3as - TDS

TEHNIČKI PREGLED MOTORNIH VOZILATehnički ispravna vozila su veoma važan

faktor bezbijednosti saobraćaja. Samo tehnički ispravna vozila mogu garantovati njegovu bezbjednu primjenu pa je, zbog toga, tehnička ispravnost vozila i osnovni uslov za registraciju vozila.

2

Razvoj tehničkog pregleda u Evropi

Dugo vremena poslije Drugog svjetskog rata tehnički pregled vozila kao obvezan vid kontrole tehničke ispravnosti vozila nije obavljan u većini zemalja Evrope. Međutim, nakon direktive Europske ekonomske zajednice (EEC) koja je donesena 1977. godine (77/143/EEC), većina evropskih zemalja uvodi obavezan tehnički pregled prije puštanja vozila u promet. Kuriozitet predstavlja podatak da je bivša država (Jugoslavija) na ovim prostorima prihvatila preporuke ove direktive i uvedena je obaveza obavljanja tehničkog pregleda vozila jednom godišnje.

3

Ova direktiva je više puta mijenjana, da bi u cjelosti bila zamijenjena direktivom Evropske unije (EC) 1996. godine (96/96/EC). I ova direktiva je već doživjela niz promjena zbog tehničko-tehnološkog razvoja automobila, ali i opreme koja se koristi na stanicama tehničkog pregleda prilikom ispitivanja tehničke ispravnosti vozila.

4

U mnogim evropskim zemljama, tehnički pregled vozila vrši se u periodu od dvije i više godina (tri godine za novoproizvedena vozila), a ne svake godine. Djelimično je tome uzrok relativno veliki broj vozila, visok standard (voze se u prosjeku mlađa vozila, vrši se redovno servisiranje i opravak vozila u ovlaštenim radionicama), povećan je broj kontrolisanih vozila putem vanrednih tehničkih pregleda, visoka svijest o neophodnosti tehničke ispravnosti, kvalitetnija izrada cesta i sl. Međutim, pojedine članice Evropske unije smatrale su da je ovo neprihvatljivo, naročito za komercijalna vozila, koja godišnje prevaljuju daleko više kilometara nego druga vozila. Tako je na prijedlog Austrije donesena direktiva 2000/30/EC.

5

U osnovi, ovom direktivom se uvodi princip slučajnog uzorka prilikom provjere tehničke ispravnosti komercijalnih vozila koja se kreću zemljama Unije, uvode kriteriji koje moraju ispunjavati vozila s posebnim akcentom na emisiju ispušnih gasova, ograničivač brzine, te uređaj sa ugrađenim dijagnostičkim sistemom (OBD). Uglavnom se kontrolišu ona vozila kod kojih se na osnovu vizualnog pregleda može izvesti zaključak o mogućoj tehničkoj neispravnosti ili ozbiljnijim nedostacima, kako u pogledu ispravnosti vozila, tako i u pogledu emisije buke i povećane emisije ugljenmonoksida (CO) u ispušnim gasovima.

6

Osnovne postavke direktive 96/96/EC

Direktivom se na jedinstven način daje preporuka članicama Evropske unije o načinu vršenja tehničkog pregleda vozila, kriteriji za ocjenjivanje tehničke ispravnosti vozila, sklopovi, uređaji i dijelovi koje treba kontrolisati, učestalost pregleda, način sačinjenja zapisnika i izvještaja.

7

Veoma je važno istaći da su uvedene tri ocjene tehničke

ispravnosti vozila:tehnički ispravna vozila – prolaze na

tehničkom pregledu;vozila sa nedostacima koji bitno ne umanjuju

sigurnost prometa i koje je potrebno otkloniti u zadanom roku – nije potreban ponovni tehnički pregled;

vozila koja zbog tehničke neispravnosti ne mogu biti puštena u promet, obavezan je popravak i tehnički pregled prije ponovne upotrebe.

8

Kontrola tehničke ispravnosti vozila obuhvata detaljnu kontrolu svih uređaja vozila, bitnih sa gledišta bezbijednosti vožnje, a vrši je, na redovnom tehničkom pregledu, ovlaštena organizacija za vršenje tehničkog pregleda vozila. U ovu svrhu, ovlaštene organizacije za vršenje tehničkog pregleda vozila moraju biti opremljene odgovarajućom ispitivačkom opremom i uređajima, a moraju raspolagati i odgovarajućim stručnim kadrom

9

Član 217. (ZOOBS na putevima u BiH)(1) Radi provjeravanja tehničke ispravnosti

motornih i priključnih vozila, obavljaju se tehnički pregledi tih vozila.

(2) Tehnički pregled vozila može da bude redovni i vanredni.

(3) Na tehničkom pregledu utvrđuje se da li motorno ili priključno vozilo ima propisane uređaje i opremu i da li je u ispravnom stanju, te da li ono ispunjava i druge propisane uslove za učestvovanje u saobraćaju.

(4) O izvršenom tehničkom pregledu motornih i priključnih vozila vodi se evidencija.

10

Član 218.(1) Novoproizvedena motorna i priključna

vozila, nakon tehničkog pregleda prije prve registracije, vlasnici su dužni da odvezu na redovan tehnički pregled u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije.

(2) Vozila stara dvije i više godina vlasnici su dužni da odvezu na tehnički pregled svakih 12 mjeseci.

11

Član 219.(1) Redovni tehnički pregled vozila obavlja se

jedanput godišnje, a za određena motorna i priključna vozila (vozila kojima se vrši javni prijevoz putnika ili prijevoz opasnih materija, kao i vozila kojima se vrši obučavanje kandidata za vozače) svakih šest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

12

Član 231.(1) Na vanredni tehnički pregled uputiće se motorno

ili priključno vozilo koje je isključeno iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobraćajnoj nezgodi toliko oštećeno da se opravdano može zaključiti da su na njemu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za bezbjednost saobraćaja, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na tečni gas, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila, vozilo koje izduvnim gasovima ili na drugi način prekomjerno zagađuje vazduh, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku.

13

Tehnički pregled vozila vrše istovremeno najmanje dva ovlaštena radnika sa radnim iskustvom dužim od godinu dana, od kojih jedan mora imati najmanje SSS – saobraćajnog ili mašinskog smjera, a drugi stručnu spremu KV ili VKV automehaničara, odnosno biti automehaničar trećeg ili četvrtog stepena stručne spreme.

Radnici koji vrše tehnički pregled moraju poznavati propise kojima se regulišu pitanja u vezi sa tehničkim uslovima koje moraju ispunjavati vozila u saobraćaju, kao i druge propise o vršenju tehničkog pregleda vozila i moraju biti obučeni za rukovanje svim uređajima i opremom koji se pri pregledu upotrebljavaju.

14

Prije početka tehničkog pregleda vozila utvrđuje se da li određeni tehnički ili drugi podaci o vozilu, koji se upisuju u registracioni list, odgovaraju podacima koji su upisani u ispravu o nabavci vozila, odnosno u saobraćajnu dozvolu ili potvrdu o registraciji, ako je vozilo već bilo registrovano. Ako se utvrdi neslaganje ovih podataka ne smije se ovjeriti registracioni list, odnosno izdati potvrda o tehničkoj ispravnosti vozila, osim ako se promjena dokazuje odgovarajućim ispravama, odobrenjem, računom o kupovini i sl.

Tehnicki pregled vrši se samo ako je vozilo uredno obojeno, čisto, i bez vidljivih oštećenja karoserije i boje, odnosno da ta oštećenja ne prelaze 5% od limenih površina, karoserije i boje…

15

Na tehničkom pregledu provjeravaju se svi uređaji koji su serijski ugrađeni u vozilo, bez bitnog rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj ploči svijetli indikator upozorenja koji se odnosi na zračni jastuk, nadzornik tehničke ispravnosti vozila neće provjeravati postojanje istog, niti će rastavljati spomenuti sklop, nego će vozilo proglasiti tehnički neispravnim.

16

KORAK PO KORAK

17

1. Prilikom prijave vozila u informatički sistem, potrebni su sljedeći dokumenti: lična karta (LK), saobraćajna dozvola (SD), i u slučaju da u sistemu nema podataka o vozilu potrebna je i knjižica vozila (KV).

2. Identifikacija vozila se smatra početkom tehničkog pregleda, gdje nadzornik uspoređuje podatke iz saobraćajnih dokumenata pregledom VIN oznake i registracijskih tablica. Nakon toga provjerava opšte stanje vozila, uspoređuje tehničke karakteristike guma na vozilu i u SD, pregledava staklene površine, sigurnosne pojaseve, podizače stakala, opremu vozila (kutija prve pomoći, sigurnosni trokut, rezervne sijalice...) i dr.

18

Prilikom kontrole kočnica nadzornik se vozilom navozi na uređaj za ispitivanje kočnica vozila, te ispituje kočionu silu na prednjoj i zadnjoj osovini, te kočionu silu pomoćne (mehaničke) kočnice. Ukupni koeficijent sile kočenja radne kočnice za putnička vozila ne smije biti manji od 50%, a pomoćne kočnice 20%. Razlika sila kočenja za radnu kočnicu na točkovima iste osovine ne smije biti veća od 25%, a za pomoćnu kočnicu 30%. Nejednolikost sile kočenja na jednom točku ne smije biti veća od 20%. Postotak nejednolikosti sile kočenja izračunava se približno na polovici sile kočenja koja izaziva blokadu, a za osnovicu izdačunavanja se uzima veća sila kočenja. Sva odstupanja od ovih zakonskih normi značilo bi ne samo pad na tehničkom pregledu, nego i opasnost na cesti iz razloga što bi se vrlo vjerojatno prilikom naglog kočenja vozilo zanijelo, pa čak i prevrnulo.

19

Pregledom vozila na kanalu nadzornik pregledava cijeli donji postroj, koroziju, izduvni sistem, dijelove ovjesa, poluge i zglobove, prijenosni mehanizam, pragove, unutrašnju stranu guma itd. Ono što nadzorniku pomaže u dijagnostici navedenih dijelova i sklopova je razvlačilica, dizalica ili pak platforma dizalica (ovisno o tehničkoj izvedbi tehnološke linije).

20

EKO TEST. Kod ispitivanja izduvnih gasova motornih vozila nadzornik se koristi analizatorom gasova, pomoću kojeg ispituje udio štetnih gasova (tvari) u ispuhu vozila. Eko – testu podliježu vozila s benzinskim motorima koja su proizvedena 1970. godine (i mlađa), te vozila s dizel motorima koja su proizvedena 1980. godine i mlađa. Vozila s ugrađenom plinskom instalacijom NE PODLIJEŽU ispitivanju ispušnih gasova.

21

Prilikom pregleda kočione tečnosti, nadzornik koristi indikator tačke isparavanja tečnosti za kočnice, gdje kontroliše zakonski propisanu minimalnu temperaturu tačke isparavanja od 155 °C.

Na kraju tehnološke linije pregledava se intenzitet i usmjerenost svjetala uređajem pod nazivom regloskop Na svakom vozilu je tačno određen postotak nagiba svjetala od strane proizvođača koji se uglavnom kreće u rasponu od 1% do 1,3% što je u pravilu označeno na plastičnom nosaču ili na naljepnici u motornom prostoru. Regloskopom se kontrolišu kratka, duga i svjetla za maglu, pod uslovom da je vozilo neopterećeno i uređaj za podešavanje visine svjetala u vozilu podešen na nulu.

22

Po završetku tehničkog pregleda nadzornik donosi završnu ocjenu tehničke ispravnosti vozila, te sve rezultate unosi u bazu podataka (program za automatsku obradu podataka). Nakon toga ispisuje zapisnik o tehničkom pregledu, sve pojedinosti koje isti sadrži usmeno objašnjava vlasniku vozila, odnosno vozaču. U slučaju da je vozilo tehnički ispravno, ispunjen je prvi uslov za registraciju vozila.

23

Nakon ovjere tehničke ispravnosti vozila, te naplate propisanih obaveza (naknade za upotrebu javnih cesta i posebne naknade za okolinu, te police obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti) vozilo se može registrovati, odnosno produžiti valjanost saobraćajne dozvole.

24

MJERNI UREĐAJIUređaj za ispitivanje kočnica vozila

25

Kanal

26

Razvlačilica

27

Kanalska dizalica

28

Platformska dizalica

29

Analizator gasova

30

Indikator tačke isparavanja tečnosti za kočenje

31

Regloskop

32

POTREBNA DOKUMENTALična karta

33

Saobraćajna dozvola - potvrda o registraciji

34

Knjižica vozila

35

Kontrolni list

36

Zapisnik o tehničkom pregledu

37

Registarske tablice u BiH

38