TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI · Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi ...50 Povezanost sa zajednicom i gospodarstvomte usklađivanje s potrebama zajednice

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

TEHNIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

ZA RAZDOBLJE 2007. - 2013.

Rijeka, studeni 2007.

S T R AT E G I J A

Strategija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. - 2013.

Izdavač:Tehnički fakultet Sveučilišta u RijeciVukovarska 58, 51000 Rijeka

Tel.: ++385 (0)51 / 651-444Fax: ++385 (0)51 / 651-818E-mail: [email protected]: www.riteh.hr

Grafička priprema i tisak:Fintrade & Tours d.o.o., Rijeka

Naklada:500 primjeraka

Strategiju Tehničkog fakulteta izradio je:Dekanov kolegij:Red. prof. dr. sc. Tonči Mikac, DekanIzv. prof. dr. sc. Saša Zelenika, pomoćnik dekana - koordinator izrade strategijeIzv. prof. dr. sc. Nino Stojković, prodekanRed. prof. dr. sc. Senka Mačešić, prodekanRed. prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, prodekanRed. prof. dr. sc. Nikša Fafandjel, pomoćnik dekanaRed. prof. dr. sc. Vladimir Medica, pomoćnik dekana

Strategija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jednoglasno je donesena na sjednici Fakultetskog vijeća Tehničkog fakulteta od 30. studenog 2007. godine

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 120107038

ISBN 978-953-6326-60-0

© Tehnički fakultet Sveučilišta u RijeciOvaj dokument ili njegovi dijelovi ne mogu se reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku bez prethodne pismene suglasnosti Tehničkog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Strategija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. - 2013. 3

© Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci 2007.

SadržajPredgovor Dekana .................................................................. 5Uvod ....................................................................................... 7Misija i vizija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci ...... 11Strateški ciljevi, zadaci, indikatori i mjerila Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013. ........................................................ 13

Studiji i studenti ........................................................... 13Znanstveni rad i inovacije ........................................... 19Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi ... 23Povezanost sa zajednicom i gospodarstvom te usklađivanje s potrebama zajednice ............................ 30Integriranost u Europsku uniju, otvorenost prema svijetu i mobilnost ............................................ 33

Osobe i tijela potrebna za provedbu Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013. .... 36Osobe odgovorne za praćenje indikatora učinka po definiranim zadacima i termini ............................................ 38

Studiji i studenti ........................................................... 38Znanstveni rad i inovacije ........................................... 46Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi ... 50Povezanost sa zajednicom i gospodarstvomte usklađivanje s potrebama zajednice ............................ 58Integriranost u Europsku uniju, otvorenost prema svijetu i mobilnost ............................................ 60

Dokumenti koje će Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci usvojiti s ciljem provedbe svoje Strategije za razdoblje 2007. – 2013. ................................................... 63Hodogram aktivnosti Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013. ................... 65



Predgovor DekanaBolonjski proces započinje 1999. godine potpisom Bolonjske deklaracije od strane ministara 29 europskih država, utemeljujući Europski prostor visokog obrazovanja (European Higher Education Area, EHEA). Osnovne smjernice Bolonjskog procesa podrazumjevaju uvođenje usporedivih stupnjeva obrazovanja temeljenih na dva glavna ciklusa (predediplomskom i diplomskom), podršku sustavu cjeloživotnog učenja, primjenu bodovnog sustava ocjenjivanja (European Credit Transfer System, ECTS), promicanje mobilnosti studenata i profesora kao i europske dimenzije u visokom školstvu i europske suradnje u području osiguravanja kvalitete svih akademskih aktivnosti. To svakako omogućuje i jačanje autonomije visokoobrazovnih institucija kao i povećanje privlačnosti i kompetitivnosti Europskog prostora visokog obrazovanja u svijetu.

Edukacija i razvoj su temelji društva utemeljenog na znanju. Stoga Sveučilišta i pojedini fakulteti trebaju djelovati kao centralne točke edukacije, istraživanja i razvoja, omogućujući transfer znanja i tehnoloških rješenja svom okruženju. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci (TFR) jedna je od vodećih visokoobrazovnih i znanstveno-istraživačkig institucija u Republici Hrvatskoj u području tehničkih znanosti, te kao jedna od 12 sastojnica Sveučilišta u Rijeci definira svoju misiju da djeluje kao moderna znanstveno-istraživačka institucija sa visokom kvalitetom edukacijskog procesa i značajnom aktivnom suradnjom sa svojim privrednim okruženjem i svim elementima civilnog društva, aktivno radeći na njenoj inplementaciji.

U proteklih nekoliko godina, posebice usklađivanje studijskih programa u skladu s Bolonjskim procesom, Tehnički fakultet snažno promiče kulturu osiguranja kvalitete svih akademskih aktivnosti kao jedan intenzivan dinamički proces. Unaprijeđen je radno-istraživački standard znanstveno-nastavnom osoblju

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Strategija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. - 2013.6


na Fakultetu, ali i standard studiranja ukupnoj studentskoj populaciji. Reformirani su studijski programi, uveden je ECTS bodovni sustav, intenzivno se implementira Pravilnik o studiju usklađen sa Bolonskim procesom te se snažno podupire daljnji razvoj sustava za praćenje i osiguranje kvalitete na instituciji. Svime time žele se snažno unaprijediti uvjeti za život i rad studenata stvarajući okruženje za kreiranje i unaprijeđenje nastavnih programa, poticanje interdisciplinarnosti u znanstveno-istraživačkom radu, te osiguranje transfera znanja i tehnologije u društveni okoliš.Ukupni dosezi u svim područjima djelatnosti Tehničkog fakulteta i dinamičnost okruženja, posebno potaknuti ubrzanim aktivnostima pridruživanja EU a time i potpunog uključivanja u europski visokoškolski i istraživački prostor, snažno nameću potrebu izrade Strategije koja bi trebala omogućiti stabilan i uravnoteženi razvoj Tehničkog fakulteta. Upravo izrađena Stretegija temeljena je na modernim načelima strateškog planiranja i ima implementiran veliki broj indikatora koji pružaju dovoljno informacija o provedenim aktivnostima omogućujući zaključke o ostvarenim pomacima, te sam uvjeren da predstavlja pogodan i realan okvir za realizaciju ciljeva postavljenih kroz misiju Tehničkog fakulteta.

Prof. dr. sc. Tonči Mikac, dekan



UvodU sklopu profiliranja Sveučilišta u Rijeci u svim segmentima života i rada, potaknutog i:- procesom ubrzanog približavanja Europskoj uniji (posebice

usklađivanjem s ciljevima definiranim Lisabonskom strategijom iz 2000. godine),

- uključivanjem u europski istraživački (ERA) i visokoškolski (EHEA) prostor,

- provedbom Bolonjskog procesa,

- usklađivanjem s Europskim kvalifikacijskim okvirom,

- potrebom razvoja programa cjeloživotnog obrazovanja i programa mobilnosti,

- izrazitim naglaskom na izgradnji integriranog sustava osiguranja kvalitete,

- potrebom strukturiranja konzistentnih doktorskih studija,

- koherentnom izgradnjom nacionalne znanstveno-istraživačke i visokoobrazovne politike,

- potrebnim povećanjem izdvajanja za znanost (posebno iz gospodarskog sektora), te

- izgradnjom Sveučilišnog kampusu na Trsatu,

Senat Sveučilišta u Rijeci je na svojoj sjednici 19. travnja 2007. godine usvojio svoju Strategiju za razdoblje od 2007. do 2013. godine, koju je potvrdio i sveučilišni Savjet.Temeljeći se na tradiciji visokog školstva koja u gradu Rijeci seže sve od 1627. godine i, u novije vrijeme, uspostave sveučilišta 1973. godine, ali i na tehničkim postignućima u našem gradu i okolici poput izuma torpeda (1866. godine), prvih svjetskih snimki puščanog metka u letu (1886. godine), rođenja i prvih znanstvenih postignuća svjetski poznatog seizmologa i meteorologa Andrije Mohorovičića, razvoja nekih od ključnih elementa u brodograđevnoj i strojarskoj industriji te u energetici, Strojarski fakultet djeluje u Rijeci od 1960.



godine. Od 1969. godine izvodi se i studij brodogradnje (fakultet mijenja ime u Strojarsko-brodograđevni fakultet) a od 1971. i poslijediplomski studiji. Tehnički fakultet u Rijeci djeluje pod tim imenom od 1973. godine. Od 1987. na Fakultetu1 se izvodi stručni, a od 1999. godine i sveučilišni studij elektrotehnike, čime se kompletira znanstveni i nastavni profil Fakulteta koji će se dalje razvijati na polju informacijskih i komunikacijskih tehnologija te na području cjeloživotnog obrazovanja.Danas Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci okuplja 10 zavoda, 34 katedri, 46 laboratorija, računalni centar i knjižnicu. Fakultet izvodi sveučilišne i stručne preddiplomske te sveučilišne diplomske studijske programe na polju strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike. Trogodišnji treći ciklus obrazovanja omogućava stjecanje doktorata znanosti na području tehničkih znanosti, i to na polju strojarstva, brodogradnje te drugih temeljnih tehničkih znanosti. Oko 2600 diplomiranih inženjera i preko 1400 inženjera steklo je svoje diplome na Fakultetu, čime je naša institucija direktno doprinijela razvitku lokalnog ali i hrvatskog i europskog gospodarstva. 92 magisterija znanosti i 76 doktorata znanosti dodijeljenih na Fakultetu su pak u značajnoj mjeri unaprijedili znanstveni potencijal naše domovine. Tehnički fakultet redovito izdaje znanstveni časopis Engineering Review, dok su djelatnici fakulteta objavili brojne knjige i udžbenike.Razvitak znanstveno-istraživačkog i nastavnog portfelja omogućio je Tehničkom fakultetu i usklađivanje njegovog djelovanja sa smjernicama EU Lisabonske strategije te Bolonjskog procesa, čime se Fakultet usklađuje i s nacionalnim i EU prioritetima inicirajući tako proces integracije u europski znanstveni i prostor visokog obrazovanja.Danas je Tehnički fakultet u Rijeci sa svojih 175 djelatnika (od kojih 123 djelatnika u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima) i oko 1.350 preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studenata, te tradicijom od 47 godina, jedna

1 Svugdje u tekstu Tehnički fakultet ili Fakultet označava Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.



od stožernih sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Fakultet je trajno izvorište znanstvenih i nastavnih djelatnosti ali i inovativnih proizvoda, tehnologija i usluga koje su potrebne nacionalnom i međunarodnom gospodarskom sektoru. Fakultet surađuje s oko 30 inozemnih i 15 hrvatskih akademskih institucija i dio je Central European Exchange Program for University Studies (CEEPUS). Dinamička aktivnost na Fakultetu vidljiva je i iz oko 100 znanstveno-istraživačkih projekata resornog ministarstva te više desetaka projekata financiranih od lokalne uprave i gospodarstva na čijem je izvođenju Fakultet sudjelovao i sudjeluje.Polazeći od svega navedenog, Tehnički fakultet usklađuje ovim dokumentom svoju strategiju razvoja za sljedeće srednjoročno razdoblje s onom Sveučilišta u Rijeci te je spreman aktivno raditi na njenoj implementaciji. Ovim dokumentom Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci donosi dakle svoju Strategiju za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Strategija Fakulteta je ujedno i provedbeni plan strategije Sveučilišta u Rijeci, ali uvažava sve posebnosti i specifičnosti Tehničkog fakulteta te predviđa posebne zadatke i mjere koje u navedenom razdoblju Tehnički fakultet namjerava provesti, a koje nisu obuhvaćene strategijom Sveučilišta u Rijeci.

Strategijom Tehničkog fakulteta definiraju se:

- misija i vizija Tehničkog fakulteta;

- strateški ciljevi i zadaci Tehničkog fakulteta u Rijeci s pripadajućim mjerljivim indikatorima učinka;

- mjerila praćenja i napredovanja u provedbi Strategije;

- osobe i tijela potrebna za provedbu Strategije na Tehničkom fakultetu u Rijeci;

- nositelji odgovarajućih aktivnosti - osobe odgovorne za praćenje indikatora učinka po definiranim zadacima i termini;



- dokumenti koje će Tehnički fakultet usvojiti s ciljem provedbe Strategije;

- hodogram aktivnosti Strategije.

Navedene postavke sažete su u operativnom dijelu Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.Pri definiranju svoje Strategije Tehnički fakultet u Rijeci polazi od svoje javne odgovornosti dane činjenicom da je Fakultet institucija financirana većim dijelom iz državnog proračuna, dakle od poreznih obveznika. Tehnički fakultet kao institucija je svjestan i pretpostavke da će stvarna provedivost Strategije biti osigurana samo ako što veći broj djelatnika fakulteta prihvati Strategiju kao „svoju“. S tim ciljem se u Strategiji aktivnosti ne ograničavaju samo na upravu ustanove, nego se predviđa uključivanje većeg broja djelatnika u povjerenstva zadužena za izradu pojedinih temeljnih dokumenata i akcijskih planova kao i u ostale instrumente predviđene Strategijom. Time će se, vjerujemo, ovdje definirane mjere sustavno približiti svim djelatnicima i studentima Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čime će mjere biti prihvaćene kao mogućnost razvoja, prije svega svakog pojedinca na Fakultetu, a onda i Fakulteta i Sveučilišta u cjelini.



Misija i vizija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Iz misije i vizije Sveučilišta u Rijeci definiranih u Strategiji Sveučilišta 2007. – 2013., Tehnički fakultet u Rijeci izvodi svoju misiju i viziju i definira ih kako slijedi.

Misija

MisijaTehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci provodi znanstvena, razvojna i stručna istraživanja, posebice programe od strateškog interesa za regiju u kojoj djeluje i za Republiku Hrvatsku u cjelini, te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Tehnički fakultet pri tome aktivno surađuje s akademskim (znanstvenim i visokoobrazovnim) i gospodarskim partnerima u domovini i inozemstvu. Fakultet osigurava mogućnost unutarnje i vanjske mobilnosti svojih studenata i nastavnika, racionalno korištenje ljudskih i materijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih znanstveno-nastavnih djelatnosti te nadzor i stalni rast kvalitete, konkurentnosti i međunarodne kompetitivnosti nastavnog, znanstvenog i stručnog rada.

Vizija

VizijaTehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci bit će znanstveni i istraživački centar izvrsnosti na području tehničkih znanosti, s jasnim istraživačkim profilom usmjerenim na održivi razvoj, koji provodi kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja i koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. Aktivnom suradnjom s gospodarstvom, partnerstvima za razvoj zajednice, samostalnom i posrednom (preko Sveučilišta u Rijeci) uključenošću u Europski istraživački prostor i Europski prostor visokog obrazovanja, te najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti, Tehnički fakultet pokazat će svoju javnu odgovornost i pridonijeti tranziciji u društvo znanja. Tehnički fakultet bit će dinamična institucija koja sustavno i organizirano potiče mobilnost i razvijanje istraživačkih karijera



te omogućuje izražavanje talenta i poduzetničke energije svakoga pojedinca (nastavnika, asistenta, administratora i studenta).



Strateški ciljevi, zadaci, indikatori i mjerila Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u

Rijeci za razdoblje 2007. – 2013.Polazeći od strateških ciljeva, zadataka i mjerljivih indikatora učinka kao i motivacija za njihovo uvođenje danih u Strategiji Sveučilišta u Rijeci 2007. – 2013., ali i svojih specifičnih ciljeva i zadataka, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci postavlja si dolje navedene ciljeve i zadatke čije će postizanje pratiti naznačenim indikatorima učinka.

Mjerila (benchmark indikatori) koje Tehnički fakultet treba ispuniti do 2013. godine, a koja služe za praćenje postignuća (interni benchmarking) te za uspoređivanje s ostalim sastavnicama Sveučilišta u Rijeci i s ostalim sveučilištima (eksterni benchmarking), posebno su označena.

Studiji i studentiStudenti i nastavnici glavna su vrijednost svake visokoškolske ustanove jer ljudi i znanje jesu i bit će najvažniji resurs svakog društva, a posebno onog utemeljenog na znanju.

Strateški cilj 1:Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci provodi kroz sve tri razine sveučilišnih studija kvalitetno i učinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima učenja i fleksibilnim akademskim profilima. Obrazovanje na Tehničkom fakultetu usmjereno je prema fleksibilnim putovima učenja i cjeloživotnom obrazovanju sukladno potrebama zajednice, gospodarstva i razvitka društva.



Reforma studijskih programa i fleksibilno stvaranje akademskih profila:

Zadatak 1.1: Uspostaviti na Tehničkom fakultetu svrsishodan omjer preddiplomskih i diplomskih studija odnosno modula.

Indikator 1.1: Broj akreditiranih studijskih programa i modula I., II. i III. ciklusa visokog obrazovanja na Tehničkom fakultetu.

Zadatak 1.2: Uskladiti omjer broja studenata na stručnim i sveučilišnim studijima Tehničkog fakulteta s potrebama na tržištu rada.

Indikator 1.2a: Vrste studija (stručni – sveučilišni) na Tehničkom fakultetu.Indikator 1.2b: Broj i struktura (stručni – sveučilišni) studenata na Tehničkom fakultetu.

Zadatak 1.3: Ustrojiti na Tehničkom fakultetu do akademske godine 2009./2010. studij Računarskog inženjerstva.

Indikator 1.3: Studij Računarskog inženjerstva ustrojen do kraja lipnja 2009. godine.

Zadatak 1.4: Zadržati na Tehničkom fakultetu veliki omjer fleksibilnih akademskih programa kroz koje se mogu izgraditi najmanje 3 akademska profila.

Indikator 1.4: Postotak fleksibilnih akademskih programa na Tehničkom fakultetu.

Kvaliteta:

Zadatak 1.5: Uspostaviti odnos broja studenata na jednog nastavnika od 15:1 s ciljem postizanja omjera među pojedinim komponentama studija ne većim od 1:5.

Indikator 1.5: Omjer broja studenata na jednog nastavnika na studijima Tehničkog fakulteta.



Zadatak 1.6: Implementirati na Tehničkom fakultetu u potpunosti do početka akademske godine 2008./2009. Pravilnik o studijima Sveučilišta u Rijeci.

Indikator 1.6: Pravilnik o studijima Sveučilišta u Rijeci potpuno implementiran na Tehničkom fakultetu do početka akademske godine 2008./2009.

Sustav za osiguranje kvalitete:

Zadatak 1.7: Tehnički fakultet kao institucija i najmanje 50% programa Tehničkog fakulteta dovršilo drugi ciklus osiguranja kvalitete (internog i vanjskog vrednovanja).

Indikator 1.7a: Stupanj provođenja I. i II. ciklusa osiguranja kvalitete na Tehničkom fakultetu.Indikator 1.7b: Postotak studijskih programa Tehničkog fakulteta koji su dovršili I. i II. ciklus osiguranja kvalitete.Indikator 1.7c: Periodična revizija ustroja Tehničkog fakulteta (svake 3 godine).

Zadatak 1.8: Akreditirati do kraja srpnja 2008. godine administrativne službe Tehničkog fakulteta prema sustavu kvalitete ISO 9000.

Indikator 1.8: Administrativne službe Tehničkog fakulteta akreditirane prema ISO 9000 sustavu kvalitete do kraja srpnja 2008. godine.

Učinkovitost:

Zadatak 1.9: Povećati omjer prolaznosti s prve na drugu godinu studija na 75%, odnosno ostvariti najmanje 70% od zbroja predviđenih ECTS-bodova.

Indikator 1.9: Postotak studenata Tehničkog fakulteta koji uspješno završe prvu godinu.



Zadatak 1.10: Povećati broj studenata Tehničkog fakulteta koji diplomiraju u roku na 60% te osigurati da 80% studenata završi studij.

Indikator 1.10a: Postotak diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta po generaciji.

Indikator 1.10b: Prosječno vrijeme diplomiranja studenata Tehničkog fakulteta.

Multidisciplinarnost:

Zadatak 1.11: Povećati broj multidisciplinarnih obrazovnih programa (programi u kojima sudjeluje najmanje ¼ nastavnika iz drugih znanstvenih područja) na najmanje 20% od ukupnog broja programa ponuđenih na Tehničkom fakultetu.

Indikator 1.11: Broj obrazovnih programa Tehničkog fakulteta s multidisciplinarnim sadržajima.

Zadatak 1.12: Povećati broj nastavnika Tehničkog fakulteta uključenih u multidisciplinarne studijske programe na 10% od ukupnog broja nastavnika.

Indikator 1.12: Broj nastavnika Tehničkog fakulteta koji je uključen u multidisciplinarne aktivnosti.

Otvorenost:

Zadatak 1.13: Povećati broj studenata Tehničkog fakulteta izvan gravitacijskog područja Sveučilištu u Rijeci na 50%.

Indikator 1.13: Postotak studenata koji dolaze na Tehnički fakultet iz drugih županija.

Zadatak 1.14: Ustrojiti na Tehničkom fakultetu barem 1 obrazovni program na jednom od svjetskih jezika.

Indikator 1.14: Broj obrazovnih programa Tehničkog fakulteta koji se izvode na stranom jeziku.



Reforma kurikuluma temeljena na ishodima učenja:

Zadatak 1.15: Sve studijske programe na Tehničkom fakultetu strukturirati tako da najmanje 20% ishoda učenja u programu razvija opće kompetencije.

Indikator 1.15: Prosječni % studijskog programa Tehničkog fakulteta s ishodima učenja u kojima se razvijaju opće kompetencije.

Fleksibilni putovi učenja i cjeloživotno obrazovanje:

Zadatak 1.16: Ukupno najmanje 1.500 ECTS-bodova u zbroju bodova svih studenata na Tehničkom fakultetu dodijeljeno kroz programe cjeloživotnog obrazovanja.

Indikator 1.16: Zbroj ECTS-bodova studenata Tehničkog fakulteta ostvaren kroz programe cjeloživotnog učenja.

Zadatak 1.17: Najmanje 500 ECTS-bodova u zbroju bodova svih studenata Tehničkog fakulteta dodijeljeno kroz neformalno i informalno učenje.

Indikator 1.17: Zbroj svih ECTS-bodova dodijeljenih na Tehničkom fakultetu kroz neformalno i informalno učenje.

Jačanje suradnje s gospodarstvom i javnim sektorom u obrazovanju:

Zadatak 1.18: Ostvariti na razini Tehničkog fakulteta, i kroz pojačanu suradnju s bivšim studentima Fakulteta (alumni), institucijska partnerstva s poduzećima i javnim institucijama u planiranju, organizaciji i izvođenju studijskih programa, te snažno poticati takva partnerstva na razini Sveučilišta u Rijeci.

Indikator 1.18a: Broj institucijskih ugovora Tehničkog fakulteta o partnerstvu s poduzećima i javnim institucijama.



Indikator 1.18b: Broj nastavnika Tehničkog fakulteta u naslovnim zvanjima koji su uključeni u obrazovanje kroz institucijska partnerstva.Indikator 1.18c: Broj bivših studenata Tehničkog fakulteta (alumni) aktivno uključenih u institucijska partnerstva s Fakultetom.

Studentski standard i studentski život:

Zadatak 1.19: Poticati uključivanje studenata Tehničkog fakulteta u organizirane aktivnosti na Sveučilištu: kulturne, društvene, obrazovne, sportske, humanitarne (dobrovoljno darivanje krvi) itd.

Indikator 1.19: Postotak studenata Tehničkog fakulteta u organiziranim aktivnostima na Sveučilištu.

Rijeka – grad u kojem vrijedi studirati:

Zadatak 1.20: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta2 za aktivno uključivanje u dugoročni program Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke koji će Rijeku promovirati gradom u kojem je vrijedno i lijepo studirati.

Indikator 1.20: Do kraja rujna 2009. godine razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za aktivno uključivanje u dugoročni program Sveučilišta u Rijeci s Gradom Rijekom «Rijeka – grad u kojem vrijedi studirati».

e-učenje:

Zadatak 1.21: Kod najmanje 50% svakoga studijskog programa Tehničkog fakulteta koristi alate e-učenja (miješano ili potpuno).

Indikator 1.21: Prosječni udio u studijskim programima Tehničkog fakulteta gdje se koriste alati e-učenja.

2 Instrumenti Tehničkog fakulteta: osoblje, procedure i resursi (finan-cijski i materijalni).



Znanstveni rad i inovacijeStvaranje znanja i njegova primjena ovise o talentu, idejama i poduzetničkoj energiji izuzetnih pojedinaca. U društvu znanja se stvaranje i diseminacija znanja počinju odvijati kroz zajednice i napredne mreže znanja.

Reforma doktorskoga studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za prilagođavanje zajednice potrebama koje nameće razvoj društva znanja, jer se kroz doktorske studije formiraju pojedinci na kojima počiva taj razvoj.

Dugoročna politika u visokom obrazovanju treba postići dva ključna cilja: (i) ojačati sustav visokog obrazovanja i istraživanja, njegovu učinkovitost i povezanost obrazovne i istraživačke komponente, te (ii) pojačati povezanost sustava s okolinom (zajednicom), posebice onim segmentima koji oblikuju društvo znanja.

Strateški cilj 2:Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci ima utvrđeni istraživački profil, ustrojene centre izvrsnosti na području tehničkih znanosti, ustrojena kolaborativna istraživanja, te se odlikuje institucijskom brigom za razvitak istraživačkih karijera i udvostručenom znanstvenom produkcijom.



Povećanje istraživačkih aktivnosti na Tehničkom fakultetu:

Zadatak 2.1: Broj obranjenih doktorata na Tehničkom fakultetu povećati za dva puta.

Indikator 2.1: Broj obranjenih doktorata na Tehničkom fakultetu.

Zadatak 2.2: Povećati za 50% financiranje istraživanja na Tehničkom fakultetu.

Indikator 2.2: Omjer između financiranja istraživanja i broja nastavnika.

Inovacije:

Zadatak 2.3: Na Tehničkom fakultetu, i uz pomoć Znanstveno-tehnološkog parka Sveučilišta u Rijeci u čiji će se rad Fakultet aktivno uključiti, te sustava intelektualnog vlasništva Sveučilištu u Rijeci, ustrojiti do kraja travnja 2009. godine inovacijski sustav.3

Indikator 2.3a: Inovacijski sustav Tehničkog fakulteta ustrojen do kraja travnja 2009. godine.Indikator 2.3b: Broj djelatnika Tehničkog fakulteta aktivno uključenih u djelatnosti Znanstveno-tehnološkog parka Sveučilišta u Rijeci.

Kvaliteta istraživanja:

Zadatak 2.4: Broj objavljenih radova u međunarodnim publikacijama (CC i SCI/SCI-Expanded) na Tehničkom fakultetu povećati do 2013. godine za dva puta.

Indikator 2.4: Broj objavljenih radova znanstvenika Tehničkog fakulteta indeksiranih u CC i SCI/SCI-Expanded.

3 Sama tvrtka Bosch registrira 12 patenata dnevno, a to je konkurencija s kojom se mi moramo mjeriti na globalnom tržištu znanja.



Programi III. ciklusa obrazovanja:

Zadatak 2.5: Povećati broj studenata na doktorskom studiju Tehničkog fakulteta koji studiraju u punom radnom vremenu.

Indikator 2.5: Broj doktoranada Tehničkog fakulteta u punom radnom vremenu.

Utvrđivanje istraživačkog profila:

Zadatak 2.6: Do kraja listopada 2009. godine utvrditi istraživački profil Tehničkog fakulteta.

Indikator 2.6: Istraživački profil Tehničkog fakulteta utvrđen do kraja listopada 2009. godine.

Kolaborativna istraživanja:

Zadatak 2.7: Stvoriti institucijski okvir za kolaborativna istraživanja i pokrenuti najmanje 1 kolaborativni program na razini Tehničkog fakulteta.

Indikator 2.7a: Institucijski okvir Tehničkog fakulteta za kolaborativna istraživanja ustrojen do kraja rujna 2009. godine.Indikator 2.7b: Broj kolaborativnih programa na Tehničkom fakultetu.

Sustavna skrb za razvitak istraživačke karijere:

Zadatak 2.8: Najmanje 2/3 nastavnika Tehničkog fakulteta u znanstveno-nastavnim zvanjima mentori na barem jednoj obranjenoj doktorskoj disertaciji do 2013. godine (kumulativno).

Indikator 2.8: Udio nastavnika Tehničkog fakulteta koji su bili mentori na obranjenim doktorskim disertacijama.



Zadatak 2.9: Do 2010. godine uspostaviti institucijski sustav za razvoj karijere postdoktoranada Tehničkog fakulteta koji se temelji na kompetitivnosti, strateškim fokusima Sveučilišta u Rijeci i Tehničkog fakulteta te korištenju potpora [installation grants] Sveučilišta u Rijeci.

Indikator 2.9: Broj postdoktoranada Tehničkog fakulteta koji su iskoristili uspostavnu potporu Sveučilišta u Rijeci.

Popularizacija znanosti i istraživačkih karijera:

Zadatak 2.10: Izraditi godišnje planove Tehničkog fakulteta za popularizaciju znanosti (dani otvorenih vrata, godišnjak, programi privlačenja najboljih srednjoškolskih učenika (recruiting), …) i utvrditi ogovarajuće ljudske i materijalne resurse za njihovu provedbu.

Indikator 2.10: Godišnji planovi Tehničkog fakulteta za popularizaciju znanosti.

Zadatak 2.11: Do 2013. godine udvostručiti broj institucijski organiziranih popularizacijskih aktivnosti na Tehničkom fakultetu te broj nastavnika i studenata Tehničkog fakulteta koji u njima sudjeluju.

Indikator 2.11: Broj nastavnika i studenata Tehničkog fakulteta koji sudjeluju u institucijski organiziranim popularizacijskim aktivnostima.



Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi

Najviša moguća razina organiziranosti i odgovornosti temeljni je zahtjev koji se postavlja pred modernu instituciju visokoškolskog obrazovanja. Autonomija u raspolaganju resursima i planiranju vlastitog razvoja preduvjet je za stvaranje snažne institucije koja je u stanju odgovoriti potrebama i zahtjevima koje donosi društvo znanja. Autonomija podrazumijeva i javnu odgovornost za sve ono što institucije visokoškolskog obrazovanja rade. Javna odgovornost nije pak moguća bez prijelaza s modela državnog upravljanja na model državnog nadzora.

Strateški cilj 3:Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci je institucija s najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti u kojoj se izražava talent i poduzetnička energija svakoga pojedinca (nastavnika, asistenta, administratora i studenta) s transparentnim procesima i s ljudima koji se ravnopravno natječu u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru visokog obrazovanja.



Izgradnja osobnog portfelja za sve zaposlenike:

Zadatak 3.1: Do rujna 2008. godine utvrditi sadržaj, uspostaviti pravni okvir i organizirati portfelj svakog djelatnika Tehničkog fakulteta.

Indikator 3.1: Portfelj zaposlenika Tehničkog fakulteta organiziran do rujna 2008. godine.

Sustav napredovanja u zvanjima:

Zadatak 3.2: Broj asistenata i novaka Tehničkog fakulteta podići na 50% nastavnoga osoblja do 2010. godine, odnosno 60% nastavnoga osoblja do 2013. godine.

Indikator 3.2: Udio asistenata i novaka Tehničkog fakulteta u nastavnom osoblju.

Zadatak 3.3. Najmanje 50% docenata Tehničkog fakulteta u životnoj dobi od 30 do 40 godina.

Indikator 3.3: Dobna struktura docenata na Tehničkom fakultetu.

Postdoktorsko usavršavanje:

Zadatak 3.4: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta za korištenje organizacijskih okvira i financijskih instrumenata Sveučilišta u Rijeci za uspostavljanje nezavisne istraživačke karijere postdoktoranada te uključiti u njih do 2013. godine najmanje 10% postdoktoranada Tehničkog fakulteta.

Indikator 3.4a: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje organizacijskih okvira i financijskih instrumenata Sveučilišta u Rijeci za uspostavljanje nezavisne istraživačke karijere postdoktoranada.Indikator 3.4b: Postotak postdoktoranada Tehničkog fakulteta koji su dobili sredstva za uspostavljanje nezavisne istraživačke karijere.



Cjeloživotno obrazovanje nenastavnog osoblja:

Zadatak 3.5: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta za korištenje sustava i financijskih instrumenata Sveučilišta u Rijeci za cjeloživotno obrazovanje nastavnoga i nenastavnog osoblja u ciklusima od 5 godina te uključiti najmanje 50% nenastavnog osoblja Tehničkog fakulteta u taj sustav već u prve 2 godine.

Indikator 3.5a: Uspostavljeni instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje sustava i financijskih instrumenata Sveučilišta u Rijeci za cjeloživotno obrazovanje nastavnog i nenastavnog osoblja u ciklusima.Indikator 3.5b: Postotak nenastavnog osoblja Tehničkog fakulteta uključenog u cjeloživotno obrazovanje.

Osobni standard svih zaposlenika:

Zadatak 3.6: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta za korištenje plana mjera Sveučilišta u Rijeci za podizanje osobnog standarda svih zaposlenika (krediti, djeca zaposlenika studenti sveučilišta, korištenje sportskih terena, plaćanje studija, stipendije za studije, subvencija prehrane, društveno-kulturni događaji, kazališta, kina itd.).

Indikator 3.6: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje plana mjera Sveučilišta u Rijeci za podizanje osobnog standarda svih zaposlenika.

Ljudski kapaciteti za izvođenje programa:

Zadatak 3.7a: Utvrditi mjerne jedinice i definirati kapacitete Tehničkog fakulteta za izvođenje studijskih programa, programa cjeloživotnog učenja, istraživanja i djelovanja u zajednici.

Indikator 3.7a: Do kraja ožujka 2009. godine definirati sustav jedinica mjera i kapacitete Tehničkog fakulteta za izvođenje



studijskih programa, programa cjeloživotnog učenja, istraživanja i djelovanja u zajednici.

Zadatak 3.7b: Planirati ostvarenje najmanje 1% predviđenih ECTS-bodova svih studenata Tehničkog fakulteta kroz programe cjeloživotnog učenja te najmanje 3% kroz doktorske studije.

Indikator 3.7b1: Udio ECTS-bodova dodijeljenih na Tehničkom fakultetu kroz programe cjeloživotnog učenja u zbroju ECTS-bodova svih studenata Tehničkog fakulteta.Indikator 3.7.b2: Udio ECTS-bodova dodijeljenih na Tehničkom fakultetu kroz doktorske studije u zbroju ECTS-bodova svih studenata Tehničkog fakulteta.

Zadatak 3.7c: Širenje nastavne baze Tehničkog fakulteta uključivanjem u obrazovni proces najmanje 10% ljudi izvan Sveučilišta (gospodarstva i javnog sektora – koristeći posebice kontakte s bivšim studentima Tehničkog fakulteta (alumni)).

Indikator 3.7c1: Udio nastavnika i suradnika Tehničkog fakulteta koji nisu zaposleni na Sveučilištu u Rijeci.Indikator 3.7c2: Udio nastavnika i suradnika Tehničkog fakulteta iz gospodarstva i javnog sektora koji su bivši studenti Fakulteta (alumni).

Administrativni kapaciteti Sveučilišta:

Zadatak 3.8: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta za korištenje administrativnih kapaciteta Sveučilišta u Rijeci za upravljanje programima EU, osiguranjem kvalitete i intelektualnim vlasništvom.

Indikator 3.8: Do kraja veljače 2010. godine razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje administrativnih kapaciteta Sveučilišta u Rijeci za upravljanje programima EU, osiguranjem kvalitete i intelektualnim vlasništvom.



Pravni (regulativni) okviri i integracija sveučilišta:

Zadatak 3.9: Do kraja 2010. aktivno sudjelovanje Tehničkog fakulteta u uspostavi regulativnog okvira za integraciju Sveučilišta u Rijeci sukladno Zakonu i Statutu.

Indikator 3.9: Namijeniti uspostavi regulativnog okvira za integraciju Sveučilišta u Rijeci potrebne resurse Tehničkog fakulteta.

Strateški menadžment:

Zadatak 3.10: Kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja nastavnoga i nenastavnog osoblja provesti sustavno osposobljavanje najmanje 10% djelatnika Tehničkog fakulteta u načelima strateškog menadžmenta.

Indikator 3.10: Udio zaposlenika Tehničkog fakulteta koji su završili sustavno osposobljavanje za strateški menadžment.

Osposobljavanje za rukovođenje:

Zadatak 3.11: Uže vodstvo Tehničkog fakulteta proći će sustavnu izobrazbu (kroz formalne i neformalne programe učenja) za rukovođenje i utvrđivanje institucijskih politika.

Indikator 3.11: Broj osoba Tehničkog fakulteta koje su dovršile sustavno osposobljavanje za rukovođenje.

Materijalni resursi:

Zadatak 3.12: 25% vlastitih prihoda u ukupnim raspoloživim sredstvima Tehničkog fakulteta.

Indikator 3.12: Udio vlastitih prihoda u ukupnim raspoloživim sredstvima Tehničkog fakulteta.

Zadatak 3.13: Najviše 40% vlastitih prihoda Tehničkog fakulteta od školarina.

Indikator 3.13: Udio školarina u vlastitim prihodima Tehničkog fakulteta.



Zadatak 3.14: Uravnotežiti raspoloživa sredstva (EUR po nastavniku) Tehničkog fakulteta bez kapitalnih ulaganja s onima na razini Sveučilišta u Rijeci.

Indikator 3.14: Raspoloživa sredstva Tehničkog fakulteta u EUR/nastavniku.

Zadatak 3.15: 4.500 EUR po studentu u raspoloživim sredstvima Tehničkog fakulteta bez kapitalnih ulaganja.

Indikator 3.15: Raspoloživa sredstva Tehničkog fakulteta u EUR/studentu.

Zadatak 3.16: Najviše 30% administrativnog i pomoćnog osoblja u ukupnom broju zaposlenih Tehničkog fakulteta.

Indikator 3.16: Udio administrativnog i nastavnog osoblja Tehničkog fakulteta u ukupnom broju zaposlenih na Fakultetu.

Informacijsko-komunikacijski sustav:

Zadatak 3.17: Do kraja 2010. godine u potpunosti integrirati informacijsko-komunikacijski sustav Tehničkog fakulteta u onaj Sveučilišta (po Akcijskom planu kojeg će Sveučilište donijeti do kraja 2007. godine).

Indikator 3.17a: Informacijsko-komunikacijski sustav Tehničkog fakulteta integriran u informacijsko-komunikacijski sustav Sveučilišta do kraja 2010. godine.Indikator 3.17b: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje integriranog sveučilišnog informacijsko-komunikacijskog sustava razvijeni do veljače 2011. godine.



Knjižnični sustav:

Zadatak 3.18: Do kraja 2010. godine u potpunosti integrirati knjižnični sustav Tehničkog fakulteta u onaj Sveučilišta (po Akcijskom planu kojeg će Sveučilište donijeti do kraja 2007. godine).

Indikator 3.18a: Knjižnični sustav Tehničkog fakulteta integriran u knjižnični sustav Sveučilišta do kraja 2010. godine.Indikator 3.18b: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje integriranog sveučilišnog knjižničnog sustava razvijeni do veljače 2011. godine.

Unutarnja mobilnost:

Zadatak 3.19: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta za omogućavanje sudjelovanje nastavnika i studenata s drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci (iz drugog znanstvenog područja ili polja) u nastavi na Tehničkom fakultetu.

Indikator 3.19: Udio nastavnika i studenata drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci i iz drugog znanstvenog područja ili polja koji barem 5% svojega radnog vremena, nastavne norme ili kredita ostvaruju na Tehničkom fakultetu.



Povezanost sa zajednicom i gospodarstvom te usklađivanje s potrebama zajednice

Služenje zajednici i sudjelovanje u razvoju društva jedna je od temeljnih komponenti misije moderne visokoškolske institucije. Ta komponenta misije je posebno važna u Hrvatskoj koja je odlučila da je visoko obrazovanje javno dobro i javna odgovornost.

Strateški cilj 4:Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci je uključen u gospodarstvo i razvoj zajednice te pomaže tranziciju u društvo znanja.



Istraživanje za potrebe gospodarstva i zajednice:

Zadatak 4.1: Ostvariti najmanje 4 istraživačka projekta Tehničkog fakulteta s gospodarstvom i lokalnom zajednicom.

Indikator 4.1: Broj zajedničkih istraživačkih projekata Tehničkog fakulteta s gospodarstvom i lokalnom zajednicom.

Zadatak 4.2: Povećati broj visokostručnih studija, elaborata i ekspertiza Tehničkog fakulteta za potrebe gospodarstva i lokalne zajednice.

Indikator 4.2: Broj studija, elaborata i ekspertiza Tehničkog fakulteta za potrebe gospodarstva i lokalne zajednice.

Aktivno sudjelovanje u razvitku gospodarstva i zajednice:

Zadatak 4.3: Povećati broj ugovora o savjetodavnim uslugama s gospodarstvom i lokalnom zajednicom.

Indikator 4.3: Broj ugovora Tehničkog fakulteta o savjetodavnim uslugama s gospodarstvom i lokalnom zajednicom.

Transfer tehnologije:

Zadatak 4.4: Ostvariti na Tehničkom fakultetu što više zaštita intelektualnog vlasništva (patenata i/ili licenci).

Indikator 4.4: Broj zaštita intelektualnog vlasništva na Tehničkom fakultetu.

Tržišno djelovanje:

Zadatak 4.5: Postići razinu prihoda od pružanja usluga gospodarstvu i lokalnoj zajednici i prihoda od intelektualnog vlasništva od najmanje 15% od ukupnih raspoloživih sredstava Tehničkog fakulteta.

Indikator 4.5: Udio prihoda od pružanja usluga gospodarstvu i lokalnoj zajednici i prihoda od intelektualnog vlasništva u ukupnim raspoloživim sredstvima Tehničkog fakulteta.



Obrazovanje za potrebe zajednice i civilnoga društva:

Zadatak 4.6: Poticati na Tehničkom fakultetu razvoj izvannastavnih aktivnosti i njihovo institucionaliziranje na Sveučilištu u Rijeci te koristiti financijske instrumente Sveučilišta za podupiranje projekata koji će studentima Tehničkog fakulteta omogućiti iskustveno učenje kroz volontersko uključivanje.

Indikator 4.6: Broj izvannastavnih projekata pod vodstvom studenata Tehničkog fakulteta koji nude volonterske angažmane u zajednici.

Obrazovanje i razvoj školstva:

Zadatak 4.7: Trajno surađivati s osnivačima odgojnih i obrazovnih ustanova, s dječjim vrtićima i školama. Pokretati i uključivati se u razvojne projekte u obrazovanju s ciljem istraživanja i osiguravanja boljih uvjeta za ostvarivanje osobnih potencijala svakoga djeteta u sustavu odgoja i obrazovanja.

Indikator 4.7: Broj razvojnih projekata Tehničkog fakulteta ostvarenih u suradnji s odgojnim i obrazovnim institucijama.



Integriranost u Europsku uniju, otvorenost prema svijetu i mobilnost

Otvaranjem pregovora s EU o stupanju u punopravno članstvo, Republika Hrvatska donijela je odluku o prilagodbi cijelog društva za život u zajednici europskih naroda. Hrvatska je istovremeno donijela i odluku o sudjelovanju u europskim politikama u području istraživanja i obrazovanja. Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci svjestan je svoje javne odgovornosti i želi se aktivno uključiti u procese prilagodbe ne samo u području znanosti, istraživanja i obrazovanja, već i procese prilagodbe cijeloga društva. Procesi koji će se odvijati nisu samo izazov, već predstavljaju i izvor mnogobrojnih mogućnosti.

Strateški cilj 5:Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci aktivno je uključen u Europski istraživački prostor (ERA) i Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) te sustavno i organizirano potiče unutarnju i vanjsku mobilnost svojih znanstvenika i studenata.



Uključivanje u ERA:

Zadatak 5.1: Snažno poticati uključivanje znanstvenika Tehničkog fakulteta u Framework programe EU te projekte ERC [European Research Council] i ESF [European Science Foundation].

Indikator 5.1: Broj Framework (FP), ERC i ESF projekata na Tehničkom fakultetu.

Zadatak 5.2: Do kraja srpnja 2010. godine uspostaviti instrumente Tehničkog fakulteta za korištenje institucijskog sustava podrške Sveučilišta u Rijeci za prijavu i vođenje FP7 projekata, predpristupnih programa EU i programa strukturnih fondova EU.

Indikator 5.2: Do kraja srpnja 2010. godine razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje institucijskog sustava potpore Sveučilišta u Rijeci za europske projekte.

Zadatak 5.3: Najmanje 10% istraživača Tehničkog fakulteta će godišnje provesti u inozemnim institucijama više od 2 tjedna.

Indikator 5.3: Broj istraživača Tehničkog fakulteta koji su tijekom godine proveli najmanje 2 tjedna u inozemnim institucijama.

Uključivanje u EHEA:

Zadatak 5.4: Poticati na Tehničkom fakultetu uspostavu združenih diplomskih studija, od kojih najmanje 1 s inozemnim institucijama, te najmanje 1 poslijediplomski program – po mogućnosti s inozemnom institucijom.

Indikator 5.4: Broj i struktura združenih studija na Tehničkom fakultetu.



Zadatak 5.5: Do lipnja 2010. godine razviti na Tehničkom fakultetu instrumente za korištenje programa mobilnosti i suradnje s EU preko nacionalne «Agencije za mobilnost i programe Europske unije».

Indikator 5.5: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje programa nacionalne «Agencije za mobilnost i programe Europske unije» razvijeni do kraja lipnja 2010.

Zadatak 5.6: Razviti instrumente Tehničkog fakulteta za korištenje institucijske strukture Sveučilišta u Rijeci za sudjelovanje u programu ILLP (Integrated Lifelong Learning Programme EU).

Indikator 5.6a: Do kraja srpnja 2010. godine razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje institucijske strukture Sveučilišta u Rijeci za sudjelovanje u ILLP.Indikator 5.6b: Iznos kojim su financirani studenti, nastavnici i sam Tehnički fakultet kroz program ILLP.

Osposobljavanje građana za život u EU:

Zadatak 5.7: Aktivno uključivanje Tehničkog fakulteta u sveučilišni Centar za cjeloživotno učenje u prvoj polovici 2009. godine.

Indikator 5.7: Aktivnosti Tehničkog fakulteta u Centru za cjeloživotno učenje Sveučilišta u Rijeci formalizirane do lipnja 2009. godine.



Osobe i tijela potrebna za provedbu Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u

Rijeci za razdoblje 2007. – 2013.Strategiju Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. - 2013. moguće je provesti samo ako se precizno definiraju i nositelji svih predviđenih aktivnosti. U okvirima svojih nadležnosti, Dekan Tehničkog fakulteta će, i sa ciljem što veće identifikacije djelatnika Fakulteta s ciljevima Strategije, delegirati dijelove provedbe i implementacije Strategije većem broju djelatnika Fakulteta. U tom okviru će, uz zadaće definirane u poglavlju “Osobe odgovorne za praćenje indikatora učinaka po definiranim zadacima i termini” ove Strategije, posebna zaduženja i ovlasti imati i sljedeće osobe i tijela Tehničkog fakulteta:

Dekan;

Fakultetsko vijeće;

Prodekan za nastavu;

Prodekan za znanstvenu djelatnost;

Prodekan za poslovne odnose;

Pomoćnik Dekana za strategiju;

Pomoćnik Dekana za uvođenje studija Računarskog inženjerstva;

Pomoćnik Dekana za bolonjski proces;

Predstojnici Zavoda;

Voditelj poslijediplomskog studija;

Voditelji sveučilišnih i stručnih studija;

Voditelji industrijske i stručne prakse;

Voditelj programa cjeloživotnog obrazovanja;

Povjerenstvo za nastavu;



Povjerenstvo za poslijediplomske studije i znanost;

Povjerenstvo za međunarodnu suradnju;

Odbor za upravljanje i unaprjeđenje sustava za kvalitetu;

Povjerenstvo za web stranice;

Povjerenstvo za informatičku djelatnost;

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost;

Tajnik;

Opća i kadrovska služba;

Financijska služba;

Služba studenske evidencije;

ISVU koordinator;

Knjižnica;

Računski centar;

Povjerenik za EU projekte;

Povjerenik za uvođenje e-učenja;

Povjerenik za inovacijski sustav;

CEEPUS koordinatori;

Akademski klub doktora znanosti, magistara znanosti, diplomiranih inženjera i inženjera Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (Alumni Tehničkog fakulteta);

Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću.

Po potrebi će Dekan Tehničkog fakulteta osnivati ad hoc povjerenstva i radne skupine potrebne za provedbu Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. - 2013.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.38

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

Oso

be o

dgov

orne

za

prać

enje

indi

kato

ra u

čink

a po

defi

nira

nim

zad

acim

a i

term

ini

Tehn

ički

faku

ltet s

usta

vno

će p

ratit

i gor

e de

finira

ne in

dika

tore

uči

nka

i mje

rila.

Za

svak

i ind

ikat

or je

u d

onjim

ta

blic

ama

defin

iran

i pre

ciza

n po

data

k ko

ji se

prik

uplja

i ce

nzus

dat

um te

odg

ovor

ne o

sobe

koj

e su

zad

užen

e za

točn

ost p

odat

aka

i njih

ovo

dost

avlja

nje

u ba

zu p

odat

aka.

Stud

iji i

stud

enti

Što

(indi

kato

ri u

čink

a)D

efini

cija

pod

atka

koj

i se

prik

uplja

Tko

(odg

ovor

ne

osob

e)D

o ka

da (c

enzu

s da

tum

)1.

1:

Bro

j akr

editi

rani

h st

udijs

kih

prog

ram

a i m

odul

a I.,

II. i

III.

cikl

usa

viso

kog

obra

zova

nja

na T

ehni

čkom

faku

ltetu

.

Ukl

juču

ju se

svi a

kred

itira

ni st

udijs

ki p

ro-

gram

i odn

osno

mod

uli k

oji i

maj

u ja

sno

utvr

đen

akad

emsk

i stu

panj

i ak

adem

ski p

ro-

fil. P

rikaz

zad

nje

godi

ne.

Prod

ekan

za

nast

avu

i Pro

deka

n za

zna

n-st

venu

dje

latn

ost.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

1.2a

: Vrs

te st

udija

(stru

čni –

sveu

či-

lišni

) na

Tehn

ičko

m fa

kulte

tu.

Ukl

juču

ju se

svi a

kred

itira

ni st

udiji

I. i

II.

cikl

usa

i int

egrir

ani d

iplo

msk

i stu

diji.

Us-

pore

dba

zadn

jih p

et g

odin

a.Pr

odek

an z

a na

stav

u.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

1.2b

: Bro

j i st

rukt

ura

(stru

čni –

sve-

učili

šni)

stud

enat

a na

Teh

nič-

kom

faku

ltetu

.

Ukl

juče

ni sv

i upi

sani

stud

enti

pred

dipl

om-

skih

i di

plom

skih

stud

ija. U

spor

edba

zad

n-jih

pet

god

ina.

Ruk

ovod

itelj

Služ

be

stud

ensk

e ev

iden

cije

.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.39

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.3:

St

udij

Rač

unar

skog

inže

njer

-st

va u

stro

jen

do k

raja

lipn

ja

2009

. god

ine.

Prip

rem

ljen

stud

ijski

pla

n i p

rogr

am,

defin

irani

nos

itelji

kol

egija

, dob

iven

a D

o-pu

snic

a, p

rove

dene

radn

je p

otre

bne

za u

pis

stud

enat

a.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

uvo

đenj

e st

ud-

ija R

ačun

arsk

og

inže

njer

stva

.

30. l

ipnj

a 20

09.

1.4:

Po

stot

ak fl

eksi

biln

ih a

kade

m-

skih

pro

gram

a na

Teh

ničk

om

faku

ltetu

.

Ukl

juču

je st

udijs

ke p

rogr

ame,

u u

kupn

om

broj

u ak

redi

tiran

ih p

rogr

ama

I. i I

I. ci

klus

a,

koji

mog

u vo

diti

prem

a na

jman

je tr

ima

akad

emsk

im p

rofil

ima.

Usp

ored

ba z

adnj

e tri

god

ine.

Prod

ekan

za

nast

avu

i Pom

oćni

k D

ekan

a za

bol

onjs

ki p

roce

s.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

1.5:

O

mje

r bro

ja st

uden

ata

na je

d-no

g na

stav

nika

na

stud

ijim

a Te

hnič

kog

faku

lteta

.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em b

roja

stud

enat

a (r

edov

itih

i izv

anre

dnih

) upi

sani

h na

pre

d-di

plom

ske

(sve

učili

šne

i stru

čne)

, dip

lom

-sk

e i p

oslij

edip

lom

ske

te sp

ecija

listič

ke

prog

ram

e, n

eovi

sno

o na

činu

fina

ncira

nja,

s br

ojem

nas

tavn

og o

sobl

ja k

oji i

maj

u ug

ovor

o

radu

na

Tehn

ičko

m fa

kulte

tu u

ekv

ival

-en

tima

puno

ga ra

dnog

vre

men

a (n

asta

vno

osob

lje u

zna

nstv

eno-

nast

avni

m, n

asta

vnim

i s

urad

ničk

im z

vanj

ima)

. Usp

ored

ba z

adn-

jih p

et g

odin

a.

Ruk

ovod

itelj

Služ

be

stud

ensk

e ev

iden

cije

i R

ukov

odite

lj O

pće

i kad

rovs

ke sl

užbe

.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.40

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.6:

Pr

aviln

ik o

stud

ijim

a Sv

euči

-liš

ta u

Rije

ci p

otpu

no im

ple-

men

tiran

na

Tehn

ičko

m fa

-ku

ltetu

do

poče

tka

akad

emsk

e go

dine

200

8./2

009.

Sve

mje

re iz

Pra

viln

ika

o st

udiju

Sve

učili

šta

u R

ijeci

impl

emen

tiran

e u

skla

du s

Dok

u-m

ento

m i

Akc

ijski

m p

lano

m o

nje

govo

j im

plem

enta

ciji

na T

ehni

čkom

faku

ltetu

.

Dek

an, P

rode

kan

za

nast

avu

i Pom

oćni

k D

ekan

a za

bol

onjs

ki

proc

es.

30. r

ujan

200

8.

1.7a

: Stu

panj

pro

vođe

nja

I. i I

I. ci

-kl

usa

osig

uran

ja k

valit

ete

na

Tehn

ičko

m fa

kulte

tu.

Pret

post

avlja

inst

ituci

jski

razv

ijen

prog

ram

os

igur

anja

kva

litet

e u

cikl

usim

a i s

tudi

jske

pr

ogra

me

koji

imaj

u us

post

avlje

ne c

iklu

se

kval

itete

. Usp

ored

ba z

adnj

e tri

god

ine.

Pred

sjed

nik

Od-

bora

za

upra

vlja

nje

i un

aprje

đenj

e su

stav

a za

kva

litet

u.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

1.7b

: Pos

tota

k st

udijs

kih

prog

ram

a Te

hnič

kog

faku

lteta

koj

i su

dovr

šili

I. i I

I. ci

klus

osi

gura

-nj

a kv

alite

te.

Ukl

juču

je st

udijs

ke p

rogr

ame,

u u

kupn

om

broj

u sv

ih a

kred

itira

nih

stud

ijski

h pr

ogra

-m

a, k

oji i

maj

u us

post

avlje

ne c

iklu

se k

val-

itete

. Usp

ored

ba z

adnj

e tri

god

ine.

Pred

sjed

nik

Od-

bora

za

upra

vlja

nje

i un

aprje

đenj

e su

stav

a za

kva

litet

u.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

1.7c

: Per

iodi

čna

revi

zija

ust

roja

Te

hnič

kog

faku

lteta

(sva

ke 3

go

dine

)

Mje

rilo.

Usu

glaš

avan

je in

stitu

cijs

kih

pri-

orite

ta, k

ako

znan

stve

nih

tako

i na

stav

nih.

D

efini

ra se

inst

ituci

jski

m o

dluk

ama

i ak-

tivno

stim

a.

Dek

an, P

reds

tojn

ici

Zavo

da, F

akul

tets

ko

vije

će.

31. p

rosi

nca

2007

. pa

svak

e tri

god

ine.

1.8:

A

dmin

istra

tivne

služ

be T

eh-

ničk

og fa

kulte

ta a

kred

itira

ne

prem

a IS

O 9

000

sust

avu

kval

itete

do

kraj

a sr

pnja

200

8.

godi

ne.

Impl

emen

tiran

e sv

e m

jere

pot

rebn

e za

akr

edita

ciju

adm

inis

trativ

nih

služ

bi

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta p

rem

a IS

O 9

000

sus-

tavu

kva

litet

e. Is

hodo

vana

akr

edita

cija

od

stra

ne k

ompe

tent

nog

tijel

a.

Pred

sjed

nik

Od-

bora

za

upra

vlja

nje

i un

aprje

đenj

e su

stav

a za

kva

litet

u.

31. s

rpnj

a 20

08.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.41

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.9:

Po

stot

ak st

uden

ata

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta k

oji u

spje

šno

zavr

še

prvu

god

inu.

Ukl

juče

ni sv

i stu

dent

i prv

e go

dine

koj

i su

se u

spje

li up

isat

i u d

rugu

stud

ijsku

god

inu.

U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Ruk

ovod

itelj

Služ

be

stud

ensk

e ev

iden

cije

.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

1.10

a:

Post

otak

dip

lom

irani

h st

u-de

nata

Teh

ničk

og fa

kulte

ta p

o ge

nera

ciji.

Prik

uplja

ju se

dva

pod

atka

: dip

lom

irali

u pr

edvi

đeno

m ro

ku (d

o kr

aja

kale

ndar

ske

godi

ne) t

e po

stot

ak o

nih

koji

uopć

e di

plo-

mira

ju. U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Ruk

ovod

itelj

Služ

be

stud

ensk

e ev

iden

cije

.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

1.10

b:

Pros

ječn

o vr

ijem

e di

plo-

mira

nja

stud

enat

a Te

hnič

kog

faku

lteta

.

Prik

uplja

se p

odat

ak o

traj

anju

stud

ija (o

d da

tum

a up

isa

na p

rogr

am d

o da

tum

a di

plo-

mira

nja)

za

svak

og st

uden

ta. U

spor

edba

za

dnjih

pet

god

ina.

Ruk

ovod

itelj

Služ

be

stud

ensk

e ev

iden

cije

.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

1.11

: Bro

j obr

azov

nih

prog

ram

a Te

hnič

kog

faku

lteta

s m

ultid

is-

cipl

inar

nim

sadr

žajim

a.

Stud

ijski

pro

gram

i I.,

II. i

III.

cikl

usa

te

prog

ram

i cje

loži

votn

og o

braz

ovan

ja u

čijo

j iz

vedb

i sud

jelu

je n

ajm

anje

¼ n

asta

vnik

a iz

dru

gih

znan

stve

nih

podr

učja

. Usp

ored

ba

zadn

jih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

nast

avu,

Pr

odek

an z

a zn

an-

stve

nu d

jela

tnos

t, Po

moć

nik

Dek

ana

za b

olon

jski

pro

ces,

Vodi

telj

posl

i-je

dipl

omsk

og st

udija

i V

odite

lj pr

ogra

ma

cjel

oživ

otno

g ob

ra-

zova

nja.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.42

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.12

: Bro

j nas

tavn

ika

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta k

oji j

e uk

ljuče

n u

mul

tidis

cipl

inar

ne a

ktiv

nost

i.

Bro

j nas

tavn

ika

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta k

oji

su u

klju

čeni

u iz

vođe

nje

stud

ijski

h pr

o-gr

ama

Sveu

čiliš

ta iz

van

svoj

eg z

nans

tven

og

podr

učja

. Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

nast

avu.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

1.13

: Pos

tota

k st

uden

ata

koji

dola

ze

na T

ehni

čki f

akul

tet i

z dr

ugih

žu

pani

ja.

Ukl

juče

ni sv

i upi

sani

stud

enti

sa st

alni

m

bora

višt

em iz

van

PGŽ.

Usp

ored

ba z

adnj

ih

pet g

odin

a.IS

VU

koo

rdin

ator

.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

1.14

: Bro

j obr

azov

nih

prog

ram

a Te

hnič

kog

faku

lteta

koj

i se

izvo

de n

a st

rano

m je

ziku

.

Bro

j akr

editi

rani

h st

udijs

kih

prog

ram

a te

pr

ogra

ma

cjel

oživ

otno

g ob

razo

vanj

a ko

ji se

ba

rem

u 1

/3 iz

vode

na

stra

nom

jezi

ku. U

s-po

redb

a za

dnjih

pet

god

ina.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

bol

onjs

ki p

roce

s i P

reds

jedn

ik

povj

eren

stva

za

međ

unar

odnu

sura

d-nj

u.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

1.15

: Pro

sječ

ni %

stud

ijsko

g pr

o-gr

ama

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta s

isho

dim

a uč

enja

u k

ojim

a se

ra

zvija

ju o

pće

kom

pete

ncije

.

Za sv

aki s

tudi

jski

pro

gram

(I.,

II. i

III.

cikl

usa)

pot

rebn

o je

izra

čuna

ti ud

io

opći

h ko

mpe

tenc

ija u

uku

pnom

radn

om

opte

reće

nju

stud

enat

a –

post

otak

EC

TS

kred

ita k

oji s

e do

djel

juju

za

opće

kom

pe-

tenc

ije. U

spor

edba

zad

nje

tri g

odin

e.

Prod

ekan

za

nast

avu

i Pom

oćni

k D

ekan

a za

bol

onjs

ki p

roce

s.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

1.16

: Zbr

oj E

CTS

-bod

ova

stud

enat

a Te

hnič

kog

faku

lteta

ost

vare

n kr

oz p

rogr

ame

cjel

oživ

otno

g uč

enja

.

Bro

j EC

TS-b

odov

a os

tvar

en k

roz

akre

diti-

rane

pro

gram

e cj

elož

ivot

nog

učen

ja. U

s-po

redb

a za

dnjih

pet

god

ina.

Vodi

telj

prog

ram

a cj

elož

ivot

nog

obra

-zo

vanj

a.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.43

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.17

: Zbr

oj sv

ih E

CTS

-bod

ova

dodi

jelje

nih

na T

ehni

čkom

fa

kulte

tu k

roz

nefo

rmal

no i

info

rmal

no u

čenj

e.

Bro

j EC

TS-b

odov

a do

dije

ljen

na

Tehn

ičko

m fa

kulte

tu k

roz

nefo

rmal

ne

prog

ram

e i i

nfor

mal

ne p

utov

e uč

enja

. Us-

pore

dba

zadn

jih p

et g

odin

a.

Vodi

telj

prog

ram

a cj

elož

ivot

nog

obra

-zo

vanj

a.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

1.18

a:

Bro

j ins

tituc

ijski

h ug

ovor

a Te

hnič

kog

faku

lteta

o p

artn

er-

stvu

s po

duze

ćim

a i j

avni

m

inst

ituci

jam

a.

Bro

j ins

tituc

ijski

h ug

ovor

a ko

jima

se

utvr

đuje

par

tner

stvo

u iz

vođe

nju

stud

ijski

h pr

ogra

ma

s pod

uzeć

ima

ili in

stitu

cija

ma

iz

javn

oga

sekt

ora.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

1.18

b:

Bro

j nas

tavn

ika

Tehn

ič-

kog

faku

lteta

u n

aslo

vnim

zv

anjim

a ko

ji su

ukl

juče

ni u

ob

razo

vanj

e kr

oz in

stitu

cijs

ka

partn

erst

va.

Bro

j nas

tavn

ika

koji

su k

roz

inst

ituci

jske

ug

ovor

e o

partn

erst

vu u

izvo

đenj

u st

udi-

jski

h pr

ogra

ma

s pod

uzeć

ima

ili in

stitu

ci-

jam

a iz

javn

og se

ktor

a uk

ljuče

ni u

nas

tavn

e ak

tivno

sti i

izab

rani

u n

aslo

vna

zvan

ja.

Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose

i R

ukov

odite

lj O

pće

i ka

drov

ske

služ

be.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.44

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.18

c:

Bro

j biv

ših

stud

enat

a Te

hnič

kog

faku

lteta

(alu

mni

) ak

tivno

ukl

juče

nih

u in

stitu

ci-

jska

par

tner

stva

s Fa

kulte

tom

.

Bro

j biv

ših

stud

enat

a Fa

kulte

ta a

ktiv

no

uklju

čeni

h u

inst

ituci

jska

par

tner

stva

(iz

vođe

nje

stud

ijski

h pr

ogra

ma

u su

radn

ji s g

ospo

dars

tvom

/javn

im se

ktor

om i/

ili

uklju

čeno

st u

nas

tave

akt

ivno

sti).

Usp

ored

-ba

zad

njih

pet

god

ina.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose,

R

ukov

odite

lj O

pće

i kad

rovs

ke sl

užbe

i P

reds

jedn

ik

Aka

dem

skog

klu

ba

dokt

ora

znan

osti,

m

agis

tara

zna

nost

i, di

plom

irani

h in

ženj

era

i inž

enje

ra

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

1.19

: Pos

tota

k st

uden

ata

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta u

org

aniz

irani

m a

k-tiv

nost

ima

na S

veuč

ilišt

u.

Bro

j stu

dent

a ko

ji su

ukl

juče

ni u

org

an-

izira

ne a

ktiv

nost

i (pr

ogra

mi k

oje

je u

svoj

io

Sena

t Sve

učili

šta)

u o

dnos

u na

uku

pan

broj

st

uden

ata

na F

akul

tetu

. Usp

ored

ba z

adnj

ih

pet g

odin

a.

Tajn

ik i

Stud

ent-

ski p

reds

tavn

ici u

Fa

kulte

tsko

m v

ijeću

.

31. s

iječn

ja sv

ake

godi

ne.

1.20

: Do

kraj

a ru

jna

2009

. god

ine

razv

ijeni

inst

rum

enti

Tehn

ič-

kog

faku

lteta

za

aktiv

no u

klju

-či

vanj

e u

dugo

ročn

i pro

gram

Sv

euči

lišta

u R

ijeci

s G

rado

m

Rije

kom

«R

ijeka

– g

rad

u ko

-je

m v

rijed

i stu

dira

ti».

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a, iz

dvo-

jeni

m re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

ma-

terij

alni

resu

rsi)

te z

apoč

etim

akt

ivno

stim

a.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

st

rate

giju

.30

. ruj

na 2

009.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.45

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

1.21

: Pro

sječ

ni u

dio

u st

udijs

kim

pr

ogra

mim

a Te

hnič

kog

faku

l-te

ta g

dje

se k

oris

te a

lati

e-uč

e-nj

a.

Udi

o sv

akog

stud

ijsko

g pr

ogra

ma

(%) k

oji

koris

ti al

ate

e-uč

enja

(mije

šano

g ili

pot

pu-

nog)

– u

dio

ECTS

-bod

ova

koji

je o

stva

ren

na p

redm

etim

a ko

ji ko

riste

ala

te e

-uče

nja.

U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Povj

eren

ik z

a uv

ođe-

nje

e-uč

enja

.31

. sije

čnja

svak

e go

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.46

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

Zna

nstv

eni r

ad i

inov

acije

Što

(indi

kato

ri u

čink

a)D

efini

cija

pod

atka

koj

i se

prik

uplja

Tko

(odg

ovor

ne

osob

e)D

o ka

da (c

enzu

s da-

tum

)

2.1:

B

roj o

bran

jeni

h do

ktor

ata

na

Tehn

ičko

m fa

kulte

tu.

Obr

anje

ni d

okto

rati

na T

ehni

čkom

faku

ltetu

u

jedn

oj g

odin

i. U

spor

edba

zad

njih

pet

go

dina

.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost,

Vodi

telj

posl

i-je

dipl

omsk

og st

ud-

ija i

Ruk

ovod

itelj

Služ

be st

uden

ske

evid

enci

je.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.2:

O

mje

r izm

eđu

finan

cira

nja

istra

živa

nja

i bro

ja n

asta

vni-

ka.

Om

jer i

zmeđ

u fin

anci

ranj

a zn

anst

veno

-is

traži

vačk

ih p

roje

kata

i br

oja

znan

stve

no-

nast

avno

g os

oblja

(FTE

4 ) na

Teh

ničk

om

faku

ltetu

u je

dnoj

god

ini.

Ukl

juču

je sr

edst

va

upla

ćena

na

Faku

ltet o

d sv

ih z

nans

tven

o-is

traži

vačk

ih p

roje

kata

(MZO

Š, F

P6/7

, …).

Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose

i R

ukov

odite

lj Fi

nanc

-ijs

ke sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.3a

: Ino

vaci

jski

sust

av T

ehni

čkog

fa

kulte

ta u

stro

jen

do k

raja

tra

vnja

200

9. g

odin

e.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju i

Povj

e-re

nik

za in

ovac

ijski

su

stav

.

30. t

ravn

ja 2

009.

4 Fu

ll tim

e eq

uiva

lent

– z

apos

leno

st sv

eden

a na

pun

o ra

dno

vrije

me.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.47

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

2.3b

: Bro

j dje

latn

ika

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta a

ktiv

no u

klju

čeni

h u

djel

atno

sti Z

nans

tven

o-te

h-no

lošk

og p

arka

Sve

učili

šta

u R

ijeci

.

Bro

j svi

h dj

elat

nika

koj

i su

nepo

sred

no il

i po

sred

no (k

oriš

tenj

e se

rvis

a) u

klju

čeni

u

djel

atno

sti Z

nans

tven

o-te

hnol

oško

g pa

rka.

U

spor

edba

zad

njih

5 g

odin

a.

Povj

eren

ik z

a in

o-va

cijs

ki su

stav

.31

. sije

čnja

svak

e go

d-in

e (o

d 20

10.)

2.4:

B

roj o

bjav

ljeni

h ra

dova

zna

n-st

veni

ka T

ehni

čkog

faku

lteta

in

deks

irani

h u

CC

i SC

I/SC

I-Ex

pand

ed.

Bro

j obj

avlje

nih

rado

va z

nans

tven

ika

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta u

jedn

oj g

odin

i. U

klju

čuje

: a) č

lank

e na

vede

ne u

baz

i CC

i b)

čla

nke

nave

dene

u b

azi S

CI/S

CI-

Expa

nd-

ed. U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Pred

sjed

nik

povj

er-

enst

va z

a iz

dava

čku

djel

atno

st.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.5:

B

roj d

okto

rana

da T

ehni

čkog

fa

kulte

ta u

pun

om ra

dnom

vr

emen

u.

Bro

j dok

tora

nada

koj

i stu

dira

ju u

pun

om

radn

om v

rem

enu

u je

dnoj

god

ini.

Usp

ored

-ba

zad

njih

pet

god

ina.

Vodi

telj

posl

i-je

dipl

omsk

og st

ud-

ija i

Ruk

ovod

itelj

Služ

be st

uden

ske

evid

enci

je.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.6:

Is

traži

vačk

i pro

fil T

ehni

čkog

fa

kulte

ta u

tvrđ

en d

o kr

aja

listo

pada

200

9. g

odin

e.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Dek

an, P

rode

kan

za

znan

stve

nu d

jela

t-no

st i

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju.

31. l

isto

pad

2009

.

2.7a

: Ins

tituc

ijski

okv

ir Te

hnič

kog

faku

lteta

za

kola

bora

tivna

is

traži

vanj

a us

troje

n do

kra

ja

rujn

a 20

09. g

odin

e.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a, iz

dvo-

jeni

m re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

ma-

terij

alni

resu

rsi)

te z

apoč

etim

akt

ivno

stim

a.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

st

rate

giju

.30

. ruj

an 2

009.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.48

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

2.7b

: Bro

j kol

abor

ativ

nih

prog

ram

a na

Teh

ničk

om fa

kulte

tu.

Ukl

juču

je is

traži

vačk

e pr

ogra

me

koje

je

Sena

t Sve

učili

šta

u R

ijeci

usv

ojio

kao

ko

labo

rativ

ne, a

koj

i im

aju

jasn

o de

finira

nu

stru

ktur

u s p

roje

ktim

a ili

zad

acim

a te

u k

o-jim

a su

djel

uju

istra

živa

či iz

naj

man

je 2

zn-

anst

vena

pod

ručj

a (je

dno

podr

učje

naj

man

je

¼ p

rogr

ama)

. Odr

eđuj

e se

za

razd

oblje

od

jedn

e go

dine

.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost

i Pro

deka

n za

po

slov

ne o

dnos

e.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.8:

U

dio

nast

avni

ka T

ehni

čkog

fa

kulte

ta k

oji s

u bi

li m

ento

ri na

obr

anje

nim

dok

tors

kim

di

serta

cija

ma.

Bro

j nas

tavn

ika

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta k

oji

su b

ili m

ento

ri na

obr

anje

nim

dok

tors

kim

di

serta

cija

ma

u od

nosu

na

ukup

an b

roj n

as-

tavn

ika.

Kum

ulat

ivna

usp

ored

ba z

adnj

ih p

et

godi

na.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost,

Vodi

telj

posl

i-je

dipl

omsk

og st

ud-

ija i

Ruk

ovod

itelj

Služ

be st

uden

ske

evid

enci

je.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.9:

B

roj p

ostd

okto

rana

da T

ehni

č-ko

g fa

kulte

ta k

oji s

u is

koris

ti-li

uspo

stav

nu p

otpo

ru S

veuč

i-liš

ta u

Rije

ci.

Ukl

juču

je u

spos

tavn

e po

tpor

e (in

stal

latio

n gr

ants

) Sve

učili

šta

u R

ijeci

koj

e su

dod

i-je

ljene

odl

ukom

Sen

ata

Sveu

čiliš

ta p

ost-

dokt

oran

dim

a Te

hnič

kog

faku

lteta

u je

dnoj

go

dini

.

Prod

ekan

za

zn-

anst

venu

dje

lat-

nost

i Vo

dite

lj po

slije

dipl

omsk

og

stud

ija.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

2.10

: God

išnj

i pla

novi

Teh

ničk

og

faku

lteta

za

popu

lariz

aciju

zn

anos

ti.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

uka-

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

i fin

anc-

ijski

resu

rsi)

te p

rove

deni

m a

ktiv

nost

ima.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost i

Po

moć

nik

Dek

ana

za

stra

tegi

ju.

01. s

iječn

ja sv

ake

god-

ine

(od

2009

.).

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.49

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

2.11

: Bro

j nas

tavn

ika

i stu

dena

ta

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta k

oji

sudj

eluj

u u

inst

ituci

jski

org

a-ni

zira

nim

pop

ular

izac

ijski

m

aktiv

nost

ima.

Bro

j nas

tavn

ika

i stu

dena

ta k

oji s

udje

luju

u

inst

ituci

jski

org

aniz

irani

m p

opul

ariz

aci-

jski

m a

ktiv

nost

ima.

Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et

godi

na.

Tajn

ik i

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.50

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

Kap

acite

ti –

ljuds

ki, fi

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

Što

(indi

kato

ri u

čink

a)D

efini

cija

pod

atka

koj

i se

prik

uplja

Tko

(odg

ovor

ne

osob

e)D

o ka

da (c

enzu

s da-

tum

)

3.1:

Po

rtfel

j zap

osle

nika

Teh

nič-

kog

faku

lteta

org

aniz

iran

do

rujn

a 20

08. g

odin

e.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Dek

an, P

omoć

nik

Dek

ana

za st

rate

giju

i T

ajni

k.30

. ruj

na 2

008.

3.2:

U

dio

asis

tena

ta i

nova

ka T

eh-

ničk

og fa

kulte

ta u

nas

tavn

om

osob

lju.

Ukl

juče

ni sv

i asi

sten

ti i n

ovac

i s u

govo

rom

o

radu

u o

dnos

u na

uku

pan

broj

nas

tavn

ika

na F

akul

tetu

. Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Tajn

ik i

Ru-

kovo

dite

lj O

pće

i ka

drov

ske

služ

be.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.3:

D

obna

stru

ktur

a do

cena

ta n

a Te

hnič

kom

faku

ltetu

.

Ukl

juče

ni sv

i doc

enti

koji

sudj

eluj

u u

nas-

tavi

full-

time

ili p

art-t

ime

ugov

orom

o ra

du.

Bro

j doc

enat

a u

dobi

od

30 d

o 40

god

ina

kroz

zad

njih

pet

god

ina

u od

nosu

na

ukup

an

broj

doc

enat

a na

Fak

ulte

tu.

Tajn

ik i

Ru-

kovo

dite

lj O

pće

i ka

drov

ske

služ

be.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.4a

: Ins

trum

enti

Tehn

ičko

g fa

kul-

teta

za

koriš

tenj

e or

gani

za-

cijs

kih

okvi

ra i

finan

cijs

kih

inst

rum

enat

a Sv

euči

lišta

u

Rije

ci z

a us

post

avlja

nje

ne-

zavi

sne

istra

živa

čke

karij

ere

post

dokt

oran

ada.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost i

Po

moć

nik

Dek

ana

za st

rate

giju

.

28. v

elja

če 2

010.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.51

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.4b

: Pos

tota

k po

stdo

ktor

anad

a Te

hnič

kog

faku

lteta

koj

i su

dobi

li sr

edst

va z

a us

post

av-

ljanj

e ne

zavi

sne

istra

živa

čke

karij

ere.

Ukl

juče

ni sv

i pos

tdok

tora

ndi F

akul

teta

ko

ji su

tije

kom

god

ine

dobi

li sr

edst

va (k

ao

potp

oru

– gr

ant),

neo

visn

o o

izvo

ru, z

a us

-po

stav

ljanj

e ne

zavi

sne

istra

živa

čke

karij

ere.

U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost i

R

ukov

odite

lj Fi

nan-

cijs

ke sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.5a

: Usp

osta

vlje

ni in

stru

men

ti Te

hnič

kog

faku

lteta

za

kori-

šten

je su

stav

a i fi

nanc

ijski

h in

stru

men

ata

Sveu

čiliš

ta u

R

ijeci

za

cjel

oživ

otno

obr

a-zo

vanj

e na

stav

nog

i nen

a-st

avno

g os

oblja

u c

iklu

sim

a.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Tajn

ik.

30. t

rava

nj 2

009.

3.5b

: Pos

tota

k ne

nast

avno

g os

oblja

Te

hnič

kog

faku

lteta

ukl

juče

-no

g u

cjel

oživ

otno

obr

azov

a-nj

e.

Ukl

juču

je n

enas

tavn

o os

oblje

Fak

ulte

ta k

oje

je ti

jeko

m g

odin

e su

djel

oval

o u

prog

ram

ima

cjel

oživ

otno

g uč

enja

u tr

ajan

ju o

d na

jman

je

10 sa

ti. U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Tajn

ik i

Ru-

kovo

dite

lj O

pće

i ka

drov

ske

služ

be.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.6:

In

stru

men

ti Te

hnič

kog

faku

l-te

ta z

a ko

rište

nje

plan

a m

jera

Sv

euči

lišta

u R

ijeci

za

podi

-za

nje

osob

nog

stan

dard

a sv

ih

zapo

slen

ika.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Tajn

ik.

31. l

isto

pada

200

8.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.52

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.7a

: Do

kraj

a ož

ujka

200

9. g

odi-

ne d

efini

rati

sust

av je

dini

ca

mje

ra i

kapa

cite

te T

ehni

čkog

fa

kulte

ta z

a iz

vođe

nje

stu-

dijs

kih

prog

ram

a, p

rogr

ama

cjel

oživ

otno

g uč

enja

, ist

raži

-va

nja

i dje

lova

nja

u za

jedn

ici.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Prod

ekan

za

nast

a-vu

, Pro

deka

n za

zn-

anst

venu

dje

latn

ost,

Tajn

ik i

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju.

31. o

žujk

a 20

09.

3.7b

1:

Udi

o EC

TS-b

odov

a do

dije

ljeni

h na

Teh

ničk

om

faku

ltetu

kro

z pr

ogra

me

cje-

loži

votn

og u

čenj

a u

zbro

ju

ECTS

-bod

ova

svih

stud

enat

a Te

hnič

kog

faku

lteta

.

Dob

iva

se iz

raču

nava

njem

udj

ela

zbro

ja

ECTS

-bod

ova

(bro

j ost

vare

nih

ECTS

-bo

dova

pom

nože

n s b

roje

m st

uden

ata

koji

su z

avrš

ili p

rogr

am) d

odije

ljeni

h kr

oz

prog

ram

e cj

elož

ivot

nog

učen

ja u

uku

p-no

m z

broj

u EC

TS-b

odov

a os

tvar

enih

na

Faku

ltetu

. Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Vodi

telj

prog

ram

a cj

elož

ivot

nog

obra

-zo

vanj

a i R

uko-

vodi

telj

Služ

be st

u-de

nske

evi

denc

ije.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

3.7.

b2:

Udi

o EC

TS-b

odov

a do

-di

jelje

nih

na T

ehni

čkom

fa-

kulte

tu k

roz

dokt

orsk

e st

udije

u

zbro

ju E

CTS

-bod

ova

svih

st

uden

ata

Tehn

ičko

g fa

kulte

-ta

.

Dob

iva

se iz

raču

nava

njem

udj

ela

zbro

ja

ECTS

-bod

ova

(bro

j ost

vare

nih

ECTS

-bo

dova

pom

nože

n s b

roje

m st

uden

ata

koji

su z

avrš

ili p

rogr

am) d

odije

ljeni

h na

dok

tor-

skim

stud

ijim

a u

ukup

nom

zbr

oju

ECTS

-bo

dova

ost

vare

nih

na F

akul

tetu

. Usp

ored

ba

zadn

jih p

et g

odin

a.

Vodi

telj

posl

i-je

dipl

omsk

og st

ud-

ija i

Ruk

ovod

itelj

Služ

be st

uden

ske

evid

enci

je.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.53

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.7c

1:

Udi

o na

stav

nika

i su

rad-

nika

Teh

ničk

og fa

kulte

ta k

oji

nisu

zap

osle

ni n

a Sv

euči

lištu

u

Rije

ci.

Ukl

juču

je sv

e na

stav

nike

i su

radn

ike

iza-

bran

e u

nasl

ovna

zva

nja

koji

sudj

eluj

u u

nast

avni

m a

ktiv

nost

ima

na F

akul

tetu

. Us-

pore

dba

zadn

je tr

i god

ine.

Ruk

ovod

itelj

Opć

e i

kadr

ovsk

e sl

užbe

.01

. stu

deno

g sv

ake

godi

ne.

3.7c

2:

Udi

o na

stav

nika

i su

rad-

nika

Teh

ničk

og fa

kulte

ta iz

go

spod

arst

va i

javn

og se

ktor

a ko

ji su

biv

ši st

uden

ti Fa

kulte

-ta

(alu

mni

).

Ukl

juču

je sv

e na

stav

nike

i su

radn

ike

iza-

bran

e u

nasl

ovna

zva

nja

koji

sudj

eluj

u u

nast

avni

m a

ktiv

nost

ima

na F

akul

tetu

i ko

ji su

alu

mni

Fak

ulte

ta. U

spor

edba

zad

nje

tri

godi

ne.

Ruk

ovod

itelj

Opć

e i k

adro

vske

služ

be

i Pre

dsje

dnik

A

kade

msk

og k

luba

do

ktor

a zn

anos

ti,

mag

ista

ra z

nano

sti,

dipl

omira

nih

inže

njer

a i i

nžen

jera

Te

hnič

kog

faku

lteta

.

01. s

tude

nog

svak

e go

dine

.

3.8:

D

o kr

aja

velja

če 2

010.

go-

dine

razv

ijeni

inst

rum

enti

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta z

a ko

ri-št

enje

adm

inis

trativ

nih

kapa

-ci

teta

Sve

učili

šta

u R

ijeci

za

upra

vlja

nje

prog

ram

ima

EU,

osig

uran

jem

kva

litet

e i i

nte-

lekt

ualn

im v

lasn

ištv

om.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju, P

ov-

jere

nik

za E

U p

ro-

jekt

e, P

reds

jedn

ik

Odb

ora

za u

prav

l-ja

nje

i una

prje

đenj

e su

stav

a za

kva

litet

u i P

ovje

reni

k za

ino-

vaci

jski

sust

av.

28. v

elja

če 2

010.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.54

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.9:

N

amije

niti

uspo

stav

i reg

ula-

tivno

g ok

vira

za

inte

grac

iju

Sveu

čiliš

ta u

Rije

ci p

otre

bne

resu

rse

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a, iz

dvo-

jeni

m re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

ma-

terij

alni

resu

rsi)

te a

ktiv

nost

ima.

Dek

an i

Tajn

ik

31. p

rosi

nca

2010

.

3.10

: Udi

o za

posl

enik

a Te

hnič

kog

faku

lteta

koj

i su

zavr

šili

su-

stav

no o

spos

oblja

vanj

e za

st

rate

ški m

enad

žmen

t.

Ukl

juču

je sv

e za

posl

enik

e Te

hnič

kog

faku

lteta

koj

i su

zavr

šili

sust

avno

i ve

rifici

rano

osp

osob

ljava

nje

za st

rate

ški

men

adžm

ent.

Usp

ored

ba z

adnj

e tri

god

ine.

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju, T

ajni

k i

Ruk

ovod

itelj

Opć

e i

kadr

ovsk

e sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.11

: Bro

j oso

ba T

ehni

čkog

faku

l-te

ta k

oje

su d

ovrš

ile su

stav

no

ospo

sobl

java

nje

za ru

kovo

đe-

nje.

Ukl

juču

je sv

e dj

elat

nike

Teh

ničk

og

faku

lteta

koj

i su

dovr

šili

sust

avnu

izob

razb

u za

ruko

vođe

nje

tem

elje

m p

rogr

ama

izo-

braz

be k

ojeg

će

usvo

ji Se

nat S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci. U

spor

edba

zad

nje

tri g

odin

e.

Dek

an.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.12

: Udi

o vl

astit

ih p

rihod

a u

uku-

pnim

rasp

olož

ivim

sred

stvi

-m

a Te

hnič

kog

faku

lteta

.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em o

stva

reno

g iz

nosa

vl

astit

ih p

rihod

a s u

kupn

im ra

spol

oživ

im

sred

stvi

ma

Faku

lteta

. Pok

azuj

e os

tvar

ene

vlas

tite

prih

ode

i njih

ovo

kret

anje

u o

dnos

u na

rasp

olož

iva

sred

stva

. Izr

ačun

ava

se p

er

31.1

2. p

rote

kle

godi

ne. U

spor

edba

zad

njih

pe

t god

ina.

Dek

an, P

rode

kan

za

posl

ovne

odn

ose

i R

ukov

odite

lj Fi

nan-

cijs

ke sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.55

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.13

: Udi

o šk

olar

ina

u vl

astit

im

prih

odim

a Te

hnič

kog

faku

lte-

ta.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em iz

nosa

nap

laće

nih

škol

arin

a s o

stva

reni

m iz

noso

m v

last

itih

pri-

hoda

. Pok

azuj

e u

kojo

j mje

ri šk

olar

ine

sud-

jelu

ju u

vla

stiti

m p

rihod

ima,

odn

osno

kol

iki

se d

io, a

psol

utno

i re

lativ

no, v

last

itih

pri-

hoda

ost

varu

je m

imo

škol

arin

a. Iz

raču

nava

se

per

31.

12. p

rote

kle

godi

ne. U

spor

edba

za

dnjih

pet

god

ina.

Dek

an, P

rode

kan

za

posl

ovne

odn

ose

i R

ukov

odite

lj Fi

nan-

cijs

ke sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.14

: Ras

polo

živa

sred

stva

Teh

nič-

kog

faku

lteta

u E

UR

/nas

tav-

niku

.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em iz

nosa

ra

spol

oživ

ih sr

edst

ava

Faku

lteta

u €

(teč

aj

HN

B o

d 31

. 12.

) s b

roje

m n

asta

vnik

a Fa

kulte

ta. P

okaz

uje

kret

anje

rasp

olož

ivih

sr

edst

ava

po n

asta

vnik

u. Iz

raču

n se

vrš

i per

31

.12.

pro

tekl

e go

dine

. Usp

ored

ba z

adnj

ih

pet g

odin

a.

Dek

an, P

rode

kan

za

posl

ovne

odn

ose,

R

ukov

odite

lj Fi

nan-

cijs

ke sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.15

: Ras

polo

živa

sred

stva

Teh

nič-

kog

faku

lteta

u E

UR

/stu

den-

tu.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em iz

nosa

ra

spol

oživ

ih sr

edst

ava

Faku

lteta

u €

(teč

aj

HN

B o

d 31

. 12.

) s b

roje

m st

uden

ata

Faku

lteta

. Pok

azuj

e kr

etan

je ra

spol

oživ

ih

sred

stav

a po

stud

entu

. Izr

ačun

se v

rši p

er

31. 1

2. p

rote

kle

godi

ne. U

spor

edba

zad

njih

pe

t god

ina.

Prod

ekan

za

nas-

tavu

i Pr

odek

an z

a po

slov

ne o

dnos

e.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.56

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.16

: Udi

o ad

min

istra

tivno

g i n

a-st

avno

g os

oblja

Teh

ničk

og

faku

lteta

u u

kupn

om b

roju

za

posl

enih

na

Faku

ltetu

.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em b

roja

nas

tavn

oga

osob

lja (n

asta

vnic

i, su

radn

ici,

znan

stve

na i

stru

čna

zvan

ja),

odno

sno

adm

inis

trativ

nog

i pom

oćno

g os

oblja

, s b

roje

m u

kupn

o za

-po

slen

ih. U

uku

pan

broj

zap

osle

nih

broj

e se

i z

nans

tven

i nov

aci.

Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et

godi

na.

Tajn

ik.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

3.17

a:

Info

rmac

ijsko

-kom

unik

a-ci

jski

sust

av T

ehni

čkog

fa-

kulte

ta in

tegr

iran

u in

form

a-ci

jsko

-kom

unik

acijs

ki su

stav

Sv

euči

lišta

do

kraj

a 20

10.

godi

ne.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Ruk

ovod

itelj

Rač

unsk

og c

en-

tra, P

reds

jedn

ik

Povj

eren

stva

za

info

rmat

ičku

dje

lat-

nost

i IS

VU

koo

rdi-

nato

r.

31. p

rosi

nca

2010

.

3.17

b:

Inst

rum

enti

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta z

a ko

rište

nje

inte

-gr

irano

g sv

euči

lišno

g in

for-

mac

ijsko

-kom

unik

acijs

kog

sust

ava

razv

ijeni

do

velja

če

2011

. god

ine.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a, iz

dvo-

jeni

m re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

ma-

terij

alni

resu

rsi)

te z

apoč

etim

akt

ivno

stim

a.

Ruk

ovod

itelj

Rač

unsk

og c

en-

tra, P

reds

jedn

ik

Povj

eren

stva

za

info

rmat

ičku

dje

lat-

nost

i IS

VU

koo

rdi-

nato

r.

28. v

elja

če 2

011.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.57

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

3.18

a:

Knj

ižni

čni s

usta

v Te

h-ni

čkog

faku

lteta

inte

grira

n u

knjiž

ničn

i sus

tav

Sveu

čiliš

ta

do k

raja

201

0. g

odin

e.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

u-ka

ma,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fi-

nanc

ijski

i m

ater

ijaln

i res

ursi

) te

zapo

četim

ak

tivno

stim

a.

Vodi

telj

knjiž

nice

Te

hnič

kog

faku

lteta

.31

. pro

sinc

a 20

10.

3.18

b:

Inst

rum

enti

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta z

a ko

rište

nje

inte

-gr

irano

g sv

euči

lišno

g kn

již-

ničn

og su

stav

a ra

zvije

ni d

o ve

ljače

201

1. g

odin

e.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a, iz

dvo-

jeni

m re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

ma-

terij

alni

resu

rsi)

te z

apoč

etim

akt

ivno

stim

a.

Vodi

telj

knjiž

nice

Te

hnič

kog

faku

lteta

i P

reds

jedn

ik p

ovje

-re

nstv

a za

izda

vačk

u dj

elat

nost

.

28. v

elja

če 2

011.

3.19

: Udi

o na

stav

nika

i st

uden

ata

drug

ih sa

stav

nica

Sve

učili

šta

u R

ijeci

i iz

dru

gog

znan

stve

-no

g po

druč

ja il

i pol

ja k

oji

bare

m 5

% sv

ojeg

a ra

dnog

vr

emen

a, n

asta

vne

norm

e ili

kr

edita

ost

varu

ju n

a Te

hnič

-ko

m fa

kulte

tu.

Izra

čuna

va se

dije

ljenj

em ra

dnog

vre

men

a,

nast

avne

nor

me

ili k

redi

ta n

asta

vnik

a i s

tu-

dena

ta s

drug

ih sa

stav

nica

Sve

učili

šta

u R

i-je

ci i

iz d

rugi

h zn

anst

veni

h po

druč

ja i

polja

s u

kupn

im ra

dnim

vre

men

om, n

asta

vnom

no

rmom

i kr

editi

ma

svih

nas

tavn

ika

i stu

de-

nata

Teh

ničk

og fa

kulte

ta. U

spor

edba

zad

nje

tri g

odin

e.

Ruk

ovod

itelj

Opć

e i k

adro

vske

služ

be i

Ruk

ovod

itelj

Služ

be

stud

ensk

e ev

iden

-ci

je.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.58

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

Pove

zano

st sa

zaj

edni

com

i go

spod

arst

vom

te

usk

lađi

vanj

e s p

otre

bam

a za

jedn

ice

Što

(indi

kato

ri u

čink

a)D

efini

cija

pod

atka

koj

i se

prik

uplja

Tko

(odg

ovor

ne

osob

e)D

o ka

da (c

enzu

s da-

tum

)

4.1:

B

roj z

ajed

ničk

ih is

traži

vač-

kih

proj

ekat

a Te

hnič

kog

faku

lteta

s go

spod

arst

vom

i lo

kaln

om z

ajed

nico

m.

Bro

j ins

tituc

ijski

ver

ifici

rani

h is

traži

vačk

ih

proj

ekat

a u

kojim

a su

djel

uju

znan

stve

nici

Te

hnič

kog

faku

lteta

i go

spod

arst

vo/lo

kaln

e sa

mou

prav

e, n

eovi

sno

o na

činu

fina

ncira

nja.

U

spor

edba

zad

njih

pet

god

ina.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost

i Pro

deka

n za

po

slov

ne o

dnos

e.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

4.2:

B

roj s

tudi

ja, e

labo

rata

i ek

-sp

ertiz

a Te

hnič

kog

faku

lteta

za

pot

rebe

gos

poda

rstv

a i

loka

lne

zaje

dnic

e.

Bro

j ins

tituc

ijski

ver

ifici

rani

h st

udija

za

potre

be g

ospo

dars

tva

i lok

alne

zaj

edni

ce.

Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

4.3:

B

roj u

govo

ra T

ehni

čkog

fa

kulte

ta o

savj

etod

avni

m

uslu

gam

a s g

ospo

dars

tvom

i lo

kaln

om z

ajed

nico

m.

Bro

j ins

tituc

ijski

ver

ifici

rani

h ug

ovor

a o

savj

etod

avni

m u

slug

ama

s gos

poda

rstv

om i

jedi

nica

ma

loka

lne

sam

oupr

ave.

Usp

ored

ba

zadn

jih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

4.4:

B

roj z

aštit

a in

tele

ktua

lnog

vl

asni

štva

na

Tehn

ičko

m fa

-ku

ltetu

.

Bro

j reg

istri

rani

h za

štita

inte

lekt

ualn

og

vlas

ništ

va (p

aten

ata

i/ili

licen

ci).

Usp

ored

ba

zadn

jih p

et g

odin

a.

Povj

eren

ik z

a in

o-va

cijs

ki su

stav

.31

. sije

čnja

svak

e go

-di

ne.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.59

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

4.5:

U

dio

prih

oda

od p

ruža

nja

uslu

ga g

ospo

dars

tvu

i lok

al-

noj z

ajed

nici

i pr

ihod

a od

in

tele

ktua

lnog

vla

sniš

tva

u uk

upni

m ra

spol

oživ

im sr

ed-

stvi

ma

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta.

Udi

o pr

ihod

a u

rasp

olož

ivim

sred

stvi

ma

Faku

lteta

koj

i je

ostv

aren

pru

žanj

em u

slug

a na

trži

štu

i iz

prih

oda

od in

tele

ktua

lnog

vl

asni

štva

. Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

posl

ovne

odn

ose

i R

ukov

odite

lj Fi

nan-

cijs

ke sl

užbe

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

4.6:

B

roj i

zvan

nast

avni

h pr

ojek

a-ta

pod

vod

stvo

m st

uden

ata

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta k

oji

nude

vol

onte

rske

ang

ažm

ane

u za

jedn

ici.

Bro

j ins

tituc

ijski

ver

ifici

rani

h pr

ojek

ata

koje

vo

de st

uden

ti Te

hnič

kog

faku

lteta

i po

tiču

volo

nter

sko

uklju

čiva

nje

stud

enat

a i z

apos

-le

nika

Fak

ulte

ta i

Sveu

čiliš

ta. U

spor

edba

za

dnjih

pet

god

ina.

Prod

ekan

za

nas-

tavu

i St

uden

tski

pr

edst

avni

ci u

Fa

kulte

tsko

m

vije

ću.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

4.7:

B

roj r

azvo

jnih

pro

jeka

ta

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta o

stva

re-

nih

u su

radn

ji s o

dgoj

nim

i ob

razo

vnim

inst

ituci

jam

a.

Bro

j ins

tituc

ijski

ver

ifici

rani

h ra

zvoj

nih

proj

ekat

a u

obra

zova

nju

u su

radn

ji s o

dgo-

jnim

i ob

razo

vnim

ust

anov

ama

ili n

jihov

im

osni

vači

ma.

Usp

ored

ba z

adnj

ih p

et g

odin

a.

Prod

ekan

za

nas-

tavu

i Ta

jnik

.31

. sije

čnja

svak

e go

-di

ne.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.60

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

Inte

grir

anos

t u E

urop

sku

uniju

, otv

oren

ost p

rem

a sv

ijetu

i m

obiln

ost

Što

(indi

kato

ri u

čink

a)D

efini

cija

pod

atka

koj

i se

prik

uplja

Tko

(odg

ovor

ne

osob

e)D

o ka

da (c

enzu

s da-

tum

)

5.1:

B

roj F

ram

ewor

k (F

P), E

RC

i E

SF p

roje

kata

na

Tehn

ič-

kom

faku

ltetu

.

Ukl

juču

je sv

e ak

tivne

pro

jekt

e Fr

amew

ork

prog

ram

a, E

RC

i ES

F na

Fak

ulte

tu u

koj

ima

su z

nans

tven

ici F

akul

teta

nos

itelji

i su

radn

i-ci

, ako

se k

roz

proj

ekt d

ozna

čuju

sred

stva

na

raču

ne F

akul

teta

i/ili

Sve

učili

šta.

Usp

ored

ba

zadn

je tr

i god

ine.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost i

Po

vjer

enik

za

EU

proj

ekte

.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

5.2:

D

o kr

aja

srpn

ja 2

010.

go-

dine

razv

ijeni

inst

rum

enti

Tehn

ičko

g fa

kulte

ta z

a ko

ri-št

enje

inst

ituci

jsko

g su

stav

a po

tpor

e Sv

euči

lišta

u R

ijeci

za

eur

opsk

e pr

ojek

te.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

mat

erija

lni r

esur

si) t

e za

poče

tim a

ktiv

nos-

tima.

Prod

ekan

za

znan

-st

venu

dje

latn

ost,

Pom

oćni

k D

ekan

a za

stra

tegi

ju i

Pov-

jere

nik

za E

U p

ro-

jekt

e.

31. s

rpnj

a 20

10.

5.3:

B

roj i

stra

živa

ča T

ehni

čkog

fa

kulte

ta k

oji s

u tij

ekom

go

dine

pro

veli

najm

anje

2

tjedn

a u

inoz

emni

m in

stitu

-ci

jam

a.

Ukl

juču

je sv

e za

posl

enik

e Fa

kulte

ta s

dok-

tora

tom

zna

nost

i. U

spor

edba

zad

nje

tri g

o-di

ne.

Prod

ekan

za

zn-

anst

venu

dje

lat-

nost

, Pre

dsje

dnik

po

vjer

enst

va z

a m

eđun

arod

nu

sura

dnju

i C

EEPU

S ko

ordi

nato

ri.

31. s

iječn

ja sv

ake

go-

dine

.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.61

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

5.4:

B

roj i

stru

ktur

a zd

ruže

nih

stud

ija n

a Te

hnič

kom

faku

l-te

tu.

Ukl

juču

je sv

e zd

ruže

ne st

udije

na

Faku

ltetu

. U

spor

edba

zad

nje

tri g

odin

e.

Dek

an, P

rode

kan

za

nast

avu

i Pre

dsje

d-ni

k po

vjer

enst

va

za m

eđun

arod

nu

sura

dnju

.

01. t

ravn

ja sv

ake

god-

ine.

5.5:

In

stru

men

ti Te

hnič

kog

faku

lteta

za

koriš

tenj

e pr

o-gr

ama

naci

onal

ne «

Age

ncije

za

mob

ilnos

t i p

rogr

ame

Euro

pske

uni

je»

razv

ijeni

do

kraj

a lip

nja

2010

.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

mat

erija

lni r

esur

si) t

e za

poče

tim a

ktiv

nos-

tima.

Prod

ekan

za

nas-

tavu

, Pro

deka

n za

zn

anst

venu

dje

lat-

nost

, Pre

dsje

dnik

po

vjer

enst

va z

a m

eđun

arod

nu su

rad-

nju,

Pov

jere

nik

za

EU p

roje

kte

i CEE

-PU

S ko

ordi

nato

ri.

30. l

ipnj

a 20

10.

5.6a

: Do

kraj

a sr

pnja

201

0. g

o-di

ne ra

zvije

ni in

stru

men

ti Te

hnič

kog

faku

lteta

za

kori-

šten

je in

stitu

cijs

ke st

rukt

ure

Sveu

čiliš

ta u

Rije

ci z

a su

-dj

elov

anje

u IL

LP.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

mat

erija

lni r

esur

si) t

e za

poče

tim a

ktiv

nos-

tima.

Vodi

telj

prog

ram

a cj

elož

ivot

nog

obra

-zo

vanj

a i P

ovje

reni

k za

EU

pro

jekt

e.

31. s

rpnj

a 20

10.

TEH

NIČ

KI F

AKU

LTET

SVE

UČ

ILIŠ

TA U

RIJ

ECI S

trat

egija

Teh

ničk

og fa

kulte

ta S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci za

razd

oblje

200

7. -

2013

.62

© T

ehni

čki f

akul

tet S

veuč

ilišt

a u

Rije

ci 2

007.

5.6b

: Izn

os k

ojim

su fi

nanc

irani

st

uden

ti, n

asta

vnic

i i sa

m

Tehn

ički

faku

ltet k

roz

pro-

gram

ILLP

.

Ukl

juču

je iz

nos n

ovca

za

sve

nast

avni

ke,

stud

ente

i sa

m T

ehni

čki f

akul

tet k

ao in

-st

ituci

ju k

oji j

e u

jedn

oj g

odin

i alo

cira

n na

Te

hnič

ki fa

kulte

t kro

z pr

ogra

me

ILLP

. Us-

pore

dba

zadn

je tr

i god

ine.

Vodi

telj

prog

ram

a cj

elož

ivot

nog

obra

-zo

vanj

a i P

ovje

reni

k za

EU

pro

jekt

e.

01. t

ravn

ja sv

ake

god-

ine.

5.7:

A

ktiv

nost

i Teh

ničk

og fa

kul-

teta

u C

entru

za

cjel

oživ

otno

uč

enje

Sve

učili

šta

u R

ijeci

fo

rmal

izira

ne d

o lip

nja

2009

. god

ine.

Mje

rilo.

Defi

nira

se in

stitu

cijs

kim

odl

ukam

a,

izdv

ojen

im re

surs

ima

(oso

blje

, fina

ncijs

ki i

mat

erija

lni r

esur

si) t

e za

poče

tim a

ktiv

nos-

tima.

Prod

ekan

za

nast

avu

i Vod

itelj

prog

ram

a cj

elož

ivot

nog

obra

-zo

vanj

a.

30. l

ipnj

a 20

09.



Dokumenti koje će Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci usvojiti s ciljem

provedbe svoje Strategije za razdoblje 2007. – 2013.

U skladu s gore definiranim instrumentima Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013., Tehnički fakultet će kreirati i potrebne temeljne dokumente o politikama provedbe svoje Strategije kao i akcijske planove potrebne za implementaciju Strategije. Dokumenti i akcijski planovi, čiji ritam donošenja i provođenja djelomično zavise i od brzine provođenja Strategije Sveučilišta u Rijeci za isto razdoblje, obuhvaćaju:

Akcijski plan provođenja mjera Tehničkog fakulteta definiranih Strategijom Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013.

Dokument o uvođenju ishoda učenja i Akcijski planovi za definiranje ishoda učenja i uvođenje e-učenja na Tehničkom fakultetu.

Akcijski plan za uspostavljanje ciklusa kvalitete (uključujući primjenu indikatora učinka) i za provođenje vanjskog vrednovanja Tehničkog fakulteta.

Akcijski plan o implementaciji Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci na Tehničkom fakultetu.

Dokument o istraživačkom profilu Tehničkog fakulteta.

Dokument o portfelju zaposlenih Tehničkog fakulteta.

Strategiju i Akcijski plan za razvitak istraživačkih karijera na Tehničkom fakultetu.

Dokument i Akcijski plan o inovacijskom sustavu Tehničkog fakulteta.

Dokument o organizaciji i Akcijski plan za provođenje cjeloživotnog obrazovanja na Tehničkom fakultetu.



Plan provođenja osposobljavanja zaposlenika Tehničkog fakulteta za strateški menadžment te za rukovođenje i utvrđivanje institucijskih politika.

Plan cjeloživotnog obrazovanja nastavnog i nenastavnog osoblja Tehničkog fakulteta u ciklusima.

Po potrebi će Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci donositi i druge provedbene dokumente svoje kao i Strategije Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013.



Hodogram aktivnosti Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje

2007. – 2013.Hodogram aktivnosti ove Strategije usklađen je s onim predviđenim u Strategiji Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013., pa djelomice zavisi od brzine provođenja Strategije Sveučilišta. Pod pretpostavkom da će ista biti jednaka predviđenoj, hodogram aktivnosti na Tehničkom fakultetu predviđa:

2007. godina:

Studeni: Usvajanje Strategije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013. na Fakultetskom vijeću Tehničkog fakulteta.

Prosinac: Periodična revizija ustroja Tehničkog fakulteta.

2008. godina:

Veljača: Akcijski plan provođenja mjera Tehničkog fakulteta definiranih ovom Strategijom.

Akcijski plan o implementaciji Pravilnika o studiji-ma Sveučilišta u Rijeci na Tehničkom fakultetu.

Ožujak: Akcijski plan za uspostavljanje ciklusa kvalitete (uključujući primjenu indikatora učinka) i za provo-đenje vanjskog vrednovanja Tehničkog fakulteta.

Travanj: Dokument o uvođenju ishoda učenja na Tehnički fa-kultet.

Svibanj: Samovrednovanje studijskih programa.

Ustrojen sustav Tehničkog fakulteta za prikupljanje indikatora učinka.



Lipanj Izvješće Dekana Tehničkog fakulteta Senatu Sveu-čilišta u Rijeci o napredovanju i ispunjavanju cilje-va Strategije Sveučilišta.

Akcijski plan za definiranje ishoda učenja na Teh-ničkom fakultetu.

Akcijski plan za uvođenje e-učenja na Tehničkom fakultetu.

Srpanj: Akreditacija administrativnih službi Tehničkog fa-kulteta prema ISO 9000 sustavu kvalitete.

Dokument o portfelju zaposlenih Tehničkog fakul-teta.

Vanjsko vrednovanje Tehničkog fakulteta.

Rujan: Potpuna implementacija Pravilnika o studijima Sve-učilišta u Rijeci na Tehničkom fakultetu.

Portfelj zaposlenika Tehničkog fakulteta.

Uspostavljeni ciklusi kvalitete.

Listopad: Dokument o inovacijskom sustavu Tehničkog fa-kulteta.

Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje sveu-čilišnog plana mjera za podizanje osobnog standar-da zaposlenika.

Plan provođenja osposobljavanja zaposlenika Teh-ničkog fakulteta za strateški menadžment te za ru-kovođenje i utvrđivanje institucijskih politika.

Prosinac: Akcijski plan o inovacijskom sustavu Tehničkog fa-kulteta.

Dokument o organizaciji cjeloživotnog obrazovanja na Tehničkom fakultetu.



2009. godina:

Siječanj: Godišnji plan Tehničkog fakulteta za popularizaciju znanosti.

Strategija razvitka istraživačkih karijera na Tehnič-kom fakultetu.

Veljača: Dokument o istraživačkom profilu Tehničkog fakul-teta.

Akcijski plan za provođenje cjeloživotnog obrazo-vanja na Tehničkom fakultetu.

Ožujak: Definirani sustav jedinica mjera i kapaciteti Teh-ničkog fakulteta za izvođenje studijskih programa, programa cjeloživotnog učenja, istraživanja i djelo-vanja u zajednici.

Travanj: Plan cjeloživotnog obrazovanja nastavnog i nena-stavnog osoblja Tehničkog fakulteta u ciklusima.

Ustrojen inovacijski sustav Tehničkog fakulteta.

Lipanj: Izvješće Dekana Tehničkog fakulteta Senatu Sveu-čilišta u Rijeci o napredovanju i ispunjavanju cilje-va Strategije Sveučilišta.

Ustrojen studij Računarskog inženjerstva.

Formalizirane aktivnosti Tehničkog fakulteta u Cen-tru za cjeloživotno učenje Sveučilišta u Rijeci.

Srpanj: Akcijski plan za razvitak istraživačkih karijera na Tehničkom fakultetu.

Rujan: Razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za aktiv-no uključivanje u dugoročni program Sveučilišta u Rijeci s Gradom Rijekom „Rijeka – grad u kojem vrijedni studirati“.

Ustrojen institucijski okvir Tehničkog fakulteta za kolaborativna istraživanja.

Listopad: Utvrđen istraživački profil Tehničkog fakulteta.



2010. godina:


Veljača: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje sve-učilišnog sustava za razvoj karijere postdoktorana-da.

Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje admi-nistrativnih kapaciteta Sveučilišta u Rijeci za uprav-ljanje programima EU, osiguranjem kvalitete i inte-lektualnim vlasništvom.


Razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za kori-štenje programa nacionalne «Agencije za mobilnost i programe Europske unije».

Srpanj: Rasprava Fakultetskog vijeća Tehničkog fakulteta o provođenju Strategije Tehničkog fakulteta i Strate-gije Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2007. – 2013.; formuliranje eventualnih prijedloga za reviziju ili dopunu.

Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje sve-učilišnog sustav podrške za prijavu i vođenje FP7 projekata, predpristupnih programa EU i programa strukturnih fondova EU.

Razvijeni instrumenti Tehničkog fakulteta za kori-štenje institucijske strukture Sveučilišta u Rijeci za sudjelovanje u ILLP.

Rujan: Pokretanje kolaborativnog programa.

Prosinac: Informacijsko-komunikacijski sustav Tehničkog fa-kulteta integriran u informacijsko-komunikacijski sustav Sveučilišta.



Knjižnični sustav Tehničkog fakulteta integriran u knjižnični sustav Sveučilišta.

Namijenjeni resursi Tehničkog fakulteta potrebni za uspostavu regulativnog okvira za integraciju Sveu-čilišta u Rijeci.

Periodična revizija ustroja Tehničkog fakulteta.

2011. godina:


Veljača: Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje inte-griranog sveučilišnog informacijsko-komunikacij-skog sustava.

Instrumenti Tehničkog fakulteta za korištenje inte-griranog sveučilišnog knjižničnog sustava.


2012. godina:





2013. godina:



Documents

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI · Kapaciteti – ljudski, financijski i materijalni resursi ...50 Povezanost sa zajednicom i gospodarstvomte usklađivanje s potrebama zajednice