrešan potez. Tada je automat — rušio figure.

Carica Marija Terezija imala je priliku da 1770. vidi automat na djelu. Ka'snije ga je Kempe-len odnio' u Rusiju. Kažu da je za vrijeme dvorskog bala carica Katarina II igrala protiv auto-mata i da je ljuta zbog poraza naredila da se automatski igrač strijelja. To je bilo slično onoj legendi po kojoj je zarobljenik morao da protiv azijskog kneza odigra partiju šaha za svoj život. Zarobljenik je dobio tu partiju, ah' je prema zakonima izvršio

uvredu veličanstva i morao je biti pogubljen.

Kada se automat pojavio u Parizu čak se i Francuska aka-demija nauka njime pozabavila. Slavni Filidor je protiv njega igrao 1783. godine.

Turneje se nastavljaju, ali Kempelen umire 1804. godine i automat preuzima mehaničar Leonard Mencel. Sa novim vla-snikom automat odlazi u nove zemlje. Evo ga 1809. godine u Šenbrunu, kod Napoleona. U jednom opisu partije automat — Napoleon stoji i ovo:

— Napoleon je prvih neko-liko poteza vukao po pravilima. Kasnije je konjem odigrao jedan nemoguć potez. Na iznenađenje prisutnih automat je vratio ska-kača na mjesto i odigrao je potez svojom figurom. Kasnije je Napoleon po treći put uči-nio nemoguć potez i automat je ruVom porušio sve figure. Pri-sutni su bili zaprepašteni. Ne-srećni Mencel je sav uzbuđen počeo da se izvinjava Napo-leonu, govoreći da mora da se neki točak pokvario i odmah je počeo da podmazuje automat. Tada se Napoleon grohotom na-smijao govoreći: »Pošlo mi je za rukom da nasekiram i ša-hovski automat«!

I slijedećeg dana Napoleon je igrao, ali je izgubio sve partije. Sačuvana je jedna od tih pobjeda automata protiv Napoleona.

Napoleon — šahovski automat:Šenbrun, 1809.1. e4, e5; 2. Df3 (Napoleon

je i u šahu bio agresivan od

130

prvog poteza) 2... Sc6; 3. Lc4, Sf6; 4. Se2, Lc5; 5. «3, d6; 6. 0-«, Lg4- 7. Dd3, Sh5; 8. h3, Le2:; 9. De2:, Sf4; 10. Del, Sd4; 11. Lb3, Sh3:+; 12. Kh2, Dh4 bijeli se uskoro predao.

Edgar Alan Po piše o automata

Priča se dalje nastavlja ovako: princ Ežen Boarne otkupljuje automat od Mencela za 30 hi-ljada franaka, da bi otkrio nje-govu tajnu. Kasnije ga je Mencel opet kupio, naravno, mnogo jef-tinije i šahovsko čudo je uzbu-đivalo Ameriku.

Tajna još nije otkrivena. Ne-povjerljivi Amerikanci misle da je po srijedi neki trik, ali Men-cel uporno tvrdi da se radi o tajanstvenoj mašini.

U Ričmondu je igru automata posmatrao čuveni pisac Edgar .Alan Po. On se pitao kako auto-mat može da zavara toliki svijet dao se na izučavanje njegovog rada. Napisao je esej »Mencelov šahista« i dokazao da u auto-matu mora biti sakriven čovjek.

Ova tvrdnja se ubrzo ostva-rila. Mencel se jednom napio i ispričao da je u automat uvla-čio nekog odličnog šahistu. Dok je vlasnik pokazivao ormar, skri-veni majstor je bio u figuri voštanog Turčina. A kada je trebalo da publika vidi unutra-šnjost voštane figure Turčina, tada bi majstor pokrenuo po-lugu i spustio u ormar i kasnije se nakon pregleda vraćao.

Jednom je neko za vrijeme partije viknuo: »Vatra«! Skri-

veni majstor se uplašio i počeo da izlazi iz automata, ali u opštoj panici niko to nije pri-mijetio.

Dogodilo se i da je majstor u automatu jako kihnuo, ah' to nije zbunilo Mencela. On je rekao: »Izgleda da je pukla glavna opruga, a zatim je odgu-rao automat u susjednu sobu.

Svijet je najzad saznao za tajnu automata koji je za vri-jeme velikog požara, 1854, iz-gorio u kineskom muzeju u Fila-delfiji. Saznalo se Čak i koji su šahisti ulazili u figuru Turčina i igrali. Kod Mencela su igrah' poznati majstori Algijer, Luis, zatim Vojl i Vilijams.

Evo, na kraju, jedne pozicije koju je automat »Mefisto« na-vodno dobio u Londonu.

1. Tb7:+, Kb7:; 2. Ta7:+, Sa7:; 3. Db6+ crni predaje. Lijepa kombinacija čak i za — automat. Ah poznato je da je u ovom automatu igrao veliki majstor Gunsberg.

131

SVJETSKI ŠAMPIONI

VILJEM ŠTAJNIC: DVIJE VELIKE LJUBAVI

Rođen 12. maja 1836. godine u Pragu. Prvi šampion svijeta. Titulu držao od 1886. do 1894. Šah naučio kao dječak, a oz-biljnije ga počeo igrati nakon odlaska na studije tehnike u Beč, 1858. godine. Osvojio prvo mjesto na prvenstvu šahovskog kluba u Beču 1861. sa 30 od 31 mogući peon. Sljedeće go-godine igrao na londonskom turniru i osvojio šesto mjesto. Tada je ostao u Londonu i sa-svim se posvetio šahu. Prvak svijeta postao 1886. nakon meča sa Cukertotom (+10—5=5). Umro 12. avgusta 1900. godine u jednoj duševnoj bolnici u Njujorku.

Volio je matematiku i šah. Ove dvije ljubavi su odlučile da iza-bere tehniku za svoj budući poziv. Prva anegdota o Štajnicu zabilje-žena je još u bečkim studentskim danima. Moćni finansijer Apštajn igrao je sa njim šah i, naravno, izgubio. Štajnic mu je rekao da slabo

igra, a ovaj je Ijutito odgovorio: »Kako možete o meni govorili tako, ja sam čuveni bankar«.

— Ali u šahu sam ja bankar, — odgovorio je Štajnic,Mnogi ga nazivaju šampionom, ali sve do meča sa Cukertotom

on je nekrunisani kralj.Kronike šahovskih događaja su zabilježile 1886. godine: »Danas

je 11. januar, datum početka prve bitke za titulu prvaka. Prvi meč u istoriji duge borbe za prvenstvo svijeta. Prepuna dvorana u Njujorku čeka dvojicu velikana. Tu, u maloj njujorškoj dvorani aa Petoj aveniji prvi put se partije prikazuju na demonstracionim pločama«.

Štajnic dobija prvu partiju, a zatim dolazi iznenađenje. On Četiri puta uzastopno potpisuje poraze.

Njujorški list donosi opširan opis meča:»I Štajnic i Cukertot su srednjeg rasta, prvi je snažan, dosta

ćelav, sivih očiju i crvenkastosmeđe brade, a drugi, Poljak po majci, je slabunjav, blijeda lica sa kratkom bradom«.

Štajnic izjednačuje u Sent Luisu — 4:4, onda prelazi u vodstvo i pobjeđuje sa 10 : 5 uz pet remija. Prvog šampiona svijeta dočekuju sa svim počastima, a poraženi je utučen. On gubi volju za život i za šah i dvije godine poslije meča je umro.

Šampšon igra 1890. protiv Rusa Čigorina, ah' uspijeva da održi'_:___

Njujork 1894. Počinje veliki meč Viljem Štajnic (58 godina) — Fmamiel Lasker (26 godina). Taj duel će se kasnije prenijeti u Fila-Bdfiju i MontreaL i kada u Montrealu Lasker savlada šampiona ova borba će se pokazati i na pozornici.

Prvu partiju je dobio Lasker, drugu Štajnic, ah' poslije šeste par-tije šampion gubi pet susreta uzastopno. To se više ne može nadokna-diti i Lasker preuzima titulu šampiona sa +10 —5 =4.

Stari šampion želio je opet da igra. Ah' borio se i protiv reuma-tizma. Došli su i znaci duševne depresije.

— Iz mene izbija električna struja, govorio je slomljeni čovjek,bivši šampion svijeta.

Stajao je na bučnoj njujorškoj ulici, sa štakom u ruci, zbog reu-matizma, sa bolom u iznemoglim dčima. Dobaćiovao je pogrdne riječi prolaznicima i 11. februara 1900. smjestili su ga u duševnu bolnicu. Posljednja stanica vječitog putnika biće sanatorijum, a 12. avgusta 1900, u 65. godini života, umro je prvi šahovski šampion svijeta.

Pogledajte čuvenu Štajnicovu partiju sa prvog turnira u Hestingsu 1895.

Štajnic — Bardeleben:1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Lc5; 4. c3, Sf6; 5. d4, ed:; 6. cd:,

Lb4+; 7. Sc3, d5; 8. ed:, Sd5:; 9. 0—0, Le6; 10. Lg5, Le7; 11. Ld5:, Ld5:; 12. Sd5:, Dđ5:; 13. Le7:, Se7:; 14. Tel, f6; 15. De2, Dd7:

133

16. Taci, c6; 17. d5, cd:; 18. Sd4, Kf7; 19. Se6, Thc8; 20. Dg4, g6; 21. Sg5+, Ke8;

22. Te7:+'., Kf8; 23. TCT+!, Kg8; 24. Tg7!+, Kh8; 25. Th7:+ i cnd predaje.

ŠTAJNIC - MONGREDIJAN London, 1862.

1. e4, d5; 2. ed:, Dd5:; 3. Sc3, Dd8; 4. d4, e6; 5. Sf3, Sf6; 6. Ld3, Le7; 7. 0-0,0-0; 8. Le3, b6; 9. Se5, Lb7; 10. f4, Sbd7; 11. De2, Sd5; 12. SdS:, ed:; 13. Tf3, f5; 14. Th3, g6; 15. g4, fg:; (Bolje je bilo 15... Se5,16. fe:, Lc8!) 16. Th7!!, Se5: (Ako 16... Kh7; 17. Lg6+ uz 18. Dg4: ili odmah 17. Dg4:, Se5:; 18. fe: sa nezadrživim napadom) 17. fe:, Kh7:; 18. Dg4:, Tg8 (18... De8, 19. Dh5 + , Kg8; 20. Lg6-, TH; 21. Khl, Lf8; 22. Tgl) 19. Dh5+, Kg7; 20. Dh6+, Kf7; 21. Dh7+, Ke6; 22. Đh3+, KH; 23. Tfl + , Ke8; 24. De6, Tg7; 25. Lg5, Dd7; 26. Lg6:+, Tg6:; 27. Dg6:+, Kd8; 28. Tf8+, De8; 29. Đe8: mat.

I veliki napadač Andersen je izabrao ovu partiju za najljepšu na tur -niru.

EMANUEL LASKER: 27 GO-DINA NA PRIJESTOLJU

Rođen 24. decembra 1868. u Berlinhingenu kod Berlina. Sin poljskog Jevreja. Šah naučio od starijeg brata Bertolda, u 10. godini. Prešao u Englesku 1890. godine kao šahovski profesio-nalac. Šampion svijeta postao 1896. godine i držao titulu pu-nih 27 godina, što predstavlja svjetski rekord. Doktor mate-matike, pisao filozofske knjige. Umro 13. januara 1941. godine u Njujorku.

Laskerov otac, podvomik u sinagogi želio je da školuje sinove Bertolda i Emanuela. Prvi je postao ljekar i šahovski majstor, a drugi šampion svijeta u šahu i doktor matematike.

Nazvali su ga najuspješnijim igračem XIX vijeka. Prvi svjetski rat ga je zatekao u Berlinu. Tamo je došao nakon 16 godina lutanja svijetom. Kažu da je zahvaljujući slučaju postao majstor. Igrao je u Bratislavi 1889. odlučujuću partiju, a njegov rasijani protivnik je zabo-ravio da prilikom prekida postavi jednog pješaka na ploču i tako je izgubio.

Izvojevao je velike pobjede u Londonu 1889. sa 4,5 poena ispred ostalih, kao i u Parizu slijedeće godine.

Sjeo je na brod 15. februara 1921. i uputio se u Havanu na meč sa Kapablankom. A 10. marta je počeo veliki dvoboj Kapablanka

— Lasker. Igralo V u šest dobijenih partija, ^Ji se meč završio mnogo ranije. Kod stanja 4 :0 uz deset remija u korist Kapablanke, Lasker se predao, govoreći da ne može izdržati tako jaku klimu. Osjećao je veliki zamor. Ljekar mu je predložio da se odmori i on je predao titulu prvaka.

Prve četiri partije su završene remijem, Kapablanka je dobio petu, opet 4 remija i — katastrofa. Poslije pobjede Kubanca u 11. i 14. partiji sve je bilo gotovo.

Šampion je nakon duge vladavine sišao sa prijestolja, ali nije mnogo tugovao. Osvajao je i dalje prve nagrade: Moravska 1923, Njujork 1924. Na ovom velikom turniru Lasker je prvi, Kapablanka drugi, Aljebin treći. Isti takav redoslijed bio je 10 godina ranije, na turniru u Petrogradu.

Punih 27 godina na prijestolju, to je rekord koji još niko nije oborio. U ulozi šampiona savladao je u velikom stilu Maršala, Taraša, Janovskog.

Lasker je bio niskog rasta, vječiti boem, veoma talentovan šahista.

Za pobjedu protiv Štajnica na turniru u Londonu 1899, Lasker je dobio prvu nagradu za ljepotu. On je nadigrao svog velikog protiv-nika od početka do kraja.

Štajnic — Lasker(I nagrada za ljepotu, London, 1899.)

1. e4, e5; 2. Sc3, Sf6; 3. f4, d5; 4. d3, Sc6; 5. fe:, Se5:; 6. d4, Sg6; 7. ed:, Sd5:; 8. Sd5:, Dd5; 9. Sf3, Lg4; 10. Le2, 0—0—0; 11. c3, Ld6; 12. 0—0, The8 (Crni već ima prednost) 13. h3, Ld7; 14. Sg5, SM!; 15. Sf3, Sg2:!!; 16. Kg2:, Lh3:+!!; 17. Kf2 (Na 17. Kh3:, Dh5+; 18. Kg2, Dg4+; 19. Khl, Dh3+, 20. Kgl, Dg3+; 21. Khl, Te4; 22. Lg5, Tg4; 23. Tgl, Dh3+ i mat u sljedećem potezu) 17... f6! (Lasker priprema juriš tri vezana pješaka) 18. Tgl, g5; 19. Lg5:, fg:; 20. Tg5, De6 (Prijeti De3+ sa dobitkom figure) 21. Dd3, Lf4; 22. IM, Lg5:; 23. Sg5:, Df6+; 24. Lf3?, Lf5!; 25. Sh7; Dg6!; 26. Db5, c6; 27. Da5, Jeli; 28. Th5 (Na 28. Da7:, Tg8; 29. Da8+, Kc7; 30. Da5+, Db8) 28... Lg4, 29. Tg5, Dc2+; 30. Kg3, Lf3; Bijeli predaje.

HOZE RAUL KAPABLANKA:»VALENTINO SA 64 POLJA«

Hoze Raul Kapablanka Y Graupera rođenje 19. novembra 1888. u Havani, u bogatoj kreol-skoj porodici. Titulu šampiona je držao od 1921. do 1927. go-dine. Šah je naučio od oca, u četvrtoj godini života, a u osmoj je bio jedan od najboljih igrača na Kubi. Kada mu je bilo 11 godina, pobijedio je prvaka Kube Korsa sa 4 :2 uz 6 remija. Zbog neobične ljepote zvali su ga »Valentino sa 64 polja«.

I921~l92r.

Našao sam se u Havani 19. novembra 1966. godine, na rođendan velikog šampiona za koga je Rihard Reti rekao da mu je šah bio ma-ternji jezik. Na vratima kuće broj 54 u ulici Infanta vidio sam malu spomen-ploču u slavu Kapablanke. Klub Kapablanka je otvoren 1947. godine. U njemu su fotografije čuvenih majstora, trofeji i ormari puni požutjelih knjiga.

Otišao sam toga dana i na groblje Cementerio de Koion. U prvoj aleji velika mramorna grobnica i na njoj samo jedna riječ: Kapa-blanka. Kada su ga ovdje sahranili jednog martovskog dana 1941.

137

Aljehin je pisao: »Izgubili smo velikog šahovskog genija kome rav -nog nikad nećemo imati«.

Vidio sam i KapablanJđnu kuću, vila Glorija, u Kalje 68. Vrata mi je otvorila jedna djevojčica koja tu stanuje. Rekla je: »Jeste, ovdje je živio šampion Kapablanka«. Adresu mi je dao Kapablankin sin koji se takođe zove Hoze Raul. On je bio sudija na šahovskoj olimpi-jadi, Hoze Raul je advokat u Havani, veoma srdačan čovjek. Dugo mi je pričao o slavnom ocu. U prvom susretu sa Laskerom u Menhetn šah-klubu u Njujorku, na brzopoteznom turnira sa 32 učesnika, mladi Kapablanka je osvojio prvu nagradu. Igrao je sa lakoćom, pobjeđivao i kasnije govorio: »Ponekad ne mogu da vidim kako da izgubim par -tiju«. U San Sebastijanu 1911. on je ubjedljivo prvi. U Petrogradu 19.14. igra u ulozi kubanskog diplomate. Lasker je prvi, Kapablanka drugi. Poslije pobjede u meču sa Laskerom oženio se bogatom Ame-rikankom.

Prognozirali su mu da će dugo ostati na prijestolju, ali došao je 16. septembar 1927. godine, meč sa Aljehinom. Prvu partiju dobija Aljebin. Još tri ranija i u sedmom susretu lijepa Kapablankina pobjeda.

Poslije 21. partije Aljehin ima četiri pobjede, Kapablanka dvije. Odigrana je 34. partija, ai Aljehin još nema šest potrebnih pobjeda. Ta 34. partija je prekinuta. Aljehin ima pet pobjeda i u prekidu dva pješaka više.

Američka telegrafska agencija je javila: Aljehin je postao šam-pion svijeta, a Kapablanka je priznao da je pobjeda zaslužena i da je borba neobično teška.!

U svojoj knjizi »Moja šahovska karijera« Kapablanka je napi -sao : »Najljepšu i najdužu kombinaciju odigrao sam protiv Bernštajna na turnira u Petrogradu 1914. godine.«. ..

Poslije 15 poteza došlo je do ove pozicije:

138

Kapablanka (bijeli) je igrao 16. M!, La7; 17. Lb5:!, ab:; 18. Sb5:, Đd8; 19. Sd6+, Kf8; 20. Tc6:, Sb6; 21. IA4! (Kapablanka piše: »Ovo je posebno lijep potez, a prije nego što sam ga odigrao upustio sam se u proučavanje svih mogućih varijanti koje su zajedno imale bar 100 poteza.«) 21 . . . Dd7; 22. Sc8:; Dc6:; 23. Dd8+, De8; 24. Le7+, Kf7; 25. Sd6+, Kg6; 26. Sh4+, Kh5; 27. Se8:, Td8:; 28. Sg7:+, Kh6; 29. Sgf5+, Kh5; 30. h3!, Sc8; 31. hg:+, Kg4:; 32. Ld8:, Td8:j 33. g3, Td2; 34. Kg2, Te2; 35. a4, Sb6; 36. Se3+, Kh5; 37. a5, Sd7; 38. SMS, Sf6; 39. b5, Ld4; 40. Kf3, Ta2; 41. a6, La7; 42. Tcl, Tb2; 43. g4+, Kg5; 44. Tc7, Tf2:+; 45. KO:, Sg4:+; 46. Kf3 Crni predaje.

Za ovu pobjedu Kapablanka je dobio prvu nagradu za ljepotu.

KAPABLANKA - BERNŠTAJN

San Sebastijan, 1911.

Španska partija

1. e4, e5, 2. Sf3, Sc6, 3. Lb5. Sf6, 4. O-O, Le7, 5. Sc3, d6, 6. Lc6, bc: 7. d4, ed: 8. Sd4:Ld7: 9. Lg5, O-O, 10. Tfel, h6, 11. Lh4, Sh7, 12. Le7: De7: 13. Dd3, Tab8, 14. b3, Sg5, 15. Tadl, De5, 16. De3. Se6, 17. S3, e2, Da5, 18. Sf5 (Lukav Potez. Pješak a2 je »tabu«, jer bijeli igra Dc3) 18...Sc5, 19. S2, d4, Kh7, (Ne va-l ja 19...Da2 jer dama je izgublje-na poslije 20. Tal, Db2, 21. Tebi) 20. g4, Tbe8, 21. f3, Se6, 22. Se2, Da2: (Crni je ipak »zagrizao«.

Bolje je 22...Db6), 23. S2, g3, Dc2: 24. Tdcl, Db2, 25. Sh5, Tfh8, 26. Te2, De5, 27. f4, Db5,28. Sfg7! (Tada je vladao duhMorfija) Sc5? (Bernštajn se de-moralisao, ali i poslije 2O...Sg7,crni gubi 29. Sf6 + Kg6, 30. Sd7:)29. Se8:Le8; 30. Dc3, f6, 31.Sf6: + ,Kg6, 32. Sh5, Tg8, 33.f5 + ,Kg5 (Crni kralj je u matnojmreži) 34. De3 + ,Kh4, 35.Dg3 + ,Kg5, 36. h4 mat. Partija jedobila prvu nagradu za ljepotu inajavila veliki prodor Kapablan-ke u svjetsku arenu.

ALEKSANDAR ALJEHIN:SMRT ZA ŠAHOVSKOM

PLOČOM

Rođen 19. oktobra 1892. u Moskvi. Šampion svijeta od 1927. do 1935. i od 1937. do smrti. Umro 25. marta 1946. u Lisa* bonu. Još u mladosti zavolio šah i posvetio mu čitav život. Prve šahovske korake učinio na dopisnim turnirima moskovskog šahovskog kružoka. Debitovao na međunarodnoj areni u Dizel-dorfu, 1908.

Jedan od najvećih šampiona u istoriji. Bio je svjetsfci rekorder u igri naslijepo. U dvorani »Ptit parizien« u Parizu igrao je 1. februara 1925. istorijsku slijepu produkciju, na 28 tabli. Za 13 sati, koliko je trajala borba, dva puta su mu donosili toplu hranu, ali on ništa nije dotakao. Aljehin je dobio 22 partije, tri je izgubio ; tri remizirao.

Jedan reporter je napisao da je Aljehin počeo da diktira poteze, a trenutak kasnije, u želji da upali cigaretu, zatražio je šibice, šahov-ski genije sa jedinstvenom memorijom je rekao: »Opet ta prokleta zaboravnost!...«

Nakon što je pobijedio Kapablanku u Buenos Airesu i postao prvak svijeta, nastavio je da reda velike uspjehe. Bern, Pasadena 1932, Bled 1931, Pariz 1933, Cirih 1934. Na svim ovim turnirima Aljehin je ubjedljivć prvi.

Ali 1935. godine šahovski svijet je bio iznenađen. Maks Eve je pobijedio Aljehina. Iz četiri prva susreta Aljehin je postigao tri pobjede, a poslije devete partije on je vodio 6 : 3 da bi poslije 14 odigranih susreta bilo 7 : 7.

Krajnjim naporom Aljehin je poslije 19. partije vodio sa dva poena razlike. Dogodilo se ipak nešto neočekivano. Eve je prešao u vodstvo poslije 25 susreta. Demoralisani šampion je izgubio 26. par-tiju, a onda dobio slijedeću. Sa dva poena razlike, 4 partije prije kraja Aljehin više nema nade. I, najzad, odluku donosi 30, posljednja par-tija. Stanje je: jedan razlike u korist Evea. Ako Aljehin dobije, onda je meč neriješen i on će sačuvati titulu, a sa gubitkom poena odlazi titula.

— Doktore, u svakom trenutku pristajem na remi — rekao jeEve, popravljajući figure.

Aljehinova pozicija je postajala sve teža. Istekao je peti sat. Sudija dolazi sa kovertom u ruci. I on se pita da li će Aljehin predati sa dva pješaka manje.

šampion govori Eveu, gledajući tužno u poziciju: »Pristajem na remi«.

Tako je »Aleksandar Veliki« sišao sa prijestolja, da bi opet došao dvije godine kasnije i pobijedio Evea u revanš-meču. Ostavio je i aiko-hol i cigarete. Savladao je i samog sebe i Maksa Evea. Revanš-meč je završen njegovom ubjedljivom pobjedom 11 :6 uz 13 remija.

Bila je nedjelja, 24. mart 1946. Aljehin je ušao u svoju sobu u lisabonskom hotelu »Park«. Portir mu je, dajući mu ključ, rekao: »Vaša večera je u sobi«.

— Hvala, recite da me ne bude do 10 sati ujutro.Ali nije ni trebalo, zaspao je zauvijek. Poredao je šahovske figure da se pripremi za meč sa Botvinikom. Bol ga je stezao oko srca. Čvrsto je uhvatio figuru kralja. Pao je kralj, kao i veliki šahovski kralj Aljehin. Veliki šampion umro je za šahovskom pločom. . BOGOLJUBOV - ALJEHIN Hestings 1922.

1. d4, f5; 2. e4, Sf6; 3. g3, e6; 28. Sdl, Sd3; 29. Ta5: b4; 30.4. Lg2, Lb4+; 5. Ld2, Ld2: 6. Ta8: bc: 31. Te8:c2!! (Ovo jeSd2: (jače je Dd2) Sc6; 7. Sf3, poenta kombinacije. Crni izvodiO-O; 8. O-p, d6; 9. Db3, Kh8; novu kraljicu).10. Dc3, e5! 11. e3 (Ako 11. de:, 32. Tf8:+Kh7- 33 Sf2de: 12. Se5, Se5; 13. De5:Dd2:) clD+\ 34. Sf\^ s'el. 35, Th2]

Il...a5; Hb3 (Na 12. a3, a4!) De4: 36. Tb8, Lb5; 37. Tb5:Db5;12...De8! 13. a3, Dh5; 14. h4, 38. g4, Sf3+; 39. Lf3:ef: 40. gf,Sg4!15.Sg5,Ld7;16.f3,Sf6;17. De2; 41. d5f4 (sprečava f4) i7...e4; 18. Tfdl, 41 Kg8; 42 b5y ^7. 43h6; 19 SI31 (Aljehin je preporu- ^ Se4; 44 Se4.De4. 45 d6 cd;cio ovdje 19. dS) 19. d5; 20. Sfl 46< f6? gf. 47 T(J2 De2; 48Se7! 21. a4, Sc6! 22. Td2, Sb4, fe 49 Kf2 ef .D 5Q Kf j

3 ^ i ^ ^ 7 g ?7 S d 2 b V 5L Kf2' Kf7' 52' Ke3' Ke6': 26. Sf2, Ld7; 27. Sd2, b5! Ke4 d5+ Bijdi predaje

MAKS EVE: PRIČA SKROMNOG PROFESORA

Rođen 20. maja 1901. godine u predgrađu Amsterdama. Nje; gova šahovska karijera počela je veoma rano, kada mu je bilo 10 godina. Pobijedio je na jed-nodnevnom turniru u Amster-damu, Titulu šampiona Holan-dije osvojio je u 20. godini ži-vota. Doktor matematike postao je 1926. Životni uspjeh je pobje-da protiv Aljehina 1935, kada je postao šampion svijeta (15,5 : : 14,5). Titulu držao do 1937, kada je izgubio revanš sa Alje-hinom (9,5 :15,5).

— Znao sam kakav blistav turnirski rezultat ima Aljehin, ali isto tako mali zračak nade bio je naš međusobni rezultat prije meča, (7:7) i ja sam se hrabro uhvatio u koštac...

Ovako je skromni holandski profesor počeo da priča o svom velikom duelu sa Aljehinom. On nikada neće- zaboraviti taj divni tre-nutak kad je postao šampion. Aljehin je sa puno bola ali iskreno rekao: »Hura za novog šampiona svijeta«!

U dvorani, u Amsterdamu, u čitavoj Holandiji nastalo je slavlje. Gledaoci su preskakali ogradu i našli se na podijumu da zagrle svoga zemljaka. Podigli su ga na ramena i nosili.

Na rukama navijača i na opojnim talasima šahovske slave Eve je stigao kući pred kojom je bila masa svijeta. Radosni navijači su izvikivali da izađe na balkon i Eve je izlazio zajedno sa suprugom i tri kćerke. Zahvaljivao se ljudima i dijelio sa iyima radost.

U toj noći, najradosnijoj u Eveovom životu, AljeMa je u omom išao ulicama Amsterdama. Kiša je padala, ali on je nije osje-oo. čuo je samo uzvike sa ulica: »Živio novi šahovski šampion, živio Hi Eve!«

Jedna stranica šahovske istorye je okrenuta. Prošle su dvije godine. Revanš-meč je počeo u konce,rtnoj dvorani u Harfemu. Aljehin dohija sedmu i osmu partiju, vodi sa dva poena razlike. Teško je to nadoknaditi.

Bio je 7. decembar 1937, osam sati uveče. Eve je zaustavio &-*ovnik i čestitao novom i starom šampionu. Zvuči francuske i holanđ-%ks himne (Aljehin je imao francusko državljanstvo) i svečana cere-■nuja je preko radio-talasa prenošena čitavom svijetu.

Peta partija iz revanš-meča je uz prva predstavljala Eveovo naj-veće dostignuće. Tako je bar rekao Aljehin.

ETe — Aljehin:i. d4, d5; 2. c4, dc:; 3. Sf3, a6; 4. e3, 8f6; 5. Le4:, ®6; 6. e5; 7.

De2, Sc6; 8. Sc3, i»5; 9. Lb3, Le7; 10. dc:, LcS:; 11. e4, (ranije je igrano 11. Tdl); 11... b4; 12. e5, bc:; 13. ef:; gf:; 14. Dc4, Db6; 15. Dc3:, Sd4; 16. Sd4:, Ld3:; 17. La4+, Ke7; 1S. Le3 s Lc3:; 19. IM^ Le5; (na 19 .. Lb4; 20. Taci, Ld6; 21. Tfdl, f5; 22. Td6:!, a na 19.. . Lb2:; 20. Lc5+, Kd8; 21. Tfdl+, Kc7; 22. Ld6+, Kb6; 23. Tabl); 20. Tadl, Kf8; 21. f4, Lb2:; 22. Tf3, Lb7; 23. Tg3, La3 Ipnjetilo je 24. Lc5, na 23... Tc8; 24. Td8+); 24. Ta3 i crni se pre -dio u 41. potezu.

1948 -1958 - 1960. 1361 - 196% MMAEL BOTVINIK: DVA

PUTA VRAĆENA TITULA

Rođen je 17. avgusta 1911. u blizini Lenjingrada. Šah naučio u 12. godini. Kada mu je bilo 14 godina pobijedio Kapablanku na jednoj simultanci. To je iza-zvalo pravu senzaciju. Majstor postao u 16, velemajstor u 22. godini života. Doktor i inženjer elektrotehnike.

Prvak svijeta postao je poslije meč-turnira 1948, na kome je osvojio prvo mjesto. Titulu dr-žao do 1957, kada ga je pobijedio Smislov (+3—6=13) ali ju je vratio u revanšu iduće godine (+7—5=11). U meču sa Ta-ljem, 1960, opet izgubio titulu (+2—6=13), a u revanšu 1961. ponovo postao prvak (+10— —5=6). Titulu izgubio 1963, u meču sa Petrosjanom (+2— —5=15). Nagrađen je Ordenom Lenjina 1957. za Šahovska do-stignuća.

Kongres FIDE, 1947. u Hagu je odlučio da se održi meo-turnir šestorice velemajstora da bi se dobio nasljednik Aljehina na šahov-skom prijestolju. Fajn je otkazao, pa su nastupili: Botvinik, Keres, Smislov, Reševski i Eve. U rezidenciji gradonačelnika Haga otvoren je 1. marta 1948. meč-turnir za titulu prvaka svijeta. U prva dva kruga koji su odigrani u Holandiji Botvinik je osvojio šest poena iz osam partija. Borba je nastavljena u Moskvi. U' dvorani u kojoj su nekada sjedili Kapablanka, Lasker i drugi velikani, Botvinik je poslije 22 kola ostavio ostale konkurente za čitava tri poena. Potreban mu je još jedan remi da ga niko ne može dostići. I, 9. maja 1948, na dan pobjede,

- "":_:. sa iv« glavni sndija dr Milan Vidmar pro-^_--■• i Botvinika za novog šampiona svijeta. On je osvojio ubjedljivu : ■ : " . : " _ >a 14 pasa? ispred: Smislova 11, Keresa i Reševskog 10,5

z'-ea 4 poena, N

Titulu je morao da brani 1951. godine u meču sa Bronštajnom, i je igrao neriješeno (+5 —5 =14). Poslije pete partije Bronštajn je vodio, onda je Botvinik dobio dvije partije, opet izjednačenje. Po-sbje 20 susreta Botvinik ima poen prednosti. Potreban mu je 1,5 poen iz preostale četiri partije. Ali Bronštajn dobija uzastopno dva poena. Pretposljednju partiju Botvinik dobija, posljednju remizdra i tako sa

2 : 12 zadržava titulu. On će kasnije izgubiti titulu sa Smislovom, ali će je vratiti u revanš-meču isto kao i protiv Talja i tako će u isto-riji duge borbe za svjetsko prvenstvo postati jedini koji je uspio da dva puta vrati izgubljeno.

Botvinik je za Keresa uvijek bio najteži protivnik. Pogledajmo jednu efektnu Botvinikovu pobjedu od mnogih koje je zabilježio sa »vječitim drugim« Paulom PetroviČem Keresom.

Keres — Botvinik Sovjetski Šampionat, 1941.

1. d4, Sf6; 2. c4, e6; 3. Sc3, Lb4; 4. Dc2, d5; 5. cd:, ed:; 6. Lg5, W; 7. Lh4, c5!; 8. 0—0—0?, Lc3:; 9. Dc3; g5;|10. Lg3, cd; 11. Dd4, Sc6; 12. Dd4, Lf5; 13. e3, (Bijeli nema dobre odbrane) 13... Tc8, 14."Ld3, Da7; 15. Kbl, Ld3:+; 16. Td3:, Df5; 17. e4, Se4; 18. Kal, 0-0; 19. Tdl, b5; 20. Db5, Sd4!; 21. Dd3, Sc2+; 22. Kbl, SM, bijeli nema odbrane od otkrivenog .dvostrukog šaha i predaje.

VASJA SMESLOV: »BUDU-ĆEM PRVAKU SVIJETA«

Rođen 24 marta 1921. go-dine u Moskvi. Imao je 6 i po godina kada je naučio da igra Šaha. Prvi veći uspjeh postigao u 17. godini, kada je na prven-stvu Moskve 1938. godine dije-lio prvo mjesto i osvojio titulu majstora. Učestvovao na 4 tur-nira kandidata i dva puta bio pobjednik. Tri puta igrao meč za titulu šampiona svijeta. Prvak svijeta od 1957. do 1958. godine.

f 957- 195S.

Prvi meč — sa Botvinikbm 1954. godine. Vasja gubi prve dvije partije, treća je remi, četvrta — opet poraz. Ali on ne gubi nadu, do-bija 4,5 poena iz pet partija. Botvinik prvi put u životu gubi uzastopno tri susreta. Poslije 18 susreta šampion ipak vodi 10 :8. Opet izjedna -čenje. Još samo posljednja, 24. partija. Ako je Vasja dobije on je novi prvak svijeta, a remi je ravan porazu. I Botvinik remizira tu partiju.

Ali doći će i drugi meč 1957. godine. Samo jednom, poslije pete partije, Botvinik je u vodstvu. Sve ostalo je u znaku Smislova. On dobija 20. partiju — 11,5 :8,5.

Još jedan remi, Vasja je pred ciljem. U posljednjoj partiji, Smi-slov u desetom potezu mijenja kraljice, nudi remi. Botvinik pristaje, znači, opet smjena na prijestolju. Tako se ostvarila želja Kirila Osi-poviča, Vasjinog strica, koji mu je poklonio Aljehinovu knjigu »Moje najbolje partije« i na njoj napisao: »Budućem šampionu svijeta Vasji Smislovu, 28. maja 1928. godine«:

Vasja će do 1938. godine držati titulu, a onda opet — meč sa Botvinikom, treći put. Mihail Mojsejevič je uspio da vrati izgubljeno (12,5 :10,5), a Smislova su opet čekali kvalifikacioni turniri.

Smislov — ReševskiRadio-meč SSSR — SAD, 1945.

(španska partija)1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lb5, &6; 4. La4, Sf6; 5. 0-0, Se4:;

6. d4, b5; 7. Lb3, đ5; 8. de:, Le6; 9. c3, Lc5; 10. Sbd2, 0—0; 11. Lc2, f5; 12. Sb3, Lb6; 13. Sfd4, Sd4:; 14. Sd4:, Ld4; 15. cd:, f4; 16. f3,Sg3 (Ranije je smatrano da je ova žrtva dobra i da se ne smije uzeti skakač. Ali...) 17. hg:, fg:; 18. Dd3 (to je taj strašni potez), 18... Lf5; 19. Df5:, Tf5:; 20. Lf5:, Dh4; 21. Lh3, Dd4:+; 22. Khl, De5: (Do ovog poteza Reševski je utrošio za razmišljanje sat i po, a Smislov jedan jedini minut! To dovoljno govori samo za sebe...) 23. Ld2, Db2:; 24. Lf4, c5; 25. Le6+, th8; 26. Ld5: (lovački par- dolazi do punog izražaja) 26... Td8; 27. Tadl, c4; 28. Lg3:, c3; 29. Le5, b4; 30. Lb3, Td2; 31. f4, h5; 32. Tbl, Tf2; 33. Tfel, Dd2; 34. Tbdl, Db2; 35. Td8+, Kh7; 36. Lg8+, Kg6; 37. Td6+, Kf5; 38. Le6+, Kg6; 39. Ld5+, Kb7; 40. Le4+> Kg8; 41. Lg6 i crni predaje.

1960-796/. MIHAILTALJ: U JEDNOM NALETU

Rođen 9. novembra 1936. go-dine u Rigi. Osmi šampion svi-jeta. Titulu prvaka držao od 1960. do 1961. godine. U sed-moj godini naučio od oca kako se igra šah. U dvorcu pionira u Rigi nastavio da igra pod ruko-vodstvom majstora Koblenca. Titulu majstora osvojio 1954. godine poslije meča sa Sajgjnom. Šampion Sovjetskog Saveza 1957. i 1958, kada je počeo pobjedo-nosni pohod na šahovski Olimp i osvojio prva mjesta i na među-zonskom (1958) i na turniru kandidata (1959). Ove uspjehe je krunisao pobjedom protiv Botvinika (1960), kada je po-stao šampion svijeta. Titulu iz-gubio slijedeće godine u revanš--meču. Pobjednik mnogih među-narodnih turnira, izraziti kom-binator.

Puna dva mjeseca šahovski svijet je živio u psihozi velikog meča Botvinik — Talj 1960. Poslije devete partije kada je Botvinik uspio da se oporavi, izgledalo je da je šampion »pročitao« svog protivnika. Ali Talj se u tom trenutku pokazao u novom svjetlu. Izvukao je pouke iz ranijih susreta, promijenio repertoar otvaranja i Botvinik je bio nemoćan. Konačni slom je došao u 17. partiji, a posljednje formalnosti su izvršene 7. maja 1960. kada je Talj sakupio potrebnih 12,5 poena za titulu. Talj je dobio 6, izgubio dvije i realizirao 13 partija.

U revanš-meču godinu dana kasnije većina prognozera je davala šanse mladom šampionu. Ali poslije prvih osam partija Botvinik je poveo 4,5:3,5. To je već bio znak da će Talj teško sačuvati titulu. I zaista, tri susreta prije kraja Botvinik je dobio 21. partiju i vratio titulu dobivši meč sa 13 :8.

Tako je sa prijestolja sišao najmlađi šampion u istoriji.. Ali on : da|ic jurišao na vrh. Pobijedio je na turniru kandidata 1965. Por-a. i Larsema, ali je u finalnom dvoboju izgubio sa Spaskim. To je da predstoje tri nove godine čekanja i nadanja da će opet osvojiti

U trećoj godini je znao da čita. Pročitao bi stranicu i pokušavao 4m to ponovi. Ovo vanredno pamćenje se razvijalo pa nije ni čudo te će mnogo godina kasnije, poslije turnira u Cirihu 1959, zadiviti pe prisutne fenomenalnim pamćenjem. Tada je igrao simultanku na 31 tabli. Nakon što je Talj pobijedio prišao mu je šahista Majer, koji je mače dobio partiju, i rekao nešto o njihovom susretu.

— Ali u 17. potezu mogao sam igrati bolje — odgovorio je Talj.— Nećete reći da pamtite čitavu partiju — začudio se Majer.— Ns. ja pamtim sve partije — mirno mu je saopštio Talj.Naravno, niko nije povjerovao. Sklopljena je opklada i Talj je

raco olovku i na papiru napisao poteze svih 38 partija ne gledajući m. ploču!

Kada je bio u gimnazijskim klupama profesor matematike se |HQO na.njega. Ne zato što nije znao, nego što je sve zadatke rješavao — napamet. U to vrijeme je bio golman školskog fudbalskog tima, volio je Šopena i Čajkovskog. Ljubav prema muzici naslijedio je od ao&jke, ali ljubav prema šahu je pobijedila sve.

Primjere Taljevih kombinacija imate u odjeljku središnjice.

Na međuzonskom turniru u Portorožu 1958. Taljeva pobjeda protiv Panoa dobila je nagradu kao najinteresantnija partija turnira. Talj je takođe sabrao ovu partiju kao jednu od svojih najboljih pobjeda.

Talj - Pano(Spanska partija, Portorož, 1958 )

1. e4, e5, 2. Sf3, Sc6,3. Lb5,a6,4. La4,Sf6,5.0-0,Le7,6.Tel,b5, 7. Lb3. d6. 8. c3.0-0,9. h3. Sd7.10. d4. Sb6,11. Le3. ed: 12. cd:Sa5.13. Lc2, cS, 14. eS! de:! 15. Se5:Sc4, 16. Dd3, fS, 17. Lb3! f4,18. Ld2, Sb3:! 19 Sc6!? Sal:20. Sd8:LfS, 21. Df3, Td8: 22. Te7:Lbl: 23. Lf4:Td4: 24. D*4! L«6. 25. De6+. Lf7. 26. Df5. Sc2, 27. b3, Lg6, 28. Tsf7:+, Kg7: 29. Lh6+Kh6: 30. Df8+, Kg5, 31. bc:bc: 32. g3, Le4, 33. h4+, Kg4, 34. Kh2, US, 35. Df6, h6, 36. De5, Te4,37. Dg7+, Kf3,38. Dc3+, Se3,39. Kgl, Lg4» 4a fe:h5, 41. Del, Te3:? 42. Dfl+ (kovertirani potez) 42... Ke4, 43. Bc4+, Kf3, 44. Dfl, Ke4, 45. Da6:Kd4, 46. Dd6+, Kc4, 47. a4, Tel+, 48. K£2, Te2+, 49. Kfl, Ta2,50. Da6+, Kd4,51. a5, c4,52. Db6+, Kd5,53. a6, Tal+, S4. Kf2, c3,55. a7, c2,56. Db3+, Kd6,57. Dd3+ Crni pred^e.

TIGRAN PETROSJAN:ŠAMPION JE POBIJEDIO

IZAZIVAČARođen 17. juna 1929. godine

u Tbilisiju. Šah je naučio u 12. godini. Prvi veći uspjeh postigao je 1947. na prvenstvu Jermenije, kada je dijelio 2—4 mjesto. Iste godine osvojio je titulu majstora, pobjedom na svesaveznom tur-niru majstorskih kandidata. Po-bijedio na turniru kandidata u Viljemstadu 1962^ i stekao pravo da igra protiv svjetskog prvaka. Postao šampion svijeta nakon pobjede u meču sa Botvinikom (12,5 : 8,5) 1963. godine. Odbra-nio titulu, pobijedivši Spaskog 1966. godine (12,5 :11,5), ali Je izgubio sa istim protivnikom 1969. (10,5:12,5).

Bila je zima. Dolazio je rat u rodne Tigranove gore. Petnaesto-godišnji dječak je umjesto oca radio teški posao u oficirskom domu u Tbilisiju. Čistio je velike naslage snijega i igrao šah. A kada se za-vršio rat, taj mladić je osvojio prvo mjesto na omladinskom prvenstvu Sovjetskog Saveza. To je bio početak karijere velemajstora, koji će 1963. godine savladati Botvinika, postati šampion i dobiti nadimak »Tigran deveti«, kao deveti šampion svijeta.

Do 18. partije toga meča sa Botvinikom još uvijek je bilo nejasno. Partija je prekinuta. Botvinik gubi u nastavku i uzaludno pokušava da spasi što se spasiti može. Oba velemajstora su umorna jer od 18 partija 13 su prekidane. Izazivač, izgleda, ima više snage, on uspijeva da savlada šampiona (+ 5 —2 =*= 15). I tako je svijet dobio svog, deve-tog po redu prvaka.

Veliko iskušenje čekalo je Petrosjana 1966. godine. Njegov iza-zivač Boris Spaski (rođen 1937) je u mečevima turnira kandidata po-bijedio i Gelera i Keresa i Talja i sada je sa puno optimizma čekao dvoboj sa šampionom.

Prvih šest partija donijelo je šest remija. Sedmi susret se pre-ali Spaski je izgubljen. On gubi bitku, naravno ne i rat Osma rtija — remi. deveta — remi. U desetoj partiji žrtvuje kraljicu, efektno

Prvo poluvrijeme šampion je riješio u svoju korist, 7 : 5. Ali n slijedećem susretu Spaski bilježi svoju prvu pobjedu. On čak poslije 19. partije 9,5 :9,5. I kad svi očekuju dramu, u ifcjedećem susretu Petrosjan dobija, i to je gotovo kraj. Još jedan lemi, i — Petrosjanova pobjeda 12 :10. On je već sačuvao titulu šampiona. Zatim gubi pretposljednju partiju da bi remi u posljednjem ■uretu označio krajnji rezultat 12,5 :11,5. Prvi put poslije toliko godina, šampion je odbranio titulu pobjedom u meču.

Desetu partiju sa Spaskim Petrosjan je završio efektnom kom-bm&djom.

Petrosjan — Spaski;

1. Sf3, Sft; 2. g3, g6; 3. c4, Lg7; 4. Lg2. 0—0; 5. 0-4), Sc6; o Sc3, d6; 7. 44, a6; 8. d5, Sa5; 9. Sd2, c5; 10. Dc2, e5; 11. b3, Sg4; 12. e4, f5; 13. ef:, gf:; 14. Sdl, b5; 15. f3, e4; 16. Lb2, ef:; 17. LM2; 18. Db2:, Se5; 19. Le2,f4; 20. gf:, Lh3; 21. Se3, IH:; 22. 5*6; 23. Lg4, Sf4:; 24. Tf4:, Tf4:; 25. Le6+, TT7; 26. Se4, Dh4; 27. Sd6:, Dg5+; 28. Khl, Ta7; 29.117+, Tf7:; 30. Db8!+ crni predaj:.

BORIS SPASKINESUĐENI ATLETIČAR NA

ŠAHOVSKOM OLIMPURođen je 30. januara 1937.

godine u Lenjingradu. Završio studije žurnalistike. U petoj go-dini naučio je šah u jednom domu mladih u Kirovskoj oblasti. Maj-stor postao 1952, internacionalni majstorl953, a velemajstor 1955. godine. Treći po redu omladinski prvak svijeta. Uz Smislova je-dini igrač koji je dva puta uza-stopno pobijedio na turniru kan-didata 1965. nakon pobjeda u mečevima protiv Keresa (6 :4), Gelera (5,2 :2,5) i Talja (7 :4) i 1968. godine Geler 5,5 :2,5, Larsen 5,5 :2,5, Korčnoj 6,5:3,5. Prvi meč za titulu šampiona 1966. izgubio protiv Petrosjana — 11,5 :12,5. a 1969. pobijedio Petrosjana 12,5 :10,5 i postao deseti po redu prvak svijeta.

Moskva, 17. juni 1969. godine, 11,30 sati. Boris Spaski je tele-fonirao sudiji meča O'Keliju i rekao da predlaže remi Petrosjanu u 23. partiji. O'Keli je to javio Petrosjanu, koji je bio iznenađen i rekao je da je mislio predati bez nastavka. Spaski je poslije dva mjeseca borbi postao šampion svijeta i nekoliko minuta kasnije dao mi je intervju. Sjećao se svoga teškog djetinjstva za vrijeme okupacije. Majka je mo-rala izdržavati troje maloljetne djece.

Ali sve nedaće su prošle, Boris će postati šahovski šampion, a njegova sestra prvakinja SSSR u igri šaški. U mladosti je volio atle-tiku. Bio je izvrstan u skoku uvis (185 cm), ali šah mu je ostao najveća -ljubav. Bilo mu je 16 godina kad je pošao na svoj prvi međunarodni turnir u Bukurešt. Pošto nije imao punih 16 godina nije mogao dobiti pasoš, pa je putovao na pasoš zajedno sa svojim sugrađaninom Tolu-šem. Tada je najmlađi učesnik turnira osvoji četvrto mjesto i to je bio pravi početak blistave karijere.

Najdražu pobjedu postigao je u meču sa Petrosjanom 1969. godine kad je postao svjetski šampion. Ali nije bilo lako svladati sigur-

r:; i-a.. Spaski je poveo sa 5 : 3, Petrosjan je ipak izjednačio Poslije 8 :8 šahovski stručnjaci su davali veće šanse Petro-

L_ nladi pretendent je našao snage da pobijedi.— U 17. partiji, kaže Spaski, Petrosjan mije ponudio remi, stajao #t- Nekoliko minuta ja sam se borio sa samim sobom da li da Mxm. Ali odbio sam. Rizik se isplatio. Pobijedio sam. Možda odlučiloU 18. partiji Petrosjan je izborio remi, 19. je Spaski dobio u tm stilu i kraj je već bio blizu.To je bila najljepša partija meča. Pogledajmo je:

— Petrosjan

Moskva, 1969, — Meč za titulu šampiona:1. e4, c5; 2. Sf3, d6; 3. d4; cđ:4. Sd 4, Sf6; 5. Sc3, a6; 6. LgS, Sbd7;

" bc< Dt5; 8. Dd2, h6; 9. Lf& Sf& 10. 0—0—0, e6, (bijeli je stekao Tnczz-ii u otvaranju i crni mora igrati oprezno da ne bi došao u kri-ićr- poziciju), 11. lliel, Le7; 12. f4, 0—0; 13. Lb3, Te8; 14. Kbl,lit; 15. g4! (izabrao sam ovaj potez radije nego 15. fS, koji je takođe zpLićiL za crnoga. Žrtvujući pješaka bijeli otvara »g« liniju po kojoja ■_: p doći do odlučujućeg napada).

15... Sg4; 16. Dg2 (razmišljao sam 20 minuta za ovaj potez i zbog toga me kritikovao moj sekundant Bondarevski. Obično kad m nešto žrtvuje mora se precizno znati kako se nastavlja. Ali, ovdje ■a počeo misliti $ta je jače (Dg2 ili Tgl).

16... Sf6; 17. Tgl! (najbolji potez u partiji. Bijeli mirno po- poziciju).

17... Ld7; 18. f5, Kh8; 19. Tdfl, Dd8 (posljednja praktična crnog bila je De5, iako ni i tada poslije 20. Sf3 crni ne bi mo-CL: da se održi)-.

20. fe;fe: 21. e5!, de:; 22. Se4, Sh5; 23. Dg6, ed:; 24. Sg5 Crniprtia|e, jer na 24... hg; 25. Dh5: +, Kg8; 26. DH +, Kh8; 27. TD. CPnmjedbe: Boris Spaski).

BOBI FlSER

PRVI AMERIKANAC ŠAMPION SVIJETA

Rođen je 9. marta 1943. u Či-kagu. Šah je naučio u šestoj godini. Titulu internacionalnog majstora osvojio 1952. Postao najmlađi vele-majstor svijeta u istoriji šaha 1958. nakon što se u Portorožu plasirao za turnir kandidata. Najveće uspje-he postigao je 1971. i 1972. go-dini. Na međuzonskom turniru u Majorci krajem 1970. kada je nad-moćno osvojio prvo mjesto za-počeo je sjajnu seriju od 18 uza-stopnih pobjeda jer je u mečevima kandidata 1971. pobijedio Tajma-nova i Larsena sa po 6:0, a zatim u finalu i Petrosjana 6,5:2,5 i tako stekao pravo da igra sa prvakom svijeta Spaskim.

U meču stoljeća u Rejkjaviku 1972. Fišer je pobijedio i Spaskog 12,5:8,5 i tako postao jedanaesti prvak sviieta.

Bio je 1. septembar 1972. go-dine. Fišer je spavao kada su ga probudili da mu kažu njegovu naj-radosniju vijest. U 12,50 sati Spaski je telefonom pozvao sudiju meča Lotara Šmita i rekao mu: Predajem 21. partiju bez nastavka a time i predajem meč. Ovu vijest je saznao sekundant Fišera Lom-bardi, koji je ušao u Fišerovu sobu u hotelu „Loftlejder", zajedno sa Fišerovim advokatom Maršalom.

Saopštili su tu radosnu yijest novom prvaku svijeta a on im je odgovorio: „Imate li to napisme-no". Pošto nisu imali pismene potvrde Fišer je zahtijevao da ana-liziraju 21. partiju.

Ali nije bilo potrebno analizirati, ubrzo zatim sudija Smit je pro-glasio Fišera novim prvakom svi-jeta.

Titulu prvaka izgubio bez bor-be 1975.

- Spaski 1972. Rijkjaviku, deseta partija)

. e2 e4, e7-e5 2. Sgl-f3 . » * - < * 3 . L f l - b 5 a 7 - a 6 4 . jfc" -*4 Sg£-f6 5. 0-0 Lf8-e7 6. ■t-el b7-*5. 7. La4-b3 d7-d6 1 e2-c3 0-0 9. h2-h3 Sc6-b8. ML C^i4. Sb8-d7 11. Sbl-d2, m* b- 12. Lb2-c3, Tf8-e8 13.

-oo se igra 13. Sfl, Lf8 14.Usput možemo reći da se

položaj i susretao kod g i sa bijelim figurama. On egrao 15. Ld2 Lg7 16. Del. ■ Fišera nije nova. Bijeli

da onemogući kretanje i i počinje

da uznemirava ■a daminom krilu.

3 . . . Le7-f8 14. a2-a

Dobro odigrano. Crni hoće da situaciju i da ima odri-ruke na daminom krilu.

15. »4-a5 Sb6-d7 16. Lcl-b2,pa inZaslužuje pažnju 16 ... g6, iako ■■trenje dijagonale al-h8 izgleda !«pno. Sada je bijeli imao mo-fMtcost da slijedi primjer crnog i 4t odgovori 17. Dbl, imajući dalje ■ racu 18. Da2. Ali on prihvata ge rješenje.

Otrovan potez. Bijeli se unapri-jed sprema za predstojeći sudar u centru. On ne samo da štiti lovca, nego očekuje da će iskoristiti za tebe liniju b.

17. . . c7-c5Miran tok partije se narušava i

oba partnera moraju da prihvate „borbu izbliza". 17... g6 crnog nije privlačilo, vjerovatno zbog 18. Lb3.

18. b4:c5 d6:c5 19. d4:e5 Sd7:eS 20. Sf3e5.

Pogrešna izmjena. Bijeli pravo-liniiski teži ka dobitku pješaka i

očito potejenjuje kontrašanse pro-tivnika. Sigurno je mnogo efektnije bilo 20. c4! i zahvaljujući harmo-ničnom rasporedu figura bijeli bo-lje stoji.

20 . . . Db8:e5 21. c3-c4 De5-f4!

Slika se sasvim izmijenila. Crna kraljica je bila u „ofsajdu", a sada je neočekivano izašla na ploču i sa razlogom počela da uznemirava bijelog.

22. Sb2:f6Df4:f6Crni opravdano ne igra 22. . .

gh-

23. c4:b5 Te8-d8 24. Ddl-clDf6-c3.

Ponovo se trebalo zaustaviti na 24. . . ab. _Na primjer: 25. T:b5 La6 26. Tb6 Df4 27. Sf3 D:cl 28. T:cl c4 i crni ne mora da izgubi.

25. Sd2-f3 Dc3:a5.

26. Lc2-b3!Neočekivana i elegantna kombi-

nacija.

Htt:

26 ... t6-b5,poslge 26... Dc7 slijedio bi

27. b6!

27.Dcl-f4Td8-d7, Lole je 27 ... c4 zbog 28. L:c4 bc 29. T:b7 f6 30. e5!

28.Sf3-e5Da5-c7.Izgleda da je cmi prevario pro-

tivnika, ali bijeli je preračunao malo dalje.

29. Tbl-dlfUpravo u ovom podmuklom i

mirnom potezu krije se suština operacije, koju je započeo bijeli. Crni mora dati kvalitet, jer ne smije 29 ... T:dl 30. L:f7+ Kh8 31. Sg6+! (vodi u mat.) Sada za crnog nije dobro 29 ... Tad8 30. L:f7+ T:f7 31. D:f7+ D:f7 32. S:f7 T:dl 33. T:dl L:e4 34. Sg5! Lf5 35.Td5!

29... Td7~«7 30. Lb3:i7+ Te7:f7 31. Df4:f7* Učl-fj 32. SeS:f7 Lb7:e4.

33. Tel:e4 Kg8:f7 34. Tdl-d7+Kf7-f6 35. Td7-b7 Ta8-al+ 36. Kgl-h2 Lf8-d6+ 37. g2-g3 b5-b4 38. Kh2-g2 h7-h5.

38 ... Kf5! uopfte nije jasno da li bi bijeli uspio da reali-zuje materijalnu prednost. Sada je sve gotovo.

39. Tb7-b6 Tal-41 40. Kg2-f3 Kf6-f7 41. Kf2-e2 (Kovertirani potez) Tdl-d5 42. f2-f4!.

Kućna analiza je pokazala da crni neminovno gubi, ako pro-tivnik pravilno igra do kraja.

42 . . . g7-g6 43. g2-g4 44. h3:g4 g6-gS 45. f4-f5. Ld6-«5 46. Tb6-b5.

Pos^ednja finesa. Sa gubitkom jednog od pješaka crni konačno gubi nadu u remi.

4 6 . . . Kf7-f6 47. Te4:b4 Le5-d4 48. Tb5-b6+ Kf6-e5 49. Ke2-f3! Td5-d8 50. Tb6-b8 Td8-d7 51. Tb4-b7 Td7-d6 52. Tb7-b6 Td6-d7 53. Tb6-g6 Ke5-d5 54. Tg6:g5 Ld4-e5 55. f5-f6 Kd5-d4 56. Tb7-bl. Crni se predao. (Primjedbe Lav Poluga-jevski)

ANATOLIJ KARPOV NEOSTVARENI »MEČ STOLJEĆA <

Karpovje rođen 23. maja 1951. - Zlatoustu na Uralu. Šah je na-jčio u petoj godini od oca koji je imao prvu kategoriju. Sa osam godina je postao šampion školske oblasti. Prešao je u Tulu 1965. gdje je započinjala njegova šahovska karijera. Majstorski kandidat je po-stao sa 11, a majstor sa 15 godina. U Stokholmu 1969. je postao jmladinski. prvak svijeta.

Anatolij Karpov je uz Mihaila Talja jedini velemajstor koji je u prvom pokušaju postao svjetski iampion. On je nakon pobjede na međuzonskom turniru u Lenjin-gradu (Sa Korčnojem) savladao u

mečevima 1974. Polugajevskog 3:0, Spaskog 4:1 i Korčnoja 3:2 i tako postao izazivač svjetskog prvaka Fišera. Za njegov meč sa Fišerom vladalo je nezapamćeno interesovanje, ali je Fišer odbio da igra jer nisu prihvaćeni svi njegovi zahtjevi. Fišer je tražio da ostane" šampion ako rezultat bude 9:9 što je vanredni kongres FIDE odbio. Pošto Fišer do određenog roka nije javio FIDI da želi igrati, Maks Eve je 3. aprila 1975. u 11 sati pro-glasio Karpova za novog 12-tog po redu šampiona svijeta. To je prvi siučaj u šahovskoj istoriji da šampion predaje titulu bez borbe.

U predgovoru knjige »Rekao mi je Anatolij Karpov«, 12-ti po redu šampion svijeta napisao je o svom djetinjstvu:

- U porodici su često igrali šah drugovi moga oca. On je vo-lio šah i ta je igra zainteresovala i mene. Međutim, roditelji dugo nisu htjeli da mi pokažu pravila igre, jer su računali da je to teško za dječiji mozak. Tako sam samo-stalno naučio pravila. Kada sam imao četiri i po godine otac mi je ipak pokazao pravila. To je bilo veoma korisno iako sam ih ja znao.

Počeo sam da se takmičim u sedmoj godini kada sam pošao u školu.

U djetinjstvu sam često bio bolešljiv. Ali i u vrijeme bolesti sam se bavio šahom...

Karpov dalje piše o tituli šam-piona:

Mislim da šampion svijeta tre-ba da kao i ostali velemajstori na-stupa na turnirima. Ja nastojim da nastupam uspješno. Odkada sam proglašen za prvaka počeo

sam da živim novim životom. Ja ću i dalje igrati, imaću mnogo takmičenja i partija i ako budem dobro. Ako gledamo sa sportske tačke gledišta ja sam već sve po-stigao. Osvojio sam sve titule: omladinski prvak Evrope, svijeta, član ekipe šampiona svijeta. Na moju sreću, na sreću svih šahista, šah nije samo sport. Šah ima i drugu stranu. I da sam svoje naj-bolje partije odigrao dosada meni bi bilo veoma teško živjeti. Sve je još uvijek ispred mene.

Karpov je dva puta odbranio titulu prvaka: 1978. u Bagiju, pro-tiv Korčnoja ( + 6-5 = 21), i u Me-ranu 1981. takode protiv Korčno-ja (+6-2=10).

Evo jedne od najljepših pobjeda Karpova u mečevima kandidata1974.

KARPOV-KORCNOJ(Druga partija meča)

SICILDANKAI.e4c5 2. Sf3 d6 3. d4 cd: 4.

Sd4: Sf6 S. Sc3 g6 6. Le3 Lg7 7. f3 Sc6 8. Dd2 0-0 9. Lc4 Ld7 10. h4 Tc8 11. Lb3 Se5 12. 0-0-0 Sc4 13. Lc4: Tc4: 14.h5 Sh5.15. g4 Sf6 16. Sde2 (Ako 16. Lh6 Se4: uz žrtvu kvaliteta na c3) 16 . . . Da5 17. Uri Uri: 18.Dh6: Tfc8 19. Td3 (ovdje se obično igralo Td5) 19 ... T4c5 20. gS Tg5: 21. Td5 TdS: 22. SdS: Te8 23. Sef4 Lc6 24. e5 (Sada na de: prgeti Sf6+ i Sh5) 24 ... Ld5: 25. ef::ef: 26. Dh7. +Kf8 27. Dh8 crni predaje.

KARPOV - HORT

Aljehinov spomen turnir, 1971.' Sicilijanka

l.e4,c5;2.Sf3,d6;3.d4,cd4; 4. Sd4: Sf6; 5. Sc3, e6; 6. g4, Sc6; 7. g5, Sd7;8. Le3, a6;9.f4

(Precizno je prvo 9. Tgl, jer crni sada može sa 9...h6 postići dobru igru.)

9...Le7?! 10. Tgl, Sd4; 11. Dd4: e5; 12. Dd2, ef4; 13. Lf4: Se5, 14. Le2, Le6; 15. Sd5, Ld5:16. ed5, Sg6

(Bolje je 16...Dc7 sa 0-0-0, a na17. Tg3, 0-0; 18. 0-0-0, Tad8 i poslije Tfe8. Crna pozicija je neštopasivnija.)

17. Le3, h6; 18. gh6, Lh4+; 19. Kdl, gh6; 20. Lh6: Lf6; 21. c3, Le5; 22. Tg4!

(Sprečava Dh4.)22...Df6?(Jače je 22...Lh2:.)23. h4! Df5; 24. Tb4, Lf6; 25.

h5. Se7:(Poslije 25...Se5 bijeli sa Tf4

osvaja figuru.)26.Tf4,De5;27.Tf3!Sd5:28.

Td3, Th6; 29. Td5:(Slabo bi bilo 29. Dh6: Lg5 sa

slijedećim Se3 +.)29...De4; 30. Td3, Dhl + ; 31.

Kc2, Dal: 32. Dh6: Le5; 33. Dg5.U ovom teškom položaju Hort

je prekoračio vrijeme.

ŠAMPIONI KOMPONUJU...Svjetski prvaci su kao po pravilu uvijek bili i veliki majstori

n sastavljanju šahovskih studija i problema. Pogledajmo nekoliko ajihovih ostvarenja:

Kapablanka — Lasker

m. y ,wmY wm. y v/m. y

Ovo, istina, nije studija nego Kapablankina pozicija iz partije sa. Laskerom, ali ova završnica je poslužila kao uzor jednom proble-austi da komponuje pravu studiju sa istom temom. Poslije turnira a Petrogradu 1914. godine Lasker i Kapablanka su se našli u Berlinu i amo su u kafani »Kerkau« odigrali brzopotezni meč od deset par-cfa. Pobijedio je Kapablanka sa 6,5 : 3,5 i u jednoj od tih partija došlo je do ove pozicije. Kapablanka je na potezu i poslije pet sekundi raz-■Ešijanja on izvodi efektan dobitak (rješenja na kraju knjige).

Jedini Aljehinov problem

Mat u tri potezaOvaj problem Aljehin je komponovao 1914. godine i to je jedini

: ■:: r--n koji je svijetu ostavio genijalni šahista.

Aljehin je pred početak jedne slobodne partije, šaleći se, rekao protivniku: Bijeli igra 1. f3, zatim se obavezuje da će marširati svojim kraljem po dijagonali el—f2—g3—bA i kada tu dođe, crni mu daje mat. Kako? Postavite figure u početni položaj i probajte riješiti taj problem...

Kad ste već postavili sve figure na ploču, evo još jednog zadatka: Crni prvi vuče, ali bijeli jednim svojim pješakom izvodi skakača i daje mat u petom potezu.

Maks Eve

Ovaj dvopotez je bivši svjetski prvak Maks Eve komponovao 1936. godine.

Vasja SmisloT

Crni pješak nezadrživo prijeti da se pretvori u damu, ali bijeli ipak remizira. Smislov je ovu studiju komponovao 1937. godine.

KO JE ŠAMPION ŠAMPIONA?

:.: su dvanaestorica šahov-ti ir=_ tva. A šta mislite ko ;c r.h bio najbolji? Ko je, ^n>:. šampion šampiona. Pri-« da je to teško reći, kao i a bdo teško odrediti ko su [■■jboiji slikari u istoriji.

r.-.r i 2 šampiona živjeli su u■tar/.om vremenu. Ali pitanje:

e najbolji, postavljalo se uvi-<ja. I>i li Lasker, zato što je naj-:.:: rzio titulu prvaka, punih

i '•:.-.-. i što se njegova vlada---. ::ostirala čak na dva sto-

bo. Ili veliki Aleksandar Alje-r. - t:;i je jedini umro kao šam-

ntr svijeta.Možda je šampion šampiona

::.-■;-: Kubanac Hoze Raul Ka-pa r^nka, koji je, kažu, izgubio ta-- 35 partija. Ova tri genija K. najviše spominjana kada se postavljalo vječno pitanje ko je ■a/bolji igrač svih vremena.

T&rtakover je o njima rekao: »Ako je šah borba, najveći je lio Lasker. Ako je nauka, naj-ure: je Kapablanka, a ako je BEijetnost, onda je najveći Alje-fcn*. To pitanje ko je šampion ftrls šampiona postavio sam po-«*-»^m velemajstorima.

MOuil Botrinik:

— U ličnim susretima sa šam-pionima svijeta na mene je naj-veći utisak ostavio Kapablanka. Možda zbog toga što je bio pravi prirodni talenat. šteta što nije vise vremena posvećivao šahu.

Mihail Talj:

— Najveći je svakako Ema-nuel Lasker, jer on je na šahovskoj ploči izvodio, i nemoguće. Bio je veliki taktičar, do-bijao i izgubljene partije.

Tigran Petrosjan:— Teško je reći ko je naj

bolji. U šahovskoj istoriji je bilomnogo velikana koji zaslužujutu titulu, a njih je teško pore-diti. Rubinštajnovi sistemi sesada igraju. On je imao izvrsneideje, i možda je i on najbolji.

Igor Bondarevski:— Za mene je to Kapablanka.

Kad sam počeo da igram šahon mi se najviše svidio i tajutisak sam zadržao i kasnije.

Boris Spaski:— Najbolji je dr Aleksandar

Aljehin, zato što mi je do krajaostao nejasan.

Bobi Fišer:— Ipak, bi to morao biti Pol

Morfi. Vjerujem da bi i danason pobjeđivao sve redom ti mečevima.

Svetozar Gligorić:— Za mene je to samo jedan,

Amerikanac Morfi, zato što je u svom vremenu bio za klasu ispred ostalih.

Viktor Korfcnoj:— Lasker. On se borio tako

kao što ja razumijem, često jedobijao partije u otvaranju, alije poteze pronalazio za pločom.

Mignel Najdorf:— To je bio veliki, nenad

mašni, Kapablanka. On nijemnogo mario za šah, ali jeigrao bolje od svib.

Bent Larsen:— Najbolji igrač svih vre

mena je Filidor, jer je bio ispredsvog vremena više nego ikodrugi.

Aleksandar Kotor:— Aljehin.

Evgenij Vasjnkov:— Aljehin, jer je igrao kao

što se sada igra.

Bora Ivkov:— Moj odgovor je — Alje

hin, zato što je bio najbolji.

Lajoš Portiš:— To bi morao biti Aljehin.

Lav Poluga je vski: Od živih to

je Mihail Botvinik.

Laslo Sabo:— Kad bi se svi veliki šam

pioni stavili »u jednu kapu«teško bi se moglo odlučiti koji

od njih da se izdvoji. Ja bih izdvojio četvoricu: Aljehina, La-skera, Kapablanku i Botvinika.

Dragoljub Ćirić:— Čemu takvo pitanje. Bobi

Fišer je najbolji igrač istorije.U današnjem modernom šahu,koji je mnogo teži od onog izvremena Kapablanke i Aljehina,Bobi predstavlja savršenstvo.

Ladek Pahman:— Najbolji je Viljem štajnic,

zato što je stvorio osnove modernog šaha, strategiju šaha. IKapablanka, zato što je bionešto posebno.

Dr Miroslav Filip:— To je Kapablanka — iz

mnogo razloga.

Lari Evans:— Za mene bi to bio Bobi

Fišer, ako mogne da savladaneke emocionalne prepreke.

Robert Bern:— Najbolji je Lasker, jer je

bio izvrstan taktičar, jak u odbrani i-napadu, u svim fazamapartije je igrao dobro.

Alberik O'Kdi:— Najveći talenat je Kapa

blanka, a najuspješniji šampionAljehin i Lasker. Njih trojica siza mene najbolji u istoriji.

Artaro Pomar:

— Najbolji su bili i ostaliKapablanka i Aljehin.

Ištvan Bilek:

— Po rezultatima to je Aljehin. On je igrao kao što danasigra Talj. Njih dvojica su najvećišampioni.

Georg Tringov:— Aljehin, jer ima najbolje

rezultate svih vremena.

Friđrih Olafson:— Lasker je najfantastičniji

čovjek koji je igrao šah. On jeigrao prema protivniku. A sadaje najveći Fišer. On ne igraprema protivniku, ali dobro igra.Fišer igra bolje i od Laskera.

Paul Keres:— Ipak Morfi.

Mark Tajmanov:

— Aljehin, zato što je onnajuniverzalniji šahista u istoriji.

viastimir Hort:— Kad gledam Aljehinove

partije čini mi se da vidim život Njegove partije su obrazacživota i zato je on najbolji.

Aleksandar Matanotfć:— Aljehin je pojam šahovske

istorije i najbolji igrač svih vremena.

Eduard Gnfeljd:— To je Botvinik, Nzato što je

on čitav jedan ljudski vijek među najboljima i što je u šah unio naučne elemente.

Gedeon Barca:— To je Lasker, jer je on

znao ono što se zove psiholo-gija u šahu. Bio je fantastičan turnirski igrač, i u svim fazama partije je igrao dobro.

Vilijem Lombardi:— Najbolji je Lasker, jer je

bio izvrstan psiholog, a najmiliji Kapablanka.

Milan Matulović:— Aljehin, jer je najbolje igrao

i njegov kvalitet igre do danasnije nadmašen.

Pal Bečke;— Lasker, jer je igrao pravi

borbeni šah.

Salo Flor;

— Aljehin, a zašto baš on,to je duga priča.

Elans Darga:

— Lasker, ali ne znam zašto.

Lubomir. Kavalek:— Aljehin je najviše dao šahu

i bez konkurencije je najbolji.

Efim Geler:— Botvinik, jer je teško biti

genijalan među tolikim brojemvelikana, a on je ostao u vrhudugi niz godina.

Bruno Pamia:— To je Mihail Talj.

Volfgang Unciker:— Vjerovatno bi to morao

biti Lasker.

Milko Bobocov:— Niko nije prešao tako težak

put kao Boris Spaski. On je dvaput uzastopno dobio sve mečeveturnira kandidata i postao izazivač svjetskog prvaka.

Hajn Doner:

— Postoji samo jedan i to jeLasker.

Petar Trifunović:— Štajnic je najviše doprinio

šahu, a najbolji turnirski igračisu bili Aljehin i Lasker, svaki usvoje doba. Ali teško je to po-rediti kao što je teško poreditiratne lađe iz različitih vremena.

Aleksej Suetin:— Aljehin, zato što mi se

sviđa njegova velika igra.

Volfgang Pič:— To je Spaski.

Vasja Smislov:— Šah sam učio na partijama

Laskera, Kapablanke i Aljehinai zato glasam za tu trojicu.

Oskar Pano:— Kapablanka i Lasker iz

šahovske prošlosti, a iz sadašnjosti Bronštajn i Talj, jer su usvom zenitu pobjeđivali sve.

David Bronštajn:— Pošto na ovo pitanje od

govaram na stogodišnjicu Laske-rovog jubileja, glasam za Laskera, inače bih zbog ljepote šahadao glas Laburdoneu.

Danijel Janovski:— Aljehin, jer sam ga sreo

1939. godirte, kad je bio navrhuncu i dobro vidio kako igra.

Od ukupno 50 anketiranih ve-lemajstora, najviše glasova su do-bila trojica šampiona Aljehin, Lasker i Kapablanka. I ranije se govorilo da su njih trojica naj-bolji. Oni su se tri puta našli na istom turniru u Petrogradu 1914, u Njujorku deset godina kasnije i u Notingenu 1936. Dva puta poredak je bio: prvi La-sker, drugi Kapablanka, treći Aljehin, a treći put Kapablanka (1—2), Aljehin (6) Lasker (7—8).

Postoji šahista koji je jedini u istoriji šaha pobijedio svu trojicu ovih velikana prvi put kada se sastao sa njima. On se zove Akiba Rubinštajn,

Prema ovoj anketi Aljehin je dobio 20 glasova, Lasker 16,

lp - .zkM. 10, Botvinik 4, Mor-ri, Tiij i Fišer 3, Spaski 2, Štajnic, Rubinštajn, Filidor i Bronštajn po 1 glas.

Za 30 godina Aljehin i Ka-pablanka su međusobno odigrali 47 partija. Rezultat je ostao ne-riješen, po sedam pobjeda i 33 remija.

* ♦ »

Od 1909. do 1939. godine Aljehin je odigrao 984 turnir-ske i meč partije. Dobio je 562, remizirao 323 i izgubio 99 po-stigavši preko 73 odsto.

Kapablanka je igrao na tur-nirima deset godina više, znači oko četiri decenije, ali je odi-grao manje partija od Aljehina, svega 583. Od toga je 302 do-bio, 246 remizirao i 35 izgubio. U procentima on je kao i Alje-hin 73 odsto.

* • ♦

Aljehin je 35 puta osvajao prva mjesta na turnirima, a Ka-

pablanka 22 puta, ali Aljehin je igrao mnogo više turnira.

U vremenu od 1914. do 1927. godine Kapablanka je izgubio samo pet partija, a na 16 me-đunarodnih turnira na kojima je učestvovao 13 puta je bio prvi.

Kapablanka je odigrao simul-tanku u Klivelendu (SAD) 1922. godine na 103 ploče. On je 102 partije dobio i jednu jedinu re-mizirao.

* * *

Na čuvenom turniru u Petro-gradu 1914. prva trojica su bili: Lasker 13,5, Kapablanka 13, Alje-hin 10 poena. Poslije deset go-dina, u Njujorku, trojica prvih su bih': Lasker 16, Kapablanka 14,5, Aljehin 12 poena. Ah u mečevima Aljehin je pobijedio Kapablanku, a Kapablanka La-skera.

OLIMPIJADE

Počelo je to 18. jula 1927. go-dine, šahovski svijet je dugo če-kao taj dan kada će se na jed-nom mjestu naći najbolje ekipe svijeta da odluče olimpijskog po-bjednika. Ta divna šahovska ma-nifestacija je nastavljena, i na olimpijadama igraju ekipe sa po četiri člana. Pobjednička ekipa uvijek dobija prelazni zlatni pe-

har FIDE, koji je dao engleski šahovski radnik Hamilton Ra-sel, a članovi ekipe zlatne me-dalje. Za drugo mjesto se dodje-ljuje srebrna, a za treće bronzana medalju.

Od Londona 1927. do Skoplja 1972. odigrano je ukupno 20 olimpijada. Evo koje su ekipe osvojile olimpijske medalje:

Prva olimpijada, London, 18— —29. jula 1927:

1. Mađarska (Maroci, Nađ,Vajda, E. štajner, Gavaši) 40poena iz 60 partija.

2. Danska 38,5. 3. Engleska36,5.

Draga olimpijada, Hag, 21. jula — 5. avgusta 1928:

1. Mađarska (Nađ, Z. štaj-ner, Vajda, Gavaši) 44 iz 64. 2. SAD 39,5, 3. Poljska 37.

Treća olimpijada, Hamburg, (13—27. jula 1930):

1. Poljska (Rubinštajn, Tarta-kover, Pšepjorka, Makarčik, P. Fridman) 40,5 iz 68. 2. Mađar-ska 47, 3. Njemačka 44,5.

Četvrta olimpijada, Prag (11— —26. jula 1931):

1. SAD (Keždn, Maršal, Dejk, Horovic, Stajner) 48 iz 72, 2. Poljska 47, 3. Čehoslovačka 46,5.

Peta olimpijada, Folkston (En-gleska), 12—23. juna 1933:

1. SAD (Keždn, Maršal, Fajn, Dejk, Sajmonson) 39 iz 56, 2. Čehoslovačka 37,5, 3. Švedska 34.

Šesta olimpijada, Varšava (16— —31. avgusta 1935):1. SAD (Fajn, Maršal, Kup-

čik, Dejk, Horovic) 54 iz 76, 2. Švedska 52,5, 3. Poljska 52.

Sedma olimpijada, Štokholm, 31. jula- — 14. avgusta 1937:

1. SAD (Reševski, Fajn, Keždn, Maršal, Horovic) 54 iz 72,2. Ma-đarska 48,5, 3. Poljska 47.

Osma olimpijada, Buenos Aires (24. avgusta — 19. septembra 1939):

1. Njemačka (Eliskazes, Mi-heli, Engels, Beker, Rejngardt) 36 iz 56, 2. Poljska 35,5, 3. Estonija 33,5.

Deveta olimpijada, Dubrovnik, (20. avgusta — 9. septembra 1950. godine):

1. Jugoslavija (Gligorić, Tri-funović, Rabar, Vidmar ml, Puc) 45,5 iz 60, 2. Argentina 43,5, 3. Zapadna Njemačka 40,5.

Deseta olimpijada, Helsinki (10—30. avgusta 1952):

1. SSSR (Keres, Smislov, Bron-štajn, Geler, Boleslavski, Kotov) 21 iz 32, 2. Argentina 19,5, 3. Jugoslavija (Gligorić, Rabar, Tri-funović, Pire, Fuderer, Milić) 19.

Jedanaesta olimpijada, Amster-dam, (4—25. septembra 1954):

1. SSSR (Botvinik, Smislov, Bronštajn, Keres, Geler, Kotov) 34 iz 44, 2. Argentina 29, 3. Jugoslavija (Pire, Gligorić, Tri-funović, Rabar, Fuderer, Mata-nović) 26,5.

Dvanaesta olimpijada, Moskva (21. avgusta — 24. septembra 1956):

1. SSSR (Botvinik, Smislov, Keres, Bronštajn, Tajmanov i Geler) 31 iz 44, 2. Jugoslavija (Gligorić, Matanović, Ivkov, Ka-raklajić, Milić, Đurašević) 26,5, 3. Mađarska 26,5.

Trinaesta olimpijada, Minhen (30. septembra — 23. oktobra 1958):

1. SSSR (Botvinik, Smislov, Keres, Bronštajn, Talj i Petro-sjan) 34,5 iz 44, 2. Jugoslavija ,'LGligorić, Matanović, Ivkov, Tri-funović, Đurašević, Fuderer) 29, 3. Argentina 25, f

Četrnaesta olimpijada, Lajpcig (16. oktobra — 9. novembra 1960):

1. "SSSR (Talj, Botvinik, Ke-rts, Korčnoj, Smislov i Petro-sjan) 34 iz 44, 2. SAD 29, 3. Jugoslavija (Gligorić, Matano-vić, Ivkov, Bertok, Damjanović, Vukčević) 27.

Petnaesta olimpijada, Zlatni -iasci (Bugarska) 15. septembra — 10. oktobra 1962:

1. SSSR (Botvinik, Petrosjan. Spaski, Keres, Geler, (TJj) 31.5 a 44, 2. Jugoslavija (Gligorić. Trifunović, Matanović, Ivkov. Parma, Minić) 28, 3. Argentina 26.

Šesnaesta olimpijada, Tel Aviv -cvembar — decembar 1964):

1. SSSR (Petrosjan, Botvinik, Smislov, Keres, Spaski, Štajn)36.5 od 52, 2. Jugoslavija (Gli-gorić, Ivkov, Matanović, Parma, Marulović,. Udovčić) 32, 3. Za-padna Njemačka 30,5.

Sedamnaesta olimpijada, Ha-iina (25. oktobra — 20. no-vembra 1966):

1. SSSR (Petrosjan, Spaski, Talj, Stajn, Korčnoj, Polugajev-ski) 39,5, 2. SAD 34,5, 3. Ma-đarska 33,5, Jugoslavija 33,5.

Osamnaesta olimpijada, (Lu-gano 17. oktobra — 8. novembra 1968):

1. SSSR (Petrosjan, Spaski, Korčnoj. Geler, Polugajevski, Smislov) 39,5, 2. Jugoslavija (Gli-gorić, Ivkov, Matanović, Matu-lović, Parma, Ćirić) 31, 3. Bu-garska 30.

Devetnaesta olimpijada, (Zi-gen, SR Njemačka 5—27. sep-tembra, 1970.):

1. SSSR 27,5 (Spaski, Petro-sjan, Korčnoj, Polugajevski, Smi-slov, Geler) 2. Mađarska 26,5, 3. Jugoslavija 26 (Gligorić, Ivkov, Matulović, Matanović, Parma, Minić).

Dvadeseta olimpijada, (Skoplje, 18. septembar - 8. oktobar 1972.)

l.SSSR 42, (Petrosjan, Korč-noj, Smislov, Talj, Karpov, Savon 2. Mađarska 40,5 3. Jugoslavija 38 (Gligorić, Ivkov, Lj ubojević, Mata-nović, Matulović, RukavinaJ.

Dvadeset prva olimpijada: (Nica 6-30. juna 1974.) 1. SSSR 46 (Karpov, Korčnoj, Spaski, Pe-rosjan. Talj, Kuzniin) 2. Jugoslavija 37,5 (Gligorić, Ljubojević. Ivkov. Planine, Velimirović, Parma) .' SAD 36,5.

Zlatne: MEDALJE Bronzane:

SSSR.................... 13SAD.......................5Mađarska...............3Jugoslavija............. 1Poljska................... 1Njemačka.............. 1

Srebrne:Jugoslavija............. 6Mađarska............... 5SAD....................... 3Argentina............... 3Poljska................... 2Danska................... 1Čehoslovačka------ 1Švedska ................. 1Holandija............... 1SSSR...................... 1

Jugoslavija.............6Poljska...................4Argentina...............3Z. Njemačka..........2Mađarska...............2Engleska................ 1Čehoslovačka . . . . 1Njemačka.............. 1Estonija.................. 1Bugarska ............... 1SAD.......................2

O L I M P I J S K E M I N I J A T U R E

RETI - Granu (Čehoslovačka) - (Argentina) I Olimpijada, London, 1927. - igra daminog pješaka -

I . c 4 c 5 2. Sf3 Sf6 3. d4d5 4. cd: cd: 5. Dd4: Dd5: 6. Sc3! Dd4: 7. Sd4: a6 (ako 7 .... e5 8. Sdb5 Sa6 9. g3 i bijeli stoji odlično) 8. g3 e5 9. Sb3 Sc6 10. Lg2 Ld7 11. 0-0 Le7 12. Lg5! 0-0 13. Tfdl Tfd8 14. Lf6: gf: (Na 14 . . . Lf6: 15. Sc5! Lc8 16. Sd5)s, 15. Sd5! Tb8 16. Sc5 Kf8? 17. Sf6: crni predaje, jer na 17 . . . Lf6: ili Lc5 slijedi 18. Td7:

Strantmanis Palau(Letonija)- (Argentina)II olimpijada. Hag, 1928.

Italijanska partijaI . e 4 e 5 2. Sf3 Sc6 3.d4ed: 4.

Lc4 Lc5 5. 0-0 d6 6. c3 Lg4 7. Db3 Dd7 8. Lf7:+ Df7: 9. Db7: Kd7 10. Da8: Lf3: 11 . gf: Df3.(Na 11 . . . dc: 12. Sc3: DO: 13. Le3 i crni bi imao vječiti šah) 12. Sd2 Dh3 13. e5 (Najbolje je bilo 13. Df8 Sf6 14. Dh8: Sg4) 13 .. de: 14. b4 Sf6! 15. Dh8: Sg4 16 Dg7:+ Le7 17. Sf3 e4! 18. Se5 +

Sce5: 19. Lf4 Sf3+ 20. Khl Sfh2: Bijeli predaje.

Jits - Marin(Engleska) - (Španija)

111 olimpi jada, Hamburg, 1930.Francuska partija

I . e 4 e 6 2. d4 d5 3. Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5. e5 Se4 6. Le7: De7:(Na 6 . . . Sc3: 7. Ld8: (7. Dg4 De7: 8. Dg7: Db4! 9. Dh8: Kd7) 7 . . . Sdl: 8. Lc7: Sb2: 9. Tbl Sc4 10. 1x4: dc: 11. Sd2 (Sa holjom igrom za bijele) 7. Dg4 0-0 8. Ld3 Sc3: (Na 8. Se4:de:"l» De4? db4+) 9. bc: c5 10. Sf3 c4? 1 1 . Lh7:+ Crni predaje, jer slijedi Dh5+iSg5.Mikenas (Livanija) - Keždn (SAD)

IV olimpijada, Prag 1931.damin gambit

l.d4Sf6 2. c4e6 3. Sc3 d5 4. Lg5 Sbd7 5. e3 Le7 6. Sf3 dc: 7. Lc4: a6 8. 0-0 b5 9. Ld3 c5 10. De2 Lb7 11. Taci Db6 12. Tfdl 0-0 13. Se5 Tfe8 14.dc: Sc5: 15. Lf6: Lf6: 16. Lh7: Kh7: 17. Dh5+ Kg8 18. Df7:+ Kh7? (Pravilno je Kh8)

) 15.1 1 - T

Knevoldsen (Danska) ■- Ortega (Kuba)X olimpijada

Helsmki, 1952. damin gambit

I . d 4 d 5 2. c4 e6 3. Sc3 Sf6 4. LgS c6 5. e3 Sbd7 6. Tcl DaS 7. a3? Se4 8. Lf4 Sc3. 9. Tc3:?(Bijeli je morao igrati 9. Dd2) 9 . . . La3:! 10. Ld3 Lb4 Bijeliprednje

Ujtelki - Roajan (Irska)(Čehoslovačka)XI olimpijada,

Amsterdam, 1954.damin gambit

I . d 4 d 5 2.Sf3Sf6 3.c4dc:4. Sc3 c5 5. e3 e6 6. Lc4: a6 7. 0-0 b5 8. Lb3 Lb7 9. De2 Sbd7 10. Tdl Dc7 I l . a3cd: 12.edLd6 13. Lg5 0-0 14. Taci Db6 15. Se5 Tfc8 16. Td3 Lc6? 17. Lf6: Sf6: 18. Sf7:! Crni predajeBenkner (Sar) - Padevski (Bugarska)

XII olimpijada, Moskva, 1956.Grinfeldova odbrana

l.d4Sf6 2. c4g6 3.Sc3d5 4. Sf3 Lg7 5. Lf4 0-0 6.e3 c5 7. h3 Sc6 8. Le2 Le6 9. Da4 (Ispravno je 9. 0-0) 9 . . . cd: 16. ed: dc: 11. Lc4: Sd5 12. Sd5: Ld5: 13. cd5: DdS: 14. Tdl Sd4: 15. Sd4: Dg2: 16. Th2 De4+ 17. Le3 Le5! Bijeli predaje

Talj - Milev (SSSR) - (Bugarska)

XIII olimpijada, Minhen, 1958.damin gambit

1. c4 c5 2. Sc3 Sc6 3. Sf3 Sf6 4. e3 e6 5. d4 d5 6. cd: Sd5 7. Lc4 Sb6 8. Lb5 a6 9. Lc6:+ bc: 10. 0-0 Lb7 11. Se4! Sd7 12. Dc2 Db6? (Na 12 . . . cd 13. ed: Le7

14. Lf4 i bijeli stoji odlično) 13. Se5 cd: 14. Sd7: Kd7: 15.ed: Ke816. Le3 Dc7 17. d5! ed 18. Tfel!K d8 (N a l8 . . . d e : 19. Db3 c5 20.Sc5:! Crni predaje

Prins (Holandija) - Doriok (Monako) 14. olimpijada, Lajpcig 1960. Francuska1. d4 Sf6 2. Sc3 d5 3. Lg5 e6

4. e4 Le7 5. e5 Sfd7 6. b.4 c5 7. Sb5 0-0 8. Ld3 c4? 9. Lh7:+! Kh7: 10. Dh5+Kg8 11.Le7:De7: 12. Sf3 f6 13. Sg5: fg: 14. hg: Db4+ 15. Ke2 Db5: 16. g6 Tf2: +

17. Kf2: Kf8 18. Df3+ Ke7 19.Th8 Sf6 20. Da3+ Crni predaje

Morlok Kramer (SR Njemačka) - (Holandija) 15. olimpijada Vama 1962. Španska partijaI.e4 e5 2. SO Sc6 3. Lb5 86 4.

La4 d6 5. d4 b5 6. Lb3 Sd4: 7. Sd4: ed: 8. c3 d3 9. a4 Ld7 10. ab: ab:? s, (Pravilnoje 10 . . . Lb5> 11. Dh5! d2+ 12. Ld2: Crni ine daje(Na 1 2 . . . g 6 13. Dd5)

Georgiju Garsija (Rumunija) - (Kuba)

16. olimpijada, Tel Aviv 1964. Sicilijanka

I . e 4 c 5 2.Sf3Sc6 3.d4cd:4. Sd4: g6 5. Sc3 Lg7 6. Le3 d6 7. Lc4 Sf6 8. f3 Sd7 9. Lb3 Sb6 10. h4 Sa5 11. Dd3 Sb3: (Bolje je 11 . . . Ld7 uz Tc8) 12. ab: 0-0 13. h5 d5 14. Sde2 Le6 15. 0-0-0 Tc8 16. hg: fg: 17. Ld4 de: 18. De3! Crni predaje Ivkov (Jugoslavija) Bern (SAD) 17. olimpijada. Havana, 1966. Francuska

1 e4e6 2. d4d5 3. Sc3 Lb4 4. ef Se" 5. a3 Lc3: 6. bc: b6 7. Dg4 5efe 5. h4 h5 9. Df3 La6 10. La6: Sa6: 11. Lg5Dd7 12. a4 Dc6 13. Se2 Dc4 14 0-0 c5 15. Tfdl cd: 1«. od: Dc2:? 17. Taci De4 (Ako . . Da4 18. Tal, a na Da2 i l i !8. Dd3) 18. Da3! f6 19. f3 I: 20. Td2 Crni predaje

i i Kostarika) — Barca (Mađarska) 18. olimpijada Lugano, 1968.

f4d5 2. e3Sf6 3. Sf3 Lg4 4. U2 Sbd7 5. b3? Lf3: 6. Lf3: e5 fc: Se5: 8. 0-0 Ld6 9. Lb2 c6 d3 Dc7 11 . h3? (Bolje je 11. 1) 11 . .. h5 12. Sd2 Seg4! 13. Lh2+ 14. Khl Lgl! Bijeli ::;e

Naianja - Portiš(Filipini) - Mađarska19. olimpijada, Zigen

Grinfeldova odbrana l . c 4 S f 6 2.d4g6 3.Sc3dS4. cd: Sd5: 5. e4 Sc3: 6. bc: Lg7 7. Lc4 c5 8. Se2 Sc6 9. Le3 0-0 10. h . 4 ? ( o v d j e s e i g r a 1 0 . 0 - 0 ) 1 0 . . . cd: 1 1 . cd: Dd6 12.Tcl Td8 1 3 . d5 (Bolje je 13. Db3) 13 .. . Se5 14. Db3 Ld7 15. f3? b5 16. Ld3 Db4. Bijeli gubi lovca i predaje

Hernandes (Kuba) - Ramtanek (Finska) 20. olimpijada. Skopje 1972.

Ld4Sf6 2.c4g6 3.Sc3Lg7 4. e4 d6 5. f3 0-0 6. Le3 Sbd7 7. Dd2 c5 8. Sg42 a6 9. Lh6 Da5 10. Lg7: Kg7: I l .g4cd: 12. Sd4:Sc5 13. Le2 b5? 14. g5 Sh5 15. b4! Db4: 16. Sc6: Da3 17. Sbl Da4 18. Db2+ e5 19. Sc3 Crni predaje.

TURNIRI I POBJEDNICI

Od prvog međunarodnog tur-nira u Londonu 1851. do četka 1976. godine, odigrano jemnogo velikih turnira. Pogledaj-mo najvažnije od njih i imenapobjednika:1851. — London: Andersen

(Njemačka)1857. — Mančester: Levental

(Mađarska)Njujork: Morfi(SAD)

1858. — Birmingem: Levental1860. — Kembridž: Koliš

(Au-strija)1861. — Bristol: Paulsen

(Njemačka)1862. — London: Andersen1867. ■

— Pariz: Koliš1870. — Baden-Baden:

Andersen1872. •

— London: Štajnic (Čeho-slovačka)

1873. -

— Beč: Štajnic1877. -

— Lajpcig: Paulsen1878. -

— Pariz: Cukertot(Poljska)

1879. -

— Lajpcig: Engliš(Austrija)

1880. -

— Visbaden: Blekbern(Engleska) i Engliš

1881. -

— Berlin: Blekbern1882. -

— Beč: Štajnic, Vinaver(Poljska)

1886. -

— London: BlekbernNotingem: Bern (En-gleska)

1887. — Frankfurt: Mekenzi(Engleska)

1888. — Bratford: Kunsberger(Mađarska)

1889. — Amsterdam: BernNjujork: Čigorin(Rusija)

1890. — Mančester: Taraš(Njemačka)

1891. — London: Lasker(Njemačka)London: Lasker

1892. — Drezden: Taraš1893. — Njujork: Lasker1894. — Lajpcig: Taraš1895. — Hestings: Pilzberi

(SAD)1896. — Budimpešta: Čigorin

Beč: Janovski (Rusija)N.rnberg: Lasker

1898. — Beč: Taraš1899. — London: Lasker1900. — Pariz: Lasker

Minhen: Pilzberi iŠlehter (Austrija)

1901. — Monte Karlo: Janovski1902. — Monte Karlo: Maroci

(Mađarska)Hanover: Janovski

1903. — Monte Karlo: TarašBeč: Čigorin

1904. — Monte Karlo: MarociKembridž — Springs:Maršal (SAD) .

1905. ■

— Ševeningen: Maršal

1906. ■

— Nirnberg: MaršalŠtokholm: Šlehter

IC~. — Beč: Mizes (Njemačka) Berlin: Tajhman (Njemačka) Karlsbad: Rubinštajn (Poljska)

— Beč: Duras (Čehoslova-čka), Maroci i ŠlehterDizeldorf: Maršal

— Kotenburg: Vidmar(Jugoslavija)Peterburg: Lasker iRubinštajn

— Hamburg: Šlehter— San Sebastjan: Kapa-

blanka (Kuba)Karlsbad: Tajman

112. — San Sebastjan: Rubin-štajnBudimpešta: Maršal i Šlehter

12. — San Sebastjan: Rubin-štajn

3. — Havana: Maršal Ševeningen: Aljehin

US. — Berlin: Lasker I — Budimpešta: Aljehin

— Pištijan: Bogoljubov(Rusija)London: Kapablanka

J. — Karlsbad: Aljehin C4. — Njujork: Lasker

— Baden-Baden: AljehinMarijanbad: RubinštajnMoskva: Bogoljubov

— Drezden: Nimcovič(Rusija)

— Kečkemet: AljehinNjujork: Kapablanka

— Kisingen: Bogoljubov

1929. — Budimpešta: Kapa-blankaKarlsbad: Nimcovič

1930. — San Remo: Aljehin1931.— Bled: Aljehin1932. — London: Aljehin1934. — Cirih: Aljehin1935. — Moskva: Botvinik

(SSSR)1936. — Moskva: Kapablanka

Notingem: Botivnik i Kapablanka

1937. — Kemeri: Flor (Čehoslo-vačka)Semering: Keres (SSSR)

1938. — Holandija: Keres i Fajrf(SAD)

1939. — Lenjingrad — Moskva:Flor

1942. — Salcburg: Aljehin1946. — Groningen: Botvinik1947. — Varšava: Gligorić1948. — Salčabaden: Bronštajn

(SSSR)1949.— Hag — Moskva: Bot-

vinik1950. — Budimpešta. Bronštajn i

Boleslavski (SSSR) Amsterdam: Najdorf (Argentina)

1951. — Čeltenhem: Gligorić(Jugoslavija) Njujork: Reševski

1952. — Štokholm: Kotov(SSSR)Budimpešta: Keres Havana: Reševski i Naidorf

1953.— Cirih: Smislov (SSSR)Bukurešt: Toluš (SSSR)

1954. — Bukurešt: Korčnoj(SSSR)Beograd: Bronštajn

1955. T- Geteborg: BronštajnZagreb: Smislov Mar del Plata: Ivkov (Jugoslavija) Buenos Aires: Ivkov

1956. — Amsterdam: SmislovMoskva: Botvinik i Smislov

1957. — Dalas: Gligorić i ,Re-ševskiMar del Plata: Keres

1958.— Portorož: Talj (SSSR)

1959. — Bled — Zagreb— Beo-grad: Talj Moskva: Smislov Cirih: Talj

1960. — Buenos Aires: Korčnoji ReševskiMar del Plata: Spaski (SSSR) i Fišer (SAD) Palma de Majorka: (međuzonski) Fišer

1961.— Cirih: KeresBudimpešta: Korčnoj Bled: Talj

1962. — Havana: NajdorfŠtokholm: Fišer Mar del Plata: Polu-gajevski (SSSR) Kirosao: Petrosjan (SSSR)

1963. _ Los Anđelos: Keres iPetrosjan Havana: Korčnoj

1964. — Havana: Smislov i Ul-man (Istočna Njemačka) Amsterdam: Smislov, Talj, Spaski i Larsen Beograd: Spaski

1965. — Havana: SmislovZagreb: Ivkov i Ulman Turnir kandidata: Spa-ski (mečevi)

1966. — Soči: KorčnojSanta Monika: Spaski

1967. — Monte Karlo: Fišer,Moskva: Štajn, Sus: Larsen, Palma de Majorka: Larsen

1968. — Bevervajk: Korčnoj,Monte Karlo: Larsen,Bamberg: Keres,Palma de Majorka:Korčnoj.Turnir kandidata:Spaski (mečevi)

1969. — Bevervajk: Botivnik iGelerMajorka: Larsen

1970. — Rovinj, Zagreb: FišerHerceg Novi (brzopo-tezni) Fišer Amsterdam: Spaski i Polugajevski

1971.- Moskva: Karpov i Štajn1972. - San Antonio: Petrosjan,

PortiS, Karpov 1975. - Milano: Karpov

1978. - Bugojno: Karpov, Spas-ki

1979. - Montreal: Talj, Karpov1980.- Bugojno: Karpov1981.- Moskva: Karpov

ŽENSKI ŠAMPIONATI SVIJETAIstovremeno sa prvom olim-psađom u Londonu 1927. odr-m. je i prvi ženski šampionat rieta. Ubjedljivo je pobijedila uri Menčik sa 10,5 iz 11 par-12. 2. Beskova (Švedska) 9 po-»j- 3. Volf Kalmar (Austrija) ~—5. Mičel i Holuj (Engleska) I :z

_'rug i šampionat, Hamburg

1. Vera Menčik 6,5, Volf lmar 5,5, Genčel (Njemačka) ti. Beskova 2, Stivenson (Engle-Li) 1,5.

Treći šampionat, Prag, 1931. Vera Menčik 8, Volf Kalmar L Suv_nson*3,5, Beskova 2,5 i Gccčei ^Njemačka) 2.

Čttvrti šampionat, Folkston,}}1. Vera Menčik 12 iz 12,

tz:i (Engleska) 7, Hilkrist l&.j-ska) 6,5, Mičel 6, Tonini fciiija) 4, Švarcman (Francuska) L Oiremon (Francuska) 3;

U Roterdamu 1934. Menčiko-raa je odbranila titulu u meču sa\c- com Graf-Stivenson do-k*i: tri partije uz jedan poraz.

Peti šampionat, Varšava, 1935. Vira Menčik 9 iz 9, Gerlecka jiška) 6,5, Garum (Austrija)

I ja Menčik (Čehoslovačka),.-~.: :r.k:na sestra 5,5 itd.

U Zemeringu 1937. Menčiko-va je igrala dva meča protiv Graf-Stivensonove i zadržala ti-t u lu ( + 9 — 2 = 5 ) .

Šesti šampionat, Štokholm, 1937.

Vera Menčik 14 iz 14, (igralo se po švajcarskom sistemu), Be-nini (Italija) 10, 3—4. Graf-Sti-venson i Lauberte (Latvija) 9.

Sedmršampionat, Buenos Aires, 1939.

Vera Menčik 18 iz 19, Graf--Stivenson 16, Karasko de Bu-dinič 15,5, Rinder 15.

Drugi svjetski rat je prekinuo i ova prvenstva. Sedmostruka šampionka Vera Menčik pogi-nula je 1944. Ona i Aljehin su jedini šampioni koji su titulu držali do kraja života.

U Moskvi, od 20. decembra 1949. do 19. januara 1950. odr-žan je turnir koji je dao novu šampionku. Titula prvakinje pri-pala je Ljudmili Rudenko 11,5 iz 15 ispred Rupcove 10,5, Bi-kove i Borisenko 10 itd.

Meč Rudenko — Bikova u Le-njingradu 1953. završen pobje-dom Bikove (+7 —5 — 2 ) koja je postala treća šampionka u istoriji šaha.

Osmokružni meč-turnir, Mo-skva 1956.: Bikova — Rudenko

i pobjednica turnira kandidata, Rupcova, dao je četvrtu šam-pionku — Olgu Rupcovu koja je osvojila 10 poena ispred Bi-kove 9,5 i Rudenko 4.

Revanš-meč Rupcova — Biko-va, Moskva, 1958. dobila Bikova (+7 —4 =3) i vra t i l a t i tulu .

Meč Bikova — Zvorikina, Mo-skva 1959. dobila Bikova (+6 —2 = 5) i zadržala titulu.

Moskva, 1962. Nona Gaprin-dašvili pobijedila Bikovu (+7 = 4) i postala peta šampionka

u istoriji ženskog šaha. Ovu titulu Nona je odbranila 1965.godine u susretu sa Alom Kušnir (8,5:4,5), 1969. sa istom protivni-iom i istim rezultatom, 1972. sa istom protivnicom 8,5:7,5. i 1975 NJ Nanom Aleksandrijom 8.5:3.5. a) Nova šampionka svijeta Maja Ciburdanidze pobijedila je Nonu Gaprindašvili u Picundi 1978. sa rezul ta tom 8 ,5 :6 ,5 (+ 4-2 = 9). Titulu šampionke Maja je odbranila 1981. u Boržo-miju i Tbilisiju protiv Nane Alek-sandrije jer je meč završen nerije-šenim rezultatom 8:8

ŠEST ŠAMPIONKI

Vera Menčik, rođena 16. fe-bruara 1906. godine u Moskvi. Prva šampionka svijeta. Titulu držala od 1927. do kraja života. Poginula u Londonu, 27. juna 1944. prilikom bombardovanja. Čehinja po narodnosti. Djetinj-stvo provela u Moskvi. U devetoj godini šah naučila od oca. Poro-dica se 1921. odselila u Engle-sku. Ona je najveća šampionka u istoriji ženskog šaha. Igrala je i na muškim turnirima i posti-zala uspjehe. Susretala se sa Aljehinom, Kapablankom, Bot-vinikom itd.

Ludmila Vladimirova Ruden-ko, rođena 27. jula 1904. u Lubni. Druga šampionka svijeta. Ekonomist. Internacionalni maj-stor od 1950. Počela igrati šah u desetoj godini, kada je od oca naučila poteze.

Jeiisaveta Ivanova Bikova, ro-đena 4. novembra- 1913. u selu 3:goljubovu, u VLadimirskoj o-b-lasti. Treća po redu svjetska iLrnpionka. Ekonomista. Inter-nacionalni majstor od 1953. Uče-scvuje na turnirima od 1937. Tri pola prvakinja Sovjetskog Sa-

3'ga Hkolajevna Rubcova, ena 20. avgusta 1909. u loskvi. Četvrta prvakinja svi-m. Titulu držala od 1956—1958. b^macionalni majstor od 1956. jfcženjer. Šah naučila kao dje-•'i.ć.ca. od oca, koji je bio rr. ■: kategornik. Majka petoro *ece. Ljubav za šah je prenijela ;i kćerku Elenu, koja je 1961. «T 14. godini) postala prvakinja M;>kve za omladinke.

O bivšoj šampionki Noni Gap--dašvili već ste pročitali u po-rlju središnjice.

)na je rođena 3. maja 1941. dmoćno vladala u ženskom ša-- od 1961. kada je osvojila prvo - esto na turniru kandidatkinja. Za velike uspjehe u šahovskoj Areni odlikovana 1966. Ordenom Lenjina.

b) Šesta šampionka svijeta Ma-ja Grigorjevna Čiburdanidze ro-đena je 17. aprila 1961, godine u Kutaisiju (Gruzija), po zanimanju je student Medicinskog fakulteta u Tbilisiju. Titulu majstora je os-vojila 1974. godine i međunarod-nog majstora u istoj godini. Vele-majstor Sovjetskog Saveza postala je 1978. godine, a međunarodni velemajstor 1977. Titulu međuna-rodnog majstora u muškoj konku-renciji je osvojila 1978. godine. Zaslužni majstor sporta od 1979. Pobjednica međunarodnih turnira u Brašovu 1974, Tbilisiju 1975. Budimpešti 1978, Bad Kisinaenu 1979.

#/

ŽENSKA PRVENSTVA SVIJETA

Turniri, mečevi God. Grad Šampionka + - =

1. Turnir 12 1927 London Menčik 10 _ 1

2. Meč-turnir 5 1930 Hamburg Menčik 6 1 13. Meč-turnir 5 1931 Prag Menčik 8 - -4. Meč-turnir 8 1933 Folkston Menčik 14 - -5. Turnir 10 1935 Varšava Menčik 9 _ _6. Turnir 26 1937 Štokholm Menčik 14 - _7. Turnir 20 1939 Buenos-Aires Menčik 17 - 28. Turnir 16 1949-50 Moskva Rudenko 9 1 59. Rudenko - Bikova 1953 Lenjingrad Bikova 7 5 2

10. MeČ-turnir 3 1956 Moskva Rubcova 7 3 611. Rubcova-Bikova 1958 Moskva Bikova 7 4 312. Bikova-Zvorikina 1959 Moskva Bikova 6 2 513. Bikova-Gaprindašvili 1962 Moskva Gaprindašvili 7 - 414. Gaprindašvili-Kušnir 1965 Riga Gaprindašvili 7 3 315. Gaprindašvili-Kušnir 1969 Tbilisi - Moskva Gaprindašvili 6 2 516. Gaprindašvili-Kušnir 1972 Riga Gaprindašvili 5 4 717. Gaprindašvili-Aleksandrija 1975 Picunda - Tbilisi Gaprindašvili 8 3 118. Gaprindašvili-Čiburdanidze 1978 Picunda Čiburdanidze 4 2 919. Čiburdanidze-Aleksandrija 1981 Boržomi - Tbilisi Ciburdanidze 4 4 8

ŠAH U JUGOSLAVIJI

Istorijat

N;ki podaci govore da su se Jugosloveni prvi put upoznali sa šahom preko Vizantinaca. Šah se pominje u doba arhiepiskopa Save II (1263—1271) četvrtog sina Stevana Prvovenčanog. Jed-na legenda govori da je hrvatski grb, sa šahovskim poljima, sa-stavio Krsto Frankopan za vri-jeme zatočeništva u Mlecima, zatim da je jedan primorski vla-dar igrao u Mlecima šah za dalmatinske gradove, da ih je izgubio i zbog toga primio grb sa crvenim šahovskim poljima.

Dubrovčani su, po jednoj priči, naučili da igraju šah od Ričarda Lavljeg srca koji je krajem XII vijeka na povratku iz krstaškog rata doživio brodolom i spasio se na Lokrumu.

Ljuba Nenadović u svojim pismima spominje da su on i Petar Petrović Njegoš 1851, u Napulju igrali šah.

Prvi napis o šahu kod nas potiče iz pera Stefana Živkovića Telemaka, koji je bio rođak Vuka Karadžića. On je 1815. u jednom djelu napisao o šahu osam stranica.

Dositej Obradović je, prema nekim izvorima, odigrao prvu partiju šaha početkom XIX vi-jeka. Biogradski šahovski klub je postojao 1886, a ponovo je otvoren 1893.

Prva naša šahovska rubrika pojavila se u ilustrovanom časo-pisu »Srbija«, u Beču, 16. ja-nuara 1876. U novosadskom Ča-sopisu »Javor«, 1889. uvedena je šahovska rubrika. Vlasnik lista

io je Zmaj Jova Jovanović, a ■nbnku je vodio Nikoia Konje-

Prva šahovska društva u Hr-laiskoj osnovana su u Zagrebu i Karlovcu. Zagrebački šah-klub je 1888. imao šest članova i 14 >nnti imovine, po ' zapisu vi-jećnika Hudovskog.

U tursko doba se šah mnogo igrao u Bosni. Po jednoj priči Dželal-paša je u Travniku po-SJO na partiju šaha jednog fe;>džu iz Gračanice, ali ovaj mu [je poslao siomljene figure i šahovsku kutiju sa grumenom zem-c a nije došao na megdan. Prije prvog svjetskog rata naši Kernacionalci, dr Milan Vidim i Bora Kostić, postizali su like uspjehe. Vidmar je srna-raj za jednog od kandidata za S"ve;skog prvaka, a Kostić je rpeznat kao šahovski globtroter. P;-shje prvog svjetskog rata nji-Ea se pridružuju Vladimir Vu-c:ć, Vasja Pire ,i dr Petar Tr.funović.

Najveći procvat jugoslovenski bz doživljava poslije drugog ■jetskog rata. Naši majstori na s_ sa Gligorićem i novom pleja-— mladih igrača izbijaju na ago mjesto svjetskog šaha. Naj-d uspjeh je postignut na olim-f^di u Dubrovniku 1950. kada Jugoslavija osvojila zlatnu impijsku medalju, ali bez učeš-sovjetske ekipe. Jugosloveni su osvojili meda-iednu zlatnu, 6 srebrnih i 6 I boazanih.

Naši igrači su osvojili i veliki pobjeda na međunarodnim — •rima. Četvorica Jugoslovena omladinski prvaci svijeta u ša-

hu: Bora Ivkov (1951), Bruno Par-ma (1961), Bojan Kurajica (1965) i Ognjen Cvitan (1981).

Velemajstori

Pored umrlih velemajstora, Vi-dmara, Koštica, Pirea, Trifunovi-ća, Jugosloveni imaju 29 igrača sa velemajstorskom titulom.

Pored toga, imamo 36 interna-cionalnih majstora i 88 nacional-nih majstora.

Dvojica Jugoslovena su bili kandidati za prvaka svijeta: Gli-gorić i Ivkov.

Svetozar Gligorić, rođen 2. februara 1923. u Beogradu, no-vinar. Šah naučio kao dječak. Majstorsku titulu je osvojio 1939. u Zagrebu, a titulu internacional-nog majstora 1950. Velemajstor postao 1951. Postigao veliki broj međunarodnih pobjeda, od'Var-šave 1947. (dva poena ispred Smislova) pa preko Hestingsa, Dalasa, do pobjede na zonskom turniru u Holandiji 1966. Jeda-naest puta šampion države.

Bora Ivkov, rođen 12. no-vembra 1933. Majstor postao 1949. Internacionalni majstor 1954, a velemajstor 1955. go-dine. Omladinski prvak svijeta u Birmingemu 1951. Pobjednik velikih turnira u Mar del Plati i Buenos Airesu 1955. Dijelio prvo mjesto u Sarajevu, Li mi i Santjagu (1958), Bevervajku (1961), Zagrebu (1965). Iste go-dine se plasirao za turnir kandi-data.

Ljubomir Ljubojević je naš najuspješniji velemajstor na svjet-skoj reiting listi, koju sastavlja američki profesor Elo. Tako se početkom 1982. godine našao kao jedini Jugosloven među prvih 15 igrača u svijetu. Ovaj talentovani velemajstor taljevskog stila igre rođen je drugog novembra 1950. godine u Beogradu. Imao je titulu majstorskog kandidata 1970, kada su ga pozvali da kao rezerva na-stupi na Međunarodnom turniru u Sarajevu. Domar njegovog klu-ba »Crvena zvezda« nastojao je da ga pronađe. Posljednji voz je polazio u Sarajevo u 23 sata, a turnir je počinjao sljedećeg jutra. Uspio ga je pronaći. Ljubojević je uhvatio posljednji voz i na tome turniru izgubio titulu majstora. Postao je međunarodni majstor. Imao je samo 21 godinu kada je postao velemajstor i u tome je ju-goslovenski rekorder.

Evo nekoliko kratkih partija iz bogate riznice jugoslovenskog ša-ha.

Gligorić-Sofrevskišampionat Jugoslavije

Kragujevac, 1959.Sicilijanka

Kada smo snimali televizijsku seriju »Šahovski razgovori«, upi-tao sam Gligodća koju od svojih brojnih pobjeda na svim krajevi-ma svijeta želi da pokaže gledao-cima. On se odlučio za ovu parti-ju, koja je bila veoma efektna. Gligorić je pobjeđivao mnoge svjetske šampione, ali, eto, izab-rao je baš ovu partiju...

1. e4 c5 2. Sf3 d6, 3. d4 cd 4. Sd4 Sf6, 5. Sc3 a6, 6. Lg5, Sbd7, 7. Lc4 Da5, 8. Dd2 e6, 9. 0-0-0 b5, 10. Lb3 Lb7 11. Thel Tc8, 12. Lf6 (Grom iz vedra neba). 12...Sf6 13. e5 de5: 14. Te5: Lb4 (Bolje je bilo Le7, ali i tada ide

Se6) 15. Se6:! fe6: 16. Te6:+ Le7(16...Kf8 17. Tf6i Dh6)

17. Te7:+ (Sve grom za gro-mom, munje sijevaju, crni je bes-pomoćan)

17...Ke7: 18. Dd6+ Ke8 19. De6+ Crni predaje.

Norman - đr Vidmar Hestings, 1925. Kraljeva indijka

1. d4 Sf6 2. c4 g6, 3. Sf3 Lg7, 4. Sc3 0-0, 5. e5 d6, 6. Ld3 Lg4, 7. h3 Lf3, 8. Df3: Sc6, 9. Le3 Sd7, 10. Se2 Sce5! 11. de5 Se5,12. Dg3 Sd3: +

Šubarić - dr TrifunovićŠampionat Jugoslavije

Beograd, 1947.Damin gambit

1. d4 Sf6, 2. c4 e6, 3. SfJ d5, 4. Lg5 Lb4 + 5. Sc3 dc4, 6. e4 c5, 7. Lc4: cd4, 8. Sd4 Lc3, 9. bc3 Da5, 10. Lf6 Dc3, 11. Kfl Dc4+ 12. Kgl Sd7 13. Lg7 Tg8, 14. Lh6 Se5! 15, Le3 Sg4, 16. Lcl Ld7,17. h3 Se5, 18. Le3 La4, 19. Del? (19...Dd3, 20. Dbl ili 19...Db4 20. Tbl) 19...Dd4:! (Potez koji rješa-va partiju) Bijeli predaje (20. Ld4, Sf3 + ,21. Kfl Lb5 mat.)

Pire - Benke Meč Mađarska - Jugoslavija

Budimpešta, 1948. Primljeni damin gambit

1. d4 d5, 2. c4 dc4, 3. Sf3 Sf6, 4. e3 c5, 5. Lc4 e6, 6. 0-0 a6, 7. De2 b5 8. Lb3 Sc6, 9. Sc3 cd4 10. Tdl d3 11. Td3 Dc7, 12. e4 Sd7, 13. Sd5! Db8,14. Lf4 e5,15. Le3 Lb7, 16. Sg5 Sa5, 17. Dh5 g6, 18. Sf6+!Crni predaje (18...Sf6 19. Lf7 Ke7 20. Lc5)

Smislov - Gligorić Turnir kandidata

Bled, 1959. Kraljeva indijka

ft r c4 sO 3. Sc3 Lg7-4. BC5 S*6 *. g3 Sc3. 7. Lg2 •-•. 9. b4? Se6 10. Ld2 a? «M. 12. ab4 Sd4 13. U. S45 (Na 14. e3 Sc6 tf U...Sd5 15. cd5: Ld7 - :-0 La4 uz Sc2) I". Dbl ti7. 0-0 Se2+ i Da« 18. Tcl Lf5. Dama poziciji. Ako 19. e4 Lh3: • Bijeli predaje. Za i s-i;a igre Gligorić je u i pobijedio bivšeg šam-IJ I IKU .

Kobo - IvkovHavana, 1963.

Francuska c*■ 2. e4 d5 3. Sc3 Lb4 4. e5 S i3 Lc3: 6. bc3:c5 7. Dg4 ft. Dg7 Tg8 9. Dh7: cd4 10. Shrtll. f4 dc3 12. Dd3 Ld7 ! |S*e po teoriji) 13...Sf5 14. I! 15. Sg3 0-0-0 16. Sf5 -. Lh4Tde8 18. Kf2Tg4!19. ! i Sjajna žrtva u pravom ma.-. 20. fe5: Se5: 21. Ddl II. ah4 Sg4+ 23. Kel 23. 24. d3 24. cd3 Df4 25. Del I- 26. Kg2 Lc6 + ) 23...Df4 e2 Lb5! Bijeli predaje.

Lazarević - EretovaTurnir kandidatkinja

Suhumi, 1964.. f4 Sf6 2. Sf3 g6 3. d3 d6 4. e4 I- 5 Le2 Sbd7 6. 0-0 e5 7. Sc3 iS. fe5! de5 9. Del De7 10. Khl 1 II. Ld2 Lb7 12. b4 Db4 13. d4! p*- 14. de5 Se5 15. Se5: De5: 16. U4 De6 17. e5 Sd7 (Bolje je bilo »_Sd5 18. Se4 0-0) 18. Se4 0-0 m. dh4 h5 20. Sg5 De7 21. Lh5:! pc? 22. Dh5: Tfe8 23. Dh7+ Kf8 3*. Sf7 i crna se predala

Huget - MatuiovićRedo Emilija, 1967.

Sicilijankai t4 c5 2. Sf3 Sc6 3. d4 cd4 4. Sd4 Dc"\ 5. Sc3 e6 6. Sb3 a6 7. Ld3 Sf6 8. Le3 b5 9. f4 d6 10. Df3 Le7

11. 0-0-0 ? Sb4 12. g4 Lb7 13.Kbl (Na ovom mjestu Fišer je čes-to igrao 13. g5) 13...d5 14. g5? 14...de4 15. Se4: Se4: 16. Le4 Dc2:+ ! Bijeli predaje.

Fuderer - DonerBevervajk, 1952.

Karo - KanJedan od najvećih talenata ju-

goslovenskog šaha Andrija Fude-rer napustio je šahovske arene i sasvim se posvetio herniji. Dok je igrao, on je stvarao prava remek djela na šahovskoj tabli. Pogledaj-mo jedno od njih:

I.e4 c6 2. Sc3 d5 3. d4 de4 4. Se4 Sf6 5. Sf6+ ef6 6. Lc4 Ld6 7. Se2 0-0, 8. 0-0 Dc7, 9. Sg3 Sd7 10. Dh5 ! c5 11. Ld3 g6 12. Dh6 Te8 13. dc5: Sc5:? (13,..Lf8 14. Dh4 Dc5: 15. Se4 De7 16. Lf4 i bijeli stoji dobro) 14. Sh5! gh5 15. Lh7:+ Kh8 16. Lg6+ Kg8 17. Dh7 Crni predaje.

U ženskom šahu Jugoslavija se takođe nalazi odmah iza Sovjetskog Saveza. Imamo tri ve-lemajstora: Vera Nedeljković, Vlilunka Lazarević i Tereza Stad-lcr.

Vera Nedeljković, rođena 1929. godine, inženjer brodogradnje. Višestruka državna prvakinja i pobjednica međunarodnih tur-nira. Titulu ženskog internacio-nalnog majstora osvojila 1954 Na ženskoj olimpijadi u Splitu 1963. postigla najbolji rezultat: 12 poena iz 12 partija.

Milunka Lazarević rođena 1932, ženski internacionalni maj-stor od 1954. Višestruka prvaki-nja države i pobjednica raznih turnira. Ispustila šansu 1965. da igra protiv prvakinje svijeta u meču za najveću titulu.

Tereza Štadler, rođena 1936 godine u Subotici. Međunarod ■. majstor od 1966. godine.

183

Jugosloveni ua olimpijadama

Naša reprezentacija je igrala na četiri predratne i na svim poslijeratnim olimpijadama, izu-zev 1976. godine.

Na prvoj olimpijadi u Lon-donu Jugoslavija je osvojila de-veto mjesto, sa 30 poena od 60 mogućih. Sastav ekipe: Kostić, dr Astaloš, V. Vuković, Ka-labar.

četvrta olimpijada u Pragu 1931. — četvrto mjesto sa 46 poena od 72 moguća. Sastav ekipe: Vidmar, dr Astaloš, Ko-stić, Pire, Kenig.

Šesta olimpijada u Varšavi 1935. Jugoslavija (dr Vidmar, Pire, Kostić, dr Trifunović, Ke-nig) osvojila šesto mjesto sa 45,5 poena od 75 mogućih.

Na sedmoj olimpijadi u Stok-holmu 1937. Jugosloveai su bifi deveti sa 40 poena od 72 mo-guća. Ekipa je nastupila u sa-stavu: Pire, Trifunović, S. Vu-ković, Kostić, Breder.

Izuzev u Havani 1966, Buenos Airesu 1978. Jugosloveni su na svim poslijeratnim olimpijadama osvajali jednu od tri medalje. U Havani su sa istim brojem poena kao i trećeplasirani Mađari zauzeli četvrto mjesto. Ekipa je igrala u sastavu: Gligorić, Ivkov, Parma, Matanović, Matulović, Cirić. Re-zultate na poslijeratnim olimpija-dama možete pogledati u odjeljku olimpijada.

Jagoslovenski šampioni

Novi Sad, 1945 — dr Trifu-ovićZagreb, 1946 — dr TrifunovićLjubljana, 1947 — Trifunović t GiigorićBeograd, 1948 — Gligonć I

Zagreb, 1949 — Giigorić Izubijana, 1951 — Giigorić Sarajevo, 1951 — Rabar Beograd, 1952 — Trifunović Zigreb, 1953 — Pire (nakon E-reči ga Rabarom i Fudere-

N.v: Sad, 1955 — Karaklajić SLopIje, 1956 — Giigorić S.-bor. 1957 — Giigorić fcrajevo, 1958 — Giigorić i

jKrzgujevac, 1959 — Giigorić L;_bjana, 1960 — Giigorić iig'eb.- 1961 — Trifunović jSk p je, 1962 — Matanović i■E Ć

-.2ćka Banja, 1962 — Gli-- ;.. 1963 — Ivkov i U-

i Sad, 1965 — Matulović k-^-cd. 1965 — Giigorić evo, 1967 — Matulović

fefflcike Toplice, 1968 — O-Kč i S tupica

" . - k, 1969 — MatanovićV- _ : - . : Banja.. 1970 - (otvo-BI: :~rr.srvo) Vukić i Velimiro-

vić.Portorož 1971 (otvoreno prvenstvo) - OstojićUmag, 1972 - Ivkov.Sutomore 1973 (otvoreno prvenstvo) — Ivanović. Poreč. 1974.

Vukić. Novi Sad, 1975. - VelimirovicBor, !976. Hulak Zagreb. 1977. Ljubojević i Mara: gunić

Beograd, 1978. Ivkov i MatanoucBjelovar 1979. Nemet Skendeir Vakuf 1980, P. Nikolić Borovo 198 S. Ivanović

Pogledajmo sada dvije lijepe pobjede naših velemajstora. Talj — Giigorić, Cirih, 1959.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sci; 3. Lb5, a6; 4. Lss4, đ6; 5. c3, Sf6; 6. d4, Ld7; 7. 0—0, Lc7; 8, Sbd2, O—0; 9. Tel, Te8; 19. a3, Lf8; 11.'M, d5; 12. Lc6;, 1x6:; 13. SeS:, Se4;; 14. Se4:, de4:; 15. Dg4, Ld5; 16. Dg3, t>5; 17. Lf4, Tc8; 18. f3, ef:; 19. Sg4, Kh8; 20. gf:, f6; 21. h4, Bil; 22. SeS, Lf7; 23. Kf2, c6; 24. h5, Lh5:; 25. Thl, Bf7; 26. Dh3, Lg6; 27. Dg4, Kg8; 28. Đgl, Be6; 29. Del, Ld6; 30. Sg2, Tcd8; 31. Ld6:, Dd6:; 32. Sf4, Lf7; 33. Dd2, Te7;*34. Tagl, Tde8; 35. Dd3. g6; 36. Df5, Kf8; 37. Dg4, g5; 38. Sd3, Te2+; 39. Kfl, Lg6; 40. Sf2, Đe7; 41. Dg3, h5; 42. Kg2, h4 bijeli predaje. Ivkov — Doner, Havana. 1965.

1. e4, e5;"2. Sf3, Sci; 3. Lb5, a6; 4, La4, Sf5; 5. 0—Q, Se4." 6. d4, b5; 7. Lb3, d§; 8. de:, Le6; 9. De2, Sc6; 10. Tdl, Sb3:; 11. cb:, Le7; 12. Sc3, 0—0; 13. Le3, Sa5; 14. Taci, Sb7; 15. Se4, Lg4; 16. h3!, Lf3:; 17. Df3:, c6; 18. Sg3, Tc8; 19. SfS, g6?; 2©. Td5!, De8; 21. Lh6crni predaje.

185

HILJADU KURIOZITETA

Šahovska poezija

Neko je probleme nazvao ša-hovskom poezijom. Sigurno već znate da u problemima bijeli uvijek vuče prvi potez, izuzetak je pomoćni mat, gdje crni po-maže bijelom da ga matira i crni prvi vuče. Pri rješavanju pro-blema uvijek morate paziti da figure vučete po planu, jer svaki problem ima svoju ideju. Među rekorderima u rješavanju pro-blema zabilježeno je ime izvje-snog Brila koji je u toku jednog sata riješio 62 dvopotezna pro-blema, a jedan letonski majstor našao je rješenje problemisti Gi-zeu prije nego što je on i postavio figure na ploču!

Da vidimo za koliko minuta ćete riješiti ovaj problem slavnog Samjuela Lojda.

Mat u tri poteza

Osanrlajanstvenih skakača Pomoćni mat u dva poteza

■ ■ m■ ■.■W W W f

m

Samomat u 18 poteza

Sigurno je da ste od proble-čuli za izraz samomat i aoćni mat. Samomat nastaje bijeli prinudi crnoga da ga uira. Recimo u ovoj poziciji Itjdi kaže crnome: moraćeš me itirati u 18 poteza, i onda igra i natjeruje crnog da i jedi. Ovaj samomat je neko ao internacionalnom maj-Zvonku Meštroviću, ali znao ime autora. Tako ga Meštrović i meni pokazao... a razliku od samomata kod log mata crni je prvi na i on pomaže bijelome da crnoga. To znači da crni neku vrstu samoubistva. U :me kada sam se aktivno ba-

ema najviše su me privla-baš pomoćni matovi. Na jed-času matematike u zemun-j gimnaziji krijući od profe-komponovao sam ovaj po- mat u dva poteza, koji je tasnje objavljen u nekoliko li-

stova i časopisa i to mi je bio moj najdraži problem.

Kako je nastala ova pozicija?

Na prvi pogled ovo je nemo-^iće. Ctni kxal\ \e u šahu^ ali kako je lovac došao na al. Ovo je zadatak retrogradne analize poznatog jugosloveriskog proble-miste Nenada Petrovića. Poku-šajte pronaći kako je nastala ova pozicija. Koji su bili posljednji potezi crnog i bijelog?

Priča a Karlu XII

Problemisti su na šahovskoj ploči stvarali prave priče. Mnoge od njih su toliko zanimljive da ih vrijedi zabilježiti. Jedna aneg-dota o Karlu XII kaže da je on 1671. na Visu kod Bendera igrao partiju šaha sa svojim generalom Grothauzenom. Njegova vojska se u blizini borila protiv Turaka. Na ploči je nastala ova pozicija:

w/M ww, WM O

■ ■ ■ li

M^ MB

I ■.,■... 11 ■. II.,, //jm.,, .

Karlo se zagleda u poziciju i reče generalu: — objavljujem mat u tri poteza. — On je raču-nao na 1. Tg3:, Lg3: ; ; 2. Sf3 i 3. g4 mat.

Ali baš u tom trenutku tursko

tane pogodi bijelog konja i skinu ga sa ploče. Karlo se zamisli, odmahnu rukom i reče: — Ni to vas neće spasiti ali sada da-jem mat u četiri poteza (1. hg:, 1*3; 2. Tg4, Lg5; 3. Th4+, Lh4:; 4. g4 mat).

Turci su bili neumorni. Ciljali su Karla, ali su, po toj .anegdoti, umjesto njega stalno ptogađali u šahovske figure. Ovog puta su pogodili pješaka na h2. Karlo

se razljutio što mu stalno skidaju figure prije nego što izvede mat, ali se ubrzo smirio, jer je vidio da sada bez skakača i pješaka može dati mat u pet poteza. (1. Tb7!, Lgl; 2. Tbl, Lh2:; 3. Tel, Kh4; 4. Kg6 i 5. Te4 mat).

I zaista, Karlo izvede taj mat, a začuđeni general ga upita: »A šta bi se desilo da je u početku tane pogodilo topa?«

— To bi bilo malo teže, ali bih vas matirao u šest poteza — reče Karlo i pokaza ovaj mat: 1. Sf3, Lel; 2. Sel:, Kti4; 3. h3, Kh5; 4. Kf6, KM; 5. Kg6, h5;" 6. Sf3 mat.

Kolumbovo otkriće Amerike

U jednoj staroj knjizi objav-ljenoj 1882. godine u Njujorku, N. R. Aguel je uz pomoć nekih istorijskih dokumenata opisao kako je došlo do odluke da Ko-lumbo pođe na prvo putovanje preko Atlantika i da tako otkrije Ameriku.

"I

U dvorcu u Granadi, piše Aguel, sjedilo je 1492. veselo cruštvo. Španski kralj Ferdinand Aragonski igrao je sa svojim savjetnikom Foneskom zanim-ljiva šahovsku partiju. Ostali su Efcdali i uzgred ogovarali Ko-r-mba. Dvorska dama Beatrisa Galindez koji su zvali »La lati-i£- je rekia: — »Lud je taj Đe-ođjanin. Besmisleno je tvr&rfi Š je zemlja okrugla«. — Svi E se smijali, a na šahovskoj ■ioči je tada došlo do ove po-z: 'i\

To je bio kraj šahovske partije koja je donijela otkriće Amerike. Lijepo zamišljeno, iako se možda tako i nije dogodilo.

Napoleonovo bjskstvo iz MoskveAleksandar Dmitrijevič Petrov

(1794—1867), prvi ruski šahov-ski majstor, bio je izvrstan pro-.

ponovao je simboličan problem: bjekstvo Napoleona iz Moskve u Pariz. Pogledajte kako je Na-poleon bježao:

Kralj je imao damu manje i bio najbolja volje, ali u trenutku, sav radostan za-on izvede mat: 1. Tg8+, : 2. Tf8+, Tf8:; 3. e7+, 4. Le6: mat.

Oduševljeni kralj pozove od-ih Don Huana de Kolomu i ■reć; mu: — Napišite dokument se Kristofor Kolumbo poza admirala. Želim da on mi do istočne obale Azije, se po tvrđenju Marka Pola zlatno ostrvo Zipangu. —

1. Sd2++, Ka2; 2, ,Ka3; 3. Sdbl-h, Kb4; 4. Sa2+.Kb5; 5. Sbc3+, Ka6; 6, Sb4+, Sa7; 7. Sb5+, Kb8; 8. Sa6+, Kc8; 9, Sa7+. Kd7; 10, Sb8+, Ke7| 11. Sc8+, Kf8; 12. Sd7+, Kg8; 13. Se7+, Kh8; 14. Kg2 mat.

LojdoT sanSlijedeća partija, parodija, koju

je sastavio Lojd 1906. godine predstavlja pravi kuriozitet. On je napisao da mu se ta partija prisnila. Uz poteze je davao ko-

mentare u kojima je ismijavao pojedine majstore kako koanen-tan'šu partije bez sopstvemh mi-sli:

1. d4, d6 (dobra odbrana koju su preporučili autoriteti) 2. Dd2 (tako je igrao Gunsberg protiv Blekberna) 2... e5 (u stilu Štaj-nica. bi bilo de:) 3. a4, e4 (riskan-tna Laskerova ideja, ali crni do-bija dobru poziciju 4. Df4, f5 (priprema, napada s g5) 5. h3 (odstupnica za bijelu damu) 5... Le7, 6. Dh2 (majstorsko preba-civanje dame) 6... Le6(sprečava c4) 7. Ta3 ^ovo neočekivano pre-bacivanje topa našao je jedan majstor iz Bostona). 7 . . . c5, 8. Tg3, Da5-f (odličan nastavak. Ako 9. Sc3, cd:, a na 9. Ld2, Da4: uz Dal i Ddl:). 9. Sd2, Lh4; 10. f3, Lb3; 11. d5, e3; 12. c4 (ovdje je crni propustio mogućnost da matira bijelog u pet poteza poslije 12. .. La4; 13. f4, 1x2; 14. Sgf3, Dal; 15. Sd3, Lb3: ili 13. b3, Lb3:; 14. f4, Dc3. (Ovu mogućnost ne bi mogli primijetiti 999 od 1000 majstora) 12... f4 i bijeli je u patu.

Mat u 50 poteza.Bijeli igra i daje mat u 50

poteza! Ne plašite se, zadatak nije težak iako ima toliko po-

nAm:'mfkMma& ta

teza. Više od normalne šahovske partije. Sigurno ćete ga riješiti, samo da vam kažem plan igre:

1. bijelim kraljem doći do pješaka a5 i uzeti ga,

2. zatim kralj putuje nazad,do polja h3 i g4 i uzima pješakaf3. Za to vrijeme crni kralj tapka na dva polja — b8, a7.

3. Opet bijeli kralj dolazi nadamino krilo — do polja b5 ikad crni odigra Kb8 onda bijelisa Ka6 prinudi da se pomaknepješak na f3. I, naravno, bijelikralj preduzima novo putovanjei uzme pješaka f3, zatim odigraf4, stvori slobodnog pješaka, izvede damu i daje mat. Sasvimjednostavno. Izbrojte tačno 50poteza do mata.

SLAVNI LJUDI ZA ŠAHOVSKOM PLOČOM

Ruski pisac Turgenjev poslao je 28. juna 1853. godine iz sela Spasko prijatelju Aksakovu pi-smo u kome između ostalog piše: »Moje glavno zanimanje ovdje je da igram šah sa susjedima ili

da sam pregledam partije iz knjiga«.

U Puškinovoj biblioteci su se nalazile šahovske knjige. Čer-niševski je organizovao 1862. go-dine šahovski klub u Petrogradu:

- Ja volim šah jer je t,o divan rtnor — govorio je Tolstoj.Mnoge slavne ličnosti su vo-pee : igrale šah: Karlo Veliki, rji Al Rašid, Tamerlan, ario XII, Katarina ^ Velika, Lirv>. Lenjin, Volter, Žan Žak aso. Franklin i mnogi drugi.

Tirgenjev — potpredsjednik šahovskog kongresa

tliki ruski pisac Ivan Serge-Turgenjev (1818—1883) či-«*:€ života je neobično volio Poznavao je i šahovsku teo-Bio je aktivan član petro-iog šah-kluba. Igrao je : | : u Parizu, u kafani »Re-i,186O—63), gdje se upo-sa Morfijem. Ubrajan je u druge kategorije. Malo i primjer, poznato da je

Turgenjev bio potpredsjednik šahovskog kongresa u Baden-Ba-denu 1870.

Na jednom turniru najboljih šahista Pariza 1861, slavni pisac je došao u slijedeću poziciju:

Turgenjev divno sprovodi završni udar: 33... Tg8; 34. Lc3,

La4; 35. Dd4, Tg2+; 36. Ld2, Lđ7!; 37. h4, T3f2; 38. Kc3, Td2:; 39. Dh8+, Kb7; 49. h5, ed:; 41. ed:, Td5:; 42, h6, Lf5; 43. Df6, Tc2+: 4. KM, a5+; 45, Ka4, Tc7; 46. Kb35 Tb5+; 47. Ka4, Ld7! Bijeli predaje jer na 48 Df3+ jednostavno Ka7.

Iz Tolstojevog pisma.

Slavni ruski pisac Lav Niko-lajevič Tolstoj (1828—1910) spa-dao je u strastvene šahiste. Prvi susret sa šahom bio mu je na Kazanskom univerzitetu. Kasni-je, u Petrogradu, je često igrao sa Turgenjevom. U Jasnoj Po-ljani šah je bio njegova najmilija zabava. U jednom pismu svom suri (1864) on pita: »Igraš li šah? Ja ne mogu da zamislim život bez šaha, knjiga i odmora«.

U posljednjim godinama živo-ta svakog dana je igrao šah u određeno vrijeme. Za 15 godina odigrao je preko 600 partija sa pijanistom Goldenom Vejzerom.

Tolstoj je Kažu u vrijeme Krim-skog rata bio degradiran jer je na-pustio svoje mjesto da bi odigrao partiju šaha. Evo jedne njegove pobjede zabilježene u Jasnoj Po-ljani 1906. godine.

Lav Tolstoj - Maude

I, e4. eS 2. f4, ef: 3. Sf3, g5 4. Lc4. g4 5. SeS, Dh4- 6. Kfl, d5 7. Ld5 f3: 8. gf: Dfe3 9. Kel,g3 10. d4, g2? 11. Tgl, Dh4+ 12. Ke2, Sh6 13. Tg2: c6 14. Lh6: cd 15. Lf8: Kf8 16. Del, De7 17. Sc3, f6, 48. SdS: M6 19. Dg3 Crni pre-daje.

Ovako je igrao Žan Žak Ruso

Mašta velikog francuskog pisca i filozofa Žana Žaka Rusoa (1712—78) došla je do izražaja u ovoj partiji protiv princa Kon-tija.

Ruso — princ Konti:Pariz, 1759.

1. e4, e5; 2. Sf3, Sc6; 3. Lc4, Lc5; 4. c3, De7; 5. d4, Lb6; 6. 0—0, d6; 7. Lg5, f6; 8. Lh4, g5; 9. Sg5:!, f g : ; 10. Đh5-, Kf8;ll. Lg5:, Dg7; 12. Hl, e d : ; 13. f51, dc:; 14. KM, cbu; 15. j Lg8, baD; 16. f6! crni predaje (na 16. . . Kg8:; 17. fg, Le6; ] 18. gh, D-h Dh8:; 19. Lf6!).

Puškinov stih...

I Aleksandar Sergejevič Puškin (1799—1837) je neobično volio šah. Još u mladosti je izučsvao Filidorov šahovski udžbenik. U pjesnikovoj biblioteci sačuvana su dva primjerka knjige A. Pet-rova o šahu, sa posvetom r.uto-ra: »Milostivom Aleksandru Ser-gejeviču u znak osobite p_.žnp«.

U pismu ženi 1832. Puškin kaže: »Hvala, dušo moja, što j učiš šah. To je potrebno svakoj porodici, dokczaću ti kasnije«.

Šah se spominje i u njegovom djelu »Evgenij Onjegin« (četvrta glava, 26. stih: »...sjede/ za*-mišljeni duboko i Lenski rase-jano pješakom uzima topa. ..«).

Najmilija Lenjinova igra

Osnivač Boljševičke partije u Rusiji i Sovjetske države Via-

:;rmr IIič Lenjin (1870—1924) 3io je veliki ljubitelj šaha. i odli-:an igrač. »On je tu igru volio strasno kao i Marks« piše njegov rug Lepešinski. »To mu je bila najmilija igra«:Još u ranom djetinjstvu je po-:;."■■ da igra, Otac Lenjinov, Ilija vkolajevič, posmatrao je sinove - Aleksandra, Vladimira, Dimi-i kćer Olgu kako igraju. u 15. godini Volođa je po-tivao oca. Igrao je i dopisne ie sa majstorom Hardini-U Lenjinovoj sobi naiaze šahovska tabla i sat. kao i smo u kome stoji da je iza-

za počasnog predsjednika »skovskog društva, Tu je i ska šahovska karta broj 1.

partija

U Libknehtovim londonskim ■spomenama na Karla Marksa \—83) napisano je i ovo: etkom pedesetih godina u društvu igrali smo šah mnogo. Jednom je Marks ■dtao s ponosom da je pronašao ootez kojim će nas sve pobi-; I zaista sve nas je dobio. Ah. na porazima smo učili i

uspio sam mu dati mat. Bilo je već kasno i on je zatražio revanš u svojoj sobi sutra u rano jutro. Ušao je ujutro, pružio mi ruku i odmah poredao šahovske figure. Bitka je počela. Našao je preko noći pojačanje svog poteza i ja sam izgubio ...«

Napokon izvodi mat

Ostala je sačuvana i jedna lijepa Napoleonova pobjeda u kojoj se najbolje vide odlike čuvenog vojskovođe.

Gospođa Ramiza — Napoleon Bonaparta:

1. d3, Sf6; 2. e4, Sc6; 3. f4, e§; 4. fe:, Se5:; 5. Sc3, Sfg4; 6. d4, DH4+; 7. g3, Df6; 8. Sh3?, Sf3+; 9. Ke2, Sd4+, 10. Kd3, Se5+; 11. Kd4:, Lc5+!; 12. Kc5:, Db6+; 13. Kd5, Dd6 mat.

če Gevara pobjeđuje majstore

Legendarni vođa gerilaca u Boliviji Ernesto Če Gevara bio je odličan šahista. Imao je prvu kategoriju, a na prvenstvu kubanskog ministarstva industrije zauzeo je drugo mjesto. Igrao je na simultankafna protiv čuvenih

velemajstora. Remizirao je pro-tiv Talja, Najdorfa, Filipa,, izgu-bio je protiv Korčnoja, a pobi-jedio je kubanskog majstora Or-tegu.

Ortega — Če Gevara1. Sf3; d5; 2. e3, e6; 3. d4,

Sf6; 4. Ld3, g6; 5. 0—0, Lg7; 6. b3, 0—0; 7. Lb2, b6; 8 . Sbd2, Sa6; 9. La3, c5; 10. Se5, Dc7; 11. Tcl, Sd7; 12. f4, Sb4; 13. Lb4: , Cb: ; 14. e4, Dc3; 15. S2f3, de:; 16. Le4:, De3+; 17. Khl, De4:; 18. Sg5, Dd5; 19. C4, bc:ep; 20. Tc3:, Lb7; 21. S5f3, Tac8; 22. Td3, La6. Bijeli predaje.

Najdorf — Če Gevara

1. e4, e5; 2 . Sf3, Sc6; 3 . Lb5, a6: 4. La4, Sf6; 5. 0—0, Le7; 6.' Tel, b5; 7. Lb3, 0—0; 8. c3, d6; 9. h3, h6; 10. d4, Te8; 11. Sbd2, Lf8; 12. d5, Se7; 13. c4, bc:; 14. Sc4:, c6; 15. dc:, Sc6:; 16. Le3, Le6. Remi.

Tako igra Fidel Kastro

Meksički majstor i književnik Filberto Terazas poslao mi je za četvrto izdanje ,,Šahovske čitanke" partiju koju je igrao sa kubanskim predsjednikom Fide-lom Kastrom, u vrijeme olimpijade u Havani 1966. Kastro je tada često dolazio među šahovske majstore i uspio je da pobijedi jednog od njih u slobodnoj partiji koju su posmatrali najbolji šahisti svijeta. Evo kako igra Kastro.

Filberto Terazas - Fidel Kastrol.e4,e5 2.f4,ef:3.Sf3,Ld6 4.

d4, h6 5. eS, Lb4+ 6. c3, La5 7.

Lf4: g5 8. Lg3, De7 9. Le2, d6 10. ed: cd: 11. Da4, Sc6 12. d5, Ld8 13. dc: b5 14. Db5: a'6 15. Da4g4, 16. c7+ Ld7 17. cd8D+ Td8 18. Dd4, gf3 19. Dh8? ? De2 mat.

An pasanU Londonu je 1866. godine,

odigran neobičan turnir. Orga-nizatori su željeli da prinude maj-store da igraju »svojom glavom« a ne prema knjigama, pa su u početnom položaju zamijenili mjesta lovaca i skakača.

U partiji Hajes — Grinferd u Karlsbadu 1923, poslije 94 poteza je došlo do komplikovane pozicije. Nije ni čudo — sa table je bio skinut samo jedan pješak.

U Moskvi je 1937. godine odi-gran zanimljiv meč od pet par-tija između kompozitora Pro-kofjeva i violiniste Davida Ojs-traha. Četiri partije su završene remijem a jednu je dobio Ojstrah.

Velemajstor Taraš je u 6. go-dini života ispisao školsku tablu i pokazao učitelju da zna pisati.

— To je sve lijepo, ali štaje to napisano? — upitao ga jeučitelj.

— Varijante španske partije —odgovorio je mališan.

Majstor Foks je 1911. godine 'osvojio zlatnu medalju za kom-binaciju koja je trajala 28 poteza. Kasnije se utvrdilo da je umjesto u 28. mogao dobiti partiju u prvom potezu.

Andrija Fuderer je 1947. godine■izgubio prvih pet partija naprvenstvu Subotice. Ali to munije smetalo da dobije preostalih13 i da osvoji drugo mjesto. Ovaj

talentovani igrač je kasnije osta-vio šah i postao doktor inženjer -lemije.

Rekorderi »slijepih partija«

Kada je 1970. godine Filidor mi put igrao istovremeno tri partije naslijepo, on je pozvao zc-vinare, pisce, naučnike, da vide i da kasnije budu svjedoci ;e: će slijedećim generacijama : :: teško da povjeruju da je zaista tako igrao. Taj primjer je iik ušao i u enciklopediju. Ali, rekord od tri partije je brzo :r-:ren i broj partija se stalno povećavao. Mladi mađarski radnik Janoš Fleš odigrao je 1960. r:c:ne simultanku' na 52 table iez gledanja. Poslije 12 sati igre >:-s::gao je rezultat: 31. pobjedu, \Wr. poraza i 18 remija.Prva pismena svjedočanstva o -gr. naslijepo postoje iz 970. go-ne, kada je grčki putnik Če-igrao sa šahistima Tripolija, gledajući na ploču. U Flo-|«aeiji 1266. godine Bucek je ■pao istovremeno sa 13 najbo-Eh šahista Italije, od toga dvije zar. ;e naslijepo,

Itoifi je postavio rekord u i «C" naslijepo 1858, najprije u

Birmingemu (+6 —1 =1) a kasnije u Parizu (+6 =2).

Rekord je oborio Cukertot u Londonu 1876, igrajući istovre-meno 16 partija. Ali ovaj rezultat je nekoliko puta oborio Pilsberi. Posljednji put u Moskvi 1902, 22 ploče (+17—1 =4).

Reti je igrao 24 partije u Har-lemu 1919. (16,5:7,5), Brejer (25) u Kašau (1921) +15 —3 =7.

Aljehinovi rekordi su izgledali nedostižni. On je u Njujorku 1924. igrao na 24 ploče (+16 —5 =5). Zatim u Parizu 1925. na 28 tabli (+22 —3 =3). Opet na scenu stupa Reti koji igra u Sao Paolu, istog mjeseca, na 29 tabli (+20 —2 =7) i 1933. u Čikagu na 32 ploče (+19 —4 = 9).

Ali 1931. Reti više nije rekor-der, jer Koltanovski u Antverpenu igra na 3p tabli (+ 20 = 10), a u Edinburgu 1937. na 34 table (+24 =10). Miguel Najdorf iz-nenađuje šahovski svijet i u Sao Paolu 1946. igra slijepu produk-ciju na 45 tabli. Prošlo je 14 godina od onog datuma kada je Mađar Fleš postavio najnoviji svjetski rekord — 52 ploče.

VELEMAJSTORSKI PREVIDI

Kada vam se dogodi da pre-: mat ili neku figuru ne-Dčajavati. Takvi previdi se i velemajstorima. Sve h Pogledajmo neke iz L-CS veiemajstorskihpre-

Crni (Tajhman) je na potezu. Poslije izvrsne igre crnog, bijeli je došao u izgubljen položaj, ali je kao posljednju nadu odigrao topom na bi. Prijetnja je toliko očevidna i jednostavna, samo treba odigrati pješakom g7 — g6

i bijeli će se predati. Tada bi Tajhman dobio i nagradu za ljepotu jer je sve do ovog mo-menta igrao izvrsno. Ali šta mu to vrijedi kada je sad povukao neshvatljiv potez 1... h6; 2. Tb8+, Kh7; 3. De4+ i crni predaje.

Oldžih Duras (1882—1957) je rođen u Gumni (Čehoslovačka). Jedan od najjačih igrača počet-kom ovog vijeka. Bio je pobjed-nik raznih turnira i izvrstan kom-pozitor šahovskih studija. Rihard

Duras — Tajhman

u ovoj poziciji ima figuru manje i slabe šanse za spas. Možda bi

Čigorin - Štajnic

I i B '': I'A

EU! iili

ji......a ■

8 S: 1se i istorija borbe za svjetsko prvenstvo izmijenila da je Či-gorin dobio ovu »dobijenu« po-ziciju, ali on je napravio »kolo-salnu« grešku, kako bi to rekao Najdorf: 1. Lb4? Štajnic se za-čudio, a onda je mirno dao mat u dva poteza, jer bijeli je zabo-ravio da taj lovac brani polje h2. 1. . . Th2:+; 2. Kgl, Tg2 mat.

Tajhman (1868—1925) je rođen u Saksoniji. Studentske dane je proveo u Berlinu. Bio je izrazit pozicionista. Igrao je sa Aljehi-nom 1921. neriješeno (+2 —2 = 2).

Istorija se nije izmijenila

Drugi meč Štajnic — Čigorin (1892). Štajnic vodi 9 :8, ali

mm ■ Bi..tH. Bi.Bili i.i ■

Ostavio kraljicu

Pozicija iz partije Šlehter —*--_žberi. turnir u Monte KarluJ02. godine. Pilsberi je odigrao

- d6 i po običaju ustao darošeta. Poslije dužeg razmišlja-

~ - Šlehter je odlučio da odigra»tez 1... b3. I on je tada_s:ao da prošeta. Stolu je prišaoPilsberi i imao je šta da -vidi.Toga trenutka osvojio je neo-

fickivano čitav poen.Istaknuti američki šahista Hari

N'elzon Pilsberi (1872—1906) ro-uen u Somertilu, bio je jedanod najboljih igrača svijeta kra-em XIX vijeka.

Karl Šlehter (1874—1918) ro-đen u Beču, istaknuti austrijski velemajstor i jedan od kandidata :^ svjetskog prvaka početkom XX vijeka. Bič je jedan od rijet-kih igrača koga Lasker nije po-: edio u meču. Igrao je 1910. rrotiv Laskera meč od 10 par-tija za titulu prvaka. Prema pro-::zicijama on je morao dobiti sa dva razlike da bi [postao šam-r :n. Vodio je sa jednom pobje-<k>m uz osam rernija. U posljed-njoj partiji stajao je bolje, ali nije -zdržao i Lasker je izjednačio. Kao šahovski profesionalac teško je živio u vrijeme rata, gotovo je umirao od gladi.

Pozicija iz partije NimcoviČ — Paulsen, 1924. godine. Crni razmišlja i misli da je izgubljen. Još samo daje utješni šah 1... Dal:+; 2. Lbl+ i predaje jer dobija mat damom na h7. Sli-jedi analiza i Paulsen uviđa da je odmah mogao dobiti, da je umjesto 1. . . Dal+ igrao 1. . .

Lg4!! i crni nema izbora.Aron Isaevič Nimcovič (1886—

—1935) rođen je u Rigi, Taljev zemljak i jedan od kandidata za titulu šampiona. Šah je naučio u osmoj godini. Postigao je mno-go pobjeda na međunarodnoj areni.

Luj Paulsen (1833—1891) ro-đen je u blizini Blonberga, Is-točna Njemačka. Jedan od naj-boljih igrača svijeta u drugoj polovini XIX vijeka. Njegova čitava porodica je igrala šah.

Predao remi pozicijo

Nimcovič — Paulsen///////A . V/A

E fflmŠLmt^vwm .

U meču SSSR — Jugoslavija 1965. godine Polugajevski je u ovoj poziciji protiv Parme oče-kivao brzo potpisivanje remija. Parma je razmišljao, a zatim, na opšte iznenađenje prisutnih, od-lučio da se preda.

— Zašto ste predali remi poziciju — upitao je Polugajevski?

— Jednostavno igrate 1. Ta8+i na 1 . . . Kf 7 ; 2 . a 7 , mor am2.. . Ta4, i posli je 3. h6, gh:;4. Th8 gubim topa.

Gligorić se zagledao u pozi-ciju i poslije kraćeg razmišljanja je pokazao Parmi-da je to bio čist remi, jer na 3. h6 ide 3... Kg6.

I na 4. Kd3, 4. . . Kh7. Po-kušaj da se bijeli kralj približi svom pješaku ne uspijeva jer ga crni top sanira sa prve linije, kada kralj dođe na d5 il i c5.

Mala utjeha

Kao mala ut jeha Parmi i svim velemajstorima koji su pre-dali remi ili dobijenu poziciju,

mMM W.

m-ymmJmr -,"■

m m r m r W M

evo jednog obostrano komičnog slučaja iz Beča. Dvojica šahista

su istovremeno — predala par-tiju.

Crni je odigrao g5+. Bijeli je vidio da nema kuda svojim kraljem. A crni je vidio da bijeli može odmah uzeti pješaka an pasan i dati mat. Dvojica pro-tivnika su istovremeno pružili ruku jedan drugom i oba izgo-vorili iste riječi; predajem se. YL\O i tatoe stvari se &oga&aya u šahu, zar to nije utjeha.

m ■. . .■ ■ ■ ■

B ■ I■ ■ I! HlU partiji protiv Šveđanina Stol-

ca, Prag 1946, Gligorić je stekao izvrsnu poziciju. Jurišao je na prvo mjesto. Najdorf se žalio da mu tako jugoslovenski vele-majstor jedini konkuriše za prvo mjesto. Štolc je mirno odigrao skakačem na g5 i napao bijelu damu. Poslije pet minuta raz-mišljanja, kako je kasnije ispri-čao, zbog psihičke premorenosti Gligorić je zaboravio na svoju kraljicu i odigrao Lc6. Naravno, partija je tada bila završena, jer je Štolc mirno uzeo kraljicu.

i '■ ■

Hi |ii |H |JL|1*1....mm. .MS......wt.

li ■ ■ ■.......... BH

#■ili m ■■i ■ ■&■ ■ ■!■

Matanović — Doner(Bevervajk, 1965) Poslije

15 minuta razmišljanja Matanović je odigrao 1. Dh6: i poslije 1... Da7+ odmah pre-dao partiju.

Damjanović — Ivkov(Vrnjačka banja, 1963)

Kada se našao na domaku te pobjede na turniru u Ha-: 1965. Ivkov je u ovoj po-aji protiv Garsije odigrao 1... i kada je protivnik povukao . Lc3, Ivkov se odmah pre-Jugoslovenski velemajstor odigrao jedini potez kojim ih gubi partiju, jer ne može brani mat po dijagonali al ■ h8. Ovaj poraz je Ivkova sajao prve nagrade (oko hiljadu : :lara).

/ A'WB /A

. y w m . y /

S/

B ^ r mmTBff l f lkp mm.

Bijel i je odigrao 1. Ta4+, a crni odgovorio 1... Kc5?, ostavio topa i potpisao predaju.

Kin — Botvinik(Hestings, 1966)

mm ■#■t ^ ^ ^ ^ ^ » Ž ? J

W » lil

■..i«.....■.. .&»

■i

Kin je u ovoj poziciji odigrao 26. LM:. Sada bi Botvinik sa 26... ab: mogao zadržati bolju poziciju, ali on žrtvuje figuru. 26... Lh6 (kako su analize po-kazale, ova kombinacija daje samo remi) 27. Dh6:, Df2:+; 28. Khl, Df3+ ; 29. Kgl, Df2+ ; 30. Khl, Tc2; 31. Dh3, Df3+; 32. Kgl, ab:; 33. Se2, De3+; 34. Khl. I sada, umjesto da odi-gra 34 . . . Tf2; 35. De6+ sa vječitim šahom, Botvinik pravi neshvatljiv previd igrajući 34... Te2. I, naravno, poslije 35. Dg4 gubi topa i partiju.

Fišer — Tajmanov

(Meč kandidata, Vankuver,, 1971)

srijedi šala. Ali ne radi se o šali nego o šahovskom sljepilu, Tajmanov (crni ) j e odigrao 81 . . . Ke4? (Kada su Botviniku telefonom diktirali nastavak partije on je bez gledanja na ploču po-kizao put do remija 81 ,.. Sd3!82. h4 Sf4 83, Kf5 i crni kralj, nebrinući se za skakača bježi u ugao83 . . . Kd6.) Remiju je vodilo i81 . . . Kd6 sa istom idejom.Tajmanov je vjerovao da je uvijekremi, pa je slijedilo 82, Lc8 KI483. h4, SB 84, hS LgS 85. US,Sf3 86. h6, Sg5 87. Kg6, Sf3 88.h7 Sh5+89. Kf6 Cmi precSaje.

Olafson — Talj(Aljehinov spomen turnir,

Moskva, 1971 i

m, mm, n§

■ ■*§!'//AM%// '///,■r mr mr mj

W M mm . •■ •

r r

„NevjeroVatno ali je činjenica" ... Pod ovim naslovom je „Sovjet-ski sport" opisao Fišerovu drugu pobjedu protiv Tajmanova. Kada je stiglo saopštenje da je Tajmanov izgubio ovu poziciju u drugom nastavku, mnogi su mislili da je po

U ovoj poziciji Talj je odigrao2 1 . . . Tc8? ? i" poslije 22. Bc8:odmah 'predao partiju, jer na2 2 . . . 1x8: slijedi naravno 23. Te8mat. Dakle i šahovskim bogovimase dešavaju ovakvi previdi.

Spariti — FiSer»Psu partija meča, Rejkjavik,

■ .i IIili ■*

^p '& HIP. .p^m m"

knjizi „Dnevnik iz Rejkjavi-napisao sam u vezi sa ovom tfom sljedeće. 20. juli, peta ii. Igrao se četvrti sat. Bio je icdu 27. potez. Spaski razmišlja t z~ povuče svoju kraljicu. On k situ ima još 20 rrmiuta, on je fcnozan . . . pravi neshvatljiv ■T' ■: i stavlja kraljicu na najgore ■K/. . . . Fišer je u ovoj poziciji ■pao 26 . . . Sf4 i Spaski je na ■C: iznenađenje odgovorio 27. KI i predao odmah nakon Fiše-^pce poteza 27 . . . La4 jer je LL: 28. Da4: i De4: poraz fcar^ežan. Neshvatljiv previd za ■fe: stoljeća".

štroviću da promaši polje svojim topom. Partija je tekla ovako: i. . . Ta7? (mnogo bjlje je Tfl+) 2. Ld3+, Kh6; 3. Lc2:, Tc2:; 4. Ddl, T7a2; 5. d7, Th2?? (Crni je mislio da igra Tg2+ poslije čega je u tri poteza ostao sa topom više, ali on je neshvat-ljivo promašio jedno polje).

m. .n...msmmil

■

■«•- ■ ■ ;

i« /Awm, *mk

■lili a« ■

Bukal — Meštrović — SŠK, Pula, 1968)

i >e pozicija može svrstati iere velikih previda. ZaInjih deset poteza bijeli

■2: dva. a crni petnaest. Ali to nije smetalo Me-

Da su i žene specijalisti za previde pokazuje ova pozicija sa turnira kandidatkinja u Su-botici 1968. Ovdje su Greser (bijela) i Zatulovska u jednom potezu napravile dvije greške i sve se normalno završilo. Na po-

tezu je bila Zatulovska i ona je mirno pomakla svog pješaka. . . 1. . . e2? (Sada Greserova može mirno da uzme čitavu kraljicu sa 2. Dd2; jer ne ide 2. .. Td2: zbog 3. Ta8 mat). Ali Ameri-kanka nakon dužeg razmišljanja odlučuje da postepeno gura svog pješaka i igra 2. c5? Zatulovska uviđa svoju grešku i ubrzo po-bjeđuje.

može dati mat kraljicom. Odjed-nom, bijeli je izgubljen. Slijedilo je još 2. Tcl, Th6:; 3. Tc5:, Th'2+; 4. Kgl, Ld4+ Gligorić je predao i kad sam ga upitao kako mu se to moglo dogoditi on je odgovorio: Odjednom sam osjetio da u dvorani nema vazdu-ha, ništa nisam vidio...

GLIGORIĆ - OLAFSON

Gligorić — Vesterinen(Palma de Majorka, 1968)

m ■ ■ WiH HI iH -Jm

im m m"Nalazio, sarn se pored Gligc-

rićevog stola u trenutku kada je došlo do ove pozicije. On je potpuno nadigrao Vesterinena, preostalo je da još odigra Dh5+, da uzme lovca i da ubrzo do- ■ bije partiju. Dok sam to gledao upisivao sam Gligoriću poen u turnirsku tabelu, ali već u slje-dećem trenutku sam vidio nešto neočekivano. Gligorić je odigrao 1. Dh6-h Vesterinen je odgo-vorio 1. . . Th7 i Gligorić se uhvatio za glavu. On nije vidio da je polje f8 branjeno i da ne

WM mm. w/M ....... ■#■ ■ ■ ■ ISIilltii

^m m m■ ■ Bili■ IPosljednji potez crnog u ovoj par-tiji igranoj 1958. bio je c4. Gligo-rić (bijeli) je odmah odgovorio: Dc4, ali je poslije Dc6 predao, jer na Df 1 slijedi Dc2.

■

OSIEHOV - VOROTNIKOV DALJ - ŠPERBER

m. m.

.'//s////. .\\w\w\ ------- y,

i i ■ ■

1

■Ml ■!■ ■! Br;flr fe

Na jednom turniru u SSSR, ": godine crni je u ovoj pozici--. ešio da pređe u pješačku zav-

ču i odigrao l...Tg2 računa-a da nakon Tg2: igra Kg7:

fjtim nakon 2.Kg2: crni jeci: jer ostaje bez topa.

TALJ - KORČNOJ

Bijeli Dalj koji ima slično pre-zirna kao slavni Talj je igrao u ovoj partiji 1968. Taijevski: l.Td6,Df3: 2.Td8! Td8, 3.Sc7, Kb8, 4.Sa6+ +Ka8, 5.Db8 i Sc7 mat.

DONER - SIANARD

$m m,ymy/mVI mB:

m P ■ m 11 &i wmy w//sv / wm

■ 1

■fii Sovjetskom prvenstvu Taij je u ovoj poziciji izveo Tš". kombinaciju. Igrao je : 2.Dh6:Kh6:, 3.g7 mis-a pješak nesmetano izlazi na red. .Ali zbog vremenske os-c :~ je predvidio sljedeći 3_Df3:+i Talj je predao.

U ovoj poziciji Doner je 1961. odigrao protiv Sianarda l.Tha7 ne sluteći ništa. Bilo mu je jasno šta ga čeka poslije l...Thl! + , 2.Khl:Kg3 i mat je neizbježan.

SABO - REŠEVSKI KARAKLAJIĆ - LOKVENC

Turnir Kandidata, Cirih, 1953. godine. Bijeli (Sabo) u ovoj pozi-ciji igra: l.Sg5? (umjesto l.Dgć:) Crni odgovara u istom stilu l...Sd8? Bijeli sada može dati mat u dva poteza: Dg6+ i Dh7, ali on igra »precizno«. 2.c4? Na kraju partija je završena pravednim re-mijem.

NEOBIČNE SIMULTANKESimultanka znači šahovska

priredba na kojoj jedan majstor igra istovremeno sa više protivni-ka. Majstor ide od jednog stola do drugog i igra protiv dvadesetak šahista. Alternativna simultanka je kada dvojica majstora igraju protiv više protivnika. Majstori vuku naizmjenično po jedan po-tez i tako nastoje pogoditi zamisli jedan drugom. Hendikep meč je utakmica u kojoj majstor igra protiv desetak jakih šahista i to sa šahovskim satom. U svakoj partiji majstor ima obično dva i po sata, ali mu često satovi istovre-meno rade.

•U istoriji ostiva Raba dugoj

2.000 godina prvu simultanku je

Crni (Lokvenc) je 1957. godi-ne prihvatio ponuđeni remi u ovoj poziciji, iako je mogao zabi-lježiti pobjedu u dva poteza: ...Sb2:, 2.Db2...De8!

odigrao velemajstor Suetin. To je bilo 1963. godine u vrijeme meča Jugoslavija - SSSR. Susret je zavrešen u tri sata poslije pola noći. Velemajstor je zabilježio pobjede u svih 30 partija. Gligo-rić je tada rekao Suetinu: Pošto niste dali ni jedan remi može se desiti da nas sa Raba i u narednih 2.000 godina ni jednom ne pozovu na simultanku.

Majstorski kandidat Bonert iz Zagreba odigrao je u bolnici u Rovinju simultanku na 50 tabli. On je išao od jednog do drugog kreveta i na kraju pobijedio sa 38:12 dobivši na kraju aplauz zahvalnih pacijenata. •

Pored simultanke u vozu 1974. imao sam i neobičnu simultanku na 10.000 metara visine u »boin-

na liniji Meksiko Siti -1976. godine. Pred početak održana je svečanost na ko-« govorio predsjednik sati federacije Meksika Asave-i- Poslije tri i po sata igre po sam rezultat 16,5 : 3,5.

nisam igrao simultanke u šcrnici.

i Bronštajnove Simultanke

televizijskoj seriji »Šahovs-anka« David Bronštajn mi (pričao što mu se desilo na simultanci u Moskvi, godine. On je ovako ko-tcinsao:

3ronštajn - Amater

I Le4 (Najjači potez) e5, 2.d4v --r da je ovo jedan od naj-

poteza. Odmah se otvararc ii 2...ed:, 3.Dd4:Sc6,

Z i- < Neka intuicija mi je reklar^o igram umjesto 4.de3)

L. ?•'■: Možda je moj protivnik-aačio kako se kreću figure

kje ;o želio pokazati.)I 5JSc3.d5 (Protivnik je vidio da

i odigrao pješakom slično...)|c5Je:, 7.Se4De7, 8.0-0-0pr_ sam partiju zapamtio po

BK što sam uspio ostvariti veli-I adu) 8...De4: (Protivnik je":guru. To sam i 6čekivaopota šaha je u tome da se

c-.oc malo ljudske fantazije:; ',:mbsnacije.) 9.Td8+!

Kani potez koji rješava ishodt.-e 9...Kd8, 10.De4 i crni je

Dvoboj elektronskih mozgovaUpravo u vrijeme kada je Mi-

hail Botvinik osvajao prvo mjesto u Hestingsu, i napravio onu »velemajstorsku« grešku, igrana je prva međunarodna utakmica elektronskih računara, na kojima je inače Botvinik radio veoma dugo i postigao zapažene rezul-tate. Sastali su se računar IBM 7090 iz naučnog centra Stands-fordskog univerziteta (SAD) i računar MB-21 instituta za teo-rijsku i eksperimentalnu fiziku u Moskvi. Ovi najsavršeniji ■ uz-orci elektronskih mozgova igraju istovremeno meč na četiri ploče. Za svaki potez se utroši 4—5 dana, pošto elektronski mozgovi još uvijek sami ne odlučuju o slijedećem potezu, već ukazuju na sve moguće varijante stavlja-jući se u položaj protivnika.

Profesor Makarti, »kapiten« američke ekipe je izjavio: »Meč se odvija veoma sporo ne kri-vicom računara već zbog hiljadu drugih stvari sa kojima smo su-očeni ja i moje ruske kolege. Tek kroz šest mjeseci možda ćemo imati jasnu predstavu o kvalitetu igre, znaćemo da li je moj program ili program mojih sovjetskih kolega bio na nivou velikih šahovskih majstora«.

Da li su šahovski mozgovi u stanju da prave ovakve previde kao čuveni velemajstori? Ili ćemo možda uskoro pročitati izvještaj sa nekog turnira u kome stoji da poslije petog kola na tabeli vodi i IBM — 7090, ispred Kompjutera 360 i MB — 21.

Za vrijeme Olimpijade u Lajp-cigu 1960. godine, održana je velika šahovska izložba. Tada smo imali priliku da vidimo šahovski računar Španca Toresa Kuereda. Na ploči je bila postavljena jednostavna konačnica: top i kralj protiv kralja. I ko god je od nas pokušao da spasi remi protiv topa, nije mu uspjelo. Šahovska mašina je sve pobje-đivala matematičkom tačnošću.

■ ■#■■

Pogledajte sada jedan šahovski zadatak, koji je bio postavljen pred kibernetičku mašinu. (Strana 177).

Bijeli igra i daje mat u tri poteza. Izmjerite vrijeme koje će vam biti potrebno da pronađete rješenje, jer mašina je utrošila 10 minuta za »razmišljanje«.

Čitaoci pobijedili mašinu

Na turniru u Palmi de Ma-jorci 1967. godine u jednom dužem razgovoru Botvinik mi je iznio svoje mišljenje da će mašina u budućnosti pobjeđivati velemajstore i da čak može postat i šampion svijeta . To je j bilo veliko iznenađenje i taj razgovor je prenio američki šahovski časopis »Čes lajf«. Eve je rekao da više vjeruje u čovjeka nego u mašinu, sa tim se složio i Korčnoj. I kao utjehu velemajstorima evo kako je mašina izgubila jednu partiju. Sredinom 1968. čitaoci lista »Uralski rad-nik« iz Sverdlovska igrali su jednu partiju protiv mašine i ta borba je trajala četiri mjeseca. Prilikom izbora poteza čitaoci su glasali i igrali su onaj potez koji je dobio najviše glasova. Pogledajmo taj prvi masovni meč protiv robota.

Čitaoci — mašinaL e4, Sc6. (Ovaj Nimcovičev ttsz se rijetko sreće na turni-BL ali izgleda da mašina ■ce? ne mari za modernu teo-p." 2. d4, d5; 3. Sc3, de:; .«. Sc5; 5. Lf4, Sg6; 6. Lg3, Mašina nesmotreno slabi svoga kralja). 7. Lb5+, 8. Sh3!, c6! (Bravo ma-automat sasvim pravilno i ne dozvoljava izmjenu x>ljnih lovaca.) 9. Lc4, 10. Dd2, Dc5. (Ljudi su spremili zamku, misleći odigrati 10.. . 0—0—0 čega bi crna dama ostala

u matu jer je prijetilo Sa4. Ma-šina je čak izračunala da bi slabo bilo uzeti i pješaka Db2:; 11. Tbl, Da3; 12. Tb7: ltd.) 11. dc:, 1x6:; 12. Le6!, Sh6; 13. 0—0—0, Se5; 14. Sg5; Shg4; 15. h3, g6; 16. gh:, Lg7. (Mašina se ugledala na Matulo-vića i ne predaje, iako ima figuru manje.) 17. Le5:, De5:. (Da li je mašina vidjela da poslije 17... Le5 slijedi: 18. Lf7+, Kf8; 19. Se6+ sa dobitkom kraljice?) 18. Dd8+!, Td8:; 19. Lf7+ i ma-šina se predala. Ko zna, možda neko dugme u mašini nije bilo dobro pričvršćeno...

OVO NISU IGRALI MAJSTORI

:■ : une ljubitelja šaha, koji ne-■u. _ majstorsku titulu odigraju k aeku partiju na kojoj bi im fcmvidjeli i majstori. Često se Mpadi da igrač kome je šah knc omiljena zabava, problem-«L irvede završnu kombinaciju. bc nekoliko takvih ostvarenja fcfcnsu — amatera koji su u oblastima života postali

id-'m"li #

-s-

poznate ličnosti, a šah im je samo najdraža razonoda.

Ovo je pozicija iz jedne slobodne partije koju je Veljo Stoj-nić, jedan od organizatora ustanka u Bosanskoj krajini, a poslije rata dugogodišnji funkcioner Savezne skupštine, igrao sa svojim bratom Nenadom. Goneći crnog kralja po tabli i istjeravši ga na čistinu on je ostao slabiji za topa, lovca i pješaka. A onda je protivniku objavio mat u pet poteza.

1. a3+, Kc3. (Jedini potez, jer inače slijedi 2. Db3.) 2. Kcl. (Međupotez koji uvlači crnog kralja u matnu mrežu.) 2.. . Tc4. (Brani mat Db3). 3. Tc7!, b5; 4. Tc4:, bc:; 5. Da5 mat.

Najdražu pobjedu Veljo Stoj-nić je postigao 1936. godine protiv Aljehina. Nekadašnji šampion svijeta ie tada igrao u Ba-

M

njoj Luci simultani«! i Stojnić o tome događaju priča:

—• Imao sam tada 20 godina. Bio sam u&nik četvrtog razreda Učiteljske škole. Aljehin se borio protiv 41 protivnika. Bio je prvi maj 1936. Mi smo na svaki sto stavili crvene karanfile. Gledali smo u Aljehina kao u Boga. Prošla su dva sata i kod mene se pojavila odlična pozicija. O-svojio sam figuru i stekao sa-mopouzdanje. Aljehin se ubrzo predao. Tu partiju godinama sam ljubomorno čuvao zapisanu, a onda mi je zauvijek nestala u ratnom vihoru.

Fođbaler pobijedio majstora

U slobodnom vremenu šah je Milošu Miluticoviću najmilija zabava kao i ŠeJcularcu, Ostoji-ću, Ferhatoviću i drugim fudba-lerima-šahistima. Ali jedan fud~ baler je i u šahu postigao izvrsne rezultate, osvojio je i prvu ka-tegoriju, pobjeđivao majstore...

Nikola Mijušković, raniji igrač »Crvene zvezde«, »Sarajeva« i »Sutjeske« jedan je od najboljih šahista Crne Gore. U finainim takmičenjima za Kup Maršala Tita u Vrnjačkoj Banji 1966. igrao je na drugoj ploči za ekipu »Čelika« iz Nikšića i protiv pet majstora osvojio tri poena. Dra-ško Velimirović je tada bio član državne reprezentacije, igrao je u velikoj formi, ah' je jedini po-raz doživio protiv Mijuškovića. Evo te partije.

Mijušković —■ Velimirović (Kraljeva Indijka)

1. d4, c5; 2. d5, Sf6; 3. c4, g6; 4. &3, I,g7; 5. e4, 0—0;6. Ld3. e6; 7. Sge2, ed: 8. ed:, do; 9. 0—0, ad"; 10. Lg5, h6; 11. Lh4, Sbd7; 12. f4, b5; 13. b3, Db6; 14, h.3, M. (Crni nepotrebno blokira poziciju na daminoj strani.) 15. Sa4, Dc7; 16. Dc2, Sh7; 17, Tael, Sdf6; 18. Kh2, Ld7; 19. Sgl, Tae8; 20. Sf3, Sh5: 21. Le7. (Mijuško-vić je želio da stvori komplikacije kako bi postigao sve pobjede na turniru.) 21. .. Sf4: 22. i 1/8: Tf8: li. Dd2, Sd3: 24. Dd3: Sg5; 25. Sg5: hg: 26. Te7, Le5+ 27. g3 g4 28. De3 Dd8 29. Dg5 Lg7 30. h4 Lf5 31. Tfel Le5; 32. Tle5:. (Bijeli ispravno žrtvuje kvalitet i raz-bija crnu poziciju.) 32... de: 33. Df6! Le6 34. h4 gh: 35. Dg5+. Kh7; 36. Dh5:+, Kg7; 37. Dg5+ Kh7 38. de: Ddl; 39. Dh5+ Kg7 40. Tf7:+. Crni predaje.

Iznenadni pstNarodni heroj Kostja Đura-

šinović ispričao mi je Sta mu se dogodilo na ekipnom prvenstvu Hrvatske 1950. godine. On je igrao za ekipu Siska i u susretu protiv Šibenika prekinuo je u ovoj poziciji:

■— Svi su mislili da sam izgub-ljen, kaže Đurašinović, a ja sam u nastavku mrzovoljno davao ša-hove kao. da samo produžavam uzaludan otpor. Slijedilo je: 1. Dc3+, Kb5: 2. Db2-j- Ka5:

208

;

mm..

mm. m m

3. Da3+ Kb6: (Crni i ne sluti šta ga čeka). 4. Db4+! 4 . . . Ka7 : 5 . Db7 :+ Kb7: i pa t . Crni je morao igrati 4.. . Kc6 5. Db7:+?, Kc5! i dobija.

Nakon izlaska drugog izdanja ove knjige primio sam pismo od poznatog grčkog šahiste i kompozitora problema Trandofila

Šaperasa koji s pravom kaže da je remi i nakon 4. .. Kc6. 5. Db6-H Kd5 6. Db3+ i remi .

PRVA ŠAHOVSKA PARTIJA U KOSMOSU

HE* vrijeme leta sovjetskog ko-notog broda »Sojuz 9«, 1970. ■C-1; odigrana je i prva šahov-t Tirtija Kosmos — Zemlja. -;kipu« Kosmosa su igrali ijan Nikolajev i Vitalij Se-: --: v. Oni su se nalazili u s-.:su dok je brod obilazio Zemlje, a njihovi protivnici .. i} Kamarin i Viktor Por-i: su slali poteze sa Zemlje. : i:: ;e Zemlja predložila ovaj T"_ bijele figure je imala c^čka ekipa i prvi potez je rri: Nikolajev. Evo kako je t: taj susret.

Kosmos — Zemlja1970. godine

Primljeni damin gambit

1. d4, đ5;2. c4, dc:;3. e3, e5; 4.1x4:, eđ:; 5. ed:, Sc6; 6. Le3, Ld6; 7. Sc3, Sf6; 8. Sf3, O-0; 9T 0—0, Lg4; 10. h3, Lf5; 11. Sh4, Dd7; 12. Df3, Se7; 13. g4, Lg6; 14. Tael, Kh8; 15. Lg5, Seg8. 16. Sg2, Tae8; 17. Le3, LM; 18. a3, Lc3:; 19. bc:, Le4; 20. Dg3, c6; 21. f3, Ld5; 22. Ld3, bS; 23. Dh4, g6; 24. Sf4; 25. Lc4:, bc:; 26. Ld2, Tel:; 27. Tel:, Sd5:; 28. g5, Dd6; 29. Sd5:, Cd:; 30. Lf4, Dd8; 31. Le5+,tf6; 32. gf:, Sf6:; 33. Lf6+, Tf6; 34. Te8+, De8; 35. Df6:+, Kg8. Remi

KVIZ »ŠAHOVSKE ČITANKE<-

ste stigli do kraja knjige, ste nagradu. Nagrada će rčni zadaci u obliku ša- kviza._ :e ove pozicije, rješa-

\ a jte ih i divite se ljepoti šahovs-ke igre.

Počnimo sa jednim čudnim /ćidatkorn dr Karla Fabela.

Bijeli igra i matira crnog u prvom potezu. Dobro pogledajte poziciju, nije tako jednostavno...

2. 16:2 = remi!

Da, ova pozicija spada u čuda šahovske ploče. Bijeli ima samo kralja i sićušnog pješaka, a crni svih 16 figura. Takva prednost u svakoj igri bila bi dovoljna, ali u šahu to, ipak, nije tako.

Ovdje bijeli remizira! Kako? Prije nego što pogledate rješenje na kraju knjige, pokušajte sami riješiti. Potrebno je spriječiti mat bijelom kralju: I...f5, zatim pov-lačenje lovca po dijagonali uz Dg7 mat, ali ima i drugih prijet-nji.

Prethodni zadatak je sastavio Englez Reikroft, ali i ovdje se njegov zemljak Hju Kornej pra-vio Englezom. Postavio je na ta-blu 20 lovaca i baš ga briga za to što ćete vi morati iz pet šahovskih garnitura izdvajati lovce da biste ovo riješili. Ali mu ni to nije bilo dovoljno, postavio je još dva za-datka:

Prvi: bijeli igra i matira crnog u četiri poteza

Drugi: da li je do ove pozicije moglo doći normalnom igrom?

4. Tempo važniji od skakača

1. Mat u prvom potezu 3. Dvadeset lovaca na jednoj ploči

Ticamo se u prvu polovinu ■ eka. Bijeli ima skakača ma-rnpo više. Tempo je važni-eii pobjeđuje. Kako?

5-6. Blizanci

U oba problema zadatak je ist i : pomoćni mat u dva poteza. To znači: crni prvi igra i pomaže bijelome da ga (crnoga) matira. Dva problema, dva autora: Paros i Rilakov.

!J1,

imi

rt i

B7. Normalni šah

noćni mat ipak ne spada u »: -rnalni šah, jer niko nije toliko ■nan da pomaže svome protiv-i i - i da izvodi neku vrstu sa-i>: ubistva. Zato se vraćamo sta-:-. dobrom, normalnom šahu. >ooo što su igrali Spaski i Korč-- Beogradu, u finalu kandi-htikih mečeva 1977, da li je tonormalni šah? - upitaće n: Mislim na sve ono oko de-■oosiracione table, paravana, i Knih rekvizita. Ovdje je zada-vim normalan: bijeli igra i ■bjcduje...

8-9. Kojom figurom želite mat?

Engleski šahista Kartnej tra- pitanje upućeno protivniku: ko-jom figurom želiš da te matiram? Prvi zadatak (lijevo) sastavio je J. Kling prilično davno, 1849. Bijeli matira crnog u petom pote-zu pješakom koji se sada nalazi na polju f3. Drugi zadatak (des-no) Karla Fabela nastao je stotinu godina kasnije: bijeli matira crnog topom koji je sada na polju h8. Ugodnu zabavu...

U. Mat u pet potezaZa kraj jedna poslastica: kom-

pozitor V. Pauli je postavio 1914. godine bijele pješake u obliku lo-vačkih aviona u letu i jednostav-no rekao: mat u pet poteza. Teško jeste, ali je lijepo. I Njegoš je re-kao: »Bez muke se sablja ne sako-ya...« Čestitam ako ste uspjeli ri-ješiti barem tri od ovih 11 zadata-ka.

gao je za raznim kuriozitetima i u časopisu »Čes« uz ova dva zadat-ka napisao: U vrijeme kraljice Viktorije bilo je moderno da se sastavljaju problemi sa zadatkom da se određenom figurom matira protivnik. Ali nije to ništa neo-bično. I sada, u 1978. godini, često u šahovskim klubovima čujemo

10. Ipak remi

Crni pješak neodbranjivo postaje kraljica, bijeli skakač je daleko i ovdje bi mnogi, u ime bi-jeloga, potpisali predaju. Ali ni-kada nije kasno da predate parti-ju. Zadatak glasi: bijeli igra i re-mizira. Vrlo je teško naći rješe-nje, ali pokušajte...

LJEPOTICA IZ BUGOJNAJedan od najvećih turnira u ;:-. ; . šaha održan je u Bugojnu, u. mu Bosne, od 26. februara do marta 1978. godine. Na tome mceMurniru, kako ga je nazvala ■jetska štampa, nastupilo je 16 ieie~ajstora, među kojima sadaš-jjri lampion Karpov i dva bivša Ifarncna Talj i Spaski. Taj turnir - :- r _dio veliko interesovanje u fcijetu jer je okupio gotovo sva '■a'.eca imena svjetskog šaha. U ir.jeme turnira, Robert Fišer je čak dva puta telefonom zvao Bu-: no i tražio partije. Prvo mjesto podijelili Spaski i Karpov sa 10 poena ispred Timana 9, Ta-i i Ljubojevića 8,5 itd. Medu i iljepše partije bugojanskog spada partija u kojoj je >ert Hibner efektno pobijedio nša Portiša. Hvo te partije sa .--nemarima velemajstora Vlasti-r j Horta, pisanim za knjigu ►Bugojno 78«.

Portiš - Hibner\ mocoindi jska odbrana

l.d4Sf6 2.c4e6 3. Sc3Lb4 4. 3 b6 5. Se2 La6 Ovaj potez je ak-feniji od 5... Lb7 6. a3 Le7 7. d5!i b_<eii ima više prostora za igru. 6. a3 L:c3. Da li je ovaj potez forsi-ii- - zavisi mnogo od varijante . Le7 7. Sf4 d5 8. ć:d5 L.fl 9. trt La6 10. e:f7+ i bijeli je za re~utak u snažnom napadu. 7. >x3 d5 8. b4. Ovaj posljednji po-BC ?ijelog je stvar ukusa, jer se H.:ie"iarati i 8. Df3, 8. b3, 8. Da - f8. Le2. 8... 0-0 (8... L:c4 9. _ ;- o:c4 10. De2 c5 11. d:c5 b:c5 3:c4 c:b4 13. a:b4 je već odi-u partiji Portiš - Kluger. mpešta, 1961.) 9. b5 Lb7 10. cai5. Sa strategijske tačke glediš-

ta, partija je vrlo interesantna. Portiš vjeruje u par lovaca, Hibner će krajičkom oka osmatrati liniju a8-hl. 10... S:d5 11. S:d5 D:d5 12. f3 a6 13. Ld3 f5. Ne smije se zanemariti prijetnja na 14. Le4. 14. a4 a:b5 15. La3 b4! Važno je držati liniju a zatvorenom. 16. L:b4 Tf7 17. Tcl La6 18. Lc2?! Portiš želi da sačuva lovački par po svaku cijenu, čak i po cijenu docnijeg gubitka. Naravno, poslije izmjene bjelopoljnih lovaca izgledi na pobjedu i jednog i drugog su minimalni. 18... Sc6 19. Lb3 Dd7 20. Lc3 Se7. Crni sistematski gradi vrlo elastičnu poziciju i ima dobre izglede na pobjedu pošto bijeli nije riješio probleme u razvijanju kraljevskog krila. 21. Kf2 Sd5 22. Sd2 Dd6! h2 će da visi i bijeli će morati da oslabi svoje kraljevo krilo prije ili kasnije. 23. Dc2 Lb7 24. Dc4 Tf6! Crni stoji bolje zbog mogućnosti da stvori prijetnje na kraljevom krilu. 25. g3. Veoma tužan potez, ali šta drugo? 25... h.5! Početak strateški dobro smišljenog napada. 26. Thdl h.4 27. Tgl. Posljednji potezi dokazuju da ne postoji dobar plan u taboru bijeloga. 27... Taf8 28. a5 Th6 29. a:b6 c:b6 30. Tal Kh7 31 Ta7 Db8 32. Taal. Time bijeli nudi remi ali crni ne obraća pažnju i nastavlja napad. 32... Sf6 33. Ldl Dd6 34. Dc2 h:g3+ 35. h:g3 Th3. Bolje je bilo 35... Th2+ 36.Tg2S'h5! - odmah dobija sa Pg3, ali crni ovdje slijedi svoju zamisao i možda je već pripremio briljantnu završnu kombinaciju. 36. cl Tf7. Ovaj potez sprečava prijetnju Dc2 -c7 i bijeli bi preživio na-

pad crnog. 37. Le2? Ovaj potez omogućuje završnu kombinaciju, ali je bijeli slabiji čak i poslije boljeg 37.Tg2 37... Se4+ ! Sve je

forsirano. 38. f :e4 «" :e4+ 39. Kel D:g3 + .

Bijeli predaje zbog 40. T:g3 Thl+ 41. Lfl Th:fl+ 42. Ke2 T7f2 mat.

Sekunđanti...

U početku knjige ste pročitali da čekvndant često umjesto ijgra-ča pretraži sve varijante i onda ih servira. Šta radi sekundant, \ kada je prvi put uvedeno to zvanje u borbi za svjetsko prven-stvo? Prvi je Lasker imao svog sekundanta i od njegovog vre-mena do danas mnogo šta se izmijenilo. Sekundant je nekad bio ukrasna figura, danas je postao veoma važna ličnost. On analizira partije, bilježi šta igraju konkurenti, pripremu varijante.

Sekunđanti se uglavnom pojav-ljuju na olimpijadama, na meče-vima za svjetsko prvenstvo i na velikim međunarodnim turniri-ma.

U meču protiv Spaskog i pro-tiv Botvinika Petrosjanov sekun-dant bio je Isak Boleslavski, Spaskom je pomagao Bondarev-ski, Talju Koblenc itd. Eve je protiv Aljehina za sekundanta angažovao velemajstora Fajna, a Aljehin Eliskazesa, koji je tada imao titulu internacionalnog maj-stora. Mnogi su mislili da je Aljehin pogriješio, ali stručnjaci

su rekli da je Aljehinov izbor bolji, bez obzira na šahovsku snagu l'za&rani'ića. fa/n je tacfa bio gotovo ravan. Eveu i imao je pretenzija da zaigra za titulu šampiona, pa nije mogao biti »druga violina«, a skromni Eli-skazes se sav posvetio Aljehino-voj borbi.

Bobi Fišer je na Turniru kan-didata 1959. uzeo Larsena za pomoćnika, a 1962. i njemu i Benkeu je pomagao Bizgajer. Gligorićev sekundat na kandi-datskom turniru (1959) bio je Matariović, a na međuzonskom, 1964, dr Trifunović. Bora Ivkov za svoga sekundanta nije uzeo velemajstora. Njemu je već duže vremena pomoćnik internacio-nalni majstor Petar Smederevac.

Svjetski prvak Petrosjan re-kao je jednom: — Ja nemam povjerenja u sekundante, dok sam dobro sve ne vidim. Dogo-dilo mi se da su mi 1946. se-kunđanti pogrešno analizirali pre-kinutu partiju i od tada se uvi-jek oslanjam u sopstvene ana-lize.

An pasan ...

* Čuveni kompozitor Sergej Pro-kofjev (1891—1953) pobijedio je u simultanci 1909. Emanuela Laskera, a 1914. Hoze Raula Kapablanku.

* Najveća simultanka odigrana je u Havani 1966. godine. Ču-veni velemajstori, učesnici olim-pijade igrali su istovremeno pro-tiv 6.840 protivnika.

* Da bi se pripremili za šahovski meč velemajstori se ponekadpodvrgavaju pravom atletskomtreningu. Smislov je čak imaosparing-partnera za boks i takose spremao za svjetsko prvenstvo. Botvinik je šest mjeseciprije početka meča sa Petrosja-nom napustio svoj posao i svakog jutra, bez obzira na kišui vjetar, šetao po 12 kilometarakroz šumu oko svoje đače. PoputNapoleona koji je prije polaskana osvajanje Rusije, proučavaosve varijante vojnih operacija,i Botvinik je izučavao svakiPetrosjanov poteza.

* U dvoboju sa Spaskim 1966.godine, svjetski prvak Petrosjanje izgubio na težim 6 kilograma,Za dva mjeseca koliko je trajaotaj meč Spasfci je dobio 5,5kilograma.

* Šahovski velemajstori su različitih profesija. Petrosjan, Talj,Gligorić, Spaski su novinari,Botvinik, Ko tov, Averbah, suinženjeri. Mnogi su i šahovskiprofesionalci. Najneobičnije zanimanje imao je Nikolas Ro-solimo. On je bio jedini velemajstor - taksi šofer.

* Velemajstor Blekbern je jednom prilikom vezanih očiju najavio mat u 16 poteza, i kasnijedokazao da je bio u pravu.Slično Ludvigu Van Betovenukoji je komponovao svoje sonate kada je bio već sasvimgluv, A. F. Mekenzi je potpunoslijep komponovao šahovske probleme. Njegovi problemi se ubrajaju u remek-djela.

U dvorcu pionira

Za vrijeme meča Petrosjan — Spaski u Moskvi 1966. pošao sam jedne nedjelje prije podne sa Taljem u dvorac pionira u Lenjinskim gorama. Pošto je Talj igrao hendikep meč protiv deset mališana, mislio sam da se nećemo dugo zadržati i da ćemo stići na fudbalsku utakmi-cu. Ali Talj je morao ostati preko tri sata. Pored toga, tri mališana su osvojila po pola poena. Bilo je to veliko iznena-đenje za mene, ali su mi obja-snili da je Talj tada postigao najbolji rezultat posljednjih go-dina. I Petrosjan i Botvinik i Smislov su tu gubili partije.

U domovima pionira kao što je ovaj, mladi talenti imaju van-redne mogućnosti za razvoj. Me-đu pionirima ovog doma ima devet majstorskih kandidata. Nije onda ni čudo što je Maks Eve jednom, nakon dolaska u Mo-skvu, rekao: — Ne želim da igram simultanke u Dvorcu pio-nira! Engleski majstor Vejd igrao je simultanku na 30 ploča protiv moskovskih pionira, i poslije 12 sati postavio je pravi rekord — nije dobio ni jednu partiju, a izgubio ih je 20.

Aleksandar Kotov je ispričao šta se njemu dogodilo kada je osvojio velemajstorsku titulu 1939:

— Igrao sam u Dvorcu pio-nira simultanku na 30 ploča. Protivnici su mi bili šahisti od osam do 12 godina, a među njima i četiri djevojčice. Poslije dva sata igre pomislio sam u sebi: Velemajstore, nećeš do-biti nijednu partiju! I zaista, od 30 susreta dobio sam samo če-

Prvi šampion svijeta, Viljem Štajnic, dobio je uzastopno 16 partija, na dvokružnom turniru u Beču 1873. godine, i to pred-stavlja rekord, koji još niko nije oborio.

tiri, 15 sam remizirao i 11 izgu-bio. Znao sam da će od takvih mališana izrasti šahovski maj-stori. Tako je i bilo, mnogi su postali čuveni šahisti. U dvor-cima pionira odrasli su Korčnoj, Talj, Spaski i druge zvijezde sovjetskog šaha . . .

An pasan

U Pragu je 1874. godine odi-gran turnir naslijepo. Prvo mje-sto osvojio je Dobrovski sa 13,5 iz 14 partija.

Dvojica naučnika su izraču-nala da izbor svih mogućih po-teza u šahu iznosi deset podig-nuto na 50-i stepen. Ta bezimena cifra se piše jedinicom sa 50 nula i toliko puta množimo 10 sa 10. Sada napišite brojku tri sa 40 nula. Toliki broj knjiga (sa po 200 stranica) bilo bi po-trebno da bi se ispisala cifra 10 podignuta na pedeseti stepen, koliko ima različitih poteza u ša.hovskoj partiji.

Tigran Petrosjan je dobio prvi meč koji je odigrao i tako je postao šampion svijeta.

U partiji Reševski — Smislov, meč SAD — SSSR, 1945. Re-ševski je za 23 prva poteza utro-šio sat i po, a Smislov — osam minuta. Partiju je dobio Smislov.

Pol Morfi je izgubio u životu samo jednu partiju naslijepo.

Jedna od nagrada za pobjed-nika meča između Taraša i Mi-zesa 1916. godine, bila je — pola funte maslaca. Nagrada je u to vrijeme bila vrednija nego što sada izgleda, jer je maslac bio rijetkost u Njemačkoj za vri-jeme rata.

Štajnic je jednom bio uhapšen zbog toga što se posumnjalo da je špijun. On je igrao dopisni meč sa Čigorinom i policija je mislila da šahovski potezi pred-stavljaju tajne špijunske cifre. *U Njemačkoj je, prema pisanju usta »Konstelejšen«, izdata knjiga pod naslovom »Nekoliko savjeta gledaocima šahovskih turnira«. Samo jedna riječ je odštampana na prvoj strani: »Ćutite«. Ostale strane su potpuno prazne. *

Isti list je objavio da se u njemačkom selu Strobek šah uči kao zvaničan predmet u školi. Svi stanovnici ovog sela, muškar-ci, žene, djeca, igraju šah.

Misli o šahu

»Ja volim šah zato što čovjeka nagoni da radi glavom, ali na neki neobičan način«.

(Tolstoj)

»Šahovska igra je ispit uma«. (Gete)

»Od' svih igara šah zaslužuje najveću počast ljudskog uma. Šah je više nego igra, manje nego nauka«...

(Volter)

»Paskal je rekao da što je čovjek pametniji, više različitih karaktera vidi. Isto je i u šahu: dobar igrač vidi mnogo varijanti, a slabome sve one izgledaju iste« (Tolstoj)

»Ljudski život je partija šaha«. (Servantes)

»Ja sam kao šahista bez nade, i nikada ne mogu vidjeti više od dva poteza unaprijed«.

(Bernard Šo)»Život je prekratak za šah«.

(Bajron)

Šahovske poslovice

»Nema se vremena za šah, kada kuća gori«.

Italijanska poslovica

»Šah ne mogu igrati ljudi sla-bog srca«.

Francuska poslovica

»Ako ste pobijedili protivnika za šahovskom pločom to ne do-kazuje da ste bolji igrač«.

Engleska poslovica

»Tri najdragocjenije stvari na svijetu su: žena, šahovska ploča i harfa«.

Velška poslovica»Šah i vino su rođena braća«.

Ruska, poslovica»Ljude dobro upoznate kada

sa njima igrate šah i na puto-vanjima«.

Ruska poslovica»Postoji mnogo šahova, ali

jedan je mat«.Ruska poslovica

ŠAHOVSKI HUMOR

Tako je igrao Minhauzen

Vjerovatno ste pročitali mno-ge priče o Minhauzenu, ali niste vidjeli ni jednu njegovu partiju. Kažu da je i u šahu imao bujnu maštu. Evo pogledajte:

Minhauzen — N. N.1. e4, d5; 2. d3, e6; 3. Sf3,

Sc6, "4. Lg5, Lb4+; 5. Ke2, Dd7; 6. Sc3,. Sf6; 7. a3, h6; 8. La4, La5; 9. e5, d4; 10. Sa4, Sh5; 11. Sc5, Sf4; mat.

217

Minhauzen — N. N.

1. e4, d5; 2. e5, d4; 3. c3, i6j 4 , ef , dc;; 5, fe;, cd;^ 6, L:, d2, Le7:; 7. Sf3, Sc6; 8. Sc3, Sf6; 9. Se2, Sd7; 10. SH4, Sce5; 11. Se6, Sd3; mat.

U ovoj poziciji Minhauzen je rekao: To je nemoguć potez. •

— Kako nemoguć, pa takoste i vi igrali.

— Alija sam igrao kraljicom.

Minhauzen — N. N.1. e4, e5; 2. d4, d5; 3. c4, f5;

4. f4, c5; 5. ef:, dc:; 6. dc:, ef:;1, X/4,v LcSj 8, Sb»:^ Xj?J:; 9.

Lc4:, Lf5; 10. Lg8:, Lbl:; 11. Tbl:, Tg8:; 12. Tgl:, Tg8:; 13. Dd8:, Kel:.Znači, vi ne znate igrati šah.

— Ne znam gospodine, ah' ni-sam mogao da odbijem vašu po-nudu, pa sam gledao kako vi igrate, tako sam i ja igrao.

Aforizmi Savelija Tartakovera

Savelij Grigorijevič Tartakover rođen je u Rostovu na Donu. Po-red šahovskih uspjeha stekao je slavu kao šahovski pisac. U pisa-nju nije imao ravnog sebi medu šahistima i zato ga je Lasker naz-vao »Homer šahovske igre«. Iz njegovih knjiga su izabrani ovi aforizmi.

»Čitava šahovska igra to je, tako reći, jedan zamaskirani po-tez konjem«.

»Bijeli pješak na a2 često opasnije prijeti da se pretvoriu damu nego onaj na a7«.

*

»U grešci se uvijek krije neštotačno.« *

»Šah je borba. Do pobjede se ne može doći dobrom igrom, već se mora igrati bolje.

*

»Pogrešan potez može (i smi-je) da igra samo jak igrač.«

110

»Kombinacija, to- j e moguća nemogućnost. To je božanstvena iskra, koja postoji nezavisno od ostalih šahovskih ideja i koja osvjetljuje, kao meteor, šahovskupartiju«.

*»Veoma često se pokaže da

je jedina greška u partiji bio znakpitanja koga je stavio komentator«. *

»Kada sedma linija ne bi postojala, trebalo bi je izmi-sliti«.

*»Najbolji način da se obori

Evansov gambit jeste — igrati-špansku partiju«.

*»Šah postoji isključivo zahva-

ljujući greškama«.

»Apsolutna pravila u šahu suizuzeci.« *

»U šahu postoji samo jedna jedina greška - precjenjivanjeprotivnika. Sve ostalo je sreća ili slabost.

RJEŠENJA(Otvaranje)

Pet Lojdovih pitanja:I. d4, dS; 2. Dđ3, Dd6; 3. Dh3

Dh6; 4. Dc8 mat.IL e4, e5; 2. Ke2, Ke7; 3. Ke3,

Ke6; 4. Df3, Df6; 5. Se2, Se7; 6. b3, b6; 7. La3, La6; 8. Sd4, ed: mat.

m. 1. f3, e5; 2. Kf2, h5; 3. Kg3, M+; 4. Kg4, d5 mat.

IV. 1. e3, a5; 2. Dh5, Ta6; 3.Da5:, h5; 4. De7:, Tah6; 5. h4, f6;6. Dd7:+, Kf7; 7. Db7:, Dd3; 8.Db8:, Dh7; 9. Dc8, Kg6; 10. De6pat

Engleski šahista EdelStajn je pro-našao da i crni može patirati bijelog u deset poteza:

1. h4, h5; 2. c4, d5; 3. Db3, đc:; 4. e4, cb:; 5. ab:, Db4:; 6. Ta4, Dhl:; 7. g4, Lg4:; 8. Sf3, Lf3:; 9. Sa3, La3:; 10. Tb4, Lb4: pat.

V. 1. f4, e5; 2. Kf2, Df6; 3. Kg3,Df4: + sa vječitim šahom.

(Središnjica)

Kombinacije: Suetin — Nilsen: 1. IM:, gh; 2. Tđ71, Sd7:; 3. Dg6:+, Kf8; 4. Db.7 crni je predao, jer na Sf6 ide Dh6+ itd.

Belov — Osahnk: 1. Df8+ i crni je predao. (Ako 1. Kf8:; 2. Lh6+, Kg8 i 3. Te8 mat.)

Sentkov — Biešin: 1. Dd5:+, Sd5:; 2. Lc4, Tffi; 3. Ld5:+, Kf8; 4. Sh7+, Ke8; 5. Sf6+, Lf6; 6. Th7, Db6; 7. Tb7, Dd8; 8. Lh6, Da5; 9. Lc6+, Kd8; 10. 118, b3+; 11. Ke2, Kc8; 12. Le7, Sb8; 13. d7+, Sđ7; 14. Sd6 mat.

Minić — Honfi: 1. Dt7J Crni predaje.

Fuks — Korčnoj: 1... Ld3! Bijeli predaje.

(Ako uzme lovca topom, onda 2... Tel mat, a na 2. Ld3:, Dd6:.)

Mikenas — Bronštajn 1 . . . Ta3:!Ivkov — Bern: 1. Da3, f6; 2. f3,

De2:; 3. Tđ2 i crni predaje.Marić — Gligorić: 1 . . . Tb3!Ustiuov — Štajn: 1. . . Td7. Bijeli

predaje jer na 2. Dd7: ide 2... Sg3+ i Dh5 mat.

Sokolov — Ružnikov: 1. Tb7:, hg:; 2. Sc6+ i 3. Te7 mat.

Kombinujte s Taljem

Talj — Smislov: 1. DH:, Dal:+; 2. Kd2, Tf7.\ (Na 2... Ddl; 3. Tdl, Tf7:+; 4. Sf7+; 5. Sd8 itd.) 3. Sf7+, Kg8; 4. Tal: i bijeli dobija.

Talj — Toluš: 1. Lg5, f6; 2. e5, Te5:. (Na fg:; 3. Lg6:, hg:; 4. Dh8+, Kf7; 5. Th7+!); 3. Lg6:, Tb7; (ili hg:; 4. Dh8+, Kf7; 5. Th7+, na 3 . . . Tg5; 4. Lh7:+, KH; 5. Se4); 4. Se4, fg:; 5. Tfl, Te4:; 6. Le4:, Tg7; 7. Tf6, Lg4:; 8. Thfl, Sd7; 9. Td6:, De7; 10. Ta6:, Kh8; 11. Lh7:, Sb8; 12. Lf5+, Kg8; 13. Le6+, Le6:; 14. Te6:. Crni predaje.

Kuper — Talj: 16. . . Sb2:; 17. Kb2:, bc++; 18. Ke3:, 0—0; 19. Tbl, Da5; 20. Kd3, Tac8; 21. Df2, La8; 22. Tb3, e5; 23. g5, (23. Sf5, Tc2:!); 23... ed:; 24. Sd4:, Ld4:; bijeli predaje. (Na 24. gf:, Tc2:; 25. Kc2, Da2:+; 26. Tb2, Le4+).

Talj — FiSer: 19. f4, ef:; 20. Df4:, dc:; 21. Ld3, cb:; 22. Tael, Df6; 23.

Te6, Dc3:; 24. Lf5:, Tf5:. (Na Kh8, Th6); 25. Df5:, Kh8; 26. Tf3! Db2; 27. Te8, Sdf6; 28. Df6:+, Df6:; 29. Tf6:, Kg7; 30. T6f8, Se7; 31. Sa5, h5; 32. b.4, Tb8; 33. Sc4, b5; 34. Se5. Crni predaje.

Talj — Najdorf: 21. Te4:, de:; 22. Lf6, Db6. (Na gf:; 23. Dg4+); 23. Lg7:, Te8; 24. Le5, Dg6; 25. Sh6-H, Kf8; 26. f5 crni predaje, jer na Dg5 ide 27. Sf7:, a na Dc6 27. Dh5 itd.)

Talj — Ćirić: 1. Th8 zbog osku-dice vremena Ćirić je odigrao 1. . . alD i odmah predao nakon 2. Db64-. Ali Talj je imao u vidu ovu'kombi-naciju 1.. . Dg6; 2. Db8 + , Ke7; 3. Tg8:, De4+;4. f3, De2; 5. Kh3, Dfl; 6. Kh4, Dal + ; 7. Kg5, f6+; 8. Kg6 i više nema šahova.

Talj — Bern: 1. Db6! Crni predaje.Talj — Klauzen: 1. Sd5:! Ld5: 2.

Ta8!! La2, 3. Td8+ Kf7, 4. Dcb.

Deset Aljehinovih kombinacija

1. Reti — Aljehin: 26. .. Te3; 27. Sf3; (27. fe:, Dg3:+ i Se3); 27... cb:; 28. Db5:, Sc3:; 29. Db7:, Db7:;30. Sb7:, Se2:+; 31. Kh2, Se4!; 32.Tc4!, Sf2:; 33. Lg2, Le6; 34. Tcc2,Sg4; 35. Kh3, Se5+; 36. Kh2; (36.Kh4, Ta4+); 36... Tf3:!; 37. Te2:,Sg4; 38. Kh3, Se3; 39. Kh2, Sc2:;40. Lf3:, Sd4! bijeli predaje (Na 41.Tf2, Sf3+; 42. Tf3, Ld5).

Aljehin — Semiš 18. fe!:, Lg3:; 19. ef:+, Kh8; 20. Sd5 crni predaje. (Na Db8, ili Da7; 21. Sc6, a na Db7, ili Dc5 21. Se6).

Grinfeld — Aljehin: 30 . . . Td4:!;31. fe:; (31. ed:, Ld4: + ; 32. Kfl,Sf4:; 3. De4:, Dc4+; 34. Kel,Sg2: + ; 35. Kd2, Le3+); 31... Sf4;32. ef:, Dc4!; 33. Dc4, Tdl+; 34.Dfl, Ld4-f i mat u sljedećem potezu.

Aljehin — Feld: 15. Sf7!, Kf7:; 16. De6:+!, Kg6. (Na Ke6:; 17. Sg5 mat); 17. g4 i mat sa Sh4 je neod-branjiv.

Aljehin — Bogoljubov: 1. Sb5, Sb5; 2. Td8:, Td8; 3. Sb7:, Tb8; 4. Sc5, Ke7; 5. ab: crni predaje.

Potemkin — Aljehin: 1.. . Sd4, gf:; 2. Sf5: + . Kh3; 3. Sf2 mat.

Aljehin — Verlinski: 1. Ddl! i crni predaje. (Na 1. . . Ldl:; 2. Tc7:, a na 1 . . . Tfl : + ; 2 . Dfl : , Dd6; 3. Sf7, ili 1 . . . Da5; 2. De2, De5; 3. Td5).

Aljehin — Vest: 1. Dh7+!, Kh7:; 2. Tg7:, Tg7:; 3. Sf6 + , Kg6; 4. Lh5 mat.

Aljehin — Selesnev: 1. Sg6:!, hg:; 2. Te6:, fe; 3. Dg6: + , Kh8; 4. Lc2 s ma tom.

Aljehin — Eve: 1. Lb5 + , Db5:; 2. Tc8, Ke7; 3. Dc7+, Sd7; 4. Dd6 mat.

(Na 1 . . . Lb5:; 2. Tc8 f, Ke7; 3. Dc5 + ).

R. Reti (str. 69): 1... h5; 2. Kg7, h4; 3. Kf6, b.3; 4. Ke6, L2; 5. c7, Kb7; 6. Kd7 remi.

(Završnica)

Spasonosni pat: 1. Tb7 + , Kc8; 2. Tb5!, clD; 3. Tc5 + , Dc5: i pat.

Efektno i neobično

Cik-cak manevrisanje: 1. Dc3, Kbl; 2. Dd3+,Kal;3. Dd4, Kbl; 4. De4+, Kal; 5. De5, Kbl; 6. Df5 + , Kal; 7. Df6, Kbl; 8. Dg6+, Kal; 9. Dg7, Kbl; 10. Dh7+, Kal; 11. Dh8, Kbl; 12. Dhl mat.

Kuda idu pješaci?

Ako su crni pješaci na h7, g7, onda1. Lf6!, gf:; 2. Kf8, f5; 3. Sf7 mat.A ako su a2, b2, onda 1. Kc3, blD;2. Sc2- .

Gdje je kralj?

Crni kralj se nalazio na f3 i bijeli daje mat sa 1. 0—0. Crni kralj nije mogao doći na cl preko a linije, a kad bi stigao preko b linije, onda rokada ne bi bila moguća.

Osam crnih pješaka: 1. Dal,

e3; 2. Dhl, e4; 3. Dh5

Jedan protiv svili1. Kel:, Dal; 2. h3! (ovo je važno

da kasnije, nakon izvođenja skakača, crna dama ne može braniti topa na b3); 2 . . . Da2; 3. h4, Dal; 4. h5, Da2; 5. h6, Dal; 6. h7, Da2; 7. h8S, Dal; 8. Sg6, Da2; 9. Se5, Dal; 10, Sd7, Da2; 11. Sc5, Dal; 12. Sb7, Da2; 13. Sd6, Dal; 14. Sc4:, Da2; 15. SaS, Dal; 16. Sb3:. Mat.

Lovac pobjeđuje kraljicu: 1... De2;2. Lc7!, Df2; 3. Ld6!, Df4+ ; 4. g3+,Dg3; 5. Lg3 mat.

A. Troicki: 1. g7, f2; 2. Le7, flD;3. Lf6, Df6; 4. gh:D+, Dh8; 5. d4,Dfi7;; N6. hg:, b5; 7. e6 i bijeli dobija.

(Hiljadu kurioziteta)

S. Lojd: 1. Df 1 i 2. Dbl. Mat D 3 poteza koji je riješila kibernetička mašina: 1. eSL, Kd6:;2. c8T i Tc6 ili 1.. . Kf6:; 2. g8Ti 3. Tg6.

Osam tajanstvenih skakača (samomat u 18 poteza)

1. Tfl++ Kh2; 2. Dgl+, Kb3;3. Dg2+, Kh4; 4. Tf4+, Kh5; 5.Lg6+ Lg6:; 6. Dg5+, Kg5:; 7.Se6+ Kh5; 8. Sf6+, Kh6; 9. Th4+,U»5; 10. Th5:+, Kg6; 11. h8S+,Kf6:;12.g8S+,Ke6:;13.f8S+5Kd6;14. e8S+, Kc6; 15. d8S+, Kb6; 16.c8S+, Ka6; 17. b8S+, Tb8:+; 18.ab:S+, Tb8: mat.

Pomoćni mat u dva 1. Ka7, d8S; 2. Sa8, Sc6 mat.

Kako je nastala ova pozicija? Svo-jim posljednjim potezom bijeli je uzeo an pasan pješaka. Pozicija je izgledala ovako: Bijeli: Kg8, De3, Dg4, Lal, Lh7, d4. Crni Kf6, e7. Bijeli je igrao1. d5+, e5; 2. de:, ep. Ali Staje bioposljednji potez crnog? Analiza dokazuje da je crni kralj morao pobjećiispod dvojnog šaha sa e6 i uzeti pješaka na f6. Pozicija je bila ovakva:Bijeli: Kg8, De3, Dg4, Lal, Lh7, d4,e5. Crni: Ke6, e7, f7. Zaklanjajućise od šaha crni je igrao 1. f5 pa jeslijedilo: 2. ef:++ Kf6:; 3. d5+e5; 4. de: ep.

Šampioni komponuju:

Kapablanka — Lasker: 1. Sc7:, Sc7: (I sada na 2. Kc7 pat, a l i . . . )2. Ta8+! Sa8:; 3. Kc8 i bijeli jedobio.

Jedini Aljehinov problem: 1. Df5,Lf5:; 2. Ta7+, Ke6 (g6); 3. Sf4,(Tg7) mat. Na 1.. . Ld4:; 2. Kd7,Lf5; 3. Sb8 mat.

Mat bijelom kralju na h4! 1. f3, e6; 2. Kf2, Df6; 3. Kg3, Df3+; 4. Kh4, Le7 mat.

Pomoćni mat u pet poteza sa izvo-đenjem skakača: 1. d6, e4; 2. Kd7, e5; 3. Kc6, ed:; 4. bć, de:; 5. Kd7, edS mat.

Maks Eve: Mat u dva: 1. Dd6.V. Smislov; Bijeli remizira: 1.

Sh8+, Kf8; 2. Sg6+, Kf7; 3. Sh8+, Kg8; 4. f7+, Kf8; 5. Kg6, a2; 6. Kh7, alD; 7. g6, Dhl; 8. Lh6!, Lf4; 9. b8D, Lb8: pat.

Rješenja Kviza »Šahovske čitanke«:

1. Posljednji potez crnoga je morao biti pješakom c7 - c5 ili f7 - f5.Bijeli sada uzima an pasan bc6 ili fe6 iJaje mat, zavisi od toga koji je crnipješak posljednji igrao.

2. Ključni potez je 1. f7 g5 2. c8T(ako 2. c8D Kal 3. Del b2D+ 4. DblLb 1 mat) 2... Kal 3. Tc2! Lc4 4. Tcl +Ka2 5. Tal+ Kb3 6. Ta3+ Kc2 7.Tc3+ Kd2 8. Tc2+ sa vječitim šahomi l i patom. Ako 1... f5 2. c8D Lf6 3Df5 +

3. Prvi zadatak: 1. Kf5+ Kd7 3. Kf4 mat) 2. Kf4 Kd6: 3. Kf3+ Kd5 4. Kf2+ mat. Dobar apetit oba kralja.

Drugi zadatak: Pozicija je mogla nastati normalnom igrom.

I bijeli i crni su mogli izvesti po osam lovaca iz ovakve pozicije pješa-ka:

4. 1. Del+ Kb2 2. De5+ Kbl 3. Dal + Kal 4. b7 a3 5. b8D a7 6. Kb6! Kbl 7. KcS+ Kal 8. KM Kbl 9. Ka3+ itd. (ako 7... Kc2 umjesto Kal S. De5 Kbl 9. Kel Kb2 10. Ke2+ Kbl 11. Kb4alD 12. Kb3

5-6. Blizanci: Prvi zadatak: 1... Ke4 2. e8L 2.... d4:Lg6 matDrugi zadatak: 1... Kc6 e8T 2... d5 Te6 mat.7. Normalni šah: 1. Lf6 d4 2. Se2 AID 3. Sd! Da5 (da spriječi Lg5, 4. Ld4+ uz

Sb3. Ne valja 3. Ld4 Dd4 4. Sd4 Kd4 i bio bi remi.

6-9. Kojom figurom želite mat? I. zadatak (lijevo): 1. Lc8 Kd5 2. Lb7 Ke5 3. Tg6 Kf5: 4. Le4+ Ke5 5. f4 mat

Drugi zadatak (desno): 1. Thg8! Lg8 2. fg.Tizvodi vodi istog topa koga je crni uzeo) 2... Kh7 3. Th8 mat. Duhovito!

10. Ipak remi: 1. Sf8 e2 2. Se6 elD 3. d8D i na Ld8 slijedi vječiti šah sa Sc5 Sd7. Ako crni igra 3... De6 4. I)b6+! Db6 5. Kc8 Dd6 pat.

11. Mat u pet poteza: 1. Tbl Kd8 2. d4 Kc7 3. Ke7 Kc6 4. Kd8 Kd6 5. Tb6 mat.Isprobajte i druge varijante.

3 i 4 igračakolo:

1. l-(4) 2-32. (4)-3 1-23. 2-(4) 3-1

7 i 8 igrača

kolo:

1. H8) 2-7 3-6

4-52. (8)-5 6-4 7-

31-23. 2-(8) 3-1 4-

75-64. (8)-6 7-5 1-

42-35. 3-<8) 4-2 5-

16-76. (8)-7 1-6 2-

53-47. 4-(8) 5-3 6-

27-1

9 i 10 igrača

kolo:1. l-(10) 2-9 3-8 4-7 5-62. (10)-6 7-5 8-4 9-3 1-23. 2-(10) 3-1 4-9 5-8 6-74. (10)-7 8-6 9-5 1-4 2-35. 3-(10) 4-2 5-1 6-9 7-86. (10>8 9-7 1-6 2-5 3-47. 4-(10) 5-3 6-2 7-1 8-98. (10)-9 1-8 2-7 3-6 4-59. 5-(10) 6-4 7-3 8-2 9-1

BERGEROVE TABLICE5 i 6 igrača

kolo:1. l-(6) 2-5 3-42. (6)-4 5-3 1-23. 2-(6) 3-1 4-54. (6)-5 1-4 2-35. 3-(6) 4-2 5-1

11 i 12 igrača

kolo:1. 1-(12) 2-11 3-10 4-9 5-8 6-72. (12)-7 8-6 9-5 10-4 11-3 1-23. 2-(12) 3-1 4-11 5-10 6-9 7-84. (12)-8 9-7 10-6 11-5 1-4 2-35. 3-(12) 4-2 5-1 6-11 7-10 8-96. (12)-9 10-8 11-7 1-6 2-5 3-47. 4-(12) 5-3 6-2 7-1 8-11 9-108. (12)-10 11-9 1-8 2-7 3-6 4-59. 5-(12) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-11

10. (12)-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(12) 7-5 8-4 9-3 10-2 11-1

13 i 14 igračakolo:

1. 1-(14) 2-13 3-12 4-11 5-10 6-9 7-82. (14>8 9-7 10-6 11-5 12-4 13-3 1-23. 2-(14) 3-1 4-13 5-12 6-11 7-10 8-94. (14)-9 10-8 11-7 12-5 13-5 1-4 2-35. 3-(14) 4-2 5-1 6-13 7-12 8-11 9-106. (14)-10 11-9 12-8 13-7 1-6 2-5 3-47. 4-(14) 5-3 6-2 7-1 8-13 9-12 11-118. (14)-11 12-10 13-9 1-8 2-7 3-6 4-59. 5-(14) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-13 11-12

10. (14)-12 13-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(14) 7-5 8-4 9-3 10-2 11-1 12-1312. (14)-13 1-12 2-11 3-10 4-9 5-8 6-713. 7-(14) 8-6 9-5 10-4 11-3 12-2 13-1

15 i 16 igračakolo:

1. 1-(16) 2-15 3-14 4-13 5-12 6-11 7-10 8-92. (16)-9 10-8 11-7 12-6 13-5. 14-4 15-3 1-23. 2-(16) 3-1 4-15 5-14 6-13 7-12 8-11 9-104. (16)-10 11-9 12-8 13-7 14-6 16-5 1-4 2-35. 3-(16) 4-2 5-1 6-15 7-14 8-13 9-12 10-116. (16)-11 12-10 13-9 14-8 15-7 1-6 2-5 3-47. 4-(16) 5-3 6-2 7-1 8-15 9-14 10-13 11-128. (16)-12 13-11 14-10 15-9 1-8 2-7 3-6 4-59. 5-(16) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-15 11-14 12-13

10. (16)-13 14-12 15-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(16) 7-5 8-4 9-3 10-2 11-1 12-15 13-1412. (16)-14 15-13 1-12 2-11 3-10 4-9 5-8 6-713. 7-(16) 8-6 9-5 10-4 11-3 12-2 13-1 14-1514. (16)-15 1-14 2-13 3-12 4-11 5-10 6-9 7-815. 8-(16) 9-7 10-6 11-5 12-4 13-3 14-2 15-1

17 i 18 igračakolo:

1. 1-(18) 2-17 3-16 4-15 5-14 6-13 7-12 8-11 9-102. (18)-10 11-9 12-8 13-7 14-6 15-5 16-4 17-3 1-23. 2-(18) 3-1 4-17 5-16 6-15 7-14 8-13 9-12 10-114. (18)-11 12-10 13-9 14-8 15-7 16-6 17-5 1-4 2-35. 3<18) 4-2 5-1 6-17 7-16 8-15 9-14 10-13 11-126. (18)-12 13-11 14-10 15-9 16-8 17-7 1-6 2-5 3-4

1. 4-<18) 5-3 6-2 7-1 »-17 9-16 10-15 11-14 12-132. (18>-13 14-12 15-11 16-10 17-9 1-8 2-7 3-6 4-53. 5-(18) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-17 11-16 12-15 13-14

10. (18H4 15-13 16-12 17-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(18) 7-5 8-4 9-3 10-2 11-1 12-17 13-16 14-1512. (18)-15 16-14 17-13 1-12 2-11 3-10 4-9 5-8 6-713. 7-(18) 8-6 9-5 10-4 11-3 12-2 13-1 14-17 15-1614. (18>-16 17-15 1-14 2-13 3-12 4-11 5-10 6-9 7-815. 8^18) 9-7 10-6 11-5 12^ 13-3 14-2 15-1 16-17.16: (18)-!IS1-16 2-15 3-14 4-13 5-12 6-11 7-10 8-917. 9-(18) 10-8 11-7 12-6 13-5 14-4 15-3 16-2 17-1

19 i 20 igrača

1. K20) 2-19 3-18 4-17 5-16 6-15 7-14 8-13 9-12 10-112. (2OH1 12-10 13-9 14-8 15-7 16-6 17-5 18-4 19-3 1-23. 2-(20) 3-1 4-19 5-18 6-17 7-16 8-15 9-14 10-13 11-124. (20>12 13-11 14-10 15-9 16-8 17-7 18-6 19-5 1-4 2-35. 3-{2O) 4-2 5-1 6-19 7-18 8-17 9-16 10-15 11-14 12-136. (20>13 14-12 15-11 16-10 17-9 18-8 19-7 1-6 2-5 3-47. 4-(20) 5-3 6-2 7-1 8-19 9-18 10-17 11-16 12-15 13-148. (20)-14 15-13 16-12 17-11 18-10 19-9 1-8 2-7 3-6 4-59. 5-(20) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-19 11-18 12-17 13-16 14-15

10. (20)-15 16-14 17-13 18-12 19-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(20) 7-5 8-4 9-3 10-2 11-1 12-19 13-18 14-17 15-1612. (20)-16 17-15 18-14 19-13 1-12 2-113-10 4-9 5-8 6-713. 7-(20) 8-6 9-5 10-4 11-3 12-2 13-1 14-19 15-18 16-1714. (2O)-17 18-16 19-15 1-14 2-13 3-12 4-11 5-10 6-9 7-815. 8-(20) 9-7 10-6 11-5 12-4 13-3 14-2 15-1 16-19 17-1816. (20H.8 19-7 1-16 2-15 3-14 4-13 5-12 6-11 7-10 8-916. (20)-18 19-7 1-16 2-15 1-14 4-13,5-12 .6-11 7-10 8-9lt. 9-(20) 10-8 11-7 12-6 13-5 14-4 15-3 16-2 17-1 18-1918. (20)-19 1-18 2-17 3-16 4-15 5-14 6-13 7-12 8-11 9-1019. 10-(20) 11-9 12-8 13-7 14-6 15-5 16-4 17-3 18-2 19-1

21 i 22 igrača kolo:

1. l-<22) 2-21 3-20 4-19 5-18 6-17 7-16 8-15 9-14 10-13 11-122. (22>12 13-11 14-10 15-9 16-8 17-7 18-6 19-5 20-4 21-3 1-23. 2-(22) 3-1 4-21 5-20 6-19 7-18 8-17 9-16 10-15 11-14 12-134. (22)-13 14-12 15-11 16-10 17-9 18-8 19-7 20-6 21-5 1-4 2-35. 3-(22) 4-2 5-1 6-21 7-20 8-19 9-18 10-17 11-16 12-15 13-146. (22)-14 15-13 16-12 17-11 18-10 19-9 20-8 2J-7 1-6 2-5 3-4

1. 4-(22) 5-3 6-2 7-i 8-21 9-20 10-19 1 1 - 1 8 12-17 13-16 14-152. (22)-15 16-14 17-13 18-12 19-11 20-10 21-9 1-8 2-7 3-6 4-5—513. 5-(22) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-21 11-20 12-19 13-18 14-17 15-16

10. (22)-16 17-15 18-14 19-13 20-12 21-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(22) 7-5 8-4 9-3 10-2 11-1 12-21 13-20 14-19 15-18 16-1712. (22)-17 18-16 19-15 20-14 21-13 1-12 2-11 3-10 4-9 5-8 6-7Yb. MIT) V* <*-S \ftA \\-T> h-l"^-\ Wl\ tt-Tft \fc-\3 \1-YŽ>14. (22)-18 19-17 20-16 21-15 1-14-2-13 3-12 4-11 5-10 6-9 7-815. 8-(22) 9-7 10-6 11-5 12-4 13-3 14-2 15-1 16-21 17-20 18-1916. (22)-l9 20-18 21-17 1-16 2-15 3-14 4-13 5-12 6-11 7-10 8-917. 9422) 10-8 11-7 12-6 13-5 14-4 15-3 16-2 17-1 18-21 19-2018. (221-20 21-19 1-18 2-17 3-16 4-15 5-14 6-13 7-12 8-11 9-1019. 10-<22) 11-9 12-8 13-7 14-6 15-5 16-4 17-3 18-2 19-1 20-2120. (22)-21 1-20 2-19 3-18 4-17 5-16 6-15 7-14 8-13 9-12 10-1121. ll-(22) 12-10 13-9 14-8 15-7 16-6 17-5 18-4 19-3 20-2 21-1

23 i 24 igrača

ko.o:

1. l-(24) 2-23 3-22 4-21 5-20 6-19 7-18 8-17 9-16 10-15 11-14 12-132. (24)-13 14-12 15-11 16-10 17-9 18-8 19-7 20-6 21-5 22-4 23-3 1-23. 2-(24) 3-1 4-23 5-22 6-21 7-20 8-19 9-18 10-17 11-16 12-15 13-144. (>*H4 15-13 16-12 17-H 18-10 19-9 20-8 21,7 22-6 23-5 1-4 2-35. 3-(24) 4-2 5-1 6-23 7-22 8-21 9-20 10-19 11-18 12-17 13-16 14-156. (24M5 16-14 17-13 18-12 19-11 20-10 21-9 22-8 23-7 1-6 2-5 3-47. 4-(24) 5-3 6-2 7-1 8-23 9-22 10-21 11-20 12-19 13-18 14-17 15-168. (24)-16 17-15 18-14 19-13 20-12 21-11 22-10 23-9 1-8 2-7 3-6 4-59. 5-(24) 6-4 7-3 8-2 9-1 10-23 11-22 12-21 13-20 14-19 15-18 16-17

10. (24H7 18-16 19-15 20-14 21-13 22-12 23-11 1-10 2-9 3-8 4-7 5-611. 6-(24) 7-5 8-t 9-3 10-2 11-1 12-13 13-22 14-21 15-20 16-19 17-1812. (24>-18 19-17 20-16 21-15 22-14 23-13 1-12 2-11 3-10 4-9 5-8 6-713. 7-(24) 8-6 9-5 10-4 11-3 12-2 13-1 14-23 15-22 16-21 17-20 18-1914. (24<-19 20-18 21-17 22-16 23-15 1-14 2-13 3-12 4-11 5-10 6-9 7-815. 8-(24) 9-7 10-6 11-5 12-4 13-3 14-2 15-1 16-23 17-22 18-21 19-20*6. (24)-20 21-19 22-18 23-17 1-16 2-15 3-14 4-13 5-12 6-11 7-10 8-917. 9-(24) 10-8 11-7 12-6 13-5 14-4 15-3 16-2 17-1 18-23 19-22 20-2118. (24)-21 22-20 23-19 1-18 2-17 3-16.4-15 5-14 6-13 7-12 8-11 9-K)19. 10-(24) 11-9 12-8 13-7 14-6 15-5 16-4 17-3 18-2 19-1 20-23 21-2220. (24)-22 23-21 1-20 2-19 3-18 4-17 5-16 6-15'7-14 8-13 9-12 10-1121. ll-(24) 12-10 13-9 14-8 15-7 16-6 17-5 18-4 19-3 20-2 21-1 22-2322. (24)-23 1-22 2-21 3-20 4-19 5-18 6-17 7-16 8-15 9-14 l0-13 11-1223. 12-(24) 13-11 14-10 15-9 16-8 17-7 18-6 19-5 20-4 21-3 22-2 23-1

VELEMAJSTORI SU ZABILJEŽILI

Na raznim turnirima velemajstori su zapisivali neku svoju mi -sao, poruku. Izdvojimo samo nekoliko tih rukopisa.

<

Mihail

Bobi Fišer poslije turnira na Bledu 1961:»Aljehin je pisao da je Bled tako divno mjesto, da nije mogao ne osvoji prvo mjesto.«

Bronštajn i Gligorić poslije neuspjeha na turnina u Zagrebu, 1965.

Viktor Korčnoj poslije međuzohskog turnira u štokholmu, 1962: »Jednom mi se osmjehnula sreća na ovom turniru. Ali to je bilo u najvažnijoj, posljednjoj partiji...«

fli

Gligorić i Matanović, Bled, 1961.

Migeul Najdorf: Pohvale Olimpijadi u Lajpcigu, 1960,

Paul Keres o velikom bledskom turniru.

I. & < = S , R

Posveta nih majstora.

Paula Morfija iz 1859, najstariji sačuvani rukopts 5uve-

Iz »Soonk,

NAPISALI SU O »ŠAHOVSKOJ ČITANCI«

»To je knjiga koju preporučujem svima da kupe i početnicima onima koji žele da budu svetski prvaci, jer u njoj će svako naći nešto animljivo i korisno. Čitati tu knjigu to je prava zabava«.

Velemajstor Dragoljub Ćirič, Televizija, Beograd

»Autor knjige je poznati šahovski novinar, koji se okušao i kao>isac knjige namijenjene početniku. Popularnoj tendenciji odgovaraobilje crteža, karikatura, anegdota i drugog materijala čega će čita-ac naći u Bjeličinoj knjizi, prvoj šahovskoj knjizi izdatoj u Bosni i

Hercegovini...«Vladimir Vukovii, »Jugoslovenski Šahovski glasnik«, br. 3, mart 1967.

»Na zanimljiv način autor je približio šah čitaocu«...Ozren Nedeljkov'ć »Borba«, maj 1967.

»Ova knjiga znači nesumnjivo koristan prilog našoj prilično oskudnoj literaturi ove vrste. Opravdano je ovaj udžbenik nazvan »Šahovskom čitankom« jer pored poučnog živo izloženog materijala ima i obilje zanimljivog štiva iz šahovske prošlosti i sadašnjosti...

Vatroslav Glavadanovii, »Politika«, 16. april, 1967.

»Izašla je odlična knjiga D. Bjelice. Uz uobičajeni dio za počet-nike u knjizi Se nalazi odličan povijesni i dokumentacioni dio u kojem autor daje niz zanimljivih podataka o raznim natjecanjima, o historiji šaha itd. Baš taj dio daje knjizi naročitu vrijednost, tako da ona postaje interesantna ne samo za početnika nego i za ostale šahiste«.

Mario Bertok, »Sportske novosti«, 12. april 1967.

»Na pristupačan način za početnika i zanimljiv za kategorisane igrače Bjelica Je u »Šahovskoj čitanci« približio šahovske tajne sa 64 polja. Autor je ovde izneo mnogo zanimljivih detalja, mnogo dija-grama, dao je portrete devetorice šampiona uz efektne ilustracije Marija Mikulića«.

Božidar Kočović, »Sport«, Beograd, 26. avgust 1967.

»Evo jedne izvanredne knjige o šahu. Još jednom nas je pri-jrtao iznenadio Dimitrije Bjelica. Stranice »Šahovske čitanke« čitaju K :e: predaha kao najzanimljivija literatura«.

Zoran Popovski, Radio Sarajevo, april 1967.

»Od gotovo svih velemajstora nazvan najveći šahovski novinar mu Bjelica, koji ^tekstove objavljuje u najvećim svetskim listovima ■; -Literaturne gazete« do »Njujork-tajmsa« napisao je šarmantno koje se zove »Šahovska čitanka« ...

Slava Stojkovii, »Politika ekspres«, Beograd, april 1967.

»Svakog dana izađe neka nova knjiga. Mnoge od njih nas obra- i zavolimo ih kao drage prijatelje. Jedna od takvih knjiga je i

•Sihovska čitanka«. Rado smo je primili i zbog toga što je to prvatx:ga takve vrste u Jugoslaviji«.

Dragan Kulidžan, »Male novine«, Sarajevo, mart 1967.

»Ako je, kao što reče po prirodi neodlučni velemajstor Pal Benke, sise .-ika partija vječita borba sa satom, i ako mala šahovska ploča u: život ima svoje Hamlete, onda je Dimitrije Bjelica zanimljivim krom knjiga »Velemajstori izbliza« i »Šahovska čitanka« sačinio acuccjnu sliku kompleksne, slojevite i zagonetne igre, pri čemu su mu firfedoci najistaknutiji učesnici borilišta sa 64 polja ...

R&ZĐOvrsiiosž ) kompletnost »Šahovske Utahke«, prve ove vrste . . _g:slaviji i prve šahovske publikacije u BiH ne upoznaje sa ovom ipr:n sa ovom »odbranom od stvarnosti«, kako bi to rekao Lari t«i£i. >&mo onog koji želi da je nauči, nego već od prve stranice u ■Uf« da zaintrigira i najuzgrednijeg, slučajnog čitaoca«.

Mile Petrovii, »Oslobođenje«, Sarajevo, 26. sept. 1967.

»Te dve knjige »šahovsku čitanku« i »Velemajstore izbliza« scgao je napisati samo autor koji je kao i Bjelica obišao svet gdje prč su igrani turniri i koji se upoznao i sprijateljio sa čuvenim vele-■^storima«....

Marka Markovit Radio Beograd, juni 1967.

SADRŽAJ

StranaTigran Petrosjan, bivši prvak svijeta u šahu, čitaocima Šahovske čitanke.......................... 5Staje šah?.......................................................................................................................... 7Objašnjenje igre................................................................................................................. 10Otvaranje........................................................................................................................... 37Središnjica.......................................................................................................................... 48Završnica............................................................................................................................ 65

Efektno i neobično.................................................................................................. 75Teorija otvaranja.................................................................................................... . . . . 81Pobjede i porazi ............................................................................................................... 91

Tako igraju velemajstori......................................................................................... 95Meč stoljeća .......................................................................................................... 105Ljepotice sa 64 polja............................................................................................... 108

Koja je partija najljepša ................................................................................................. 109Vaša životna partija................................................................................................. 113A vaša najbrža pobjeda i poraz?............................................................................. 117

Šahovski vremeplov........................................................................................................... 125Svjetski šampioni ............................................................................................................ 132

Vilijem Štajnic: Dvije velike ljubavi ................................................................... 132Emanuel Lasker: 27 godina na prijestolju.............................................................. 135Hoze Raul Kapablanka: »Valentino sa 64 polja«.................................................... 137Aleksandar Aljehin: Smrt za šahovskom pločom.................................................... 140Maks Eve: Priča skromnog profesora...................................................................... 142MihailBotvinik: Dva puta vraćena titula............................................................... 144VasjaSmislov: »Budućem prvaku svijeta«............................................................. 146MihailTalj: U jednom naletu .............................................................................. 148Tigran Petrosjan: Šampion je pobijedio izazivača.................................................. 150Boris Spaski: Nesuđeni atletičar na šahovskom olimpu.......................,.................. 152Bobi Fišer: Prvi Amerikanac šampion svijeta......................................................... 154Anatolij Karpov: Neostvareni meč stoljeća............................................................ 157

Šampioni komponuju......................................................................................................... 159Ko je šampion šampiona?....................................................................................... 161Olimpijade.............................................................................................................. 165Medalje................................................................................................................... 167Olimpijske minijature............................................................................................. 168Turniri i pobjednici................................................................................................. 172Anatolij Karpov: Neostvareni meč stoljeća............................................................ 157

Ženski šampionati svijeta................................................................................................... 175Pet šampionki ...................................................................................................... 176

Šah u Jugoslaviji................................................................................................................. 178Hiljadu kurioziteta............................................................................................................. 184

Slavni ljudi za šahovskom pločom......................................................................... 188Velemajstorski previdi............................................................................................ 193Neobične simultanke ............................................................................................ 202

Ovo nisu igrali majstori..................................................................................................... 205Prva šahovska partija u kosmosu............................................................................ 207Sekundanti.............................................................................................................. 207U dvorcu pionira..................................................................................................... 210Misli o šahu............................................................................................................. 210Šahovske poslovice...................................................................,............................. 211Šahovski humor................................................................................................. . . 211Aforizmi Saveli ja Tartakovera............................................................................... 212

Riješenja............................................................................................................................ 213Bergerove tablice................................................................................................................ 216Velemajstori su zabilježili.................................................................................................. 220

Odlomci iz »Šahovske čitanke« u inostranim časopisima...................................... 224Napisali su o »Šahovskoj čitanci«.......................................................................... 225

Šahovski humor............................................................................................. ............... 211

OD ISTOG AUTORA

Dimitrije Bjelica je autor sljedećih knjiga koje su doživ-jele preko 50 izdanja i prevode na nekoliko jezika:

»VELEMAJSTORI IZBLIZA«»FIŠER ANTE PORTAS«(sa Trif uno vicem)»ŠAHOVSKI SUSRETISTOLJEĆA« (sa'Fišerom)»FIŠER PROTIVPETROSJANA I SPASKOG«»DNEVNIK IZREJKJAVIKA«»SA VELIKANIMAFUDBALA«»MOJ PRIJATELJBOBI FIŠER«»REKAO MI JE ANATOLIJKARPOV«

»NA POTEZU BORIS SPASKI« »ČUDESNI ŠAHOVSKI SVI-JET« »BUGOJNO 78«»RAPORT IZ BAGIJA« (Sa Ta-ljem)»TURNIRI ZVEZDA« »Bugojno 80«»RAPORT IZ MERANA« (sa Taljem)

Bjelica je autor i pet televi-zijskih serija o šahu, četiri pu-ta je dobio novembarsku na-gradu »Veselin Masleša« za novinarstvo i publicistiku. U pripremi su mu knjige o osta-lim šampionima svijeta, kao i knjiga putopisa i knjiga inter-vjua sa slavnim ličnostima.