www.grijanjetuzla.com

T E H N I K I U S L O V I za prikljuenje na sistem daljinskog grijanja i isporuku

toplinske energije

Tuzla, decembar 2009. godine

2

2

2

Na osnovu lana 113. Statuta Centralno grijanje d.d. Tuzla, Nadzorni odbor je, na sjednici odranoj dana 05.01.2010. godine, usvojio akt broj 01-5439-2010/II-VNR-1, Tehniki uslovi za prikljuenje na sistem daljinskog grijanja i isporuku toplinske energije. Na taj akt je Opinsko vijee Tuzla, dana 28.01.2010. godine, dalo saglasnost broj 01-05-610-2010 alineja 1)

I. OPTE ODREDBE

LAN 1.

Tehniki uslovi za prikljuenje na sistem daljinskog grijanja i isporuku toplinske energije (u daljnjem tekstu: Tehniki uslovi) su uslovi koje moraju ispunjavati distributer, investitori, projektanti i izvoai radova za prikljuenje na sistem daljinskog grijanja i isporuku toplinske energije za grad Tuzlu.

LAN 2.

Tehniki uslovi propisuju projektovanje, izvoenje, prikljuivanje, rad i odravanje prikljunih vrelovodnih i toplovodnih vodova, toplinskih podstanica i internih toplinskih ureaja.

CENTRALNO GRIJANJE d.d. Tuzla (u daljnjem tekstu: distributer) e isporuivati toplinsku energiju samo onim potroaima koji e prikljuenje i koritenje toplinske energije sa sistema daljinskog grijanja izvriti u skladu sa ovim Tehnikim uslovima.

LAN 3.

Toplinska energija iz sistema daljinskog grijanja moe se koristiti samo za zagrijavanje, te klimatizaciju po posebnim uslovima.

Za korienje toplinske energije u druge svrhe potroa i distributer se dogovaraju posebnim ugovorom (npr. priprema tople sanitarne vode).

LAN 4.

Tehniki uslovi, uz Opte uslove i Tarifni pravilnik, predstavljaju osnovne akte za definisanje uslova za prikljuenje na sistema daljinskog grijanja grada Tuzle i isporuku toplinske energije.

LAN 5.

Investitori, projektanti i izvoai radova pored ovih tehnikih uslova moraju se pridravati svih vaeih zakona i tehnikih propisa, standarda i normativa struke, kao i projektnog zadatka koji je odobren od strane distributera.

II. KARAKTERISTIKE ELEMENATA SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJA

LAN 6.

Toplinska mrea Toplinska mrea distributera za prenos toplinske energije sastoji se od dvije cijevi,

dovodne i povratne.

3

3

3

Dovodna cijev lei desno, gledano od izvora proizvodnje prema potroau i oznaena je sa crvenom bojom, a povratna cijev lei lijevo, gledano od izvora proizvodnje prema potroau i oznaena je sa plavom bojom.

Kao materijal za vrelovode i toplovode u pravilu se koriste predizolirane cijevi. Zbog neureenog katastra podzemnih instalacija i fenomena tonjenja preporuuje se primjena fleksibilnih predizoliranih cijevi.

Proizvoa i isporuilac cijevi mora posjedovati certifikate kvalitete ISO 9001 i ISO 14001, a materijal mora odgovarati vaeim normama EN 253, 448, 488 i 489. Predizolirane fleksibilne cijevi treba da ispunjavaju sljedee karakteristike:

1. Materijal cijevi Sastav: Valovita cijev iz Crom-Nikl elika prema

X5 CrNi 18-10 (1.4301, AISI 304) ili X6 CrNiMoTi 17-12-2 (1.4571, AISI 316Ti) ili X2 CrNiMo 17-12-2 (1.4404, AISI 316L)

Zahtjev: Kvalitet elika po EN 10088 2. Toplinska izolacija

Sastav: Gibljiva PIR-pjena (polyisocyanurat), bez CFC-a, otporna do 160 C (jednokratno do 180 C), toplotna provodljivost = 0,025 W/mK pri srednjoj temperaturi 50 C.

Predizolirane eline cijevi treba da ispunjavaju sljedee karakteristike:

1. Materijal cijevi tange: uzduno avno varene ili uzduno spiralno varene eline cijevi Kvaliteta 114.3 P235TR1/TR2 gem. CEN 217-2, EN 10220/EN 10217-1

139.7 P235 GH gem. CEN 217-2, EN 10220/EN 10217-2

Norma: EN 253 Atest ispitivanja: EN 10204 - 3.1

2. Toplinska izolacija Sastav: Polyurethan-ska pjena, sastavljena iz 3 komponente: Polyol, Isocyanat i

Cyclopentan, koja se dobija mjeanjem i doziranjem pod visokim pritiskom; toplotna provodljivost = 0,026 W/mK pri srednjoj temperaturi 50 C.

Za cijevi do NO 100 koriste se cijevne spojnice, a NO 100 i vee elektrozavarujue spojnice.

Primjenjene predizolirane cijevi moraju imati instalisanu opremu za detekciju kvarova tipa Brandes i to: 1xCrNi, crvenu izoliranu i perforiranu 1.1 mm / 0.5 mm2 i 1xCu, zelenu izoliranu 1.3 mm / 0.8 mm2.

Vrelovodni prikljuak za svaku podstanicu mora imati u prikljunoj komori zaporne organe (kuglaste slavine). Izuzetno ukoliko je u jednoj prostoriji smjeteno vie podstanica , onda je mogue izvesti jedan zajedniki ogranak ,a u prostoriji izvesti prikljuke za svaku toplinsku podstanicu.

Toplovodni prikljuak za svaki objekat mora imati u prikljunoj komori zaporne organe (kuglaste slavine).

Trasom vrelovoda pored cijevi povrata obavezno je polagati 2x2PDH cijevi. Ukoliko investitor eli moe se odobriti i polaganje crnih cijevi u AB kanalu.

Nosioc toplinske energije u vrelovodnoj mrei (radni medij), je hemijski pripremljena voda, temperaturnog reima 145/75 o C.

4

4

4

Vrelovod i toplovod Sistem vrelovoda i toplovoda sa odgovarajuom opremom je sastavni dio postrojenja za

isporuku energije. Obzirom da se vrelovodi prenose u sredstva rada distributera , to je nadzor nad izgradnjom (mainski i graevinski dio) iskljuivo u nadlenosti ovlatenog osoblja distributera.

Izbor, postavljanje i montaa Polau se podzemno u ulicama kroz zelene povrine i eventualno kroz dvorita i podrume

objekata. Trase moraju biti usaglaene sa ostalim komunalnim instalacijama, za to je potrebno imati saglasnost svih zainteresovanih organizacija. Usaglaeno stanje se unosi na situacijama 1:1000 i dostavlja projektnoj organizaciji.

Vrelovodi se rade u izvedbi NP 25/16, a toplovodi u izvedbi NP 16. Projektovani temperaturni reim je 150/75o C a za toplovod 90/70o C.

Za cijevi manje od NO 20 NO 40 koristiti beavne eline cijevi od materijala . 12.12. Cijevi NO 40 NO 300 beavne eline cijevi, takoer . 12.12. Cijevi vee od NO 300 su avne (spiralno varene) od .0345.

Izvoa radova na postavljanju vrelovoda i toplovoda se obavezuje da: tehniku zavarivanja, ispitivanja kvaliteta zavarenih spojeva kao i ispitivanje strune sposobnosti zavarivaa izvode prema JUS C.T.3.001-100 i Tehnikim propisima o kvalitetu zavarenih spojeva za nosae eline konstrukcije. Kontrolu zavarenih spojeva vriti ultrazvukom ili rendgen postupkom.

Odstupanje promjera cijevi na krajevima koji se vare ne smije da prelazi + 1 mm. Cijevi se moraju u ovu svrhu odabrati, a po potrebi doraditi.

Za tankostijene cijevi 4 mm je autogeno zavarivanje, a za vee debljine dolazi u obzir elektroluno zavarivanje. Pripremu rova vriti korektno saglasno propisanim elementima, a prilikom rada primjeniti odgovarajui dodatni materijal.

Cijevi za vrelovod i toplovod mogu variti samo varioci s atestom 0,9 u sva etiri poloaja. Po zavretku montae, prije izolovanja, slijedi ispitivaanje cjevovoda: - 30% radiografske kontrole ukupnog broja zavarenih avova, - Kontrola nepropusnosti (hladna proba) na pritisak 1,3 puta vei od pogonskog, a

gubitak pritiska na trasi ne smije biti u roku od 2 sata, - Po tom osnovu obavezno se sainjava zapisnik. Cjevovodi se postavljaju tako da polazni vod bude na desnoj strani kanala, gledano u

smjeru od izvora energije ka potroaima.

Oprema i armatura Za krivine i koljena koristiti standardne komade. Ukoliko se isti izrauju zavarivanjem

obavezna je radiografska ili ultrazvuna kontrola zavara. Za izbor armature mjerodavan je radni pritisak i temperatura u izvedbi NP 25 ukoliko nije

propisano drugaije. Pri izboru pregradne armature birati onu sa najmanjim otporom. Sila zatvaranja i otvaranja ne smije prei 300 N, a ako prelazi koristiti armaturu sa pogonom preko reduktora. Smjer okretanja kod zatvaranja mora da je udesno. Vrijeme zatvaranja tj. brzinu zatvaranja armature birati tako da se ni u mrei ni u kunim instalacijama ne pojavljuju nedozvoljene sile pritiska.

Samo prirubnike spojeve koristiti kod elemenata za ugradnju u cjevovod. Primjenjivati odgovarajue prirubnice za odgovarajuu armaturu i opremu cjevovoda. Proraun prirubnica obaviti prema DIN 2005. Za ureaje za zatvaranje i povratne ventile vrelovoda primijeniti kao materijal samo elini liv ili liveno eljezo sa kuglastim grafitom.

Kao materijal za zaptivanje treba primijeniti klingerit ili materijal iste vrijednosti. Prije postavljanja treba ga premazati grafitnom pastom ili manganovim kitom.

Na glavnom vodu daljinskog grijanja (otprilike svakih 500 m) predvidjeti mogunost zatvaranja cjevovoda, da bi se olakalo naknadno pravljenje prikljuaka-ogranaka ili slinih radova. Na karakteristinim mjestima prema dogovoru sa isporuiocem predvidjeti na magistralnim vrelovodima pregradne organe sa el. Motornim pogonima i daljinskim upravljanjem.

U dogovoru sa isporuiocem na zahtjevanim mjestima predvidjeti mjesto za mjerne ureaje (protok, pritisk, temperatura) kao i kablove za daljinski prenos mjernih vrijednosti.

Zatita od korozije

5

5

5

Cjevovodi, armature, oslonci i svi metalni dijelovi moraju biti zatieni od korozije odgovarajuim premazima, otpornim na spoljnje uticaje, vlagu, temperaturu, kiselinu itd. Pored zatienih premaza, spoljnji dijelovi cjevovoda i armatura u komorama trebaju biti obojeni odgovarajuim bojama prema propisima.

Vrelovodi i toplovodi moraju biti uzemljeni.

Pranjenje, ispitanje vazduha i ispiranje Padove, odnosno uspone cjevovoda treba prilagoditi terenu. Bilo koji nagib je povoljan, ali

mora biti bezbjedno besprijekorno pranjenje cjevovoda. Na niim takama obezbjediti mjesta za pranjenje cjevovoda, a organi za pranjenje

moraju biti dovoljnog prenika i pristupani. Za sve dimenzije koristiti kuglaste slavine. Za vrijeme pogona ovu armaturu osigurati slijepim prirubnicama.

Na najviim takama cjevovoda obezbijediti ozraivanje za isputanje vazduha kod punjenja i uputanje kod pranjenja vode, pomou sudova skupljaa vazduha na koje treba ugraditi ozrane ventile sa prelivnom cijevi do jame u podu ahta. Cijevi se prije ugradnje moraju sa unutranje strane oistiti od pijeska, zemlje, kamenja i ostalih neistoa. U svakom sluaju potrebno je cjevovode ili njegove dionice isprati od svih neistoa. Ispiranje izvriti hidrodinamikim nainom uz prisustvo nadzornog organa.

Oslonci i kompenzatori Konstrukcije oslonaca moraju da zadovolje i izdre statiko i dinamiko optereenje. Kod dinamikih optereenja voditi rauna o moguim hidraulinim udarima, kolebanjima pritiska i dr. Oslonce treba izvesti tako da pregib usljed vlastite teine, teine vode te aksijalnih sila usljed diletacije ne poremeti kontinuitet nagiba cjevovoda. Pri ovome treba uzeti u obzir i eventualne greke montae. Kako su oslonci u veini sluajeva nepristupani, moraju se konstruisati, izvesti i zatititi tako da im nije potrebno odravanje. Pokretni oslonci moraju omoguiti uzduno i popreno pomjeranje cjevovoda, prouzrokovano temperaturnim uticajima. Na nepristupanim mjestima predvidjeti klizne pokretne oslonce. Vodee oslonce za U. L i Z kompenzatore prilagoditi konstrukciji ovih kompenzatora. Za aksijalne kompenzatore vodee oslonce izvesti prema uputstvu. Kod vrstih oslonaca voditi rauna da i kod rastereenih oslonaca sa aksijalnim kompenzatorima moe da se pojavi sila od unutranjeg pritiska, jer postoji mogunost brzog zatvaranja pregradnog organa na cjevovodu radi kvarova. vrste oslonce u principu postavljati pored ravanja, odvajanja i pregradnih organa. Projekat vrelovodne, odnosno toplovodne mree treba obavezno da sadri:

- Hidraulini proraun sa pijezometrijskim dijagramom za ogranke i glavne pravce, - Mehaniki proraun, - Proraun optimalne debljine izolacije. Kompenzacione ureaje vrelovoda treba raunati za vrnu temperaturu od 150o C, a toplovada za 100o C.

Gdje god je mogue, ostvariti i primijeniti samokompenzaciju cjevovoda. Kompenzatori u obliku lire mogu biti, u neprohodnim kanlima. Aksijalni kompenzatori (harmonikasti ili teleskopski) moraju biti u pogodnim ahtovima koji osiguravaju mogunost demontae i ugradnje novog ureaja za kompenzaciju. U cilju unifikacije i odravanja u razvodnim i povratnim cjevovodima ugrauju se kompenzatori istih dimenzija.

Ogranci i odvojci Ogranke i odvojke treba izvesti tako da kod postojeih vodova veih od NO 100, promjer prikljuka ne bude manji od promjera cjevovoda na koji se prikljuuje, odnosno odvaja, a kod cjevovoda manjih od NO 100 najmanje 50 mm. Pri daljem voenju prikljuak ili odvojak se reducirana potreban promjer. Neposredno iza zapornih organa prikljuka ugrauje se vrsti oslonac uz aht, kako se sila sa prikljuka ne bi prenosila na magistralni vrelovod. Prikljuak po mogunosti izvesti na gornjoj strani cjevovoda. Preporuuje se kod izvedbe prikljuka, primjena lukova za zavarivanje prema DIN 2606.

6

6

6

Izolacija Debljinu izolacije odrediti prema ekonomskom optimumu. U svakom sluaju pad temperature ne smije da pree 10o C/km. Od ekonomske debljine izolacije moe se odstupiti ako temperatura okoline ne pree neki maksimum, npr. podrumske prostorije, prolaenje kroz zelene povrine radi zatite zelenila itd.

Izolacioni materijal ne smije da mijenja hemijska i fizikalna svojstva tokom vremena i zbog temperature. Ne smije postojati mogunost hemijske reakcije izmeu cjevovoda i izolacionog materijala i ne smije da se lijepi na cjevovod tokom vremena. Preporuuje se staklena vuna u jastucima sa dva voala ili mreom. U sluaju totalnog kvaenja izolacionog sloja, treba da zadri prvobitni volumen. Kapilarna vlaga treba da moe da se odstrani kod pogonske temperature cjevovoda. Izolacioni materijal treba zatititi od mehanikih oteenja naroito u prostorijama gdje je omoguen pristup ovlatenim ili neovlatenim licima.

U kanalima razmak izmeu spoljnih slojeva izolacije na polaznom i povratnom vodu treba da bude 200 mm. Treba izbjegavati dodirivanje. U svakom sluaju, izolacija ne smije biti naslonjena na zidove kanala ili betonske stubove. Ne dozvoljava se zajednika izolacija cijevi koje imaju razliite temperature. Kod ravanja i odvajanja izolacija ne smije biti prekinuta.

Prirubnice, armatura i ostala oprema na cjevovodu treba da su izolovani, ali sa mogunosti skidanja prilikom popravki i radova.

Izolaciju izraditi staklenom vunom u mrenim jastucima sa oblogom od ter papira u neophodnim kanalima, a povezivanje izvriti sa pocinanom ili aluminijskom trakom debljine 0,7 mm, a u poluprohodnim i prohodnim kanalima, ahtovima i komorama sa oblogom od pocinanog ili Al lima.

Prije oblaganja jastuka od staklene vune skrojiti tako da se dobije kod omotavanja potpuno nalijeganje krajeva jedan na drugi bez smanjenja debljine jastuka. Za oblogu izolacionog sloja primijeniti drae odstojanja na rastojanjima max 1 m.

Izolacija se postavlja tek poslije uspjeno izvedene probe cjevovoda na hladni vodeni pritisak.

Kanali i ahtovi Tehnoekonomskom analizom treba utvrditi koji je minimalni promjer cijevi, koje se polau

u kanal. Kanali mogu biti neprohodni, poluprohodni i prohodni. Izbor vrste kanala zavisi od situacije na terenu i potrebe eksploatacije (remont, odravanje, kontrola).

Mogue je koristiti i beskanalno polaganje cijevovoda tamo gdje to situacija dozvoljava. Prilikom projektovanja u kanalima predvidjeti mjesto za polaganje kablova za dispeerski

centar i energetskih kablova za armaturu sa el. motornim pogonom. Kanale treba predvidjeti sa armaturom od betonskog elika. vrstoa kanala na prelazima ispod ceste mora biti takva da izdri prelaz tekih vozila ije je osovinsko optereenje do 11 kN.

Za cjevovode prenika cijevi 300 mm kanali ispod puta moraju biti najmanje poluprohodni. Na trasama ili terenima gdje su visoke podzemne vode obezbijediti vodonepropusnost

kanala. Posebno odrediti panju u zaptivanju montanih pokrivnih ploa, kanala zbog mogueg prodora povrinskih voda.

Pokrivne ploe kanala izvesti od armiranog betona sa kukama ili uicama za dizanje. Leite vrstih (fiksnih) taaka treba izvesti tako da mogu izdrati maksimalne sile

temperaturnih naprezanja i probnog pritiska. Predvidjeti i izvesti dno kanala sa padom, radi oticanja oborinskih voda koje prodiru u

kanal. Odvodnjavanje kanala obezbijediti spojem sa oborinskom kanalizacijom, a za sluaj isputanja tople vode i spoj sa kanalizacijom preko bunara za hlaenje. U svakom sluaju u podu ahta ili komore ili dna kanala predvidjeti udubljenje za usisnu korpu pumpe za odmuljivanje. Prikljuenje na kanalizacionu mreu i udubljenje u ahtu izvesti ispod poklopnog poklopca ahta ili komore.

Primijeniti dilatacione fuge, u cilju spreavanja pucanja kanala zbog temperaturnih dilatacija ili slijeganja terena.

Na odreenim mjestima kanala, predvijeti ahtove ili komore za smjetaj armature i ostalih ureaja na cjevovodima, kao i na odvojcima ili ukrtanjima mrea.

7

7

7

Moraju biti dimenzionirani tako da je ovlatenom osoblju omoguena normalna manipulacija sa ureajima, odnosno normalan ulaz i izlaz sa penjalicama.

Komore na magistralnim cjevovodima i vee komore moraju imati dva ulaza-poklopca (min 70x70 cm). Za poklopce koji se nalaze u zahvatu saobraajnica voditi rauna o nosivosti poklopca i negovom zaptivanju zbog prodora oborinskih voda, kao i nain obezbjeenja od ulaska neovlatenih lica.

Komore i ahtovi na magistralnim cjevovodima moraju biti obezbijeeni od podzemnih voda (vodonepropusni beton ili hidroizolacija) i sa sabirnikom vode sa ispustom vezanim za kanalizaciju ili drenani sloj i opremljenipouzdanom napravom koja e sprijeiti prodiranje vode u aht. Veza ahta i kanala mora biti takva da voda koja prodre u kanal ne ovlai izolaciju cijevi.

LAN 7.

Komore na trasi vrelovoda moraju biti dimenzija da omoguavaju manipulaciju armaturom koja je montirana.

Poklopac komore mora biti dimenzija 700x700 mm izraen od ljevanog eljeza za potrebno optereenje zavisno od lokacije i mjesta postavljanja.

Svaka komora mora imati odvodnju spojenu na kanalizacionu mreu. Izuzetno ako to nije mogue distributer moe odobriti odvodnju na neki drugi nain.

LAN 8.

Zaporni organi na vrelovodnoj i toplovodnoj mrei u pravilu su kuglaste slavine odgovarajueg temperaturnog reima i nazivnog pritiska. Za nazivne dimenzije NO 150 i vie zaporni organi moraju imati prenos za smanjenje potrebne sile zatvaranja.

Za nazivne dimenzije NO 150 i vie zaporni organi koji se ugrauju na prikljuke na magistralnom vrelovodu ugraditi elektro motorne pogone.

LAN 9.

Vrelovodna mrea distributera radi kao zatvoreni sistem, sa statikim pritiskom. Transport vrele vode u sistemu daljinskog grijanja obezbjeuju cirkulacione pumpe. Maksimalni pritisak u vrelovodnoj mrei na izlazu iz proizvodnog izvora iznosi 25,0 bara.

LAN 10.

Nije dozvoljeno prikljuenje nove mree na postojeu bez odobrenja distributera i prisustva nadzornog organa distributera.

LAN 11.

Temperatura radnog medija se kontinuirano mijenja zavisno od vanjske temperature na izvoru proizvodnje /u TE Tuzla/ ( po temperaturnom diagramu - prilozi).

TOPLINSKE PODSTANICE I INTERNI TOPLINSKI UREAJI

LAN 12.

8

8

8

Toplinska podstanica povezuje toplinsku mreu distributera sa internim toplinskim ureajima potroaa. U primarnom dijelu toplinske podstanice cirkulie vrela voda distributera temperaturnog reima 145/75 oC, a u sekundarnom dijelu topla voda potroaa temperaturnog reima 90/70 oC. Temperaturni reim je po kliznom dijagramu zavisno od vanjske temperature.

Za sistem daljinskog grijanja grada Tuzle kao osnovni tip toplinske podstanice usvojena je izmjenjivaka toplinska podstanica u kompakt izvedbi. Namijenjena je prvenstveno za instalacije centralnog grijanja, te za instalacije ventilacije toplim zrakom i kllimatizacije a prema lanu 3 ovih Tehnikih uslova. Za pripremu sanitarne tople vode mora se traiti posebna saglasnost distributera.

Kompaktna toplinska podstanica se sastoji od primarnog i sekundarnog dijela, nosive eline podkonstrukcije i elektro ormara.

Razmjena topline sa primarnog vrelovodnog reima 145/75 C na sekundarni reim 90/70 C se vri u kompaktnom ploastom izmjenjivau topline. U primarnom dijelu su ugraeni: mjerilo utroka toplinske energije, regulator protoka sa temperaturnim regulatorom, regulator tlaka, te zaporna i mjerna armatura sa hvataem neistoa.

Sekundarni dio podstanice ima jedan ili vie cirkulacionih krugova. U sekundarnom dijelu su ugraeni: cirkulacijska pumpa, sigurnosni ventil, granini termostat, te zaporna i mjerna armatura sa hvataem neistoa.

Elektro ormar je vijcima privren za nosivu elinu podkonstrukciju i ini cjelinu sa mainskim dijelom. U ormaru su smjeteni: elektronski regulator, sat za programiranje rada pumpe, automatski osigurai, oprema za upravljanje i signalizaciju i glavna sklopka, kao i osigura za instalaciju rasvjete prostorije podstanice i utinice 220 V (380 V). Podstanica je prikljuena na elektrinu instalaciju objekta preko fiksnog prikljuka.

Toplinska podstanica se dimenzionira na osnovu toplinskih gubitaka objekta, odnosno Projekta za izvoenje instalacije centralnog grijanja.

LAN 13.

Interni toplinski ureaji predstavljaju internu razvodnu mreu za razliite vrste zagrijavanja i ostale elemente za zagrijavanje kao i elemente za zatitu sistema.

Interni toplinski ureaji potroaa moraju biti izraeni prema DIN standardima, a tip i vrsta radijatora, konvektora i slino, koji se projektuju i ugrauju i zamjenjuju radi dotrajalosti, moraju biti usaglaeni sa distributerom prilikom izrade tehnike dokumentacije.

Grijaa tijela prikljuena preko jedne toplinske podstanice moraju biti jednoobrazna. Sva grijaa tijela koja se ugrauju moraju biti atestirana.

LAN 14.

Svi radijatori u internim toplinskim ureajima potroaa moraju biti opremljeni sa ventilom sa termostatskom glavom i podventilom na radijatoru.

Viak napora u cijevnoj mrei (usponskim vodovima), koji ne moe da se prigui radijatroskim ventilima, priguiti specijalnim ventilima (na povratnom vodu) kod kojih je mogue postii prethodnu regulaciju uz tano oitavanje stepena regulacije i koji imaju mogunost prikljuenja diferencijalnog manometra radi kontrole veline priguivanja. Veliinu vika napora, odnosno broj pozicije regulacije ventila upisati pored odgovorajueg ventila na crteu koji pokazuje njegov poloaj u instalaciji.

Za ureaje vazdunog grijanja i klimatizaciju, izbor grijaih povrina i grijaih tijela treba vriti prema temperaturnom dijagramu rada sistema daljinskog grijanja. Projektanti se obvezuju da izvre kontrolni proraun grijaih povrina grijaih tijela za spoljnu temperaturu ts-0C, +5C i +10C. Prije konanog izbora grijaih povrina i grijaih tijela (ventilokonvektori i kaloriferi), projektanti treba da konsultiraju proizvoae ureaja kako bi dobili atest da proizvod odgovora temperaturnom dijagramu.

Grijaa tijela, kao i sve armature u instalaciji centralnog grijanja ugrauju se sa fitinzima, dok se ostala spajanja vre plinskim zavarivanjem. Spojevi (fitinzi i zavarena mjesta) moraju biti vidljivi, na pristupanim mjestima i ne smiju biti ni sluajno u zidu ili meuspratnoj konstrukciji.

9

9

9

Veze grijaih tijela, kao i ostali dijelovi instalacije ne smiju biti napregnuti od montae, ve se izvode tako da je mogue lako rastavljanje. Horizontalna i vertikalna razvodna mrea, grijaa tijela, njihove veze i ozrana mjesta moraju biti propisno fiksirane radi uvrenja i radi odravanja potrebnih nagiba (padova).

Kod montae instalacije centralnog grijanja cijevi moraju biti iste i zatiene osnovnim premazom prije montae a drugi puta poslije montae. Cijevi koje se ne izoliraju boje se jednom ili dva puta bojom otpornom na temperature do 120C. Pri prolasku cijevi kroz zidove i meuspratne konstrukcije prije zatvaranja otvora, mora biti osigurana nesmetana diletacija, a prolaz cijevi mora biti kroz hilznu.

LAN 15.

Investitor ili potroa je duan obezbjediti, za toplinsku podstanicu, prostoriju /lociranu po pravilu u prizemlju, a izuzetno u podrumu/ to je mogue blie ulazu prikljunih vrelovodnih cijevi i internih toplinskih ureaja.

Potrebno je obezbjediti direktan pristup do toplinske podstanice odnosno prilaz bez prethodnih prostorija /direktno sa vana/.

Veliina i oblik prostorije toplinske podstanice moraju bit takvi da je mogua montaa i demontaa opreme. Ugraena ulazna vrata moraju biti minimalnih dimenzija 200x100 cm.

Po pravilu prostorija toplinske stanice mora imati najmanje dimenzije prema dole datoj tabeli :

Prikljuna snaga u kW

do 70 75 do 110 110 do 350 350 do 700 700 do 1200 iznad 1200

duina irina visina

u metrima

2,5 1,5 2,2

3,5 2,0 2,5

4,5 2,0 2,8

5,0 2,5 2,8

5,5 3,0 2,8

6,0 3,5 2,8

Prema dogovoru s distributerom, u iznimnim sluajevima, mogue je odstupanje od navedenih dimenzija.

LAN 16.

Uslovi za izgradnju i ureivanje prostorija za toplinske podstanice :

Pod toplinske podstanice mora biti od zaribanog betona ili neke druge vrste negorive obloge i premazan sredstvom protiv praine i sa padom prema podnom odvodu. Kod vrata mora biti zabetonirani prag visine 3 cm. U sluaju da je prostorija za toplinsku podstanicu ograena mreom, mora biti ispod mree uraen (izveden) betonski prag.

Toplinska podstanica mora imati odgovarajue locirani podni odvod DN 75-100 s zaporom za sprjeavanje neprijatnog mirisa i nepovratnom klapnom koji mora biti sproveden u kanalizaciju kue.

Na zidu prostorije za toplinsku podstanicu mora biti ugraen lavabo prikljuen na vodovodnu mreu preko mjeraa utroka vode sa nepovratnim ventilom i kuglastom slavinom, koja ima nastavak za crijevo, kao i armirano gumeno crijevo najmanje 3 m dugo sa dvije obuhvatne stezaljke.

Napojni kabl kojim se toplinska podstanica snabdjeva elektrinom energijom, treba da je doveden do glavnog razvodnog (mjernog) ormara objekta u skladu s vaeim standardima.

Toplinska podstanica po pravilu ima svoje mjerno mjesto za utroenu elektrinu energiju van prostorije toplinske podstanice u skladu s Tehnikim preporukama direkcije za distribuciju elektrine energije. Podstanica moe biti prikljuena i na mjerno mjesto elektrine energije za druge potroae ukoliko je vlasnitvo jedne osobe i ukoliko se ne eli podstanicu prenijeti na koritenje i upravljanje distributeru.

Signalni kabl senzora vanjske temperature se polae od komandno razvodnog ormara do senzora koji se postavlja na sjeverni zid objekta na visini cca 2,8 m od nivoa zemlje, zatien od

10

10

10

lokalnih temperaturnih uticaja . Signalni kabl temperaturnog senzora unutar i van objekta mora biti mehaniki zatien i poloen u skladu s vaeim standardima. Ako nije odreena lokacija komandnog razvodnog ormara, duina kabla treba da je vea za 3m od mogue najudaljenije take komandno razvodnog ormara u prostoriji podstanice.

Signalni kabl za daljinski nadzor, se naknadno polae u PHD cijev koja je u kontinuitetu poloena od prikljune komore do prostorije toplinske podstanice prilikom izvoenja vrelovodnog prikljuka a prema vaeim standardima.

U toplinskoj podstanici mora biti na raspolaganju jednofazna utinica za podstanice do 150 kW, a jednofazna i trofazna utinica za podstanice od 150 kW i vie.

Obezbjeena mora biti dovoljno jaka i odgovarajua rasvjeta (Esr=200 lx, stepen zatite najmanje IP 54).

Svi strani provodni dijelovi u toplinakoj podstanici trebaju se dovesti na isti potencijal u kutiji za dopunsko izjednaenje potencijala Fe-Zn trakom ili uto zelenim provodnikom odgovarajueg presjeka kojeg treba povezati sa glavnim izjednaenjem potencijala, temeljnim uzemljivaem.

Vrata prostorije za toplinsku podstanicu moraju biti od metala sa tipskom bravom i cilindrinim ulokom i po jedan primjerak kljua za svaka od vrata, od ulaza u objekat do prostorije za toplinsku podstanicu potrebno je predati isporuiocu.

Prostorija za toplinsku podstanicu mora biti prirodno provjetravana. Ako toplinska podstanica ima prozor mora na njemu biti montirana mrea sa vanjske strane svjetlih otvora maximalno 30x30 mm.

Ispred prostorije za toplinsku podstanicu ili u prostoriji za toplinsku podstanicu mora biti na zidu na vidnom mjestu privren aparat za gaenje poara napunjen sa CO2 (5 kg). Aparat mora biti redovno servisiran. Vlasnici podstanica su odgovorni za PP zatitu u skladu s Zakonom o zatiti od poara.

U prostoriji za toplinsku podstanicu ne smiju postojati nikakvi drugi ureaji koji ne slue svrsi toplinske podstanice.

Na zidu toplinske podstanice mora biti objeena, adekvatno zatiena, uokvirena ema toplinske podstanice sa svim odgovarajuim podacima za konkretnu podstanicu (Q, G, DN ) i uputstvo za rukovanje i odravanje.

Prostorija toplinske podstanice se ne smije koristiti u druge svrhe.

LAN 17.

Uslovi za izgradnju kompakt toplinskih podstanica :

USLOVI KOD IZRADE KOMPAKTNIH PODSTANICA

1 * Reim rada podstanice je 145/75 oC primar, 90/70 oC sekundar. Klizno za vanjsku temperature -17C.

2 * Nazivni pritisak primara NP 25 / NP 16, sekundar NP 10, odnosno NP 16 za objekte prikljuene na magistrani vrelovod poslije komore K.5. 3 * Sva ispusna mjesta na podstanici moraju biti svedena u zajedniko korito. 4 * Ugraeni manometri moraju biti iste klase tanosti (minimalno 1,6) prenika 100 mm ili vei sa manometraskom slavinom. 5 * Ugraeni termometri moraju biti alkoholni, na primaru 0-150

oC, na sekundaru 0-100 oC i moraju biti montirani u zatitnim aurama. Termometri moraju biti postavljeni tako da se itanje temperature obavlja bez smetnji.

6 * Toplinska podstanica mora imati ureaje za punjenje i pranejnje radnog fluida.

7 * Proizvoa toplotnih podstanica mora imati certifikat Evropskog udruenja za zavarivanje po EN 729/ISO 3834 dio 4 za cijevi zavarene u vodoravnom poloaju sa okretanjem. Zavariva mora biti testiran po standardu SIST EN 287-1.

* Elektro vezivanje ( emiranje ) za podstanice mora biti usklaeno sa zahtjevima koje propisuje Centralno grijanje Tuzla. * Komandno razvodni ormar mora biti u izvedbi IP 54.

8

* Na vratima ormara ugraditi glavnu grebenastu sklopku. * Grebenasta sklopka za komandu mora imati poloaje runo-iskljueno-automatski. * Putanje u rad cirkulacionih pumpi je preko kontaktera i strujne zatite. * Osigurai su automatski,isklopne moi do 10 kA odgovarajue karakteristike okidanja, a preko 10 kA tipa EZN. * Predvidjeti zelenu i crvenu signalnu sijalicu za signalizaciju rada pumpi. * U KRO ugraditi strujnu zatitnu sklopku IDN= 30 mA.

11

11

11

* Svi prekidai za ukljuenje elektrinih potroaa i signalne svjetiljke ugrauju se sa spoljnje strane vrata KRO i moraju biti zatieni od direktnog dodira dijelova pod naponom sa unutranje strane.

* Predvidjeti jedan osigura za rasvjetu 10A, sa izlazom iz ormara preko uvodnice Pg 13,5 mm.

9 * Svi vijci na provodnicima moraju imati pod glavom vijka i maticom nazubljene Fe/Zn podlone ploice.

10 * Na nosivoj konstrukciji ostaviti spojna mjesta za prikljuenje galvanskog prstena prostorije sa ojaanom ploicom debljine 5 mm i duine 50 mm zavarena na konstrukciju sa obje due strane. Navoj na ploici da bude 8 mm. 11 * Na bonoj strani ormara ugraditi utinice, za podstanice do 150 kW 220V/16A, a za podstanice 150 kW i vee 220V/16A i 380V/10A. 12 * Cjelokupna dokumentacija toplinske podstanice ( uputstva, atesti, provjere, strojne i elektro eme ) mora biti na BHS jezicima.

13 * Kompaktne toplinske podstanice sa ugraenim daljinskim nadzorom (ili sa isporuenom pripremom za daljinski nadzor ) moraju biti pripremljene za prikljuenje sistema dinamike optimizacije cjelokupnog daljinskog sistema grijanja grada Tuzle.

14 * Proizvoa toplinskih podstanica obezbjeuje redovan servis u garantnom roku od 2 godine i izvangarantnom roku u trajanju najmanje 7 godina od isporuke podstanice. Duan je obezbjediti najmanje jednog specijaliziranog servisera za intervencije po pozivu.

15 * U razvodnom ormaru obavezno postaviti jednopolnu elektro shemu, strujnu shemu djelovanja, obiljeiti ga, opremiti znakom opasnosti od elektrinog udara i primjenjenom mjerom zatite.

16 * Proizvoa toplinske podstanice mora priloiti IZJAVU o usklaenosti sa CE standardom za podstanicu. Obavezno primijeniti sve dimenzije za LVD, EMC, MD i isprave tlane probe za opremu.

PREGLED OSNOVNIH ELEMENATA KOJI MORAJU BITI UGRAENI U KOMPAKTNE PODSTANICE

r.br OPIS ELEMENATA KOLIINA

ELEKTRONSKI REGULATOR

za podstanice predviene za prikljuenje na daljinski nadzor i

upravljanje

1 kompl

* Mora biti kompatibilan sa postojeim SCADA sistemom za nadzor i upravljanje * Regulacija 3 grijaa kruga (sa 10 predprogramiranih sistema i mogunosti dodavanja novih)

* Regulacija sanitarne tople vode STV * 12digitalnih izlaza (za upravljanje ventila i pumpi) * 10 digitalnih ulaza (za alarmiranje, ulaz u prostoriju i sl) * 5 analogna ulaza (4 - 20 mA) za prikljuenje potenciometara otvorenosti ventila, senzora pritiska * 8 temperaturnih ulaza Pt 1000 * Mogunost neposrednog prikljuenja 5 raunskih jedinica mjeraa utroka toplinske energije - kalorimetara ( M-BUS ulaz, ogranienje maksimalne snage i protoka, oitavanje svih parametara mjeraa utroka toplinske energije - kalorimetra ) * Mogunost prikljuenja na industrijsku mreu Lon/Works * Potpuno daljinsko odravanje - regulacija parametara i nove verzije programiranja preko zakupljenih vodova * Mogunost prikljuenja Data Loggera i izbora varijabli za praenje podataka * Mogunost prikljuenje Lon/Works inteligentnih senzora

ELEKTRONSKI REGULATOR

za podstanice koje nisu predviene za prikljuenje na daljinski nadzor i upravljanje

1 kompl

* Regulacija u ovisnosti od vanjske i sobne temperature * Izbor i prikaz podeenih i mjernih veliina na LCD display-u

* Analogne ulaze za prikljuak temperaturnih senzora Pt 1000 (minimalno 4) * Digitalne izlaze za prikljuak izvrnih organa za upravljanje ventila i pumpi (minimalno 3) * Mogunost rada u reimu automatski, runo, reducirano, comfort, stand-by * Funkcija zatite od smrzavanja, blokade pumpe i regulacionog ventila * Mogunost programiranja razliitih vremenskih intervala reduciranog grijanja u toku sedmice * Mogunost izbora krive grijanja, pomaka, temperaturnih ogranienja, referentne rampe * Mogunost podeenja PI parametara, vremena hoda osovine ventila, neutralne zone * Podeavanje datuma i vremena

KOLIINSKI I TEMPERATURNI REGULACIJSKI VENTIL PN 16 1 kompl * Regulacija protoka i temperature. Regulacija je dinamina i promjene pritiska u mrei ne utiu na nju. Vrlo mala

potronja pritiskaa rad. Nije potrebna zatita protiv preoptereenja. Sav viak pritiska rastereuje regulator protoka. Ugradnja u povrat primara.

3

1 kompl REGULATOR TLAKA PN 25 Za podstanice koje se prikljuuju na magistralni vrelovod na trasi od TE do komore K.5. * Redukcija pritiska na podeenu vrijednost. Regulator sniava pritisak prema podeenom pritisku

12

12

12

4

1 kompl MJERA UTROKA TOPLOTNE ENERGIJE - KALORIMETAR (ULTRAZVUNI )

* Vezano za kapacitet i tip izvedbe podstanice ugraen je mjera utroka toplinske energije - kalorimetar KAMSTRUP, DANFOSS ili SIEMENS. Ako se zahtijeva daljinski nadzor mora biti i M-bus ulaz za daljinki prijenos podataka, a za ostale mjerae obavezna ugradnja radijskog modula. Ugraeni mjera mora imati tipski certifikat ovlatenih institucija iz BH. Mora biti obezbijeeno badarenje i servisiranje u BiH.

5

1 kompl

NAPRAVA ZA ODRANJE PRITISKA ILI EKSPANZIONA POSUDA ( OSIGURANJE SISTEMA )

* Po pravilu koristiti otvorenu ekspanzionu posudu, ako to nije mogue u skladu sa projektanskim zahtjevom ugrauje se zatvorena ekspanziona posuda ili naprava za odravanje pritiska u sistemu sa automatskim punjenjem i ozraivanjem.

6

2 ili 3 kom TLANA SONDA * Ako je projektom predvien daljinski nadzor sistema, ugrauju se tlane sonde za razliita podruja i izlazima 4 - 20 mA.

7

1 kom CIRKULACIONE PUMPE * U odnosu na projektovani protok i pad tlaka podstanice, ugrauju se trostepene cirkulacione pumpe tip IMP ili WILO, za cirkulacione krugove sa protokom veim od 8,5 m3/h ugraditi elektronsku pumpu.

8

1 ili 2 kom IZMJENJIVAI TOPLINE

* Ugrauju se ploasti izmjenjivai topline tip Alfa-laval ili Danfoss. * Prenosnik topline - izmjenjiva se bira po osnovu toplinske snage podstanice. Za toplinske podstanice kapaciteta iznad 1000 kW se ugrauju dva izmjenjivaa - paralelno. Pad pritiska u sekundaru mora biti manji od 20 kPa, a u primaru manji od 10 kPa

9

1 kompl

ARMATURA * Za podstanice do 50 kW sva armatura je navojne izvedbe, odgovarajueg temperaturnog reima i izvedbe NP. * Za podstanice od 55-195 kW, sva armatura na primarnoj strani je prirubnike izvedbe, a na sekundarnoj strani je navojne izvedbe, odgovarajueg temperaturnog reima i izvedbe NP. * Za podstanice 200 kW i vee sva armatura je prirubnike izvedbe, odgovarajueg temperaturnog reima i izvedbe NP. * Hvatai neistoe na primarnoj i sekundarnoj strani moraju imati magnetni uloak. * Sva armatura mora biti rastavljive izvedbe.

10

1 kom ELEKTROMOTORNI POGON REGULACIONOG VENTILA * Elektromotorni pogon regulacionog ventila je sa sigurnosnom funkcijom i prikljukom 230 V. Ako se projektom zahtjeva daljinski nadzor, dodaje se jo potenciometar za detekciju poloaja otvorenosti ventila sa izlazom 4 - 20 mA.

11

3 kom TEMPERATURNI SENZOR - ( Pt 1000 )

* Pt omski temperaturni senzor sa 1000 ohm na 0 oC.

12

1 kom VANJSKI TEMPERATURNI SENZOR - ( Pt 1000 ) * Pt omski temperaturni senzor sa 1000 ohm na 0 oC u kuitu sa zatitom od udara.

DIMENZIJE PODSTANICA ZA JEDAN CIRKULACIONI KRUG U SEKUNDARU

r.br TOPLINSKA SNAGA PODSTANICE DUINA VISINA IRINA VISINA POTISA VISINA POVRATA 1 KTP DO 50 kW 600 960 420

2 KTP DO 75 kW 600 960 420

3 KTP DO 100 kW 1650 700 1250 750 500 4 KTP 150 kW 1750 700 1650 825 500 5 KTP 200 kW 2075 700 1750 825 500 6 KTP 250 kW 2090 700 1750 825 500 7 KTP 300 kW 2090 750 1800 825 500 8 KTP 350 kW 2090 750 1800 825 500 9 KTP 400 kW 2220 750 1800 940 500 10 KTP 450 kW 2260 850 1950 940 500

EKSPANZIJA SEKUNDARA Za ekspanziju sekundarnog dijela toplinske podstanice po pravilu koristiti otvorene ekspanzione posude. Ako to nije mogue, onda koristiti zatvorene ekspanzione posude diktirne sisteme i to:

Zatvorene ekspanzione posude za podstanice do kapaciteta 195 kW Diktirne sisteme, ureaj za odravanje pritiska sa sistemom za ozraivanje (za kapacitete

preko 195 kW). Ovi ureaji se isporuuju uz toplinske podstanice u ovisnosti od toplinske snage podstanice.

13

13

13

LAN 18.

Toplinske podstanice se prikljuuju na vrelovodnu mreu preko odmuljno-ozranih kolektora. Kolektori se smjetaju u prostoriju toplinske podstanice i na njima se ugrauju ozrake NO 15, odmuljenja NO 25, a izmeu kolektora postavlja se kratka veza NO 20. Na kolektorima se ugrauju po jedan manometer mjernog opsega 0-25 bara klase tanosti minimalno 1,6 prenika 100 mm sa manometarskom slavinom i po jedan alkoholni termometar mjernog opsega 0-150 oC.

Za toplinske podstanice kapaciteta do 50 kW odmuljno-ozrani kolektor je NO 32, ozrake NO 15, odmuljenja NO 20, kratka veza NO 15, sve u navojnoj izvedbi.

III. ODREIVANJE PRIKLJUNE SNAGE

LAN 19.

Prikljuna snaga Qh je maksimalna potronja toplinske energije internih ureaja potroaa i odreena je u projektnoj dokumentaciji. Odreuje se u vatima (W) odnosno kW ili MW.

LAN 20.

Gubici toplinske energije odreuju se prema standardu DIN 4701. Prilikom obraunavanja gubitaka toplinske energije uzima se u obzir nain rada, neprekidan (kontinuiran) rad sa nonim prekidom do 8 sati.

Unutranje temperature odreuju se prema istom standardu, a vanjska (spoljna) projektna temperatura odreuje se prema klimatskoj mapi za grad Tuzlu od -17 oC.

IV. REGULACIJA TOPLINSKIH PODSTANICA

LAN 21.

Podeavanje elemenata regulacije i zapornih elemenata je iskljuivo pravo ovlatenih radnika distributera, prema projektnim zahtjevima

LAN 22.

Interni toplinski ureaji potroaa za zagrijavanje prikljueni su na toplovodnu mreu distributera indirektno preko prenosnika toplinske energije.

LAN 23.

Oprema na primarnoj toplinskoj podstanici mora odgovarati nominalnom pritisku NP 25, odnosno NP 16 za podstanice prikljuene u komori K.5 i dalje.

LAN 24.

Toplinski ureaji za zagrijavanje moraju biti u kunoj podstanici centralno regulisani u zavisnosti od vanjske temperature.

Regulacioni ureaji moraju imati proporcionalno-integralnu karakteristiku sa podeavanjem na 90/70 oC kod vanjske temperature od 17 oC. Regulacioni ureaj mora imati programski sat.

LAN 25.

14

14

14

Interni toplinski ureaji nestambenih /poslovnih/ prostorija treba da su odvojeni od stambenog dijela i obraeni kao samostalni cirkulacioni sistem. Regulacioni ureaji za nestambene (poslovne) prostorije moraju imati programski sat za dnevno i sedmino regulisanje.

LAN 26.

Preuzetu toplinsku energiju treba na primarnoj strani mjeriti mjeraem utroka toplinske energije (kalorimetrom). Ukoliko se iz toplinske podstanice zagrijava vie odvojenih potroaa potrebno je na svakom izlazu iz podstanice postaviti mjera utroka toplinske energije - kalorimetar.

LAN 27.

U toplinskoj podstanici mora, projektom, biti predviena rezervna cirkulaciona pumpa. Ugradnja rezervne pumpe nije potrebna ali je investitor (kod putanja u rad) obavezan

drugu pumpu predati isporuiocu kao rezervnu u dogovoru s distributerom. Ukoliko investitor u jednom objektu ugrauje vie istih pumpi dovoljno je da jednu rezervnu pumpu preda distributeru.

LAN 28.

Buka zbog rada ureaja u toplinskoj podstanici ne smije biti vea nego to to odreuju vaei propisi / max. 65 db /.

U cilju zadovoljavanja odredbi iz prvog stava ovog lana potrebno je cjevovode i sve ureaje u toplinskoj podstanici privrstiti i objesiti sa odgovarajuom zvunom i antivibracionom izolacijom. Isto tako je potrebno zvuno i antivibraciono izolovati sve proboje i rotirajue djelove opreme.

LAN 29.

Svi cjevovodi i toplinski ureaji, ukljuivo sa armaturom, moraju biti odgovarajue toplotno izolovani.

Minimalna debljina izolacije treba da iznosi :

PRENIK CIJEVI

Za 145/75 0C

Za 90/70 0C

cijevi do NO 40 60 mm 50 mm cijevi do NO 80 80 mm 70 mm cijevi do NO 150 100 mm 80 mm

Debljina izolacije za prenosnike toplinske energije, akumulatore tople vode iznosi 150 mm. Za izolacioni materijal treba da se koristi staklena vuna u platu od aluminijskog lima ili

neki drugi odgovarajuim ekoloki prihvatljivi izolacioni materijal sa kojim se slae distributer. Montaa izolacionog material smije se vriti iskljuivo prema uputama proizvoaa.

LAN 30.

Sve armature i svi ureaji moraju imati ploice sa natpisima. Cijevi moraju biti oznaene oznakama u boji i sa oznakom za pravac protoka.

Ruke zapornih elemenata moraju biti obojene sa jednakom bojom sa kojom su oznaene cijevi u koje su ugraeni.

15

15

15

Traene oznake u boji : crveno - potis na primarnoj strani plavo - povrat na primarnoj strani uto (cinober) - potis na sekundarnoj strani kobalt plavo - povrat na sekundarnoj strani zeleno - hladna voda

V. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

LAN 31.

Po zavretku projektovanja investitor 2 primjerka projekta dostavlja na saglasnost distributeru toplinske energije.

Projektna dokumentacija koja se dostavlja distributeru na saglasnost mora biti izraena u skladu sa Zakonom o graenju. Jedan primjerak projektne dokumetacije po izdavanju saglasnosti zadrava se u arhivi distributera.

LAN 32.

Projekat koji se dostavlja na saglasnost mora imati slijedee faze. - Projekat instalacije grijanja mainska faza - Projekat vrelovoda i toplovoda mainska i graevinska faza - Projekat toplinske podstanice mainska faza, za podstanice koje imaju svoje mjerenje utroka elektrine energije i elektro faza, a za podstanice koje se predaju ditributeru u osnovna sredstva i na koritenja graevinska faza.

LAN 33.

Projekat instalacije grijanja mainska faza, mora sadravati: - Projektni zadatak - Tehniki opis - Proraun - Predmjer radova - Mjere zatite - Tehnike i opte uslove - Situacija objekta - Dispoziciju grijaih tijela ( u mjerilu minmalno 1:75) - Dispozicija horizontalne razvodne mree - Shema vertkalnih vodova - Priloge koji se odnose na opremu koja se ugrauje Projekat vrelovoda i toplovoda mainska i graevinska faza, mora sadraavati: - Projektni zadatak - Tehniki opis - Proraun (dimenzioniranja cjevovoda i proraun pada tlaka) - Predmjer radova - Mjere zatite - Tehnike i opte uslove - Situaciju - Trasu mree (u mjerilu 1:500; 1:1000) - Dispoziciju ( u mjerilu 1:100; 1:200; 1:250) - Crtee komora i ahtova sa potrebnim presjecima( u mjerilu 1:20; 1:25) - Uzduni profil (u mjerilu 1:250/50 ili veem) - Priloge opreme koji se odnose na opremu koja se ugrauje Projekat toplinske podstanice mainska faza, mora sadravati: - Projektni zadatak

16

16

16

- Tehniki opis - Proraun (obavezno priloiti i radnu krivu izabrane cirkulacione pumpe) - Predmjer radova - Mjere zatite - Tehnike i opte uslove - Situaciju objekta sa ucrtanom lokacijom podstanice - Dispoziciju podstanice (iz koje je vidljiv poloa prostorije u odnosu na druge prostorije) - Potreban broj presjeka (u mjerilu 1:50; 1:25; 1:20) - Priloge koji se odnose na opremu koja se ugrauje - Shema sistema za odravanje tlaka - Shema toplinske podstanice - Priloge koji se odnose na opremu koja se ugrauje Projekat toplinske podstanice elektro faza, mora sadravati: - Projektni zadatak - Tehniki opis - Proraun - Predmjer radova - Mjere zatite - Tehnike i opte uslove - Situaciju objekta sa ucrtanom lokacijom podstanice - Jednopolne eme usaglaene sa mainsko tehnolokom emom - Dispoziciju elektrinih instalacija (u mjerilu 1:200, 1:100, 1:50, 1:25, 1:20) - Dispoziciju elektrinih instalacija slabe struje (u mjerilu 1:200, 1:100, 1:50, 1:25, 1:20

iz kog je vidljiv poloaj senzora vanjske, sobne temperature u odnosu na prostoriju podstanice i druge prostorije)

- Dispoziciju instalacija uzemljenja, izjednaenja potencijala (u mjerilu 1:200 ili veem) - Priloge koji se odnose na opremu koja se ugrauje.

VI. STAVLJANJE POSTROJENJA ( INSTALACIJE ) U POGON

LAN 34.

Nakon zavrene montae vrelovodne mree izvoa obavlja probu pod pritiskom 1,3 veim od nazivnog sa hladnom vodom. Probu pod pritiskom mjerimo kontrolnim manometrom u prikljunoj komori. Proba mora trajati najmanje 2 sata i tokom tog perioda manometar ne smije pokazivati nikakve promjene.

Kod probe na pritisak moraju biti prisutni odgovorni voa radova, nadzor nad izgradnjom i predstavnik distributera koji sastavljaju i potpisuju zapisnik o probi na pritisak.

Nakon uspjene probe pod pritiskom potrebno je itavu instalaciju isprati istom vodom da bi se uklonile iz njega sve neistoe.

Nakon ispiranja se vrelovod, odnosno vrelovodni prikljuak napune vodom iz toplinske mree distributera.

Prvo punjenje iz toplinske mree je besplatno, a sva naredna punjenja se naplauju. Punjenje moe da obavi samo ovlateno osoblje distributera a na sonovu pismenog zahtjeva i narudbe izvoaa radova. Zahtjev se podnosi isporuiocu najkasnije u roku od 5 dana prije poetka punjenja.

Izvoa radova na vrelovodu i vrelovodnom prikljuku, koji se putaju u probni pogon, snosi sve trokove eventualnog prestanka punjenja i ponovnog punjenja, koji nastanu kao posljedica neispravnosti, kao i sve tete koje nastanu kao posljedica prekida punjenja.

Nakon zavrene montae toplinske podstanice i internih toplinskih ureaja izvoa obavlja probu pod pritiskom 1,5 veim od nazivnog sa hladnom vodom na primarnoj strani. Na sekundarnoj strani se proba na pritisak obavlja pod maksimalnim dozvoljenim pogonskim pritiskom. Probu pod pritiskom mjerimo kontrolnim manometrom u toplinskoj podstanici. Proba

17

17

17

mora trajati najmanje 2 sata i tokom tog perioda manometar ne smije pokazivati nikakve promjene.

Kod probe na pritisak primarnog dijela moraju biti prisutni odgovorni voa radova, nadzor nad izgradnjom i predstavnik distributera koji sastavljaju i potpisuju zapisnik o probi na pritisak.

Potroa moe da izvri probu pod pritiskom sekundarnog dijela prikljune podstanice i internih toplinskih ureaja i bez prisutnosti predstavnika distributera, ali mora prije punjenja instalacija sa omekanom vodom podnijeti izjavu u pismenom obliku o uspjeloj probi na pritisak.

LAN 35.

Proba pod pritiskom i svi radovi koji slijede mogu se obaviti tek nakon to je objekat zatvoren i nema opasnosti od smrzavanja instalacije.

Zagrijavanje objekta tokom perioda izvoenja zavrnih graevinskih radova mogue je obavljati samo ako je objekat zatvoren, a instalacije odgovarajue izolovane tako da ne moe doi do smrzavanja.

LAN 36.

Nakon uspjene probe pod pritiskom potrebno je itavu instalaciju isprati istom vodom da bi se uklonile iz njega sve neistoe.

Nakon ispiranja se primarni i sekundarni dio postrojenja napune vodom iz toplinske mree distributera.

Prvo punjenje iz toplinske mree je besplatno, a sva naredna punjenja se naplauju. Punjenje instalacije moe da obavi samo ovlateno osoblje distributera.

LAN 37.

Nakon to su instalacije napunjene vodom iz toplinske mree distributera, poinje se sa probnim radom koji traje najmanje 7 dana /topla proba/ neprekidnog besprijekornog rada postrojenja, koja se obavlja pri vanjskoj temperaturi maksimalno do + 5 C. Izvoa radova duan je da u toku probnog rada izvri regulaciju podstanice i svih parametara u skladu sa projektnim rjeenjem, uputstvima za rukovanje i odravanje, tehnikim propisima i tehnikim uslovima distributera. U tom periodu izvoa radova vri svu potrebnu regulaciju na internim toplinskim ureajima.

Distributer ima pravo da kontrolie ispravnost i regulaciju svih internih toplinskih ureaja. Trokove probnog pogoni snosi investitor postrojenja koje je puteno u probni pogon.

LAN 38.

Nakon uspjeno izvrene tople probe investitor je duan zatraiti od nadlene opinske slube tehniki pregled u cilju pribavlajnja odobrenja za upotrebu. Investitor ili potroa je duan obavjestiti distributera o radu komisije za tehniki pregled, koju formira nadlena opinska sluba, kako bi bio prisutan i ovlateni predstavnik distributera. Uz dokumentaciju koju je prema Zakonu o izgradnji objekata potrebno imati prilikom tehnickog pregleda, obavezno treba priloiti i predati na trajno arhiviranje kod distributera : ateste, certifikate, tehnike saglasnosti ili druge dokazne materijale o kvalitetu ugraenih

proizvoda, instalacija i opreme, ateste varioca instalacije u toplinskoj prikljunoj stanici. pozitivni atest za dozvoljenu jainu buke ureaja u toplinskoj stanici, zapisnik o probi na pritisak, izjavu izvoaa da su interni toplinski ureaji potroaa besprijekorni, zapisnik o probnom radu i izvrenoj regulaciji na internim toplinskim ureajima, jedan primjerak projekta uraenih radova za prikljuni vrelovod, toplinsku podstanicu

(projekte mainskih i elektroinstalacija) i interne toplinske ureaje (zagrijavanje radijatorima, zagrijavanje toplim zrakom, klimatizaciju, i slino),

18

18

18

uputstva za rad i odravanje toplinske podstanice. potrebne ateste o izmjerenim vrijednostima uzemljenja, ispitivanju neprekidnosti zatitnog

provodnika i provodnika za izjednaenje potencijala, otpornosti izolacije izvedene instalacije.

LAN 39.

Ukoliko Investitor eli da preda vrelovodni prikljuak i toplinsku podstanicu u trajno vlasnitvo distributera potrebno je da podnese pisani zahtjev. Distributer je duan nakon dobivenog pismenog zahtjeva od investitora da ga obavijesti o potrebnoj, tehnikoj I finansijskoj, dokumentaciji koju mora dostaviti na uvid . Po uvidu u kompletnost dokumentacije, distributer i investitor komisijski vre pregled podstanice i vrelovodnog prikljuka i sainjavaju zapisnik o pregledu. Ukoliko su ispunjeni svi uslovi Komisija distributera dostavlja zapisnik o pregledu Nadzornom odboru distributera kako bi se donijela odluka o prijemu u osnovna sredstva. Nakon donoenja pozitivne odluke distributer je duan istu dostaviti investitoru poslije ega se vri primopredaja.

LAN 40.

Ako, za vrijeme izvoenja radova, doe do izmjena u odnosu na projektnu dokumentaciju, investitor mora, od distributera, obezbjediti odgovarajuu saglasnost. Svaka izmjena moe da se izvri samo u saglasnosti sa ovim tehnikim uslovima.

VII. ODRAVANJE TOPLINSKIH PODSTANICA

LAN 41.

Ulaz u toplinsku podstanicu doputen je samo ovlatenom osoblju distributera.

LAN 42.

U toplinskoj podstanici mora se voditi kontrolni karton podstanice. Za siguran i pouzdan rad toplinske podstanice poslije tehnikog prijema odgovara vlasnik.

LAN 43.

Potroa je duan svake godine izvriti redovni godinji pregled internih toplinskih ureaja. Redovni godinji pregled ili po potrebi popravka internih toplinskih ureaja vri za potroaa struno osposobljeni izvoa.

Distributer vri svake godine redovni godinji pregled prikljunog vrelovoda i toplinske podstanice ( koje su vlasnitvo distributera ). Redovni godinji pregled znai: da se, po potrebi, otvore, oiste i podmau svi dijelovi i ureaji koji su podloni habanju, oneiavanju i stvaranju (izdvajanju) vodenog kamenca.

LAN 44.

Redovni godinji pregledi i popravke moraju se izvriti van sezone grijanja, ali najkasnije do 1.10. u tekuoj godini.

Potroa u pismenom obliku obavjetava distributera o vremenu i trajanju izvoenja redovnog godinjeg pregleda njegove toplinske podstanice to je uslov za prikljuenje objekta u narednoj sezoni.

19

19

19

VIII. PRELAZNE I KONANE ODREDBE

LAN 45.

Danom stupanja na snagu ovih Tehnikih uslova prestaju vaiti "Tehniki uslovi" doneseni 30.07.2002. godine na koje je Opinsko vijee Tuzla dalo saglasnost 27.02.2004. godine.

"CENTRALNO GRIJANJE d.d. TUZLA