Arhitektura Osmanskog carstva je u cjelini specifična i drugačija od ostalih, posebno kada je u pitanju izgradnja džamija u stilu Mimara Sinana, ka oSulejmanija džamija iz16. vijeka.Gotovo 500 godina bizantska arhitektura je utjecala na izgradnju džamija kao što je Aja Sofija, koja je poslužila kao primjer za mnoge osmanske džamije kao što je Šehzada džamija,Sulejmanija džamija i Rustem-pašina džamija.

Osmanilje su dostigle najviši stepen arhitekture u islamskim zemljama. Oni su posjedovali tehnike izgradnje nepreglednog unutrašnjeg prostora , ali masivnom kupolom i uspjevali su napraviti perfektan sklad između unutrašnjeg i vanjskog prostora, kao i sklad tame i svjetlosti. Islamska orijentalna arhitektura se sastojala od izgradnje jednostavnih zgrada sa prostranom dekoracijom, sve dok je nisu preobrazile Osmanlije kroz novi dinamični arhitektonski izražaj, koji se ogledao u izgradnji lukova, kupola, polukupola i stubova.

Džamije koje su bile male i mračne prostorije sa zidovima pokrivenim arabeskama su preobražene u svetište estetike i tehnološke ravnoteže, oplemenjene elegancijom i sa nagovještajem do tad neviđene superiornosti

Rodonačelik Turaka-Osmanlija je tursko pleme Kai koje je i prvobitno bilo nastanjeno uoblasti današnje Ankare sa hanom Ertogrulo, čiji se sin Osman proglasio sultanom 1299.godine i stvorio novu tursku državu koja se širila prema oslabljenoj Bizantiji. Seldžučkistilovi su se već miješali sa bizantijskim (uticaj Aje Sofije) i utjecali na stvaranje velikog prostora ispod jedne kupole na četiri stuba. Ovo je osnovna novost i u osmanlijskimarhitektonskim stilovima, dok ostali elementi sadržavaju seldžučke arhitektonske stilove.

Najslavnije doba povijesti Sarajeva za vrijeme osmanlijske uprave je bilo u periodu stolovanja Gazi Husrev-bega na dužnosti bosanskog sandžak-bega (1521.-1541.). Ako se izuzmu vojni pohodi koje je poduzimao Gazi Husrev-beg je sav svoj život posvetio podizanju i urbanizaciji Sarajeva. Pun plemenite ljubavi za opšte dobro i napredak povjerenog mu naroda iz kojeg je i sam nikao, on nesebićno žrtvuje svoje ogromno bogatstvo na izgradnju veleljepnih građevina različite namjene koje tadašnje Sarajevo pretvaraju u najveći trgovački, zanatski, kulturno-prosvjetni i vojni centar na razmeđuIstoka i Zapada. Svojim neimarskim poduhvatima stekao je Gazi Husrev-beg neprocjenljive zasluge za razvitak grada Sarajeva, kulturni napredak muslimana i razvoj materijalne kulture svih stanovnika ovih krajeva. Znajući da bi njegove zasluge na bojnom polju sačuvala samo historija i da je jedini trajni hajrat (dobro djelo) ono što se ponavlja u budućnosti, Husrev-beg je sva svoja nepokretna i pokretna dobra uvakufio.

Ova velika i lijepa džamija predstavlja jedno od najljepših djela orijentalne arhitekture uBosni i Hercegovini. Džamija je sa svih strana opkoljena uskim uličicama stare čaršije, sadesetinama i stotinama dućana, tako da ju je odatle nemoguče sagledati u njenoj punoj ljepoti i veličini. Međutim, kada se uđe u njeno prostrano dvorište, sve se izmijeni. Predočima se ukaže impozantna građevina, puna mira, skladne ljepote i veličine. Ovo je nesamo največa džamija koja je uopće građena u našim krajevima već i remek-djeloarhitekture osmanlijskog vremena.

Graditelj ove džamije je mimar (glavni arhitekta)Turskog carstva, Adžem Esir Ali Perzijanac iz Tabriza koji je bio zarobljen u Tursko- perzijskom ratu, a kasnije, sve do svoje smrti (1538. godine) obavljao dužnost glavnog arhitekte u Carigradu.

Careva džamija je jedna od prvih džamijai zgrađenih uBosni i Hercegovini i prva uSarajevu. Izgrađena je 1462.godine a njenu izgradnju je finansirao i omogućio osnivač grada Sarajeva Isa Beg Isaković. Međutim ova džamija je izgorjela 1480. u velikom požaru. Na istom mjestu se ponovo gradi džamija (po mišljenju jednih iz temelja, a pomišljenju drugih samo kupola džamije je bila izgorjela, tako da je samo ona ponovorađena) i u današnjem obliku izgrađena je1566. godine, a njenu gradnju finansirao je Sulejman Veličanstveni. U to doba glavni arhitekta Carevine bio je mimar Sinani smatra se da je gradnju ove džamije realizovao jedan od njegovih učenika ili saradnika.To je centralni tip džamije sa trostranim trijemom. Pošto je džamija u doba molitve(naročito petkom) morala primiti veliki broj vjernika, ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane.

Ferhat-pašina ili bolje znana kao Ferhadija džamija je bila centralni objekat u Banjaluci. Izgrađena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu i predstavlja jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture 16. vijeka. Njen arhitekta je nepoznat ali je poznato da je bio učenik otomanskog arhitekte Mimara Sinana. Izgradnju džamije je finansirao Ferhat-paša Sokolović bosanski sandžak beg.

Karađozbegova džamija je najveća i jedna od najljepših džamija Hercegovine. Nalazise u Mostaru,u Ulici braće Fejića. Izgrađena je 1557-1558., prema nacrtima slavnog osmanlijskog arhitekte Sinana. Nadzornik i glavni donator radova bio je mostarski mecena Mehmed-beg Karađoz, sinovac tadašnjeg hercegovačkog vezira Rustema, koji je uz džamiju izgradio i medresu, vjersku školu,kao i druge objekte u Mostaru. Karađozbegova džamija je pretrpila velika i teška oštećenja tokom dvostruke agresije na Mostar i Bosnu i Hercegovinu, ali je tokom restauracije Starog mosta i starog jezgra grada Mostara 2002-2004.obnovljena i otvorena u julu mjesecu 2004.godine.

Saborna crkva u Sarajevu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu. Crkva se nalazi u samom centru grada, pored Ekonomskog fakulteta, sa desne strane rijeke Miljacke. Saborna crkva u Sarajevu posvećena je rođenju Presvete Bogorodice

Razne medrese, hanovi, tekije itd..

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Protežese duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109 m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom. Izgradili su ga dubrovački majstori po nalogu tadašnjeg bosanskog sandžak bega GaziHusrev-bega, u periodu od 1542-1543. godine, sa 52 dućana poredanih u dva niza u unutrašnjosti objekta i trećim nizom dućana sa njegove vanjske strane, uz ulicu Kujundžiluk. U njemu se prodavala tekstilna, uglavnom uvezena roba. Sa susjednim Tašlihanom činio je organsku cjelinu.

Sarajevska sahat-kula je jedna od najviših, a zbog svoje vitkosti jedna i od najljepših u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je u 17. vijeku, a poslije požara 1697. godine jeobnovljena kao i 1762. Poslije austrougarske okupacije dograđene su gornje zoneobjekta, a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona. Graditelj kule je Gazi-Husrev- beg.

Stari Most (Mehmed II Osvajać)Arslanagića most (Arslan-aga , podigao ga Mehmed Paša Sokolović)

Stari most u Višegradu (NišaniČesmeSebilji