-
ŠTA TREBA ZNATI I KAKO POSTUPATI U ODNOSU NA RANI RAZVOJ
DJETETA
Razvojno-edukativna uputstva i informativni materijal
Podgorica, 2016.
-
SADRŽAJ:
I. UVOD
...................................................................................................
7
II. KONCEPTUALNI OSNOV
..................................................................
9
III. TEORIJSKI OKVIR
............................................................................
13
A.Razvojmotorike(krupnaifinamotorika)
....................................... 17
B.Govorno-jezičkirazvoj/komunikacija
............................................. 18
C. Kognitivni razvoj
............................................................................
21
D. Socio-emocionalni razvoj
..............................................................
23
E. Briga o sebi
....................................................................................
30
IV. RAzvoJnA mApA: štA tRebA znAti i kAko poStupAti ........
34
Izdavač:UNICEF Crna Gora
Autori:mr tamara milić, psihologicaSenka Živković,
logopedicamarija Jovović,vaspitačicaTatjana Sabolski,
pedagogica-psihologicamarijana vukićević ivančević, psihologica
Lekturaikorektura:Sanja mijušković
Fotografije:uniCeF Crna Gora / Duško miljanić
Grafičkaobrada:IMPULS studio
Štampa:DPC, Podgorica
Tiraž:1000 primjeraka
Godinaizdanja:Podgorica, 2016.
Potrebna je dozvola da se reprodukuje bilo koji dio publikacije.
Molimo vas, kontaktirajte
UNICEFCrnaGora(StankaDragojevićabb,EkozgradaUjedinjenihnacija,81000Podgorica,CrnaGora,Tel:+38220447400;Fax:+38220447471;E-mail:
[email protected]).Dozvolaćebitidatabesplatnoobrazovnimineprofitnimorganizacijama.
-
7Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
I. UVOD
Sistempredškolskogvaspitanjaiobrazovanjaodpresudnogjeznačajazasveukupanrast,razvojiformiranjeličnosti,aimaipozitivnesocio-ekonom-skeefektenadruštvoucjelini.
U Strategiji Evropa 2020,koja ranoučenjeprepoznajekao
jednuodprio-ritetnihoblasti,jasnojenaglašenznačajstimulacijeuranomrazvojuđece.Jedan
od ciljeva koje ovaj dokument postavlja jeste da do 2020. godine
95% đeceuzrastaod
trigodinedopolaskauosnovnuškolubudeobuhvaćenoranimvaspitanjemiobrazovanjem.Evropskaunijajejoš2002.godinefor-mulisala
tzv. Ciljeve iz Barselone, kao skup prioriteta usmjerenih na
obezbje-đivanjepristupačneikvalitetnezaštitezanajmanje90%đecetoguzrasta.
Strategija ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj
Gori
2016–2020.kaosvojevodećenačelopostavljazahtjevdaseobezbijedizadovolje-njerazvojnihpotrebazasvuđecuodrođenjadopolaskauškolu.Tajciljpo-drazumijevaizgrađeneprogramskeiinfrakstrukturnekapacitetezapružanjeodgovarajućihusluga,kompetentankadariaktivnoangažovanjezajednicai
roditelja.
Program „Podrška obuhvatu i kvalitetu predškolskog vaspitanja i
obrazova-nja,“kojijepodržalakancelarijaUNICEF-auCrnojGori,usmjerenjena:(1)pristuppredškolskomobrazovanju
iobuhvatđecepredškolskimobrazova-njem,
(2)kvalitetvaspitno-obrazovnihuslugaupredškolskimustanovama,(3)
prelazak iz sistema predškolskog vaspitanja i obrazovanja u
osnovnuškolu, u smislu stvaranja ambijenta jednakih šansi za
sve.
SvakodijeteuCrnojGorizaslužujedamuseobezbijedeuslovizanajboljimogućipočetakkakobiostvarilopostignućausvimoblastimarazvoja.Vođe-ni
tim uvjerenjem, pripremili smo uputstva za podsticanje i evaluaciju
pojedi-nihrazvojnihoblasti,kojasunamijenjenavaspitačimairoditeljima,kaoprvimučiteljimađeteta.Ovajrazvojno-edukativniiinformativnimaterijalosmišljenjesnamjeromdadoprinese
jačanju roditeljstva
iaktivnojuloziporodiceuvaspitanjuiučenjuđeteta.
Naime,uradusporodicamauočenojeniznegativnihpojava,ponašanja
inavikakoji nevodedobrobiti đeteta i kojebi stoga
trebalomijenjati.Sva-kodnevnaizloženostvelikombrojukontradiktornihinformacijamožedjelovatizbunjujućenaroditelje.Mnogiodnjih,poduticajemneprovjerenihinestruč-nih
smjernica, nerijetko su u nedoumici što je korisno za dijete, a što
ne, kako usmjeritinjegovrazvojikojegrešketrebaizbjeći.
-
8 9Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
II. KONCEPTUALNI OSNOV
Uperiodu predškolskog vaspitanja i obrazovanja učenje
imanajznačajnijiuticajnarazvojukupnihsposobnostiđece.Bogata
literatura
izoblastipsi-hologijeiekonomijegovorioznačajupredškolskogobrazovanjazakasnijaobrazovnapostignućađeteta,aliionjegovimširim,socio-ekonomskimefek-tima
na društvo u cjelini.
Neuronaukanampotvrđujedatrebaposvetitiposebnupažnjurazvojuđecepredškolskoguzrastabudućidajetodobakadaseodvijanajintenzivnijira-zvojvišihmoždanihfunkcija.Činjenicadajeneurološkirazvojnajintenzivnijidopetegodineživotaupućujenavažnostulaganjauučenjeinjegovustimu-laciju
u najranijem uzrastu.
Nadalje,mnogeempirijskestudijeukazujunaznačajnepozitivnesocio-eko-nomskeefektesistemapredškolskogvaspitanja
iobrazovanjanadruštvo.NobelovacDžejmsHekmanistraživaojeisplativostulaganjauobrazovanjeu
zavisnosti od uzrasta. Prema njegovim nalazima, ukoliko bi se u
svako
Grafikon 1: Razvoj ljudskog mozga
IZVOR: C. Nelson, From Neurons to Neighbourhoods (Shonkoff &
Phillips, Eds., 2000).
Ovapublikacijanamijenjenajevaspitačima,aliiroditeljima.Vaspitačimaovajmaterijal
trebadaposluži zaplaniranje i individualizacijupooblastima
ra-zvoja,aosmišljenjetakodapodstaknepotencijaleđece.Smatramodapo-nuđeniprimjeri,smjerniceipreporukemogubitiodpomoćidaseuradnimprostorima,
domovima i van njih primjenjuju kreativne, primjerene, ciljane i
strukturisaneaktivnosti,usmjerenenarazvojđeteta.
-
10 11Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Grafikon 3:Povraćajinvesticijauljudskikapital
Izvor: Efficiency and equity of European education and training
policies (Woessmann, 2008).
Grafikon 4: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje i rezultati
PISA 2012. u Crnoj Gori
IZVOR: PISA 2012, Crna Gora.
odđecerazličitihuzrastauložiopojedandolar,najvišebise
isplatiodolaruloženudijetenajranijeguzrasta(dotrigodine),zatimonajuloženudijetepredškolskog
uzrasta, pa u dijete školskog uzrasta, dok investiranje u
oso-bukojajezavršilaformalnoobrazovanjedonosinajmanjipovraćaj.Drugimriječima,ulaganjeuranoučenjeimaznatnovećiefekatnegoakosetakvoinvestiranjeobavljakasnijeuživotu.
Grafikon
2:Povraćajinvesticijauljudskikapitaluzavisnostioduzrasta
IZVOR: The case for investing in young (Heckman, 2012).
Unaučnimkrugovimakoji sebavedobrobiti i
razvojemđecepredškolskoobrazovanje odavno je prepoznato kao
jedanodnajvažnijih instrumenatasocijalne inkluzije i rješavanja
problema siromaštva. Kvalitetni predškolski programi doprinose
smanjenju napuštanja škole i ponavljanja razreda, do
boljihobrazovnihpostignuća,stopanezaposlenostisesmanjuje,kaoistopakriminalaidrugihnefunkcionalihponašanja(Lynch,2005).Ulaganjeupredš-kolsko
obrazovanje višestruko se isplati, a posebnu dobrobit imaju oni
koji
sunajvišedruštvenoizolovani(OECD,2006;EACEA,2009;OECD,2011).
AnalizerezultataPISAtestiranjasprovedenog2009.godineu34zemlječla-niceOrganizacijezaekonomskusaradnju
irazvoj(OECD),sugerišuda
jepohađanjepredškolskogobrazovanjapovezanoskasnijimuspjehomuče-nika.Takosuuoblastičitalačkepismenostiboljerezultate(uprosjeku)imalipetnaestogodišnjacikojisudužeodgodinupohađalipredškolskoobrazova-njenegoonikojinijesu.Razlikaunivoučitalačkepismenostiiznosilaje54poena,štoodgovarajednojipogodiniformalnogobrazovanja.
-
13Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
III. TEORIJSKI OKVIR
Publikacija “Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani
razvoj djeteta”
osmišljenajesnamjeromdabudepodsticajpozitivnomodnosusđetetom,građenjuotvorenekomunikacije,međusobnoguvažavanjaipovjerenja,kaoidadoprineserazvijanjusamopouzdanjađeteta.Kakoseđecaośećajuina-činnakojiseponašajuumnogomezaviseodporukakojedobijajuododra-slih.Đecijeveomavažnodaispuneočekivanjaodraslih.Zatoihjepotrebnoohrabriti,
pohvaliti i podsticati njihovu samostalnost i individualnost.
Utomsmislu,djelotvorneporukezadijetejesu:
Razumijem te. Slušam te. Vjerujemutebe. Jakosimivažan/važna.
Važnojetruditise.
Dijetetrebadaznadamujeroditelj/starateljilivaspitačicanaraspolaganju,ukolikomujepotrebnapomoć,ohrabrenjeioslonac.
Segmentirazvojaseprožimaju,utičujedannadrugi,međusobnoseuslovlja-vaju.Svakarazvojnafazaimasvojeosobenosti,aliisvakodijeteimasvojeindividualnekarakteristike,tempoidinamikurazvoja.Stogajeodgovarajućaranastimulacijaipodrškaveomaznačajnaiuvelikojmjeriutičenadaljitokrazvojađeteta.
Razvojđetetamožesepratitiipodsticatikrozpetosnovnihrazvojnihoblasti:
1.Motoričkirazvoj(krupnaifinamotorika)2. Razvoj govora,
komunikacije3. Kognitivni
razvoj4.Socio-emocionalnirazvoj5.Brigaosebi/samopomoć
Prijedetaljnijegpredstavljanjarazvojnihoblastiželimodanaglasimodasvađecaimajupotrebuzasigurnošću,spoljašnjomkontrolom,odlučnošću,dis-ciplinom.Naime,nakonrođenjaprvosejavljajednoopšte,difuznostanjeuz-buđenostiukontinuumuzadovoljstvo–nezadovoljstvo.Iztogopštegstanjaprijatnosti/neprijatnostipostepenoseizdvajajurazličiteemocije:pozitivneilinegativne,uzavisnostiodtogadalisuinakojinačinzadovoljeneosnovneđetetovepotrebe.Svakipojedinacimaciljeve(motiveipotrebe)koježelipo-
-
14 15Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Gorenavedenesmjernicepomažuuspostavljanjuinadograđivanjumotiva-cijekodđeteta.Uliteraturiizoveoblastičestosepravirazlikaizmeđutzv.in-trinzične,iliunutrašnje,iekstrinzične,spoljašnjemotivacije.Unutrašnjumo-tivacijučinisveonoštonasiznutrapokrećenaaktivnost,određujujućinjensmjer,intenzitetitrajanje.Spoljašnjumotivacijuodređujuvanjskifaktori.
U praksi, unutrašnja motivacija odnosi se na aktivnosti koje su
same po sebi
nagrađujuće–čitanje,igra,hobijiisl.Oneodđetetatražepredanostipod-stičuje;nagrade,ukolikopostoje,odsporednogsuznačaja.Kadajeriječo
Uvažiteđetetovebiološke/fiziološkepotrebe.
Osluškujteizadovoljiteđetetoveemocionalnepotrebe(blizina,dodir,utjeha).
Učinitedasedijeteośećazaštićeno–onoželisigurno i organizovano
okruženjeukojempostojiizvijesnost i stabilnost.
Imajte na umu da dijete ima svojprirodniritam–kaošto sunce
izlazi i zalazi.
Ustalitevrijemebuđenja–nekabudeoko7sati.
Ustalite vrijeme za dnevno spavanje–približnouistovrijeme
svakoga dana.
Ustalitevrijemezavečernjiodlazaknaspavanje–nekabudeuintervalu20h–21h.
Nekadijeteuvijekjedesjedećiu hranilici, a kasnije za stolom.
Stabilan dnevni ritam vodi do ustanovljavanja rutina i stvaranja
pozitivnih navikađeteta.
Omogućitepredvidljivost–takosestvarajupozitivne navike.
Dnevnurutinukodkućevažnojeuskladitisonomkojedijeteimauvrtiću.
Omogućiteđetetudauspostaviuredanritam–time ispunjavate njegovu
potrebuzasigurnošću,ljubavlju i pripadanjem, a iz pozitivnih
interakcija kasnije ćeserazvijatiprijateljske,partnerske i druge
relacije.
Buditestrpljiviiuporni–iakoiziskuje energiju, taj trud i
ulaganje daju rezultat.
Nemojte nikada brzo
odustajati–imajtenaumudajetonajznačajnijeulaganje.
naučite me da budem sigurno, samostalno, odgovorno,
usredsrijeđeno dijete
stićiičijeispunjavanježivotčinivrijednimismislenim.Osnovseuspostavljau
najranijem periodu razvoja, koji karakteriše suštinska potreba za
postavlja-njemodređenihgranica,dosljednošću,uređenošću.Natajnačinizbjegavaseanksioznost,redukujenesigurnostiispunjavaprirodnatendencijađetetakajedinstvu,cjelovitostiiintegraciji.Tojetemeljnakomeseformirasamo-pouzdano,stabilnoifokusiranodijete.Kaoradniokvirzaovajrazvojno-edu-kativnimaterijalposlužilanamjehijerarhijaljudskihpotrebakojujepostavioameričkipsihologAbrahamMaslov,akojajenesamoveomazastupljenaustručnojliteraturi,većiprepoznataiširokoprimjenjivaupraksi.
Prema Maslovljevoj teoriji, ljudske potrebe mogu se grupisati u
pet kate-gorija. Idućiodnajnižihdonajviših,
tuspadajufiziološkepotrebe,potrebezasigurnošću,zapripadnošću,zauvažavanjem
isamoostvarenjem.Hije-rarhija
ljudskihpotrebaobičnoseprikazujeuvidupetodjelnepiramide,pričemusvakagrupapotrebapredstavljajedannivo.
1.
Osnovnefiziološkepotrebe–zahranom,vodom,kiseonikom,spavanjem,senzornom
stimulacijom i dr.
2.
Potrebezasigurnošću–zastalnošću,redom,strukturom,predvidljivošću3.
Potrebezapripadanjemiljubavlju–prijesvegaporodičnojgrupi4.Potrebezapoštovanjem–poštovanjemsamog/samesebeipoštovanjem
od strane drugih ljudi5. Potrebe za samoaktualizacijom –
iskorišćavanje svih potencijala koje
pojedinac ima
Grafikon 5: Maslovljeva hijerarhija potreba
-
16 17Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Spoljašnji (eksternalni)motivimorali bi imati samododatnu,
sekundardnufunkciju.Onibitrebalodaposlužekakobisepostojećamotivacijastimulisa-la,učvrstila.Natajnačinseizbjegavadaeksternalnimotivpostaneprimarnimotiv(npr.,situacijakadaciljučenjanijeproširitisvojaznanjaivještine,većdobitinagradu).
A. Razvoj motorike (krupna i fina motorika)
Okoprvogrođendanadijetepraviprvekorake,počinjedabudemotornosa-mostalnije,aujednoiznatiželjnije.Potrebazakretanjemurođenaje,prirod-napotrebakojadijetevodikaistraživanjusvijetaokosebe.Uovojrazvojnojfaziđetetujepotrebanprostorbezsuvišnihstvarikojepredstavljajupotenci-jalnuopasnostzanjegovokretanje.Obezbjeđivanjemsigurnog,bezbjednog,ali
i podsticajnogprostora zadijete, kakou vrtićkom tako i u
porodičnomokruženju,izbjećićemostalnezabraneinećemosputavatinjegovupotrebuzaistraživanjem.
Dijeteuzrastaokogodinedanaigrasetakoštoskupljairazbacujeigračke,paondaponovoukazujenanjihkoristećisegestovima.Uuzrastuoddvijegodine,onopomažeodraslimauraspremanjuigračaka.Međutim,ukolikosetouvrtićuikodkućeodđetetanetraži,ononećerazvitifizičkinaviku,nitiizgraditiosnovzastrukturisanuigru,odgovornost,usredsrijeđenost,usmje-renost,postavljanjeokvirairelacijapočetak–kraj.
Fizičkaaktivnostpredstavljaosnovuzasveukupnirazvojđetetajersenjomepodstičenjegovokognitivno,emocionalnoisocijalnosazrijevanje.Doprino-sećiprvenstvenorazvojukrupnemotorike,fizičkaaktivnostposljedičnouti-čeinaintelektualnirazvoj.Unajranijemuzrastu,intelektualnirazvojđetetaodvijasekrozmotorneradnje,azasnivasenaučenjuputemistraživanja,uviđanja,upoznavanjaokoline.Nemanjevažno–podsticanjemoverazvoj-
Dijeteželibitivažno,ostvaritisvojeciljeve.
Zatogapodstičite,podržite,pomozitemudaostvariuspjeh.
Dijeteželidabudeonoštojeste.
Zatopoštujteindividualnostđeteta,pomozitemudaupoznasebeidruge,
prihvati vlastitu prirodu, izrazi sopstvene potencijale i
sopstve-
nuželjuzarastomirazvojem.
spoljašnjoj motivaciji, aktivnosti su samo sredstvo za
postizanje drugog cilja. Stoga, ako nema nagrade, nema ni
aktivnosti. Ponašanje pojedinca
obliko-vanojeiusmjerenoobjemavrstamamotivacije.Ipak,postojinizvažnihra-zlogazbogkojihkodđetetatrebanjegovatiipodsticatiunutrašnjumotivaciju.
Razvijanjeunutrašnjemotivacijepodrazumijeva:
Podsticanježeljezastvaranjem
Usmjerenostkacilju(upornost,marljivost,potrebazapostignućem)
Jačanjeznatiželje,fasciniranostproblemom Stvaranje pozitivne slike
o sebi, odsutnost straha od kritike, postavljanje
visokih,alidostižnihstandarda Nezavisnost, individualnost,
preduzimljivost…
Odrasli–roditelji,staratelji,praktičariidrugiprofesionalci–svojimdjelova-njemistimulacijomodređenihinteresovanjamogupozitivnouticatinastva-ranjeunutrašnjemotivacijekodđeteta,čimeseobezbjeđuje:
Ośećajkompetentnosti,samoefikasnosti–JA MOGU.
Ośećajnezavisnosti,autonomije–MOGU SAM/SAMA.
Pozitivnaslikaosebi–SAMOPOŠTOVANJE.
Razvoj unutrašnje motivacije potpomažu:
Stimulativni roditelji
Izazovni zadaci
Ohrabrivanjepokušaja
Uravnoteženonagrađivanje
Vrednovanjetruda
Podsticajna sredina iučenje
Postepeno osamostaljivanje
Razvoj unutrašnje motivacije ometaju:
Pretjerana zaštita, ignorisanje pokušaja i truda
Preveliki pritisak
Prenaglašavanje uspjehaipostignuća
Nekritičkasamostalnost
Nestimulativna okolina
Neadekvatne metode podučavanja
-
18 19Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
odgovorimanapitanjađetetaipravilnoformiranimrečenicamaodraslidajumodelnjegovogdaljegjezičkograzvoja.
Opštepreporukezavaspitačeiroditelje:
Adekvatnim podsticanjem motorike govornih organa (blagovremenim
uvođenjemčvrstehraneuishranuđeteta,njenimžvakanjem,gutanjem)stvaraju
se uslovi za pravilan razvoj logomotornog aparata, a time i
govornih sposobnosti. Za govorni razvoj predškolskog đeteta u
velikoj mjeri je zaslužna
adekvatna stimulacija, i to od najranije dobi pa sve do
usvajanja predčitalačkihvještina. Za razvoj govorno-jezičkih i
komunikacijskih vještina đeteta veoma
jevažnodaseodraslipravilnoizražavaju,imenujupredmete,redovnomučitaju,razgovarajusnjimoslikamaitekstu.Dijetepritomtrebapodsticatidaštosamostalnijeopisujeslikeisadržajpriče.
Prevelika izloženost TV i internet sadržajima, odnosno
odsustvodvosmjerne komunikacije, usporava i/ili preusmjerava
govorni razvojđeteta.
Ujaslenim,paiustarijimgrupama,imamnogođecekojakoristecuc-leilisasobomnoseflašicejernijesunaviknutadajedučvrstuhranu.Dugotrajna
upotreba varalica stvara nepravilnost zuba i vilice, što je
najčešćiuzrokorganskihdislalija,odnosnološeformiranihglasova.
neoblastiprevenirasegojaznostđece,deformitetikičmeistopala.Razvojfizičkipasivnogđeteta,lišenogkretanjaiigre,nijeadekvatnostimulisanpaononećeupotpunostirazvitisvojepsiho-fizičkepotencijale.Stogajevrijemekojedijeteprovodiuzuređajesavremenetehnologijeneophodnoograničiti.
Evonekolikoopštihpreporukazavaspitačeiroditelje:
Obezbijediti đetetu uslove za spontanu igru. Dijete ne treba
sputavatiukretnjamasvojstvenimuzrastuvećmuobezbijeditibezbjedanprostorza
njihovo izvođenje (prevrtanje, puzanje, hodanje, trčanje,
skakanje,preskakanje,provlačenje,okretanje,igresloptomisl.).
Omogućiti đetetu svakodnevni boravak na svježem vazduhu.
Boravakuprirodiveomajevažanzadijete.Stogapriorganizacijivremenatrebavoditi
računa o tome da dijete svakodnevno boravi i igra se
napolju,umjesto da je pasivno, lišeno aktivnog kretanja i igre.
Podsticati razvojfinemotorikeđetetakroz
igruskockama,sakupljanjemanjih igračaka, manipulaciju sitnim
predmetima, držanje
olovke.Preporučenesuaktivnostisrazličitimmaterijalima(plastelin,platno,papir,tijesto),
korišćenje papira različite teksture na više načina
(gužvanje,lijepljenje, rezanje) i sl. Dijete kod kojeg je
podsticana fina
motorikapravilnoćedržatiolovkuislakoćomizvoditigrafomotornepokrete.
Važnojedadijeteučidaprepoznajesimbole.Pisanjeslova,međutim,netrebaforsirati.
b. Govorno-jezički razvoj/komunikacija
Osnovnefunkcijegovorajesurazmjenainformacijaikomunikacija.Jezikjeosnovno
sredstvo komunikacije kojim se oblikuje i prenosi poruka.
Komu-nikacijapredstavljadvosmjerniproces,aodvijaseuokvirurealnihživotnihsituacija.
Funkcija komunikacije je višestruka: uspostavljanje i
održavanjeodnosa sdrugima, prenošenje informacije,
traženjeodgovora.Dijete
krozkomunikacijuizražavaonoštomisli,ośeća,onapredstavljaokvirioslonacnjegovojmaštiikreativnosti.Načinnakojidijetekomunicirajedanjeodpo-kazateljanjegovogukupnograzvojnogstatusa,uključujućiinivosocijaliza-cije.
Jezičkirazvojđecesvihuzrasnihgrupapodstičeserazličitimaktivnostima–govorno-jezičkim,matematičko-logičkim,fizičkim,igrovnim.Nauzrastuod(oko)trigodinestvaraseosnovamaternjegjezika,kojaseunarednomperi-odudaljeizgrađujeistrukturira.Dijetenesvjesnousvajajezičkapravila,aza-timučestalomupotrebompočinjedaihprisvajaispontanokoristi.Strpljivim
-
20 21Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Jedanjeodrazlogakojiroditeljinajčešćenavodedaobjasneodlaganjepo-laskađetetauškolujestenjegovanedovoljnamotivisanostinezainteresova-nostzačitalačke,odnosnografomotorneaktivnosti(tačnije,pisanje).Stogatreba
imati na umu da je prisiljavati dijete da savladava ili usavršava
neko
znanjeprijenegoštojesamozrelozato–nesamonedjelotvorno,negoištetno.
Koristiteslikovnice–čitajtesvakodnevnoponekupričuilibajku.
Objasniteđetetuštajetoknjiga/slikovnica;predočitemudasvakapričaimasvojnaslov,
radnju, tok i kraj.
Tokomčitanja,objašnjavajteznačenjeriječikojesuđetetunejasne.
Postavljajteđetetupitanjatokomiposliječitanjapriče,komentarišitenjensadržaj.
Napravite svoju verziju
slikovnice/pričekojusteprethodnopročitali.
Buditeisamiautoripričeilislikovnice.Dopustiteđetetudaosmislinaslovitokpriče.Možetezajednoilustrovativašu
knjigu, osmisliti korice, kombinujućirazličiteslikovnetehnike,
materijale.
naučite me da koristim knjige
C. Kognitivni razvoj
Kognitivnirazvoj
jerazvojsposobnostisnalaženjaiučenjakrozživotnesi-tuacije.Onzapočinjepraćenjemireagovanjemnadešavanja
izokoline,anastavljasenjenimistraživanjem,učenjemputempokušajaipogrešaka,uo-čavanjauzrokaiposljedicatekonstantnimrazvijanjemopštihznanja.
Kognitivnirazvojjeaktivanproces.Toznačidaunjemuđecaintenzivnouče-stvuju,konstruišućisvojerazumijevanjesvijeta.Intelektualnirazvojodvijasekroznekolikokvalitativnorazličitihnivoa.Prvijenivokonkretnog,kadadijeteučipomoćupredmeta
izsvojeneposredneokoline.Onoupočetkuznanjausvajaslučajno,azatimihpočinjetemeljitinauvidimastečenimkrozpoku-šaje
ipogreške.Dijeteupoznajesvojuokolinu,predmetekojigaokružuju(zvuk,tvrdo/meko…),prvenstvenonaosnovumotornihradnji,aliiprekočul-
Čitanje i pisanje dijete uči u školi, ali pripreme počinju mnogo
prije samog procesa
opismenjavanja.Važnoje,međutim,naglasitidadijetetrebadapoč-ne da
usvaja pisani jezik nakon što ovlada govornim jezikom. Nije dobro
pre-ranozapočetiprocesopismenjavanja,prijenegoštodijeteovladaosnovnimgrafomotornimigovorno-jezičkimvještinamaistekneprimjerenukognitivnui
emocionalnu zrelost.
Pozitivnojepodsticatiđetetovusposobnostprepoznavanjaslovaibrojeva,noteaktivnostinetrebamiješatisprocesomučenjaslovaibrojeva.Treba,dakle,koristitisadržajekojiseodnosenaprepoznavanjesimbola.
Govoritepravilno,pružitedobargovornimodelđetetu.Nemojtemutepati–izgovorriječitrebadabudejasan,rečenicagramatičkiispravna.Maženjem,oponašanjemgovorasvojstvenogđecipodržavatenepravilangovor,produžavategovornunezrelostđetetailošeutičetenaprocesnjegovogbudućegopismenjavanja.
Motivišite dijete na razgovor. Čestomupostavljajtepitanja i
nemojte se zadovoljavati s kratkim odgovorima(2–3riječi).
Podstičitedijetedariječimaizražavasveštoośeća,radi,misli…
Prepričavajtezajednoprethodnopročitanupriču,bajku, dnevna
dešavanja,
događaje.Pomoziteđetetupostavljanjempitanja,ohrabrujućiganasamostalnoprepričavanje.
Igrajtesđetetomgovorneigre:,,Naslovo,naslovo”,,,Gluvihtelefona”,,,Izmišljenapriča”.Možeteisamiosmislitineku
govornu igru.
Kada dijete govori nepravilno,
neispravljajtegavećjednostavnoponoviteriječizgovarajućijepravilno.
Negovoritepredđecompogrdneriječi.
Ohrabritedijeteda,,budeglumac/glumica”,daseigra imitativnih
igara.
naučite me da jasnije, izražajnije govorim i povećam fond
riječi
-
22 23Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
D. Socio-emocionalni razvoj
Značajsocio-emocionalnograzvojauočavaseusvakojoblastiđetetovogži-vota.
Sposobnost uspješnog prepoznavanja i ovladavanja sopstvenim
emo-cijama,razumijevanjaośećanjaipotrebaljudiizokruženjaiostvarenjapozi-tivnogodnosasnjimapredstavljajučrstuosnovuzadaljirazvojđeteta.
Polazakuvrtićunosivelikupromjenuuživotđeteta.Onodolaziunovuine-poznatu
sredinu, a brigu o njemu preuzimaju osobe koje mu nijesu dovoljno
bliske.Izaroditeljepolazakuvrtićpredstavljaprekretnicu.Tojeprvipravikorakurazvijanjusamostalnostiđetetaiučenjusocijalizacije.Periodadapta-
Svakodnevne aktivnosti u vrtiću,uvršnjačkojgrupi,porodici,
podrazumijevaju i
sređivanjeodjećeiobuće.Dajteđetetuzadatakdagrupiše odjevne predmete
po boji, svojstvu… Na taj
načinonoćeistovremenoučitiirazvijatinavikečuvanjaiodlaganjaodjećeiobuće.
Podstaknite dijete da grupiše
kockeidrugeigračkeponekojosobini(boji,veličini,obliku…).
Ohrabritegadaučestvujeuraspoređivanjuposuđai postavljanju
stola.
Podstaknite ga na igre i aktivnosti brojanja i
pridruživanja(čaša,stolica,jastuka…).
Tokomšetnjemožeterazgovarati o automobilima koji prolaze pored
vas
(kojesuboje,veličine,dalivozebrzoilisporo…).
Vježbajtebrojanje–kamenčićinaplaži,spratovizgrade,drvorediuparku,voćnjaku…
Razgovarajteotomeodčegaje nešto napravljeno (npr.,
prozor–stakloilidrvo;kuća,omiljenaigračka,stolica,nekidrugipredmet…).
Vršiteeksperimentetragajućiza odgovorom na neko pitanje.
Naprimjer,štoćesedesitiakokocke s ledom utopimo u toplu vodu, kako
dobiti pjenu i sl.
Sami napravite slagalicu ili domine od kartona ili papira u
boji.
naučite me da logički razmišljam i rješavam
zadatkenihorgana(oko,uho,koža/dodir…).Stogajevažnoobezbijeditidauprvimgodinamaživota
imadovoljnostimulacije idanjegovrazvojbudeštovišezasnovan na
iskustvu.
Preporuke–idejezaaktivnosti:
Omogućitiđetetujednostavneigreoponašanja.
Koristitireflekse,jednostavnenavike.
Omogućitiđetetudaposmatraradodraslihilidrugeđece.
Obezbijeditimaterijalekojipodstičujednostavnekategorizacijeisortiranja.
Ponuditi đetetu predmete iz njegovog okruženja kojima se
moguproizvoditirazniefekti.
Omogućitivrijemeiprostorzaigre,,Kaoda…”.
Omogućitiđetetudaistražuje,pronalazi,osmišljava.
Ohrabritidijetedakreiranoveigre.
Imajte na umu da je dijete
ličnostzasebe,sasopstvenimrazvojnimpotencijalima–onojeaktivno,kreativnobiće.
Dijeteučikrozigru,spontanoistražujući,stupajućiu kontakte s
drugim ljudima, vršnjacima.
Da bi se dijete spontano i slobodno igralo, potrebno
mujeiskustvo,doživljaji,
odgovarajućiprostor,vrijeme,didaktičkiidrugimaterijali, partneri
za igru…Omogućitemuto.
Dozvoliteđetetudabude nezavisno, da ima inicijativu, da u svemu
što gaokružujevidimogućnost,prilikuzaučenje.
naučite me da u svemu vidim mogućnost za učenje
Ukolikostalnoobavljamonekeaktivnostiumjestođeteta,onoćeizgubitiin-teresovanjezanjih.Istovremeno,timedoprinosimodadijeterazvijedoživljajsebe
kao nekoga ko nije dovoljno sposoban da sam obavlja aktivnosti.
Mnogojekorisnijepodsticatidijetedasamoneštoučini
ipritomgauvijekpohvaliti za trud, a ne samo za uspješno obavljen
zadatak.
-
24 25Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Roditelji najčešće griješe ako u fazi adaptacije:
Prijete/zastrašujudijeteodlaskomuvrtić
Odustajuodvrtićatokomprocesaprilagođavanja
Tražealternativnarješenjazabriguođetetu
Otvorenopokazujusvojunesigurnostpredđetetom
Odlazeodđetetabez pozdrava
Predugosezadržavajuna vratima radne sobe i,
uopšte,uvidokruguđeteta
Roditelji mogu ubrzati i olakšati proces adaptacije ako:
Realnopredstaveđetetušto podrazumijeva boravakuvrtiću
Razumiju vlastite i emocije đetetaiistrajnisuuprihvatanju
promjena
Jasnoinarazumljivnačinpredočeđetetuvrijemekojećeprovestibeznjih
Naglase apsolutnu sigurnost svog povratka i ne opraštaju se
dugosđetetom
Definišuaktivnostikojimaćesedijetebavitiuvrtićuionjimagovoreafirmativno
cijenanovusredinumožebitiveomastresanzadijete,aliizanjegoverodi-telje.Stogajeveomavažnodavaspitač/icaostaviutisakpouzdaneisigurneosobeidanatajnačinzadobijepovjerenjeroditelja.
Sugestijedateudaljem tekstunamijenjenesuvaspitačima i
roditeljima,aodnosesenaperiodadaptacijeđetetanavrtić.
vaspitač otežava adaptaciju đeteta ako:
Kritikuje dijete koje se
teže/sporijenavikavanavrtić,iliuprisustvuđetetapredočavaroditeljimanjegovo
,,loše ponašanje”
Pokazuje nezainteresovanost za
onoštodijeteośeća,traži,ispoljava
Dajeđetetulažnaobećanja(npr.,,,Roditeljićedoćizapetminuta”)
Nema kvalitetnu komunikaciju, ne dijeli
informacijesroditeljima
Nudiđetetuneodgovarajućiizborsadržajaiaktivnosti
Oduzimađetetuigračkukojujedonijeloodkuće,grubogaumiruje,
prisiljava ga da uzima obroke onda kad nije spremno
vaspitač će olakšati adaptaciju ako:
Omogućidasedijetepolako navikava i
postepenoprodužavavrijemeboravkauvrtiću
Obezbijediđeciprilagođeni atraktivan radni prostor
Organizujeaktivnostikojesuđeciinteresantne,kojeće,,držati”njihovupažnju
Ima individualizovan pristupđetetu(predlažemu, npr., da donese
omiljenuigračku)
Pokazuje razumijevanje separacionih strahova
đetetaiuvažavaih(npr., preuzima dijete od roditelja s osmjehom
iohrabrenjem)
Izgrađujesaradničkiodnos s porodicom (panoi, sastanci,
individualnirazgovori)
-
26 27Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Važnojesaslušatidijete–prepoznatiiuvažitinjegovaośećanja.
Dozvolitiđetetu,uodređenojmjeriiunekimsituacijama,daučinasvojimgreškama.Kodprezaštićenogđetetarazvijaseośećajmanjevrijednosti.
Pohvalepozitivnoutičunaslikukojedijetestvaraosebi.
Zahtjevdadijeteneštoučini, ilineučini,
trebapropratitiobjašnjenjem.Dijetetrebadaznazaštoseodnjegaočekujedaseuodređenojsituacijiponašanaodređeninačin.
Kada se đetetu upućuje kritika, onamora biti usmjerena isključivo
naneodgovarajućeponašanjeđeteta,nikakonanjegovuličnost. Pohvaliti
dijete
zaprimjerenoponašanje,posvetitimupažnju.Takoseđetetujasnostavljadoznanjaštojepoželjnoponašanjetedatakotrebai
da nastavi.
PremaKonvencijiodječjimpravima,igrajepravođetetainajznačajnijise-gmentnjegovograzvoja.Odsamogrođenjadijetekrozigruistražujesvijetiotkrivasvojemogućnosti.Igraje,dakle,primarninačinnakojidijeteučiosebi,drugimaiokolini.Budućidajeuniverzalna,instinktivna,poznatasvojđeci,igrapredstavljaosnovodrastanjaiformiranjanjihovihličnosti.
Dijetekrozigruuči,razvijase,otkrivasebeisvijet.Točiniputempokušajaipogrešaka,eksperimentisanjemsrazličitimmaterijalima,zvukovima,sred-stvima,istraživačkimidrugimnačinima,igranjemuloga.Krozigrudijetera-zvijaośećajsigurnosti,samostalnosti,samokontrole,kompetencijenasvimpodručjima.
Nijedovoljnodadijetesamoposmatra isluša,potrebno je ida
istražuje
iotkriva.Načinnakojiseigraiuključujedrugeuigrujedanjeodpokazateljarazvoja.Poželjnojedauigri,osimgotovih,koristi
i
igračkekojeizrađujesroditeljimailivaspitačima.Takoćedijetebitibogatijezaiskustvostvaranja,aośećajponosazbogvlastitogdoprinosapodstaćićenjegovosamopouzda-nje
i kreativnost.
Iskustvopokazujedađecajaslenoguzrastačestoujedajujednidruge.Važ-nojedaroditeljiipraktičariznajudajeriječorazvojnojpojavikrozkojudijeteprolaziikojaćenakonodređenogvremenanestati.Tojezapravozaostatakizprethodnerazvojnefaze,ukojojjepomenutoponašanjebilojedanodka-rakterističnihnačinanakojidijetespoznaje,istražujesvojuokolinu.Udaljemtekstunavodimojošnekeodmogućihrazlogazaštodijetegrize,štovaspi-tačimairoditeljimamožepomoćiurazumijevanjuovepojaveipronalaženjuadekvatnihodgovora:
Rastzubića Načinizražavanjafrustracije(umor,glad...)
Izrazpotrebeđetetadadođedonekogcilja(npr.,uzmeigračkuoddrugogđeteta)–akodijetenijeudovoljnojmjerirazviloverbalnesposobnosti
Nesvjesnaradnja–dijetetoguzrastaneshvatadatimenanosiboldrugoj
osobi Impulsivna reakcija usljed nedostatka samokontrole ili
prevelikog uzbuđenja
Važnojedavaspitač/roditeljznadapredvidisitacijuukojojbidijetemoglodaugrizeidamudâprilikudasesmiri.Akodougrizaipakdođe,trebareagovatismireno,aliodlučno.Preporukajedase,umjestokritikaidužihobrazlaganja,đetetuuputikratkaijasnaporuka,npr.:,,Neujedaj”,,,Toboli”,,,Toseneradi”.
Zadijetejevažnodarazvijesposobnostprepoznavanjairazumijevanjasop-stvenihemocija,kaoivještinedasestimemocijama,,nosi”.Drugimriječi-ma,danaučidaseprikladnoponaša.Važnojeidadijeteznadaprepoznaemocijedrugih,daihrazumijeisaośećasnjima,daizgrađujeiodržavakva-litetne
odnose s prijateljima, porodicom i drugima.
Opštepreporukezavaspitačeiroditeljezaovuoblastrazvoja:
Ohrabrivati dijete da izražava svoje emocije, ali ga učiti da to
čini nasocijalizovannačin.
Bitidobarmodelđetetu–dijeteposmatrakakoseviponašateireagujeteuodređenimsituacijamainatajnačin,ugledajućisenavas,učiiizgrađujesvojnačinponašanja.
Svakogadanaposvetitiđetetumakarpopolasata:čitatimu,razgovarati,
savjetovati ga, pohvaliti… Uključiti dijete u različite
socijalne odnose. To će omogućiti da
onopostanesvjesnodrugeđece,odraslih,njihovihdoživljaja,različitihuglovaposmatranja
i shvatanja iste pojave.
-
28 29Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Navikekojejestekloukućidijetejaslenoguzrastapokušavadapreneseuvrtić.JednaodtihnavikajestegledanjeTV-a,tačnije,crtanihfilmova.Premapodacimakojedobijamoodroditelja,djecasveranijepočinjudapratecrtanefilmove.
Donjauzrasnagranicasvakodnevnosepomjerananižepadanasjednogo-dišnjadjecauglavnomvećgledajuTV.Rana
iprevelika
izloženostuticajucrtanihfilmova,TV-reklama,igricaisl.,najčešćeutičenatodadijetekasnijeprogovori,anepovoljnoseodražavainainterakcijuikomunikacijuđetetasvršnjacima
i odraslima.
Roditelji
čestogriješekaduzimanjeobrokapovezujusgledanjemcr-tanihfilmova.Trebaznatidagovorkojiserazvijapoduticajemcrtanihfilmovanajčešćenemafunkcijukomunikacije.Zatobibilopoželjnouklo-nititelevizoreizradnihsobajaslicaizamijenitiihmuzičkimuređajimaiinstrumentima.Tobiomogućilodasekodđecenaspontannačinpodsti-čekoordinacijapokreta,razvijaośećajzaritam,memorija,sposobnostslušanja...
U kutku za igru napravite mjesto za pribor i materijal za
kreativni rad.
Tijestomožeposlužitikao materijal za igru
irad–umijesitegaidodajte malo boje.
Koristite novinski papir kao inspiraciju za kreativni
radsđetetom.
Podstaknite dijete da nešto samo nacrta ili napravi. Pitajte
gaštojenacrtalo/napravilo.Neka pokuša da objasni zbog
čegajebaštoodabralo.
Naučitedijetedareciklira–odvajajtezajednoambalažuiodnjepraviterazličitepredmetekojisekasnije
mogu koristiti.
Odrazličitihtkanina,starihmajica,pantalona,čarapa,mogu se
napraviti lutke.
Eksperimentišite i igrajte se s bojama.
naučite me da budem kreativan/kreativna
kako odabrati dobru
igračkuDabiigraispunilasvojusvrhu,važnojedabudeprimjerenađetetu.Prilikomodabiraigračakapotrebnojevoditiračunao:
Interesovanjimaiuzrastuđeteta–akojedijete,,preraslo”igračku,bićemudosadna,aakojojnije,,doraslo”,budićekod
njega nezadovoljstvo i narušavati samopouzdanje.
Sigurnosti–igračkanesmijeimatioštrekrajeve,oštećenja,sitnedjelove,štetneboje.
Higijeni–akodijetestavljaigračkuuusta,trebaosiguratidaonauvijekbudečista.
Sposobnostimađeteta–dijetemorarazumjetikakoseigračkakoristi.
Mogućnostimakorišćenja–đetetutrebaobezbijeditiigračkekojepodstičuaktivnost,maštu,kreativnost,pronalaženjenovihrješenja.
Dalipomažeuostvarivanjukontakatasdrugima.
Dajednostavnijaigračkapružađetetuvišemogućnostizarazličiteigre,nadogradnju.
Organizujteđetetuprostorzaigru. Dijete treba da zna da je to
samo njegovo mjesto, odaklemožedauzmeigračkui vrati je nazad kad
god to
poželi.Timepomažeteđetetudarazvijenavikečuvanja,održavanjasvojihstvari.
Voditeračunadaigračkekoje dijete koristi budu primjerene uzrastu
i da ga ne mogu ozlijediti.
Ako dijete koristi neku edukativnuigračkuili
igračkukojaserastavljai sastavlja, igrajte se
zajedno,pokažitemu.
Naučitedijetedanakonzavršeneigreuvijekodložiigračkenamjestokojejeunaprijedodređeno.Pokažitemu
to svojim primjerom.
Naučitegadadijeliigračkesdrugima(sbraćom,sestrama,drugarima).
naučite me da se igram s igračkama
-
30 31Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
Podsticati samostalno izražavanje potreba i inicijativu u
komunikaciji,ponašanju.
Naučitidijetedazaključavaiotključavavrata,pričemumoraznatiikomesmijeotvoritikadajesamokodkuće.
Predočitiđetetukadaikakomožedakoristitelefon. Znati od čega se
dijete boji ili što ga brine kada je samo –
razmotritimogućeopasnesituacijeipodučitigakomedaseobratizapomoć.
Razgovaratisđetetomosigurnostiirizicimaprilikomigranjaudvorištu,
u toku organizovanih šetnji, samostalnog boravka napolju, pri
odlasku u prodavnicu i sl. Dozvolitiđetetudasamoodeuprodavnicu.
Izađiteizvrtića,stana,kuće…prošetajte, nastojte da što više
vremena provodite napolju. Neka vašu šetnju ne osujeti slabiji
vjetar ili kiša
–tosuprirodnepojave,adijetestičezanjegavrijednoiskustvo.
Razgovarajte o tomeštozapažadokvjetarduva, dok pada kiša. Po
povratkumožetesastavitipričicu,datiđetetudailustrujeviđeno,doživljeno.
Istražujtenapolju–možetesakupljatigrančice,listove,kamenčiće,apotomstimmaterijalomosmislitizajedničkirad(nekipredmet,panoisl.)
Igrajtesđecompokretnihigara,pokažiteimkojihsteseigara vi igrali
u djetinjstvu.
Razvijtekodđetetanavikupravilnogodržavanjahigijenetijela.Pokažitemusvojimprimjerom–zajednoperitezube,
ruke, umivajte se, pomozite mu prilikom kupanja.
Odveditedijetenanekusportsku utakmicu ili je zajedno odgledajte.
Razgovarajte o tome.
Raditezajednovježbeoblikovanja.
naučite me da budem zdravo
Sprvimhigijenskimnavikama, tj.odvikavanjemodpelena,
trebazapočetiondakadajedijetefiziološkispremnozatajčin.Premaprocjenistručnjaka,tojeuzrastizmeđu18.i24.mjeseca,anajkasnijedo36.mjesecadijetebitrebalodausvojitenavike.Međutim,iskustvopokazujedasegornjagranica
E. Briga o sebi
Dabidijetenaučilosamostalnodasebrineosebi,važnojedaroditeljiiprak-tičarisarađuju.Praktičarimorajupoznavatirazvojnislijed,odnosnoštoseodđetetaodređenerazvojnedobiočekuje.Takoćemoćinapravinačindauka-žuroditeljimanaznačajosamostaljivanjaiupoznajuihstimštosuprioritetiza
njihovo dijete s obzirom na uzrast. Na primjer, dijete uzrasta od
oko dvije
godinetrebalobidamožesâmodaskidaodjećunaraskopčavanje(otkop-čanu)idauzpomoćoblačiodjevnipredmetdugihrukava.Odtrogodišnjakaseočekujevećistepensamostalnosti,npr.,daznadaobučeodjevnipredmetkojisenavlačiprekoglave,daobuvačizme.
Aktivnostikojeserealizujuuvrtićuneophodno jeprodužiti
iuporodičnomokruženju.Važno
je,naprimjer,sroditeljimanapravitidogovordastrpljivosačekajudijetedasebezpomoćiobujeiliobuče.Treba,dakle,izbjegavatiužurbanost,nestrpljivost,verbalnepokudeikritike,kojilošeutičunasamo-pouzdanjeđetetaiusporavajuprocesnjegovogosamostaljivanja.
Kroz redovne i svakodnevne aktivnosti potrebno je ohrabrivati
dijete da se
samoobuče,obuje,umije,očešlja,operezube,upotrebljavaWC,pospremikrevet
isvojestvari,pokupi igračke.Zaučinjenogauvijek
trebapohvaliti.Takosejačasamopouzdanjeđetetajersvima(roditeljima,drugarima,vas-pitnomosoblju)pokazujedamožebezpomoći,samostalnodauradinekuaktivnost.
Opštepreporukezaroditeljeivaspitače:
Podsticatiđecudasamostalnouzimajuobroke,pijunapitke,svlačeseioblače(shodnouzrastu)–naprijemuiodlaskuđetetaizvrtića,prilikomdnevnog
odmora. Podsticati ih na samostalnije održavanje higijene – odlazak
u toalet,
pranje ruku itd.
Naučitidijetedabrineosvojimstvarima–orancusastvarimakojedonosiodkuće,garderobi…
Razvijati kodđetetaodgovornost–naučiti gadanakon
igrepospremiigračke(ugrupiikodkuće),dabrineosvompriboruiradnimlistovima,učestvujeuuređivanjuradnesobe…
Kroz igru i aktivnosti za razvijanje finemotorike, učiti đecu da
vezujupertle,samostalnootkopčavajuizakopčavajudugmad. Podsticati
ihdasamirješavajumeđusobnenesporazume– izbjegavati
ulogu ,,sudije”.
-
32 33Šta treba znati i kako postupati u odnosu na rani razvoj
djeteta
pomjera pa trogodišnjaci koji još nose pelene danas nijesu
rijetkost.
Nagla-šavamodajevrlovažnodadijeteovenavikerazvijapravovremeno,kaoida
jednomotpočetiprocesne trebaprekidati ipraviti ,,pauze”.Ukoliko
je,dakle,procesodvikavanjaodpelenazapočet,dijetenetrebadaihnosiniuvrtiću–tojezanjegazbunjujućaporuka,kojaodlažeuspostavljanjenavike.Istotako,akoodvikavanjeđetetaodpelenazapočneuvrtiću,poželjnojedaroditeljtajprocespodržiinastaviuporodičnomokruženju.
Samostalnostuishranivišestrukojeznačajanmomenaturazvojuđe-teta.Zatogatrebanavićinahranukojanijekašastaikojumožesamodauzima.Učećisepravilnomžvakanjuigutanjudijetestvarauslovezarazvoj
logomotornih vještina, koje su osnov za pravilan razvoj govornih
sposobnosti, tj. artikulaciju glasova. Dok samostalno jede, ono
palcem i
kažiprstomhvatakomadićehraneitako,uizvjesnojmjeri,razvijamoto-rikušake.Osimtoga,samostalnostuishranidoprinosirazvijanjusamo-pouzdanjakodđeteta–jerjeneštouradilozasebe.
Opštepreporukeodraslima–praktičarimairoditeljima
Pružatiidozvoljavatisveneznačidavatiđecinajbolje. Svakom đetetu
potrebne su granice i jasna pravila da bi se ośećalosigurnim. U
postavljanju pravila i granica treba voditi računa
ouravnoteženostiipravojmjeri.Pravilanetrebadabuduniprevišekruta,niprevišefleksibilna.Postavljanjemgranicadijetećenaučitištosetačnoodnjegaočekuje.
Đeci treba dati model lijepog i primjerenog ponašanja. Dijete uči
pomodelu,oponašanjemodraslih.Važnoještoodrasli(roditeljiivaspitači)čine,anesamoštogovore.
Izuzetno je važno da u porodici postoje definisane uloge, pravila
iodgovornosti.Sačiniteporodičnapravila,kojaćeobuhvatitiiponašanjeodraslih–takoćedijetelakšeprihvatitivlastitezadatkeidobitimodelzaučenjeodgovornogponašanja.Odraslitrebadosljednodasepridržavajuustanovljenihpravila
i daprateda li dijetepoštujedogovor.Takođe
jevažnodapravilakojavažeukruguporodicebuduusaglasjusonimakojaseprimjenjujuuvrtiću.
Dijete trebadadobijepovratnu informacijuu vidupohvale ili
korekcijeneprikladnogponašanja.Takoučištojeprihvatljivoponašanje,primjerenotojilisličnojsituaciji.
Kažnjavanje nema dugotrajnog efekta na promjenu ponašanja
đeteta.Primjenakazneneučidijeteničemunovom(osimagresivnosti).Korisnijejepokazatiđetetuštoseodjegaočekuje.
Kvalitetnoprovođenjevremenasđecomodvelikogjeznačaja.Uskladusmogućnostima,potrebnoimjeomogućavatinovaiskustvakrozkojaćenajbržeinajvišeučitiosebiisvijetuokosebe(obilazakmuzeja,pozorišta,knjižare,izletuprirodi…).
Pripremite dijete za školu. Tokom boravka u grupi, raditi na
osamostaljivanju
đeteta,njegovojsposobnostiprivikavanjananovapravila,radnenavike,zahtjeveiočekivanja.Poželjnojedasesličnapripremaodvijaikodkuće,uzpodrškuisavjetestručnihsaradnikaivaspitačkogkadra.
Kako reagovati u situacijama kada se dijete neprimjereno po-naša
(nekontrolisani ispadi, agresivnost…):
Time
out–privremenoisključivanjeizaktivnosti,kojeđetetuobezbje-đujevrijemezarazmišljanje,smirivanje.Riječjeofizičkomudaljavanjuđetetaodmjesta/situacijeukojojjedošlodoneprimjerenogponašanja.Odreditemjestousobi,malitepih,stolicu,ćošak.Timeouttrajetačnoodređenibrojminuta.Dabisezavršio,dovoljnojedadijeteobjasnisvo-jeponašanjei/ilidaseizvini.
Oduzimanje privilegija – zabranakorišćenjaprednosti,
uskraćivanjenekeaktivnosti.Privilegijeseđetetuvraćajukadatosvojimponašanjemzasluži(,,dokažese”).Ukidanjeprivilegijaieventualnaprimjenakaznetreba
da odgovara počinjenom prekršaju. Dijete treba da zna što
gaočekujeukolikoponovoprekršidogovorenapravila,štoznačidaposlje-diceponovljenogprekršajamorajubitiunaprijedutvrđene.
-
34 35Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
iv. R
Azv
oJn
A m
ApA
: štA
tR
ebA
znAt
i i k
Ak
o p
oSt
upA
ti
U
ZRA
ST 0
–3 m
jese
caR
AZV
OJN
A O
BLA
STti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
Ak
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)Po
činje
da di
že gl
avu k
ad le
ži na
stom
aku.
Ok
reće
glav
u na o
bje st
rane
dok l
eži n
a leđ
ima.
St
iska i
drži
vaš p
rst u
ruci.
Igr
a se r
ukam
a, pr
inosi
ih us
tima.
Po
gledo
m pr
ati pr
edme
t koji
se po
mjer
a u
stran
u, us
mjer
ava r
uku u
prav
cu pr
edme
ta.
Dr
žite i
grač
ku iz
nad đ
etetov
e glav
e i
tražit
e (po
dstič
ite ga
) da j
e dos
egne
.Pr
užite
đetet
u fizič
ki ko
ntakt
i takti
lni po
dstic
aj (d
odir)
.Ne
ka ig
račk
e i os
tale s
tvari k
oje ga
okru
žuju
budu
u jar
kim, v
eseli
m bo
jama.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ijaGu
če, o
glaša
va se
.Ob
radu
jte se
i nas
mijte
đetet
u kad
se og
lasi, d
ajte
mu po
vratnu
infor
macij
u, po
tvrdit
e da s
te ga
čuli.
Un
osite
se đe
tetu u
lice,
tepajt
e mu.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
Re
aguje
na zv
uk (o
kreće
glav
u pre
ma iz
voru
zvuk
a).
Oč
ima p
rati o
sobu
koja
se kr
eće.
Šu
škajt
e igr
ačko
m, zv
ecka
jte zv
ečko
m s
đetet
ove l
ijeve
i des
ne st
rane
da bi
poče
lo da
okre
će gl
avu k
a izv
oru z
vuka
.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
Od
drug
og do
treć
eg m
jesec
a raz
vija s
e tzv
. so
cijaln
i osm
ijeh –
dijet
e poč
inje d
a rea
guje
osmi
jehom
na po
javu l
judsk
og lic
a.Um
iri se
kada
ga uz
mete
u nar
učje.
Op
ušta
tijelo
i priv
ija se
uz va
s dok
ga no
site.
Pl
ače k
ad ne
što že
li (gla
dno j
e, um
orno
, pos
pano
...).
Pr
ičajte
mu s
talno
nešto
, oba
sipajt
e ga p
ažnjo
m.Ma
zite s
e, pr
ičajte
s đe
tetom
i igr
ajte s
e s
njim
tokom
hran
jenja,
oblač
enja,
kupa
nja.
Od
govo
rite na
đetet
ov pl
ač je
r on j
e odr
az nj
egov
ih po
treba
– fiz
ičkih
(nah
ranit
e ga,
pres
vucit
e, pr
ovjer
ite
da li
mu je
toplo
/hlad
no) i
emoc
ionaln
ih (d
ržite
dijete
u n
aruč
ju, po
kažit
e mu d
a ste
tu, ut
ješite
ga...)
.
Po
smatr
ajte i
prati
te re
akcij
e đete
ta u r
azlič
itim
situa
cijam
a – ka
d je g
ladno
, pos
pano
, opu
šteno
– n
aučić
ete da
razli
kujet
e njeg
ove p
otreb
e. Ra
zvija
jte ko
d đete
ta tzv
. sigu
rnu b
azu t
ako š
to će
te s n
jim iz
grad
iti čv
rstu v
ezu i
razv
iti po
vjere
nje
– prve
form
irane
veze
umno
gome
odre
đuju
način
us
posta
vljan
ja od
nosa
toko
m cij
elog ž
ivota.
-
36 37Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Do
zvoli
te đe
tetu d
a istr
ažuje
pred
mete
tako š
to ih
stavlj
a u us
ta.
Im
enujt
e pre
dmete
kojim
a je s
vako
dnev
no ok
ruže
no.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
Ob
raća
pažn
ju na
ljuds
ka lic
a.Ob
radu
je se
osob
ama k
oje po
znaje
, glas
no se
smije
.Um
iri se
kad č
uje zv
ukov
e, na
ročit
o glas
ove.
Lju
ti se a
ko m
u se u
zme i
grač
ka.
Ma
zite s
e i pr
ičajte
s đe
tetom
toko
m sv
akod
nevn
ih ak
tivno
sti.
Us
talite
njeg
ovu d
nevn
u ruti
nu –
neka
term
ini i
mjes
ta za
obro
ke i s
pava
nje bu
du uv
ijek i
sti.
Izb
jegav
ajte č
este
i izne
nadn
e pro
mjen
e – o
ne m
ogu u
znem
iriti d
ijete.
Po
kuša
jte da
svojo
m int
onac
ijom,
mim
ikom,
ge
stiku
lacijo
m tre
nutak
đetet
ove l
jutnje
i ne
godo
vanja
pretv
orite
u igr
u; po
trudit
e se d
a nje
govu
pažn
ju od
vratite
od uz
roka
/povo
da
ljutnj
e, pr
eusm
jerav
ajući
je na
nešto
drug
o.Os
im vr
emen
a koje
posv
ećuje
te os
novn
oj br
izi i
njezi
đetet
a, ob
ezbij
edite
i vrije
me za
igru
s nji
m.
Uv
ažite
pojav
u raz
ličitih
emoc
ija ko
d đete
ta,
dajte
mu d
o zna
nja da
je to
u re
du, d
a ra
zumi
jete,
da st
e tu d
a ga s
mirite
i utje
šite.
Na
ljutnj
u rea
gujte
bez t
enzij
e, um
irite g
a.Po
kažit
e mu,
na pr
imjer
, dru
gu ig
račk
u, ili
ukaž
ite na
dr
ugi n
ačin
na ko
ji mož
e da z
adov
olji s
voje
potre
be.
Po
kažit
e mu n
ačin
na ko
ji mož
e da s
e isp
olji
a da n
ije ug
roža
vajuć
i za n
jega i
drug
e.
U
ZRA
ST 4
–6 m
jese
ciR
AZV
OJN
A O
BLA
STti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
Ak
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)Dr
ži čv
rsto g
lavu.
Do
k lež
i na s
tomak
u, pr
etura
se na
leđa
, ok
reće
se, p
revrć
e u ob
a pra
vca.
Ka
da ga
držit
e usp
ravn
o, od
upire
se vr
hovim
a prst
iju.
Je
dnom
ruko
m po
seže
za ig
račk
om do
k lež
i na l
eđim
a. Hv
ata pr
edme
t cije
lom ša
kom,
ra
zgled
a ga i
tres
e ruk
om.
Igr
ajte s
e sva
kodn
evno
na po
du, n
eka d
ijete
bude
malo
na le
đima,
malo
na st
omak
u. Dr
žite d
ijete
u usp
ravn
om po
ložaju
, s no
gama
na
podu
/tvrd
oj po
dlozi
dok m
u pjev
ate, p
ričate
.Po
stavit
e igr
ačku
ispr
ed đe
teta k
ada j
e bu
dno i
leži
na st
omak
u; šu
škajt
e i zv
ecka
jte
igrač
kom
da bi
dijet
e pos
eglo
za nj
om.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ijaPr
oizvo
di zv
ukov
e/ogla
šava
se.
Na
govo
r majk
e odg
ovar
a guk
anjem
.Os
tvaru
je ko
ntakt
očim
a.Vo
kaliz
uje dv
a glas
a ili v
iše.
Ob
radu
jte se
i nas
mijte
đetet
u kad
se og
lasi.
Pr
ičajte
, pjev
ajte đ
etetu
svak
odne
vno
– kao
vid p
ovra
tne in
forma
cije.
Im
itirajt
e zvu
kove
koje
proiz
vodi,
ali
koris
tite i j
asan
govo
r.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
Ob
raća
pažn
ju na
govo
r dru
gih.
Pr
inosi
ruke
i pre
dmete
ustim
a (ist
ražu
je sv
ijet o
ralno
).Ma
nipuli
še pr
edme
tima i
razg
leda i
h.Pr
ati po
gledo
m kru
žno k
retan
je pr
edme
ta.Pr
oizvo
di zv
ukov
e pom
oću p
redm
eta.
Dr
žite i
grač
ku u
vidno
m po
lju đe
teta,
zveč
ite/
šušk
ajte n
jome l
agan
o je p
omjer
ajući
kako
bi
je dij
ete po
gledo
m pr
atilo
i okre
talo g
lavu.
Dr
žite i
grač
ku iz
nad đ
etetov
e glav
e, tra
žite
(pod
stakn
ite ga
) da j
e dos
egne
.Igr
ajte s
e “sk
rivan
ja” iz
vidn
og po
lja (n
pr.: „
Đe
je __
__?”
– sa
krijte
se –
„Evo
ga/je
.”).
-
38 39Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Vj
ežba
jte s
đetet
om du
vanje
kroz
sla
mčicu
, gaš
enje
plame
na sv
jećice
.Im
itirajt
e zvu
kove
i rije
či ko
je dij
ete iz
gova
ra.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
Ist
ražu
je ru
kama
i usti
ma (s
tavlja
pred
mete
u usta
).Po
seže
za pr
edme
tima k
oje uo
či/že
li.Ud
ara p
redm
etima
o sto
(ili o
dr
uge p
redm
ete/po
vršine
).Vo
li da s
e ogle
da.
Tr
aži p
redm
ete ka
da ih
sakri
jete.
Po
činje
da po
kazu
je ka
žipsto
m.
Og
lašav
a se/r
eagu
je na
muz
iku.
Do
zvoli
te đe
tetu d
a istr
ažuje
svoju
ok
olinu
i pre
dmete
u njo
j.I d
alje k
orist
ite ig
re “s
kriva
nja”.
Op
isujte
pred
mete
koje
dijete
poka
zuje
prsto
m, ko
ji priv
lače n
jegov
u paž
nju.
Po
stavit
e ogle
dalo
tako d
a dije
te mo
že da
se
ogled
a i na
prav
ite ig
ru od
toga
.Pu
štajte
đetet
u muz
iku.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
Pr
uža r
uke d
a bist
e ga p
odigl
i.Ma
še ili
bar r
eagu
je na
“pa-
pa”.
Im
a omi
ljenu
igra
čku.
Re
aguje
na sv
oje im
e.Ve
zano
je za
jedn
u oso
bu, b
oji se
od ne
pozn
atih.
St
rah o
d odv
ajanja
uobič
ajena
je i p
rolaz
na
faza r
azvo
ja na
ovom
uzra
stu.
Na
stavit
e s ja
snim
dnev
nim ru
tinam
a, stv
orite
đetet
u oś
ećaj
sigur
nosti
, njeg
ujte t
oplu
i prija
tnu at
mosfe
ru.
Po
kažit
e da s
te uv
jek tu
za nj
ega,
sigur
ni i p
ouzd
ani.
Ak
o je d
ijete
veza
no za
odre
đenu
igra
čku/
pred
met k
oji ko
d njeg
a stva
ra oś
ećaj
sigur
nosti
(tz
v. pr
elazn
i obje
kat),
uvaž
ite to
.Po
stepe
no, o
pušte
no i s
mire
no uv
odite
dijet
e u
situa
cije u
kojim
a je n
jegov
stra
h oče
kivan
i izra
žen.
Ka
da se
nađe
u no
voj s
ituac
iji ili
nepo
znato
m ok
ruže
nju, d
ozvo
lite m
u da t
raži
vašu
blizi
nu.
Uvjer
ite ga
da st
e tu,
da je
sigu
rno.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
biSa
m/a j
ede k
eks.
Do
zvoli
te đe
tetu d
a sam
o drži
i jed
e kek
s.
U
ZRA
ST 7
–9 m
jese
ciR
AZV
OJN
A O
BLA
STti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
Ak
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)Di
že se
u śe
deći
polož
aj dr
žeći
se
za pr
ste od
rasle
osob
e.Od
ržava
nakra
tko ra
vnote
žu u
śede
ćem
polož
aju.
Po
diže s
e u po
ziciju
za pu
zanje
(na k
oljen
a i dl
anov
e).
Uz
ima p
redm
ete pr
stima
i palc
em,
prem
ješta
igrač
ku iz
ruke
u ru
ku.
Sv
e bac
a na p
od.
Do
zvoli
te đe
tetu d
a sam
ostal
no vj
ežba
ra
vnote
žu u
śede
ćem
polož
aju.
Ne
ka di
jete ś
edi u
uglu
kreve
tića,
ili ga
podu
prite
jas
tučići
ma ka
ko bi
mog
lo sa
mo da
se od
ržava
u ś
edeć
em po
ložaju
i vjež
ba ra
vnote
žu.
Uč
ite ga
uzro
čno-
poslj
edičn
im ve
zama
kro
z igr
u “Ub
aci/iz
vadi
kock
u iz k
utije”
, ko
trljan
je lop
te, gu
ranje
autić
a.Ne
korite
dijet
e – ra
dije t
ražit
e od n
jega d
a ur
adi n
ešto
što sm
atrate
pože
ljnim
. Na p
rimjer
, um
jesto
“pre
stani”
, bolj
e je r
eći: “
Vrije
me je
za
śeđe
nje”,
“vrije
me je
za je
lo” i s
l…Ne
izlaž
ite di
jete d
ugotr
ajnom
bora
vku u
sta
tično
m po
ložaju
(u kr
evetu
, ljulj
ašci
i sl.).
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ijaPr
oizvo
di zv
ukov
e: “d
a”, “
ga”,
“ka”,
“ba”
(ili v
eć “d
a-da
”, “b
a-ba
”).Po
činje
imitir
ati zv
ukov
e i ge
stiku
laciju
/ pok
rete
drug
ih.Ra
zumi
je jed
nu rij
eč.
Po
navlj
ajte r
adnje
, pok
rete,
glas
ove z
a đete
tom.
Vj
ežbe
“ček
anja”
reak
cije đ
eteta
na po
menu
tu rije
č.Či
tajte
đetet
u sva
kodn
evno
.Pr
ičajte
mu,
razg
ledajt
e zaje
dno s
likov
nice,
imen
ujte i
opisu
jte pr
edme
te i b
oje.
Im
enujt
e stva
ri i os
obe s
kojim
a je
dijete
svak
odne
vno u
konta
ktu.
Po
tkrep
ljujte
dijet
e dok
brblj
a i ig
ra se
s pr
edme
tima.
-
40 41Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Mo
žda v
eć ko
risti i
jedn
ostav
ne
riječi
(„tata
”, „m
ama”
, „o-
o”).
Ra
zumi
je “n
e” , “
dođi”
.
Go
vorite
spor
o, ko
ristite
kratk
e i je
dnos
tavne
fraz
e.Či
tajte
mu sv
akod
nevn
o, ra
zgled
ajte
zajed
no sl
ikovn
ice i p
ri tom
imen
ujte i
op
isujte
pred
mete,
likov
e, bo
je.Da
jte đe
tetu d
a jed
e čvrs
tu hr
anu.
Igr
ajte s
e: du
vanje
m ba
lončić
a od s
apun
ice,
duva
njem
u slam
čicu,
gaše
njem
plame
na sv
ijeće
i sl.
, pod
stiče
te ra
zvoj
motor
ike go
vorn
ih or
gana
.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
Po
činje
da im
itira u
česta
le ra
dnje
odra
slih,
a pre
dmete
koris
ti svrs
ishod
no (n
pr., iz
ča
še pi
je, sl
ušali
cu pr
inosi
uhu i
sl.).
Pr
uža p
redm
et ka
da za
tražit
e.Tr
aži p
redm
ete iz
van v
idnog
polja
.Vo
li jed
nosta
vne d
ruštv
ene i
gre.
Uč
i pute
m po
kuša
ja i p
ogre
šaka
.
Do
zvoli
te đe
tetu d
a lup
a pre
dmeti
ma
o sto
ili jed
nim o
drug
i.Sa
krijte
man
je igr
ačke
i pre
dmete
i po
dstič
ite di
jete d
a ih t
raži.
Pj
evajt
e i pu
štajte
đetet
u muz
iku, p
jesme
za đe
cu.
Igr
ajte s
e iga
ra “M
oj re
d – tv
oj re
d”, “
Prvo
ja, p
a ond
a ti”,
„Sad
ću da
te uh
vatim
”, ili
„Đe j
e__?
Evo
ga”.
Ne
dozv
olite
đetet
u da p
redu
go śe
đi i g
leda T
V i in
terne
t sad
ržaje.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
Ta
pše r
ukam
a uz p
ozna
te pje
sme.
Uč
estvu
je u r
azvij
enije
m vid
u rec
iproč
ne ig
re
(dod
avan
je “Te
bi/me
ni”, “
Ja-ti-
ja-ti”,
razm
jena
igrač
aka,
pona
vljan
je ra
dnje
i sl.).
Po
kazu
je int
eres
ovan
je za
đecu
i odr
asle.
Ob
asipa
jte di
jete p
ažnjo
m – p
otkrije
pite g
a svo
jim
glaso
m, od
obra
vanje
m, oh
rabr
ivanje
m, po
ljupc
ima
i maž
enjem
za sv
a prik
ladna
, želj
ena p
onaš
anja.
St
vara
jte pr
ilike z
a inte
rakc
iju.
Ak
o se d
ijete
pona
ša ne
prikl
adno
, rec
ite ja
sno
“Ne”
, ali g
a ne t
ucite
, ne k
ažnja
vajte
, ne p
ovisu
jte
ton i n
e prim
jenjuj
te du
ga ob
jašnje
nja.
U
ZRA
ST 1
0–12
mje
seci
R
AZV
OJN
A O
BLA
STti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
Ak
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)Us
taje s
amos
talno
(kor
isti n
amješ
taj/pr
edme
te/va
s).Mo
že sa
mosta
lno da
śedn
e, pu
zi.St
oji sa
mosta
lno, p
ridrža
vajuć
i se.
Iz
stojeć
e poz
icije
može
da se
spus
ti u ś
edeć
u a da
ne pa
dne.
Po
činje
da se
kreć
e, dr
žeći
se za
namj
eštaj
.Mo
že da
napr
avi b
ar če
tiri ko
raka
ako g
a prid
ržava
te.
Po
činje
da uz
ima s
itne p
redm
ete
koris
teći p
alac i
kažip
rst.
Po
kuša
va da
šara
po pa
piru.
Do
zvoli
te đe
tetu d
a sam
ostal
no vj
ežba
da
śedi,
ustaj
e, pa
da, p
ridrža
va se
, cup
ka.
Da
jte đe
tetu s
itne p
redm
ete ko
ji su b
ezbje
dni
(kugli
ce od
papir
a, sit
ne dj
elove
hran
e…)
kako
bi vj
ežba
lo mo
toriku
ruke
i prst
iju.
Ob
ezbij
edite
đetet
u dov
oljno
pros
tora z
a što
bezb
jednij
e izv
ođen
je ak
tivno
sti (r
azmj
estite
na
mješ
taj, z
aštiti
te dje
love k
oji m
ogu b
iti op
asni;
ne
ka pr
ostor
bude
u fun
kciji
razv
oja đe
teta)
.Mo
tiviši
te dij
ete da
se kr
eće a
nimira
jući g
a da
se kr
eće o
d tač
ke A
do ta
čke B
.Ne
dozv
olite
da se
vaš s
trah d
a se d
ijete
ne po
vrijed
i pre
nese
na nj
ega –
to ga
mož
e uč
initi n
esigu
rnim
i man
je sp
retni
m.Ak
o dije
te pa
dne,
ne re
agujt
e bur
no i u
splah
ireno
.Ak
o dije
te do
živi n
eusp
jeh, u
vijek
ga po
dstič
ite
na no
ve po
kuša
je, ve
rbaln
o i ne
verb
alno.
Or
ganiz
ujte p
riklad
ne i z
anim
ljive a
ktivn
osti
kroz i
gru i
u nji
ma ak
tivno
učes
tvujte
.
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ijaPr
oizvo
di pu
no ra
zličit
ih zv
ukov
a (“m
amam
ama”
, “ba
baba
ba”,
“dad
ada”
).Im
itirajt
e zvu
kove
koje
dijete
proiz
vodi
i pod
stakn
ite
ga da
ono i
mitira
zvuk
ove k
oje vi
proiz
vodit
e.Pr
ičajte
đetet
u dok
ga hr
anite
, pre
svlač
ite, k
upate
.
-
42 43Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
U
ZRA
ST 1
3–18
mje
seci
/ 1
- 1,5
god
ina
R
AZV
OJN
A O
BLA
STti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
Ak
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
voj m
otor
ike
(kru
pna
i fina
mot
orik
a)St
oji, k
reće
se pr
idrža
vajuć
i se z
a djel
ove n
amješ
taja.
Pr
avi p
ar sa
mosta
lnih k
orak
a. Pe
nje se
po na
mješ
taju,
većim
pred
metim
a.Tr
či u k
rug.
Uz
ima,
nosi
i pre
mješ
ta pr
edme
te.Ba
ca lo
ptu u
ciljan
om pr
avcu
.Ot
vara
i list
a slik
ovnic
e tvrd
ih ko
rica i
listov
a.Im
itiraju
ći va
še po
krete,
vuče
prav
e crt
e olov
kom
po pa
piru.
Ob
ezbij
edite
đetet
u uslo
ve za
spon
tanu i
gru,
ne sp
utava
jte ga
u kre
tnjam
a svo
jstve
nim
uzra
stu i o
bezb
ijedit
i bez
bjeda
n pro
stor
za nj
ihovo
izvo
đenje
(hod
anje,
trča
nje,
skak
anje,
okre
tanje
oko s
voje
ose,
i sl.).
Da
jte đe
tetu i
ntera
ktivn
e igr
ačke
, one
koje
se gu
raju
i vuk
u, on
e koji
ma se
izvo
de sv
rsish
odne
radn
je.Igr
ajte s
e kuv
anja
s đete
tom.
Či
tajte
đetet
u sva
ki da
n; ne
ka sa
mo ok
reće
listov
e (tz
v. tvr
dih sl
ikovn
ica),
a pre
dmete
u sli
kovn
icama
im
enujt
e i po
kazu
jte na
izmjen
ično (
ja-ti-j
a-ti).
Igr
ajte s
e koc
kicam
a, igr
ačka
ma s
otvor
ima
za um
etanje
razn
ih ob
lika,
puzla
ma i d
rugim
igr
ama k
oje po
dstič
u kor
išćen
je ob
je ru
ke.
Da
jte đe
tetu d
a boji
, pok
azujt
e mu k
ako d
a crt
a lini
je go
re-d
olje i
lijev
o-de
sno (
potkr
ijepit
e sv
aki p
okuš
aj im
itacij
e ovih
radn
ji).
Gov
orno
-jezi
čki r
azvo
j/ko
mun
ikac
ijaFu
nkcio
nalno
koris
ti 5, 6
riječ
i.Po
kuša
va da
imitir
a rije
či ko
je izg
ovar
ate.
Ra
zumi
je jed
nosta
vne v
erba
lne za
htjev
e i z
ahtje
ve pr
opra
ćene
gesti
kulac
ijom
(npr.
, “Da
j” + is
pruž
ena r
uka)
.
Ko
ristite
kratk
e i je
dnos
tavne
fraz
e ka
da go
vorite
đetet
u.Po
stavlj
ajte j
edno
stavn
a pita
nja.
Sam
opom
oć/b
riga
o se
biSa
mo pr
inosi
hran
u usti
ma, ž
vaće
je, je
de pr
stima
.Pi
je iz
šolje
dok j
e prid
ržava
te.Po
maže
pri o
blače
nju.
Do
zvoli
te đe
tetu d
a ruk
ama i
straž
uje hr
anu
razn
ih tek
stura
i da s
e sam
ostal
no hr
ani.
Oh
rabr
ite đe
tetov
o sam
ostal
no
izvođ
enje
pojed
inih r
adnji
.
-
44 45Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Ja
vljaju
se zn
aci lj
ubom
ore (
nego
duje
kad d
rugo
dijet
e priv
uče p
ažnju
).Igr
a se s
amo u
prisu
stvu d
ruge
đece
.
Po
štujte
potre
bu đe
teta d
a se s
amo
igra,
ne in
sistira
jte na
dijel
jenju.
Om
oguć
ite đe
tetu p
riliku
da za
počn
e igr
u s d
rugim
a (od
lasko
m na
igra
lište
i sl.).
Po
dstič
ite ga
da do
zvoli
drug
u/dru
garic
i da
se ig
ra s
njego
vim ig
račk
ama.
Or
ganiz
ujte a
ktivn
ost u
kojoj
je ne
opho
dna
sara
dnja,
a ne
takm
ičenje
.Im
ajte r
azum
ijeva
nja za
đetet
ovu l
jubom
oru –
uvaž
ite
njego
vo pr
avo d
a isp
olji i
manje
prija
tne em
ocije
.Ot
krijte
u ko
jim si
tuacij
ama d
ijete
najbu
rnije
reag
uje
i nas
tojte
da ih
redu
kujet
e. Im
ajte i
pak n
a umu
da ne
mo
žete
zašti
titi di
jete o
d svih
situa
cija k
oje iz
aziva
ju ne
prija
tna oś
ećan
ja, ni
ti bi to
za nj
ega b
ilo ko
risno
.Po
kuša
jte da
mu o
bjasn
ite da
i dru
ga đe
ca/od
rasli
im
aju sv
oje po
trebe
, ali m
u to p
redo
čite n
a njem
u bli
zak n
ačin
(sliko
vno,
imita
cijom
, igro
kazo
m).
Sam
opom
oć/b
riga
o se
biJe
de ka
šikom
i pije
samo
stalno
(iako
pros
ipa).
Po
maže
toko
m ob
lačen
ja (is
pruž
i ruku
/nogu
).Sa
zuva
cipe
le, sv
lači č
arap
e, ru
kavic
e.
Ne
požu
rujte
dijet
e, ne
radit
e stva
ri umj
esto
njega
.Bu
dite s
trpljiv
i s đe
tetom
, omo
gućit
e mu d
a vjež
ba
samo
stalno
hran
jenje,
oblač
enje,
svlač
enje
i sl.
Pr
onađ
ite pr
ihvatl
jive a
ltern
ative
– np
r., ak
o dije
te že
li da
hoda
samo
stalno
, doz
volite
mu t
o kad
a je m
jesto
bezb
jedno
, ali i
nsist
irajte
da va
s na u
lici d
rži za
ruku
.
Up
otreb
ljava
fraz
u od d
vije r
iječi.
Po
činje
da ra
zvija
ośeć
aj au
tonom
ije,
samo
stalno
sti u
odno
su na
rodit
elje/s
tarate
lje
– izra
žava
nesla
ganje
ili od
bijan
je ko
risteć
i tzv.
sema
ntičk
o “ne
” (ge
stovn
o i ve
rbaln
o “ne
”).
Ob
jašnja
vajte
đetet
u rad
nje ko
je za
jedno
radit
e, im
enuju
ći pr
edme
te ko
je ko
ristite
: “Sa
d per
emo
ruke
sapu
nom
i vod
om, p
a ih s
ušim
o peš
kirom
…”.
Do
vršite
riječ
koju
dijete
poku
šava
da iz
govo
ri i pr
i tom
je pr
oširit
e. Np
r., po
kazu
jući n
a voz
ilo, d
ijete
kaže
“a”
ili “a
uto”,
a vi k
ažete
: “Br
avo!
Jeste
, to je
crve
ni au
to.”
Do
zvoli
te đe
tetu d
a pok
aže s
voje
nesla
ganje
. Pr
ihvati
te ga
kada
je op
ravd
ano,
a kad
a nije
, ne
inati
te se
već j
edno
stavn
im rje
čniko
m ob
jasnit
e zaš
to ne
prihv
atate
njego
vo “n
e”.
Kog
nitiv
ni ra
zvoj
Im
itira o
dras
le u j
edno
stavn
im ra
dnjam
a; po
činje
simbo
lička
igra
“Kao
da”.
Po
kazu
je int
eres
za is
traživ
anje
okoli
ne.
Ka
d čuje
ime p
redm
eta/sl
ike,
pogle
da u
prav
om pr
avcu
. Pr
onala
zi sk
riven
e pre
dmete
koje
nije t
eško
otkri
ti.St
avlja
jeda
n pre
dmet
u dru
gi i v
adi g
a.Zn
a da p
okaž
e bar
tri d
ijela
tijela
(nos
, sto
mak,
ruka
, nog
a, gla
va, o
ko).
Po
drža
vajte
, pod
stičit
e akti
vnos
ti “Ka
o da
”, os
mišlj
avajt
e igr
e u ko
jima s
e im
itiraju
radn
je i p
ostup
ci dr
ugih.
Uč
ite di
jete d
a pok
azuje
djelo
ve tij
ela.
Pj
evajt
e đete
tu pje
smice
kod k
ojih s
u rije
či pr
aćen
e pok
retim
a, izv
odite
ih za
jedno
. Igr
ajte s
e sak
rivan
ja pr
edme
ta.Po
drža
vajte
rado
znalo
st đe
teta i
njeg
ovu p
otreb
u za
istra
živan
jem (u
bezb
jednim
uslov
ima)
.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
Po
kazu
je str
ah od
odva
janja
od bl
iskih
osob
a, str
ah od
novih
situa
cija i
nepo
znati
h ljud
i. Ko
risti j
edno
stavn
u ges
tikula
ciju:
za
odbij
anje
– “ne
” i/ili
odma
huje
glavo
m; za
po
zdra
v – “p
a-pa
” i/ili
maše
ruko
m i s
l.
Pr
užajt
e đete
tu pa
žnju,
ohra
brujt
e njeg
ove p
okuš
aje,
pohv
alite
ga za
svak
o prik
ladno
/pože
ljno p
onaš
anje.
Po
sveti
te viš
e paž
nje po
tkrep
ljivan
ju po
željn
ih po
naša
nja i p
okuš
aja ne
go ka
žnjav
anju
nepr
iklad
nog
pona
šanja
i njeg
ovom
preu
smjer
avan
ju.
-
46 47Š
ta tr
eba
znat
i i k
ako
post
upat
i u o
dnos
u na
rani
razv
oj d
jete
ta
Zn
a da p
okaž
e bar
pet d
jelov
a tije
la (o
ko, u
ho,
glava
, usta
, zub
i, nog
a, ru
ka, s
tomak
).Pr
epoz
naje
pred
mete
iz sv
akod
nevic
e i
zna č
emu s
luže,
tj. ka
ko se
koris
te.Sp
aruje
jedn
ostav
ne pr
edme
te (ča
rape
sa
čara
pama
, živo
tinje
sa ži
votin
jama,
sliku
hran
e sa
sliko
m hr
ane,
igrač
ku sa
igra
čkom
i sl.).
Ne
zabo
ravlj
a nau
čeno
/savla
dano
.
u t
akvim
aktiv
nosti
ma (a
ktivn
osti u
kući,
sit
uacij
a kod
dokto
ra, u
prod
avnic
i…).
Im
enujt
e rad
nje i p
ostup
ke pr
isutne
u sv
akod
nevn
im ak
tivno
stima
, obja
šnjav
ajte i
h.Igr
ajte s
e pok
retni
h iga
ra u
kojim
a je z
adata
k pok
azati
i/il
i imen
ovati
odre
đene
djelo
ve tij
ela (u
z odg
ovar
ajuće
pje
sme z
a đec
u); m
ožete
razg
ovar
ati o
tome č
emu
nam
služe
odre
đeni
djelov
i tijel
a i đe
se na
laze.
Ra
citujt
e đete
tu kra
tke pj
esme
u ko
jima s
e pom
inju d
jelov
i tijel
a.U
toku s
vako
dnev
nih ak
tivno
sti, p
itajte
dijet
e za
šta se
nešto
koris
ti (u k
ući, n
a ulic
i, u pa
rku),
prov
jerav
ajući
pri to
m da
li je
razu
mjelo
; uko
liko j
e po
trebn
o, po
jasnit
e mu,
pruž
ite do
datne
infor
macij
e.Oh
rabr
ujte d
ijete,
pohv
alite
njego
ve
ideje,
asoc
ijacij
e, ra
zmišl
janja.
Soci
o-em
ocio
naln
i raz
voj
Isp
oljav
a raz
ličite
emoc
ije: s
trah,
ljutnj
u, kri
vicu,
rado
st.La
ko se
nalju
ti (po
činje
faza n
apad
a bije
sa).
Že
li da k
ontro
liše d
ruge
, sva
đa se
, prko
si.Br
ani s
voje
stvar
i.Uč
estvu
je u p
arale
lnoj ig
ri (igr
a se
samo
stalno
pore
d dru
ge đe
ce, n
e mor
a da
se pr
idruž
i, ali n
e kva
ri tuđ
u igr
u).
Đe
tetu t
reba
sigu
rna,
pred
vidiva
okoli
na,
svak
odne
vica s
jasn
om st
ruktu
rom,
da
bi se
ośeć
alo si
gurn
o, na
stavil
o s
istra
živan
jem i s
lobod
nim ra
zvoje
m.Hv
alite
i potk
replj
ujte d
ijete
za sv
aki o
blik
prim
jeren
og/po
željn
og po
naša
nja.
Op
isujte
emoc
ije ko
je dij
ete is
polja
va (n
pr.:
“Ti s
i sre
ćna k
ad si
u pa
rku!”
i sl.).
Ra
zvija
jte em
patiju
kod đ
eteta
(npr.
, kad
neko
dij
ete pl
ače,
ohra
brite
ga da
ga za
grli).
U
ZRA
ST 1
9–24
mje
seca
/ 1,
5 - 2
god
ine
R
AZV
OJN
A O
BLA
STti
piČ
An
RA
zvo
J Đ
etet
Ak
Ak
o p
oD
StiC
Ati R
Azv
oJ
Đet
etA
Raz
