TEHNIKA DOKUMENTACIJA

279

22 TOLERANCIJE

Zbog nesavrenosti ljudi, maina, alata i materijala, mora se pretpostaviti da e u proizvodnji mjere izraenih predmeta vie ili manje odstupati od eljenih mjera. Zbog toga je, ako namjena dijelova to zahtijeva, potrebno odrediti granice unutar kojih ta odstupanja smiju biti. Na taj nain se odreuju dozvoljena odstupanja stvarnih od eljenih mjera. Veliine dozvoljenih odstupanja stvarnih mjera zavise od namjene dijelova, s jedne strane, i od visine proizvodnih trokova s druge strane. Podruja u kojim se nalaze granice dozvoljenih odstupanja mjera nazivaju se podruje tolerancije ili tolerancija. Ako se kritiki posmatraju mainski elementi i njihove dimenzije, lako se moe doi do zakljuka da sve dimenzije ne treba raditi sa istom tanou. Naprimjer, na nekom vratilu je potrebno sa velikom tanou uraditi ona mjesta koja e doi u leite, ili na koja e doi zupanici, kainici ili slini elementi. Ostale dimenzije tog vratila mogu se raditi s manjom tanou, jer to nee uticati na funkcionalnost vratila. Koje mjere je potrebno tolerisati i kolika mogu biti dozvoljena odstupanja pojedinih mjera, zavisi od namjene pojedinih dijelova, njihove funkcije, naina izrade, broja komada koji se izrauju, te od tanosti strojeva, alata, pripremaka i naprava za pritezanje. Toleriu se, u pravilu, samo:

a) Mjera ija bi netanost mogla ugroziti ispravnost funkcije ili upotre-bljivost dijelova. To su uglavnom one mjere od kojih zavisi meusobni odnos dva ili vie dijelova.

b) Mjere vane pri montai, od kojih zavisi izmjenljivost dijelova, tako da dijelove ne treba meusobno prilagoavati.

c) Vane mjere za proizvodni postupak, ijim neodravanjem ne bi mogle biti odrane i neke druge vane mjere.

d) Mjere ije neodravanje ima uticaj na kvalitetu proizvoda (npr. teina, vrstoa, volumen, nosivost, i dr.).

Meunarodni savez nacionalnih drutava za standardizaciju ISO (Inter-national Federation of the National Standardising Organisation) izradio je ISO sistem tolerancija, koji sadri naela za odreivanje dozvoljenih odstupanja za razne stupnjeve tanosti izrade i za razne vrste meusobnog nalijeganja dijelova u sklopu. ISO sistem tolerancija sadri i brojane vrijednosti dozvoljenih odstupanja, utvrene za odreeni broj stupnjeva tanosti izrade, za odreene poloaje polja tolerancije (dozvoljenih odstupanja), u odnosu prema nazivnoj mjeri.

22 TOLERANCIJE

280

BAS standardi za tolerancije obuhvataju sljedee standarde: - BAS ISO 497:1999, Technical drawings Tolerancing of linear and

angular dimensions; Tolerancije duinskih i uglovnih mjera; - BAS EN ISO 1660:1999; Technical drawings - Dimensioning and

tolerancing of profiles; Tehniki crtei - Kotiranje i toleriranje profila, - BAS ISO 1101:1999, Technical drawings Geometrical tolerancing

Tolerancing of form, orientation, location and run-out-Generalities, definitions, symbols, indications on drawings, Tehniki crtei Geometrijske tolerancije Tolerancije oblika, poloaja i pravilnosti obrtanja Opa naela, definicije, simboli, oznaavanje na crteima

- BAS ISO 1101 Extract 1:1999, Technical drawings Geometrical tolerancing Toleranced characteristics and symbols Examples of indication and interpretation, - Tehniki crtei Geometrijske tolerancije Karakteristike i simboli tolerancija Primjeri indikacije i interpretacije;

- BAS ISO 5458:1999, Geometrical Product Specifications (GPS) - Geometrical tolerancing - Positional tolerancing; Geometrijske odrednice proizvoda (GOP) Geometrijsko toleriranje - Toleriranje poloaja

- BAS ISO 5459:1999; Technical drawings - Geometrical tolerancing - Datums and datum - systems for geometrical tolerances; Tehniki crtei - Geometrijsko toleriranje - Referentne pozicije i sistemi referentnih pozicija za geometrijske tolerancije

- BAS ISO/TR 5460:2000; Technical drawings - Geometrical tolerancing - Tolerancing of form, orientation, location and run - out - Verification principles and methods Gudelines; Tehniki crtei - Toleriranje oblika, poloaja, mjesta - Principi i metode verifikacije Smjernice

- BAS EN ISO 7083:2000, Technical drawings - Symbols for geometrical tolerancing - Proportions and dimenzions; Tehniki crtei - Simboli za geometrijsko toleriranje - Proporcije i dimenzije

- BAS ISO 8015:2000; Technical drawings - Fundamental tolerancing principle; Tehniki crtei - Osnovni principi toleriranja

- BAS ISO 2692:1999, Technical drawings Geometrical tolerancing Maximum material principle, Tehniki crtei Geometrijske tolerancije Princip maksimuma materijala,

- BAS ISO 2692/ADM 1:1999, Technical drawings Geometrical tolerancing Maximum material principle, - Amendment 1: Least material requirement, Tehniki crtei Geometrijske tolerancije Princip maksimuma materijala Amadman 1: Zahtjevani minimum materijala.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

281

Odreivanje dozvoljenih odstupanja po BAS standardima obavezno se mora primjenjivati u mainogradnji, naravno, samo onda kada postoji potreba za tolerisanjem mjera. Odreivanju tolerancija izvan standardima odreenog podruja dozvoljenih odstupanja, moe se pristupiti samo izuzetno, kada neko standardno odstupanje ne odgovara uslovima ili ako to trai upotreba strane dokumentacije. Isto vai i za tolerancije nalijeganja.

d=D

AsTr

T0ag

as

ds

Ds

dd

dg

Dd

Dg

ad

AdAg

rupa

osovinaSlika 22.1. Odstupanja na osovini i na rupi

Na slici 22.1 prikazan je poloaj osovine u rupi. U vezi sa oznakama na slici 22.1, mogue je dati sljedee definicije: d - nazivna mjera osovine, D - nazivna mjera rupe, dd - najmanja (minimalna) mjera osovine, dg - najvea (maksimalna) mjera osovine, Dd - najmanja (minimalna) mjera rupe, Dg - najvea (maksimalna) mjera rupe, ds - stvarna mjera osovine, Ds - stvarna mjera rupe, To - visina tolerancijskog polja osovine, To = dg - dd, Tr - visina tolerancijskog polja rupe, Tr = Dg - Dd, ag - gornje nazivno odstupanje za osovinu, ag = dg - d, ad - donje nazivno odstupanje za osovinu, ad = dd - d, Ag - gornje nazivno odstupanje za rupu, Ag = Dg - D, Ad - donje nazivno odstupanje za rupu, Ad = Dd - D, as - stvarno odstupanje za osovinu, as = ds - d, As - stvarno odstupanje zarupu, As = Ds - D

22 TOLERANCIJE

282

Nazivna mjera slui kao osnova za definisanje graninih mjera i odstupanja. To je mjera koja se unosi na crte elementa i dobivena je proraunom ili konstruktivnim izvoenjem elementa ili sklopa. Pri grafikom prikazivanju, nazivna mjera je oznaena nultom linijom (linijom nultog odstupanja). Ako je nulta linija povuena horizontalno, pozitivna odstupanja se nalaze iznad, a negativna ispod nulte linije. Stvarna mjera se dobije mjerenjem pomou mjernih instrumenata na ve izraenom predmetu. Stvarna mjera osovine oznaava se sa ds, a stvarna mjera rupe sa Ds. Granine mjere su one dvije dozvoljene ekstremne mjere, izmeu kojih se smije kretati stvarna mjera elementa, pri emu su ukljuene i same granine mjere. Na slici 22.1 se vidi da su granine mjere: dg (gornja) i dd (donja) za osovinu, a Dg (gornja) i Dd (donja) za rupu. Pri mainskoj obradi skidanjem strugotine, i izradi osovine, prvo se doe do gornje granine mjere dg i ta mjera se naziva dobrom mjerom. Ako se osovina i dalje obrauje, dolazi se do donje granine mjere dd i ta mjera se zove loa mjera. Ako se i ta mjera pri obradi pree, osovina (element) se mora odbaciti (kart). Kod rupe dobra mjera je Dd (donja granina mjera), a loa mjera Dg (gornja granina mjera). Nazivno odstupanje je algebarska razlika izmeu granine mjere i nazivne mjere (u podruju tolerancija, odstupanje je uvijek algebarska razlika izmeu neke mjere i nazivne mjere). Odstupanja se oznaavaju slovom "A" (za osovinu), odnosno slovom "a" za rupu, a mogu biti gornje, donje i stvarno. Tolerancija je razlika izmeu gornje granine mjere i donje granine mjere, odnosno apsolutna vrijednost algebarske razlike izmeu gornjeg i donjeg odstupanja. Tolerancija spoljne mjere oznaava se sa To (osovina), a tolerancija unutranje mjere sa Tr (rupa). Tolerancijsko polje je podruje ogranieno gornjim i donjim odstupanjem. Stvarna mjera osovine mora leati u tolerancijskom polju osovine, a stvarna mjera rupe u tolerancijskom polju rupe.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

283

a0 = ad a0 = ag Pozitivno odstupanje

Negativno odstupanje

Nulta linija

Nazivna mjera

a b

c cd d

e ef f

fg

g

h j

jS

kmnprs

t

u

v

x

y

z

za

zb

Slika 22.2. Poloaji tolerancijskih polja za osovine

A0 = Ag A0 = Ad Pozitivno odstupanje

Negativno odstupanje

Nulta linija

A

Nazivna mjera

B C

CD

D

E EF

F

FG

G

H

J JS

K M

N

P R

S T

U

V

X

Y

Z

ZA

ZB

Slika 22.3. Poloaji tolerancijskih polja za rupe

ISO sistem tolerancija i nalijeganja definie poloaj tolerancijskog polja u odnosu na nultu liniju, jednim ili u izvjesnim sluajevima sa dva slova, i to velikim slovima za rupe, a malim slovima za osovine. Poloaj tolerancijskog polja iste oznake u odnosu na nultu liniju je funkcija nazivne mjere. Slika 22.2 prikazuje odgovarajue poloaje tolerancijskih polja za datu nazivnu mjeru u odreenom podruju nazivnih mjera za osovine, a slika 22.3 za rupe. Sljedei poloaji tolerancijskih polja se koriste za oblast nazivnih mjera do 500 mm:

za osovine: a, b, c, cd, d, e, ef, f, fg, g, h, j, js, k, m, n, p, r, s, t, u, v, x, y, z, za, zb, zc

za rupe: A, B, C, CD, D, E, EF, F, FG, G, H, J, JS, K, M, N, P, R, S, T, U, V, X, Y, Z, ZA, ZB, ZC

22 TOLERANCIJE

284

Tolerancijska polja osovina a...g lee uvijek ispod nulte linije, polje h lei na nultoj liniji, polje j obuhvata nultu liniju, polje k lei na ili iznad nulte linije (zavisno od kvaliteta),a polja m...z lee iznad nulte linije. Tolerancijska polja rupa A...G lee uvijek iznad nulte linije, polje H lei na nultoj liniji, polje J obuhvata nultu liniju, polja K, M i N obuhvataju, lee na ili ispod nulte linije (zavisno od kvaliteta) i polja P...Z lee ispod nulte linije. Za oblast od 500 do 3150 mm, koriste se poloaji:

za osovine: d, e, f, g, h, js, k, m, n, p, r, s, t, u za rupe: D, E, F, G, H, Js, K, M, N, P, R, S, T, U

Brojane vrijednosti tolerancija su propisane po ISO propisima, u zavisnosti od nazivne mjere. ISO sistem tolerancija predvia 18 razliitih stupnjeva tanosti izrade proizvoda odreenih kvalitetom tolerancije. Tih 18 kvaliteta tolerancija mora zadovoljiti sve potrebe svih podruja proizvodnje, od valjanja i kovanja do fine mehanike i mjerila. Osnovne tolerancije odreene kvalitete oznaene su sa IT: IT01, IT0, IT1, IT2, ..., IT16. Tabela 22.1. Odstupanja tolerancijskih polja od nulte linije za osovine

Odstupanje Podruja nazivnih mjera [mm] Tol. polje a* Znak 10-1818-3030-5050-8080-100

f ag - 16 20 25 30 36 g ag - 6 7 9 10 12 h ag - 0 0 0 0 0

j5, j6 ad - 3 4 5 7 9 j7 ad - 6 8 10 12 15

k4 - k7 ad + 1 2 2 2 3 k7 ad + 0 0 0 0 0

m ad + 7 8 9 11 13 n ad + 12 15 17 20 23

Oznaka tolerancije se sastoji od slova i brojeva. Slovom se oznaava poloaj polja tolerancije u odnosu prema nultoj liniji, a brojem veliina polja tolerancije (naprimjer h7, N9, i sl.). Tako se tolerirana mjera oznaava brojanom oznakom nazivne mjere, slovom koje oznaava poloaj polja tolerancije i brojem koji oznaava kvalitet (naprimjer 50 h6 za osovinu ili 70 H7 za rupu). Vrijednosti odstupanja za neka tolerancijska polja data su u tabeli 22.1 za osovine, odnosno u tabeli 22.2 za rupe.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

285

Tabela 22.2. Odstupanja tolerancijskih polja od nulte linije za rupe

Odstupanje Podruja nazivnih mjera [mm] Tol. polje

A* Znak 10-18 18-30 30-50 50-80 80-100 F Ad + 16 20 25 30 36 G Ad + 6 7 9 10 12 H Ad + 0 0 0 0 0 j6 Ag + 6 8 10 13 16 J7 Ag + 10 12 14 18 22 J8 Ag + 15 20 24 28 34 K7 Ag - 6 6 7 9 10 K8 Ag - 8 10 12 14 16 M7 Ag - 0 0 0 0 0

preko M8 Ag - 7 8 9 11 13 N7 Ag - -5 -7 -8 -9 -10

preko N8 Ag - 0 0 0 0 0

Tabela 22.3. Veliine tolerancijskih polja za rupe i osovine,

izraene u mikrometrima (1m=0.001 mm)

Podruje nazivnih mjera [mm]

Kvalitet iznad 10 do 18 iznad 18

do 30 iznad 30

do 50 iznad 50

do 80 iznad 80

do 120 2 2 2,5 2,5 3 4 3 3 4 4 5 6 4 5 6 7 8 10 5 8 9 11 13 15 6 11 13 16 19 22 7 18 21 25 30 35 8 27 33 39 43 54 9 43 52 62 74 87 10 70 84 100 120 140

22 TOLERANCIJE

286

22.1. SISTEMI I VRSTE NALIJEGANJA

Nalijeganje (dosjed) je odnos dva dijela jednog sklopa (osovine i rupe), istih nazivnih mjera, koji proizlazi iz razlike njihovih stvarnih mjera prije sklapanja. Oznaka nalijeganja u ISO sistemu tolerancija, sastoji se od nazivne mjere i oznake tolerancijskog polja unutranje i vanjske mjere (rupe i osovine), a obiljeava se, naprimjer, 40H7/s6 ili 120 H8/d10.

Nalijeganje moe biti labavo, neizvjesno (prelazno) i vrsto.

Labavo nalijeganje je ono kod kojeg je mogue relativno pomjeranje dijelova, odnosno kod kojeg postoji zazor (zranost) - osovina ne ispunjava rupu u potpunosti.

vrsto nalijeganje je takvo kod kojeg su dijelovi spojeni tako da se ne mogu kretati nezavisno jedan od drugog, tj. kod kojeg postoji preklop - osovina je uvijek vea od rupe. Prelazno nalijeganje je ono kod kojeg se ne zna unaprijed hoe li se javiti zazor ili preklop, jer su tolerancije takve da se preklapaju. Slike 22.4, 22.5 i 22.6 prikazuju navedene vrste nalijeganja.

Sa slike 22.4 se vidi da je labavo nalijeganje ono, kod kojeg je tolerancijsko polje rupe u potpunosti iznad tolerancijskog polja osovine. vrsto nalijeganje je ono kod kojeg je tolerancijsko polje rupe u potpunosti ispod tolerancijskog polja osovine, a neizvjesno je ono nalijeganje kod kojeg se tolerancijska polja osovine i rupe preklapaju.

Najmanji zazor

Najvei zazor

Slika 22.4. Labavo nalijeganje

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

287

Najvei preklop

Najvei zazor

Slika 22.5. Prelazno nalijeganje

Najmanjipreklop

Najvei preklop

Slika 22.6. vrsto nalijeganje

22.2. SISTEMI NALIJEGANJA

Sistem ISO tolerancija daje mogunost izbora velikog broja razliitih kombinacija tolerancijskih polja rupa i osovina. Da bi se u tome uveo red i smanjio broj kombinacija za praktinu upotrebu, kreirani su sistemi po kojima se podeava osovina prema rupi ili rupa prema osovini. Tako se usvaja jedan od sklopnih elemenata kao jedinstven po svojoj toleranciji za cijeli niz nalijeganja (sklopova), a tolerancija i poloaj tolerancijskog polja drugog sklopnog elementa odreuju se prema namjeni nalijeganja. Prema ISO sistemu, nalijeganja se mogu ostvariti u sistemu jedinstvene rupe i u sistemu jedinstvene osovine. U sistemu jedinstvene rupe za sve vrste nalijeganja, rupa ostaje ista, a mijenja se mjera osovine. U sistemu jedinstvene osovine, za sve vrste nalijeganja osovina ostaje ista, a prema vrsti nalijeganja mijenja se mjera rupe. Na slici 22.7 prikazan je sistem jedinstvene rupe, a na slici 22.8 sistem jedinstvene osovine. U praktinoj

22 TOLERANCIJE

288

primjeni, vie se koristi sistem jedinstvene rupe, jer je precizna izrada rupe uvijek komplikovanija od precizne izrade osovine.

vrsto nalijeganje neizvjesno nalijeganje labavo nalijeganje

Slika 22.7. Sistem jedinstvene rupe

vrstonalijeganje neizvjesno nalijeganje labavo nalijeganje

Slika 22.8. Sistem jedinstvene osovine

Sistem jedinstvene rupe se primjenjuje kod: alatnih maina, motora SUS, lokomotiva, parnih maina, automobila, eljeznikih vagona, avionskih motora, presa, kompresora, ventilatora itd. Sistem jedinstvene osovine se primjenjuje kod sklopova za transmisiju, tekstilnih maina, pribora u finoj mehanici, elektrinih maina, transportnih ureaja i gdje god se primjenjuju vueni materijali. Prednost sistema jedinstvene rupe je u tome to zahtijeva manje reznog alata (npr. razvrtaa), a nedostatak je to to nije pogodan za obradu vuenih materijala.

Budui da je broj kombinacija tolerancijskih polja rupa i osovina veliki, nije opravdano ni ekonomino koristiti sve mogue kombinacije, pa standardi ISO i JUS daju preporuke za tolerancijska polja i nalijeganja. Standard BAS ISO 1829:2001 daje preporuena tolerancijska polja. Standardi daju tri stepena prioriteta za koritenje nalijeganja. Prema tom standardu

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

289

nalijeganja prvog stepena prioriteta u sistemu jedinstvene rupe su: H7/f7, H7/h6, H7/n6, H7/r6, H8/f7, H8/h9, H8/u8 (iznad 24 mm), H8/x8 (do 24 mm), H9/h9 i H11/h9.

Nalijeganja prvog stepena prioriteta u sistemu jedinstvene osovine su: F8/h6, H7/h6, F8/h8, H8/h8, C11/h9, D10/h9, E9/h9, F8/h9, H8/h9, C11/h11, D10/h11.

10.3. TOLERANCIJE SLOBODNIH MJERA

Na detaljnom crteu treba razlikovati sljedee vrste mjera:

a) Funkcionalne mjere,

b) Montane mjere,

c) Tehnoloke mjere,

d) Slobodne mjere.

Funkcionalne mjere su u vezi sa kinematskom shemom maine, kao i mjere dobivene proraunom, mjere koje obezbjeuju odreenu masu elementa ili radnu karakteristiku, te one mjere koje obezbjeuju nalijeganja.

Montane mjere su one mjere koje su vane za sklapanje elemenata (jednokratno sklapanje ili viekratno sklapanje i rasklapanje, te zamjena dotrajalog dijela).

Tehnoloke mjere su one mjere koje obezbjeuju privrivanje dijelova na alatnoj maini ili stavljanje u stezni alat.

Slobodne mjere su one mjere koje nemaju uticaj ni na nalijeganje, ni na zamjenljivost dijelova, tj. nemaju poseban znaaj ni u pogledu funkcije, ni montae, ni obrade.

U principu se toleriu samo funkcionalne, montane i tehnoloke mjere, ali ni slobodne mjere se ne mogu izraivati izvan nekih dozvoljenih granica odstupanja. Standard BAS ISO 1829:2001 propisuje tolerancije slobodnih mjera ostvarenih obradom skidanjem strugotine za etiri stepena tanosti (tabela 22.4).

Navedeni standard daje vrijednosti dozvoljenih odstupanja za mjere uglova i za poluprenike zaobljenja i oborene ivice. Na svakom detaljnom crteu treba da stoji napomena o tome koji standard i koji stepen tanosti se trai za slobodne mjere.

22 TOLERANCIJE

290

Tabela 22.4. Tolerancije slobodnih mjera (mjere su u mm) Podruje nazivnih mjera

stepen tanosti 0,5 do 3 3 do 6 6 do 30

30 do 120

120 do 315

315 do 1000

1000 do 2000

2000 do 4000

fini 0,05 0,05 0,1 0,15 0,2 0,3 0,5 0,8 srednji 0,1 0,1 0,2 0,3 0,5 0,8 1,2 2

grubi 0,15 0,2 0,5 0,8 1,2 2 3 4 vrlo grubi - 0,5 1 1,5 2 3 4 6

10.4. TOLERANCIJE OBLIKA I POLOAJA

Kao to se neka duinska mjera ne moe uraditi apsolutno tano, nije mogue apsolutno tano uraditi ni neki geometrijski oblik, kao ni ostvariti apsolutnu paralelnost osa ili povrina. Uzroci koji dovode do pojave odstupanja od geometrijskog oblika ili od predvienog uzajamnog poloaja povrina i osa u osnovi su isti kao uzroci odstupanja kod duinskih mjera. Na slici 22.9 je karikirano prikazano odstupanje oblika prema geometrijski idealnom obliku.

Idealni oblik vratila Stvarni oblik vratila (karikiran

Odstupanje cilindrinog oblika

Slika 22.9. Odstupanje od cilindrinog oblika

Tolerancije oblika i poloaja u znatnoj mjeri poskupljuju proizvodnju i treba ih primjenjivati samo tamo gdje to zahtijeva funkcija komada ili ekonominost proizvodnje, i to samo ako su vee ili manje od tolerancije prostora. Kad se ve moraju primijeniti ove tolerancije, treba ih primjenjivati uz princip MAKSIMUMA MATERIJALA, gdje god je to mogue, jer se time znatno smanjuje kart proizvodnje. Ove tolerancije se moraju u svakom sluaju oznaiti na crteu.

Zona tolerancije je zona u kojoj moraju leati sve take jednog geometrij-skog elementa (taka, linija, povrina, sredinja ravan). U zavisnosti od tolerancije oblika i poloaja i njene oznake na crteu, zona tolerancije moe biti:

1. povrina obuhvaena krugom,

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

291

2. povrina izmeu dva koncentrina kruga,

3. povrina izmeu dvije paralelne linije,

4. prostor obuhvaen kuglom,

5. prostor obuhvaen cilindrom,

6. prostor izmeu dvije paralelne ravni i

7. prostor obuhvaen kvadrom.

Tolerancija oblika ograniava odstupanja jednog elementa od njegovog geometrijski idealnog oblika. One odreuju zonu tolerancije u kojoj posmatrani element mora leati i u kojoj smije imati proizvoljan oblik.

Tolerancije poloaja obuhvataju tolerancije pravca, mjesta ili tanosti obrtanja. One ograniavaju dozvoljena odstupanja od geometrijski idealnog poloaja dvaju ili vie elemenata u odnosu jedan prema drugom, od kojih je jedan utvren kao referentni element.

Ako je potrebno, moe se odrediti i vie referentnih elemenata (naprimjer leini rukavci osovine). Tolerancija poloaja za jedan geometrijski element odreuje zonu tolerancije u kojoj taj element mora leati i ako nije data tolerancija oblika, moe imati proizvoljan oblik.

Na slici 22.10 prikazani su geometrijski oblici jednog mainskog elementa koji se toleriu.

Referentni elementi su polazna baza za funkciju i izradu dijela kod primjene tolerancije poloaja. Referentni element treba biti najmanje tako tanog oblika kao zahtijevana tolerancija poloaja tolerisanog elementa. Po potrebi treba propisati toleranciju oblika. Odstupanje oblika referentnog elementa treba odrediti prema "uslovu minimuma".

Sredinja linija

Izvodnica cilindrinog omota

Izvodnica koninogomotaa

Ravna kruna povrina

Povrina koninog omotaa

Ravna prstenasta povrina

Torusna povrina

Povrina cilindrinog omotaa

Povrina odsjeka kugle

Slika 22.10. Geometrijski elementi komada koji se toleriu

22 TOLERANCIJE

292

Teorijske mjere su one mjere koje su potrebne kao podatak za geometrijski idealan poloaj tolerancijske zone nagiba, lokacija i esto za tolerancije oblika povrina i linija. Za ove mjere ne vae tolerancije slobodnih mjera.

8 18

2840

Slika 22.11. Primjer oznaavanja teorijskih mjera

Dozvoljena odstupanja izraenog komada ograniena su upisanim tolerancijama oblika i poloaja. Ove se mjere ograuju tankom linijom u obliku pravougaonika. Primjer takvog oznaavanja prikazan je na slici 22.11.

Mjera uslov minimuma je ona granina mjera koja daje minimum materijala izraenog dijela. To je najmanja mjera osovine i najvea mjera rupe. Pri mjerenju odstupanja od oblika granine linije i povrine moraju biti tako postavljene prema stvarnom obliku, da se dobije najmanje odstupanje. Ako se o ovome ne vodi rauna, onda se dobiju vea odstupanja, to dovodi do pogrenih rezultata mjerenja (h2 na slici 22.12).

Pri mjerenju odstupanja od poloaja vai uslov minimuma za referentni element. Ako je referentni element osa, treba izraeni komad izravnati prema cilidru koji referentnu osu obuhvata s najmanjim moguim prenikom tog cilindra (r1 na slici 22.13). Ako je referentni element jedna ravna povrina, treba izraeni komad izravnati prema paralelnim ravnima koje referentnu ravan obuhvataju s najmanjim moguim rastojanjem izmeu tih ravni.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

293

h 1

h 2 > h 1

h 2

Slika 22.12. Postavljanje graninih linija za odstupanje od oblika

r1r2

Slika 22.13. Odstupanje oblika za kruni presjek

Odstupanja oblika, prema BAS ISO 1101:1999, mogu biti: Odstupanje od pravca (nepravost) Odstupanje od ravni (neravnost) Odstupanje od kruga (nekrunost) Odstupanje od cilindra (necilindrinost) Odstupanje od oblika bilo kojeg profila Odstupanje od oblika bilo koje povrine

Odstupanje od pravca definisano je cilindrom unutar kojeg se moraju nalaziti sve take tolerisane linije. Dozvoljeno odstupanje od ravnosti definisano je prostorom izmeu dvije paralelne ravni, izmeu kojih se moraju nalaziti sve take tolerisane povrine. Dozvoljeno odstupanje od kruga definisano je povrinom izmeu dva koncentrina kruga u istoj ravni. Linija profila elementa ne smije nijednom takom izlaziti izvan tog krunog prstena.

22 TOLERANCIJE

294

Dozvoljeno odstupanje od cilindra definisano je prostorom izmeu dva koaksijalna cilindra. Povrina omotaa elementa ne smije nijednom takom izlaziti izvan prostora izmeu tih cilindara. Dozvoljeno odstupanje od oblika bilo kojeg profila definisano je povrinom izmeu dvije obvojnice krugova iji centri lee na liniji koja ima zahtijevani geometrijski oblik. Dozvoljeno odstupanje od oblika bilo koje povrine definisano je prostorom izmeu dvije obvojnice kugli iji centri lee na povrini koja ima zahtijevani geometrijski oblik (slika 22.14).

Slika 22.14. Dozvoljeno odstupanje od oblika bilo kojeg profila

Odstupanja poloaja mogu biti: Po pravcu:

odstupanje paralelnosti odstupanje upravnosti odstupanje ugla nagiba

Po mjestu: odstupanje lokacije pojedinih osa i povrina odstupanje centrinosti i aksijalnosti odstupanje simetrinosti

Po poloaju obrtnih povrina: radijalno bacanje (radijalna izboenost obrtanja) aksijalno bacanje (aksijalna izboenost obrtanja)

Standardni simboli za oznaavanje odstupanja oblika i poloaja na crteima, prema standardu BAS ISO 1101:1999, su dati u tabeli 22.5. Oznake tolerancija oblika i poloaja sastoje se od strelice koja pokazuje povrinu odnosno liniju koja se tolerie i okvira u koji se unosi simbol vrste odstupanja i veliina tolerancije. Referentna povrina (referentni element) u odnosu na koji se odstupanje druge povrine tolerie oznaava se referentnim trouglom (slika 22.15).

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

295

Tabela 22.5. Oznaavanje tolerancija oblika i poloaja Vrsta

tolerancije Osobina koja

se tolerie Simbol

Tolerancije oblika

Pravost Ravnost Krunost Cilindrinost Oblik linije Oblik povrine Tolerancije poloaja

Tolerancije pravca Paralelnost

Upravnost Ugao nagiba Tolerancije

mjesta Lokacija

Koncentrinost i koaksijalnost

Simetrinost Tolerancije

tanosti obrtanja

Tanost obrtanja

Krunost obrtanja

Ravnost obrtaja

Ako se podatak vrijednosti tolerancije odnosi na osu i sredinju ravan, kao na tolerisani element, tolerisana se strelica postavlja u pravcu kotne linije, na jednu od strelica kotne linije. Meutim, ako je tolerisani element neka povrina ili linija, ali ne i osa, referentna strelica mora biti pomaknuta od kotne strelice u stranu.

22 TOLERANCIJE

296

0,1 0,1

Slika 22.15. Primjeri oznaavanja tolerancija oblika i poloaja

Kod tokarenih dijelova esto se daju kombinirana odstupanja oblika i poloaja (aksijalno i radijalno bacanje), jer se vrlo jednostavno mogu mjeriti. Kod zadavanja doputenih odstupanja oblika i poloaja potrebno je paziti na meuovisnost tolerancija mjera, oblika i poloaja. Obino se tolerancije poloaja i oblika ograniavaju na priblino polovinu tolerancije mjere.

22.5. SLOENE TOLERANCIJE

Ako je jedna mjera ovisna o drugoj, naprimjer, mjera "x" na slici 22.16, odnosno ako se nekoliko dijelova naslanja jedan na drugi, kontrolom tolerancija mora se utvrditi meusobni uticaj tolerancija. Za raunsko utvrivanje jedne granine mjere ovisne o drugim mjerama vrijedi:

1. Ako je neka mjera zbir pojedinanih mjera, onda je najvea mjera zbir pojedinanih najveih mjera, a najmanja mjera zbir pojedinanih najmanjih mjera.

2. Ako je mjera razlika dviju pojedinanih mjera, onda se najvea mjera dobije iz razlike gornje granine mjere (vee mjere) i donje granine mjere (manje mjere). Najmanja mjera dobije se obratnim postupkom.

3. Razlika graninih mjera neke mjere, sumarna tolerancija, jednaka je zbiru pojedinanih tolerancija.

4. Ako se potrebna mjera dobiva sabiranjem i oduzimanjem pojedinih mjera (mjera x na slici 22.16), korisno je izraditi lanac mjera (slika 22.17). Poinje se i zavrava crtanjem lanca mjera na traenoj mjeri i utvruje pozitivan, odnosno negativan smjer.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

297

40 + 0,1

10 0,05 20 + 0,01

x

45 - 0,1

Slika 22.16. Meusobna zavisnost mjera

40 + 0,1 (-)

10 0,05 (+) 20 + 0,01 (+)

x

45 - 0,1 (+)

Slika 22.17. Lanac mjera (za primjer slike 22.16)

Najvea mjera zavisne mjere dobije se sabiranjem gornjih graninih mjera negativnih lanova lanca mjera. Najmanja mjera dobije se obratnim postupkom. Iz toga proizlazi za gornji primjer: xg = 45,0 - 40,0 + 10,05 + 20,01 = 35,06 xd = 44,9 - 40,1 + 9,95 + 20,0 = 34,75 Tolerancija se tada dobiva iz T = xg - xd = 35,06 - 34,75 = 0,31. Tolerancija je jednaka sumi svih pojedinanih tolerancija: T = 0,1 + 0,1 + 0,1 + 0,01 = 0,31 Sabiranje tolerancija moe zavisnoj mjeri dati priblino velike vrijednosti sumarne tolerancije i konstruktor ih mora uzeti u obzir.

U zatvorenom lancu mjera bar jedna mjera mora biti netolerirana. Mjera s malom tolerancijom koja je funkcionalno uvjetovana, ne smije

se odreivati s veim brojem toleriranih mjera (slika 22.18)

22 TOLERANCIJE

298

5 - 0,1

Tolerancija je traena iz funkcionalnih razloga

5 + 0,02 12 + 0,02

22 - 0,06

LOE

512 - 0,1

22

DOBRO

Slika 22.18. Uska tolerancija uvjetovana funkcijom mainskog elementa

Dok se kod pojedinanih dijelova sumarna tolerancija dobije na navedeni nain, kod veeg broja dijelova koji se nalaze jedan pored drugog, uvijek dolazi do stvaranja sumarne tolerancije. Radi toga nije mogue na vratilu fiksirati mainski dio pomou uskonika bez zazora. Slika 22.18 prikazuje takav sluaj. Isto tako aksijalni zazor kod veeg broja dijelova na vratilu moe biti znatna. Ako, na primjer, tolerancija 6 pojedinanih dijelova na vratilu iznosi 0 mm, a tolerancija sigurnosnog prstena (kojih takoe ima 6) 0,06 mm, onda e sumarna tolerancija biti ak 0,36 mm. Tako veliki uticaji tolerancija su nedopustivi.

Uticaj sumarne tolerancije na doputenu mjeru moe se ograniiti zadravanjem istog konstruktivnog oblikovanja samo pomou uskih (i istovremeno skupih) tolerancija pojedinanih dijelova. Time se, dodue, ostvaruje izmjenljivost, ali trokovi izrade mogu jako porasti. Prema broju pojedinanih dijelova koji su smjeteni jedni pored drugih, kod postupka s minimalno maksimalnim mjerama, tolerancije moraju biti jako uske. Vjerovatnoa da e se kod vie od triju dijelova koji su smjeteni jedan pored drugog nai dijelovi s graninim mjerama, vrlo je mala. Zato se za izraunavanje sumarne tolerancije mogu koristiti i statistike metode.

Druga mogunost za savladavanje sumarnih tolerancija, koja ne zahtijeva tako uske tolerancije, je upotreba izmjenljivosti grupe dijelova ili metoda kompenzacije. Kod metode izmjenljivosti grupe dijelova, svaki dio dobiva iroka polja tolerancije. Dijelovi se mjere i grupiu tako da se ukupna eljena mjera dobije u uskim granicama tolerancije. Kod metode kompenzacije vri se prilagoavanje jednog dijela, po mogunosti onog koji se montira posljednji, tako da bi se postigla sumarna vrijednost ukupne vrijednosti u uskim granicama tolerancije.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

299

Slika 22.19. Sumarna tolerancija kod veeg broja dijelova

22.6. PRINCIP MAKSIMUMA MATERIJALA Mjera maksimum materijala je ona granina mjera koja daje maksimum materije izraenog dijela. To je dakle, najmanja mjera rupe i najvea mjera osovine. Uslov maksimum materijala dozvoljava da se jedna tolerancija oblika i poloaja na crteu prekorai i to za iznos razlike izmeu mjere sprezanja i mjere maksimum materijala. Na crteu se ovaj uslov oznaava velikim slovom M unutar kruga, iza brojane vrijednosti tolerancije. Na slici 22.20 dat je primjer tolerancije sa uslovom maksimuma materijala.

Slika 22.20. Princip maksimuma materijala

Mjera sprezanja je ona mjera geometrijski idealnog suprotnog dijela koji ima duinu jednaku najmanje duini povrine nalijeganja posmatranog dijela i sa kojom se posmatrani dio bez prisile jo uvijek moe spregnuti. Slobodno uklapanje elemenata u sklop zavisi od kombinacije odstupanja stvarnih dimenzija i odstupanja oblika ili poloaja elemenata predmeta koji

0,1M

21,2 + 0,1

Aksijalni zazor

1,2 - 0,06

20 - 0,1

22 TOLERANCIJE

300

ulaze u sklop. Minimalni zazor pri sklapanju dobija se u sluaju kada se mjere elemenata nalaze na granici koja odgovara mjerama minimuma materijala, a pri tome su dozvoljene greke oblika i/ili poloaja maksimuma.

Sklapanje moe biti ostvareno ak i najnepovoljnijim dozvoljenim uslovima u pogledu dimenzionisanih tolerancija i tolerancija oblika i poloaja - ako je dimenzionalna razlika obaju elemenata, od kojih se svaki nalazi iznad granice koja odgovara vrijednosti za maksimum materijala, jednaka najmanje ukupnoj toleranciji poloaja.

Meutim, raspoloivi zazor za sklapanje je utoliko vei ukoliko su stvarne dimenzije elemenata koji se sklapaju vie udaljene od granice maksimuma materijala i ukoliko su greke oblika i poloaja vie ispod maksimalne greke.

Otuda proizlazi da, ukoliko su stvarne dimenzije elemenata koji se spajaju vie udaljene od granice maksimuma materijala, moe za odgovarajui iznos biti prekoraena tolerancija oblika i poloaja, bez opasnosti po mogunosti sklapanja. Ovo poveanje tolerancije oblika i poloaja na osnovu principa maksimuma materijala, koje se primjenjuje na osnovu ostvarene dimenzione tolerancije, kao i na osnovu ostvarene tolerancije poloaja u izvjesnom sluaju ima svojih koristi za proizvodnju, ali to poveanje ne bi smjelo uvijek biti doputeno sa gledita funkcionalne ispravnosti.

Naprimjer, kod tolerancija poloaja poveanje te tolerancije moe biti dozvoljeno uopte uzev za centralna rastojanja elemenata koji se sklapaju, kao to su rupe za svornjake ili ivije. U svim takvim sluajevima konstruktor treba da odlui da li e ili nee primjenjivati princip maksimuma materijala.

Ako se ovaj princip primijeni, onda uz odnosnu toleranciju oblika ili poloaja treba upisati znak M ("maximum material principle" )(BAS ISO 2692:1999).

Ovaj znak oznaava da je tolerancija upisana pored njega izabrana vodei rauna o granicama maksimuma materijala elementa ili elemenata koji se sklapaju. Ako je jedan element izraen sa dimenzijom koja se nalazi izmeu dimenzije koja odgovara maksimumu materijala, razumljivo je da ovo poveanje nikad ne prelazi vrijednosti dimenzionalne tolerancije elementa.

Vano je istai da ovo poveanje tolerancije oblika i poloaja moe biti primijenjeno na jedan element sklopa ne obazirui se na suprotan element sa kojim se taj element sparuje.

NAPOMENA: Ako princip maksimuma materijala nije primijenjen (ili ne moe biti primijenjen) na tolerancije oblika i poloaja, onda se te tolerancije moraju uvaavati bez obzira na ostvarene mjere posmatranog elementa koji se sklapa. To znai da greke oblika ili poloaja moraju biti konstruirane

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

301

nezavisno. Ako je princip maksimuma materijala primijenjen, onda se greke poloaja ili oblika mogu kontrolisati odgovarajuim kontrolnim mjerilima za tu namjenu.

22.6.1. Primjena principa maksimuma materijala

Konstruktori trebaju to vie primjenjivati princip maksimuma materijala, gdje god je to mogue, jer time poveavaju dozvoljena odstupanja, a smanjuju kart i pojeftinjuju proizvodnju bez smanjenja kvaliteta proizoda. Posebnu panju moraju obratiti kontrolori pri mjerenju odstupanja od oblika i poloaja i primjene principa maksimuma materijala, jer pri kontroli neopravdano mogu biti kartirani dobri proizvodi. Princip maksimuma materijala za tolerisani element

0,1 M

dM-dS

d

Slika 22.21. Princip maksimuma materijala za tolerisani element

Ako upisana vrijednost tolerancije tolerisanog elementa smije biti prekoraena za apsolutnu vrijednost razlike izmeu mjere sprezanja i mjere maksimuma materijala tog elementa, tad se primjenjuje princip maksimuma materijala.

Princip maksimuma materijala za referentni element

Ako upisana vrijednost tolerancije tolerisanog elementa smije biti prekoraena za apsolutnu vrijednost razlike izmeu mjere sprezanja referentnog elementa i mjere maksimuma materijala istog referentnog elementa, tad se primjenjuje princip maksimuma materijala.

22 TOLERANCIJE

302

A A M

d'M-d'S

d'

Slika 22.22. Princip maksimuma materijala za referentni element

Princip maksimuma materijala za tolerisani i referentni element Ako upisana vrijednost tolerancije tolerisanog elementa smije biti prekoraena za zbir apsolutne vrijednosti razlike izmeu mjere sprezanja i mjere maksimuma materijala tolerisanog elementa s jedne strane i apsolutne vrijednosti razlike izmeu mjere sprezanja i mjere maksimuma materijala referentnog elementa s druge strane, tad se moe primijeniti princip maksimuma materijala na tolerisani i referentni element.

A A M

(dM-dS )+(d'M-d'S )

d'

0,1 M

Slika 22.23. Princip maksimuma materijala za tolerisani i referentni element

Primjena principa maksimuma materijala u vezi sa upravnou prikazana je na slikama 22.24 i 22.25.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

303

A

16 -0,02

0,04

A

A16 -0,08

0,04 M

Slika 22.24. Princip maksimuma materijala - upravnost

Na slici 22.25 je prikazana ivija ija se osa mora nalaziti u granicama cilindrine tolerancijske zone, upravno na referentnu ravan A. Prenik ove zone varira za 0,04 do 0,06, a prenik ivije je 16 (maksimum materijala) do 15,98 (minimum materijala). 16,04

toler. zona 0,04normalna na referentnu

povrinu

kontrolnik

referentna povrina

16,04

toler. zona 0,06 normalna na referentnu

povrinu

kontrolnik

referentna povrina

a) Materijal maks. prenika 16,00 u kontaktu sa kontrolnikom; efektivna upravnost 0,04

b) Materijal min. prenika 15,98 u kontaktu sa kontrolnikom; efektivna tolerancija 0,04

Slika 22.25. Provjera upravnosti kontrolnikom

Treba imati u vidu da kontrolno mjerenje (kontrolnik) kontrolie kombinaciju odstupanja upravnosti mjere prenika. Prenik epa se mora nezavisno kontrolisati da bi se obezbijedilo da se tolerancijske granice ne prekorae. Treba imati u vidu da se tanost poloaja, tj. greke posmatranog dijela u odnosu na drugi dio sa kojim se sklapa u ovom primjeru ne postavlja.

22 TOLERANCIJE

304

Primjena principa maksimuma materijala u vezi sa pravnou

10 -0

,02

M 0,01 -

svornjak

Slika 22.26. Osa svornjaka se mora nalaziti u granicama cilindrino-tolerancijske zone, iji prenik varira od 0,01 do 0,03, a prenik svornjaka varira od 10,00 (maksimum materijala) do 9,98 (minimum materijala)

Prema slici 22.26 primjena principa maksimuma materijala u odnosu na pravnost je data sa tolerancijom materijala na samim crteima. Meutim, na slici kontrolno mjerilo kontrolie kombinovani efekat pravnosti mjere. Ako je potrebno da svornjak ostane cijelom duinom u unutranjosti zamiljenog cilindra, imajui u vidu dozvoljene tolerancije prenika svornjaka (Tejlorov princip), tolerancija pravnosti mora biti oznaena kao na slici 22.28. Ali ako je potrebno da svornjak ostane samo onom duinom koja odgovara duini djela sa kojim se spree tolerancijska povrina, mora biti oznaena na osi koja se vidi na slici 22.28. Upravnost sa nula-tolerancijom oblika Ako je potrebno posebno navesti da neku greku pravca dijela koji se sklapa treba obuhvatiti okvirom granice maksimuma materijala, onda to treba oznaiti kao na slici 22.27. Odstupanja oblika su dozvoljena ako je dio ugraen sa odstupanjem od dimenzije granice maksimuma materijala u smjeru ka minimumu materijala, pod uslovom da dimenzionisanje granica minimuma materijala nije ni u jednoj taki podbaeno. Treba takoe imati u vidu da nula-tolerancija oblika mora biti utvrena i samo povezana sa principom maksimuma materijala, poto bi u drugom sluaju nula-tolerancija oblika u stvari zahtijevala savrenu tanost obrade - to je uostalom nemogue.

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

305

tolerancijska zona

10

10,01

kontrolnik

tolerancijska zona

9,98

10,01

kontrolnik

0,01

0,03

Slika 22.27. Provjera pravosti kontrolnikom

Slika 22.28. Nula-tolerancija oblika

Slika 22.29. Rastojanje centara

A16-0,02

0 M

500,1dvije ivije 9,8

-0,1 epovi

dvije rupe10+0,1

22 TOLERANCIJE

306

Rastojanje centara Na slici 22.29 je prikazan prosti sluaj linearnog tolerisanja rastojanja centara i pokazuje dva sastavna dijela koja se uvijek mogu sklopiti, ak i pod najnepovoljnijim uslovima tolerancijskih mjera, u sluaju kad je:

za gornji dio: rastojanje centra i prenici epova na maksimumu materijala

za donji dio: rastojanje centra i prenici epova na minimumu materijala

ili za gornji dio: rastojanje centra i prenici epova na minimumu

materijala za donji dio: rastojanje centra i prenici epova na maksimumu

materijala Na slici 22.30 dato je objanjenje za ekstremne sluajeve maksimuma i minimuma rastojanja centara. Sklapanje dijelova mogue je izvesti u ovom sluaju, ako je ispunjeno:

1) Maksimalna rastojanja izmeu spoljnih strana epova u gornjem sastavnom dijelu ne smije prekoraiti 59,9 (tj. rastojanje epova uveano za pola prenika svakog epa 50,1 + 9,8 = 59,9 ne smije prekoraiti minimalno rastojanje izmeu spoljnih strana rupa u donjem dijelu 49,9 + 10 = 59,9)

2) rastojanje izmeu unutranjih strana epovane smije biti manje od 40,1 (tj. rastojanje centra epova umanjeno za pola prenika svakog epa 49,9 - 9,8 = 40,1 ne smije biti manje od minimalnog rastojanja izmeu unutranjih strana rupa u donjem sastavnom dijelu 50,1 - 10 = 40,1)

Slika 22.30. Ekstremni sluajevi rastojanja centara

Otuda, ako prenici epova imaju minimalne prenike (9,7), njihovo rastojanje centara moe da varira izmeu 59,9 - 9,7 = 50,2 i

49,9

59,9

50,1

40,1

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

307

40,1 + 9,7 = 49,8. to odgovara toleranciji od 0,2, umjesto 0,1, kako je dato na crteu.

Ova mogunost poveanja dozvoljene greke moe se korisno primijeniti ako se naznai primjena maksimuma materijala na rastojanju centara epova gornjeg dijela koji se sklapa. Princip maksimuma materijala moe se naznaiti i za donji dio kao to je bilo prikazano na slici 22.28 sa istom tanou.

Ako se koristi princip maksimuma materijala, on se moe naznaiti kao na slici 22.31, koja prikazuje donji dio: oznaka M slijedi tolerancijska rastojanja centara.

Slika 22.31. Princip maksimuma materijala za rastojanja centara - donji element

Prema slici 22.32, koja pokazuje isti dio, oznaka M slijedi toleranciju poloaja rupa, oznaavajui da su tolerancijske zone za centre rupa cilindrine (u sluaju da su obje rupe minimalnog prenika, tj. da postoji maksimum materijala, tolerancija rastojanja centara rupa je 0,1, dok ako su obje rupe maksimalnog prenika, tolerancija rastojanja centara rupa je 0,2.

Jedina razlika izmeu zahtjeva postavljenog na slikama 22.32 i 22.33 je u tome to se na slici 22.33 utvruje cilindrina tolerancijska zona za centre rupa.

500,01 M

22 TOLERANCIJE

308

Slika 22.33. Princip maksimuma materijala za rastojanja centara - donji element

Koaksijalnost Primjena principa maksimuma materijala u odnosu na koaksijalnost je data na slikama 22.34, 22.35 i 22.36. Na slici 22.34 osa glave ivije treba da se nalazi u zoni tolerancije cilindra, ija se osa poklapa sa osom vrata ivije, iji prenik varira od 0,05 (=0,025. 2) do 0,165 (=0,0825. 2). Prema tome, kako variraju ostvareni prenici glave i rukavca od njihovih mjera maksimuma do minimuma materijala prikazano je na slikama 22.35 i 22.36.

Slika 22.34. Idealan sluaj koaksijalnosti (ose se poklapaju)

50M 0,01

A

A M 0,05 M 40

-0,1

20 -0,05

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

309

Slika 22.35. Odstupanje od koaksijalnosti

Slika 22.36. Odstupanje od koaksijalnosti

PRIMJERI TOLERANCIJA I OZNAAVANJE NA CRTEIMA

Slika 22.37. Odstupanje povrine "A" od ravnosti, ne vee od 0,05 mm

A A 0,5

0,15 ekscentrinost 0,075 39,9

19,985

20

40,05

kontrolnik

osa kontrolnika

osa glave

0,015osa vrata

ekscentrinost 0,0815

0,05ekscentrinost 0,025

40

20

40,05

kontrolnik

osa kontrolnika

osa glave

22 TOLERANCIJE

310

Slika 22.38. Odstupanje povrine "A" od pravosti, ne vee od 0,1mm na duini od 300 mm

Slika 22.39. Odstupanje povrine "A" od cilindrinosti, ne vee od 0,1mm

Slika 22.40. Odstupanje povrine "A" od krunosti, ne vee od 0,02mm

A

A 0,02

A 0,1A

A3000,1

A

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

311

Slika 22.41. Odstupanje profila podunog presjeka cilindrine povrine "A", ne vee od 0,01mm

Slika 22.42. Odstupanje od rupe B u odnosu na osu rupe A, ne vee od

0,06 mm

Slika 22.43. Odstupanje povrine "AB" od paralelnosti, ne vee od

0,01mm

Slika 22.44. Odstupanje povrine "B" od upravnosti prema osnovici

(povrina "A"), ne vee od 0,1mm

A

A 0,1B

A 0,01B

A A

A

A 0,06

BA

A 0,01A

22 TOLERANCIJE

312

A 0,01

A

36 H6

A 0,01

A 0,04

Slika 22.45. Odstupanje tolerancije poloaja

30 H7

0,03

0,01

Slika 22.46. Odstupanje tolerancije poloaja zaptivnog prstena

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

313

A

A

d

e

c

A

b

oznaka mjere tolerancije

dijela b c d e f g 1 15 7 8h8 49 0,008 0,008 2 20 8 10h850 0,01 0,008 3 30 10 15h970 0,02 0,01 4 50 12 20h91120,05 0,015

Slika 22.47. Oznaavanje tolerancije oblika i poloaja, gdje su vrijednosti vezane tabelom

8 rupa 10H11

30

15

M 0,1

15 15 30 30 30

Slika 22.49. Odstupanje svih rupa od nominalnog poloaja

ne smije biti vee od 0,1 mm

22 TOLERANCIJE

314

B

80 -0,

014

39 -0,15

A

A 0,008

B 0,0020,05

0,05 0,01

Slika 22.50. Tolerancija unutranjeg prstena kuglinog leaja