SVEUILITE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SEMINARSKI RAD

TEHNIKA DIJAGNOSTIKA - ISPITIVANJE ULJA

Ante Bili

Split, sijeanj 2012.

SADRAJ1. UVOD.....................................................................................................................................1 2. SVRHA...................................................................................................................................2 3. ISPITIVANJA ULJA..............................................................................................................3 3.1. Standardna analitika ispitivanja.....................................................................................3 3.2. Specijalna ispitivanja.......................................................................................................6 4. PRIMJENA.............................................................................................................................8 5. UPOZORENJA I ALARMI..................................................................................................11 6. UZORKOVANJE.................................................................................................................12 7. ZAKLJUAK.......................................................................................................................13 LITERATURA.........................................................................................................................14

1.

UVOD

Da bi tehniki sustavi i oprema zadrali razinu funkcionalnosti i da bi im se produio ivotni vijek potrebno je provoditi odravanje. Zadaa odravanja je prvenstveno brinuti o sigurnosti ljudi i okolia te kontrolirati trokove zbog sve vee sloenosti opreme i konkurencije na tritu. Ovisno o tome koji se tehniki sustav odrava, provodi se primjerena strategija odravanja. Kada su oteenja i kvarovi posljedica postepenog troenja tijekom eksploatacije te se oteenja mogu procijeniti pomou neke fizikalne veliine odrava se po stanju. Pri tome se odreuje koje fizikalne veliine dobro opisuju materijalne i tehnike probleme povezane s tim fizikalnim veliinama. Odgovor na pitanje kako na temelju izmjerenih podataka dati procjenu stanja daje nam tehnika dijagnostika. Tehnika dijagnostika je znanost o prepoznavanju rada tehnikih sustava s ciljem otkrivanja neispravnosti u radu. Zadatak tehnike dijagnostike sastoji se u odreivanju stanja opreme i komponenti u uvjetima ispitivanja, probnog rada i eksploatacije. Osnove tehnike dijagnostike ini analiza razliitih fizikih pojava na osnovi ega se poduzimaju odgovarajua rjeenja i odluke o daljnjem nainu odravanja, zamjeni opreme ili komponente. Tehnika dijagnostika opreme zasniva se na provjerenim eksperimentalnim metodama i rezultatima, te na uzajamnoj funkcionalnoj ovisnosti izmjerenih izlaznih dijagnostikih signala i parametara opreme od strukturnih parametara, tj. od stanja objekta tehnike dijagnostike. Tehnika dijagnoza je rezultat ocjenjivanja stanja, a u sebi nosi bit kvara ili oteenja, stupanj kvara i uzrok kvara objekta tehnike dijagnostike. Dijagnoza se utvruje putem analize svih dostupnih mjernih signala neispravnosti i bez rastavljanja opreme. Dijagnosticiranje opreme sastoji se obavljanju niza operacija u svrhu utvrivanja stanja objekta u datom trenutku, odreivanja njegovog budueg stanja, kao i odreivanja stanja u kojem je objekt bio u prolosti. Razne metode se koriste za procjenu stanja sustava i ureaja kako bi se najuinkovitije planiralo i izvodilo odravanje. Osim toga, ove tehnike takoer treba koristiti za procjenu kvalitete nove i obnovljene opreme te operativne provjere. Informacije u nastavku omoguuju upoznavanje metoda ispitivanja ulja koje se trenutno koriste i njihove prednosti. Ispitivanje ulja je iroko koriten i veoma efikasan alat praenja stanja sustava i ureaja. Postoje mnogobrojni ureaji i testovi za ispitivanje ulja koji omoguuju sve kvalitetnije konitinuirano praenje stanja strojeva i ureaja te omoguuju korisniku dijagnosticiranje i predvianje eventualnih nepoeljnih promjena i kvarova koji bi se mogli razviti.

1

2. SVRHAIspitivanje ulja za podmazivanje izvodi se zbog tri razloga: da bi se utvrdilo stanje stroja zbog habanja dijelova, da bi se utvrdilo stanje maziva, te da bi se utvrdilo je li se mazivo oneistilo. Postoji irok niz testova koji mogu pruiti informacije o jednom ili vie ovih pitanja. Koji e se test koristit ovisi o osjetljivosti rezultata i tonosti, o cijeni, o konstrukciji stroja i njegovoj primjeni. Treba imati na umu da ova tri podruja nisu nepovezana kao to su promjene u stanju maziva i oneienja, ako se to ne primjeni, doi e do troenja stroja. Zbog vanih odnosa, komercijalni laboratoriji za ispitivanje esto grupiraju nekoliko testova u isplativije pakete koji pruaju informacije o sva tri podruja. STANJE STROJA ZBOG HABANJA DIJELOVA - Kriterij za ispitivanje ulja za podmazivanje kako bi se utvrdilo stanje stroja je kao i kod ispitivanja vibracija. To jest, svi strojevi s motorima od odabranih veliina (na primjer, 7,5 KS ili vie), kritini strojevi, ili skupi strojevi. Openito rutinsko uzimanje uzoraka i periodinosti ispitivanje bit e ista kao i periodinost ispitivanja vibracija (kada se koristi prijenosni sakuplja podataka o vibracijama). Za strojeve koji imaju povijest stanja, tj. sakupljene podatake tokom godine ili due, to se obino obavlja tromjeseno ili polugodinje. STANJE ULJA - Ulje za podmazivanje se ili odbacuje, ili obnavlja filtriranjem i/ili zamjenom aditiva. Dakle, ispitivanje ulja kako bi se utvrdilo stanje maziva ovisi o trokovima. Malim spremnicima, 4 litre ili manje, mijenja se ulje ovisno o satima provedenim u radu. Automobil je najei primjer izmjene ulja ovisno proteklom vremenu. U ovom primjeru troak zamjene ulja u automobilu (zamjena ulja, rad promjene ulja, te njegovog zbrinjavanja) je nii zbog ekonomije obujma i trinog natjecanja od cijene ispitivanja ulja (uzorak materijala, rad uzorkovanja i analize). Openito govorei, ulje za podmazivanje stroja se odbacuje i zamjenjuje ako je to jeftinije nego njegovo ispitivanje. Prilikom donoenja ove odluke treba imati na umu da troak za uzorak materijala i rad njegovog prikupljanja je troak za svaki prikupljeni uzorak i da se svaki uzorak koristi za obavljanje mnogo testova. ONEIENJE ULJA - Ulja za podmazivanje mogu postati oneienja zbog radnog okruenja stroja, nepravilnog postupka punjenja, ili zbog mjeanja razliitih ulja ili maziva. Rutinsko uzimanje uzorka i periodinost ispitivanja je ista kao i za stanje strojeva. Osim toga,

2

periodine analize slijede nakon odlijevanja ili nakon izmjenje ulja. Glavni uzork bilo kojeg oneienja ulja treba se utvrditi i ukloniti kako bi se izbjeglo oteenje stroja. Ispitivanje ulja za podmazivanje se provodi u strunoj slubi za nadzor i praenje te razvoja stanja strojeva gdje se utvruju problemi identificirani kroz druga prediktivna ispitivanja i preglede te promatranja, i otklanjanjaju poznati problemi. Kao to je prethodno objanjeno, testiranje ulja za podmazivanje provodi se zbog tri razloga: da bi se utvrdilo stanje stroja zbog habanja dijelova, da bi se utvrdilo stanje maziva, te da bi se utvrdilo je li se mazivo oneistilo. Ispitivanja su razvijena za rjeavanje ovih problema variraju u cijeni ovisno o vremenu i materijalima potrebnim za ispitivanja. Testovi odabrani za uporabu kod prediktivnog ispitivanja i pregleda moraju uravnoteiti potrebu za razumjevanjem stanja maziva i troak ispitivanja.

3. ISPITIVANJA ULJAIspitivanje ulja za podmazivanje i hidraulikih tekuina treba provoditi od jednostavnijih subjektivnih tehnika kao to su vizualna i mirisna ispitivanja prema sofisticiranijim tehnikama. Sofisticiranije tehnike, koje su ujedno najee i skuplje, treba koristiti kada uvjeti ukazuju na potrebu za vie informacija i kad je oprema skupa, ili pak kada kritinost opravdava cijenu. Specijalna ispitivanja su ponekad potrebna za praenje stanja maziva na nekim skupim ili kritinim sustavima. Obino specijalna ispitivanja prate oneienje maziva, njegovo oneienje ili osiromaenje aditivima. U nastavku se opisuju samo neka specijalna ispitivanja koja se mogu koristiti. Specijalna ispitivanja su rijetko potrebna za rutinsko praenje maziva i ovdje opisana ispitivanja su navedena kao primjer. Godinji ASTM standardi pruaju opis trenutnih metoda ispitivanja.

3.1. Standardna analitika ispitivanjaVIZUALNA I MIRISNA ISPITIVANJA - Jednostavne preglede moe obaviti operator na stroju svaki tjedan tako da pogleda i pomirie ulje za podmazivanje. Vizualni pregled trai ima li promjene boje, zamuenosti ili kakvih estica. Ovakvo ispitivanje je vrlo subjektivno, ali moe biti pokazatelj nedavne vode ili neistoe u ulju te napredovanja oksidacija. Mali uzorak novog ulja za podmazivanje moe se drati u zatvorenoj prozirnoj boci pri ruci za vizualnu usporedbu. Miris spaljenog moe ukazivati na oksidaciju ulja, dok i drugi neugodni 3

mirisi mogu ukazivati na oneienja. Ispitivanje mirisa je subjektivnije nego li vizualna ispitivanja, jer osjetljivost na mirise se razlikuje meu ljudima i ne postoji uinkovit nain usporeivanja mirisa uzoraka. Operator mora biti oprezan da ne uvede neistoe u sustav kada uzima uzorak. VISKOZNOST - Oznaava tenost ulja na odreenoj temperaturi. Poveanje ili smanjenje viskoznosti tijekom vremena mjeri promjene u stanju maziva ili njegovog oneienja. Viskoznost se moe ispitati pomou prijenosnih ureaja, ili jo tonije u laboratoriju ASTM D445 postupkom. Viskoznost se mjeri m2/s i minimalne i maksimalne vrijednosti su odreene ISO standardom. Ispitivanje viskoznosti je obino standardni dio ispitivanja u komercijalnim laboratorijima. VODA - Voda u ulju za podmazivanje i hidraukim tekuinama doprinosi koroziji i stvaranju kiselina. Mala koliina vode (manje od 0,1%) moe biti otopljeno u ulju i moe se otkriti u ulju testom istiskivanja ili infracrvenom spektroskopijom (najmanje detektabilno je 0,05% vode, ili 500 ppm - parts per million, objema metodama), ASTM D96 destilacijskom metodom (najmanje detektabilno je 0,01% vode, 100 ppm) ili ASTM D1744 metodom Karla Fischera (najmanje detektabilno je 0,001% vode, 10 ppm). Ako je vie od 0,1% vode povezano s uljem bit e uoljivo zbog zamuenosti. Slobodna voda u ulju se skuplja na dnu spremnika i moe se isputati s dna. [1] POSTOTAK KRUTE TVARI / VODE - Jednostavan i jeftin test se koristi za bruto procjenu koliine krutih tvari i/ili vode u ulju. Uzorak se centrifugira u kalibriranim cijevima i kao rezultat se dobije izmjereni volumen. Test je uinkovit za koliinu u rasponu od 0,1% do 20% volumena i obino je standardni dio ispitivanja u komercijalnim laboratorijima. [1] UKUPNI KISELINSKI BROJ (Total Acid Number - TAN) - Kiselinski broj je pokazatelj stanja ulja za podmazivanje i prati se u odnosu na TAN novog ulja. U nekim sustavima e se koristiti za oznaavanje oneienja kiselinom. TAN se mjeri miligramima kalijeva hidroksida (KOH) po gramu ulja (mg KOH / g). KOH se koristi u titracijskim procesima gdje se krajnja toka uoava promjenom boje (ASTM D974) ili promjenom elektrine vodljivosti (ASTM D664). [1]

4

UKUPNI BAZNI BROJ (Total Base Number - TBN) - Slian je TAN postupku ispitivanja, ovaj test mjeri lunatost (sposobnost za neutralizaciju kiseline) uzorka ulja. Ovakvo ispitivanje se koristi za ulja sa deterdentnim aditivima kao to su ulja za dizelske i benzinske motore. KOH se koristi u titracijskim postupcima gdje se krajnja toka uoava promjenom elektrine vodljivosti (ASTM D664 ili ASTM D2896). Kada se usporeuju rezultati ispitivanja (na primjer, sa podacima danim od proizvoaa ulja) treba osigurati istu metodu ispitivanja jer rezultati mogu varirati ovisno o metodi ispitivanja. [1] SPEKTROMETRIJA METALA - Takoer poznata kao emisijska spektroskopija, ova tehnika pruava svjetlost (spektar) emitiran iz uzorka ulja tijekom ispitivanja, a identificira do 21 metala. Metali su kategorizirani kao habanje, neistoe, ili aditivi. Ovaj postupak identificira topive metale i metalne estice i do 5 do 10 mikrometara (5 - 10 m). Ovaj test je umjerene cijene, a obino je standardni dio ispitivanja u komercijalnim laboratorijima. Ostale tehnike, kao to su apsorpcijska spektroskopija i rendgenska spektroskopija se takoer koriste u nekim laboratorijima za identifikaciju metala. [1] INFRACRVENA SPEKTROSKOPIJA - Takoer poznata kao infracrveno ispitivanje, infracrvena apsorpcijska spektroskopija ili spektrofotometrija, i infracrvena spektroskopija Fourierovom transformacijom. Tehnika ispituje valne duljine infracrvenog zraenja koje apsorbiran u uzorku ulja. Ovo ispitivanje se koristi za identificiranje nemetalnih oneienja (objanjeno kod vode) i stanja maziva (kao to su oksidacija, antioksidacija i druga osiromaenja aditivima). Kontinuiran rad zajedno sa ekspertnim ispitivanjima pomou raunalnih sustava na poznatim spektrima ulja vodi do vrlo tonih dijagnoza pri malim promjenama stanja ulja. Trokovi variraju ovisno o potrebnoj razini sofisticiranosti. Infracrvena spektroskopija laboratorijima. PREBROJAVANJE ESTICA - Prebrojavanje estica se koristi za identifikaciju metalnih i nemetalnih estica od 5 mikrometara pa do 40-50 mikrometara. Koriste se dvije metode od kojih svaka ima svoje prednosti i nedostatke. Obje metode prebrojavanja estica (dijelova po mililitru) grupiraju ovisno o veliini. Na primjer, veliine kategorija po ISO standardu su od 5, 10, 15, 20 i 50 mikrometara. Vizualna metoda prebrojavanja estica ovisi i o vjetini analitiara. Prednost vizualne metode je ta da analitiar moe identificirati vrste estica kao to su neistoe, metali i estice nastale troenjem. Elektronsko prebrojavanje estica je puno 5 obino je standardni dio ispitivanja u komercijalnim

bre i ne ovisi o sposobnosti analitiara, ali ne razlikuje, tj. ne odreuje vrstu estica. Komercijalni laboratoriji nude elektronsko prebrojavanje estica, a vizualno prebrojavanje estica je skuplje i obavlja se jedino na zahtjev. [1] FEROGRAFIJA S IZRAVNIM OITANJEM (Direct Reading - DR) - Ferografija je analiza eljeznih materijala koja koristi tehniku magnetskog odvajanja estica nastalih habanjem iz uzorka ulja. U daljnjem DR procesu estice nastale habanjem se dijele u manju (5 do 15 mikrometara) i veu kategoriju (vie od 15 mikrona). To rezultira dvijema vrijednostima, omjerom veih i manjih estice, i ukupnom koncentracijom estica. Obje vrijednosti se mogu kontinuirano pratiti i upuuju na poveanje i na vrstu habanja. Ovo ispitivanje je dopuna spektrometrijskim ispitivanjima metala te je umjerene cijene. Takoer treba imati na umu da ovo ispitivanje utvruje poveano habanje estica koje se ne utvruje spektrometrijskim ispitivanjem metala. [1] ANALITIKA FEROGRAFIJA - Detaljnija od DR ferografije, analitika ferografija se esto pokree zbog promjena u DR, poveanja metala spektrometrijom, ili poveanja prebrojavanjem estica. Ovo ispitivanje se ponekad provodi kao uobiajeno na skupim ili kritinim strojevima. Proces zahtjeva intenzivan radi i pripremu uzorka, a potom mikroskopsko ispitivanje. Rezultati ovise o sposobnosti analitiara, ali postupak moe pruiti detaljne informacije o habanju materijala, kao i o vrsti habanja (zbog klizanja, kotrljanja ili rezanja), boji, vrsti estica (oksidne, korizivne, kristalne) za sve vrste neobojenih metala. Ove detaljne informacije mogu biti kritiene pri pronalasku uzroka habanja. Trokovi su umjereno visoki, a ispitivanje se izvodi po fiksnoj cijeni po uzorku u komercijalnim laboratorijima.

3.2. Specijalna ispitivanjaODREIVANJE GLIKOL ANTIFRIZ - Oneienje glikolom moe se otkriti infracrvenom spektroskopijom na razini veoj od 0,1% (1000 ppm) koja je obino prikladna za praenje tehnikog stanja. Meutim, mogu se provesti dodatna ispitivanja ako je mala koliina glikola prisutna. ASTM D2982 test e pokazati ako je prisutna neka koliina u tragovima. ASTM D4291 koristi plinsku kromatografiju za kvantificiranje male koliine glikola. [1]

6

ODREIVANJE VODE KARL FISCHEROVOM METODOM - Oneienje vodom moe se otkriti infracrvenom spektroskopijom na razini veoj od 0,005% (500 ppm) koja je obino prikladna za praenje stanja. Koristei titracijski postupak s Karl Fischerovim reagensom mala koliina vode se moe kvantificirati. ASTM D1744 test je korisan pri koritenju novog ulja ili ocijenjivanja uspjenosti proiavanja. Cijena ispitivanja je umjerena. [1] PJENJENJE - Neka ulja mogu imati sredstva protiv pjenjenja kako bi se poboljala sposobnost podmazivanja pri odreenim primjenama, kao to su prijenosi mehanizmi ili mijealice. ASTM D892 test se moe koristiti za ispitivanje karakteristike pjenjenja ulja. Ispitivanjem se propuhuje zrak kroz uzorak ulja i zatim se mjeri obujam pjene. Cijena ispitivanja je umjereno visoka. SPREAVANJE HRE - Neki sustavi su podloni oneienju vodom zbog lokacije ureaja ili okruenja operativnog sustava. U tim sluajevima, ulja za podmazivanje ili hidraulike tekuine mogu biti pojaane s antikorozivnim sredstvom da bi se sprijeila hra. Uinkovitost prevencije hre moe se ispitati pomou ASTM D665 (ili ASTM D3603). Rezultat je proao/nije proao, te je troak ispitivanja visok. ISPITIVANJE OKSIDACIJE ROTACIJOM BOMBE (ROTATING BOMB OXIDATION TEST - RBOT) - Takoer poznato kao ispitivanje oksidacije rotacijskom bombom, ASTM D2272, se koristi za procjenu oksidacijske stabilnosti te stoga utvruje preostali korisni ivotni vijek ulja. Ispitivanje simulira starenje da bi se utvrdilo kada e doi do ubrzane oksidacije zbog troenja antioksidansa. Ispitivanje nije jednokratni test, nego se mora izvoditi tijekom vremena, ukljuujui i poetno testiranje novog ulja, kako bi se mogao pratiti vremenski razvoj. Zbog visoke cijene i zbog veeg broja testova koje treba provesti, ovo ispitivanje se obino izvodi samo na velikim spremnicima te na skupim uljima.

7

4. PRIMJENASvi motori sa 7,5 KS i vie, te kritini i skupi strojevi trebaju se rutinski vredonovati ispitivanjem ulja za podmazivanje. Vano je da postoji dinamian proces rjeavanja prilagodbe periodinosti za svu opremu koja se preventivno i prediktivno odrava. Treba ee ispitivati strojeve koji ukazuju nastajanje problema, a rjee one koji rade u stabilnim uvjetima, a ne koriste se uvijek. Nakon popravka stroja ili izmjene ulja treba napraviti novo poetno ispitivanje. Svi hidrauliki sustavi, osim mobilnih, trebaju se kvartalno ispitivati. Za ispitivanje mobilnih sustava treba uzeti u obzir veliinu stroja i isplativosti izvoenja ispitivanja. Openito govorei, za mobilnu opremu isplativije je odravanje hidraulikih fluida na temelju stanja fluida. Meutim, cijena periodikog ispiranja i zamjene hidraulikog fluida moe biti nia od cijene periodikog ispitivanja fluida. Maziva se obino ne ispitiva periodiki. Iako se veina ispitivanja koja se provode na ulju mogu provesti i na mazivima, postoji problem uzimanja reprezentativnog uzorka. Da bi se dobio reprezentativni uzorak (onaj koji je homogena mjeavina masti, oneienja i habanih estica) stroj se obino mora rastaviti. Ispitivanje maziva ponekad moe biti korisno da bi se dijagnosticirao kvar. Glavni problem svih strojeva s uljem za podmazivanje sustava je sprjeavanje ulaska praine i vlage u sustav. Uobiajene komponente praine, kao to su silicij, djeluju abrazivno i potiu troenje dodirnih povrina. U hidraulikim sustavima, estice mogu blokirati i grebati povrine pokretnih dijelova s malom tolerancijom koje su neposrednoj blizini. Voda u ulju potpomae oksidaciju i reagira s aditivima to smanjuje uinkovitost podmazivanja sustava. U idealnom sluaju ne bi bilo praine i vlage u ulju i/ili mazivu, a to naravno nije mogue. Stoga postupak ispitivanja ulja i maziva mora pratiti i kontrolirati oneienje. Veliki sustavi, s filterima, imaju umjerenu razinu oneienja. Poveanje oneienja ukazuju na kvar unutar sustava (curenje brtve, otvorima, izmjenjivaima topline, itd.) ili razgradnju filtera. Nefiltrirani sustavi mogu biti izloeni stalnom rastu oneienja tijekom rada. Operatori na stroju mogu tjedno obavljati vizualni i mirisni pregled podmazivanja stroja i dati inicijalno upozorenje na oneienje. Neki elementi stroja unutar sustava podmazivanja imaju premalenu koliinu ulja pa tjedni pregled moe biti nepraktian. MOTORI, GENERATORI, PUMPE, PUHALICE, VENTILATORI - Za stanje strojeva odabranih za monitoring i koji imaju manje od 20 litara u sustavu podmazivanja uglavnom brine analitiar. Stanje ulja, maziva i oneienja je bitno jer o njima ovisi stanje stroja, tj, viskoznost, postotak krute tvari i vode, i spektrometrija metala. Treba pratiti stanje ulja te ga

8

mijenjati ili nadopuniti novim kada se viskoznost promjeni 10% od poetne vrijednosti. Viskoznost uobiajeno raste s vremenom nakon servisiranja ulja. Ako se viskoznost smanji ispod poetne vrijednosti to obino znai da je ulje oneieno, vjerojatno zbog dodavanja krivog doknadnog ulja. Voda ne bi smjela biti prisutna u ulju ( najmanje detektabilno ispitivanja postotka krute tvari/vode je 0,1%). Ako ima vode, izvor vode treba utvrditi i popraviti. [1] Strojeve sa vie od 20 litara ulja u sustavu, treba ispitivati i infracrvenom spektroskopijom (minimalna detektabilna koliina vode je 0,05%) i prebrojavanjem estica. Uoene promjene prebrojavanjem estica mogu ukazivati na poveanje oneienja ili poveanog habanja; korelacija prebrojavanja estica i spektroskopije metala. Stopa promjenje prebrojanih estica pokazuje brzinu degradacije ulja. Vizualno prebrojavanje estica moe se koristiti za odreivanje izvora oneienja. Osim toga, obavlja se i DR fergrafija za skupe i kritine strojeve. Kod svih strojeva, uoene promjene spektrometrijom metala ili DR ferografijom treba daljnje ispitati analitikom ferografijom i povezati s ispitivanjem vibracija. [1] PRIJENOSNI MEHANIZMI - Koristimo ista ispitivanja kao to je prethodno opisano, sa sljedeim dopunama. Za sve prijenosnike, ukljuujui i one s manje od 20 litara ulja, treba koristiti prebrojavanje estica, takoer i DR ferografiju za skupe i kritine prijenosne mehanizme. Treba pratiti razvoj stanja i povezanost s oitanjima vibracija. HLADNJACI - Osim gore navedenih stavki, koristiti TAN i ferografiju s izravnim oitanjem. DIZELSKI MOTORI - Isto kao i kod hladnjaka, samo to se umjesto TAN koristi TBN kada ulja imaju visoku razinu detrdentnih aditiva. Ako se viskoznost smanji ispod poetne vrijednosti to moe znaiti da je ulje oneieno. Curenje rashladnog sredstva (glikola i drugih sredstava) se utvruje ispitivanjem infracrvenom spektroskopijom. KOMPRESORI - Centrifugalni komresori se ispituju isto kao i hladnjaci, a klipni kompresori isto kao i dizelski motori. HIDRAULIKI SUSTAV - Ispituju se isto kao i prijenosni mehanizmi. Prebrojavanje estica se provodi po ISO standardu. Svaki hidrauliki sustav ima graninu zranost koja odreuje kritinu veliinu estica. Treba imati na umu da neki hidrauliki sustavi koriste neke druge fluide umjesto ulja. Nadzor estica se vri na isti nain i kod ovih sustava. 9

VELIKI SPREMNICI - Za spremnike vee od 2000 litara treba uzeti u obzir provoenja RBOT ispitivanja za procjenu stabilnosti kisika. Cijena je najee odluujui faktor. Najmanje tri ispitivanja su potrebna da bi se mogao utvrditi trend, a potom i dodatno ispitivanje barem jedanput godinje. Proizala korist nakon ispitivanja je kada se moe odgoditi zamjena ulja ili nadopuna novim uljem kad je u pitanju velika koliina ulja (ili manja koliina skupog ulja). Karta ispitivanja ulja saima razliita ispitivanja ulja, primjene metoda te njihove cijene.

Slika 4.1. Karta ispitivanja ulja [1] 10

5. UPOZORENJA I ALARMIUpozorenja i alarmi se postavljaju ovisno o specifinim potrebama korisnika. Zajednike metode za odreivanje upozoravajuih i alarmnih vrijednosti su: PROIZVOLJNA VRIJEDNOST - postavljanje proizvoljne vrijednosti promjene u odnosu na poetnu vrijednost. U tom sluaju poveanje oitanja ve unaprijed odreenje vrijednosti iznad poetne se koristi za odreivanje potrebe za odravanjem. Ovaj pristup je bio iroko koriten u amerikoj podmornikoj mornarici sve do sredine 1980.-ih kada je zamjenjen koritenjem statistikog pristupa. [1] UPOZORAVAJUA VRIJEDNOST - postavljanje upozoravajue vrijednosti koja ukazuje na znaajno statistiko odstupanje (obino 2 ) od srednje vrijednosti kao obavijest ili upozorenje. Alarmna vrijednost se postavlja na 3 . Ovaj pristup bi tebao omoguiti dovoljno vremena izmeu upozoravajue i alarmne razine te kvara kako bi se planirali popravci. [1] ANALIZA KVARA - preciznije odreivanje upozoravajue i alarmne vrijednosti analizirajui pokvarene dijelove, te povezujui utvrene uvjete s podacima dobivenih predikitvnim ispitivanjem i analizama. To je razlog zato je vano dokumentirati trendove, vrijednosti na kojima dolazi do kvara i radno okruje za budue reference. Promjena upozoravajuih i alarmnih vrijednosti je mehanizam finog podeavanja praenja stanja sustava te se treba temeljiti na najboljim dostupnim informacijama. [1]

11

6. UZORKOVANJEPrikupljanje uzorka ulja se mora provoditi u sigurnim uvjetima i na nain da se ne uvede praina i druga oneienja u stroj, sustav ili u uzorak. Moe biti potrebno ugraditi fiksne ventile u neke sustave za podmazivanje da bi se to moglo. Uzorak ulja mora biti reprezentativan. Zato uzorak treba prikupiti od sredine spremnika, a prije filtriranja u cirkulirajuem sustavu. Boce i cijevi za prikupljanje uzoraka mogu se nabaviti preko ispitnih laboratorija. Ispitni laboratoriji takoer takoer mogu osigurati smjernice to se tie potrebne razine istoe. Pumpe za vaenje uzorka ulja iz spremnika moraju se propisno koristiti da bi se izbjeglo oneiavanje uzorka ulja. Uzorci se moraju prikupljati uvijek iz iste toke sustava da bi se osigurala dosljednost u analizama ispitivanja. Stoga postupak odravanja mora osigurati detaljne smjernice i gdje i kako prikupljati uzorke. Uzorke moe prikupljati operateri na opremi. Svaki uzorak treba oznai imenom sustava/stroja, toku tj. mjesto s kojeg je uzet uzorak (sustav moe imati vie toaka s kojih se uzima uzorak), datum, proteklo vrijeme rada sustava/stroja, te druge podatke kao to je posljednje odlijevanje ili filtriranje ulja. Analitiar takoer treba znati koliinu ulja u spremniku kako bi mogao dati preporuke za otklanjanje nepravilnosti.

12

7. ZAKLJUAKDetaljna ispitivanje ulja je znaajan alat preventivnog odravanja strojeva. U mnogim sluajevima omoguava identificiranje potencijalnih problema prije nego li je doe do kvara, ima mogunost smanjiti uestalost izmjene ulja, te poveati vrijednost koritene opreme. Praenje stanja pomou ulja ukljuuje uzimanje uzorka i ispitivanja raznih svojstava ulja i praenje troenja materijala i oneienja. Ispitivanje ulja takoer e predloiti metode kako bi se smanjilo ubrzano habanja i oneienje. Danas postoje razne metode praenja tehnikog stanja na bazi ulja te tehnike za provjeru koliine stranih estica unutar ulju u svrhu nadzora stanja opreme. One mogu pogledati unutar motora, prijenosa ili hidraulikog sustava bez njegovog rastavljanja. Veza izmeu izmjerene koliine estica u ulju i stanja postrojenja moe biti uzajamna u tome, na primjer, da habanje moe uzrokovati poveanje metala u ulju, ali metali i druge neistoe u ulju takoer mogu ubrzavati habanje. Za praenje stanja pomou ulja ne postoji jasna granica izmeu normalnih i izvanrednih uvjeta rada utvrena na informacijama o promatranim esticama iz uzoraka ulja. Koliina stranih estica koje se akumuliraju u ulju za podmazivanje se monotono poveava tako da moemo vidjeti dvofazni proces nastanka. Zbog toga je potrebno dobro poznavati funcioniranje sustava da bi se mogle donijeti ispravne odluke na temelju provedenih ispitivanja ulja u cilju produljenja ivotnog vijeka ureaja, ime se poveava ekonominost i sigurnost poslovanja, te se postaje konkurentniji na tritu.

13

LITERATURA[1 ] NASA; Reliability Centered Maintenance Guide for Facilities and Collateral Equipment, National Aeronautics and Space Administration, SAD, 2000.[2] Peri,

M.; Englesko hrvatski enciklopedijski rjenik istraivanja i proizvodnje nafte i

plina, INA Industrija nafte d.d., Zagreb, 2007. - koriteno pri prevoenju pod [1]

14