TEHNIKI PREGLED Opte informacije Tehniki pregled vozila je
djelatnost od opteg drutvenog interesa gledajui iz aspekta
sigurnosti saobraaja na putevima, te isto tako i ekologije. Stanica
tehnikog pregleda mora svoj posao (provjere tehnike ispravnosti
motornih i prikljunih vozila) obavljati u skladu sa odredbama
Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i
Hercegovini, Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i
Hercegovine i podzakonskim propisima donesenim na osnovi ovih
zakona, uz koritenje svih propisanih ureaja i opreme na stanici
tehnikog pregleda, te primjenom procedura za tehniki pregled vozila
donesenih na osnovu navedenih propisa. Prema tome, posao provjere
tehnike ispravnosti vozila predstavlja javnu ovlast, te ukoliko se
ne potuju zakonske osnove ista e biti povuena ili e biti izreene
kaznene mjere. Tehniki pregled vozila obavezan je za sva motorna i
prikljuna vozila, a kako je to i regulisano odredbama Zakon o
osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini. Na
tehnikom pregledu vozila provjeravaju se svi ureaji koji su
serijski ugraeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila.
Na primjer, ako na kontrolnoj tabli svijetli indikator upozorenja
koji se odnosi na zrani jastuk, kontrolor tehnike ispravnosti
vozila nee provjeravati postojanje istog, niti e rastavljati
spomenuti sklop, nego e vozilo proglasiti tehniki neispravnim.
Dakle, svako vozilo koje uestvuje u saobraaju na putevima mora biti
tehniki ispravno, drugim rijeima mora zadovoljiti na tehnikom
pregledu. Svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao bi obaviti
prije odlaska na redovni tehniki pregled vozila neki vid pregleda
vozila, tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za sigurno
uestvovanje vozila u saobraaju na putevima. Taj pregled ukljuuje
pregled slijedeih sklopova i ureaja: upravlja (volan) (poloaj,
zranost vizuelno), radna i pomona konica (da nema propadanja),
stanje tahografa ili nadzornog ureaja/euro tahografa (vizuelno),
svjetlosni ureaji na vozilu (poziciona, kratka, duga, gabaritna i
stop svjetla, pokazivai smjera, ureaj za ukljuivanje svih pokazivaa
smjera i katadiopteri vizuelno), vjetrobran, retrovizori i druge
staklene povrine (vizuelno), brisai i perai vjetrobrana (vizuelno),
pneumatici (gume) (vizuelno), kontrolna signalizacija u kabini
vozila (brzinomjer, kontrolna lampica za dugo svjetlo, tahograf,
signalizator rada pokazivaa smjera, pokaziva pritiska koione
instalacije, signali ostalih ureaja ugraenih na vozilo vizuelno),
izduvni sistem (stanje buka koju proizvode gasovi motora), ureaj za
spajanje vunog i prikljunog vozila (vizuelno), oprema vozila
(stanje i postojanje) i drugi ureaji bitni za sigurnost saobraaja
na putevima. Nakon to se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti
sklopovi i ureaji trebali funkcionisati onako kako je to proizvoa
osmislio i definisao, uveliko poveavamo anse za prolaz na tehnikom
pregledu i izbjegavamo nepotrebno gubljenje vremena za dolazak na
ponovljeni pregled. Ovo je postupak koji nam ne bi trebao oduzeti
vie od pet minuta, moe nam olakati daljnje radnje, a da ne
spominjemo injenicu da je svaki voza po zakonu duan iste te radnje
obaviti prije svakog ukljuivanja u saobraaj sa svojim vozilom.
PROCES OBAVLJANJA TEHNIKOG PREGLEDA U(IZVAN) STANICI(E) TEHNIKOG
PREGLEDA VOZILAUslovi za obavljanje tehnikog pregleda Tehnikom
pregledu vozila moe se pristupiti ako je vozilo isto i nema
znaajnog oteenja boje, ako su mu svi sklopovi podmazani, ako dubina
ara na gaznom dijelu pneumatika zadovoljava propisane uslove,
karoserija i staklene povrine nisu oteene. Tehniki pregled obavlja
se na praznom vozilu, osim u sluaju opravdane nemogunosti da se
vozilo isprazni od tereta, pod uslovom da takvim pregledom nee biti
dovedena u pitanje ispravnost i funkcionalnost instalirane opreme
na stanici. Tehniki pregled vozila mora se izvriti u potpunosti,
bez obzira da li je tokom pregleda utvrena neispravnost vozila.
Mjesto obavljanja tehnikog pregleda Tehniki pregled vozila ne smije
se obavljati izvan objekta stanice za tehniki pregled vozila, osim
ispitivanja buke, jaine zvunih signala i izduvnih gasova. Izuzetno,
tehniki pregled vozila, koja zbog svojih konstruktivnih osobina ne
mogu biti pregledana u stanici tehnikog pregleda, moe se obaviti na
poligonu stanice tehnikog pregleda, koja za to ima odobrenje.
Zahtjev za obavljanje tehnikog pregleda vozila Tehniki pregled
vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je duna voditelju na
stanici: a) predoiti dokumente koje je izdala nadlena institucija i
koji svjedoe o vlasnitvu i tehnikim karakteristikama vozila ili
njegovih pojedinih sklopova i ureaja (Saobraajna dozvola, Potvrda o
registraciji, dodatno i atest vozila (ukoliko je dolo do promjene
tehnikih podataka o vozilu)), b) priloiti dokaz o uplati naknade u
skladu sa vaeim cjenovnikom usluga za obavljanje tehnikog pregleda
vozila, i c) predoiti osobni identifikacioni dokument (lina karta,
paso ili vozaka dozvola). TOK TEHNIKOG PREGLEDA VOZILA Tehniki
pregled se sastoji od identifikacije, vizuelnog pregleda i pregleda
uz koritenje propisanih ureaja i opreme u stanici tehnikog
pregleda. Tehniki pregled se obavlja bez bitnog mehaniarskog
rastavljanja dijelova vozila. Identifikacija vozila Za svako vozilo
koje se pojavi u stanici radi obavljanja tehnikog pregleda, vri se
identificiranje vozila, tako to se vri uporeivanje broja asije
(VIN), broja motora i registarskih tablica koji su na vozilu, sa
istim koji se nalaze u dokumentaciji vozila. Za vozila pogonjena
gasom kontrolor detektorom gasa utvruje nepropusnost ureaja za gas,
i to prije ulaska u objekat stanice tehnikog pregleda. Ako se
utvrdi da podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnim
podacima vozila, tehniki pregled se nee obaviti a vozilo e se
uputiti na utvrivanje tehnikih karakteristika kod institucije
ovlatene za certificiranje vozila. Po dobijanju certifikata od ove
institucije, stanica za tehniki pregled e ponovo obaviti tehniki
pregled vozila i izdati potvrdu o tehnikoj ispravnosti vozila prema
odredbama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila i na istoj
obavezno oznaiti polje "Promjena tehnikih podataka". Ako se
osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu
prepravljeni, a vozilo je tehniki ispravno, u eTP se unosi naznaka
da se radi o vozilu sa sumnjivim podacima te kratko obrazloenje
podataka koji su sumnjivi. Za vozilo koje nema utisnut broj asije
ili taj broj nije utisnut na ploici proizvoaa vozila, tehniki
pregled vozila moe se ovjeriti samo ako se prethodno utisnu brojevi
od strane ovlatene institucije i za to izda odgovarajui
certifikat.
Vizuelni pregled vozila Vizuelnim pregledom vozila kontrolor
tehnike ispravnosti vozila na stanici tehnikog pregleda utvruje
stanje: a) karoserije vozila; b) pneumatika (guma); c) staklenih
povrina (ajbi, stakala, svjetala); d) boje vozila. Kontrolor
tehnike ispravnosti vozila pregleda i utvruje da li vozilo ima sve
propisne oznake (shodno vrsti vozila kojoj vozilo pripada L, M, N,
O), jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne,
odnosno da li su oteene i prljave u tolikoj mjeri da je naruen
njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice
provjerava se i jesu li originalne i istovjetne na oba kraja
vozila, uz izuzetak onih vozila koja imaju registarsku tablicu
postavljenu samo na zadnjoj strani vozila. Pregled uz koritenje
ureaja i opreme Nakon vizuelnog pregleda vozila slijedi kontrola
ispravnog funkcionisanja pojedinih sistema na vozilu, koristei
ureaje i opremu na stanici tehnikog pregleda. Na stanici za tehniki
pregled vozila su obavezni ureaji: a) za kontrolu konog sistema
vozila sa: 1. valjcima kojima se istovremeno mjeri sila koenja na
obodu toka kod motornih i prikljunih vozila i utvruje posebno za
lijevu i desnu stranu iste osovine, sa ugraenim vagama; 2.
dinamometrom za mjerenje sile pritiskanja na papuicu radne i pomone
konice; 3. mjernim ureajima za mjerenje pritiska zraka u konim
instalacijama zranih konica (samo za teka vozila); 4. ureaji za
mjerenje usporenja vozila na poligonu (deakcelerometar). b) za
kontrolu svjetlosnih ureaja: 1. regloskop s ugraenim svjetlomjerom
koji omoguuje utvrivanje podeenosti kratkih i dugih svjetala i
mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti postavljen na
nivelirano postolje sa ugraenom vizirnom napravom. c) za kontrolu
emisije izduvnih gasova: 1. za mjerenje zatamnjenosti izduvnih
gasova diesel motora koji mora posjedovati programsku opremu za
voenje ispitivanja i mogunost ispisa rezultata mjerenja; 2. za
mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, , HC, NOx,
CO2) benzinskih motora koji mora posjedovati programsku opremu za
voenje ispitivanja i mogunost ispisa rezultata mjerenja; d)
manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima; e) fonometar
za mjerenje buke vozila i jaine zvuka sirene vozila. U obaveznu
opremu na stanici za tehniki pregled vozila spadaju: a) nagazna
ploa za kontrolu usmjerenosti toka; b) indikator kvaliteta ili
stanja kone tenosti ili ureaj za mjerenje take isparavanja kone
tenosti; c) kanalska dizalica; d) razvlailica; e) kompresor (ili
prikljuak na kompresorsku stanicu); f) uglomjer za mjerenje
slobodnog hoda toka upravljaa kojim se moe tano utvrditi svaki
pojedinani stepen ugla zakretanja; g) uglomjer za mjerenje nagiba
prikljuka punjenja gasa na rezervoaru za gas; h) pomino mjerilo za
mjerenje dubine are gaznog sloja pneumatika ili dubinomjer; i)
ureaj za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i
prikljunih vozila; j) hronometar (toperica); k) metar ili metarsku
traku minimalne duine 25 m; l) indeks (etalon) osnovnih boja; m)
ureaj za odvoenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz
svaku tehnoloku liniju (ili prostor izmeu njih tako da se moe
upotrebljavati na vie tehnolokih linija);
n) za kontrolu nepropusnosti gasne instalacije (detektor gasa);
o) optiki ita bar-kodova vozila, povezan sa informatikim sistemom
iz stava (1) ovog lana. Postavlja se sa lijeve strane tehnoloke
linije iza prvog kontrolnog ureaja i prikljuuje na raunar
odgovarajuim prikljunim kablom maksimalne duine 3 m, da bi se oitao
bar-kod. Umjesto ovog optikog itaa na prostoru Federacije Bosne i
Hercegovine na svim ovlatenim stanicama tehnikih pregleda
instaliran je video nadzorni sistem zajedno sa jedinstvenim
informacionim sistemom, kojim su izmeu ostalih povezne stanice
tehnikih pregleda i MUP-ovi (putem IDDEEA-e bivi CIPS). p)
minimalno dva klinasta podmetaa za tokove vozila; q) sitni
automehaniarski alat; r) strunu literaturu, zbirku vaeih propisa,
procedure za pregled vozila usklaene sa propisima kojima je
regulisan nain obavljanja tehnikog pregleda koji su na snazi i
katalog sa masama praznih vozila, s) prikljuak za telefonsku
liniju. Pored prethodno navedene opreme, stanice za tehniki pregled
mogu posjedovati i: a) ureaj za ispitivanje amortizera; b) ureaj za
simuliranje osovinskog optereenja vozila koja se ispituju; c)
posebnu tehnoloku liniju za ispitivanje tehnike ispravnosti
motocikala; d) ureaj za kontrolu providnosti stakala; e) ureaj za
kontrolu najvee brzine motocikla sa kontinuiranom promjenom brzine.
Obzirom da je raspored ureaja i oprema na svakoj stanici tehnikog
pregleda razliit, to e i redoslijed radnji prilikom provjere
tehnike ispravnosti vozila time biti uslovljen.
Primjeri rasporeda opreme na stanici tehnikog pregleda Kao to se
moe vidjeti iz same liste prethodno navedenih ureaja i opreme na
stanici tehnikog pregleda, ovaj posao zahtijeva veoma veliko znanje
i uvjebanost kontrolora tehnike ispravnosti vozila. Naime, prema
provedenoj analizi u toku 2009. i 2010. godine o vremenu potrebnom
za obavljanje tehnikog pregleda putnikog automobila na velikom
broju stanica tehnikih pregleda vozila u Federaciji Bosne i
Hercegovine potrebno je oko 23 minute.
Prilikom obavljanja tehnikog pregleda vozila koje je opremljeno
dijelovima i ureajima koji nisu obavezni na vozilu, ali isti utiu
na sigurnost saobraaja na cesti, kontrolor je duan provjeriti
ispravno funkcioniranje i takvih ureaja. Dodatno, svi ureaji i
oprema na vozilu koje je proizvoa vozila ugradio moraju biti
ispravni i ispravno funkcionisati. Mnogi vlasnici vozila diskutuju
sa strunim osobljem na stanici tehnikog pregleda, o tome ta
''rade'' njihovom vozilu (zato daju toliki gas, zato toliko pritiu
konicu, to je problem ako sam na vozilo postavio ire ili vee gume
od dozvoljenih, zato mi ne daju tamne folije na staklima) i zbog
ega je njihovo vozilo tehniki neispravno, kada ''super'' koi. Jo
uvijek su koioni sistemi (radna, pomona i parkirna konica) najveim
uzrokom tehnike neispravnosti prilikom tehnikog pregleda vozila u
Federaciji Bosne i Hercegovine. U nastavku slijede neka zakonska
ogranienja kojih se moraju pridravati stanice tehnikih pregleda pri
donoenju ocjene, da li je odreeni sistem na vozilu tehniki ispravan
ili ne. SASTAV I OBOJENOST IZDUVNIH GASOVA NA MOTORNIM VOZILIMA U
skladu sa lanom 158. Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i
osovinskom optereenju vozila, o ureajima i opremi koju moraju da
imaju vozila i o osnovnim uslovima koje moraju da ispunjavaju
ureaji i oprema u saobraaju na putevima, tj. Evropskom direktivom
2003/26/EC definiu se sljedee maksimalne vrijednosti pojedinih
zagaujuih materija u izduvnim gasovima u motorima izvedenim kao: a)
Benzinski motori bez katalizatora i sonde, odnosno benzinski motori
s katalizatorom ali bez sonde, koncentracija ugljen monoksida (CO),
pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti: 1.
CO 4,5% zapreminskog dijela za motorna vozila registrovana po prvi
put prije 01.10.1986. godine pri temperaturi ulja u motoru od
najmanje 80C; 2. CO 3,5% zapreminskog dijela za motorna vozila
registrovana po prvi put poslije 01.10.1986. godine pri temperaturi
ulja u motoru od najmanje 80C. b) Benzinski motori s regulisanim
trokomponentnim katalizatorom (SCR katalizator) koncentracija
ugljen monoksida (CO), nakon to je motor postigao radnu
temperaturu, tj. minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80C pri
broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti
vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Radna temperatura
i broj okretaja motora na praznom hodu trebaju biti propisane od
strane proizvoaa vozila. Koncentracija ugljen monoksida (CO) i
vrijednost faktora vazduha pri poveanom broju okretaja motora ne
smiju prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila.
Povean broj okretaja motora mora biti propisana od strane proizvoaa
vozila. Ako podaci proizvoaa nisu poznati, sadraj ugljen monoksida
(CO) i vrijednost faktora vazduha ne smiju prelaziti: 1. CO 0,5%
zapreminskog dijela pri broju okretaja motora na praznom hodu; 2.
CO 0,3% zaprem. dijela pri broju okretaja motora ne manjim od 2000
min-1; 3. Vrijednost faktora vazduha = 1,00 0,03. Dizel motori
nakon to je postignuta radna temperatura propisana od strane
proizvoaa vozila, tj. min. temperatura ulja od najmanje 80C,
srednji koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa (k) nakon tri ili vie
slobodnih ubrzanja neoptereenog motora od brzine okretaja na
praznom hodu do najvee brzine okretaja, ne smije prelaziti
vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Ako podaci
proizvoaa o srednjem koeficijentu zacrnjenja i radnoj temperaturi
motora nisu poznati, onda srednji koeficijent zacrnjenja izduvnog
gasa (k) ne smije prelaziti vrijednost: a) k 2,5 m-1 za usisne
motore (SDI); b) k 3,0 m-1 za prehranjivane (nadpunjene) motore
(TDI); c) k 1,5 m-1 za Euro 4 i Euro 5 motore.
Koliine tetnih materija prethodno navedene za benzinske i dizel
motore ne odnose se na sljedea vozila: a) vozila opremljena s
benzinskim dvotaktnim motorima; b) vozila opremljena benzinskim
motorima ako su proizvedena prije 1970. godine; c) vozila
opremljena benzinskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije
vea od 50 km/h; d) vozila opremljena dizel motorima ako su
proizvedena prije 1980. godine; e) vozila opremljena dizel motorima
ako im konstrukcijska brzina nije vea od 30 km/h. Kod vozila na
alternativna pogonska goriva (LPG, CNG), prilikom odreivanja
koliine tetnih materija u izduvnim gasovima, koristi se gorivo koje
daje nepovoljniju emisiju. TEHNIKI USLOVI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI
KOIONI UREAJI NA VOZILIMA Tehniki normativi za ocjenu efikasnosti
sistema koenja motornih i prikljunih vozila iznose:
Normativi iz prethodne tabele primjenjuju se tako da se suma
sila koenja na obodu svih tokova koje nastaju neposredno prije
blokiranja toka (ili suma sila koenja aktiviranih maksimalnim
silama aktiviranja) podijeli s teinom vozila uveanom za teinu
tereta koji se trenutno nalazi u njemu i pomnoi s konstantom 100.
Ovako dobiveni rezultat mora biti vei ili jednak propisanoj
vrijednosti koeficijenta koenja. Razlika sila koenja za radnu
konicu na tokovima iste osovine ne smije biti vea od 25%, a za
pomonu konicu 30%. Za izraunavanje postotka razlike sile koenja na
istoj osovini uzimaju se sile koenja koje nastaju neposredno prije
blokiranja tokova ili sile koenja aktivirane maksimalnim silama
aktiviranja. Za osnovicu izraunavanja postotka razlike sile koenja
toka na istoj osovini, uzima se vea sila koenja. Nejednolikost sile
koenja na toku ne smije biti vea od 20%. Postotak nejednolikosti
sile koenja izraunava se na priblino polovini sile koenja koja
izaziva blokadu. Za osnovicu izraunavanja postotka nejednolikosti
sile koenja, uzima se vea sila koenja. Kod vozila koja imaju dva
kruga koenja u sluaju otkaza jednog kruga, preostali krug treba
osigurati koni koeficijent od 15%. Sistem koenja radne konice treba
biti takav da izdri maksimalnu silu na papuicu konice od 100 daN
(tj. 100 kg).
Na svim vozilima koja imaju ugraene ureaje ili programe za
automatsku regulaciju sile koenja proporcionalno promjeni
optereenja, moraju biti na vidljivom mjestu postavljeni svi tehniki
podaci za podeavanje tog ureaja. Vozila koja se ne mogu ispitati na
statikom ispitivanju konica (valjcima) ispituju se koenjem u vonji
na ravnoj i suhoj asfaltnoj povrini, koritenjem deakcelerometra
ureaja za mjerenje usporenja vozila. Ovako dobiveno usporenje mora
biti vee ili jednako od apsolutne vrijednosti koeficijenta koenja
pomnoenog s konstantom 10. Minimalna poetna brzina tokom ovih
ispitivanja iznosi 50 km/h za putnika vozila, 40 km/h za druga
motorna vozila, a za motorna vozila koja ne mogu postii te brzine,
80% od njihove maksimalne brzine. Radna i specijalna vozila koja na
ravnom putu ne mogu razviti brzinu veu od 55 km/h mogu imati
smanjeni koeficijent koenja za 30% od propisanog za radno i pomono
koenje. Temperatura isparavanja tekuine u koionom sistemu, ne smije
biti nia od 155C. Razlog je veoma ozbiljan, a to je velika mogunost
pojave vazdunih depova u koionoj tenosti i propadanja konice
prilikom naglog koenja. I tako dalje.
