1 

Jedinica EF2: Obuka: Primijeniti tehnike i taktike kontrole požara vegetacije

Uvod:

Ovaj materijal za obuku podržava nivo 2 kompetentnosti “EF2: Primijeniti tehnike i taktike kontrole požara vegetacije” utvrđen u okviru projekta EuroFire. Ovaj dokument je uvod u prikaz ponašanja šumskih požara i tehnike i taktike koje se mogu primijeniti za gašenje šumskog požara ili provođenje propisanog paljenja namijenjen ljudima koji pomažu u upravljanju požarima vegetacije. Dokument je namijenjen onima koji pomažu u upravljanju požarima vegetacije. On je namjenjen za situacije u kojima je: operacija upravljanja požarom jednostavna, nivo rizika u pogledu kompleksnosti i ponašanja požara nizak i vatrogasac je pod direktnim nadzorom. Svi državni i lokalni zakoni vezani za tehnike upravljanja požarom moraju se primjenjivati. Usto, lokalni zemljovlasnici će možda trebati biti konsultirani ili dati svoju saglasnost prije nego što operacija započne. Obuka za ovaj dio mora se pružiti kroz kombinaciju formalne obuke, mentorstva i praktičnog vođenja. Sâmo učenje treba biti ograničeno na poznavanje i razumijevanje građe, a ne za praktičnu primjenu, koja se smije provodit samo pod direktnim nadzorom.

Nominalna/pojmovna/vođena obuka za ovaj dio iznosi 40-50 sati. “EuroFire” je pilot projekt. Materijal za obuku ocijenit će se u sklopu tekućeg procesa. Formular za davanje povratnih informacija može se naći na web stranici www.euro-fire.eu. Ciljna publika za ovaj materijal su pripadnici vatrogasne službe, zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu, osobe koje se bave upravljanjem lovištima, očuvanjem prirode, ili rade na pašnjacima i rekreativnim područjima, te onima koji igraju ulogu u pružanju pomoći prilikom upravljanja požarima vegetacije, bilo u punom radnom vremenu ili na povremenoj osnovi.

2 

Odnos prema standardima kompetentnosti i upravljanju rizikom utvrđenim u projektu EuroFire

Referenca na standarde kompetentnosti projekta EuroFire treba da se navede kako bi se razumio puni opseg očekivanih ishoda učenja. Dijelovi tih standarda su: naslov jedinice, naslov(i) elemenata jedinice, ključne riječi i fraze, šta morate biti u stanju učiniti, šta ovaj element obuhvata, i šta morate znati i razumjeti. Popratni materijal za sve standarde kompetentnosti projekat EuroFire dizajniran je kao podrška fleksibilnom pristupu pružanja obuke. Oni se mogu prilagoditi ili modificirati tako da odgovaraju određenoj ciljnoj publici. Materijal za učenje za ovu jedinicu treba se koristiti uz dodatni materijal za druge jedinice, kako bi se osiguralo da budu obuhvaćeni ishodi sveukupnog učenja. Postoje razne direktive Evropske unije o sigurnosti koje su usvojene kao specifično zakonodavstvo o zdravlju i sigurnosti u svakoj zemlji članici. Ti zakoni su formulirani tako da poboljšaju sigurnost i zdravlje na radnom mjestu te smanje udese i bolesti vezane za posao. Svi potrebni sigurnosni zakoni, politike i procedure upravljanja rizikom za vašu lokaciju, agenciju ili organizaciju moraju se primjenjivati.

Komplementarna (paralelna) obuka:

EF 1 – Osigurajte da vaše akcije na radnom mjestu (lokacija gašenja) prilikom požara vegetacije smanje rizike za vas i ostale.

Kasnija obuka:

EF 3 – Komunicirajte sa timom i nadzornicima na mjestu požara vegetacije (treba biti izrađen) EF 4 – Primijenite ručne alatke za kontrolu požara vegetacije EF 5 – Kontrola požara vegetacije uz korištenje vode na pumpu (treba biti izrađen) EF 6 – Primijenite tehnike paljenja vegetacije

Ciljevi obuke:

Po završetku obuke, vi biste trebali biti u stanju da:

1. Razumijete ponašanje šumskog požara 2.Primijenite tehnike gašenja kako biste kontrolirali požare vegetacije

Ključne riječi i fraze

Zalivi (djepovi) požara, kontrolna linija, čelo požara, direktni napad, bočna strana, prsti, ponašanje požara, opasnost od požara, vremenske prilike tokom požara, perimetar požara, rizik od požara, gorive tvari, intenzitet požara, ured za podršku u upravljanju požarom, vrsta požara, dužina plamena, bočni napad, požar na tlu, glava požara, peta požara, indirektni napad, izvor požara, stopa širenja, tinjajuća vatra, skokovi požari, površinska vatra, topografija, šumski požari

3 

I. Razumijevanje ponašanja šumskog požara

Šumski požar

Šumski požar je nekontrolirani požar koji se pojavljuje i u ruralnim i u urbanim područjima te koji sagorijeva vegetaciju, poljoprivredne resurse i građevine koje je izgradio čovjek. On uključuje treset, travu, grmlje i stabla u šumi. Prije nego što preduzmete operacijiu stavljanja požara pod kontrolu, važno je razumjeti osnovne fizičke procese koji dovode do pojave požara i okolišne faktore koji utiču na ponašanje požara.

Požarni trokut

Požarni trokut ilustrira tri elementa koja moraju biti prisutna da bi došlo do požara. Ako se ukloni jedan od ovih elemenata, požar će se ugasiti.

• Kisik je komponenta zraka koja je potrebna kako bi gorive tvari gorjele i koja postoji u okruženju šumskih požara. Zrak, u obliku vjetra, igra ključnu ulogu u određivanju ponašanja šumskih požara.

• Toplota je energija potrebna da zapaljivi materijal ispusti gasove koji se miješaju sa kisikom i izazivaju paljenje. Goriva tvar može biti zagrijana na razne načine da bi dostigla tačku zapaljenja.

• Goriva tvar je bilo koji zapaljivi materijal ili vegetacija koja postoji i spremna je za paljenje. Vrsta, količina, aranžman, distribucija i sadržaj vlage u gorivoj tvari će utjecati na ponašanje požara.

KISIK (ZRAK) TOPLOTA

GORIVA TVAR

Ilustracija 1.1 Požarni trokut

4 

Prijenos toplote

Toplota požara može se prenijeti na druge gorive tvari kroz konvekciju, zračenje i provođenje.

· Konvekcija je kretanje toplote kroz zrak. U pogledu šumskih požara , konvekcija je toplota koja se i podiže i širi u stranu pri čemu je zrak ispred plamenova. Konvekcija je najvažniji oblik prijenosa toplote za vatrogasce na otvorenom terenu zato što pregrijani gasovi prethodno zagrijavaju gorive tvari ispred vatre što može izazvati brzo širenje šumskog požara.

VRUĆI ZRAK

Hladni Hladni zrak zrak

Ilustracija 1.2. Konvekcija

• Radijacija/zračenje je toplota koja se kreće sa jednog izvora u svim pravcima u obliku talasa ili zraka. Zapaljena goriva će zračiti toplotu u svim pravcima i doprinijeti prethodnom grijanju neizgorjelih gorivih tvari. Sunce je drugi izvor zračeće toplote.

ZRAČENJE Ilustracija 1.3. Zračenje

5 

Provođenje je prenošenje toplote kroz čvrste predmete iz regije više temperature u regiju niže temperature. Ona se prenosi direktnim kontaktom s jednog predmeta na drugi. Sastav predmeta koji prima toplotu određuje brzinu prijenosa toplote. Provođenje igra manju ulogu kod šumskih požara zbog toga što je drvo, poput mnogih drugih oblika vegetacije, relativno slab provodnik toplote.

Ilustracija 1.4. Provođenje Okruženje požara

Okruženje požara uključuje sve okolne uslove koji određuju ponašanje požara. Stopu i intenzitet širenja požara određuju ti faktori okruženja. Okruženje požara sastoji se od tri glavne komponente: goriva tvar, vremenski uslovi i topografija.

KARAKTERISTIKE GORIVE TVARI VREMENSKI USLOVI TOPOGRAFIJA

TOPLOTA

KISIK (ZRAK)

GORIVA TVAR

Ilustracija 1.5 Okruženje požara 1. Gorive tvari

TRANSFER NISKE

TOPLOTE

6 

Goriva tvar je jedan od najvažnijih faktora za razmatranje kada se analizira okruženje požara. Gorive tvari će direktno utjecati na ponašanje požara zbog njihove:

· Klase · Vrste · Veličine i količine · Aranžmana · Sadržaja vlage

Klasa gorivih tvari

i. Gorive tvari u tlu su organski materijali ispod površinskog otpada, uključujući trulu vegetaciju u šumi, korjenje, treset, ili druge u zemlju ukopane organske materijale. Ponašanje požara u ovoj klasi gorive tvari ograničeno je na tinjanje ili gorenje vrlo niskog intenziteta, ali može trajati danima, sedmicama ili čak mjesecima.

ii. Površinske gorive tvari su zapaljiva vegetacija koja leži iznad sloja trule vegetacije, između gorivih tvari u zemlji i gorivih tvari u krošnji drveta. Primjeri ovih gorivih tvari uključuju suha debla i grane, grmlje, travu, vrijesak, mlada stabla, itd. Površinske gorive tvari uvijek će imati veliki udio u određivanju intenziteta i stope širenja požara.

iii. Gorive tvari u krošnji drveta su gorive tvari koje stoje na nekoj

osnovici, a koje nisu u direktnom kontaktu sa tlom. Ova klasa će uključiti debla i gornje nivoe šume ili grmlja/krošnje. Intenzitet šumskog požara će biti ekstreman da bi požar dosegao i širio se kroz sloj gorive tvari koji se nalazi u krošnji.

Ilustracija 1.6 Klase gorivih tvari

7 

Veličina i količina

Postoje dvije glavne kategorije gorivih tvari:

i. Fine gorive tvari su sitne gorive tvari poput trave, grančica ili lišća. Te gorive tvari se brzo suše i zapale. One često imaju glavni utjecaj na intenzitet i stopu širenja požara.

ii. Teške ili krupne gorive tvari su široka debla ili grane. Te gorive tvari često nastavljaju gorjeti dugo nakon prolaska glave požara.

Količina gorivih tvari koje su već spremne na paljenje utjecat će na intenzitet i stopu širenja požara. Velika količina finih gorivih tvari rezultirat će intenzivnim ponašanjem požara na prednjoj strani plamena, dok će velika količina teških gorivih tvari rezultirati niskim intenzitetom požara koji traje dugo nakon što prođe kroz prednju stranu plamena.

Aranžman

Gorive tvari mogu biti aranžirane (rasporedjene) horizontalno i vertikalno po terenu.

i. Zamislite šumu sa raznim vrstama drveća i drvenog otpada koji su i blizu i udaljeni jedni od drugih – to je horizontalni aranžman. Rasute gorive tvari gorjet će relativno slabim intenzitetom, dok će velika količina nabacane građe gorjeti visokim intenzitetom.

ii. Vertikalni aranžman odnosi se na veličinu i distribuciju gorivih tvari sa nivoa gorivih tvari u tlu do nivoa gorivih tvari u krošnji.

Sadržaj vlage u gorivoj tvari

Količina vlage pohranjene vegetacije utjecat će na to kako će se lako zapaliti i kojim intenzitetom će gorjeti. Okolišni faktori koji utječu na vlažnost gorivih tvari su relativna vlažnost zraka, padavine, temeperatura zraka i, u manjoj mjeri, sjena, ekspozicija, nagib, visina, itd. Goriva tvar sa visokim sadržajem vlage, kao rezultat nedavne kiše, visoka vlažnost ili blizina izvora vode, zahtijevat će više prethodnog zagrijavanja prije nego što se zapali. Gorive tvari sa niskim sadržajem vlage zapalit će se uz vrlo malo prethodnog zagrijavanja, i to veoma intenzivno te sa brzom stopom širenja.

8 

Tabela 1.1 Sadržaj vlage u gorivoj tvari

Sadržaj vlage u gorivoj tvari Goriva tvar Sadržaj vlage

Fine gorive tvari Gubi vlažnost i lako se suši te je lako zapaljiva

Teške (krupne) gorive tvari Ne gubi brzo vlažnost, zahtijeva više vremena i toplotne energije da se zapali nego fina goriva tvar

Gorive tvari sa velikim sadržajem vlage Zahtijeva duži period prethodnog zagrijavanja, kao i visok stepen toplotne energije

Gorive tvari sa malim sadržajem vlage Brzo se suši i postaje zapaljiva, gori brzo i sa visokim intenzitetom

2. Vremenski uslovi

Vremenski uslovi su najvarijabilnija komponenta okruženja požara, jer se mijenjaju brzo tokom šumskog požara . Vremenski uslovi mogu biti krajnje nepredvidljivi i njihov utjecaj na ponašanje požara ne smije se podcijeniti. Ključni vremenski elementi su:

• relativna vlažnost • temperatura zraka • vjetar • padavine • varijacije dan/noć

Relativna vlažnost

Relativna vlažnost je mjera vlage sadržane u zraku. U obzir se može uzeti izvjestan broj pretpostavki prilikom razmatranja efekta relativne vlažnosti na ponašanje šumskog požara :

i. Relativna vlažnost (RV) direktno utječe na sadržaj vlage u gorivoj tvari u mrtvim i finim gorivim tvarima, dok žive gorive tvari neće biti u istoj mjeri pogođene promjenama RV.

ii. Ako su nivoi RV visoki, tada se od mrtvih i finih gorivih tvari može očekivati da imaju viši sadržaj vlage i neće se odmah zapaliti. Nasuprot tome, ako su nivoi RV niski, tada se od mrtvih finih gorivih tvari može očekivati da imaju niži nivo sadržaja vlage i da će se brzo zapaliti.

iii. U vremenskim prognozama, niski nivoi RV su dobar znak da će ponašanje požara biti intenzivnije, dok visoki nivoi RV općenito znače da će ponašanje požara biti manje intenzivno.

9 

iv. Nivoi RV će gotovo uvijek rasti i padati prema poznatom obrascu (vidjeti Ilustraciju 1.7 u nastavku). Nivoi RV će biti na najvišem nivou ujutro i naveče, a na najnižem u podne.

v. Kao opće pravilo, požar će gorjeti najvećim intenzitetom u podne kada je RV na najnižem stepenu, a temperature zraka na najvišem.

vi. Odnos između relativne vlažnosti i temperature zraka može se vidjeti u donjoj tabeli.

MAKSIMALAN INTENZITET POŽARA RELATIVNA VLAŽNOST TEMPERATURA ZRAKA

Ilustracija 1.7 Intenzitet nivoa relativne vlažnosti/požara

Temperatura zraka

Temperatura zraka direktno utječe i na relativnu vlažnost i na sadržaj vlage u gorivoj tvari. Rast temperature zraka imat će dva efekta:

i. Relativna vlažnost će padati, što rezultira rastom ponašanja požara

ii. Sadržaj vlažnosti gorive tvari padat će što će omogućiti gorivoj tvari da se isuši i brže zapali.

Stoga, možemo pretpostaviti da će više temperature zraka dovesti do toga da gorive tvari budu toplije, suhlje i time zapaljivije.

10 

Vjetar

Vjetar ima najveći efekat na ponašanje požara od svih vremenskih faktora. Vjetar direktno utječe na stopu širenja i pravac požara. Jak vjetar će rezultirati intenzivnim požarom koji se brzo širi. Vjetar će doprinijeti ponašanju požara na sljedeće načine:

i. Vjetar dodaje kisik (zrak) vatri što uzrokuje gorenje većeg intenziteta.

ii. Vjetar će uveliko utjecati na pravac požara. iii. Vjetar će poravnati (ili savijati) plamenove požara preko goriva ispod

požara čime se povećava stopa po kojoj se te gorive tvari suše i pale kao i povećanje intenziteta kojim gorive tvari gore.

iv. Vjetar će podići upaljene žeravice i pepeo ispred glavnog požara, čime se izazivaju novi požari koji se zovu „požari na pojedinim tačkama“ ili „skokovi požara”.

KÜLƏK

Ilustracija 1.8 Efekat vjetra na požar

Postoje i drugi faktori koje treba imati na umu u vezi sa vjetrom i njegovom odnosu prema požaru:

i. Pravac vjetra se odnosi na pravac iz kojeg vjetar dolazi (npr. južni vjetar je vjetar koji dolazi sa juga i kreće se u pravcu sjevera preko terena).

ii. Karakteristike tla (topografija) mogu utjecati na pravac i brzinu vjetra.

Naprimjer, vjetrovi mogu biti kanalizirani duž kanjona ili doline u blago drugačijem pravcu i većom brzinom.

iii. Pravac i brzina vjetra su krajnje varijabilni i mogu se promijeniti u svakom trenutku i to u velikoj mjeri. Ova promjena može se pripisati promjenama vremenskih sistema, poput oluja ili efektima lokalnih karakteristika vjetra.

11 

iv. Varijabilnost vjetra je izuzetno važno pitanje za vatrogasce zato što

vjetar može promijeniti pravac i intenzitet požara. To je važno razmatranje kada se radi bilo gdje na požarištu, a pogotovo za timove koji rade na obodima ili na glavi požara. To se može vidjeti u pomjeranjima uslijed djelovanja vjetra na Ilustraciji 1.9.

SJEVEROZAPADNI VJETAR VJETAR KOJI MIJENJA PRAVAC JUGOZAPADNI VJETAR

Ilustracija 1.9 Efekat promjene vjetra na požar

v. Požari mogu stvarati vlastiti vjetar. Kako se vreli zrak penje kroz konvekcijski stub požara, snažni dotoci hladnog zraka će ulijetati u požar sa svih strana. Dotok vjetra će ojačati ponašanje požara.

Padavine

Kiša će imati efekat kvašenja požara, mada stepen do kojeg će kiša utjecati na ponašanje požara može uveliko varirati zavisno od količine padavina i trajanja kiše:

i. Tamo gdje kiša pada stalno i kontinuirano u dugom vremenskom periodu, gorive tvari će apsorbirati više vlage i neće biti lako zapaljive.

ii. Veliki kratkotrajni pljusak u kratkom vremenskom periodu neće u velikoj mjeri utjecati na sadržaj vlage u površinskim gorivim tvarima što znači da će one biti lakše zapaljive.

Varijacije između dana i noći

Ponašanje požara tokom noći se izuzetno razlikuje od njegovog ponašanja tokom dana. Aktivnost požara je često (ali ne uvijek) relativno niska tokom noći i nekad to može predstavljati odličnu priliku za nastojanja na gašenju požara.

12 

3. Topografija

Oblik i aspekt terena može značajno varirati tokom požara. To će igrati veliku ulogu u određivanju pravca požara i stope širenja. Vremenski faktori, poput vjetra, mogu biti modificirani, ovisno o obliku pejzaža. Ključne topografske karakteristike koje doprinose ponašanju vjetra su:

· Nagib Ekspozicija · Teren

Nagib

Vatra koja gori uzbrdo generira više konvektivne i zračeće toplote koja prethodno zagrijava neizgorjela goriva ispred požara brže nego na nivou tla. Što je strmiji nagib, to je ovaj efekat veći. Suprotno vrijedi za požar koji se spušta niz padinu. Opća pravila koja treba uzeti u obzir kada se razmatra efekat nagiba na ponašanje požara su:

i. Na svakih 10° rasta nagiba, dvostruka je stopa širenja vatre.

ii. Na svakih 10° opadanja nagiba, polovina stope širenja vatre. KONVEKCIJA ZRAČENJE Ilustracija 1.10 Efekat ponašanja vatre uz nagib

13 

KONVEKCIJA PRAVAC POŽARA

Ilustracija 1.11 Efekat ponašanja vatre kada požar ide niz nagib

Ekspozicija

Ekspozicija nagiba je pravac prema kojem je on okrenut – sjever, istok, jug ili zapad. Efekti ekspozicije na ponašanje požara su dvostruki:

· Efekat prethodnog zagrijavanja · Efekat vegetacije

i. Efekat prethodnog zagrijavanja

· Ponašanje vatre će kratkoročno (tokom dana) biti pod utjecajem ekspzicije padinskog terena na kojem vatra gori. Tako će padina okrenuta prema jugu primati više sunčeve svjetlosti tokom dana što će povećati prethodno zagrijavanje gorivih tvari. Suprotno tome, padina okrenuta prema sjeveru primat će manje sunčeve svjetlosti tokom dana te će gorive tvari ostati hladnije. Kao rezultat, ponašanje požara će biti intenzivnije na padinama okrenutim prema jugu nego na onima okrenutim prema sjeveru. Uslovi ekspozicije nagiba okrenutog prema istoku ili zapadu će varirati, ali će biti negdje između nivoa pogođenosti ekspozicijama okrenutih prema jugu ili sjeveru.

14 

ii. Efekat vegetacije

Ekspozicija djelomično određuje vrstu i količinu vegetacije. Na sjevernoj hemisferi:

• padine okrenute prema jugu generalno će biti sunčane i suhe uz laku vegetaciju.

• padine okrenute prema sjeveru će biti sjenovitije i vlažnije sa velikom količinom teže vegetacije.

• Stanje padina okrenutih prema istoku ili zapadu bit će negdje između okruženja padina okrenutih prema jugu ili sjeveru. Te padine će u velikoj mjeri određivati njihova geografska lokacija te lokalni vremenski uslovi, što varira od jedne lokacije do druge.

Ponašanje šumskog požara bit će pod utjecajem ekspozicije zbog varijabilnosti sunčeve svjetlosti, vegetacije i sadržaja vlage od jedne ekspozicije do druge.

JUŽNI NAGIB (PADINA) SJEVERNI NAGIB (PADINA) SUHLJE VLAŽNIJE

SUNČANIJE SJENOVITIJE TOPLIJE GORIVE TVARI HLADNIJE GORIVE TVARI

Ilustracija 1.12 Efekat ekspozicije na ponašanje požara (sjeverna hemisfera)

Teren Teren predstavljaju fizičke karakteristke na površini nekog područja zemljišta. Oblik formi zemlje utječe na ponašanje požara. Doline, grebeni, kanjoni, planine ili ravnice mogu imati različite utjecaje na pravac, brzinu i intenzitet požara.

i. Vjetar i teren

Teren će utjecati na pravac i brzinu vjetra. Poput vode, vjetar plovi duž najnižeg i najlakšeg puta, slijedeći konture zemljišta. Neki primjeri tog odnosa su:

15 

• U planinama ili brdima, vjetar pokazuje tendenciju da ide uz ili niz doline ili vododerine, bez obzira na opći pravac vjetra.

• Lokalne vjetrove može generirati teren. Vjetar koji puše uz nagib tokom dana može postati vjetar koji ide niz nagib tokom noći.

• Zaklonjena strana grebena (tj. strana koja gleda suprotno od vjetra) može imati turbulentne vjetrove koji pušu u suprotnom pravcu od preovlađujućeg vjetra.

Ilustracija 1.13 Turbulencija na zaklonjenoj padini

ii. Grebeni

Požar koji se primiče vrhu grebena povećava brzinu i intenzitet i ponaša se nepredvidljivo.

iii. Kanjon,vododerine i planinski prevoji (sedla)

Uske vododerine, sedla i kanjoni mogu usmjeravati vjetar u usku stazu koja se brzo kreće. U takvim okolnostima, oblik zemljišta tjera i požar i vjetar u područje gdje ti faktori imaju maksimalan efekat na ponašanje požara –poznatog kao efekat dimnjaka. Požar koji je pod utjecajem efekta dimnjaka pokazat će ekstremno ponašanje požara i brzo će se kretati kroz uski teren.

16 

PRAVAC VJETRA

Ilustracija 1.14 Efekat dimnjaka

Razvoj šumskog požara

Važno je znati karakteristike raznih vrsta šumskih požara kao i kako se definiraju različiti dijelovi šumskog požara. Također je od ključnog značaja razumjeti način na koji se požar razvija od tačke zapaljenja do aktivnog šumskog požara i koje sile pokreću razvoj požara.

1. Vrste požara

Šumski požari se obično određuju prema klasi gorive tvari (zemlja, površina ili krošnja) na kojima gore. Razumijevanje različitih vrsta šumskih požara od ključnog je značaja zato što svaki zahtijeva drugačije metode gašenja. Postoje četiri vrste šumskog požara:

• Požar u tlu (ispod površinski) • Požar na površini • Požar u krošnji (zraku) • Požar na pojedinačnim tačkama (skokovi požara)

i. Požar u tlu (ispod površinski) sagorijeva organske materijale ispod površine otpada i korijenskim sistemima. Vatra će gorjeti u organskom materijalu kao što je treset, humus, korjenje i drugim u zemlju zakopanim organskim materijalima kao što je otpad na deponiji. Karakteristike uključuju:

• Tinjanje bez plamena i sa malo dima.

17 

• Požari mogu gorjeti neopaženo sedmicama ili mjesecima i mogu potencijalno ponovno zapaliti površinske gorive tvari. • Pojavljuju se u svakom području sa dubokim slojem zemlje ili velikim količinama organskog materijala. • Obično se pojavljuju kao požar tresetišta.

ii. Površinski požar predstavlja gorenje rastinja poput šumskog otpada i podzemnog rastinja, trave ili grmlja ili drugog rastinja koji leži na ili malo iznad nivoa tla. Karakteristike uključuju:

• Uobičajeni tip šumskog požara. • Ponašanje požara može varirati od vrlo slabog do ekstremnog. • Pod velikim je utjecajem sila koje pokreću ponašanje požara (vremenski uslovi, gorive tvari, topografija.

iii. Požar u krošnji (zraku) gori na vrhovima drveća iznad i ispred intenzivnog

površinskog požara. Konvektivna i zračeća toplota intenzivnog površinskog požara zapalit će vrhove stabala i požar u krošnji će gorjeti neovisno o površinskom požaru. Karakteristike uključuju:

·• Pokazuje najekstremniji oblik ponašanja požara, tip je šumskog požara koji se najbrže kreće i veoma je destruktivan po prirodnu okolinu.

• Intenzivni površinski požar uslijedit će ubrzo nakon prolaska požara u

krošnji. • Požari na pojednim tačkama pojavit će se u velikom broju, a neki se mogu

pojaviti uveliko prije glavnog požara. • Normalno, prelazi samo kratke razdaljine uz podršku bilo jakog vjetra ili

kosog nagiba.

iv. Požari na pojedinim tačkama (skokovi požara) su novi požari koji su zapaljeni ispred glavnog kao rezultat tipa požara, ili otpada koji gori, a koji je vreli zrak podigao kroz stub dima i spustio ispred glavnog požara. Karakteristike uključuju:

• Svaki požar na pojedinim tačkama nezavisan je od glavnog požara, a njegovo širenje i intenzitet vatre može uveliko varirati uslijed lokacije. • Požari na pojedinim tačkama su dobar pokazatelj prisustva, ili sve većeg potencijala za ekstremno ponašanje vatre.

18 

• Požari na pojedinim tačkama su izuzetno hazardni za rukovodioce vatrogasne jedinice zbog njihove nepredvidljivosti i potencijala da postane drugi ili treći požar koji se brzo razvija neovisno o glavnom požaru.

MINERALNO TLO

Ilustracija 1.15a Tipovi šumskih požara – požar u zemlji

Ilustracija 1.15b Tipovi šumskog požara – površinski požar

19 

Ilustracija 1.15c Tipovi požara – požar u krošnji

2. Dijelovi šumskog požara

Postoji niz uobičajenih termina koji se koriste za opisivanje dijelova šumskih požara. Razumijevanje osnovnih dijelova šumskih požara bit će od suštinskog značaja za učinkovitu komunikaciju na požarištu. Dijelovi šumskog požara uključuju:

• Početak požara • Bočne strane • Glava • Prsti • Zaliv (djep) • Perimetar • Požari na pojedinim tačkama (skokovi požara)

PETA BOČNE STRANE PRST

POČETAK POŽARA

BOČNA STRANA

POŽARI NA POJEDINAČNIM TAČKAMA

PRST GLAVA POŽARA PRST POŽAR NA POJEDINAČNOJ TAČK (SKOKOVI POŽARA)I Ilustracija 1.16 Dijelovi šumskih požara

ZALIV

20 

i. Početak požara je mjesto gdje požar počinje. To može, ali ne mora biti lako identificirati. ii. Peta požara je stražnji dio požara ako se gleda od početka požara. B

iii. Bočne strane su strane požara, često područja niskog ili umjernog ponašanja požara. iv. Glava je prednji dio požara koji će pokazati najveći intenzitet požara i najbržu stopu širenja v. Prsti su uski rukavci požara koji napreduju, i šire se mimo ili uzduž glave ili bočnih strana. vi. Zalivi (djepovi) su područja ispred i duž glave požara, između prstiju požara, gdje može biti požar na tri strane.

vii. Perimetar je vanjska ivica požara. viii. Požari na pojedinim tačkama (skokovi) su novi požari koji se zapale ispred ili izvan glavnog požara žeravicom ili drugim zapaljivim materijalom

21 

3. Širenje šumskog požara

Širenje šumskog požara zavisit će od karakteristika vremena, topografije i gorivih tvari koji određuju ponašanje požara. Kada se radi o šumskom požaru, usklađivanje se dešava kada sile vremenskih uslova, topografije i gorivih tvari idu u prilog požaru. Šumski požari koji su usklađeni pokazat će ekstremno ponašanje vatre i mogu biti veoma razorni. Unutar općih kategorija vremenskih uslova, topografije i gorivih tvari, snage vjetra, oblik tla i aranžman gorivih tvari imat će najveći efekat na oblik i obrazac širenja šumskog požara. Donje ilustracije pokazuju osnovne efekte koje će ti faktori imati na širenje šumskog požara.

i. Širenje požara sa malo ili nimalo utjecaja vjetra ili nagiba

Ilustracija 1.17 Širenje požara sa malo ili nimalo utjecaja vjetra ili nagiba

Ovaj tip širenja požara desit će se kada požar počne na ravnom tlu, sa relativno ujednačenom distribucijom gorivih tvari tokom mirnog dana. Perimetar požara će se ujednačeno širiti od tačke zapaljenja kružnim obrascem i širenje požara će biti sporo.

22 

ii. Požar sa utjecajem umjerenog vjetra i/ili topografije

PRAVAC VJETRA/ USPON

Ilustracija 1.18 Požar sa utjecajem umjerenog vjetra i/ili nagiba

Pod utjecajem umjernog vjetra stub konvekcije požara kreće se iznad glave požara i doprinosi zagrijavanju nezapaljenih gorivih tvari. Umjereni nagib će doprinijeti porastu grijanja nezapaljenih gorivih tvari na isti način. Dijagram pokazuje taj porast ponašanja vatre te obrazac širenja vatre koji rezultira iz ponašanja. iii. Požar sa utjecajem jakog vjetra i/ili topografije PRAVAC VJETRA/ USPON

Ilustracija 1.19 Požar sa utjecajem jakog vjetra i/ili nagiba

Pod utjecajem jakog vjetra ili strmog nagiba, obrazac širenja požara će nalikovati eliptičnom obliku zbog intenziteta glave požara (na koju najviše utječu usaglašeni faktori) i bit će ekstremni u poređenju sa onim intenzitetima koji se vide na bočnim stranama i peti požara. Snage koje djeluju su iste one kao na Ilustraciji 1.18, ali u većoj mjeri.

23 

II. Kontrola požara vegetacije

Približavanje šumskom požaru

Inicijalni odgovor na nastalom šumskom požaru je od ključnog značaja za uspjeh njegovog gašenja. Učinkovit odgovor zavisi od ispravne identifikacije požarišta, razumijevanja znakova ponašanja požara, koji se mogu identificirati prije dolaska, i izbora najefikasnije rute do požarišta bez ugrožavanja vaše sigurnosti i sigurnosti drugih.

Kada se požar prijavi:

• Osigurajte da razumijete tačnu lokaciju požara ili ako je barem generalna lokacija poznata, identificirajte sigurnu tačku osmatranja tog područja kako biste došli do preciznije lokacije.

• Pogledajte mape ili fotose snimljene iz zraka da identificirate siguran i direktan put.

• Prikupite sve relevantne informacije od onih koji su prijavili požar.

Na putu do požarišta:

• Razmotrite vremenske uslove – trenutne i očekivane. • Razmotrite pokazatelje ponašanja požara koji se mogu vidjeti prilikom

prilaska šumskom požaru. Šta možete razaznati iz oblika, boje i veličine dimnog stuba.

BOJA DIMA Gusta bijela Siva Crna Crna bakreno-

bronzana

VLAŽNOST GORIVIH TVARI

Vrlo vlažne gorive tvari

Vlažne gorive tvari

Suhe gorive tvari

Vrlo suhe gorive tvari

INTENZITET POŽARA

Nizak Umjeren do visok Visok do vrlo visok

Ekstreman

Ilustracija 2.1 Četiri različita stuba dima

24 

· Razmotrite svoje razumijevanje požarišta. Koji su tipovi raslinja u tom

području? Koje su najuobičajenije topografske karakteristike? Da li postoje bilo kakvi lokalni vremenski faktori za razmatranje?

Metode gašenja

Uklanjanje jednog ili tri elementa koji čine požarni trokut, ili „razbijanje požarnog trokuta“, uspješno će suzbiti vatru. Postoji jedan broj uobičajenih strategija borbe protiv požara koje sve za cilj imaju uklanjanje jednog elementa požarnog trokuta.

1. Prekinite dotok kisika

Ovo se može uraditi bacanjem zemlje na požar ili udarima po požaru duž njegovog oboda uz korištenje „metla za gašenje požara“. Pjena također prekida dotok kisika. KISIK/ZRAK TOPLOTA GORIVO

Ilustracija 2.2 Razbijeni požarni trokut (kisik)

25 

2. Uklonite toplotu

Voda apsorbira toplotnu energiju putem pare. Primjena vode je vrlo učinkovit način gašenja požara. Voda mora biti usmjerena u bazu plamenova gdje dolazi do sagorijevanja.

KISIK/ZRAK TOPLOTA

GORIVO

Ilustracija 2.3 Razbijeni požarni trokut (toplota)

26 

3. Uklanjanje gorivih tvari

Tehnike koje podrazumijevaju uklanjanje gorive tvari poznate su kao „suhe tehnike gašenja požara“. I korištenje ručnih alatki za uspostavu kontrolne linije ili korištenje mehanizacije za stvaranje „prostora bez gorivih tvari“ su učinkovite suhe tehnike borbe protiv požara. Paljenje terena niz vjetar od glavnog požara radi predostrožnosti i druge operacije paljenja terena također su primjeri uklanjanja gorivih tvari ispred vatre. KISIK/ZRAK TOPLOTA GORIVE TVARI

Ilustracija 2.4 Razbijeni požarni trokut (gorive tvari)

4. Kombinacija metoda

U mnogim slučajevima, radit će se o kombinaciji tehnika koje uspješno gase šumski požar. Prekidanje dotoka kisika dodavanjem otpada na požar bolje odgovara fazi „raščišćavanja“ šumskog otpada, dok se uklanjanje gorivih tvari ispred požara može koristiti za razbijanje glave požara i postizanje kontrole nad šumskim požarom.

Suzbijanje šumskog požara

Alatke koje se koriste u suzbijanju šumskog požara u velikoj mjeri variraju zavisno od geografskog okruženja. Važno je shvatiti kada i gdje se različiti tipovi alatki za suzbijanje šumskog požara mogu koristiti kako bi bili učinkoviti.

27 

Alatke za suzbijanje šumskog požara uključuju:

• Ručne alatke • Alatke na struju • Oprema na vodu • Oprema za paljenje • Teška mehanizacija • Zrakoplovni resursi

1. Ručne alatke

Korištenje:

• Direktni, paralelni, indirektni napad

• Izgradnja požarne linije i prekid gorivih tvari

Razmotriti:

• Neke ručne alatke imaju višestruku upotrebu, dok su neke namijenjene samo za specifične zadatke.

• Ovisno o geografskom području ili tipu gorive tvari, neke alatke mogu bolje odgovarati nego druge za određene zadatke.

Osnovni primjeri ručnih alatki:

• Sjekira • Lopata • Ašov • McLeod grablje • Grablje • Motika • Pulaski sekira • Kombinovana alatka- Gorgui • Sekač žbunja • Naprtnjača • Metla za suzbijanje vatre • Prskalica

*Za detaljniji pregled ručnih alatki, pogledajte modul obuke, “EF4: Primijenite ručne alatke za kontrolu požara vegetacije”.

2. Električne alatke

Upotreba:

• Stvaraju prekid gorivih tvari sječom stražnjih stabala, grmlja ili grana. • Često se koriste za pravljenje staze za izgradnju ručne linije ili za

raščišćavanje gorivih tvari na postojećem površinama sa prekidom gorivih tvari (npr. cesta ili potok.

28 

Razmotriti:

• Alatke na struju mora koristiti samo obučeno i kvalificirano osoblje. • Lična zaštitna oprema se mora nositi.

Primjeri alatki na struju:

• Sjekač grmlja • Motiorna pila

3. Oprema sa vodom

Upotreba:

• Koristi se u direktnim i paralelnim napadima.

• Može se primijeniti direktno na plamen, koristi se za uspostavu mokre linije, hlađenje kontrolirane linije požara i gašenje skokova požara.

Razmotriti:

• Dotok/izvori vode • Resursi su često ograničeni te je tako čuvanje vode od ključnog značaja. • Postoji više tipova, marki, stilova opreme za gašenje požara uz upotrebu vode (npr.

crijevo, hidranti, oprema, instrumenti za vodu, itd) zavisno od geografskog područja.

Primjeri opreme sa vodom:

• Prenosive pumpe

• Protupožarni aparati/mašine • Naprtnjače

4. Korištenje opreme za paljenje

• Paralelni i indirektni napad • Operacije spaljivanja, operacije sagorijevanja ili sagorijevanje neizgorjele

gorive tvari unutar perimetra kontrolne linije. Razmotriti:

• Korištenje opreme za paljenje uvodi nove rizike. • Osoblje kvalificirano na odgovarajući način treba da bude zaduženo za sve

operacije sagorijevanja. • Operacije sagorjevanja treba pažljivo planirati i izvesti.

29 

Primjeri aparata za sagorijevanje:

• Vatrena kapaljka

• Plamenik na dizel

* Gasni plamenik * Detaljniji pregled ignation aparata i tehnika pogledati u modulu obuke, “EF6 Primijeniti tehnike paljenja vegetacije“. 5. Teška mehanizacija

Upotreba:

• Direktni, paralelni i indirektni napad

• Koristi se za stvaranje velikih požarnih linija ili prekida (odstranjivanja) gorivih tvari u kratkom vremenu.

• Transport vatrogasnih timova.

Razmotriti:

• Pridržavati se sigurnih radnih praksi kad se radi sa teškom mehanizacijom.

Primjeri teške mehanizacije: • Buldožer • Traktor • Grader • Transportna vozila

6. Zrakoplovni resursi

Upotreba:

• Direktni, paralelni i indirektni napad • Podrška kopnenim jedinicama • Gašenje skokova požara, podrška taktički važnim područjima ili područjima

za gašenje (napad) požara prilikom intenzivnog ponašanja požara. Razmotriti:

• Bespilotni avioni nisu učinkovite alatke za gašenje požara. • Vatrogasci moraju raditi zajedno sa avionom koji pruža podršku, pri

čemu se treba pridržavati sigurnog protokola kada se radi sa avionima na šumskom požaru.

Primjeri letjelica:

• Avioni

• Helikopteri

30 

Kontrolna linija i požarna linija Kontrolna linija je opći termin koji se koristi za sve izgrađene ili postojeće prirodne barijere koje se koriste za kontrolu požara. Neki primjeri postojećih kontrolnih linija uključuju: potoke, jezera, bare, nagibe stijena, područja sa malo gorivih tvari, ceste, kanale, ili prethodno izgorjela (hladna) vatrena linija. Požarna linija je termin koji se odnosi na svaki raščišćeni pojas ili dio kontrolne linije sa koje je uklonjen zapaljivi materijal raščišćavanjem ili kopanjem do mineralnog tla. Požarna linija se pravi u dvije svrhe:

• Stvoriti „sigurni pojas“ sa kojeg se počinje sagorijevanje kako bi se uklonile gorive tvari između vatrene linije i požara koji napreduje.

• Izolirati izgorjelo područje od neizgorjelog područja.

Svaka kontrolna linija mora početi sa početnom tačkom koja pruža pregled situacija. To je postojeće područje sa malo gorivim tvarima (npr. cesta ili staza, kamenito područje, veliki potok ili već izgorjelo tlo) koji će spriječiti da požar gori oko kraja izgrađene kontrolne linije. * Za detaljniji primjer kontrolnih linija, pogledati modul obuke, “EF4: Primijenite ručne alatke za kontrolu požara vegetacije“.

Tehnike suzbijanja šumskog požara

Strategija(e) koje se koriste za kontrolu šumskog požara zavise od niza faktora koji uključuju stopu širenja, intenzitet, vrijednosti koje su izložene riziku, veličinu, lokaciju, tip raspoloživih resursa i ostale faktore. Postoje dvije široke kategorije tehnika suzbijanja požara :

• Ofanzivne strategije se koriste kada požar može sigurno i učinkovito biti napadnut ili prigušen. Aktivnosti suzbijanja šumskog požara mogu uključiti jednu ili kombinaciju više strategija.

• Defanzivne strategije se koriste kada je požar previše intenzivan da bi se

sigurno napao, resursi za borbu protiv požara su ograničeni ili su riziku izložena područja od velikog značaja.

Ofanzivne strategije

1. Direktni napad

i. Koriste se uglavnom na požare niskog intenziteta do kojih lako i sigurno mogu doći vatrogasci.

ii. Kontrolna nastojanja, uključujući izgradnju linije, čine se na perimetru

požara, koji postaje kontrolna linija. iii. Nastojanja na suzbijanju požara treba da se usmjere na bočne strane

šumskog požara, počevši od pozadine i napredujući prema glavi požara.

31 

 

iv. Počnite izgradnju linije požara na početnoj tački sa koje imate pregled

situacije (npr. cesti, potoku ili izgorjelom području) kako biste na minimum sveli šanse da vas zahvati vatra.

Metode

• Izgradite ručnu liniju ili udarajte vatru na obodu koristeći ručne alatke, alatke na struju i/ili tešku mehanizaciju;

• Primijenite vodu na plamenove koristeći aparate za vodu, crijeva ili rance. • Koristite zračne jedinice da primijenite vodene ili vatrene retardante na obode

požara. Prednosti

• Najsigurnije mjesto za rad (možete držati jednu nogu na „crnom“ ili izgorjelom području)

• Minimalna veličina područja je izgorjela. • Odmah smanjuje potencijal za širenje požara. • Eliminira potrebe za kompleksnijim strategijama suzbijanja požara.

Nedostaci:

• Vatrogasci mogu biti izloženi toploti i dimu zbog njihove blizine ivici požara. • Neregularno napravljena kontrolna linija. • Ne koristi se prednost prirodnih ili postojećih barijera.

TIM 1

PRAVAC TIMA

PRAVAC TIMA POČETNA TAČKA

KONTROLNA LINIJA PRAVAC TIMA TIM 2

Ilustracija 2.5 Direktni napad (bočno)

POČETNA TAČKA

32 

2. Paralelni napad

i. Koristi se na požare niskog ili umjerenog intenziteta koji mogu biti previše intenzivni za napad duž ivice požara kako bi se koristila postojeća prirodna barijera koja djeluje kao kontrolna linija te da lako inkorporiraju neizgorjeli zaliv ili džep u kontrolnu liniju.

ii. Kontrolne linije se grade na kratkoj udaljenosti od, ali paralelno sa, ivicom požara.

iii. Razdaljina na kojoj je kontrolna linija napravljena od ivice požara zavisit će od ponašanja požara, trenutnih i očekivanih vremenskih uslova, terena i tipa gorivih tvari između ivice požara i predložene kontrolne linije.

iv. Područje između kontrolne linije i ivice požara može se „izgorjeti/spaliti“ nakon što se napravi kontrolna linija za osiguranje.

v. Požar mora biti pažljivo praćen zbog promjena smjera ili ponašanja.

vi. Zahtijeva iskusnog nadzornika.

Metode:

• Napravite kontrolnu liniju korištenjem ručnih alatki, teške mehanizacije ili postojećih barijera.

• Spalite vegetaciju koristeći opremu za paljenje. • Koristite vodu da rashladite kontrolnu liniju nakon operacija sagorijevanja.

Prednosti:

• Direktna i sigurnija kontrolna linija • Timovi ne rade u teškom dimu i intenzivnoj toploti. • Koristite postojeće prirodne barijere.

33 

 

Nedostaci:

• Dodatna kompleksnost operacije spaljivanja. • Potencijal za izbijanje novih požara ili pogoršanje ponašanja vatre. • Ukupno požarište je namjerno prošireno. • Neizgorjele gorive tvari ostaju između požara i timova.

OSMATRAČ TIM 1 PALJENJE PRSKALICA POČETNA TAČKA

OSMATRAC Ilustracija.2.6 Paralelni napad

3. Indirektni napad

i. Koristi se za šumske požare velikog intenziteta, velikog fizičkog područja ili ona sa ograničenim pristupom.

ii. Ova strategija često uključuje korištenje vatre (tj. backburning) kao

ofanzivnu strategiju.

POČETNA TAČKA

PRAVAC VJETRA

34 

iii. Koristi postojeću prirodnu barijeru ili napravljenu kontrolnu liniju koja je dovoljno udaljena od požara.

iv. Razdaljina kontrolne linije od ivice požara zavisit će od ponašanja požara,

trenutnih i očekivanih vremenskih uslova, terena, i tipa gorive tvari između ivice požara i predložene kontrolne linije.

v. Dvije metode paljenja se mogu koristiti u indirektnom napadu. Jedna, raslinje između glavnog požara i kontrolne linije se „spali“ uklanjajući tako gorivu tvar sa glavnog požara. Dva, u skladu sa odgovarajućim uslovima terena i vremenskim uslovima, pali se okolna vegetacija kako bi polako gorjela od kontrolne linije prema glavnom požaru te tako uklonile gorive tvari oko glavnog požara.

vi. Zahtijeva iskusnog nadzornika.

Metode:

• Napravite kontrolnu liniju korištenjem ručnih alatki, teške mehanizacije, prirodnih barijera.

• Zapalite vegetaciju korištenjem sredstava za paljenje. • Koristite vodu za hlađenje kontrolne linije nakon što se završi paljenje okolnog

terena s ciljem sprječavanja širenja požara.

Prednosti:

• Kontrolna linija se može smjestiti na povoljnom topografskom položaju. • Koristi prirodne ili postojeće barijere. • Tim radi daleko od toplote i dima. • Omogućava vrijeme za pravljenje kontrolne linije i preduzimanja operacija

paljenja bez brzog odgovora na promjene ponašanja požara.

Nedostaci:

• Povećava ukupnu veličinu požara. • Paljenje okolnog terena može potencijalno izmaći kontroli zbog nepredvidljivih

promjena vremenskih uslova. • Izgradnja linije i operacije paljenja okolnog terena mogu ne biti dovršeni prije

nego što glavni požar stigne do kontrolne linije. • Kompleksnost operacije je povećana. • Može doći do intenzivnog ponašanja vatre kada se sudare glavni i pozadinski

požar, što povećava potencijal za izbijanje požara na pojedinim tačkama.

35 

KONTROL-NA LINIJA

 

 

PALJENJE 2 KONTROLNA

LINIJA

PALJENJE 1 PRSKALICA

PRSKALICA PALJENJE 2 PRAVAC KONTROLNA VJETRA LINIJA

Ilustracija 2.7 Indirektni napad

4. Kombinacija metoda

Kombinacija tehnika se često koristi da bi se postigla kontrola nad šumskim požarom. Odluka o tome koju tehniku koristiti na šumskom požaru ili dijelu šumskog požara zavisi od:

· Stope širenja požara · Intenziteta požara · Gorive tvari ispred požara · Terena · Raspoloživih resursa · Pristupa požaru · Ugroženi ljudi ili imovina

Šumski požar neće gorjeti istim intenzitetom na svakom svom dijelu. Šumski požar može biti dovoljno veliki da gori na mnogo različitih tipova raslinja. Vremenski uslovi,

OSMATRAČ

TIM 1

36 

teren i ekspoyicija mogu utjecati na jednu stranu vatre na različit način nego na drugu stranu. Rezultat toga je da je uobičajeno koristiti mnoge kombinacije ofanzivnih strategija kako bi se suzbio šumski požar.

Defanzivne strategije

One se mogu koristiti onda kada je glavni požar previše intenzivan za bezbijedan napad ili je požar udaljen i teško je angažirati dovoljne resurse. Primjeri defanzivnih strategija uključuju:

· Stvaranje odbranjivog prostora oko građevina, naselja ili drugih područja od velikog značaja;

· Pojedinac ili tim pale odbranjivo područje kako bi se zaštitili od šumskog

požara koji se širi;

· Samo posmatranje kretanja glavnog šumskog požara u udaljenom području.

Izbor strategije suzbijanja požara

Ponašanje požara direktno utječe na strategiju koja se koristi u operacijama suzbijanja. Tumačenje ovog odnosa je prikazano na sljedećoj tabeli:

Tabela 2.2: Dužina plamena, alatke, tehnike i strategije Dužina plamena Značaj

0 – 0,5 Požari se obično sami gase

0,5 – 1,5

Nizak intenzitet požara. Ručne alatke se mogu koristiti u direktnom napadu za kontrolu požara.

1,5 – 2,5

Požar je previše intenzivan za direktni napad ručnim alatkama. Pumpanje vode ili buldožeri mogu biti potrebni Bočni/paralelni napad je preporučen

2,5 – 3,5

Požar je previše intenzivan za direktni napad sa kontrolne linije. Helikopteri i avioni koji bacaju materijal za gašenje mogu biti potrebni. Bočni/paralelni napad, zavisno od dužine plamena

3,5 – 8

Vrlo intenzivan požar Paljenje vegetacije (Backburning i backfiring) može suzbiti vatru na glavi požara. Bočni/paralelni i indirektni napad preporučen, zavisno od dužine lokalnog plamena

8m+ Ekstremno ponašanje požara. Preporučene su defanzivne strategije

*Naglašeni kvadrat pokazuje opseg dužine plamena gdje se ofanzivne strategije mogu koristiti za kontrolu požara.

37 

Timski rad

Timski rad je od suštinskog značaja za uspjeh borbe protiv šumskih požara. Gotovo svaki posao u postizanju kontrole nad požarom se radi u timu. Kao član tima, vi morate biti u kontaktu sa drugim članovima tima, bilo lično ili putem radio-stanice, tokom operacije uspostavljanja kontrole nad požarom. Neke suštinske tačke koje treba upamtiti su: 

• Osigurajte da razumijete svoje instrukcije te da su one u vezi sa instrukcijama za druge članove tima.

• Često komunicirajte sa članovima tima i nadzornikom. • Trebate razumjeti ukupni cilj vašeg timskog rada. • Poštujte potrebe članova svog tima. • Osigurajte da i vi i članovi vašeg tima znate koji je plan za odstupnicu vašeg

tima u slučaju evakuacije. Faze uspostavljanja kontrole nad šumskim požarom

Postoje 4 faze uspostavljanja kontrole nad požarom koje će se desiti prilikom svakog gašenja šumskog požara. Te faze su obično poznate kao inicijalni napad, zadržavanje, kontrola, i raščišćavanje i patrola.

• Inicijalni napad je inicijalni rad na uspostavljanju kontrole čiji je cilj smanjenje intenziteta požara i usporavanje ili zaustavljanje njegovog širenja. Podrazumijeva da je predvidljiva opasnost od šumskog požara znatno smanjena.

• Zadržavanje se postiže kada se uspostavi kontrolna linija oko perimetra požara i zaustavi dalji rast.

• Kontrola požara znači da su kontrolne linije poboljšane i osigurane do stepena kada nema predvidljive šanse da požar izmakne kontroli.

• Raščišćavanje i patrola počinje nakon što je požar stavljen pod kontrolu i podrazumijeva gašenje područja u plamenu dok se ne otkloni mogućnost ponovnog paljenja. Patroliranje perimetrom požara će pomoći da se osigura da požar ne pređe van kontrolnih linija. Požar se može smatrati „zaustavljenim“ kada se završi ova faza.

Bibliografija Australasian Fire Authorities Council Limited. (2005). Respond to wildfire. East Melbourne Victoria: AFAC Limited. National Rural Fire Authority. (2005). Demonstrate knowledge of personal safety at vegetation fires. Wellington, New Zealand. Teie, W.C. (2005). Firefigher’s handbook on wildland firefighting (Strategy, Tactics, and Safety). Rescue, California, United States of America: Deer Valley Press. Teie W.C. (1997), Fire officers handbook on wildland firefighting. Rescue, California, United States of America: Deer Valley Press

38 

Izjava o ograničenju odgovornosti

Nastojali smo učiniti sve kako bismo osigurali da gore navedeno („informacije“) budu tačne i zasnovane na onome za što je Global Fire Monitoring Center, The International Association of Fire and Rescue Services and Rural Development Initiatives Ltd. (uz „EuroFire Partners“) vjerovao da su predstavljale dobru praksu u trenutku kada su pripremane. Namjera ovog dokumenta nije da bude sadržajno iscrpan te je on otvoren za reviziju. Informacije su ovdje date samo u svrhu općeg informiranja i ne predstavljaju informacije na koje bi se trebalo osloniti za specifičnu svrhu. Informacija je dizajnirana kako bi se koristila zajedno sa vlastitim pravilima, propisima ili preporukama bilo koje članice grupe i savjetu bilo kojeg relevantnog profesionalnog tijela. Odgovornost pojedinca ili grupe koja čita ovaj materijal je da osigura da bilo koji rizici relevantni za određenu aktivnost budu uzeti u potpunosti u razmatranje. EuroFire Partners i njihovi službenici ili agenti isključuju odgovornost (u maksimalnoj zakonski douštenoj mjeri) za bilo kakve greške, propuste ili netačne izjave sadržane u ovoj informaciji, za svaki gubitak, štetu ili neugodnost koju doživi svaka osoba koja djeluje ili se uzdržava od djelovanja kao rezultat oslanjanja na ovu informaciju. [Informacija je zaštićena zakonima o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu te ukoliko to nije izrjiekom navedeno ili na drugi način pismeno dogovoreno, vi možete koristiti i kopirati informaciju samo za ličnu nekomercijalnu upotrebu, u vezi s čim treba dati odgovarajuću izjavu.] Obezbjeđivanje ovih informacija i njihovo korištenje s vaše strane rukovodit će se i tumačiti u skladu sa zakonima Škotske, a svi koji koriste informacije neopozivo se stavljaju pod jurisdikciju škotskih sudova u pogledu bilo kojeg potraživanja ili drugih radnji povezanih sa ovim informacijama ili njihovim korištenjem.

EuroFire © İyil 2008 EuroFire se finansira uz podršku Evropske komisije. Ovdje prezentirane informacije odražavaju samo gledišta autora a Komisija ne može biti odgovornoa za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih na ovoj stranici.