Taktike samopredstavljanja

7/24/2019 Taktike samopredstavljanja

1/14

Suvremena psihologija 17 (2014), 2, 137-150

137 Naklada Slap, 2014. Sva prava pridrana.

Izvorni znanstveni lanak - UDK 159.923.2

TAKTIKE SAMOPREDSTAVLJANJA MUKARACA I ENAOVISNO O BLISKOSTI CILJNE OSOBE

Margareta JeliOdsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Ivana Luia 3, 10000 [email protected]

Maja Itok-Novak

Podolje 20, 10000 [email protected]

Saetak

Cilj istraivanja bio je ispitati postoji li razlika u koritenju taktika samopredstav-ljanja s obzirom na bliskost ciljne osobe te rod sudionika. U istraivanju je sudjelovalo219 zagrebakih studenata i studentica razliitih studijskih usmjerenja. Svaki sudionikje ispunjavao tri verzije upitnika taktika samopredstavljanja (Self-Presentation Tactics

Scale; SPT; Lee i sur., 1999) pri emu su se razlikovale upute za svaku verziju. Prva seodnosila na komunikaciju s bliskim prijateljem kojeg poznaju dugi niz godina, drugasa strancem kojeg su upravo upoznali i s kojim ne oekuju odnos, te s kolegom ko-jeg su upravo upoznali na predavanju i s njim oekuju odnos u budunosti. Rezultativiesmjerne analize varijance za mijeani nacrt pokazuju da mukarci znaajno eeod ena koriste umiljavanje,zastraivanje,pripisivanje zasluga sebii kritiziranjekaotaktiku samopredstavljanja. Taktikesamooteavanjei umiljavanjenajvie se koriste usituaciji komuniciranja s osobom s kojom se oekuje odnos u budunosti, a najmanjeprema bliskom prijatelju. Taktika isprikenajee se koristi prema bliskom prijatelju,a najmanje prema strancu s kojim se ne oekuje odnos u budunosti. Taktike oprav-davanje, ograivanjeipredstavljanje uzorajednako esto se koriste u situaciji komu-

niciranja s bliskim prijateljem i s osobom s kojom se oekuje odnos u budunosti, dokse znaajno manje koriste prema strancu s kojim se ne oekuje odnos u budunosti.Taktikezastraivanjei kritiziranjepodjednako se koriste u komunikaciji sa strancem

s kojim se ne oekuje odnos i sa strancem s kojim se oekuje odnos u budunosti, alise znaajno manje koriste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem. Postoji inte-rakcija situacije i roda za taktikusamooteavanje. Ovim je istraivanjem po prvi putistraen odnos primjenerazliitih taktika samopredstavljanja i bliskosti ciljne osobeu naoj kulturi.

Kljune rijei:samopredstavljanje, bliskost, obrambene taktike, asertivne taktike


2/14

SUVREMENA PSIHOLOGIJA 17 (2014), 2, 137-150


UVOD

Socijalne interakcije ine velik dio svakodnevice gotovo svih ljudi. Pojedinacse svakodnevno susree s velikim brojem ljudi s kojima je u razliitim odnosima: to

mogu biti kolege na poslu ili na fakultetu, najbolji prijatelji, roditelji, partner ili pakosoba koja mu je nadreena. Bez obzira na to o kome se radi, svakoj se osobi svjesnoili nesvjesno nastoji predstaviti i ostaviti odreen dojam. Proces kontroliranja kakoe pojedinac biti percipiran od strane drugih ljudi naziva se samopredstavljanje iliupravljanje dojmovima (Leary, 1996). Samopredstavljati se moemo na razne nai-ne, ovisno o tome elimo li razviti ili odrati dobre meusobne odnose, postii nekisvoj cilj ili navesti druge na odreeno ponaanje.

Poput veine psiholokih fenomena i pojava, samopredstavljanje je sloeno po-naanje odreeno razliitim faktorima. Neki se odnose na karakteristike pojedinca

poput roda, dobi ili crta linosti, dok se drugi faktori odnose na karakteristike situ-acije u kojoj se ponaanje odvija, na primjer veliina publike kojoj se predstavlja-mo, socijalne norme i sl. (Leary i Kowalski, 1990). Schlenker (1975) je bavei serodnim razlikama utvrdio da se mukarci nastoje samopredstavljati to poeljnijekada se radi o kompetentnosti, dok se ene samopredstavljaju poeljnije u dimenzi-

jama povezanim s razliitim aspektima interpersonalnog ponaanja. To je u skladus njihovim rodnim ulogama tijekom 70-ih, no otvara se pitanje bi li takve rodnerazlike bile prisutne i u dananjem drutvu. Neke crte linosti (prije svega samo-

potovanje, svijest o sebi, te socijalna anksioznost) takoer su se pokazale vanimodrednicama odabira taktika koje emo koristiti predstavljajui se drugima, to ne

iznenauje budui da se temeljne crte linosti odraavaju u pojmu o sebi tijekomvremena, prilino su otporne na promjene, te su u velikoj mjeri odgovorne za neijukonzistentnost u ponaanju (Hogan, 1982). Okrenemo li se kontekstu u kojem sesamopredstavljanje odvija, jasno je da u nekim situacijama pojedinac biva snani-

je motiviran predstaviti se u odreenom svjetlu (npr. na selekcijskom intervjuu zaposao, na prvom ljubavnom sastanku itd.). Leary i Kowalski (1990) navode da emotiviranost ljudi za samopredstavljanjem u odreenoj situaciji ovisiti o vanostisamog cilja koji ele ostvariti, kao i o neskladu izmeu stvarne i eljene javne slikeo sebi. Sam odabir taktika samopredstavljanja ovisit e u velikoj mjeri o socijalnoj

ulozi i statusu, odnosno o s njima povezanim socijalnim normama (Turner, 1990;Leary, 1983). Meutim, vanom odrednicom samopredstavljanja se pokazala i (po-sredna i neposredna) publika kojoj se predstavljamo (Schlenker i Weigold, 1992),odnosno karakteristike opaaa. Rezultati istraivanja provedenih u amerikoj kul-turi (Leary, 1995; Tice, Butler, Muraven i Stillwell, 1995; Leary, Nezlek, Downs,Radford-Davenport, Martin i McMullen, 1994) pokazuju da e pojedinci koristitirazliite taktike samopredstavljanja, ovisno o tome koliko su bliski sa svojim sugo-vornikom, te ovisno o tome oekuju li odnos s odreenom osobom u budunosti iline. Oekivanje buduih interakcija samopredstavljaa e gotovo uvijek potaknuti

na koritenje onih taktika koje e mu omoguiti da se prikae u to boljem svjetlu(Tice i sur., 1995). Zanimljivo je, meutim, da e se ljudi ipak nastojati pozitivnije


3/14



predstavljati strancima u odnosu na prijatelje, to autori objanjavaju razlikama umotivaciji. Tome u prilog govori i istraivanje Learyja i suradnika (1994), koje je

pokazalo da postoji interakcija uinka roda i bliskosti izmeu predstavljaa i opaa-a, gdje vea bliskost u istorodnim interakcijama i odnosima vodi manjoj potrebi i

razini samopredstavljanja, to nije sluaj u interakcijama s osobama suprotnog rodajer je cilj koji elimo ostvariti vjerojatno drugaiji. S obzirom na poneto kontra-diktorne nalaze u podruju, nedostaju istraivanja koja bi zahvatila vie odrednicasamopredstavljanja i provjerila njihov interakcijski uinak na razinu i odabir taktikasamopredstavljanja. Takoer nedostaju istraivanja izvan amerike kulture kako bise provjerilo ovise li nalazi u ovom podruju i o irem drutvenom kontekstu, od-nosno normama u odreenom drutvu.

U literaturi je mogue nai razliite taksonomije taktika samopredstavljanja(Jones i Pittman, 1982; Tedeschi, Lindskold i Rosenfeld, 1985; Schtz, 1998), no

kako broj vrsta i naina na koji se ljudi predstavljaju drugima u svakodnevnoj in-terakciji stalno raste, u pravilu se brojne taktike samopredstavljanja dijele u dvijekategorije: asertivne i obrambene. Pritom Lee, Quigley, Nesler, Corbett i Tedeschi(1999) asertivnima smatraju 6 razliitih taktika koje se odnose na ponaanja kojimase proaktivno razvija ili odrava identitet osobe koja se predstavlja (predstavljanjeuzora, kritiziranje, samouzdizanje, pripisivanje zasluga sebi, zastraivanje i umi-ljavanje), dok obrambenima smatraju ponaanja s ciljem da se obnovi, tj. ponovouspostavi identitet nakon to je bio uniten (izgovori, opravdavanja, ograivanje,samooteavanje, isprike i bespomonost). Usprkos postojanju taksonomija taktika

samopredstavljanja, razvijeno je tek nekoliko instrumenata za mjerenje razliitihaspekata samopredstavljanja, zbog ega se i relativno mali broj istraivanja baviotom temom. Veina mjera je konstruirana za podruje istraivanja organizacijskihodnosa (Wayne i Ferris, 1990; Kumar i Beyerlein, 1991; Bolino i Turnley, 1990), amanji dio u podruju sportske psihologije (Conroy, Motl i Hall, 2000) te samopred-stavljanja online (Ellison, Heino i Gibbs, 2006). Samo je jedan instrument razvijenza mjerenje ope sklonosti koritenja pojedinih taktika samopredstavljanja (Lee isur., 1999) te e biti koriten u ovom istraivanju.

Cilj istraivanja je utvrditi postoje li razlike u koritenju taktika samopredstav-ljanja s obzirom na rod i bliskost ciljne osobe. Oekujemo da e sudionici mukogroda ee koristiti asertivne taktike samopredstavljanja, dok e sudionice enskogroda ee koristiti obrambene taktike samopredstavljanja. Takoer, oekuje se dae ukupna sklonost samopredstavljanju biti najvia u situaciji predstavljanja osobis kojom se oekuje odnos u budunosti kao i da e sudionici koristiti vie razliitihtaktika samopredstavljanja u toj situaciji nego prema bliskom prijatelju i strancus kojim se ne oekuje odnos u budunosti. Budui da se radi o prvom istraiva-nju ovog tipa kod nas, nemamo jasno teorijsko uporite za postavljanje hipoteze uodreenom smjeru te pretpostavljamo da nee biti interakcija roda i bliskosti ciljneosobe.


4/14



Sudionici, metoda i postupak

Sudionici istraivanja bili su studenti Zagrebake kole ekonomije i menad-menta (N = 94), studenti Kineziolokog fakulteta (N = 83) i studenti psihologije Fi-

lozofskog fakulteta (N = 42). Ukupan broj sudionika istraivanja bio je 219 (53,9%ena). Prosjena dob sudionika bila je 21 godina (raspon dobi 18-37 godina). Zapotrebe ovog istraivanja koritena je hrvatska verzija Skale taktika samopredstav-ljanja(Lee i sur., 1999). Skala se sastoji od ukupno 63 estice koje su podijeljenena dvanaest subskala, od kojih se est odnosi na asertivne taktike samopredstav-ljanja, a est na obrambene. Primjer estica u upitniku glasi: Svojim ponaanjemizazivam strah kod drugih ljudi, inim usluge drugima kako bih im se svidio/late Koristim se svojim slabostima kako bih pridobio/la simpatije drugih. Formatza odgovore ini skala sa sedam uporinih toaka (1 = uope nije karakteristino

za mene; 7 = izrazito je karakteristino za mene). Rezultat je prosjena vrijednostodgovora sudionika za svaku subskalu, a mogue je i odrediti ukupan rezultat sklo-nosti koritenja taktika samopredstavljanja pojedinca. Pouzdanosti subskala u skla-du su s pouzdanostima koje su dobili autori skale i prikazane su u Prilogu 1 te su

podjednake za sva tri oblika primjene.Upitnik je primijenjen grupno tijekom nastave, a svaki sudionik dobio je tri

upitnika taktika samopredstavljanja koji su se razlikovali prema uputama, odnosno

prema ciljnoj osobi kojoj se predstavljaju, pri emu je rotiran njihov redoslijed. Ujednoj uputi sudionicima je reeno da odgovaraju na pitanja kao da komunicira-ju s bliskim prijateljem, u drugoj kao da se predstavljaju strancu kojeg su upravo

upoznali i s kojim ne oekuju odnos u budunosti, a u treoj uputi kao da se pred-stavljaju kolegi kojeg su upravo upoznali na predavanju i s kojim oekuju odnos u

budunosti.

REZULTATI

Na temelju podataka u Tablici 1 moe se vidjeti da sudionici openito nisuposebno skloni koristiti taktike samopredstavljanja (prosjeni rezultati sudionika

su neto nii od srednje vrijednosti skale), to je u skladu na nalazima autora skalekoji su takoer istraivanje proveli na studentskom uzorku. Dobiveni su vii pro-sjeni rezultati za obrambene nego za asertivne taktike samopredstavljanja (t

(1,217) =

-14,298,p < 0,01), to takoer potvruje ranije nalaze dobivene u amerikoj kulturi(Lee i sur., 1999). Specino, najee koritena taktika u svim situacijama za obaroda su isprike. Osim isprika, jedina taktika ija je prosjena vrijednost via odsrednje vrijednosti skale, te su joj dakle sudionici neto skloniji, jepredstavljanjeuzora. To je ujedno i jedina asertivna taktika kojoj su sudionici u prosjeku skloni. S

druge strane, moemo rei da i mukarci i ene u svim zadanim situacijama najrjeekoriste asertivnu taktikuzastraivanja.


5/14



Kako bi se provjerilo jesu li razlike statistiki znaajne s obzirom na rod i situ-aciju, provedena je viestruka analiza varijance za mijeani nacrt. Rezultati e biti

prikazani kroz dobivene glavne efekte roda i situacije, te jedne dobivene interakcijetih dviju varijabli.

Tablica 1. Deskriptivni rezultati i F-omjeri dobiveni nakon provedenih viesmjernih anali-za varijanci za mijeani nacrt na skali taktika samopredstavljanja za tri razliite situacije is obzirom na rod sudionika

Prijatelj Stranac Oekivanje

SPT M SD M SD M SD F. rod F. situac. F. rod*sit.

ASERTIVNETEHNIKE

Zastraivanje

M 2,06 1,28 2,40 1,11 2,27 1,17

22,55** 8,98** 1,54 1,56 0,96 1,70 0,95 1,64 0,90

SamouzdizanjeM 2,93 1,36 3,07 1,05 3,12 1,22

3,39 1,84 1,07 2,76 1,42 2,71 1,15 2,82 1,13

UmiljavanjeM 3,35 1,45 3,48 1,01 3,64 1,11

6,52** 20,12** 1,10 2,88 1,20 3,17 1,10 3,31 1,14

Predstavljanjeuzora

M

4,82

4,47

1,57

1,47

4,45

4,291,30

1,45

4,71

4,33

1,28

1,422,92 6,86** 1,19

KritiziranjeM 2,64 1,32 2,78 1,14 2,76 1,09

14,81** 5,38* 0,24 2,07 1,17 2,23 1,08 2,26 1,03

Pripisivanje

zasluga sebi

M

2,92

2,62

1,43

1,28

2,96

2,69

1,06

1,20

3,02

2,27

1,09

1,014,11* 1,14 0,04

OB

RAMBENETEHNIKE

IsprikeM

5,47

5,641,32

1,33

4,87

5,15

1,21

1,32

5,13

5,40

1,02

1,202,76 27,39** 0,36

OgraivanjeM 3,59 1,37 3,55 0,95 3,63 1,05

2,38 3,82* 2,00 3,96 1,54 3,62 1,41 3,88 1,12

OpravdavanjeM 3,86 1,30 3,68 1,03 3,82 1,07

0,15 6,76** 0,46 3,91 1,36 3,67 1,31 3,94 1,19

Predstavljanjesebe bespomo.

M

2,972,80

1,45

1,393,08

2,88

1,00

1,02

3,04

2,960,930,97 1,19 1,81 0,46

SamooteavanjeM 2,48 1,46 2,70 0,90 2,82 1,01

3,44 3,49* 4,61** 2,97 1,55 2,85 1,11 2,97 1,03

IzgovoriM 3,40 1,24 3,34 0,95 3,50 1,02

0,24 2,80 0,01 3,47 1,27 3,40 1,10 3,55 1,11

Asertivne

ukupno

M

3,262,90

0,82

0,74

3,21

2,83

0,77

0,88

3,292,89

0,81

0,8013,49** 2,32 0,28

Obrambeneukupno

M

3,683,81

0,74

0,82

3,54

3,600,670,88

3,663,78

0,72

0,791,20 16,58** 0,67

UkupnoM 3,44 1,12 3,37 0,66 3,32 1,08

1,78 2,29 0,13 3,11 1,10 3,20 0,80 3,14 1,07

**p< 0,01; *p< 0,05


6/14



Rodne razlike u koritenju taktika samopredstavljanja

Analiza rezultata na ukupnom koritenju taktika samopredstavljanja pokazalaje da mukarci i ene podjednako koriste taktike samopredstavljanja u sve tri zada-

ne situacije. Takav rezultat je oekivan jer u komunikaciji s drugima svi koristimoodreene taktike samopredstavljanja kako bismo ostavili eljeni dojam, no moemose razlikovati u preferenciji odreenih taktika. Utvrene su rodne razlike u korite-nju asertivnih i obrambenih taktika, pri emu mukarci statistiki znaajno eekoriste asertivne taktike od ena. Konkretnije, rodne razlike pronaene su u korite-nju taktike umiljavanja, taktikezastraivanja, taktikepripisivanja zasluga sebi, te

taktike kritiziranja. Dobivene razlike pokazuju da je mukarcima cilj u komunika-ciji s okolinom prikazati se vjetima, uspjenima i kompetentnima. Bit e spremnijiod ena pripisati tue zasluge sebi, kao i kritizirajui, omalovaavajui, pa ak izastraujui druge postii svoje ciljeve. Ve Jones i Pittman (1982) istiu da zastra-ivanje kao taktiku samopredstavljanja koriste osobe koje imaju veu mo u nekomodnosu te koje su agresivnije pa dobivena rodna razlike ne iznenauje. Zanimljivo

je da nisu dobivene rodne razlike u koritenju obrambenih taktika samopredstavlja-nja. To je u skladu s nalazima nekih ranijih istraivanja kako u svijetu (Lee i sur.,1999; Josephs, Larrick, Steele i Nisbett, 1992; Leary i sur., 1994), tako i kod nas(Burui, 2007), ali u suprotnosti s nekim istraivanjima koja dobivaju rodne razli-ke upravo na obrambenim taktikama, a ne na asertivnima (Sadler, Hunger i Miller,2010). S obzirom na kontradiktorne nalaze u ovom podruju, Josephs i sur. (1992)argumentiraju da u pogledu samopredstavljanja zapravo nema velikih rodnih razli-

ka u spremnosti za koritenje pojedinih taktika, nego se javljaju razliita oekivanjao rodno prikladnim nainima samopredstavljanja ovisno o kulturi. Naime, u veinikultura od ena se oekuje da budu njenije, mirnije, popustljivije, da preputajuinicijativu mukarcima i sl., te se stoga pretpostavlja da e u svakodnevnoj komuni-kaciji izbjegavati asertivne i ee koristiti obrambene taktike samopredstavljanja.To moda i jest tono za starije generacije, no moda je pretjerano oekivati takvenalaze kada istraivanja provodimo na studentskom uzorku.

Taktike samopredstavljanja s obzirom na bliskost ciljne osobeNije utvrena razlika u ukupnom koritenju taktika samopredstavljanja s obzi-

rom na bliskost ciljne osobe, kao ni u ukupnom koritenju asertivnih taktika, dokse obrambene taktike statistiki znaajno ee koriste u situaciji komuniciranja s

bliskim prijateljem i s osobom s kojom se oekuje odnos u budunosti nego u si-tuaciji kada se komunicira sa strancem s kojim se ne oekuje odnos u budunosti.Ipak, analize pojedinih taktika samopredstavljanja pokazuju da odreene razlikeipak postoje. Na slici 1. i slici 2. prikazane su pojedine obrambene i asertivne taktikesamopredstavljanja za koje je dobiven glavni efekt situacije.


7/14



Slika 1. Prikaz etiri znaajnih obrambenih taktika samopredstavljanja s obzirom na bli-skost ciljne osobe predstavljanje bliskom prijatelju, strancu s kojim ne oekujemo odnosu budunosti, te strancu s kojim oekujemo odnos u budunosti.

Slika 2. Prikaz etiri znaajne asertivne taktike samopredstavljanja s obzirom na bliskostciljne osobe predstavljanje bliskom prijatelju, strancu s kojim ne oekujemo odnos u

budunosti, te strancu s kojim oekujemo odnos u budunosti.


8/14



Specino, analize pojedinih taktika pokazuju da postoji razlika u koritenjutaktikesamooteavanje, opravdavanje, ograivanje, isprike, umiljavanje, zastra-

ivanje, kritiziranjei za taktikupredstavljanjeuzora. Naknadnim testiranjima (na-

redbom contrast-repeated) utvreno je da se taktikesamooteavanjei umiljavanje

najvie koriste u situaciji komuniciranja s osobom s kojom se oekuje odnos ubudunosti (samooteavanjeF(1,217) = 4,827; p < 0,05, umiljavanjeF(1,217) =35,480;p < 0,01), a najmanje prema bliskom prijatelju (samooteavanjeF(1,217)= 6,464;p < 0,05, umiljavanjeF(1,217) = 10,794;p < 0,01). Umiljavanjeje taktikakoja se ponajprije primjenjuje radi prikazivanja sebe kao drage i simpatine osobes namjerom poveavanja vjerojatnosti da e nas drugi procijeniti kao atraktivnu ilidopadljivu osobu (Jones i Pittman, 1982). Stoga je logino da e se ta taktika najvi-e koristiti u komunikaciji s nekim tko jo nema jasnu sliku o tome kakva je osobanjegov sugovornik, nego ju tek treba stvoriti. Osim toga, poznato je da umiljavanje

moe biti percipirano i kao neiskreno, to bi u situaciji komuniciranja s prijateljemmogao biti sluaj (Jones, 1964; Kauffman i Steiner, 1968).Nasuprot tome, taktika isprikenajee se koristi prema bliskom prijatelju, a

najmanje prema strancu s kojim se ne oekuje budua interakcija. To je u skladu snalazima Learyja i suradnika (1994), koji smatraju da kod dugoronih odnosa kojeelimo njegovati postoji potreba za ostavljanjem pozitivne slike o sebi, istovreme-no prezentirajui se samokritino, skromno i ponizno. Veini ljudi je jako vanoda prijatelji razumiju njihove postupke ili odluke, te da sami priznaju odgovornost,

ako su uinili neto loe te izraze krivnju i kajanje kako bi obnovili pozitivnu sliku

o sebi (Tedeschi i Lindskold, 1976).Taktike opravdavanje, ograivanjeipredstavljanjeuzorajednako esto se ko-riste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem i s osobom s kojom se oekujeodnos u budunosti, dok se znaajno manje koriste prema strancu s kojim se neoekuje odnos u budunosti. To je u skladu s oekivanjima, jer je poznato da smoskloniji koristiti taktike samopredstavljanja prema osobi s kojom elimo razviti od-nos u budunosti (Bohra i Pandey, 1984), a navedene tri taktike doprinose razvoju

pozitivne slike o samopredstavljau kao uglednoj i moralnoj osobi s integritetom,koja zbog svojih pozitivnih karakteristike tei biti uzor drugima. Ako se sa sugo-vornikom ne oekuje odnos u budunosti, razumljivo je da samopredstavlja neegubiti vrijeme trudei se impresionirati sugovornika navedenim taktikama.

Postoji znaajna razlika i za taktike zastraivanje i kritiziranje, pri emu seobje taktike najrjee koriste prilikom predstavljanja prijatelju jer se pretpostavljada s njim ve postoji dobar i blizak odnos, pa nema potrebe za omalovaavanjem,

preuveliavanjem njegovih negativnih karakteristika ili nedostatka kako bi samo-predstavlja sam djelovao bolje. S druge strane, u ovom se istraivanju pokazaloda e se nepoznate osobe ee zastraivati i kritizirati, bez obzira na to oekujeli se s njima odnos ili ne. Moe se pretpostaviti da je samopredstavljau u takvimsituacijama cilj predstaviti se to sposobnijim, monijim i uspjenijim, bez obzirana to to e se moda njegov sugovornik osjeati manje kompetentno ili povrijee-


9/14



no. Ove taktike nemaju za cilj predstavljanje pojedinca kao dobre, pristupane ilisimpatine osobe, nego prvenstveno kao mone, snane, kompetentne i uspjeneosobe. No, iz tablice 1 vidi se da su aritmetike sredine za ove taktike manje negoza ostale, to znai da sudionici istraivanja openito radije biraju manje agresivne

taktike pri samopredstavljanju.

Interakcija roda i situacije

Dobivena je interakcija situacije i roda samo za taktikusamooteavanje F(1,217)= 4,612;p < 0,01. Iako smo oekivali i glavni efekt roda na koritenje taktike sa-mooteavanja, jer se ranije pokazalo da su joj ene openito sklonije, takve razlikenismo dobili iako odgovarajui trend postoji. Takoer se pokazao glavni efekt situ-acije koji smo ranije komentirali. No, dobivena interakcija roda i situacije pokazuje

kako efekt situacije postoji samo na mukom poduzorku. Naime, ene podjednakokoriste ovu taktiku u sve tri situacije (F(1,217) = 1,261;p > 0,05), dok kod muka-raca postoji znaajna razlika u koritenju ove taktike izmeu situacija (F(1,217) =6,156;p < 0,05). Naknadna testiranja pokazuju da mukarcisamooteavanjekoristeznaajno manje u situaciji kada je u pitanju bliski prijatelj u odnosu na situaciju kadase predstavljaju nepoznatoj osobi s kojom oekuju odnos u budunosti (F(1,217)= 9,688;p < 0,05). Iz slike 3 vidljivo je da i mukarci i ene samooteavanjepo-djednako koriste u interakcijama s nepoznatom osobom s kojom oekuju odnos u

budunosti nego u interakcijama sa strancem s kojim ne oekuju odnos. Meutim,

Slika 3. Interakcija rezultata za taktikusamooteavanjeu tri situacije i s obzirom na rod

sudionika predstavljanje bliskom prijatelju, strancu s kojim ne oekujemo odnos u bu-dunosti, te strancu s kojim oekujemo odnos u budunosti


10/14



kada se radi o prijateljskim odnosima, mukarci i ene se znatno razlikuju u sklo-nosti ovoj taktici (t(1,217) = -2,429;p < 0,05).

Postavlja se pitanje zbog ega su ene toliko sklonije od mukaraca koristitise ovom taktikom u interakciji s prijateljima. Samooteavanjese prema Berglasu i

Jonesu (1978) primjenjuje u situacijama kada se osoba suoava sa zahtjevima soci-jalne okoline koji joj se ine teko ostvarivima te se na odreeni nain ograujei trai alibi za eventualni neuspjeh u zadatku koji pred njom stoji. Postoje dvijevrste samooteavanja, ponaajno i samoizvjetajno samooteavanje (Haemmerlie,Montgomery i Zoellner, 1996). Ponaajno samooteavanje se odnosi na stvarnostvaranje prepreka koje smanjuju vjerojatnost uspjeha u zadatku kako bi osoba usluaju da doivi neuspjeh mogla kriviti te prepreke, a ne vlastiti nedostatak spo-sobnosti. Samoizvjetajno oteavanje ne ukljuuje stvarno stvaranje prepreka svomuspjehu, ve se odnosi na nuenje izgovora u sluaju neuspjeha. S obzirom na rodne

uloge i vanost kompetentnosti za samopoimanje mukaraca, nije neobino da sujoj mukarci manje skloni u prijateljskim odnosima. Naime, dok je ona uinkovitau jednokratnim ili rijetkim interakcijama (dakle, s ljudima koji nas ne poznaju do-

bro), kod prijatelja koji nas ve dobro poznaju esto koritenje ove taktike moglobi dovesti do percepcije manje sposobnosti pojedinca. S druge strane, enska rodnauloga u manjoj se mjeri temelji na percepciji kompetentnosti te je njima ova strate-

gija jednako prihvatljiva u prijateljskim odnosima kao i u onima u kojima oekujuinterakciju u budunosti. Valja napomenuti da, iako su rodne razlike znaajne, nimukarci ni ene samooteavanje ne koriste esto.

Doprinos i ogranienja provedenog istraivanja

Iako su rezultati djelomino potvrdili postavljene hipoteze, treba uzeti u obzirda su na rezultate imali utjecaj i mnogi drugi faktori koji utjeu na ponaanje ljudi.U buduim istraivanjima bilo bi zanimljivo ispitati ulogu ne samo bliskosti, negoi roda ciljne osobe te njene atraktivnosti i statusa u odnosu na samopredstavljaa,kako bi se jasnije mogli interpretirati dobiveni podaci. S obzirom na to da se radio prvom istraivanju koje se bavi odnosom samopredstavljanja i bliskosti u naoj

kulturi, bilo bi dobro ponoviti istraivanje na reprezentativnijem uzorku, te utvrditieventualne dobne razlike zbog potencijalno drugaijih rodnih uloga i razlika u sta-vovima o rodnim ulogama. Nadalje, pouzdanost subskale samooteavanja je znatnonia od ostalih (= 0,58), to dovodi u pitanje rezultate dobivene na toj skali. S ob-zirom na to da su jednako nisku pouzdanost ove subskale dobili i drugi autori (=0,58 u istraivanju Lee i sur, 1999; = 0,56 u istraivanju Lewis i Neighbors, 2005),valjalo bi rezultate provjeriti pouzdanijom skalom samooteavanja iji bi sadrajestica bolje zahvaao konstrukt koji se ispituje. Naime, sam sadraj estica kojimase mjeri samooteavanje ne odgovara njenoj deniciji. Pitanja u upitniku odnose

se na nekoliko razliitih aspekata ivota poput zabave, prepreka bilo koje vrste izdravlja, te na uplaenost koja predstavlja osobinu pojedinca. Iako se samootea-


11/14



vanje doista moe manifestirati na razliite naine i u razliitim aspektima ivota,nejasno i preopenito formulirane tvrdnje subskale samooteavanja ne omoguujuvaljanije zakljuke.

Usprkos nekim ogranienjima provedenog istraivanja, smatramo kako ono

nudi nove spoznaje koje su relevantne i primjenjive u razliitim podrujima. Pri-mjerice, poznavanje taktike samooteavanjai konteksta u kojem se ee koristimoe biti izuzetno korisno u podruju klinike psihologije (npr. u radu s osobamakoje imaju problema sa samopotovanjem ili boluju od depresije), ali i u podruju

psihologije obrazovanja, gdje je ta taktika posebno esta. Za podruje organizacij-ske psihologije relevantan je nalaz o koritenju razliitih taktika samopredstavljanjaovisno o bliskosti ciljne osobe, kao i rodne razlike u izboru taktika samopredstav-ljanja koje mogu imati posljedice za odabir i percepciju voditelja nekog tima. Osimtoga, ovi rezultati mogu biti korisni i primjenjivi u profesionalnom usmjeravanju,

selekcijskim intervjuima za posao, provjeri radne uspjenosti te podruju marke-tinga i prodaje, i u smislu poveanja uinkovitosti, kao i provjere iskrenosti samo-predstavljaa.

ZAKLJUAK

Samopredstavljanje ljudi u svakodnevnim situacijama vrlo je kompleksno jer

ga predodreuje velik broj faktora. U ovom istraivanju naglasak smo stavili na dvafaktora koja predodreuju odabir taktika samopredstavljanja - bliskost ciljne osobei rod samopredstavljaa. Rezultati pokazuju da mukarci openito znaajno eekoriste asertivne taktike samopredstavljanja, te pojedine taktike poput umiljavanja,

zastraivanja,pripisivanja zasluga sebi i kritiziranja. Takoer se pokazalo da nepostoji znaajna razlika u ukupnoj sklonosti koritenja taktika samopredstavljanjas obzirom na bliskost ciljne osobe, ali da se obrambene taktike statistiki znaajnoee koriste u situaciji komuniciranja s bliskim prijateljem i s osobom s kojom seoekuje odnos u budunosti nego u situaciji kada se komunicira sa strancem s kojimse ne oekuje odnos u budunosti. Interakcija situacije i roda pronaena je samo zataktikusamooteavanje. Dok ene podjednako koriste ovu taktiku prema prijatelju

i osobi s kojom oekuju odnos, a neto manje prema strancu, mukarci istu taktikukoriste najvie prezentirajui se osobi s kojom oekuju odnos u budunosti, a naj-manje prema bliskom prijatelju.

LITERATURA

Berglas, S., Jones, E.E. (1978). Drug choice as a self-handicapping strategy in response tononcontingent success.Journal of Personality and Social Psychology, 36, 405-417.

Bohra, K.A., Pandey, J. (1984). Ingratiation toward Strangers, Friends, and Bosses. TheJournal of Social Psychology, 122, 217-222.


12/14



Bolino, M.C., Turnley, W.H. (1990). Measuring impression management in organizations: Ascale development based on the Jones and Pittman taxonomy. Organizational Research

Methods, 2, 187-206.Burui, J. (2007). Samopredstavljanje: taktike i stilovi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Conroy, D.E., Motl, R.W., Hall, E.G. (2000). Progress toward construct validation of theSelf-Presentation in Exercise Questionnaire (SPEQ). Journal of Sport and ExercisePsychology, 22, 21-38.

Ellison, N., Heino, R., Gibbs, J. (2006). Managing Impressions Online: Self-PresentationProcesses in the Online Dating Environment.Journal of Computer-Mediated Commu-nication, 11,415-441.

Haemmerlie, F.M., Montgomery, R.L., Zoellner, S. (1996). The (imaginary audience) se-lf-handicapping, and drinking patterns among college students.Psychological Reports,79,783-786.

Hogan, R. (1982). A socioanalytic theory of personality. U M.M. Page (ur.), Nebraska sym-

posium on motivation 1982.Personality current theory and research(55-89). Lincoln,NE: University of Nebraska Press.Jones, E.E. (1964). Ingratiation: A social-psychological analysis. New York: Appleton-

Century-Crofts.Jones, E.E., Pittman, T.S. (1982). Toward a general theory of strategic self-presentation.

Psychological perspectives on the self(Vol. 1 pp. 231-262). Hillsdale, NJ: Erlbaum.Josephs, R.A., Larrick, R.P., Steele, C.M., Nisbett, R.E. (1992). Protecting the self from the

negative consequences of risky decisions.Journal of Personality and Social Psycho-logy,62: 26-37.

Kauffman, D.R., Steiner, I.D. (1968). Conformity as ingratiation technique. Journal of

Experimental Social Psychology, 4, 404-414.Kumar, K., Beyerlein, M. (1991). Construction and validation of an instrument for measu-

ring ingratiatory behaviors in organizational settings. Journal of Applied Psychology,76, 619-627.

Leary, M.R (1996). Self-presentation: impression management and interpersonal behavior.Boulder, CO: Westview press.

Leary, M.R. (1995). Self-presentation: Impression management and interpersonal behavior.Boulder, CO: Westview Press

Leary, M.R., Nezlek, J.B., Downs, D., Radford-Davenport, J., Martin, J., McMullen, M.(1994). Self-Presentation in Everyday Interactions: Effects of Target Familiarity and

Gender Composition.Journal of Personality and Social Psychology, 67, 664-673.Leary, M R. (1983). Understanding social anxiety. Beverly Hills, CA: Sage.Leary, M.R., Kowalski, R.M. (1990). Impression management: A literature review and two-

factor model.Psychological Bulletin, 107,34-47.Lee, S., Quigley, B.M., Nesler, M.S., Corbett, A.B., Tedeschi, J.T. (1999). Development of

a self-presentation tactics scale.Personality and Individual differences, 26,701-722.Lewis, M.A., Neighbors, C. (2005). Self-Determination and the Use of Self-Presentational

Strategies. The Journal of Social Psychology, 145, 469-489.Sadler, M.E., Hunger, J.M., Miller, C.J. (2010). Personality and impression management:

Mapping the Multidimensional Personality Questionnaire onto 12 self-presentation tac-tics.Personality and Individual Differences, 48,623-628.


13/14



Schlenker, B.R., Weigold, M.F. (1992). Interpersonal processes involving impression regu-lation and management.Annual Review of Psychology, 43, 133-168.

Schlenker, B.R. (1975). Self-presentation: Managing the impression of consistency whenreality interferes with self-enhancement.Journal of Personality and Social Psychology,

32, 1030-1037.Schtz, A. (1998). Assertive, offensive, protective, and defensive styles of self-presentation:

a taxonomy.Journal of Psychology, 132, 611-628.

Tedeschi, J.T., Lindskold, S., Rosenfeld, P. (1985). Introduction to social psychology. St.Paul, MN: West Publishing.

Tedeschi, J.T., Lindskold, S. (1976). Social psychology: Interdependence, interaction, andinuence. New York: Wiley.

Tice, D.M., Butler, J.L., Muraven, M.B., Stillwell, A.M. (1995). When modesty prevails:Differential favorability of self-presentation to friends and strangers.Journal of Perso-nality and Social Psychology, 69, 1120-1138.

Turner, R.H. (1990). Role-Taking: Process Versus Conformity. U D. Brissett, C. Edgley(ur.),Life as theatre; A dramaturgical source book. Hawthorne, NY: Aldine de Gruyter.

Wayne, S.J., Ferris, G.R. (1990). Inuence Tactics and Exchange Quality in Supervisor-Su-bordinate Interactions.Journal of Applied Psychology, 75, 487-499.

SELF-PRESENTATION TACTICS OF MEN AND WOMENDEPENDING ON THE CLOSENESS OF THE TARGET PERSON

Abstract

The aim of this study was to examine whether there is a difference in the use ofself-presentation tactics considering closeness of the target person in three differentsituations and whether there are gender differences. The study included 219 studentsfrom University of Zagreb. Participants were asked to complete the Self-PresentationTactics Scale (Lee et al., 1999) three times with varied instructions for each questi-onnaire. The rst was related to communicating with a close friend they have knownfor many years, then with a stranger they had just met and with whom they do not

expect a relationship in the future, and with a colleague who they just met at a lecturewith whom they do expect a relationship in the future. The results of complex analysisof variance for mixed draft show that men used signicantly more ingratiation,in-timidation, entitlementand blasting then woman as a tactic of self-presentation. Theresults show that the tacticsself-handicappingand ingratiationare used most frequ-ently in the situation of communicating with a person with whom a relationship isexpected in the future, and signicantly less when communicating with a close friend.Tactic apologyis most frequently used in the situation when communicating with aclose friend, and signicantly less when communicating with a stranger with whomone does not expect a relationship in the future. Tactics justifcation, disclaimerandexemplifcationare equally used in situations when communicating with a close friend

and with a person with whom a relationship is expected in the future, while they aresignicantly less used in a situation when communicating with a stranger with whom


14/14



one does not expect a relationship in the future. Tactics of intimidationand criticizingare both used most frequently in the situation when communicating with a strangerwith whom one does not expect a relationship in the future and with a stranger withwhom the relationship is expected in the future, but they are signicantly less used inthe situation when communicating with a close friend. There is interaction between

the situation and gender forself-handicapping. This research examined, for the rsttime, the relationship of self-presentation to the different tactics and closeness of targetpeople in our culture.

Key words:self-presentation, closeness, defensive tactics, assertive tactics

Primljeno: 17. 07. 2014.

PRILOG 1

Subskale taktika samopredstavljanja i Cronbach koecijenti pozdanosti zasituaciju predstavljanja prijatelju

SPT Broj estica Cronbach Cronbach (Lee i sur., 1999)

ASERTIVNE

TAKTIKE

Zastraivanje 5 0,84 0,83Samouzdizanje 5 0,78 0,78

Umiljavanje 8 0,79 0,78Predstavljanje uzora 5 0,89 0,83Kritiziranje 5 0,72 0,68Pripisivanje zasluga samome sebi 5 0,75 0,80

OBRAMB

ENE

TAKTIK

E

Isprike 5 0,84 0,74

Ograivanje 5 0,77 0,72

Opravdavanje 5 0,81 0,78Predstavljanje sebe bespomonim 5 0,66 0,60Samooteavanje 5 0,58 0,58Izgovori 5 0,73 0,81

Asertivne taktikeObrambene taktikeUkupno

333063

0,910,890,94

0,920,890,94

Documents

Taktike samopredstavljanja