privredni vjesnik

3 7 4 5

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 24. rujna 2012.Godina LIX / Broj 3745.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

tekstilna, odjevna, kožna i obućarska industrija

u potrazi zaidentitetomi tržištem

zelene tehnologije / kako poslovati u hong-kongu / weekend media festival / sajmovi / svijet financija

kraj bespravne gradnje?legalizacija je ipak značajno jeftinija od rušenja, posebice od onog u režiji države koje košta oko 400.000 kuna tema tjedna

str. 4-5

kreću jpp projektidvije bolnice i 16 škola prve kreću u izgradnju prema modelu javno-privatnog partnerstvaaktualno

str. 8

najveći igrači u istom kolupovezuju se direktori i vlasnici šest hrvatskih i srpskih kompanija vrijednih sedam milijardi eura hrvatska i regija

str. 14

intervju: omer pitaulaskom u europsku uniju prijeti nam sunovrat civilnog zrakoplovstva, kaže direktor agencije za civilno zrakoplovstvo>> 6-7

it oprema u sigurnim rukamau jastrebarskom i križu grade se “sigurne kuće” - centri u kojima će tvrtke i institucije moći čuvati svoje baze podataka >> 17

suradnja tekstilnih tvrtki s državnim institucijama jedini je lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanka čitavog sektora>> 10-11

Poseban

PriloG

een info

Što donosi

Enterprise Europe Network

A W E

3Broj 3745, 24. rujna 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Nakon 1. listopada više neće biti gledanja kroz prste - svi koji djeluju na tržištu morat će svoje dugove pokrivati na vri-jeme. Država će sve du-gove morati pokrivati u roku od 30 dana, dok će privatni poduzetnici ima-

ti 60 dana. Kada likvidnost “krene” i kad se s trži-šta maknu oni koji nam ne trebaju, i banke će moći plasirati svoj novac s manje rizika. Vi koji se bavi-te poslom, morate plaćati porez, radnike i dobavljače. Vlada je tu da Vam pomogne u rješavanju postojećih dugova - nagodbama.

SlaVko liNić, miNiSTar fiNaNcija:

Nema više gledanja kroz prste

S krizom se uvijek tre-ba suočiti otvorenih oči-ju pa to pravilo vrijedi i za odnose s javnošću. Naša struka prolazi kroz repu-tacijsku krizu, vjerojatno najtežu u posljednih pet-naestak godina. Rezultat je to objektivnih okolno-

sti, gospodarske krize, nedavne Vladine zabrane PR-a u javnom sektoru, ali je to rezultat i naše dosadašnje ne-brige za vlastitu reputaciju. Stoga je poboljšanje repu-tacije struke ključni zadatak kojim će se HUOJ baviti u sljedeće dvije godine.

alEkSaNDra kolarić, PrEDSjEDNica HUoj-a:

Reputacijska kriza

Ako se u uzme u obzir na-stavak pada poslovnog pouzdanja u srpnju i ko-lovozu te visoka razina neizvjesnosti u međuna-rodnom okružju, ukupna kretanja ne upućuju na početak oporavka gospo-darstva. Dio krivnje sno-si i stanje u okruženju, posebno u zemljama eurozone, no dio odgovornosti je i na protagonistima domaće eko-nomske scene. Gospodarska situacija u zemlji daleko je od dobre, što se vidi po cijelom nizu pokazatelja, od na-stavka pada aktivnosti, preko rasta inflacije i prave ek-splozije nezaposlenosti, do nimalo blistavog stanja u ra-znim sektorima ekonomije.

BoriS VUjčić, gUVErNEr HNB-a:

Ništa ne upućuje na oporavak gospodarstva

Z nanost se u ovom kriznom raz-doblju percipi-

ra kao luksuz, kao ne-potrebni trošak koji ide nauštrb relevantnijih in-vesticija i kojim običan građanin ne dobiva ni-šta zauzvrat. Međutim, vrhunska znanost i kva-litetno znanstveno okru-ženje omogućuju da naj-kvalitetniji znanstvenici i najprodorniji mladi lju-di nakon diplome i dok-torata ostanu u Hrvatskoj, da se učinkovito uprav-lja state of the art uređa-jima i da vrhunski svjet-ski znanstvenici rado surađuju s Hrvatskom. Jer znanstvenici su ti koji posjeduju specijalistič-ka tehnička znanja, rade na instrumentima koji su često najkvalitetniji u ši-roj regiji, imaju profesi-onalne kontakte s vrhun-skim centrima u svijetu, naučeni su biti kompe-titivni na svjetskoj razi-ni i omogućuju kvalitet-nu edukaciju iz ključnih tehničkih predmeta. Bez ovakvog vrhunskog te-melja, zemlja poput Hr-vatske nema dugoročne perspektive. Upravo su znanost i tehnologije ve-zane uz znanost poten-cijalni temelj gospodar-skog preporoda kakvome se svi nadamo i kakav se, na primjer, dogodio u Finskoj. Pritom moram podsjetiti na otkriće Su-

mameda do kojeg su doš-li znanstvenici našeg in-stituta.

Postoje brojni razlo-zi zašto znanost nije isko-rištena za razvoj gospo-darstva. Između ostalog, zbog teške ekonomske si-tuacije teško je osigurati financiranje projekata, a iznimno je otežano i za-pošljavanje novog vrhun-skog kadra. Znanstvenici se nadaju da će najavlje-ni novi sustav financira-nja projekata biti bolji od dosadašnjeg.

Za postojeće stanje djelomično su odgovor-ni i sami znanstvenici i institucije. Znanstvenik koji ima dobru komerci-jalnu ideju suočen je sa sistemom koji, umjesto da mu maksimalno iza-đe u susret, u pravilu ote-žava proces, ne motivi-ra ga, te ga tako suočava s percepcijom da je ko-mercijalizacija nečasna i na neki način polule-galna radinost. Vrhunska oprema je često svojatana i nepravedno čuvana od šire hrvatske znanstvene i industrijske zajednice. Tu

je i suviše česta praksa da se ključne odluke donose na netransparentan način, što često rezultira naru-šenim međuljudskim od-nosima. Percepcija je i da česta i kvalitetna komu-nikacija s medijima nije potrebna, kao ni kvalitet-na diseminacija znano-sti široj zajednici. Uz to, znanstvenici nedovoljno surađuju već unutar vla-stite institucije, još manje unutar šire znanstvene zajednice, a to onemogu-ćava da se svi potencijali optimalno iskoriste i do-vodi do dupliciranja sku-pe oprema i know howa.

Kako bi promijeni-li postojeću situaciju, na IRB-u uvodimo sustav po kojem će znanstveni-ci s dobrim idejama do-biti maksimalnu podršku. Konkretnim poticajnim mjerama i pravilnicima

stvaramo pozitivnu klimu za otvaranje novih tvrtki i nova patentiranja. Jedan od prioriteta bit će i isko-rak u popularizaciji zna-nosti. Između ostalog, dio IRB-a bit će otvoren za građanstvo, s permanen-tnim znanstvenim izloš-cima, s centrom Ruđe-ra Boškovića, a možda i Nikole Tesle, čime bi se stvorila jedinstvena turi-stička destinacija. Tu je i inicijativa da se na IRB-u otvori ljetna dječja ra-dionica sa znanstvenim temama. Jedna ključna nova mogućnost su struk-turni fondovi. Iz njih, na primjer, IRB planira pri-vući sredstva koja bi se usmjerila isključivo na je-dinice s najvećim komer-cijalnim potencijalom te dokazanom izvrsnošću u dobivanju europskih pro-jekata i u industrijskoj su-radnji. Radi se o dvije ve-zane inicijative: stožerni projekt O-ZIP - Otvore-ne znanstvene inovativne platforme, te nanocentar koji se radi u partnerstvu sa Zagrebačkim sveučili-štem i Institutom za fizi-ku. Uz njih će se usvoji-ti i niz procedura kojima će se postojeća oprema i know how učiniti maksi-malno dostupnim široj hr-vatskoj akademskoj i in-dustrijskoj zajednici. Ovi projekti, ako se odobre, bit će prekretnica za hrvatsku znanost i industriju.

g(H)oST komENTaTor: Dr.Sc. Tomo aNTičić, raVNaTElj iNSTiTUTa rUđEr BoškoVić

Znanost za razvoj gospodarstva irB planira privući sredstva koja bi se usmjerila isključivo na jedinice s najvećim komercijalnim potencijalom te dokazanom izvrsnošću u dobivanju europskih projekata i u industrijskoj suradnji

Na irB-u uvodimo sustav po kojem

će znanstvenici s dobrim idejama

dobiti maksimalnu podršku

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. Uroš Dujšin, jasminka filipas, franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,krešimir Sočković, lada Stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, Drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000faks: +385 1 4846 232E-mail: redakcija@privredni.hr

lEkTURa: Sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - David gadler

Pv GRaFIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: Dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198faks: +385 1 4923 168E-mail: marketing@privredni.hr

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: pretplata@privredni.hr

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001faks: +385 1 4846 656E-mail: uprava@privredni.hr

TISak: Slobodna Dalmacija d.d.

4 Broj 3745, 24. rujna 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Drago Živković zivković@privredni.hr

U klanjanje be-spravne grad-nje višedeset-

ljetni je proces koji još čeka svoj konačni rasplet. On, međutim, nikada nije bio bliži i izgledniji, ako ni zbog čega drugog, onda zbog obveza preuze-tih prema Europskoj uni-ji. Zbog njih je krajnji rok za predaju zahtjeva za le-galizaciju zabetoniran na 30. lipnja 2013., osim za građevine za koje posto-ji rješenje građevinske in-spekcije, kojima rok istje-če već 31. prosinca 2012. Takvih je građevina, pre-ma podacima Ministar-stva graditeljstva i pro-stornog uređenja, 31.000. Na adrese njihovih vlasni-ka poslani su ili će uskoro biti poslani dopisi u koji-ma ih se upozorava da do kraja godine mogu podni-jeti zahtjev za legalizaci-ju. Ako to ne učine, prije-ti im rušenje ili neki drugi model rješavanja proble-ma. Što će država odabra-ti, zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš još ne želi otkriti. Ističe, me-đutim, da oni koji odluče ignorirati ponudu države da svoje građevine lega-liziraju pod povoljnijim uvjetima, koje propisu-je aktualni zakon, sigurno neće zbog toga profitira-ti. Drugim riječima, dr-žava će im ili rušiti nele-galne građevine ili će im

na neki način naplatiti le-galizaciju mnogo skuplje nego što je to sada slučaj.

Ruše samiRušenje nikako ne mogu izbjeći oni koji su ne-legalnu izgradnju počeli nakon 21. lipnja 2011. jer se u tom s l u č a -ju njihove građevine ne vide na referen-tnoj ortofoto karti Hrvat-ske. U rušenje takvih 30 građevina, čiji su vlasni-ci dobili izvršno rješenje, Ministarstvo je krenulo već sredinom rujna. Ri-ječ je o građevinama koje su uglavnom u početnoj fazi gradnje, a nalaze se u priobalnim županijama, točnije u Istri (Marčana i

Medulin) i na otoku Bra-ču (Milna i Bol). Uklanja-nje bespravne građevine, kako kaže Ana Mrak Ta-ritaš, u prosjeku košta iz-među 150.000 i 200.000 kuna, a zbrinjavanje gra-đevinskog materijala još toliko. Zbog toga nije ni čudo da je, primjerice, prošle godine srušeno 150

građevina, uz trošak od samo 200.000 kuna. Kako to obično biva, investito-ri su građevine uglavnom sami srušili jer im je to daleko jeftinije nego da to čini država, odnosno gra-đevinska tvrtka po nalogu države.

Skupa tvrdoglavostRanijih su godina be-spravni graditelji bili puno tvrdoglaviji, pa tako država još uvijek ovrha-ma utjeruje čak 50 mili-juna kuna dugova zbog rušenja. Kako kaže po-moćnik ministra za in-spekcijske poslove Da-

vorin Oršanić, ovrhe vodi Državno odvjetniš-tvo i nisu nimalo ugodne, jer se bespravnim gradi-teljima koji su odbili sami rušiti plijeni imovina i “sjeda” im se na plaće i mirovine. U državnom proračunu za iduću go-dinu Ministarstvo će tra-žiti 20 milijuna kuna za troškove rušenja besprav-ne gradnje. Iako računica po prosječnoj cijeni ru-šenja govori da je to do-voljno za samo 50 do 100 građevina, u Ministarstvu su uvjereni da će i dalje golema većina besprav-nih graditelja sama ruši-

ti svoje građevine, pa taj iznos možda neće biti ni potrošen. Posao rušenja bespravne gradnje tako i dalje neće biti osobito privlačan za građevinske

tvrtke, zbog čega je u tom poslu od šest tvrtki oda-branih na natječaju 2005. godine ostala samo jedna,

KRaj beSpRavne gRadnje na vidiKu?

Država još uvijek ovrhama utjeruje

čak 50 milijuna kuna dugova zbog

rušenja

Posao rušenja bespravne gradnje

za državu sada radi samo jedna tvrtka, pulski TGT Adriatik

krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju

30. lipnja 2013.(legalizacija kuće od 100 kvadrata

do 9000 kn(

Legalizacija dvadeset puta jeftinija od rušenjaInvestitori uglavnom sami ruše svoje bespravne građevine jer im je to daleko jeft inije. Kad to radi država, uklanjanje bespravne građevine u prosjeku košta 150.000 do 200.000 kuna, a zbrinjavanje građevinskog materijala još toliko

*vijesti

energetska obnova bez potporaAgencija za zaštitu tržiš-nog natjecanja ocijenila je da Program kreditiranja projekata energetske učin-kovitosti zgrada javnog sektora Hrvatske banke za obnovu i razvitak ne sadrži državnu potporu. Riječ je o programu putem kojeg će HBOR izvođačima rado-va obnove zgrada javnoga sektora odobravati povolj-ne kredite uz kamatnu sto-pu od četiri posto. AZTN je, također, na zahtjev Mi-nistarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture, utvr-dio da državno jamstvo za kredit od 134 miliju-na eura Hrvatskim cesta-ma ne predstavlja državnu potporu.

Tvrtkama po 20.000 kunaAlati Stuhne iz Pregrade, Stražaplastika iz Huma na Sutli i Zagorka iz Bede-kovčine tvrtke su kojima je Krapinsko-zagorska žu-panija dodijelila potpore za sudjelovanje na gospodar-skim sajmovima u inozem-stvu. Svaka tvrtka dobi-la je 20.000 kuna. Natječaj za korištenje bespovratnih sredstava bio je namijenjen malim i srednjim trgovač-kim društvima, obrtima i zadrugama koje obavljaju proizvodnu djelatnost na području Županije te koji ulažu vlastita sredstva za promociju i sudjelovanje na inozemnim sajmovima.

Stipendije učilišta algebraUčilište Algebra pokreće novi projekt pod nazivom Zajedno stvaramo vašu uspješnu karijeru s fon-dom stipendija za informa-tičku edukaciju od 750.000 kuna. Novost projekta je suradnja s GFN-om, jed-nim od vodećih centara za informatičku edukaciju u Njemačkoj te agencijom za zapošljavanje YITP. Rezultat te suradnje bit će mogućnost da informatički stručnjaci školovani u Al-gebri konkuriraju za radna mjesta u Njemačkoj.

5Broj 3745, 24. rujna 2012.www.privredni.hr

pulski TGT Adriatik. Kra-jem ove godine Ministar-stvo će raspisati novi na-tječaj za izvođače radova rušenja bespravne grad-nje, najavio je Oršanić.

Lažne potvrdeVažnu ulogu u borbi pro-tiv bespravnih gradite-lja imaju i jedinice lokal-ne samouprave, posebno uredi državne uprave pri

županijama, a s njima Mi-nistarstvo ima vrlo šaro-lika iskustva. Kako bi ih stimulirala, država im je prepustila 20 posto priho-da od naknade za legali-zaciju. Onima koji ne budu rje-šavali zahtjeve dovoljno brzo država će uzeti tih 20 posto i prebaciti ih efi-kasnijim županijama, za-jedno s neriješenim za-htjevima. U praksi se, kažu u Mini-starstvu, događaju i puno gore stvari od sporog rje-šavanja zahtjeva. Tako ima slučajeva da investi-tor čije bespravne gra-đevine nema na ortofoto karti (što znači da je iz-građena nakon 21. lipnja 2011.) nakon izdavanja rješenja o rušenju donese potvrdu iz ureda državne uprave da je građevina iz-građena prije 1968. godi-ne i stoga ne mora imati građevinsku dozvolu. Ta-kve slučajeve izdavanja lažnih potvrda Ministar-stvo će predati Državnom odvjetništvu.

broj nelegalnih građevina srušenih 2011. godine

150(legalizacija kuće od 100 kvadrata

do 9000 kn

Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama stupio je na snagu 4. ko-lovoza. Do 15. kolovoza zaprimljeno je 15.000 zahtjeva za legalizaciju bespravne grad-nje, od čega je po starom zakonu riješeno njih samo 1500. Kako se stari zakon pokazao prekompliciranim, novim je zakonom procedura pojednostavljena, a naknada za zadrža-vanje u prostoru snižena. Tako sada, primjerice, legalizacija kuće od 100 kvadrata, bez komunalnog i vodnog doprinosa, košta između 8000 i 9000 kuna i može se plaćati u ra-tama. Ostaje samo problem visine tih dvaju doprinosa, zbog čega će Ministarstvo prepo-ručiti lokalnoj samoupravi da ih svedu na minimum ili omoguće obročnu otplatu. Stvarni učinci novog zakona znat će se tek za dva mjeseca, jer 15.000 građana koji su podnije-li zahtjeve po starom zakonu mogu tražiti da im se zahtjevi rješavaju po novom, jedno-stavnijem i povoljnijem za njih.

Stvarni učinci za dva mjeseca

Legalizacija dvadeset puta jeftinija od rušenjaInvestitori uglavnom sami ruše svoje bespravne građevine jer im je to daleko jeft inije. Kad to radi država, uklanjanje bespravne građevine u prosjeku košta 150.000 do 200.000 kuna, a zbrinjavanje građevinskog materijala još toliko

O bnovljivi izvo-ri energije i teh-nologije koji-

ma se postiže energetska učinkovitost u žiži su za-nimanja europskih, ali i hrvatskih tvrtki. Europ-ska unija, pa tako i Hrvat-ska, do 2020. godine treba na 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energi-je u neposrednoj potroš-nji, a za 20 posto ener-getsku učinkovitost, te za isto toliko smanjiti emisi-ju stakleničkih plinova u okoliš. Vrijednost tog po-sla teško je procijeniti, ali sasvim sigurno se radi o desecima milijardi eura.

Stoga ne čudi što se mnoge tvrtke žele uklju-čiti u utrku u izgradnji i razvoju ekološki i ener-getski prihvatljivih proje-kata. A najnoviji primjer dolazi iz njemačke sa-vezne pokrajine Baden-Württenberg, koja ima bogato iskustvo upravo na području razvoja tehnolo-gija zaštite okoliša i ener-getske učinkovitosti.

Naime, njemačka za-klada Heinrich Böll orga-nizirala je radionicu Ino-vativne zelene tehnologije – perspektive suradnje iz-među Baden-Württenber-ga i Hrvatske kojoj je cilj

intenzivirati partnerstvo naše zemlje i te pokraji-ne u jugozapadnoj Nje-mačkoj. Treba reći i da su Baden-Württenberg i Hr-vatska već nekoliko godi-na povezani zajedničkom, vrlo aktivnom komisijom, a partneri su i u sklopu Dunavske strategije Eu-ropske unije. Među cilje-vima Dunavske strategije ističu se očuvanje okoli-ša, voda, bioraznolikosti te zaštita od poplava.Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Hans Pe-ter Annen istaknuo je kako na ovaj način Ba-den-Württenberg pruža Hrvatskoj ruku suradnje u

području zelenih tehnolo-gija. “Svima nama potreb-ne su moderne tehnologi-je koje štite okoliš, što je izuzetno važno za buduć-nost”, kazao je Annen.

Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost, istaknula je kako je Hr-vatska snažnije krenula s nacionalnom politikom provedbe energetske učin-kovitosti, naročito u zgra-darstvu. Napomenula je da su zgrade građene prije 1987. veliki i neracional-ni potrošači, i da je u tom segmentu moguće ostva-riti primjetne energetske uštede. “Svrha energet-ske učinkovitosti i zele-nih tehnologija nije samo bolje korištenje prirod-nih resursa nego i otvara-nje novih radnih mjesta”, zaključila je Ana Pavičić Kaselj. (B.O.)

InovatIvne zelene tehnologIje

Baden-Württenberg pruža ruku suradnjehrvatska je snažnije krenula s nacionalnom politikom provedbe energetske učinkovitosti, naročito u zgradarstvu

zgrade građene prije 1987. veliki su i neracionalni potrošači energije

Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kova-čev i predsjednik Europ-ske investicijske ban-ke (EIB) Werner Hoyer potpisali su Ugovor o za-jmu u iznosu od 100 mi-lijuna eura. Sredstva su namijenjena financira-nju malog i srednjeg po-duzetništva te projekata srednje velikih poduze-ća (uključujući projekte iz turizma), malih i sred-nje velikih infrastruktur-nih projekata u javnom sektoru, kao i investicija u sektoru energetike, zaštite

okoliša, zdravstva i obra-zovanja. Najmanje 70 po-sto iznosa namijenjeno je za projekte malog i sred-njeg poduzetništva.

“Više od 1200 proje-kata financiranih iz sred-stava EIB-a omogućilo je otvaranje tisuća novih radnih mjesta, no još je značajnije što je višestru-ko veći broj radnih mje-sta sačuvan zahvaljuju-ći ovim našim kreditima. S obzirom na potrebe hr-vatskih gospodarstve-nika i povećanu kredit-nu aktivnost HBOR-a te brzo korištenje odobrenih sredstava, nadamo se sko-rašnjem potpisivanju no-vog ugovora”, istaknuo je Kovačev. (B.O.)

hBoR I eIB potpIsalI ugovoR o zajmu

Još 100 milijuna za poduzetnike

6 Broj 3745, 24. rujna 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K ada u srpnju 2013. godine Hrvatska po-

stane punopravna člani-ca Europske unije, veći-na će stvari ostati ista, ali mnoge će se i promijeniti. Velike promjene mogle bi zahvatiti sektor civilnog zrakoplovstva, koji je do sada živio u ugodnoj za-vjetrini državnih potpora. Ako se naše zračne luke

i nacionalni avioprijevo-znik na vrijeme ne prila-gode, upitan je i njihov opstanak, upozorava di-rektor Agencije za civil-no zrakoplovstvo Omer Pita.

Kako posluje naše civil-no zrakoplovstvo?- Više od polovine među-narodnih aerodroma na području Hrvatske poslu-je s gubicima, kao i na-cionalni avioprijevoznik. U europskim razmjerima radi se o vrlo maloj zrako-plovnoj zajednici, što po-tvrđuje i podatak da uku-pna izdvajanja predviđena u državnom proračunu za 2012. godinu za zrač-ni promet iznose otprili-ke 107 milijuna kuna, od-nosno jednu šesnaestinu ukupnih izdvajanja za že-

ljeznički promet. Sve zna-čajnije tvrtke u području civilnog zrakoplovstva u većinskom su državnom vlasništvu, a do sredine prošlog desetljeća uživa-le su punu zaštitu države kroz državne subvencije i restrikcije prava letenja stranim avioprijevoznici-ma. Pod takvim “kišobra-nom”, hrvatski aerodromi, kontrola leta i nacional-ni prijevoznik nisu bili prisiljeni prilagođava-ti se uvjetima koji vlada-ju na vrlo razvijenom eu-ropskom tržištu, već su se, koristeći svoj monopo-listički položaj, subvenci-je i zaštitu države, mahom razvili u poduzeća koja po produktivnosti zaostaju za europskim standardima. Hrvatske tvrtke suočene su s još jednim kroničnim problemom, a to je potre-ba za nužnim ulaganjem značajnih kapitalnih sred-stava, kojih nema, u obno-vu infrastrukture i unapre-đenje tehnologije.

U kojoj je fazi proces prilagodbe hrvatskog civilnog zrakoplovstva Europskoj uniji?- Intenziviranjem pristu-pnih pregovora 2006. go-dine Hrvatska je potpisa-la Sporazum o europskom zajedničkom zračnom prostoru te ga počela po-stupno primjenjivati. Tim činom započela je konti-nuirana liberalizacija hr-vatskog tržišta zračnog prometa da bi danas u Hr-vatskoj na snazi bili goto-vo svi aktualni europski propisi. Konačnim ula-skom u EU 2013. godi-

ne hrvatsko će nebo po-stati integralnim dijelom europskog neba. Kao i u drugim privrednim gra-nama, osnovni principi tržišta EU-a primjenju-ju se i u području zrako-plovstva. Svugdje gdje je to moguće - a to znači kod avioprijevoznika i održa-vanja zrakoplova - osigu-rava se liberalno deregu-lirano tržište, a tamo gdje to nije moguće, u sluča-ju aerodroma i kontrole leta, monopolističke po-zicije stavljaju se pod dr-žavnu kontrolu. Državne subvencije su zabranje-ne, a investiranja država u svoje tvrtke dozvoljena su samo ako se radi o raci-onalnim poslovnim pote-zima te su pod nadzorom nacionalnih agencija za tržišno natjecanje i same

Omer Pita, direktOr agencije za civilnO zrak OPlOvstvO

Ulaskom u EU prijeti nam sunovrat civilnog zrakop lovstvaHrvatskom nacionalnom prijevozniku ne preostaje još puno vre mena za provedbu restrukturiranja, a nakon toga i privatizacije, čime bi se pripremio za uspješno poslovanje na tržištu EU-a. Ako do toga ne dođe, kraj njegovog poslovanja je izvjestan

Pristupanje EU-u bit će bolno za

većinu aerodroma, a dugoročno i za

kontrolu leta

proračunska izdvajanja za zračni promet

107 mil kn(

Igor Vukić vukic@privredni.hr

K inesko tržište pretvara se iz proizvodnog u

potrošačko, a Hong Kong predstavlja široka vra-ta kroz koja se može ući u Kinu, rekao je Michael Katzmarck, predstavnik Hong Kong Trade De-velpoment Councila, na prošlotjednom predava-nju u Hrvatskoj gospodar-skoj komori. Katzmark je predstavnik neprofitne or-ganizacije koja ima sjedi-šte u Frankfurtu, a koju je britanska vlada osnovala 1966. za ekonomsku pro-mociju Hong Konga.

Poslovati s Hong Kongom je lako, ističe Katzmarck. Riječ je o si-gurnom području, sa za-štitom intelektualnog vla-sništva, strogim zakonima u zaštiti prava te mentali-tetom koji ne trpi korupci-ju. Ljudi su dinamični te uz strane jezike poznaju i jezik ekonomije i europ-ski poslovni mentalitet. Stoga su mnoge vodeće svjetske tvrtke odabrale Hong Kong kao odskoč-nu dasku za poslovanje u

Kini i cijeloj Aziji.U zaleđu Hong Kon-

ga ogromno je tržište sa 56 milijuna ljudi koje čini 24 posto ukupnog izvo-za i uvoza Kine, kazao je Katzmarck. Hong Kong pruža tvrtkama i moguć-nost povlaštenog tretma-na bez carina za izvoz na šire kinesko tržište. U Hong Kongu se održava-

ju brojni sajmovi na koji-ma je jednostavno pronaći poslovne partnere. Katz-mark je pozvao hrvatske tvrtke da posjete internet-ske stranice njegova ure-da i razmotre mogućnosti koje im se nude u poslo-vanju s Hong Kongom.

najbolje rješenje - akreditiviMiroslav Karamarko-vić, pomoćnik direkto-rice Sektora za među-

narodne odnose HGK-a, kaže kako je pravna si-gurnost jedna od najvećih vrijednosti koju pruža Hong Kong. U poslova-nju s Kinom važno je pro-naći predstavnika koji će kontrolirati posao na te-renu. Problemi u poslo-vanju s Kinom mogu biti u njihovim zahtjevima za plaćanje unaprijed, lošoj robi ili njenoj neisporu-ci. Upravo je zato dobar odabir poslovati na kine-skom tržištu putem Hong Konga. Primjerice, za hr-vatske vinare vrlo zani-mljiv može biti izvoz vina preko Hong Konga jer se tako izbjegavaju carine.

Sudionicima seminara savjetovano je izbjegava-nje poslovanja u kojem se traži plaćanje unaprijed, odnosno avansno plaća-nje, a najbolje su rješenje za to akreditivi. U sluča-ju da poslovni partner ne ispunjava svoje obveze, sudska tužba u Kini nije isplativo rješenje. Dobro je putem HGK-a provjeri-ti bonitet stranih tvrtki, pri čemu se jedino plaća uslu-ga agencije koja to pro-vjerava, istaknuo je Kara-marković.

SEMINAR KAKO POSLOVATI S HONG KONGOM

U kini oprezno s avansnim plaćanjem

U poslovanju s Kinom važno

je pronaći predstavnika koji će

kontrolirati posao na terenu

u zaleđu Hong Konga

tržište sa 56 mil ljudi (

Hong Kong pruža tvrtkama i mogućnost povlaštenog tretmana bez carina za izvoz na šire kinesko tržište

7Broj 3745, 24. rujna 2012. INTERVJUwww.privredni.hr

Europske komisije. Sve zajedno popraćeno je vi-sokim sigurnosnim stan-dardima operacija te sve zahtjevnijim propisima iz područja zaštite okoliša.

Kako će se pridruživa-nje EU-u odraziti na po-slovanje hrvatskih tvrt-ki u području civilnog zrakoplovstva?- Odgovor nije jednosta-van ni jednoznačan. Ako se aktualno stanje ne pro-mijeni, pristupanje EU-u bit će bolno za većinu ae-rodroma, a dugoročno i za kontrolu leta, te vrlo vje-rojatno fatalno za nacio-nalnog avioprijevoznika. Pristupanjem Europskoj uniji država se odrekla di-jela suvereniteta koji se odnosi na reguliranje uvje-ta poslovanja tvrtki iz po-

dručja civilnog zrakoplov-stva, a da se pritom nije “riješila” vlasništva. Pro-motrimo li što se događa-lo s nacionalnim aviopri-jevoznicima u Europskoj uniji od početka uvođenja

deregulacije ranih devede-setih do danas, uočit ćemo nekoliko pravilnosti. Pri-vatizacija velikog bro-ja nacionalnih aviokom-panija tekla je paralelno s procesom deregulacije.

Kompanije koje nisu pri-vatizirane uglavnom više ne postoje ili su u velikim problemima. Velike pri-vatizirane kompanije re-dovito udružene u global-ne alijanse, kao i velike kompanije koje posluju po tzv. low cost modelu, ima-ju najveći utjecaj i kontro-liraju najveći dio EU trži-šta. U takvoj situaciji gdje je evidentna veća produk-tivnost i tržišni utjecaj ve-likih europskih kompani-ja, male i srednje državne kompanije koje nisu pa-žljivo odabrale uspješan poslovni model i pripre-mile se za tržišnu utakmi-cu nemaju puno izgleda za opstanak. Ne moramo ići daleko da vidimo primje-re koji potvrđuju tu tezu: Italija, Austrija i Mađar-ska bile su prisiljene od-reći se svojih nacionalnih prijevoznika koji su ma-hom završili u bankrotu. Po svoj prilici, isti scena-rij prijeti i Sloveniji.

Što to znači za Croatia Airlines?- Hrvatskom nacionalnom prijevozniku ne preostaje još puno vremena za pro-vedbu restrukturiranja, a nakon toga i privatizaci-je, čime bi se pripremio za uspješno poslovanje na tržištu EU-a. Ukoliko do toga ne dođe, kraj njego-vog poslovanja je izvje-stan. Treba naglasiti da se pod restrukturiranjem prvenstveno misli na po-većanje produktivnosti i usvajanje optimalnog po-slovnog modela, što za sobom povlači smanjenje cijene rada, tehnološke

viškove i s time poveza-na socijalna pitanja, te sve ono loše o čemu ovih dana često slušamo, a neki, na-žalost, te mjere osjećaju i na svojoj koži.

Kako će se promjene odraziti na naše aero-drome?- Što se tiče aerodroma, ako ne dođe do struktur-nih promjena u njihovoj organizaciji i upravljanju, dosljedna primjena propi-sa EU-a rezultirat će de-gradacijom ili gašenjem polovine postojećih me-đunarodnih aerodroma u Hrvatskoj, koji bez zabra-njenih državnih subven-cija neće moći ekonom-ski opstati niti održavati propisane i sve zahtjev-nije tehničko-tehnološke standarde. Za očekivati je da će davanje zagrebač-kog aerodroma u konce-siju rezultirati njegovim daljnjim razvojem budući da je to i u interesu samog koncesionara. Država kao vlasnik treba naći rješenja za ostale aerodrome.

Kakve bi još mjere dr-žava trebala poduzeti u sektoru civilnog zrako-plovstva?- Nužno je inicirati i pro-vesti značajne promje-ne u cijelom sustavu kako bi se on što bolje pripre-mio za uvjete poslovanja u EU-u. Te promjene mo-raju biti strateški promi-šljene, uvažavajući pritom strategiju EU-a u područ-ju prometa, i maksimalno usmjerene na korištenje pogodnosti koje dono-si članstvo u EU-u. Nes-

poran interes države je da najveći mogući dio pri-hoda u zračnom prometu ostvaruju domaće tvrtke koje su u stanju uspješno poslovati u uvjetima trži-šta EU-a. Među nužnim promjenama posebno je važno restrukturiranje su-stava aerodroma i dosljed-na primjena ekonomskih propisa EU-a u njihovom poslovanju. Potrebna je i značajnija aktivnost u ci-lju ispitivanja mogućnosti korištenja strukturnih fon-dova EU-a za obnovu ae-rodromske infrastrukture. Nužno je i restrukturiranje Hrvatske kontrole zračne plovidbe u cilju optimi-zacije troškova, te pobolj-šanje performansi i uvo-đenje novih tehnologija u operacije, uz izgradnju sposobnosti za konkuren-tno poslovanje u uvjeti-ma primjene paketa propi-sa poznatog pod nazivom “Jedinstveno europsko nebo”. Pred Vladom i nadležnim resornim mi-nistarstvom težak je zada-tak osmišljavanja strategi-je i operativnih planova te njihovog provođenja. Ov-dje je riječ o krupnim, tek-tonskim promjenama u promišljanju i nametanju mjera koje nisu popularne i koje lome postojeće od-nose i pravila ponašanja. Sposobnost Vlade da pro-vede te promjene u idu-ćih nekoliko godina traj-no će obilježiti karakter civilnog zračnog prometa u Hrvatskoj i odrediti do koje mjere će se potencijal te djelatnosti iskoristiti na dobrobit Hrvatske i njezi-nih građana.

Omer Pita, direktOr agencije za civilnO zrak OPlOvstvO

Ulaskom u EU prijeti nam sunovrat civilnog zrakop lovstvaHrvatskom nacionalnom prijevozniku ne preostaje još puno vre mena za provedbu restrukturiranja, a nakon toga i privatizacije, čime bi se pripremio za uspješno poslovanje na tržištu EU-a. Ako do toga ne dođe, kraj njegovog poslovanja je izvjestan

godišnji prihod civilnog zrakoplovstva zaposleno u civilnom zrakoplovstvu

2,5 mlrd kn 5000 osoba( (

Kako danas izgleda hrvatski sektor civilnog zrako-plovstva?- Okosnicu sustava civilnog zrakoplovstva čine aerodro-mi, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, avioprijevoznici, resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktu-re i agencije nadležne za civilni zračni promet - Hrvat-ska agencija za civilno zrakoplovstvo i Agencija za istra-živanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova. Ukupan godišnji prihod svih hrvatskih poduzeća iz područja ci-vilnog zračnog prometa iznosi preko 2,5 milijardi kuna, a ukupan godišnji broj putnika u zračnom prometu oko pet milijuna. Većinu od tog broja, više od četiri milijuna, ostvaruju tri najveća aerodroma - zagrebački, splitski i dubrovački - dok domaći prijevoznik Croatia Airlines pre-veze oko 30 posto ukupnog broja putnika. Sektor civil-nog zrakoplovstva zapošljava oko 5000 osoba.

godišnje se preveze oko pet milijuna putnika

8 Broj 3745, 24. rujna 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Igor Vukić vukic@privredni.hr

N ovi odjeli bolni-ca u Varaždinu i Popovači, osam

škola u Varaždinskoj žu-paniji i po četiri škole u Istarskoj i Dubrovačkoj županiji prvi su projekti koji bi trebali biti građe-ni po modelu javno-pri-vatnog partnerstva, dijela novog Vladinog investi-cijskog ciklusa. Projekti su zajednički vrijedni oko 750 milijuna kuna.

U drugom koraku na-javljen je zagrebački Trg pravde, kompleks zgra-da namijenjenih pravo-sudnim institucijama, vri-jedan 990 milijuna kuna. U trećem bloku su zgra-de osam škola u Međi-murju, po šest u Zagrebu

i Koprivničkoj županiji te zgrada Državnog arhiva u Kerestincu, ukupne vrijed-nosti 750 milijuna kuna.

Bude li sve prema pla-nu, nakon pripreme pro-jekta i odabira privatnog partnera, gradnja bi zapo-čela iduće godine. Centar za energetiku i investicije (CEI) i Agencija za javno-privatno partnerstvo za-počeli su prošli tjedan u suradnji s tjednikom Li-der seriju radionica kako bi širu javnost upozna-li s prednostima gradnje po JPP modelu i potaknu-li lokalnu upravu i podu-zeća da u njemu pronađu svoj interes.

Jeftinije na dugi rokPrema riječima Dami-ra Juričića, ravnatelja Agencije za JPP, među-

narodna iskustva pokazu-ju da je JPP model na duži rok jeftiniji nego kad dr-žava tradicionalno gradi

i potom održava građevi-nu. U različitim tipovima usluga, u roku od prosječ-nih 30 godina eksploata-cije i plaćanja najma pri-vatnom partneru, država štedi od 10 do 30 posto. Privatni partner ostvaru-je profit, posebice ako je specijaliziran za JPP pa ima više projekata i može

standardizirati svoje troš-kove. Pri gradnji privat-ni partner uvijek nastoji ugraditi kvalitetne materi-jale kako bi smanjio troš-kove upravljanja u razdo-blju trajanja partnerstva.

Ni problemi tvrtki koje su sudjelovale u do-sadašnjim JPP projektima ne govore protiv tog mo-dela. Varaždinska tvrtka Meteor upala je u teško-će zbog drugih poslova, a novčani tok koji se ostva-ruje JPP-om zaštićen je od dijela poslovanja koje se našlo u problemima. Juri-čić je objasnio da se u JPP projektima uvijek osni-va posebna projektna tvrt-ka, upravo zato da se nje-zino poslovanje odvoji od poslova matične tvrtke. U najgorem slučaju, pro-jekt može preuzeti i druga

kompanija koja nastavlja upravljati zgradom i pri-mati novac od najma. I kod splitske Spalladium are-ne ugovor o gradnji sadrži mehanizme za razrješenje nesuglasica koje može iza-zvati tekuće poslovanje.

Do posla preko klasteraEnergetske i JPP investi-cije koordinirat će Centar za energetiku i investici-je čiji ravnatelj Dragan Marčinko ističe da bi zbog obujma poslova za domaće tvrtke bilo do-bro da se udruže u klaste-re ili poslovne zajednice kako bi se mogle natje-cati za ove poslove. To je važno i zato što privat-ni partner mora pronaći izvore financiranja i snosi rizik ispunjavanja ugovo-

renog standarda gradnje. Rok odobravanja proje-kata skraćen je sa 180 na 30 dana jer se istodobno s provjerom održivosti pro-jekta u Agenciji, u Mini-starstvu financija provje-rava mogućnost javnih tijela da redovito plaća-ju najam. Nakon što neki projekt dobije odobrenje Agencije za JPP, kreće se u odabir privatnog par-tnerstva i provedbu pro-jekta. Na kraju ugovor-nog razdoblja, od pet do 40 godina, zgrada prelazi u vlasništvo javnog tijela. No s privatnim partnerom se može ugovoriti i nasta-vak upravljanja zgradom. Potrebe za gradnjom obje-kata iskazuju država i je-dinice lokalne uprave, a inicijativu može pokrenu-ti i privatni investitor.

ProJekti vriJeDni oko 750 miliJuna kuna PočinJu nagoDinu

Dvije bolnice i 16 škola prve kreću u JPPU drugom koraku najavljen je zagrebački Trg pravde, vrijedan 990 milijuna kuna, a u trećem bloku su zgrade osam škola u Međimurju, po šest u Zagrebu i Koprivničkoj županiji te zgrada Državnog arhiva u Kerestincu, ukupne vrijednosti 750 milijuna kuna

Energetske i JPP investicije

koordinirat će Centar za energetiku i

investicije

skraćen je rok odobravanja projekata

sa 180 na 30 dana(može trajati ugovorno razdoblje

od 5 do 40 godina(

Atlantic Grupa kao kompanija, ni Emil Te-deschi kao osoba nisu uključeni ni u jedan novi medijski projekt, iako ih se u tom kontekstu če-sto spominje. Gostujući na Weekend Media Festi-valu u Rovinju, Tedeschi je istaknuo da ne planira kupiti EPH, a ne pokreće ni novine ni televiziju niti portal. Ipak, ne čude ga priče o novim medijskim projektima, jer se upravo u vrijeme krize preslaguje

medijska slika i zauzima-ju pozicije za budućnost. Upitan o svom sudjelova-nju u medijskim projekti-ma u prošlosti, Tedeschi je rekao da su mu manjinski udjel u RTL Televiziji u Hrvatskoj ponudili odvjet-nici RTL Grupe. U počet-ku je aktivno sudjelovao u nastajanju programske sheme, ali njegovo za-stupanje većeg udjela do-maćeg sadržaja, domaćih formata i domaće pameti nije naišlo na razumijeva-

nje njemačkih suvlasnika, zbog čega je odlučio pro-dati svoj udjel.

krizno komuniciranje: tko se ispričavaNiz panel-rasprava na Weekend Media Festiva-lu započet je okruglim sto-lom o kriznom komunici-ranju, na kojem se povela rasprava tko bi se u ime kompanije trebao ispriča-vati za propuste: glasno-govornik ili predsjednik uprave. I dok Sanja Mikle-

ušević Pavić s HRT-a sma-tra da bi to obvezno morao biti predsjednik uprave, a i većina PR-ovaca tome naginje, direktor korpora-tivnih komunikacija Adri-sa Predrag Grubić kaže da oni nemaju taj problem, jer ni on ni predsjednik Uprave ne vole istupati u javnosti. Grubić je uvjeren da u kriznom komunicira-nju vrijedi neestradni prin-cip: iznositi samo činjeni-ce, što i sam prakticira, pa zbog toga sebe naziva ha-

iku glasnogovornikom. Weekend Media Festival u svom je petom izdanju u Rovinju opet okupio ne-koliko tisuća sudionika i gostiju iz Hrvatske, regi-je i svijeta. Teme su uglav-nom, kao i ranije, medij-ske, premda je ove godine načinjen iskorak panel-ra-spravom u kojoj su o re-industrijalizaciji govorili prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i predsjed-nik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić. (D.Ž.)

WEEKEnD MEDIa FEsTIVal oKUPIo nEKolIKo TIsUća sUDIonIKa I gosTIJU

Atlantic Grupa nije uključena u nove medijske projektegostujući na Weekend Media Festivalu u Rovinju, Tedeschi je istaknuo da ne planira kupiti EPH, a ne pokreće ni novine ni televiziju ni portal

9Broj 3745, 24. rujna 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z a šest mjeseci pri-mjene zakona o financijskom po-

slovanju i predstečajnoj nagodbi riješit ćemo naj-veći dio problema tekuće nelikvidnosti koja teško opterećuje gospodarsku situaciju, optimistično je najavio ministar financi-ja Slavko Linić na proš-lotjednoj sjednici Vlade. Prema zadnjim podaci-ma, 3700 poduzeća duž-nih 700 milijuna kuna u zadnjih 60 dana nije pla-tilo svoje račune. Starije dugove, do 360 dana, ima 16.580 poduzeća, a uku-

pno su dužna 7,7 milijardi kuna. Dugovi nepodmire-ni duže od 360 dana evi-dentirani su kod 56.778 trgovačkih društava, a ukupno iznose 36 milijar-di kuna.

Zakon bi se trebao po-četi primjenjivati 1. li-stopada, a ministar je ustvrdio da je provedba temeljito pripremljena. U Zagrebu će djelovati 60 vijeća koja će voditi pred-stečajne nagodbe te po-tvrđivati dogovor vjerov-nika i dužnika. U Osijeku će za početak raditi osam nagodbenih vijeća, u Ri-jeci 13, a u Splitu 14. Ta bi vijeća trebala stabilizi-

rati poslovanje u 23.000 zagrebačkih prezaduže-nih poduzeća te 14.000 poduzeća u ostalim di-jelovima Hrvatske. Na-kon prvog vala rješavanja problema neplaćanja, bit će dovoljno zadržati 12 nagodbenih vijeća, sma-tra Linić.

Pojačana zaštita vjerovnikaU poslovima predstečaj-ne nagodbe sudjelovat će 600 radnika Fine i Mini-starstva financija, a po-moć će im pružati i brojni drugi zaposlenici Porezne uprave i lokalnih isposta-va Ministarstva financi-ja. Sudjelovat će i stečajni upravitelji. S njihove liste imenovat će se povjereni-ci predstečajne nagodbe. Za povjerenike će se moći imenovati i odvjetnici. Posla će biti i za ovlaštene revizore koji će ocjenjiva-ti financijsku opravdanost nagodbe.

Rasprava u saborskim odborima i prezentaci-je zakona poslodavcima, sindikatima i bankama donijela je i neke promje-ne u odnosu na prvu ver-ziju zakona. Poduzeće po-staje insolventno u roku od 60 dana nakon što pre-stane plaćati svoje obve-ze, a ne za 30 dana kao ranije. Pojačana je zašti-ta vjerovnika tako da će se planove restrukturira-nja potvrđivati ako za njih glasaju vjerovnici čije tražbine prelaze dvije tre-ćine svih prijavljenih traž-bina.

Zakon donosi i rani-je najavljene nove rokove plaćanja na tržištu. Time Vlada želi poslati snažnu poruku da je podmirivanje obveza prvi zadatak upra-va i vlasnika tvrtki. Drža-va i lokalna samouprava sve svoje obveze će pla-ćati u roku od 30 dana, uz iznimku u zdravstvenom sustavu gdje će se plaćati

u 60 dana, istaknuo je Li-nić dodajući da više neće biti izgovora da drža-va generira nelikvidnost. Ista disciplina tražit će se od privatnih poduzetnika. Temeljni rok je 30 dana, a može se ugovoriti rok od 60 dana. Može se ugo-voriti i duži rok, najduže do 360 dana, ali tada duž-nik mora vjerovniku dati ovršnu ispravu kao osigu-ranje brze naplate potraži-vanja.

Dovoljno novca za održive programeLinić očekuje od uprava i vlasnika da krajnje ozbilj-no shvate kako im je glav-ni zadatak ispunjavanje obveza prema radnicima, dobavljačima i bankama, ako ne žele doći pod udar zakona. “Možda će zvu-čati grubo, ali neplaćanje je delikt koji treba suz-bijati”, prokomentirao je premijer Zoran Milano-vić.

U Vladi smatraju da će stabilizirani dužnici moći ulaziti u nove po-slovne cikluse. Linić isti-če da za održive programe u Hrvatskoj postoji do-voljno novca. Jednu injek-ciju pripremila je i Vlada dajući jamstvo Hrvatskim cestama za dodatni inve-sticijski program vrijedan 400 milijuna kuna. Novac će se posuditi od poslov-nih banaka, a njime će se u 364 projekta obnavlja-ti 725 županijskih i lokal-nih cesta. Realizacija tih poslova treba početi u li-stopadu i to je prilika da posao nađu mnoga manja građevinska i kooperant-ska poduzeća.

SJEDNICA HRVATSKE VLADE

“Neplaćanje je delikt koji treba suzbijati”U zadnjih 60 dana svoje račune, ukupno 700 milijuna kuna, nije platilo 3700 poduzeća. Dugove do 360 dana, teške 7,7 milijardi kuna, ima 16.580 poduzeća, a 36 milijardi kuna dosežu dugovi dulji od 360 dana

Poduzeće postaje insolventno u roku od 60 dana nakon

što prestane plaćati svoje obveze

Europska komisija i Agencija za mobilnost i programe EU-a objavile su poziv na natječaj za Program za cjeloživot-no učenje za 2013. godi-nu. Na natječaj se mogu prijaviti ustanove iz Hr-vatske, koje će u suradnji s međunarodnim partneri-ma provoditi projekte cje-loživotnog učenja, za koje je osigurano ukupno 63,8 milijuna kuna. U Agen-ciji za mobilnost kažu da je kroz njihove progra-me od 2009. godine proš-lo više od 10.000 osoba, a iskorištenost sredstava koja za tu svrhu osigurava EU prelazi 96 posto. Pro-jekti se financiraju kroz četiri potprograma. Co-menius je namijenjen vr-tićima, osnovnim i sred-njim školama, Leonardo da Vinci strukovnim ško-lama i gospodarstvu, Era-smus je za visoka učilišta, a Grundtvig za obrazova-nje odraslih. Iako poje-

dinci ne mogu kandidirati projekte (osim nastavnika koji traže posao), ravna-teljica Agencije Tina Ša-rić ističe da programi ipak nude priliku i za stručno usavršavanje nezaposle-nih kroz projekte područ-nih ureda Hrvatskog zavo-da za zapošljavanje. Rad Agencije za mobilnost i programe EU-a financira se najvećim dijelom iz hr-vatskog državnog prora-čuna, ali projekte financi-ra EU, tako da od ukupno 77,3 milijuna kuna, s koli-ko Agencija raspolaže ove godine, 88 posto dolazi iz Bruxellesa. (D.Ž.)

Sindikati okupljeni oko Vilima Ribića, koji za-stupaju dio zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, zaprijetili su Vladi tužbama i štrajko-vima zbog otkazivanja Temeljnog kolektivnog ugovora. Kako se navodi u priopćenju koje je proš-li tjedan stiglo iz kabine-ta ministra rada i miro-vinskog sustava Miranda Mrsića, TKU se otkazuje jer mirenje s dijelom sin-dikata nije uspjelo, ponaj-prije stoga jer se Vlada nije mogla obvezati da će sredstva kojih se zaposle-ni u osnovnim i srednjim

školama sada odreknu biti u budućnosti vraćena.Vlada će ponuditi sklapa-nje novog TKU-a koji bi vrijedio do 2016. godine, a ministar je naglasio da neće biti promjena, osim u dijelu koji regulira pri-jevoz. Pitanje božićnice, regresa i jubilarne nakna-de riješit će se dodatkom TKU-u, na način kako je dogovoreno sa sindikati-ma državnih službi. Dru-gim riječima, plaće bi ostale iste, u zamjenu za privremeno odricanje na prava za božićnicu, regres i jubilarne naknade.Budući da je iz odredbe TKU-a koja predviđa po-stupak za slučaj izmjene, otkaza i obnove TKU-a vidljivo da je Vlada po-štovala potrebnu procedu-ru, sindikati okupljeni oko Ribića eventualno mogu osporavati ispravnost pro-cedure, odnosno propitati jesu li sve procedure pro-vedene po propisu. (J.F.)

MobILNoST I PRogRAMI EU-a

oTKAzIVANJE TEMELJNog KoLEKTIVNog UgoVoRA

Za cjeloživotno učenje 63,8 milijuna kuna

Sindikati prijete tužbama i štrajkovima

u prvom valu dolazi pod udar nagodbenih vijeća

37.000 tvrtki (

10 Broj 3745, 24. rujna 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T ekstilna, odjev-na, kožna i obu-ćarska industri-

ja iznimno su važne grane hrvatske prerađivačke in-dustrije. Ti niskoakumu-lativni, izvozno orijenti-rani sektori koncentrirani su u četiri županije te zna-čajno pridonose razvoju gospodarstva i zaposleno-sti na tim područjima, ali i u ukupnoj hrvatskoj indu-striji. Tim više je porazna spoznaja da je u zadnjih 20 godina u tim sektorima zabilježen pad zaposleno-sti sa 120.000 na 29.000 radnika. Negativni trend nastavlja se i u ovoj godi-ni, pa je tako u osam mje-seci 2012. na Zavod za zapošljavanje prijavljeno više od 6000 novih radni-ka iz tekstilnog sektora.

“Budući da ta indu-strija ima strateški značaj za gospodarstvo, posebice u izvozu, nužne su mjere za stabilizaciju tekstilnog, kožnog i obućarskog sek-tora. Kada razmišljamo o budućnosti tog sektora, treba imati na umu njego-ve dugoročne izazove. Tu se posebice izdvaja prila-godba, znanje i kompe-tencija zaposlenika, stra-teško pozicioniranje na tržištu Europske unije te inovacije”, rekao je Ni-kola Mikić, predsjednik Udruge tekstilne i kož-ne industrije pri Hrvat-skoj udruzi poslodava-ca (HUP) na nacionalnoj konferenciji Perspekti-

va i konkurentnost tekstil-ne, odjevne, kožne i obu-ćarske industrije održanoj proteklog tjedna u Zagre-bu. Konferenciju je orga-nizirao HUP kako bi se potaknula suradnja i par-tnerstvo između tekstil-nih udruga u regiji i nosi-telja politika, te kako bi se poboljšala konkurentnost sektora. Mikić je dodao da je partnerska suradnja s državnim institucijama i dostupnost programa za restrukturiranje i razvoj

sektora jedini lijek za zau-stavljanje otpuštanja rad-nika te opstanak tekstil-nog i kožarskog sektora. Udio tekstilnog sektora u ukupnoj prerađivačkoj in-dustriji iznosi 13,8 posto, a isto toliko iznosi udio tog sektora u bruto do-maćem proizvodu (BDP). Mikić je istaknuo kako je dio negativnog trenda i to što je ta industrijska grana oduvijek bila tradicional-no orijentirana na dorad-ne, tzv. lohn poslove, a ne na stvaranje i proizvod-nju vlastitog proizvoda. Osim problema strukturne i lohn proizvodnje dodat-ni je problem to što izve-zeni proizvodi imaju malu dodanu vrijednost. Zato bi

se, prema Mikićevim rije-čima, država trebala opre-dijeliti i odrediti prema tekstilnoj industriji kao gospodarskoj grani od op-ćeg nacionalnog interesa.

Minimalna plaća mora ostati na sadašnjoj raziniU proteklih 20 godina naj-veći pad proizvodnje bio je u prerađivačkoj indu-striji. “HUP je stalno upo-zoravao na nepostojanje nacionalne strategije za prerađivačku industriju što nije dobro jer gospo-darstvo nijedne zemlje ne može opstati bez razvit-ka industrije. Stav HUP-a je bila politika očuvanja radnih mjesta, no naža-

lost nije bilo reda u gos-podarskim granama pa je stoga, posebice u tekstil-noj industriji, izgublje-no mnogo radnih mjesta”, rekao je Ivan Miloloža, v.d. predsjednik HUP-a. Pritom je dodao kako u našoj zemlji nema mnogo tvrtki koje proizvode kva-litetne tekstilne proizvo-de te imaju potencijala za izvoz. Samim time to su konkurentni proizvodi, pa HUP očekuje aktivnu po-litiku Vlade kako bi se ta-kvim tvrtkama omogućilo bolje poslovanje. Milo-loža je napomenuo kako Zakon o minimalnim pla-ćama ima važnu ulogu u kreiranju politika kojima se može pomoći ili pak

naštetiti u prerađivač-koj industriji pa je važno da minimalna plaća osta-ne na sadašnjoj razini. Isto tako, u nadolazećim promjenama u Zakonu o radu hrvatski se poduzet-nici zalažu za približava-nje zakonskih rješenja re-alnom životu, ali i onim rješenjima kakva ima-ju naši konkurenti u osta-lim zemljama. Takvim bi se pristupom, smatra Mi-loloža, povećala konku-rentnost nacionalnog gos-podarstva te stvorili dobri temelji za nove investici-je, povećanje proizvodnje za izvoz, ali i supstituci-ju proizvoda iz uvoza te zapošljavanje novih dje-latnika.

Kako bi se čula i dru-ga strana, ona državna, na nacionalnu konferen-ciju pozvani su predstav-nici Ministarstva gos-podarstva. Tako je Alen Leverić, pomoćnik mini-stra gospodarstva, rekao kako je važnost tekstilne industrije već dugo pozna-ta u resornom ministar-stvu. Pritom je istaknuo značaj 700 tvrtki koje dje-luju u tekstilnom sektoru. Hrvatska ima industrij-sku politiku iz 2008. go-dine, ali je ona loša, rekao je Leverić. Ministarstvo gospodarstva krenulo je u izradu nove industrijske politike koja će biti po-znata javnosti početkom 2013. godine. “Nova in-

PersPektiva i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije

Tržište je tamo gdje se mogu zadovoljiti standardi kvalitete i rok ovi isporukePartnerska suradnja tekstilnih tvrtki s državnim institucijama i dostupnost programa za restrukturiranje i razvoj sektora je dini je lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanka tekstilnog i kožarskog sektora. Udio tekstilnog sektora u ukupnoj prerađivačkoj industriji iznosi 13,8 posto, a isto toliko iznosi udio tog sektora u bruto domaćem proizvodu

Osim problema strukturne i lohn

proizvodnje dodatni je problem mala

dodana vrijednost izvezenih proizvoda

prijavljeno u 8 mjeseci na burzu djeluje u tekstilnom sektoru

više od 6000 tekstilaca 700 tvrtki ( (

11Broj 3745, 24. rujna 2012.www.privredni.hr

dustrijska politika defini-rat će na koji će se način dobivati novac za unap-ređenje industrije, a to će prije svega biti iz držav-nog proračuna, sredstava EU fondova te bankov-nih kredita. Osim toga, in-dustrijska politika imat će svoje sektorske analize”, istaknuo je Leverić. Ipak, potpore je izdvojio kao problem. One su se poče-le davati 2008., a do proš-le godine izdano je potpo-ra u visini od 271 milijun kuna. Problem je u tome, naglasio je Leverić, što je samo 61 posto od svih tih potpora opravdano. Kako bi se ubrzao proces do-nošenja nove industrij-ske politike, tijekom listo-

pada očekuje se prvi set operativnog programa, a već 2013. sve ostale mje-re moraju biti usuglašene s tom politikom.

Namjenska industrijska proizvodnja tekstilaDa se može poboljšati sta-nje u tekstilnoj industriji mišljenja je Darko Uje-vić, dekan zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta, koji je kroz svoju Formulu 5000 dao projekciju otvaranja no-vih radnih mjesta u toj in-dustriji. Svrha tog pro-grama je zadržavanje tekstilne, odjevne, kožar-ske i obućarske industrije kao strateške gospodarske grane. Ujević je izdvo-jio pozitivan primjer Nje-mačke gdje se nalazi 16 tekstilnih instituta s ten-dencijom daljnjeg širenja na 20 te ulaganje oko 20 milijuna eura u razvitak tekstilne industrije. Pozi-tivan trend u proizvodnji visokovrijednih tekstilnih proizvoda pokazuju Por-tugal, Italija, Španjolska, Poljska i Velika Britanija. “U Hrvatskoj treba formi-rati Institut TOKOI (Insti-tut tekstila, odjeće, kože i obuće) koji bi radio na ra-znim natječajima i pove-zivao se sa zemljama u regiji te unutar EU-a. In-stitut bi također trebao imati svoj laboratorij”, re-kao je Ujević. On smatra kako se revitalizacija tek-stilne industrije treba te-meljiti na namjenskoj in-dustrijskoj proizvodnji

tekstila, odjeće i obuće, a u njen se razvitak mora-ju uključiti sva ministar-stva u Hrvatskoj. To zna-či, naglasio je Ujević, da bi isključivo domaći pro-izvođači trebali proizvo-diti, primjerice uniforme i službena odijela za do-maća ministarstva. No, to je gotovo nemoguće jer se ulaskom Hrvatske u EU otvaramo inozemnim pro-izvođačima, pa stoga ne postoji instrument kojim bi se zaštitili domaći pro-izvođači.

Postavlja se pitanje gdje je onda tržište za hr-vatske proizvode u buduć-nosti. Predstavnici tek-stilne industrije složili su se da je tržište tamo gdje možemo zadovoljiti uvje-te bilo kojeg dijela global-nog tržišta. To znači zado-

voljiti standarde kvalitete, ispoštivati rokove ispo-ruke i prilagoditi cijene. Nama će to biti malo teže jer u našoj zemlji zasad postoje 253 razna parafi-skalna nameta. O situaci-ji u tekstilnoj, ali i osta-loj prerađivačkoj industriji u EU-u, govorio je Fran-cesco Marchi, glavni di-rektor Euratexa. On je

istaknuo kako tamo posto-ji vodoravni, a ne sektor-ski pristup, što znači da se određuju tehnologije unu-tar zakonodavstva. Pritom je naglasio kako se u na-tječajima ne smiju upo-trebljavati riječi tekstil i odjeća nego samo mate-rijali. Euratex predstav-lja projekte koji nose eu-ropsku vrijednost i mogu pridonijeti na nacionalnim razinama. “Nije problem prijaviti se na europske natječaje, nego su proble-mi razni elementi koji su navedeni u tim natječaji-ma. Postoji nekoliko ko-deksa ponašanja koji se moraju ispoštivati”, ista-knuo je Marchi. Pritom je naveo negativni primjer kada su se uniforme radile u Kini, ali nisu bile izrađe-ne prema standardima. To je izazvalo skandal u Ve-likoj Britaniji. Zato se Hr-vatska mora strogo pridr-žavati pravila, napomenuo je Marchi dodavši kako uz to trebamo odrediti prio-ritete, ali i dalje moramo ostati konkurentni. Šan-su hrvatskih malih podu-zetnika u EU-u on vidi u povoljnijim bankovnim kreditima i smanjenju ka-matnih stopa. “To nije la-gan zadatak, ali mali poduzetnici treba-ju surađivati s ra-znim udrugama jer bez prerađivač-ke industrije, ali i određenih industrij-skih grana nijedna država ne može op-stati”, zaključio je Marchi.

Tržište je tamo gdje se mogu zadovoljiti standardi kvalitete i rok ovi isporukePartnerska suradnja tekstilnih tvrtki s državnim institucijama i dostupnost programa za restrukturiranje i razvoj sektora je dini je lijek za zaustavljanje otpuštanja radnika te opstanka tekstilnog i kožarskog sektora. Udio tekstilnog sektora u ukupnoj prerađivačkoj industriji iznosi 13,8 posto, a isto toliko iznosi udio tog sektora u bruto domaćem proizvodu

U Hrvatskoj nema mnogo tvrtki koje proizvode kvalitetne tekstilne proizvode te imaju potencijala za izvoz, smatra Ivan Miloloža

HUP-Udruga tekstilne i kožne industrije dugogodišnji je član i partner Europske konfederacije tekstilne i odjevne industrije (EURATEX). Nacionalna konferencija Perspek-tiva i konkurentnost tekstilne, odjevne, kožne i obućar-ske industrije organizirana je u sklopu projekta TeXWeb (Networking and Capacity Building for Textile and Clot-hing Industry Associations in the Western Balkan Co-untries), s ciljem osnaživanja partnerstva s Euratexom i tekstilnim udrugama u regiji i nositeljima politika radi poboljšanja kvalitete usluga za poduzetnike i konkuren-tnosti sektora.

Osnaživanje partnerstva s europskim udrugama

U Hrvatskoj je ovogodišnjega srpnja ukupno bilo zapo-sleno 1,4 milijuna djelatnika. Od toga je u prerađivač-koj industriji radilo 206.594, a u tekstilnoj i odjevnoj in-dustriji 19.904 djelatnika. U sedam mjeseci ove godine indeks proizvodnje u prerađivačkoj industriji bio je 5,1 posto niži nego u istom lanjskom mjesecu. Prosječna plaća djelatnika u tekstilnoj industriji u ovogodišnjem lipnju iznosila je 3411 kuna što je 20,08 kuna po satu. U sedam mjeseci ove godine u prerađivačkoj industriji izvezeno je proizvoda u visini od 4,8 milijardi eura, dok je istodobno uvezeno proizvoda vrijednih 7,7 milijardi

eura. Negativni saldo iznosio je 2,8 milijardi eura. Promatrajući statističke podatke o odnosu

uvoza i izvoza u tekstilnoj i odjevnoj in-dustriji, vidljivo je kako je u tom razdo-blju izvezeno proizvoda u vrijednosti 293,8 milijuna eura, dok je istodobno uvezeno tekstila i ostalih odjevnih predmeta u visini od 450,4 milijuna eura. Pritom je saldo vanjskotrgovin-ske razmjene bio u minusu i iznosio je 156,6 milijuna eura.

Dvostruko veći uvoz od izvoza tekstilnih proizvoda

djeluje u tekstilnom sektoru iznos potpora izdanih do prošle godine izvoz tekstilne industrije u 7 mjeseci

700 tvrtki 271 mil kn 293,8 mil €( (

12 Broj 3745, 24. rujna 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

N ovi projekt Za-grebačkog ve-lesajma - Sajam

županija - glavna je jesen-ska uzdanica nove uprave tog poduzeća u privlače-nju većeg broja posjeti-telja. Jesenski zagrebač-ki velesajam - opći sajam svega i svačega što se na tržištu moglo naći - netra-gom je nestao, a društvo predstavljanju gospodar-skih, turističkih i kultur-nih potencijala hrvatskih županija prave dva speci-jalizirana sajma.

Sajam energetske učinkovitosti i obnovlji-vih izvora energije bavi se i energetskom održivošću sustava, tehničkim i teh-nološkim mogućnostima domaće proizvodnje iz obnovljivih izvora, upo-rabom infrastrukturnih kapaciteta u povećanju

energetskog potencijala te trajnim smanjivanjem proizvodnje stakleničkih plinova primjenom takvih rješenja. U okviru tog saj-ma održana je i dvodnev-na Konferencija o ener-getskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima.

Glavna tematska po-dručja specijaliziranog sajma Mystic, trećeg međunarodnog sajma al-ternative, zdravog života i graničnih područja zna-nosti, bile su nekonvenci-onalna medicina, zdrava hrana i prirodni stil života.

Najveći broj izlagača od njih ukupno 607 i najveći dio prostora (od ukupnih 20.000 četvornih meta-ra) zauzeli su mali podu-zetnici s autohtonim pro-izvodima svojih županija, te predstavnici turističkih zajednica koji su pred-

stavljali svoje manifesta-cije, od Picokijade, Kaj su jeli naši stari iz Vrbovca, Bučijade iz Ivanić Gra-da, Sretnog Selca iz Cri-kveničkog kraja, Zvonča-ra i karnevala iz Rijeke, Plodova gorja, Saljskih užanca do Renesansnog festivala iz Koprivnice ili Podravskih motiva. Ova događanja privukla su znatno veći broj posjetite-lja od onog koji se mogao vidjeti posljednjih godi-na na Zagrebačkom vele-sajmu.

Tijekom programskog dijela sajma nastupilo je više od 2000 sudioni-ka, a mnogim obrtnicima i malim poduzetnicima ovo je bila prva prilika da predstave svoje proi-zvode zagrebačkom trži-štu i sajamskim gostima. “Na ovom sajmu želje-

li smo objediniti hrvat-ske potencijale kroz na-stup županija, predstaviti ukupni gospodarsko-po-

slovni kapital i kulturnu baštinu Hrvatske”, kaže direktor Zagrebačkog velesajma Milan Trbo-jević. “Održavanje saj-ma u rujnu povezujemo s početkom nove poslov-ne godine. Uvjereni smo da će biti snažan poticaj svim subjektima u ovom teškom recesijskom pe-riodu”, kaže Trbojević. (K.S.)

Sajmovi na Zagrebačkom veleSajmu

Korak prema većem broju posjetiteljaTradicionalni Jesenski zagrebački velesajam je nestao, a njegovo mjesto su zauzeli Sajam županija, Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te Mystic - Zagreb yoga fest i kolektivne izložbe stranih zemalja

Najveći dio prostora zauzeli su mali poduzetnici s autohtonim proizvodima svojih županija

nastupilo tijekom programskog dijela sajma

više od 2000 sudionika(

Sajam županija je poboljšao komunikaciju Vlade i županija. Na zatvorenom sastanku župana i predstavnika Vlade bilo je polemi-ka s potpredsjednikom Brankom Grčićem i ministrom Tihomirom Jakovinom, no na-kon njega bilo je i zadovoljstva na licima.“Dotaknuli smo puno tema, od teritorijal-nog i regionalnog ustroja, pitanja poljopri-vrede pa do pripremljenosti za ulazak u EU i korištenja EU fondova”, rekao je potpred-sjednik Vlade Branko Grčić. “Poruka skupa je prije svega - suradnja, suradnja i surad-nja. Razmjena informacija je nužna, a proje-kata koji apliciraju za fondove EU-a imamo. Ovaj skup pokazao je da malo surađuje-

mo i da se svi moramo uključiti u izgrad-nju partnerskog odnosa”, smatra Grčić.Predsjednik Udruge županija Božo Galić ustvrdio je da je komunikacija do sada bila loša i da ovakvih razgovora treba biti više, tjedno, mjesečno pa i svakodnevno, kako bi se mnoge stvari izbistrile i lakše perci-pirale.“Najviše nas je zanimalo na koji način više pomoći nerazvijenima i kako izbalansirati razvoj cijele Hrvatske. Zadovoljan sam što je sastanak održan uz nadu da neće treba-ti opet godina dana i Sajam županija pa da župani i predstavnici Vlade opet sjednu za isti stol”, zaključio je Galić.

Župani i ministri o suradnji

U odnosu na po-četak godine bitno je uve-

ćan broj projekata obnov-ljivih izvora energije. To je, među ostalim, rezultat ukidanja mnogih admini-strativnih barijera koje su bile kamen spoticanja na putu do dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije.

Kristina Čelić, načel-nica Sektora za energe-tiku u Ministarstvu gos-podarstva, kaže kako je zahvaljujući više od 60 ovogodišnjih novih proje-

kata za 50 posto poveća-na instalirana snaga dobi-vena iz obnovljivih izvora. “U ovome trenutku ima-mo 93 živa, aktivna pro-jekta, instalirane snage 157 megavata”, rekla je na prošlotjednoj dvodnevnoj Konferenciji o energetskoj učinkovitosti i obnov-ljivim izvorima energije koja se održavala na Za-grebačkom velesajmu.

Kristina Čelić je ista-knula kako trenutačno u Hrvatskoj postoji interes za ulaganje u izgradnju objekata obnovljivih izvo-

ra energije u vrijedno-sti 900 milijuna eura. “U tome velik dio čine inve-sticije u vjetroelektrane,

te u elektrane na bioma-su i bioplin u kojima Hr-vatska ima veliki poten-cijal. Stoga ne očekujem da će biti izvoza biomase iz Hrvatske u iduće dvi-

je godine”, dodala je ona.

Primjeri dobre prakseOsim predstavnika Mi-nistarstva gospodarstva i znanstvene zajedni-

ce, ova

zagrebačka konferenci-ja okupila je stručnjake iz drugih državnih insti-tucija te privatnog sekto-ra. Tako se prvog dana konferencije moglo nešto v i š e čuti o važ-

nosti ob-novl j iv ih

izvora ener-g i je za izlazak

Hrvatske iz gospodarske

krize te mje-rama energet-

ske učinkovitosti u javnom sekto-

ru. Bilo je, narav-

konferencija o energetSkoj učinkovitoSti i obnovljivim iZvorima energije

Boom projekata obnovljivih izvora no, riječi o korištenju OIE u zgradarstvu, energetski učinkovitoj gradnji te in-vesticijama i mogućnosti financiranja zelenih pro-jekata iz fondova Europ-ske unije, Fonda za za-štitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i Hrvat-ske banke za obnovu i ra-zvitak.

Drugi dan konferen-cije bio je rezerviran za primjere dobre prakse na području biomase i bio-plina te projekte istraživa-nja i korištenja geotermal-ne energije, a govorilo se i o stanju i perspektivi ko-rištenja sunčeve energije i strategiji upravljanja vje-troelektranama. (B.O.)

Hrvatska ima veliki potencijal za elektrane na

biomasu i bioplin

infoenterprise europe

Broj 70, 24. rujna 2012.

Program za cjeloživotno učenje, koji je uspostavljen odlukom Europskog par-lamenta i Vijeća Europske unije 2006. godine, želi stvoriti napredno druš-tvo znanja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Europskoj uni-ji. Njime se potiče suradnja europskih obrazovnih institucija i mobilnost su-dionika obrazovnog procesa te razvija tolerancija i multikulturalnost. Istovre-meno, program priprema sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada.

Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comeni-us (predškolski odgoj i školsko obrazova-nje), Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazova-nje i osposobljavanje) i Grundtvig (ob-razovanje odraslih), te dva komplemen-tarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživot-nog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informa-tičkih i komunikacijskih tehnologija, šire-

nje i korištenje rezultata programa) i Jean Monnet (podupire institucije koje se bave europskim integracijama). Početkom ruj-na Europska komisija i Agencija za mo-bilnost i programe EU-a objavile su Poziv na natječaj Program za cjeloživotno uče-nje za 2013. godinu. Za Republiku Hrvat-sku za projekte međunarodne suradnje u okviru Programa za cjeloživotno učenje u 2013. okvirno je planirano oko 63,8 miliju-na kuna.

Agencija će, kao i svake godine, organi-zirati seminare za potencijalne prijavite-lje na kojima će se dati stručna potpora prilikom prijave na natječaj. Uz seminare planirani su i webinari (interaktivne pre-zentacije putem interneta) kako bi se osi-gurao odgovarajuće informiranje poten-cijalnih prijavitelja koji nisu u mogućnosti sudjelovati na seminarima. Ovisno o pro-gramu koji ih zanima, zainteresirani mogu svoje upite poslati elektroničkom poštom na adrese: comenius@mobilnost.hr; era-smus@mobilnost.hr; leonardo@mobil-nost.hr; grundtvig@mobilnost.hr; ili stu-dijski.posjeti@mobilnost.hr. Rasporedi

seminara i webinara, kao i njihov dnevni red i način prijave, bit će uskoro dostupni na web stranicama Agencije za za mobil-nost i programe EU-a.

Programi su namijenjeni svim osobama uključenim u proces obrazovanja na svim razinama od predškolskog odgoja do vi-sokoškolskog obrazovanja (učenici, stu-denti, odgajatelji, nastavnici, profesori, ad-ministrativno osoblje u vrtićima, školama, sveučilištima i drugim visokoškolskim in-stitucijama), kao i zaposlenima u različitim poduzećima, javnim i privatnim ustanova-ma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a bave se nekom vrstom formalnog ili neformalnog obrazovanja. Poziv na na-tječaj i dokumentacija dostupni su na in-ternetskim stranicama Agencije za mobil-nost i programe EU-a www.mobilnost.hr. U tijeku je i priprema nacionalnog Poziva na natječaj (konačna objava ovisi o finali-zaciji dokumenata od strane Europske ko-misije) te prijevod natječajne dokumenta-cije, a informacije su dostupne na http://www.mobilnost.hr/index.php?id=634. (K.S.)

Prekogranična suradnja

PROGRAM ZA CJELOžiVOTnO UčEnJE ZA 2013. GOdinU

Europska unija objavila je po-ziv na natječaj u okviru IPA programa Jadranska preko-granična suradnja. Prvi Poziv za prijedloge strateških pro-jekata u okviru IPA progra-ma otvoren je od 3. rujna do 2. studenoga ove godine. Za projekte je osigurano 90,9 mi-lijuna eura, i to 12,5 milijuna eura za Prioritet 1 - Inovacije; 45,4 milijuna eura za Priori-tet 2 - Zaštita Jadrana od one-čišćenja; i 33 milijuna eura za Prioritet 3 - Poboljšanje inter-modalnog prometa robe.Više informacija o ovom natječaju možete naći na web stranici http://www. adriaticipacb c.org/index. asp?page=interna&level= n e w s _ d e t a i l & i d c o n t e n t = 775.

Obrazovanje za potrebe tržišta Programom za cjeloživotno učenje Europska unija želi stvoriti društvo znanja, omogućiti održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Uniji. Programom se potiče suradnja obrazovnih institucija u Europi i pripremaju sudionici za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada

enterprise europe

Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles

Proširenje Europske unije Hrvatskom, kao i bilo kojom drugom zemljom, značit će i novu rundu pregovaranja za Europsku komisiju u odnosima s ne-EU zemljama Europskog ekonom-skog prostora (EEA, The European Economic Area) Islandom, Lihtenštaj-nom i Norveškom, tri od četiri drža-ve iz EFTA-e (Europskog prostora slo-bodne trgovine; četvrta je Švicarska). Kao i u slučaju aranžmana s Hrvatskoj daleko interesantnijom i ekonomski

važnijom Ceftom iz koje će kao nova članica EU-a izaći, tako i za EEA spora-zum Europska komisija mora isprego-varati novu situacija sa zemljom više u zajednici. Pregovori su striktno teh-ničke naravi. U ovoj priči, kao i sa Cef-tom, hrvatska strana osigurava EK-u sve potrebne podatke i informacije.

EEA je zajedničko tržište trenutačno 27 članica EU-a i tri spomenute zemlje, te-meljeno na principima “stalnog i uravno-teženog jačanja trgovinskih i ekonom-skih veza strana u ugovoru”, kako se kaže

u članku 1. Sporazuma EEA. Cilj surad-nje je stvoriti “homogeni europski eko-nomski prostor”, iznikao na četiri tržišne slobode – kretanja usluga, roba, kapi-tala i ljudi. Za cijeli ovaj prostor, EU27 i EEA trojku vrijede jednaka pravila tržiš-nog natjecanja i državnih potpora kao i kriteriji kvalitete i zdravstvene ispravno-sti proizvoda. Isto tako, suradnja se širi na područja izvan terena četiriju sloboda, ali vezana uz širi pojam tržišta – na istraži-vanje i razvoj, obrazovanje, poduzetniš-tvo, zapošljavanje, civilnu zaštitu. Iako su dio unutarnjeg tržišta 30 država, ove ze-mlje ne dijele s EU-om zajedničku poljo-privrednu politiku, trgovinsku politiku, carinsku uniju, vanjsku i sigurnosnu poli-tiku te većim dijelom unutarnje poslove unatoč tome što su ne-članice EU-a Nor-veška i Island dio schengenskog prosto-ra bez granica – za razliku od, recimo, čla-nice EU-a Velike Britanije.

Zanimljiv je slučaj Švicarske – ona je prije dva desetljeća, 1992. godine kada je EEA osnivana, naravno referendumom odbi-la članstvo u EEA tako da, za razliku od trojke Islanda, Norveške i Lihtenštajna, sve svoje veze s EU-om uređuje bilateral-nim sporazumima.

Dio EEA bile su zemlje Zapadne Europe koje su kasnije postale članicama zajed-nice (Austrija, Finska, Švedska). Za razli-ku od njih, zemlje Srednje Europe treni-rale su režim slobodne trgovine unutar tadašnje Cefte. Proširenje EU-a znači-lo je i proširenje Europskog ekonom-skog prostora. Članice EEA prate socio-ekonomsku koheziju nakon proširenja EU-a zemljama Srednje Europe, najveći je unosnik Norveška. Računa se da su u “novu Europu” u razdoblju od proširenja 2004. pa do 2009. godine odatle pristi-gle oko 1,3 milijarde eura različitih pro-jekata.

Sve ovo znači da će Europska komisi-ja pregovorima s trima zemljama pokri-ti pravne praznine stvorene ulaskom Hr-vatske u EU.

Europska zona slobodne trgovine ima, između ostalih tijela, i svoj sud, u Luxem-bourgu, zadužen za rješavanje sporo-va između zemalja zajedničkog tržišta. Ovaj sud trenutačno je najviše zaoku-pljen jednom prilično skliskom temom, sudbinom štednje propale islandske banke Icesave u kojoj su mnogi Britanci i Nizozemci ostavili svoj novac.

MALO POZNAtI ASPEkt PROŠIRENjA

Pregovori s Europskim ekonomskim prostoromUlazak Hrvatske u EU znači novi krug pregovora komisije s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom, zemljama koje su sa Švicarskom članice Europskog prostora slobodne trgovine

Internet portal i tražilica trebali bi olakšati informiranje o izvorima sredstava koji će se ulaskom Hrvatske u EU povećati 10 do 15 puta. Na portalu se nalaze trenutno 142 otvorena natječaja

EU projekti info je prvi internetski por-tal u Hrvatskoj i regiji koji na jednom mjestu sadržava sve relevantne infor-macije o EU fondovima i na kojem su objedinjeni svi aktualni natječaji, nji-hovi sažeci na hrvatskom jeziku i pri-padajuća dokumentacija za projekte Europske unije za područje Hrvatske i regije koja uključuje i Bosnu i Herce-govinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedo-niju, kao i natječaje koje raspisuje Eu-ropska komisija. Na portalu su trenutno objavljena 142 natječaja. Portal je nami-jenjen neograničenom krugu korisnika iz svih sektora kao što su tijela javne vlasti, mala, srednja i velika poduzeća, udruge,

zadruge, razne građanske inicijative, insti-tuti, znanstvene institucije te konzultanti koji sudjeluju u izradi projekata.

Moramo dati sve od sebe da ne zavr-šimo kao Rumunjska i Bugarska koje su iz strukturnih fondova, koji nas oče-kuju za manje od jedne godine, zbog loše pripremljenosti povukle samo 20 posto sredstava, kaže direktorica tvrt-ke EU Projekti Ariana Vela. “Hrvatska slje-deće godine prelazi na strukturne fon-dove EU-a i može očekivati od 10 do 15 puta više sredstava u odnosu na sred-stva koja su joj dosad bila na raspola-ganju. Europa će nam na stol svake go-

dine stavljati više od milijardu eura, a o nama će ovisiti hoćemo li tim sredstvi-ma okrenuti leđa ili ćemo nastojati uči-niti sve kako bi Hrvatska napravila što bolji posao”, ističe Ariana Vela.

Privatne inicijative i ulaganje osnivača u ovakve projekte su za pohvalu, kaže Ru-žica Gelo, direktorica Centra za EU Hr-vatske gospodarske komore. “to je va-žan iskorak u vremenu kad do ulaska u EU i korištenja sredstava iz struktur-nih fondova imamo još manje od go-dine dana”, smatra Ružica Gelo. Hrvat-ski korisnici iz svih sektora, od civilnog do poslovnog, mogu imati velike kori-

sti od sredstava iz EU fondova, kaže Da-nijel Mondekar, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbo-ra za europske integracije. “Svi se mora-ju dobro informirati i pripremiti za tre-nutak u kojem će nam na raspolaganju godišnje biti milijarda eura i više. Ovo će biti i moje prvo mjesto za informiranje o EU fondovima”, zaključuje Mondekar.

www.EU-PROjEktI.INFO

Portal za EU fondovePortal za EU fondove

Ariana vela, direktorica tvrtke eU Projekti

EU novac i za male poduzetnike

Jozo Vrdoljak

Mesarsko-trgovački obrt Paleka po-stao je poznat široj javnosti nakon što je njihov projekt rekonstrukcije i pro-širenja klaonice zadovoljio uvjete na natječaju IPARD-a 2010. godine. To je pomalo iznenadilo hrvatsku javnost jer nije tajna da je procedura odobra-vanja projekata financiranih iz Europ-skih fondova prilično komplicirana, dugotrajna i stroga. Ovaj je primjer dokazao da u EU-u ima novca i za ma-lene.

Stroge kontrole za EU novacMTO Paleka iz Zemunika uspio je pro-ći na natječaju i prvotno mu je odobre-no 426.000 eura za modernizaciju i re-konstrukciju klaonice. Nakon dovršetka rekonstrukcije i opremanja objekta, u srpnju ove godine isplaćeno im je 2,51 milijun kuna potpore za ulaganje. Zbog stroge kontrole nisu isplaćena cjeloku-pna odobrena sredstva od oko 300.000 kuna, a razlog su poslovne teškoće jed-nog od izvođača radova koji nije dovršio posao, nego ga je odradila druga tvrtka koja nije bila spomenuta u zahtjevu za potporu.

Projekt je pripremila zagrebačka kon-zultantska tvrtka Georg i odnosio se na ulaganja u okviru Mjere 103 IPARD-

a - Ulaganja u preradu i trženje poljo-privrednih i ribljih proizvoda. Do sada je za ovu mjeru, zajedno s Mjerom 101, bilo raspisano osam natječaja za dodje-lu sredstava, a do kraja godine raspisat će se još jedan natječaj za te dvije mje-re. Ukupno je u sklopu programa IPARD

za 37 završenih projekata isplaćeno go-tovo 54 milijuna kuna potpora. Prije ove investicije Paleka je ulagao u još dvi-je mesnice, koje je financirao kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak, vrijednim šest milijuna kuna. Njegovi objekti su po završetku ulaganja mo-rali dobiti uporabnu dozvolu, EU kate-gorizaciju objekta, a nakon nadzora ve-terinarske inspekcije preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi obrtu su ispla-ćene potpore.

viši standardi donose više cijeneIpak, koliko se god priča činila bajkovi-tom, vlasnik i direktor MTo-a Pale-ka Božo Paleka nije u potpunosti zado-voljan. Poskupjela mu je proizvodnja, a konkurencija mu - iako nema ni približne standarde - ruši cijenu. Njegovi konku-renti nisu, naime, značajnije ulagali, imali su puno manje ulazne troškove, a ravno-pravno konkuriraju na svim natječajima. “Potrošači ne mogu saznati gdje je i u ka-kvim uvjetima dobiveno svježe meso, je li ono obrađeno u sanitarnim uvjetima

kakve zahtijeva EU regulativa ili u objek-tima koji ne zadovoljavaju uvjete”, upo-zorava Paleka.

Prije ove investicije zapošljavao je devet radnika, a trenutačno ih ima 16. Među njima je i dvoje ljudi koje je morao za-posliti zbog servisiranja administrativnih obveza i zahtjeva IPARD-a.

“Prije puštanja u rad ostvarivali smo go-dišnji promet od 30 milijuna kuna, a ove godinu planiramo završiti s prometom od 35 milijuna kuna. Iako smo započeli ambiciozan projekt, radimo sa 20 posto kapaciteta. Razlog je teška situacija na tr-žištu uzrokovana padom kupovne moći, ali i nelojalna konkurencija klaonica i me-sara koji nisu ulagali ni imaju troškove za održavanje i zadovoljavanje standarda kakve mi imamo. Oni su u startu povoljni-ji, a mi se nadamo da ćemo ulaskom u EU ostvariti svoje poslovne ciljeve. Proizvo-đači svježeg mesa koji ne zadovoljava-ju EU standarde za sada ravnopravno su-djeluju na natječajima za opskrbu vrtića i

bolnica, a zbog malih troškova imaju po-voljnije cijene”, ističe Paleka. Isto tako, pre-ma njegovom mišljenju, nije korektno da se sada legaliziraju svi objekti, i to po mi-nimalnim cijenama, a u trenutku kada je on to radio bilo je skupo i komplicirano.

Uvjeti za primjer drugima“Kada u posjet Hrvatskoj dolaze nadzor-nici iz Bruxellesa, onda ih iz naše Upra-ve za veterinarstvo vode u objekte poput PIK-a Belje i Vrbovec ili kod mene, dakle u objekte koji zadovoljavaju standarde. Ne vode ih u objekte koji ih ne zadovoljava-ju. Međutim, kad uđemo u EU, te kontro-le će biti nenajavljene”, naglašava Paleka.

MTO Paleka ima trenutačno četiri me-snice na zadarskom području i svježim mesom opskrbljuje Mercator, Interspar i Plodine te nekoliko zadarskih hotela. “Što se tiče stočnog fonda, situacija na tržištu je dosta teška, ali onaj tko je li-kvidan i korektan prema dobavljačima, može osigurati dovoljne količine”, zaklju-čuje Paleka.

2 3www.een.hr 24. rujna 2012.

MTO PAlEKA-ZEMUNIK

Proizvođači svježeg mesa koji ne zadovoljavaju EU standarde za sada

ravnopravno sudjeluju na natječajima za opskrbu vrtića ili bolnica i zbog

nižih troškova su, naravno, povoljniji

Iako je dobivanje novca iz EU fondova ozbiljan i težak posao, da je do njega moguće doći pokazuje primjer obrta iz Zemunika pokraj Zadra. No konkurentnost im je za sada manja jer zbog viših standarda sigurnosti hrane imaju i više cijene od tvrtki bez EU certifikata

enterprise europe

Krešimir Sočković

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj će se otvoriti mogućnost korištenja značaj-nih sredstava europskih strukturnih fon-dova koji do 2013. raspolažu sa 347,4 milijarde eura. Kako je Hrvatski BDP po stanovniku manji od 75 posto europ-skog prosjeka odnosno na razini od oko 55 posto, Hrvatska bi trebala biti znača-jan neto primatelj europske pomoći.

Upravljanje tim novcem i dolazak do njega je najizazovniji zadatak nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju. Upravo o tim tema-ma govorilo se na prvoj od niza konferen-cija pod nazivom Perspektiva EU fondova – novi izazovi i prilike. Konferenciju na kojoj je

sudjelovalo 170 sudionika kreatora politika, rukovoditelja državne uprave, predstavnika poslovnog sektora, civilnog društva te jedi-nica lokalne i regionalne samouprave or-ganizirala je Hrvatska gospodarska komora uz potporu britanskih konzultantskih tvrt-ki WYG i ESEP.

Izuzetno je bitno da se društvo senzibilizi-ra za ono što pružaju europski fondovi jer Hrvatska ne ulazi u Europu koja ekonom-ski raste, a i sama ima vlastitih dubokih strukturnih problema, kazao je predsjed-nik Hrvatske gospodarske komore Na-dan Vidošević. “U Hrvatskoj već 40 godi-na nije izgrađena nova domaća industrija, a zadnja je bila Petrokemija Kutina. U za-dnjih dva desetljeća Hrvatska je bila izlo-

žena samo preuzimanju tvrtki, nije imala brownfield investicija, greenfield investici-ja nije uopće imala, a slično se može do-goditi i s fondovima, ako neće biti mi-nimuma društvenog dogovora u vezi s razvojnom koncepcijom”, smatra Vidoše-vić.

Hrvatskoj će biti na raspolaganju značajna sredstva te ona tu priliku treba prihvatiti, no to je i izazov, osobito za financijsko razdo-blje od 2014. do 2020. godine, kaže britan-ski veleposlanik u Hrvatskoj David Arthur Slinn. “Neke su zemlje u korištenju sred-stava bile uspješne, a neke su to bile ma-nje. Očekuje se da će Hrvatska biti među uspješnijim zemljama koje su iskoristile ove fondove”, ističe Slinn.

Hrvatska će za manje od 10 mjeseci postati 28. članica EU-a te će jedan od najvećih iza-zova biti priprema za strukturne i Kohezijski fond, smatra šef Delegacije Europske uni-je u Hrvatskoj Paul Vandoren. “Uloženi su veliki napori, a potrebno je još puno toga učiniti, osobito na administrativnim kapa-citetima. Osobito je važno dugoročno stra-teško planiranje i izrada zajedničkog stra-teškog okvira te rad u skladu sa strategijom razvoja do 2020. godine. U pripremi Hrvat-ske važan je i koncept konzultiranja s dioni-cima koji mora biti kvalitetan i transparen-tan”, smatra Vandoren.

Zamjenik ministra regionalnoga razvo-ja i fondova EU-a Jakša Puljiz ističe kako su nove zemlje članice EU-a ostvarile i bo-

PErSPEKtIVE EU fONDOVA

Najveći izazov - priprema za Kohezijski fond Ulaskom u EU Hrvatska dobiva mogućnost korištenja strukturnih fondova. Dolazak do tog novca i upravljanje njime najveći su izazovi za nas nakon ulaska u Uniju

Lada Stipić – Niseteo, Bruxelles

“Nisam baš prijateljica i zagovornica kvota, ali me brojke uvjeravaju u su-protno: tamo gdje je više žena u uprav-nim odborima tvrtki, pogotovo velikih, pogotovo onih na burzama, tamo su i osjetno bolji poslovni rezultati”. Ovim je riječima povjerenica za pravosuđe EK-a Viviane reding svojevremeno prezentira-

la namjeru EK-a da članicama zajednice predloži obveznu kvotu od 40 posto žena u poslovodstvima najvećih tvrtki. Iza pri-jedloga su rezultati većeg broja istraživa-nja. Šezdeset posto vlasnika sveučilišnih diploma su žene. Promet tvrtki s jednom ili

više žena u upravi zamjetno je viši, jednako kao i profiti, od onog u tvrtkama gdje od-lučuju “siva odijela” ili “momački klub”, kako tepaju ekskluzivno muškim društvima u poslovodstvima. razlike u uspješnosti to-liko su dramatične da mnogi argumenti-rano govore o obvezujućim kvotama kao dodatku kompetitivnosti europske ekono-mije pozivajući se na konkretne brojke! Evi-dentno je: tvrtke sa ženama na čelnim po-zicijama bolje posluju.

Kvote već postojeNeke su zemlje, svjesne nalaza o uspješ-nosti, već u svoje domaće zakone unijele obvezne kvote žena članica upravnih od-bora. to su učinile Belgija, francuska (gdje je broj žena u najvećim tvrtkama s bur-ze CAC 40 došao do 22 posto ili 10 posto više nego lani), Nizozemska i Španjolska. Ista obveza, ali za tvrtke u državnom vla-sništvu, zakon je u Danskoj, finskoj, Grč-koj, Austriji i Sloveniji. Europske poslovne škole, inkubatori članova poslovodstava velikih tvrtki, do sada su izbacile na tržište rada nekih 7000 plus žena, savršeno ospo-sobljenih za korporativne poslove iznad “staklenog stropa”, nevidljive ali veoma efi-kasne granice koja dijeli žene od najviših funkcija u poslovnoj hijerarhiji, upozorava povjerenica reding. Podaci, naravno, vele i

ŽENE U UPrAVNIm ODBOrImA

Problem “staKleNog stropa”Kompanije s više žena na menadžerskim pozicijama imaju bolje poslovne rezultate, pokazuje statistika. Ideje o uvođenju ženskih kvota u tvrtkama imaju sve više pobornika. Norveške kompanije imaju najviše žena u upravama svojih tvrtki - 42 posto

Neke su zemlje, svjesne nalaza o uspješnosti, već u svoje domaće zakone unijele obvezne kvote žena članica upravnih odbora. To su učinile Belgija, Francuska, Nizozemska i Španjolska. Ista obveza, ali za tvrtke u državnom vlasništvu, zakon je u Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Austriji i Sloveniji.

4 5www.een.hr 24. rujna 2012.

lje rezultate u iskorištavanju EU fondova od starih zemalja članica. “IPA program nas je približio standardima Kohezijskog i struk-turnih fondova. Predviđena su velika sred-stva iz EU fondova koja su namijenjena za investicije, te je stoga potrebno sve kapaci-tete staviti u pripremu projekata koji će se financirati iz tih fondova”, naglašava Puljiz. Ključno za naš uspjeh u korištenju sredsta-va iz fondova bila je suradnja i umrežavanje, pojašnjava savjetnik u Odjelu za regionalnu i kohezijsku politiku Stalne misije Republi-ke Poljske pri EU-u Krzysztof Kasprzyk. “Iako smo imali bogatih i siromašnijih regija u Poljskoj, odlučili smo da cijela zemlja bude ista regija. Stoga je i za Zagreb važno da se u korištenju EU fondova ne odvoji od ostat-ka Hrvatske”, smatra Kasprzyk.

Najveći izazov - priprema za Kohezijski fond Ulaskom u EU Hrvatska dobiva mogućnost korištenja strukturnih fondova. Dolazak do tog novca i upravljanje njime najveći su izazovi za nas nakon ulaska u Uniju

da je danas daleko bolje stanje nego prije jednog desetljeća – žene su 2003. godine bile na čelu 1,6 posto najvećih europskih kompanija, u siječnju ove godine postotak je narastao na (ne baš respektabilnih, ali...) 3,2 posto, prema bazi podataka Europske komisije o ženama u procesu odlučivanja.

ankete su za ženeJavno je mnijenje naglašeno raspoloženo za davanje veće uloge ženama, čak i ako je zakonom propisano. Tri četvrtine anketira-nih u Eurobarometrovom ispitivanju sma-tra da su kvote u redu, a nešto manje da bi se suprotno ponašanje, dakle kršenje ob-veze iz kvota, moglo i novčano kažnjavati.EK se zalaže za kvotu od 40 posto žena u upravnim odborima – s njom je ušao u inicijalnu raspravu koja bi trebala iznjedri-ti konačan prijedlog EU direktive. Prijed-log je trenutno u fazi razmatranja i slaga-nja, pretpostavlja se da se obveza odnosi isključivo na velike kompanije, zaobila-zi malo i srednje poduzetništvo, a rok is-punjavanja je 2020. godina. Dvije godine ranije ista bi obvezujuća kvota vrijedila za javna poduzeća. I sada dolazi najzanimlji-viji dio priče koji ilustrira i način krojenja europskih politika. Iako je prijedlog još u fazi izrade, dobrim dijelom temeljem jav-ne rasprave zaključene ovog ljeta, neke

su se članice osjetile pozvanima interve-nirati i prije nego što je završni nacrt ugle-dao formalno svjetlo dana. Neuobičaje-nu praksu reakcije na dokument u izradi pismom Europskoj komisiji pokrenule su vlade Velike Britanije, Bugarske, Nizozem-ske (koja ima svoj domaći zakon o kvo-tama žena!), Malte, Češke, Mađarske i tri baltičke države (poznate po natprosječ-noj zastupljenosti žena u poslovodstvi-ma). Devetoricu je izgleda, ali samo rije-čima, podržala Njemačka, no ne na način da bi izašla kao potpisnica. Neki govore da je ovo možda i prvi slučaj ranih reak-cija nekih vlada na dokument koji se tek oblikuje.

Europski je parlament još ranije prigrlio ideju veće zastupljenosti žena u uprav-nim odborima, svidjele su mu se i kvote kao ideja za doći do cilja, ali se, prema oče-kivanjima, nije maknuo dalje od verbalne podrške. Pitanje kvota jest osjetljiva tema provedbe tzv. pozitivne diskriminacije, tra-ženja ravnoteže u upošljavanju žena, ma-njina, hendikepiranih, starijih... i izbora naj-boljih kandidata.

U Norveškoj najviše menadžericaU siječnju ove godine jedina zemlja u Eu-ropi koja je bila blizu, točnije i iznad kvo-

te žena u upravnim odborima bila je Nor-veška sa 42 posto. Najveća zastupljenost žena u upravnim odborima tvrtki je u Fin-skoj, Litvi i Švedskoj (27 do 25 posto), naj-niža na Malti, (tri posto), Cipru (četiri posto) i u Mađarskoj (pet posto). Prosjek EU-a je 14 posto, daleko ispod predložene kvote za 2020. godinu od 40 posto. Hrvatska je po ovome pri europskom vrhu sa 16 po-sto žena na položajima odlučivanja, kao u Danskoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji ili Nje-mačkoj. Podaci za javna poduzeća ne razli-kuju se previše, prosjek EU-a je 13,7 posto, u Francuskoj, s obvezujućim zakonom, po-znatoj po velikom broju državnih poduze-ća, prestigao je petinu. Europski su rekor-deri Litva, Švedska i Finska s nešto više od četvrtine žena u upravnim odborima dr-žavnih tvrtki.

Veći angažman žena iznad “stakleng stro-pa” dio je šire europske kampanje za zapo-šljavanje i maksimalno korištenje ljudskih resursa. Cilj strategije Europa 2020. je do kraja desetljeća dostići ili se makar približiti tome da 75 posto stanovništva u dobi od 20 do 65 godina radi. Strategija će od do-godine važiti i obvezivati Hrvatsku koja se može pohvaliti najnižom službenom sto-pom zaposlenosti radno aktivnog stanov-ništva od svega 49 posto.

Problem “stakleNog stropa”Kompanije s više žena na menadžerskim pozicijama imaju bolje poslovne rezultate, pokazuje statistika. Ideje o uvođenju ženskih kvota u tvrtkama imaju sve više pobornika. Norveške kompanije imaju najviše žena u upravama svojih tvrtki - 42 posto

Nadan vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

David arthur slinn, veleposlanik velike Britanije u Hrvatskoj

paul vandoren, šef Delegacije europske unije u Hrvatskoj

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted.europa.eu

INžENJErskE UslUgEOffice fédéral des routes OFROU, Divisi-on infrastructure routière, filiale de Win-terthour, Winterthour, Švicarska, traži in-ženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na njemačkom jezi-ku predaju se na Office fédéral des routes OFROU, Division infrastructure routière, filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse 41, 8404 Winterthour, Switzerland, bes-chaffung.winterthur@astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

UslUgE prIJEvodAUniversitetet i Tromsø, Tromsø, Norveš-ka, traži usluge prijevoda. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na

norveškom jeziku predaju se na Univer-sitetet i Tromsø, Innkjøpstjenesten, Ad-ministrasjonsbygget, Contact point(s): Avdeling for Økonomi, For the attenti-on of: Merethe Berger Håkonsen, 9037 Tromsø, Norway, merethe.haakonsen@uit.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2657.

ElEkTroNIČkI dIsplEJIWSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemač-ka, traži nabavu elektroničkih informacij-skih displeja. Natječaj je otvoren do 8. li-stopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na WSW mobil GmbH, Brom-berger Str. 39-41, For the attention of: Frau Hecht, 42281 Wuppertal, Germany. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INsTAlAcIJA sUsTAvA zA zAšTITU od požArAInfrabel - Zone Antwerpen, Antwer-pen, Belgija, traži uslugu instalacije su-stava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na fla-manskom jeziku predaju se na Infrabel - Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@in-

frabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

prIJEvoz robEAktsiaselts Saarte Liinid, Kuressaare, Estonija, traži usluge prijevoza robe. Na-tječaj je otvoren do 12. listopada, a pri-jave na estonskom jeziku predaju se na Aktsiaselts Saarte Liinid, Rohu 5, For the attention of: Ulvi Kao, 93819 Kuressaare, Estonia, ulvi@saarteliinid.ee.

TrENINg I obrAzovANJEVlada Republike Makedonije raspisuje natječaj za usluge treninga i obrazovanja menadžera. Natječaj je otvoren do 1. stu-denog, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Government of the Repu-blic of Macedonia - General secretariat MKD, Ilinden 2, Contact point(s): General secretariat For the attention of: Snezana Ilieska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, sne-

zana.ilieska@gs.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IzgrAdNJA gArAžESMAT, Touluse, Francuska, traži izvođa-ča radova na izgradnji garaže i prila-znih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom je-ziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syn-dicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 pla-ce Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. service commande publique, 31004 Toulouse Cedex 6, France, commande-publique@smat-toulouse.fr. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

IzgrAdNJASC Raja SA Constanta, Konstanca, Ru-munjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. stu-denog, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Con-stanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk, www.e-licitatie.ro. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Eu-rope Network (EEN) i koje traže po-slovne partnere u Hrvatskoj. Ispu-njavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvr-stiti u europsku bazu. Ako vas zani-ma neka od ponuda za suradnju, po-šaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresi-rani.

oUTsoUrcINg mobIlNIh UrEđAJA I ElEkTroNIČkIh NAprAvA (20120829016)Britanska tvrtka specijalizirana za kupnju velikih količina mobilnih telefona i drugih elektroničkih naprava za ponovnu upo-rabu i recikliranje traži outsourcing par-tnere u drugim europskim zemljama, koji mogu pomoći pri prikupljanju uređaja. Tvrtka je također potencijalno zainteresi-rana za imenovanje trgovačkih predstav-nika ili za formiranje joint venturea.

prErAdA mlIJEkA (20120824014)Ruska tvrtka specijalizirana za preradu mlijeka traži partnere zainteresirane za us-postavljanje joint venture suradnje. Tvrtka proizvodi široku paletu mliječnih proizvo-da (mlijeko, sir, jogurt, kefir). Pri proizvod-nji koriste samo prirodne sirovine.

AUTomobIlskI dIJElovI (20120824006)Ruska tvrtka specijalizirana za proizvod-nju automobilskih dijelova traži partnere za joint venture, spremne za proizvodnju autodijelova i opskrbu istima.

vANJskA TrgovINA (20120817018)Mađarska tvrtka za vanjsku trgovinu traži distributere, agente ili zastupnike. Tvrtka se bavi trgovanjem proizvodima u slje-dećim kategorijama: hrana, piće, dekora-cijski proizvodi, proizvodi za njegu tijela, tehnički proizvodi.

obrAdA mETAlA I proIzvodNJA sTroJEvA (20120817017)Poljska tvrtka, specijalizirana za obradu metala i proizvodnju strojeva i strojnih dijelova, uglavnom za korištenje u po-ljoprivrednoj industriji, traži partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrtka također nudi svoje usluge stranim izvođačima.

prodAJA fArmAcEUTskIh I mEdIcINskIh proIzvodA (20120727001)Litvanska tvrtka specijalizirana u velepro-daji i maloprodaji farmaceutskih i medi-cinskih proizvoda nudi usluge distribu-cije ili zastupstva tvrtkama koje se bave proizvodnjom farmaceutskih proizvo-da ili medicinskih uređaja. Tvrtka tako-đer nudi konzultacije o farmaceutskom

brendiranju, licenciranju, cijenama, tržiš-nom pristupu, pa tako nudi i podugova-ranje tvrtkama zainteresiranim za ulazak na tržište Litve ili drugih baltičkih država.

sTroJEvI zA TrETIrANJE oTpAdA (20120724036)Francuska tvrtka specijalizirana za pro-jektiranje, proizvodnju i prodaju strojeva za tretiranje otpada traži trgovačke po-srednike (za prodaju) i instalatere njiho-vih rješenja po principu “ključ u ruke”.

TUrIsTIČkI ArANžmANI (20120724017)Talijanska touroperatorska tvrtka speci-jalizirana za organizaciju tura u Toskani i cijeloj Europi, specijaliziranih za teme poput kulturne baštine, hrane i vina te okoliša, kao i tura povodom tečajeva i obuka. Tvrtka traži trgovačke posrednike (zastupnike i predstavnike), a zainteresi-rana je i za joint venture ugovore.

mETAlNI proIzvodI (20120719003)Mađarska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju raznih metalnih proizvoda traži partnere za recipročnu proizvodnju. Tvrt-ka također nudi svoje usluge za podugo-varanje ili outsourcing.

orgANskA gNoJIvA (20120718022)Češka tvrtka koja se bavi proizvodnjom organskih gnojiva i poboljšivača rasta na

bazi uzgoja glista traži agente/zastupni-ke za svoje proizvode.

ElEkTroNIČkI UrEđAJI zA mJErENJE (20120723026)Ruska tvrtka specijalizirana za proizvod-nju elektroničkih uređaja za mjerenje tra-ži trgovačke posrednike (agenti i distri-buteri) i nudi usluge podugovaranja.

dodAcI prEhrANI I kozmETIkA (20120718009)Poljska tvrtka, s gotovo 25 godina isku-stva, specijalizirana za proizvodnju do-dataka prehrani i kozmetike, traži partne-re za trgovinu i proizvodnju. Tvrtka nudi podugovaranje kao proizvođač i trgo-vačko-posredničke usluge.

kUpNJA, prErAdA I prodAJA smrzNUTE rIbE (20120717026)Poljska tvrtka specijalizirana za kupnju, preradu i prodaju smrznute ribe i mor-skih plodova traži veletrgovce i trgovač-ke lance, kao i distributere za svoje proi-zvode.

oglAšAvANJE, mArkETINg, wEb dIzAJN (20120720016)Talijanska tvrtka specijalizirana za ogla-šavanje, marketing, online usluge i krei-ranje web stranica, redizajna i optimiza-cije nudi outsourcing aktivnosti stranim tvrtkama.

poslovNE poNUdE Iz EU-aposlovNE poNUdE Iz EU-a

www.een.hr 24. rujna 2012.

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_arc-hives_en.cfm.

Tinta za tetoviranje, Tattoo ink, brend In-tenze, model Article ST1132MDC. Pro-izvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži 62 miligrama po kilogramu aro-matičnog aminoanisidina koji se smatra kancerogenom supstancom. Prema Re-sAP-u, Rezoluciji o sigurnosti proizvoda za tetoviranje, ovakvi proizvodi su zabra-njeni. (slika 1)

Drvene bojice, brend Best Choice, ime proizvoda Regenbogen Buntstifte, ozna-

ka No 43292, barkod 4326470432926. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastika od koje su bojice napravljene sa-drži REACH direktivom zabranjene ftala-te. (slika 2)

Grijalica Fan heater, brend Evatronic, mo-del FH802, koji se proizvodi u tri boje -

svijetlozelenoj, tirkiznoj i bijeloj. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer se može lako zapaliti. Proizvod nije u skladu s Di-rektivom o proizvodima niskog napona. (slika 3)

Dječje sandalice, brend Xin Min, nepo-znatog podrijetla. Proizvod predstavlja

rizik za djecu jer ukrasni elementi mogu lako otpasti i biti progutani ili inhalirani. (slika 4)

Automobili marke Chevrolet, mode-li Aveo /Kalos, Captiva, Epica/Tosca, La-cetti/Nubira/Optra, Matiz/Spark, proizve-deni od 2007 do 2011. godine VIN oznaka KL1SF48DJ8BS09481~KL1SF69WJAB134357(Aveo/Kalos), KL3CD26RJ7B000248~KL1CG26FJAB012371 (Captiva), KL1LF69RJ8B090447~KL1LA69KJAB012342 (Epica/Tosca),KL5JD56Z47K999027~KL1NF356J8K315878 (Lacetti/Nubira /Optra), KL1KF480J7C199689~KL1KF484J9C645714 (Ma-tiz/Spark). Neki od vozila zbog lošeg po-zicioniranja ABS uređaja i kočnice mogu imati problem s dugim hodom kočnice, smanjenim performansama kočnice i tvr-dim kočnicama. (slike 5, 6, 7)

Tricikli Rewaco RF1, proizvedeni između 2005. i 2012. godine. Proizvod predstav-lja rizik za korisnika jer varovi upravljača mogu otkazati. (slika 8)

Ljestve, brend Dogrular, model GI 200, barkod 8 691913 101094. Proizvod pred-stavlja rizik za kupca jer je materijal od kojeg je napravljen pretanak pa može doći do loma i pada s visine. (slika 9)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite vezane uz potražnju tehnologi-je uputite na een@bicro.hr.

novi sustav za čišćenje ljuski zele-nih mahuna (Ref: 12 tR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka koja izrađuje poljoprivred-ne strojeve traži novu metodu čišćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se sprije-čilo vlaženje, tražena metoda bi treba-la biti bez korištenja vode ili automatski sušiti plod. Tehnološka suradnja, licen-ciranje, proizvodnja i komercijalna su-radnja su mogući. Tražena tehnologija može već biti na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehno-logije.

Specijalizirano pakiranje ribljih file-ta (Ref: 12 gR 49Q1 3Poh) · Grčka far-ma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancina i deveriku traži novu meto-dologiju za specijalizirano pakiranje ri-bljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na nalaženju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili ko-mercijalne suradnje.

Biorafinerijska tehnologija za procesuiranje biomase od alga (Ref: 12 nl 60Fi 3PR8) · Ni-zozemska tvrtka traži biorafinerijsku tehnologiju za procesuiranje bioma-

se od algi. Očekivano je da će u održi-voj ekonomiji alge igrati važniju ulogu (prihvat CO2, obrada otpadnih voda i gnojiva), rezultirajući u dobroj opskr-bi biomase od algi. Tvrtka traži različi-te tehnologije za obradu različitih vrsta algi i ekstrakata različitih sastojaka. Li-cenciranje i tehnološka suradnja su tra-ženi oblici suradnje.

Partner za tehnologiju solarnih plo-ča (Ref: 12 tR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne gru-pacije želi ući u fotonaponski posao i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za tran-sfer znanja u sklopu komercijalne su-radnje s tehničkom pomoći koja pokri-va instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj.

nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12

gB 77dz 3PQ8) ·

Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim količinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnolo-giju spremnu za tržište vezanu uz izda-vanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka će sa zainteresiranim partnerima sklapati li-cencne sporazume, kao i druge obli-ke tehnološke i komercijalne suradnje.

toplinsko izolacijski materijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je ino-vativne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplin-sko izolacijski materijal/proces. Dobav-ljač/industrijski partner bi trebao moći pružiti tehnologiju u sklopu komercijal-ne suradnje s tehničkom pomoći.

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 gB 40n4 3o8v) · Glo-balna tvrtka s uredima u Velikoj Brita-

niji traži način značajnog unapređe-nja uklanjanja masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih

vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akadem-

skog ili industrijskog partnera za li-cenciranje ili zajednički razvoj.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarod-na tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s teh-ničkom pomoći kako bi razvili i proizve-li supstitut prirodne ljepljive smole za ra-zličite primjene.

tehnologija za uzbunjivanje kada opadne učinkovitost kreme za sun-čanje na koži (Ref: 12 tR 99PD 3Q6v) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj in-dustriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnog utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnologije po-put narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od sun-ca. Tražena tehnologija bi trebala omo-gućiti da se proizvod koristi višekratno, ne jednom. Traži se komercijalna surad-nja s tehničkom pomoći.

inženjerska pomoć za proces tretira-nja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 gB 46P4 3Pmm) · Škotska tvrtka s isku-stvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu ok-sidacije kataliziranog vlažnog zraka, te traži suradnju s inženjerskim partnerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali demonstracijskim pogonom.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

6 7

1

4

7

5

8

2 3

6

9

8 24. rujna 2012.enterprise europe

Od 25. do 27. listopada u hotelu Regent Espla-nade u Zagrebu održat će se prvi međunarod-ni poslovni događaj pod nazivom Greenvest 2012: Invest in Green Croatia. Riječ je o među-narodnim gospodarsko-investicijskim dani-ma i sajmu razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu. Na njemu će Savez za energetiku Zagreba okupiti predstavnike me-đunarodnih i domaćih državnih i gradskih in-stitucija, veleposlanstava, međunarodne i do-maće gospodarstvenike te investitore.

Greenvest 2012 je prvi susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zele-nog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih institu-cija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvoj-nih i proizvodnih projekata i programa te zelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba, kao i veleposlanstava, banaka, agencija, investito-ra i područja investicijskih interesa za Hrvatsku.

Cilj tog događaja je raspraviti otvorena pitanja ra-zvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvat-skoj, detektirati izazove i definirati perspektivu razvoja privatnih projekata i projekata javno-pri-vatnog partnerstva, kao i raspraviti mogućno-sti otvaranja novih proizvodnih kapaciteta i rad-nih mjesta u području zelenog gospodarstva. Na susretu će se raspravljati i o perspektivi do-maćih i stranih investicija, a u dijelu u kojem će se međunarodnim investitorima predstavlja-ti projekti domaćih i međunarodnih kompani-ja, veleposlanstava, banaka, agencija... pružit će se sveobuhvatne informacije o zelenim usluga-ma, proizvodima, visokim tehnologijama, indu-strijskoj proizvodnji. Bit će predstavljene moguć-nosti i vrste ulaganja te opći uvjeti investiranja, a do sada je prijavljeno približno 355 milijuna eura vrijednih projekata. Ovo događanje je i podrška razvoju obrtništva, malog i srednjeg poduzet-ništva, otvaranju novih radnih mjesta i poveća-nju konkurentnosti tog sektora na jedinstvenom europskom tržištu, a strogo definirani uvjeti su-djelovanja (predstavljanja, izlaganja...) ovaj bi do-gađaj trebali svrstati na popis vodećih gospodar-skih događaja godine.

HGK-Europska poduzetnička mreža Hrvatske poziva na SIAL Match 2012, multilateralne poslovne susre-te u okviru međunarodnog sajma SIAL koji se održa-va u Parizu od 22. do 24. listopada.

Europska poduzetnička mreža periodički organizira mul-tilateralne poslovne susrete diljem Europe, gdje se po-duzetnicima otvara mogućnost osobno upoznati po-tencijalne poslovne partnere. Na ovakvim događanjima poduzetnici mogu ostvariti izravan kontakt i održati sa-stanak s odabranim predstavnikom strane organizacije,

na taj način upoznati profil tvrtke, njene usluge i proi-zvode te procijeniti mogućnost zajedničkog interesa za suradnju u budućnosti.

Multilateralni poslovni susreti SIAL Match 2012 održat će se u okviru jednog od najvećih prehrambenih sajmova u Eu-ropi, a nastavak su istoimenog događanja održanog 2010. godine. Tada je čak 536 tvrtki i institucija iz prehrambe-no-prerađivačkog i poljoprivrednog sektora, kao i tvrtki iz uslužnog sektora - trgovine, prometa i logistike, ugostitelj-stva i hotelijerstva iskazalo interes za sudjelovanje u poslov-nim razgovorima u okviru kojih su, na zadovoljstvo sudio-nika, ostvareni mnogobrojni individualni sastanci i izravni kontakti, a prema povratnim informacijama mnogi tada os-tvareni kontakti otvorili su i nove poslovne mogućnosti.Potaknuti uspjehom prošlogodišnjih izdanja ovog doga-đanja te željom da se hrvatskim tvrtkama pruže jednake pogodnosti i koristi koje sudjelovanje u poslovnim susre-tima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator Europske poduzetničke mreže za Hrvatsku, zatražila je partnerski status u organizaciji susreta SIAL Match 2012.

Registracija za poslovne susrete je na web stranici http://www.b2match.eu/sial2012. Rok za prijavu poslovnog profila je 30. rujna, a odabir partnera za sastanke je od 1. do 8. listopada. Svaki sastanak traje 30 minuta.

Hrvatska gospodarska komora najavljuje trodnev-nu radionicu za potencijalne poduzetnice koja će se održati od 2. do 4. listopada 2012. u Županijskoj ko-mori Split, na adresi Ante Trumbića 4. Radionica će se organizirati u suradnji s projektnim partnerima, a cilj je dovesti zainteresirane žene (nezaposlene, stu-dentice...) na razinu pokretanja vlastite tvrtke.

Radionica se održava u sklopu projekta Entreprene-urSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadorica po-duzetništva, koji provodi HGK sa svojim projektnim par-tnerima Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Terom Teh-nopolis iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin. Na-kon radionica u Osijeku, Zagrebu i Rijeci ovo je pretpo-sljednja u nizu od pet radionica predviđenih projektom, a termin posljednje koja će se održati u Varaždinu još nije utvrđen. Informacije i materijali s dosadašnjih radionica dostupni su na službenoj stranici projekta Entreprene-

urSHEp Croatia http://entrepreneurshep.een.hr/hr/radionice/.

Svakodnevno se obra-đuju dva modula, pa će biti pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ide-je do profita, Sve je marketing, marketing je sve, Poslov-no planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj po-sao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne od-govornosti. Kvalitetu seminara osigurat će iskusni preda-vači partnerske institucije projekta - Visoke škole za eko-nomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, dok će navedene teme potkrijepiti svojim primjerima dobre prakse ambasadorice ženskog podu-zetništva koje su najavile svoj dolazak: Irena Kaštela, Lada Karninčić i Helena Budiša.

Radionica za potencijalne poduzetnice

SIAL Match 2012, poslovni susreti u okviru sajma SIAL

2. listopada - Radionica za žene poduzetnice, Split

9. listopada - Polagra, sajam hrane, Poznan, Poljska

8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan regija i gradova

12. listopada - Business rendez-vous, Ostrava, Češka

22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

26. listopada - Treći međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Greenvest 2012 - Gospodarsko-investicijski dani

13Broj 3745, 24. rujna 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

P rivatna farmace-utska tvrtka Apip-harma, osnovana

prije 38 godina u Zagrebu, otvorila je novi suvreme-ni pogon u Našicama. Bu-dući da farmaceutske pro-izvode, dodatke prehrani, prehrambene i kozmetičke proizvode izrađuje isklju-čivo od onog što nudi pri-roda, a najviše na temelju pčelinjih proizvoda, ova nova tvornica je izgrađena najbliže sirovinskoj bazi.

“Novoizgrađeni po-gon, površine 1500 če-tvornih metara, u kojem će biti zaposleno oko 50 radnika, mahom s našič-kog područja, posjedu-je svu potrebnu doku-mentaciju i uglavnom će biti orijentiran na izvoz. Apipharma na tržišta Bo-sne i Hercegovine, Koso-va, Albanije, Crne Gore, Kuvajta, Hong Konga, Rumunjske, Turske, Azer-bejdžana i Irana godiš-nje izveze robe u vrijed-nosti od oko dva milijuna eura”, kaže Tomislav La-lić, vlasnik i predsjednik Uprave Apipharme, do-dajući kako je čitava in-vesticija vrijedna oko 3,5 milijuna eura.

Ova nova tvornica, ko-jom je Apipharma postala dijelom farmaceutske in-dustrije u pravom smislu riječi, izgrađena je prema načelima dobre proizvo-đačke prakse (GMP) za farmaceutsku industriju. Time nova tvornica slijedi vlastito načelo – prirodnim putem do zdravlja, a kori-snicima tako pruža veću sigurnost da će konzu-mirati zdravstveno ispra-van i kvalitetan proizvod.

Prvi industrijski objekt iz energetskog razreda ANovi objekt Apipharme u Našicama je i prvi i tre-nutno jedini industrijski objekt u Hrvatskoj koji

ima energetski certifikat s oznakom kategorije “A”. Kompletna rasvjeta je

izvedena led diodama, što donosi značajnu uštedu u potrošnji energije. Od niza primijenjenih tehno-loških novosti, Apiphar-ma je za sada prva farma-ceutska tvornica u široj regiji koja je ugradila an-tibakterijske panele. In-stalirana su i specijalna postrojenja za termičku obradu i proizvodnju si-rupa u kojima se poseb-nim načinom priprema si-rup na temperaturi do 45° C, što je jamstvo očuvanja visokovrijednih svojstava svih prirodnih sastojaka, bez straha da će ih uništi-ti viša temperatura. Čitav postupak je pod stalnom kontrolom IPC (Industrial Process Control) labora-

torija koji analizira svaki dio proizvodnog procesa. (S.S.)

I deja o pokretanju portala o turizmu, wellnessu, sportu i

raznim oblicima zabave oduvijek je tinjala u An-dreji Milas, osnivačici portala Relaxino.com koji se na tržištu pojavio po-četkom rujna. Nakon što je ostala bez posla koji je voljela i radila 17 godi-na, te nakon razočaranja u traženju novog, jedino joj je preostalo razmišljati o poduzetničkim vodama. Pritom je morala osluhnu-ti tržište i naći suradnike za svoj projekt. “Poslov-ni partneri s kojima sam ranije surađivala prepo-znali su projekt kao no-vost na tržištu, a iz prijaš-nje su suradnje znali da ću im biti pouzdan partner. Tako je nastao Relaxi-no, namijenjen vrlo širo-kom krugu ljudi, na ko-jem se može naći ponuda za mlade, parove, umirov-ljenike, menadžere, obite-lji, samce, planinare, lju-bitelje biciklizma, golfa, mora, planina, kupanja, masiranja...”, rekla je An-dreja Milas.

Na portalu se trenutač-no nalaze destinacije s tu-rističkom i wellness ponu-

dom Mađarske, Slovenije i, naravno, Hrvatske. No, kako je istaknula Andre-ja Milas, namjera je pro-širiti portal s ponudom u regiji. Uz one na hrvat-skom i engleskom, usko-ro će biti spremne stranice na talijanskom i njemač-kom jeziku. To je za naše prilike nevjerojatnih dvje-stotinjak milijuna potenci-jalnih čitatelja i korisnika portala, koji su u konačni-ci i naši potencijalni turi-sti. Na kreiranju sadrža-ja Andreja Milas za sada radi sama, a važno je ista-knuti kako je sve iz pred-stavljene turističke ponu-de i sama iskusila, pa tako može preporučiti i dati mišljenje o određenim tu-rističkim odredištima.

Bez provizijskog kolača“Portal je posao budućno-sti u turizmu. Generacije koje dolaze su neovisne i žive život u skladu s teh-ničkim inovacijama koje moramo i mi pratiti. Tu-ristička agencija kao “po-sao u izlogu” za mene nije budućnost. Čitajući por-tal Relaxino.com, klijent će također dobiti potpu-

no provjerenu uslugu kao što je ona u agenciji, ali u konačnici bi mogao dobi-ti i manju cijenu za neki aranžman jer provizijski kolač ne postoji”, rekla je Andreja Milas. Time će postići veliku konku-rentnost na tržištu u svim

pogledima. Naime, aran-žman za odmor rezervi-ran preko portala Relaxi-no.com klijent plaća na licu mjesta, i to tek na-kon što je usluga gotova. Portal već sada klikaju či-tatelji iz Europe, Japana, Novog Zelanda i Ameri-ke. Među planovima za budućnost Andreja Milas posebice ističe upozna-vanje ostalih iz turističke branše s važnosti postoja-nja portala na kojem dobi-vaju globalnu prezentaci-ju ponude, a koju izravno čitaju njihovi budući kli-jenti. (S.P.)

Nova tvornica u Našicama i nova radna mjesta

Posao budućnosti u turizmu

Zbog blizine sirovinske baze zagrebačka farmaceutska tvrtka svoju je proizvodnju preselila u Slavoniju

Na portalu se trenutačno nalaze destinacije s turističkom i wellness ponudom iz Mađarske, Slovenije i, naravno, Hrvatske. Uz one na hrvatskom i engleskom, uskoro će biti spremne stranice na talijanskom i njemačkom jeziku

ApiphArmA, ZAgrebrelAxino.com, ZAgreb

Apipharma je za sada prva

farmaceutska tvornica u široj regiji

koja je ugradila antibakterijske

panele

Na portalu se nalazi ponuda za mlade, parove, umirovljenike, menadžere, obitelji, samce, planinare...

postoji Relaxino.com

1 mjesec (bit će zaposleno u novoj tvornici

oko 50 radnika(

14 Broj 3745, 24. rujna 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Ušteda na proračunu 19,3 milijuna marakaPrema izvještaju o izvr-šenju proračuna BiH za šest mjeseci ove godine, ukupni prihodi iznosili su 478,5 milijuna, a rasho-di 401,5 milijuna konver-tibilnih maraka i manji su za 4,6 posto. Smanjenje rashoda rezultat je provo-đenja odluke Vijeća mini-stara BiH o štednji i kresa-nju plaća, toplog obroka i dnevnica zaposlenih u in-stitucijama države. Isto-dobno su podmirene i sve obveze po osnovi vanj-skog duga u iznosu od 178,5 milijuna maraka. U državnoj administraci-ji tvrde da su rezovi na-pravljeni i kod nabave po-trošnog materijala, tako da ministarstva međusob-no posuđuju papir i drugu potrošnu robu.

Kinezi financiraju HE Ulog i TE Stanari

Predstavnici EFT Gru-pe i kineskog energet-skog konzorcija Si-nohydro Corporation Ltd, Dongfang Electric i Kine-ske razvojne banke pot-pisali su u Pekingu ugo-vor o izgradnji HE Ulog na gornjem toku Neretve po modelu EPC (inženje-ring, nabava i izgradnja). EFT Grupa dobila je kon-cesiju od vlade Republi-ke Srpske na eksploata-ciju električne energije iz HE Ulog. Radovi će traja-ti 42 mjeseca, a investici-ja je vrijedna 60 milijuna eura. Zanimljivo je da je EFT u posao ušao unatoč prethodnom upozorenju, a potom i tužbi Federal-nog ministarstva okoliša jer projektom nije utvrđen utjecaj gradnje na okoliš i vodno područje Nere-tve sve do ušća. EFT Gru-pa potpisala je i ugovor s kineskim partnerima o fi-nanciranju izgradnje TE Stanari kod Doboja uku-pne vrijednosti 550 mili-juna eura. Kinezi će oba-viti radove u vrijednosti 350 milijuna eura i osigu-rati kreditna sredstva za taj iznos.

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

A ko se ne bude-mo udruživa-li, doći će veliki

igrači, a mi ćemo utakmi-cu gledati s tribina, izja-vio je u prošli četvrtak u Privrednoj komori Srbije (PKS) predsjednik MK Grupe Miodrag Kostić, sumirajući kao modera-tor raspravu na završnom panelu dvodnevnog Me-nadžment foruma Jugoi-stočne Europe.

Razgovor na temu Re-gionalne poslovne alijan-se u poljoprivredi, pre-hrambenoj i konditorskoj industriji okupio je naj-veće regionalne igrače u ovom sektoru ili, kako se Kostić (vlasnik šećerana, zemlje i tvornica u Srbiji i Ukrajini) slikovito izra-zio, “za stolom su direk-tori i vlasnici šest hrvat-skih i srpskih kompanija vrijednih sedam milijar-di eura” - Danube Foods, Atlantic Group, Agrokor, Victoria Group, Nektar i Podravka.

“Svi međusobno raz-govaramo i već smo po-vezani zajedničkim inte-resima. Ja sam se upravo vratio iz Kine gdje sam uz porfolio Karneksa nosio i katalog PIK Vrbovca. Da-nas sam čuo da Podravka ima tvrtku u Turskoj i ve-oma sam zainteresiran da

preko nje izađem na to ve-liko i zahtjevno tržište. Mi smo svoj dio odgovorno-sti ponijeli, radimo i pro-izvodimo, plaćamo po-rez i želimo biti veći, ali ne tražimo pomoć nego nam treba odgovarajući državni okvir kako bismo bili bolji od konkurencije. I onda će umjesto sedam milijardi eura biti 77 mi-lijardi eura”, kazao je Ko-stić. I dodao kako “cijene hrane skaču u nebo”.

Živjeti od regijeDirektor Danube Fo-odsa (nekadašnji fond Salford, većinski vlasnik srpske mljekarske i kondi-torske industrije i najveće tvornice vode) Slobodan Petrović naveo je da ideja o strateškom partnerstvu nije novost i da su već ra-nije razgovarali sa svi-ma koji sjede za stolom o udruživanju, ali da rezul-tata nije bilo. “U duši smo mladi kapitalisti i želimo biti većinski vlasnici. Šte-ta je što se ne udružujemo jer bismo bili uspješni-ji”, ocijenio je on. I naveo kao primjer srpsku kondi-torsku industriju koja ima više tvornica, s po jednim ili dva brenda, ali ne i od-govarajući plasman i pro-

daju jer za to pojedinačno nemaju dovoljno ni sred-stava niti logistike.

Viši izvršni direktor kompanije Droga Kolin-ska i član Uprave Atlan-tic Grupe Enzo Smrekar kazao je da se ulaskom u EU tvrtke suočavaju sa žestokom konkurencijom i da je najplodniji period približavanje Uniji. Po-stavlja se pitanje imamo li proizvod koji donosi novu vrijednost jer samo tako će biti prihvaćen na eu-ropskom tržištu, rekao je on i kao primjer za ugled naveo brendove Vegeta i Donat. “Alijanse su ne-minovnost jer igra na tr-žištu postaje sve krupnija. Nekada je za preuzimanje tvrtki u ovoj grani u re-giji trebalo nekoliko de-

setina milijuna eura, a sad već trebaju milijar-de”, istaknuo je on. I do-dao da će u vremenu koje dolazi zbog toga biti sve manje preuzimanja, a sve više udruživanja “na na-bavnim tržištima i distri-buciji, kao u pregovorima proizvođača hrane s ritej-lerima”.

“Svi živimo od regi-je”, naglasio je predsjed-nik Uprave Podravke Zvonimir Mršić. I obja-snio da ta tvrtka izvozi u više od 50 zemalja, ali da živi od regije. Koliko je teško osvajati nova tržišta najbolje pokazuje primjer Turske gdje je potreb-no investirati 30 milijuna eura prije nego što se za-radi prva lira. I to samo za Istanbul ili Izmir. “Pret-

postavka regionalne su-radnje je uvjet našeg nad-metanja na globalnom tržištu, suradnja je pret-postavka da opstanemo”, upozorio je Mršić.

Ništa bez potrošnjeOsvrnuvši se na aktualnu dilemu o tome izvlači li iz krize potrošnja ili štednja odnosno investicije, on je kazao kako je jedini izlaz “trošenje, jer je bez po-trošnje i infrastruktura su-višna”. I dodao kako u Hr-vatskoj već četvrti mjesec zaredom pada malopro-daja, a to znači da padaju i prihodi i manje se puni budžet. “Što će nam auto-ceste ako nemate što vozi-ti po njima”, upitao je Mr-šić.

“Zemlje su nam male, mala su nam tržišta, puno je igrača i mi zapravo igra-mo s velikima. Mi smo u maloprodaji konkurencija velikim timovima poput Real Madrida i Barcelone i tučemo ih na domaćem terenu. Konzum pobjeđu-je sedam velikih konku-renata u Hrvatskoj. Ključ je optimalna i prava inve-sticija, ključ su pravi ljudi koji poznaju tržište”, sma-tra izvršni potpredsjed-nik Agrokora Ante To-dorić. On je kazao kako treba iskočiti iz regije, ali da se to ne može bez 30 ili 100 milijuna eura samo da biste ugurali proizvode na police.

“I dalje ćemo investi-rati u spajanje kompanija i u tom pogledu svakom od nas je jasnija situaci-ja nego prije četiri godi-ne. Mnogo smo realniji u tom pogledu i zanimaju nas samo profitabilni po-slovi. Da Hrvatska ima pet Agrokora, ne bi imala problema”, poručio je ko-legama Todorić.

SuSret SrpSkih i hrvatSkih trgovca i proizvođača hrane

najveći igrači u istom koluDirektori i vlasnici tvrki Danube Foods, atlantic group, agrokor, victoria group, nektar i podravka u Beogradu su razrađivali strategiju zajedničkog nastupa na regionalnom tržištu

Svi živimo od regije, naglasio je predsjednik

uprave podravke zvonimir Mršić, čak i tvrtke koje, poput podravke, izvoze u

50 država

Drugi menadžment forum Jugoistočne Europe održan 19. i 20. rujna u Beogradu okupio je više od 250 sudi-onika i 65 panelista - poslovnih lidera, visokih državnih dužnosnika, međunarodnih stručnjaka i ekonomskih analitičara koji su razmatrali probleme funkcioniranja privreda nakon tranzicije te pitanja konkurentnosti u Ju-goistočnoj Europi, ali i probleme restrukturiranja, finan-cijskog upravljanja i upravljanja ljudskim resursima u kompanijama. Skup su organizirali Savez ekonomista Srbije, Hrvatsko društvo ekonomista i IEDC - Poslovna škola Bled u suradnji s Privrednom komorom Srbije. Slje-deći forum bit će održan u lipnju 2013. godine na Bledu.

Forum za zajedničke probleme

više od 250 sudionika i 65 panelista(okupio 2. menadžment forum Jugoistočne europe 19. i 20. rujna u Beogradu

15Broj 3745, 24. rujna 2012.www.privredni.hr

*vijesti

Direktor starog LB-a želi u mirovinuBorut Ožura, direktor Ljubljanske banke, dao je znati da mu je dojadi-lo voditi banku koja se javlja samo kao stranka u brojnim sporovima što ih pokreću štediše bivših podružnica LB-a. U naj-novijem takvom okršaju Ožuru se optužuje da laže kada govori da LB nema imovine iz koje bi mo-gao isplatiti svoje štediše. Tužba se poziva na ispis iz zemljišne knjige prema kojem je LB vlasnik vile u Mošćenicama.

Patria: ucjene na protuisporukamaU Beču se nastavlja sud-ski spor u slučaju Patria. Slovenski ministar obra-ne Aleš Hojs zadovoljan je raskidom ugovora, pa nema više novih oklop-njaka za slovensku voj-sku, osim već isporuče-nih. Na kraju oklopne trakavice štetu zbrajaju samo slovenska poduzeća koja su u projektu naba-ve sudjelovala u dogovo-renim kontraisporukama.

Invalidske mirovine idu na provjeruMeđu 585.000 ljudi ko-jima slovenski Zavod za mirovinsko osigura-nje isplaćuje mirovine, gotovo 90.000 ljudi pri-ma invalidsku mirovinu, nerijetko bez valjanog po-krića. Slovenska glasila raspisala su se o čovjeku koji je invalidski umirov-ljen zbog slabovidnosti, a vozi automobil i aktivni je član lovačkog društva. Znajući za problem lažnih invalida Ministarstvo rada pripremilo je novelu mi-rovinskog zakona kojom će Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje do-biti aktivnu legitimaciju za pozivanje na kontrolne preglede korisnike prava iz invalidskog osiguranja.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

R evoz, tvorni-ca automobila u Novom Me-

stu, na velikim je muka-ma. Svima koji se bave proizvodnjom automobila pada prodaja – matičnom Renaultu više nego dru-gima, a unutar njega naj-više se smanjila prodaja malih vozila kakve proi-zvodi 2300 radnika najve-ćeg izvoznika u Sloveniji. Zbog pada prodaje većeg od očekivanog u Revozu su odlučili raditi u tjednu od 19. do 28. rujna samo u prijepodnevnoj smjeni. Umjesto 600 automobila koliko su ih na dan proi-zvodili do sada, u jedno-smjenskom tjednu dnevno će s trake sići samo 300

twinga, clia II. i winda. U bolja vremena, kada se u Novom Mestu radilo u tri smjene, proizvodna traka izbacivala je po 900 auto-mobila. Isporučitelji opre-me i dijelova prvi su osje-tili da u Revozu škripi s prodajom. Tvrtka SEP još u srpnju prešla je na skra-ćeni radni tjedan.

Visoka zaduženostNa pad prodaje u No-vom Mestu reagirali su još u travnju. Tada su ot-pustili pola noćne smje-ne zbog čega je bez po-sla ostalo 300 uglavnom

agencijskih radnika. Sve što se događa Revozu do-gađa se i brojnim drugim slovenskim tvrtkama koje kao isporučitelji dijelova i drugih komponenti rade za automobilsku industri-ju u Europi i svijetu. Au-tomobilska podizvođačka komponenta vrlo je važna za Sloveniju jer zapošlja-va oko 100.000 radnika. Svaka promjena unutar tako velikog grozda dola-zi kao udar odmah vidljiv visoko na skali gospodar-skih poremećaja.

U drugim granama prilike nisu mnogo bolje, što pokazuje pad BDP-a u drugom kvartalu ove go-dine za 3,2 posto, mjereno

prema ostvarenju u istom lanjskom kvartalu. Razlo-zi tome su brojni, a naj-veći – visoka zaduženost. Ovih dana Marko Kra-njec, guverner središnje banke, referirao je Uprav-nom odboru Gospodarske zbornice Slovenije o spo-znajama iz opsežne stu-dije kojom je Banka Slo-venije pokušala izoštriti sliku o poslovanju u 2011. godini. Kao središnji pro-blem guverner je naznačio dramatičan odnos između dužničkog i vlasničkog kapitala u cijelom real-nom sektoru. Prosječno za Sloveniju, tvrde analitiča-ri, na euro vlastitih dola-zi 1,5 eura dužničkih sred-

s t a v a . Posebno je dramatično u građevinarstvu gdje vla-stita sredstva čine samo 18 posto ukupnih izvora.

Preskupi proizvodiIznadprosječna zaduže-nost ukorijenila se u po-slovanju s nekretninama, u ugostiteljstvu, prometu i djelatnosti skladištenja. Ukupna slika prezaduže-ne Slovenije čiji se BDP osjetno smanjuje pota-knula je komentatora Fi-nanca Uroša Urbasa da svojim sugrađanima skre-še u lice bogohulnu mi-sao. “Mi Slovenci imamo previsoke plaće za ono što znamo napraviti i previše

zaposlenih z a ono što us-pijeva- mo napra-viti. Stavite me na loma-ču, ali moram reći da ono što radimo za izvoz, dru-gi znaju napraviti jefti-nije. Jednostavno, proi-zvodi Made in Slovenija su preskupi”, ustvrdio je. Urbas je dao sebi oduška; pitanje je kako će poruku protumačiti oni na koje se odnosi – političari, me-nadžeri i sindikalisti. Svi oni trenutačno su u fazi žestoke razmjene mišlje-nja o tome tko je više kriv za krizu i rušenje mita o natprosječnoj sposobnosti Slovenaca.

KOPNI SLOVENSKI BDP

Autoindustrija prešaltava u manju brzinu

Pad BDP-a u drugom kvartalu

je 3,2 posto na godišnjoj razini

proizvodit će se u jednoj smjeni

300 automobila (zapošljava automobilska podizvođačka komponenta

100.000 radnika(

Slovenija je s olakšanjem dočeka-la odluku njemačkih ustavnih suda-ca kojom je otklonjena posljednja prepreka uspostavi stalnog fonda za spašavanje eura. U prvoj tranši sve članice europodručja uplatit će u ka-pital ESM-a 80 milijardi eura. Sloven-ski dio obveze iznosi 342,4 milijuna eura. Takve financijske obveze prema stalnom fondu za spašavanje eura ni-koga u Sloveniji ne uznemiravaju pre-više. Svi dobro znaju da za spas doma-

ćih banaka treba osigurati višestruko veći iznos od onog što će ga ESM do-biti kao slovenski ulog. Domaće ban-ke svojim lošim plasmanima napravi-le su financijsku kavernu duboku oko 4,5 milijardi eura. Bilo koja sanacija operativno nije moguća bez najmanje 1,5 milijardi eura direktne financijske transfuzije. Olakšavajuća je činjeni-ca da će stalni fond ESM-a izravno su-djelovati u dokapitalizaciji banaka, što znači da država koja moli pomoć, ne

mora dobiveni novac pribrojiti svom javnom dugu. Osim toga ESM ima ovla-štenje otkupljivati obveznice eurizira-nih država. ESM je, stoga, slamka spa-sa za zemlju koja je nedavno doživjela debakl s prodajom državnih papira za “bajpasiranje” proračunskog deficita. Papire jednostavno nitko nije htio ku-piti, što znači – ne spase li se banke, ni država se više neće imati gdje za-duživati. Propadnu li banke, propada i država.

Dobrodošlica europskoj bankarskoj uniji

Uz Revoz i mnoge su druge slovenske tvrtke koje isporučuju opremu i dijelove za autoindustriju prinuđene na uzmicanje u skraćeni radni tjedan

16 Broj 3745, 24. rujna 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Hrvatsko hotelijerstvo i turizamTuristička tvrtka Valamar hoteli i ljetovališta ovogo-dišnji je domaćin Četvrtog simpozija Hrvatsko hote-lijerstvo i turizam, koji će se na temu Razvojni prio-riteti za hrvatski turizam izvan glavne sezone odr-žati 4. i 5. listopada u Po-reču. Simpozij organizira-ju AHIC (Austrian Hotel Investors in Croatia), Hr-vatsko-austrijska trgo-vinska komora, Hrvatska gospodarska komora, Hr-vatska udruga poslodava-ca i Valamar. Među sudi-onicima skupa očekuju se predstavnici investitora u hrvatski turizam, turistič-kih i hotelijerskih tvrtki, turističkih zajednica, kon-zultantskih tvrtki, agenci-ja i turoperatora. Simpozij se održava pod pokrovi-teljstvom Ministarstva tu-rizma, a Privredni vjesnik je jedan od medijskih po-krovitelja.

Pelješac ostvario milijun noćenjaPrvi put u turističkoj po-vijesti poluotoka Pelješca proteklog je tjedna zabi-lježeno milijunto noćenje. U općini Orebić prema-šen je ukupan lanjski tu-ristički promet i brojka od 700.000 noćenja. Prema ostvarenim fizičkim rezul-tatima, pelješka turistička odredišta nalaze se na dru-gom mjestu, odmah iza Dubrovnika u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji.

Buy Croatia u Dubrovniku i OpatijiHrvatska turistička za-jednica u suradnji s turi-stičkim zajednicama Du-brovačko-neretvanske županije i Kvarnera po-novno organizira poslov-nu radionicu Buy Croatia. U razdoblju od 18. do 25. rujna u Dubrovniku svo-ju 54. konvenciju održava Američko udruženje polj-skih putničkih agencija (SPATA), pa će se zato ra-dionica Buy Croatia odr-žati u dva grada - Dubrov-niku i Opatiji.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

A jvar, jelo koje se priprema od pa-tlidžana, češnja-

ka, ulja te pečenih i mlje-venih paprika, vrlo je popularan u hrvatskoj ku-hinji. Prije pet godina sku-pina prijatelja iz Zagreba dogovarala se za roštilj kod jednoga od njih, Igo-ra Božičeka, te su došli na ideju kako bi bilo dobro da svatko tko sudjeluje u tom roštilju sa sobom do-nese domaći ajvar. Tako je započela prva Ajvari-jada. “Prve je godine bilo osam natjecatelja, a nakon toga se svake godine po-većavao broj zainteresira-

nih za natjecanje. Lani se skupilo oko 60 ljudi, a u konkurenciji za najbolji ajvar bilo je 26 domaćih ajvara. Ove godine očeku-jemo kako će na natjeca-nju biti od 35 do 40 raznih vrsta ajvara”, rekao je To-mislav Kraš iz udruge CUGA (Centra za una-pređenje i globalizaciju ajvara). Dodao je kako je udruga u postupku regi-stracije te se nada kako će se sve registrirati nakon ovogodišnje pete Ajvari-jade koja će se održati 29. rujna u Lovačkom domu u Odranskom Obrežu pored Brezovice pod sloganom Radost bez grijeha. Za na-tjecanje se mogu prijavi-ti svi koji donesu svoj do-

maći ajvar. Predstavnici udruge zaprimaju ajvare bez etiketa i dodjeljuju im broj tako da žiri ne zna o čijem se ajvaru radi. O po-bjedniku odlučuje stručni ocjenjivački sud, a od ove se godine uvodi i nagrada publike. Od prve Ajvari-jade svi natjecatelji imaju majice s njenim logom, a dijele se plakete i simbo-lične nagrade.

Planira se i proširenjeIako je ideja za organiza-ciju Ajvarijade nastala slu-čajno i iz druženja, u planu je proširenje toga natje-canja, pa se članovi udru-ge CUGA nadaju kako će se u skoroj budućnosti aj-var sve bolje promovirati

i globalizirati kako bi po-stao hrvatski gastro brend. Za sada se proširuje krug natjecatelja uglavnom usmenom predajom, ali svi

zainteresirani za natjeca-nje mogu se javiti na web adresu te udruge. Ajvari-jada privlači i mnoge po-znate glazbenike i gastro stručnjake, pa je tako prije dvije godine predsjednica žirija bila gastro stručnja-kinja Ana Ugarković.

Na upit tko bolje radi ajvar - muškarci ili žene - Kraš je odgovorio kako se muškarci uglavnom hva-le da su ga oni napravili, no istina je da ga zapra-vo rade njihove supruge i djevojke. Za sudjelova-nje na Ajvarijadi sudioni-ci sami snose svoje troš-kove, ali Kraš se nada kako će se uskoro u tu manifestaciju uključiti i neke hrvatske tvrtke kao sponzori. Članovi udruge CUGA kontaktiraju i svo-je prijatelje iz Makedoni-je kako bi se i oni priklju-čili natjecanju, ali za sada nema dovoljno financij-skih sredstava za njihovo uključenje u tu gastro ma-nifestaciju.

Kao dio nacionalnog projekta promocije hr-vatskih maslinovih ulja s nazivom Hrvatska - ze-mlja maslinovog ulja, proteklog su tjedna na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održa-ni Dani maslinovog ulja. Cilj nacionalnog projekta je izgradnja imidža Hrvat-ske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, edukaci-ja stanovništva o ljekovi-tim svojstvima toga ulja te povećanje prodaje naših maslinovih ulja na doma-

ćem i inozemnom tržištu. U sklopu Dana maslino-vog ulja otvorena je izlož-

ba Identitet maslinovog ulja - komunikacija i di-zajn. Izložba daje presjek

dizajna etiketa hrvatskih maslinovih ulja u selekciji Feđe Vukića, izvanrednog profesora sa Studija dizaj-na na zagrebačkom Arhi-tektonskom fakultetu.

Iako je kvaliteta ma-slinovog ulja preduvjet za njegov dobar plasman na tržištu, ne smije se zabo-raviti važnost utjecaja di-zajna i ambalaže na pro-daju proizvoda.

Četrdesetak vrsta ma-slinova ulja, ali i osta-le proizvode od masline izlagali su neki od najpo-

znatijih maslinara u na-šoj zemlji. Zagrepčani i njihovi gosti na Danima maslinovog ulja kušali su najbolja domaća ulja, sla-stice od maslinovog ulja i čaj od maslina. Za najmla-đe posjetitelje pripremlje-ne su igre poput Maslina, ne ljuti se, Maslina, slo-ži me i Maslina, napravi me. No, djeci je posebno zanimljiva bila radionica u kojoj su sudjelovala u stvaranju animiranog fil-ma Volim maslinovo ulje. (S.P.)

GaStro brend

HrvatSka - zemlja maSlinovoG ulja

ljut ili ne, glavno da je ajvar

Volim maslinovo ulje

na ajvarijadu se mogu prijaviti svi koji donesu isključivo svoj domaći ajvar. o pobjedniku odlučuje stručni ocjenjivački sud, a od ove se godine uvodi i nagrada publike

ideja za organizaciju ajvarijade nastala je slučajno i iz druženja

natjecalo se lani na ajvarijadi

26 domaćih ajvara(

17Broj 3745, 24. rujna 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T vrtka Podatkov-ni centar Križ (PCK) s bren-

dom DataCross od 2009. godine razvija projek-te podatkovnih centara u Jastrebarskom i Križu. Riječ je o centrima u koje one institucije koje si ne mogu priuštiti gubitak ili nedostupnost informacija smještaju svoju IT opre-mu. Najčešće su to poslu-žitelji i diskovi na kojima se nalaze razne aplikacije i baze podataka od ključ-ne važnosti za poslova-nje tih institucija. Veći-na njih čuva podatke na dvije lokacije - primar-noj i sekundarnoj. U slu-čaju bilo kakve havarije na jednoj, druga lokaci-ja preuzima funkciju pri-marne i služi za norma-lan nastavak poslovanja. I lokacije za izgradnju podatkovnih centara Ja-strebarsko i Križ pomno su birane kako bi se nala-zile na što manje trusnom području, pa je time ma-nja i mogućnost po-tresa. Uz to, na tim lokacijama goto-vo da nema rijeka, pa klijenti tvrtke PCK mogu mir-no spavati, bez straha da će im vri-

jedni podaci biti uništeni u poplavi.

Podatkovni centri ove tvrtke, može se reći, prva su greenfield investicija te vrste u Hrvatskoj kojom se domaćem i širem regi-onalnom tržištu osigurava kvalitetan smještaj infor-matičke opreme.

Domaći kapitalUsluge tih podatkovnih centara ponajprije su na-mijenjene financijskom sektoru, dakle, bankama i osiguravateljskim ku-ćama, potom korporativ-

nom i javnom sektoru te ostalim kli-

jentima kao

što su mala i srednja po-duzeća.

Vrijednost realizaci-je oba projekta iznosi 200 milijuna kuna, a radi se o isključivo domaćem ka-pitalu. Prvi DataCross podatkovni centar u Ja-strebarskom, koji će biti pušten u komercijalni rad do kraja listopada, služit će korisnicima kao pri-marna i sekundarna loka-cija. Nakon puštanja u rad prvog DataCross centra u Jastrebarskom, sljedeće godine počinje izgradnja i opremanje druge lokacije – one u Križu.

Predsjednik Upra-ve PCK-a Krešo Troha ističe kako je prva faza razvoja DataCross po-datkovnog centra u Ja-strebarskom stajala oko 40 milijuna kuna. “S tom prvom fazom zgrada je u potpunosti opremlje-na kako bi mogla primiti korisnike koji zahtijevaju stroge međunarodno pro-pisane kriterije sigurnosti

i kvalitete”, kaže. U pro-ces razvoja projekta oba podatkovna centra bila je uključena nekolicina do-maćih stručnjaka koji su u svakoj fazi razvoja an-gažirali niz hrvatskih tvrt-ki. “Važno je napomenu-ti da je riječ o domaćim

stručnjacima s višegodiš-njim iskustvom u prak-tičnom praćenju međuna-rodno popisanih kriterija za očekivanu razinu kvali-tete pojedinog podatkov-nog centra. Znači, domaći stručnjaci koji su razvijali podatkovne centre na os-novi standardizacije i cer-tifikacije globalno prizna-tih institucija koje jasno propisuju pravila kako gradnje, tako i organizaci-je rada podatkovnih cen-tara”, objašnjava Troha koji je ujedno i inicijator ovog projekta.

Ideja za razvoj projeka-ta u Jastrebarskom i Križu iznikla je iz činjenice da je europsko, a posebice ame-ričko tržište usluge smje-štaja opreme u specijali-zirane podatkovne centre gotovo u potpunosti zasi-ćeno te da se jugoistok Eu-rope po tom pitanju smatra prilično nerazvijenim.

Perspektivno tržišteStoga se ova investicija može smatrati ulaskom na tržište koje će se tek razvi-jati. “Na taj način se može zauzeti osjetan postotak tržišnog udjela prije nemi-novnog ulaska stranih in-vestitora. Ovaj projekt sa svojim portfeljom usluga je ujedno i vrlo izgledan izvozni proizvod, kako u regiju, tako i u zemlje Eu-ropske unije zbog manjeg troška radne snage i elek-trične energije”, napomi-nje Troha dodavši kako u Hrvatskoj postoji čitav niz podatkovnih centara, ali nižeg stupnja kvalitete.

Proces pristupanja EU, nastavlja Troha, do-nosi nove regulatorne ob-veze svih onih kojima su podaci od iznimne važno-sti, tu se primarno misli na banke i osiguravateljske kuće, te u nekoj mjeri ti-jela državne uprave. Osim toga, velike međunarodne korporacije su sklone pra-titi tu proceduru i u svo-jim internim aktima. “Si-gurnost podataka postaje izuzetno važan segment svakodnevice, i to global-no. A na naše poslovanje primarni utjecaj će imati upravo ti globalni trendo-vi”, zaključuje on.

PoDatkovni centri

IT oprema u sigurnim rukamaU Jastrebarskom i Križu bit će izgrađeni centri u kojima tvrtke i institucije mogu smjestiti poslužitelje te diskove s aplikacijama i bazama podataka od ključne važnosti za njihovo poslovanje

Sigurnost podataka postaje izuzetno važan segment svakodnevice, ističe Krešo Troha

*vijesti

apple u tiskuTisak media centri posta-li su ovlašteni prodavač iPad, iPod i Mac uređa-ja i dodataka korporaci-je Apple. Suradnja Tisak medije i Apcoma, distri-butera Apple proizvoda, prvi je ovakav oblik su-radnje u regiji. “Prošlo je vrijeme kada se na Apple proizvode čekalo po mje-sec dana. Prvo ih je bilo potrebno naručiti, pa če-kati isporuku. Danas kup-ci žele brzu i jednostavnu uslugu, što smo im u su-radnji s Tisak medijom i omogućili”, kazao je Dra-go Gajski, regionalni di-rektor Apcoma.

Stop krivotvorinama i piratstvuNakon Osijeka i Rijeke, akcija Stop krivotvorina-ma i piratstvu prošli tje-dan održana je i u Spli-tu. Riječ je o zajedničkoj akciji nadležnih tijela dr-žavne uprave i organiza-cija koje sudjeluju u me-hanizmu koordinacije za provedbu prava intelek-tualnog vlasništva, obja-vila je udruga Business Software Alliance. Cilj akcije je uputiti građane kako se mogu zaštititi od krivotvorenih i piratskih proizvoda, kome se obra-titi za pomoć, ali i podići razinu svijesti o važnosti poštivanja intelektual-nog vlasništva i autorskih prava.

nadzor posebne tarifeInspektori elektroničkih komunikacija HAKOM-a proveli su tijekom srpnja, kolovoza i rujna inspek-cijske nadzore nad ope-ratorima usluga s poseb-nom tarifom. Nadzori su utvrdili da neki operato-ri nisu postupali u skladu s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima obavlja-nja djelatnosti elektronič-kih komunikacijskih mre-ža i usluga. Rješenja koja su donijeli inspektori tvrt-kama nalažu da u zakon-skom roku usklade poslo-vanje s odredbama.

stajala 1. faza razvoja centra u Jastrebarskom vrijednost realizacije oba projekta

oko 40 mil kn 200 mil kn( (

Krešo Troha, Predsjednik Uprave PCK-a

18 Broj 3745, 24. rujna 2012.PST! Privredni vjesnik

Usluge prijevozaTipping, Osijek. Tvrt-ka nudi usluge transpor-ta robe cestovnim putem u domaćem i međuna-rodnom prometu, kao i transport robe iz Euro-pe za Kosovo, Albaniju, BiH, Crnu Goru, Bliski istok i Rusiju. Kontakt: t ipping@os. t -com.hr, +385 31 575010, +385 98 253565.

Poslovne usluge u PoljskojMC Group, Piascezno, Poljska, www.polishad-viser.com. Savjetodav-na tvrtka pruža uslu-ge inozemnim tvrtkama koje žele ulagati u Polj-sku, ostvariti poslovnu suradnju s poljskim tvrt-kama, kupiti nekretninu u Poljskoj, osnovati tvrt-ku, pronaći radnike, uslu-ge računovodstva... Kon-takt: Zbigniew Korol, info@polishadviser.com.

Savjetodavne usluge u SrbijiBeoprens, Novi Sad, Sr-bija. Tvrtka nudi partne-rima koji dolaze u Srbiju iz inozemstva komple-tan konzalting, od otva-ranja tvrtke, vođenja po-slovnih knjiga, vođenja kontrolnika deviznog po-slovanja, uporednog vo-đenja knjiga po domaćim i inozahtjevima, elek-tronsku komunikaciju i slanje svih financijskih i

drugih izvještaja. Zainte-resirani su za zastupanje neke strane revizorske kompanije u Srbiji i/ili zajednički rad na terenu Srbije. Tvrtka raspolaže potrebnim kadrom i in-frastrukturom na lokaci-ji u samom centru Novog Sada. Kontakt: Sonja Du-gandžija, beoprensdoo@gmail.com.

Poslovni prostor i uslugeDAM, Zagreb, www.dam.hr. Tvrtka nudi ured-ski poslovni prostor s mo-gućim skladištem i servi-som. Moguća i drugačija preraspodjela prema po-trebi. Cijeli prostor je uredskog tipa. Tvrtka po-sjeduje vlastiti vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Tvrtka nudi i ljud-ske resurse - usluge knji-govođe, komercijalista te voditelja poslova. Mogu-će je po potrebi angaži-rati i servisera elektroni-ke kao i druge djelatnike. Prostor je u zapadnom dijelu grada uz hotel i brzu izlaznu prometni-cu. Kontakt: Dean Čor-tan, dean@dam.hr, +385 91 5353739.

Savjetodavne usluge u BiHMartis, Široki Brijeg, Bo-sna i Hercegovina, www.martis.ba. Tvrtka pruža usluge poslovnog kon-zaltinga za mala i sred-nja poduzeća, iz sekto-ra računovodstva, poreza i carine, projektiranja or-ganizacije poduzeća, fi-nancijskog konzaltinga i marketinga. Kontakt: Da-vor Bošnjak, martis@tel.net.ba, +387 39 703021,

+387 63 822554.

Zaštitno-informativni panoAC media, Rijeka, www.acmedia.hr. Tvrtka nudi ZIP zaštitno-informativ-ni pano. Riječ je o novom proizvodu na tržištu koji je kombinacija osnov-ne komunalne i reklamne funkcije. Proizveden je od cijevnih profila viso-kokvalitetnog inox mate-rijala koji su međusobno povezani dvostranom re-klamnom površinom (830 x 600cm). ZIP ima dvoja-ku funkciju: komunalnu i reklamnu. Kao element komunalne opreme ZIP služi za zaštitu pješaka na nogostupima i osigu-ranja neometanog odvi-janja prometa, a istovre-meno predstavlja idealno rješenje za komercijal-no oglašavanje različitih gospodarskih subjekata. Može se koristiti u grado-vima, naseljima i na svim važnim prometnim pun-ktovima. Kontakt: Grazia Vianello, info@acmedia.hr, +385 51 321272.

Sportska odjećaOcean Hungary, Baja, Mađarska, www.ocean.hu. Tvrtka prodaje sport-sku, fitness i kupaću ko-lekciju brenda Ocean sport. Svi modeli su pro-izvedeni u Europi i dizaj-nirali su ih dizajneri Oce-an sporta. Nude oko 400 različitih modela: ženske, muške i dječje kupaće kostime, sportsku kolek-ciju, fitness kolekciju... Kontakt: Zoltan Varju, sales@ocean.hu, +36 30 6419646.

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Hrvoje Horvat, Darko GlavanrollinG StoneS - 50 GoDinaProfil

Drugo temeljito dopunjeno i prošireno izdanje knjige popu-nit će sve “rupe” i dati odgovore na pitanja o “kotrljajućem kamenju” za koja niste znali kako i kome ih postaviti. Nai-me “Rolling Stones - 50 godina” - čije objavljivanje pada na 50. obljetnicu benda koji je formatirao rock and roll - nije samo još jedna biografija Rolling Stonesa. To je vraški za-bavna knjiga, ali i dubinska sonda koja zadire u fenomen i samih Stonesa i glazbene epohe koju su svojim radom obilježili.

Caroline StoeSSinGerStoljeće mUDroStiPlanetopija

Stotinu i osam godina stara, Alice je najstarija osoba koja je preživjela holokaust, ali i najstarija koncertna pijani-stica na svijetu. Kao svjedokinja čitavog prošlog i prvog desetljeća ovog stoljeća, vidjela je sve – ono najbolje i najgore od čovječanstva. Živjela je u kontekstu dobra okruženog kaosom zla, ali ipak i dalje zabacuje glavu dok se smije, s jednakim optimizmom kojim je zračila i kao dijete. U Alicinoj priči možemo pronaći pouke za svoj život u 21. stoljeću.

FeDeriCo moCCiatri metra iZnaD neBaHena com

Babi i Step dva su potpuno različita svijeta. Ona je dobro odgojena romantična srednjoškolka, a on buntovan i na-silan tip. Nju automobilom voze u školu, a on gradom kruži na motoru. Step voli opasnost i mrzi pravila, a Babi potpu-no obrnuto. Sreli su se igrom slučaja i počele su nevolje... Riječ je o romantično-sociološkoj drami o zabranjenoj ljubavi dvoje mladih koji su se, premda različiti - a možda upravo zbog toga - našli u nevjerojatnoj vezi koja je bila i neizbježna.

SaraH DUnantSveta SrCaNaklada Ljevak

Radnja romana događa se u 16. stoljeću u Italiji, gdje su samostani puni plemićkih kćeri čije obitelji ne mogu ili ne žele dati miraz za njihovu udaju. Serafinu otac šalje u samostan Santa Caterina u Ferrari kako bi je odvojio od zabranjene ljubavne veze s učiteljem glazbe. Serafina je nesretna i planira bijeg, no sklapa prijateljstvo sa sestrom Zuanom, zaduženom za samostanski vrt s ljekovitim tra-vama i zdravlje ostalih sestara.

miCHel toUrnaDeFilotea 21. StoljećaVerbum

Ovaj duhovni klasik sv. Franje Saleškoga, biskupa i crkve-noga naučitelja, namijenjen je svim ljudima. U želji da svoje bogato duhovno iskustvo podijeli sa svojim suvremenici-ma, sv. Franjo Saleški napisao je ovo remek-djelo duhov-nosti u kojemu naglašava kako je svaki čovjek pozvan na duhovni život, kao i na rast u pobožnosti i svetosti neovi-sno o društvenomu položaju i zanimanju, dajući konkretne naputke kako to ostvarivati u svakodnevici.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

IZBOR IZ NADMETANJA

HrvatSkavjetrovkeMinistarstvo financija-Državna riznica nabav-lja vjetrovke. Rok dostave ponuda je 11. listopada.

Uređenje kolodvorske zgradeHŽ Infrastruktura nabav-lja usluge uređenja kolod-vorske zgrade Jastrebar-sko. Rok dostave ponuda je 11. listopada.

mobilni komplet za snimanje ispitivanjaMinistarstvo unutarnjih poslova nabavlja mobil-ni komplet za snimanje is-

pitivanja. Rok dostave po-nuda je 10. listopada.

reGijamotorne sanjkeRadiotelevizija Bosne i Her-cegovine u Sarajevu nabav-lja motorne sanjke. Rok do-stave ponuda je 8. listopada.

namještajOpćina Lendava nabavlja namještaj za dječji vrtić. Rok dostave ponuda je 1. listopada.

Policijske kućiceDirekcija za koordinaciju policijskih tijela u Saraje-

vu nabavlja policijske ku-ćice. Rok dostave ponuda je 16. listopada.

Fotoaparati, računalna oprema i priborArhitektonski fakultet u Podgorici nabavlja fotoa-parate, računalnu opremu i pribor. Rok dostave po-nuda je 2. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/5501-555nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19Broj 3745, 24. rujna 2012.www.privredni.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Na bubnju velik broj kuća i stanova Kuća, dvorište i pašnjak u Gundincima, Slavon-sko-brodska županija, po-vršine 2101 četvorni me-tar, vrijednosti 508.721,85 kuna, prodaje se na roči-štu koje će se održati 26. rujna na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba 27/I., s početkom u 8 sati. Nekret-nina se ne može prodati is-pod dvije trećine utvrđe-ne vrijednosti, a razgledati se može 21. rujna u 15.30 sati, prema prethodnom dogovoru sa sucem kojeg se može nazvati na telefon 035/217 439. Jamčevina je 10 posto procijenjene vri-jednosti, a treba je uplati-ti na račun Suda 2390001-1300000988, poziv na broj: 03-213-37800-100.

Kuća, zgrada, štagalj, oranica u Mladinama, oranica Lanište i orani-ca i vinograd u Mladina-ma u Općini Sokolovac, ukupne površine 21.227 četvornih metara, vrijed-nosti 184.461,41 kunu, prodaje se na ročištu koje će se održati 26. rujna na Općinskom sudu Kopriv-nica, Hrvatske državnosti 5, soba 19/I., s početkom u 8.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvi-je trećine utvrđene vrijed-nosti, a razgledati se može po prethodnom dogovo-ru sa sudskim ovršiteljem tog suda. Jamčevina je 10 posto.

Na istom sudu, istoga dana, na ročištu koje će se održati u 8.45 sati, prodaju se livada, pašnjak, kuća i dvorište u Koprivničkom Ivancu, ukupne površi-ne 2327 četvornih metara, vrijednosti 1.209.196,80 kuna. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, a ra-zgledati se može uz pret-hodnu najavu i dogovor

sa sudskim ovršiteljem tog suda. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina.

Vinograd Stari Rezo-vac, kuća, dvor i voćnjak u Rezovcu, Općina Vi-rovitica, ukupne površi-ne 18.524 četvorna metra, vrijednosti 1.283.546,14 kuna, prodaje se 26. ruj-na na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, soba 11B/I., s početkom u 8.30 sati. Nekretnine se na ovoj dražbi ne mogu pro-dati ispod trećine utvrđe-ne vrijednosti, a razgleda-ti se mogu svakog četvrtka od 13 sati, sa sudskim ovr-šiteljem. Jamčevina je 10 posto.

Kuća, dvor i gospodar-ske zgrade u Svetom Iva-nu Žabnom, površine 680 četvornih metara i vrijed-nosti 483.608 kuna, proda-ju se na ročištu koje će se održati 27. rujna na Op-ćinskom sudu u Križevci-ma, soba br. 9/I., s počet-kom u 8 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vri-jednosti, a razgledati se može 26. rujna od 9 do 11 sati, uz prisustvo mjernič-kog vještaka koji je obav-ljao identifikaciju ne-kretnina. Kao i u drugim slučajevima, jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina.

S t a m b e n o - p o s l o v n a zgrada i dvor u Donjem Vidovcu, površine 694 če-tvorna metra i vrijednosti 847.336 kuna, prodaje se na ročištu koje će se odr-žati 27. rujna na Općin-skom sudu u Čakovcu, R.

Boškovića 18, soba 38, s početkom u 8 sati. Ovo je drugo ročište za te nekret-nine, koje se ne mogu pro-dati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledati se mogu po prethodnom do-govoru sa sudskom savjet-nicom. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje naj-kasnije na dan ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđe-ne vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Op-ćinskog suda u Čakovcu br. 2390001-1300000701, poziv na br. 2-09.

Parkiralište u Zagrebu, površine 18 četvornih me-tara, vrijednosti 88.142,19 kuna, prodaje se na dražbi koju će organizirati Trgo-vački sud u Zagrebu-Stal-na služba u Sisku. Javno otvaranje ponuda obavit će se 4. listopada u Zagre-bu, na adresi Ivanečka 1, s početkom u 10.30 sati. Prodaja se obavlja po na-čelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgle-davanje nekretnina zain-teresirane osobe mogu do-govoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 12 do 14 sati, na telefon 01/4647 218, 01/6184 432. Jamče-vina je 10 posto utvrđe-ne početne cijene nekret-nine, a treba je uplatiti do 28. rujna.

Stan u zgradi u Bjelova-ru, I.V. Trnskog 14, povr-šine 59 četvornih metara, vrijednosti 428.112 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 28. rujna na Općinskom sudu u Bjelo-varu, s početkom u 9 sati. Prodaja se obavlja po na-čelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevi-na je 10 posto početne ci-jene nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u svijet

ekonomija trgovanja hranomdr. uroš dujšin

Američko mini-starstvo poljo-privrede potvrdi-

lo je 12. rujna ono što su znali svi: da je ovogodiš-nji urod kukuruza loš; da su tri najveća izvoznika pšenice - Amerika, Rusija i Australija - pod udarom suše, i da je svijet izložen trećem najvećem skoku cijena hrane u posljednjih

pet godina. Iako je vrije-me glavni uzrok porasta cijena, vlade su stvari još i pogoršale. Jedan od uzro-ka je i američka politika prema biogorivu. Odre-divši da trećinu uroda ku-kuruza treba preraditi u etanol za pogon vozila, povećala je cijene i uči-nila ih nestabilnijim zbog smanjenja zaliha. Na po-četku godine Amerika je ukinula subvenciju za eta-nol i carinu na uvoz kuku-ruza, što je korak u pra-vom smjeru. No izvjesnu količinu etanola još uvijek se mora po zakonu mije-šati s benzinom. To i odr-žava visoke cijene.

Zaraza loše politikeLoše mjere ekonomske politike u Americi poti-ču lošu politiku i drugdje. Visoke su cijene jednako tako pogodile zemlje uvo-znice i izvoznice, dovevši ih do toga da okrenu leđa nestabilnim svjetskim tr-žištima i nastoje se izo-lirati. Od 2007. do 2011. godine 31 zemlja je uve-la ograničenja uvoza hra-

ne. Doduše, poljoprivreda čini tek 10 posto svjetske trgovine, ali zato i dvije trećine svih graničnih re-strikcija. Zabrane uvoza služe za zaštitu potrošača od učinaka visokih cijena. Sa stanovišta pojedine ze-mlje takva bi politika tre-bala imati željeni učinak: onako kako svjetske ci-jene lete u nebo, doma-će se cijene štite od njiho-vog punog udara. No kada

mnoge zemlje učine istu stvar – tada toliko hrane nestane s tržišta da cijene skaču i više nego kada ih vlade ne bi dirale. Prema jednoj studiji ispada da 45 posto ogromnog sko-ka cijene riže u godina-ma 2006.-2008. proizlazi iz trgovinskih ograniče-nja. Tako zabrane izvoza potenciraju upravo ono od čega su nas trebale obra-niti.

Stoga postoji 2,5 mi-lijardi razloga za zabri-nutost, komentira Econo-mist. Visoke cijene, ako se održe, mogu pomoći si-romašnim domaćinstvima na selu od kojih mnoga ovise o poljoprivredi. No skok cijena hrane samo povećava troškove života,

a da pritom na kratki rok ne stvara dodatne dohot-ke ili radna mjesta. A za gradsku sirotinju koja čini sve veći udio stanovništva u zemljama u usponu, vi-soke su cijene u potpuno-sti loša vijest. Zbog toga ograničenja trgovine hra-nom ne smanjuju siromaš-tvo nego ga povećavaju. Njihovo uklanjanje bi po-diglo oko tri milijuna lju-di nad granicu siromaštva. No kao da i to nije dovolj-no, postoji i dugoročni ra-zlog za zabrinutost zbog miješanja vlada u poljo-privredu: ono sve više ra-ste u Indiji i Kini. Ukupne državne potpore kineskim poljoprivrednicima su se nakon 2004. više nego udvostručile. Kina i Indi-ja slijede zlosretni primjer Japana, Amerike i Europe u 1980-ima: stvaraju po-ljoprivredni sektor ovisan o novčanoj pomoći. To je bilo loše i kada se dogo-dilo u najbogatijem dije-lu svijeta. No još je gore imati 2,5 milijardi ljudi hranjenih uz pomoć sub-vencija i popratnu neefi-kasnost.

Kako vlade povećavaju siromaštvoZaštita poljoprivredni-ka je poput korova. Ra-ste posvuda i nemoguće ju je iskorijeniti. Od sredi-ne 19. stoljeća, kada je ta politika počela, do danas i nije bilo nekog napretka. Vlade čine poljoprivred-nu proizvodnju manje efi-kasnom no što bi ona tre-bala biti. Tako povećavaju siromaštvo. Te su mjere odiozne jer ima boljih na-čina za pomoć siromasi-ma, primjerice, direktni transferi. K tome su i kon-traproduktivne jer pooš-travaju probleme koje bi trebale riješiti. Najnoviji skok cijena na svjetskim tržištima pogodit će one kojima je najteže. Vla-de će tako samo pogorša-ti stvari.

Zaštita poljoprivrednika je poput korova. Raste posvuda i nemoguće ju je iskorijeniti

20 Broj 3745, 24. rujna 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

U kolovozu je in-flacija mjere-na rastom po-

trošačkih cijena ponovno intenzivirana. Prema za-dnjim podacima Držav-nog zavoda za statisti-ku, potrošačke su cijene u srpnju porasle za četiri posto na godišnjoj razini (3,4 posto u srpnju), što je najviša stopa rasta od ve-ljače 2009. godine, dok su na mjesečnoj zabilježile rast od 0,5 posto.

Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim ci-jenama energije i prehra-ne. Naime, potrošačke ci-jene bez energije porasle su samo 2,3 posto na go-dišnjoj razini, a isključi-mo li iz indeksa i cijene

prehrane, rast iznosi sve-ga jedan posto. U kate-goriji stanovanje, voda,

energija, plin i druga go-riva godišnja stopa rasta potrošačkih cijena izno-sila je visokih 13,1 posto s udjelom u ukupnom in-deksu od 15,7 posto, pri čemu je godišnji rast bla-go intenziviran u uspo-redbi s prethodnim mje-secom.

U ovoj kategoriji vi-soke godišnje stope rasta ostvaruju cijene električ-

ne energije (+22,1 posto) i plina (+28,6 posto), zbog poskupljenja u svibnju, no rast cijena bilježe i ostale komponente (opskrba vo-dom za 3,7 posto, kanali-zacija sedam posto i teku-ća goriva 6,1 posto).

Prehrana skuplja 5,1 postoCijene prehrane bilježe godišnji rast od 5,1 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (16,9 posto) i povrća (19,3 posto) što je vjerojatno posljedica du-gotrajnog sušnog razdo-blja.

Na mjesečnoj razini rastu potrošačkih cijena najviše su pridonijele ci-jene energije bez kojih je rast iznosio svega 0,1 po-

sto. Pri tome je kod cijena energije najznačajniji rast zabilježen kod cijena te-kućih goriva (4,3 posto) i plina (2,1 posto).

“S obzirom na slabu domaću potražnju i izo-stanak gospodarskog opo-ravka, pritisci na rast cije-na na strani potražnje na domaćem tržištu izosta-ju. Ipak, povećanje sto-pe PDV-a, poskupljenje električne energije i pli-na te više cijene prehram-benih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u go-dišnjim stopama rasta po-trošačkih cijena. Stoga, za cijelu godinu očeku-jemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko tri po-sto”, prognoziraju analiti-čari RBA.

Konačni podaci bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje ove godine blago su negativ-no revidirani u odnosu na prvu procjenu. Pre-ma prvoj procjeni realni pad BDP-a iznosio je 2,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godi-ne, dok konačno podaci pokazuju stopu pada od 2,2 posto.

Negativan doprinos je zabilježen kod svih sa-stavnica potrošnje, osim neto izvoza. Najveći go-dišnji pad ostvarile su

bruto investicije u fiksni kapital koje su se sma-njile za 5,9 posto, što je veća godišnja stopa pada nego u prvom tromjeseč-ju (2,8 posto) te predstav-lja nastavak negativnih godišnjih promjena 14. uzastopno tromjesečje. Potrošnja kućanstava je zabilježila pad od 3,4 po-sto, što je bilo očekivano s obzirom na godišnji rast nezaposlenosti, pad zapo-slenosti i trgovine na malo te stagnaciju kreditiranja stanovništva u drugom tromjesečju. Zbog nepo-

stojanja alternative šted-nji i državna je potroš-nja ostvarila pad, no stopa pada od 0,2 posto nešto je manja nego kod osta-lih komponenti. Iako su i izvoz i uvoz roba i usluga ostvarili pad, pad uvoza od 3,3 posto je bio snažni-ji od pada izvoza (1,8 po-sto), što je rezultiralo sma-njenjem negativnog salda za 12,6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani pa je ublažilo negativna kreta-nja. Pri tome je slabiji pad izvoza od uvoza rezul-tat snažnijeg rasta izvoza usluga s obzirom na nega-tivnu promjenu salda ra-čuna roba u promatranom razdoblju (izvoz roba je u drugom tromjesečju za-bilježio snažniji pad od uvoza roba). Na poziti-van doprinos računa uslu-ga vjerojatno su se najviše odrazili dobri pokazatelji u turizmu.

AnAlitičAri rBA

Konačni podaci za drugo tromjesečje

ove godine inflacija tri posto

BDP manji 2,2 posto

potrošačke su cijene u srpnju porasle za četiri posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od veljače 2009. godine

rast cijena je najviše potaknut

višim cijenama energije i prehrane

Iako je na mjesečnoj ra-zini broj izdanih odobre-nja za građenje u srpnju bio za 138 dozvola ili 24 posto veći nego u lipnju, i u srpnju je nastavljen negativan trend njiho-vih godišnjih promjena. Prema zadnjim podaci-ma Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je izdano 706 odobrenja za građenje, što je za 13,9 posto manje nego u srpnju prošle godi-ne. Od toga je 78 posto o d o b r e -nja iz-dano za g r a d -n j u zgra-da.

Godišnjoj stopi pada najviše je pridonijelo smanjenje izdanih odo-brenja za gradnju novih zgrada (31,5 posto). Ta-kođer je smanjena i uku-pna površina za izgradnju novih zgrada, i to za čak

45,6 posto godiš-nje.

U prvih sedam mje-seci ove go-dine izda-

no je ukupno 4769 do-

zvola za g r a đ e -nje, što je za

14 po-sto ma-

nje nego u istom raz-

doblju prošle godine. Uzme li se u obzir uzastopni vi-

šemjesečni pad

tog pokazatelja čije iz-davanje prethodi svakoj gradnji, može se očeki-vati nastavak negativnih trendova u građevinskom sektoru i u ovoj godini. Podršku negativnim kre-tanjima dat će i viša neza-poslenost nego prošle go-dine koja pridonosi rastu potrošačkog pesimizma i nesigurnosti kod poten-cijalnih kupaca nekretni-na te izostanak većih in-vesticija.

Izdana odobrenja za građenje nagovješćuju i kretanje fizičkog obujma građevinskih radova. U lipnju su prema kalendar-ski prilagođenim indek-sima građevinski radovi bili za 12,5 posto manji u odnosu na lipanj proš-le godine, dok su se pre-ma desezoniranim indek-sima građevinski radovi u istom mjesecu smanjili za 3,6 posto mjesečno.

odobrenja za građenje

i dalje godišnji negativan trend

godišnja stopa rasta cijene struje poskupjelo povrće u godinu dana

22,1% 19,3%( (

21Broj 3745, 24. rujna 2012.www.privredni.hr

P rema kumulativ-nim podacima Hrvatskog ure-

da za osiguranje za osam mjeseci 2012. godine, 27 društava za osigura-nje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 6.216.808.559 kuna, što je 1,4 posto manje u od-nosu na rezultate ostvare-ne u istom razdoblju pret-hodne godine.

Neživotna osiguranjaU skupini neživotnih osi-guranja, koja čini 75,22 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 4.676.590.181,08 kuna što je na godišnjoj razini 2,1 posto manje.

Najzastupljenija vr-sta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovor-nosti za upotrebu motor-nih vozila sa zaračuna-tom bruto premijom od 2.024.912.033,07 kuna. Bruto premija zaračuna-

ta u ovoj vrsti osiguranja veća je 0,7 posto u odno-su na isto razdoblje pret-hodne godine, s udjelom od 43,3 posto u premiji neživotnih osiguranja te 32,57 posto u ukupno za-računatoj premiji.

U obveznom osigu-ranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozi-la od automobilske od-govornosti za štete na-nesene trećim osobama premija je ostala na istoj razini kao i lani te iznosi 2.007.617.742,09 kuna. Ukupno je sklopljeno 1.355.419 ovih osigura-nja što je također na istoj razini u odnosu na isto

razdoblje prethodne go-dine. Prosječna premi-ja iznosi 1481,18 kuna te je samo 0,69 posto viša u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Životna osiguranjaU skupini životnih osi-guranja zaračuna-ta bruto premija iznosi 1.540.218.377,51 kunu što je blagi porast od 0,6 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudje-luju sa 24,78 posto (dok je u prošlogodišnjem raz-doblju udio u ukupno za-računatoj premiji bio 24,27 posto).

Prema strukturi, naj-veći udio ima klasič-no životno osiguranje s premijom u iznosu od 1.333.092.670,89 kuna što je u godinu dana po-većanje premije od 1,8 posto, a koje u skupini životnih osiguranja su-djeluje sa 86,55 posto,

te u ukupnoj premiji sa 21,44 posto. Slijede do-datna osiguranja uz ži-votno osiguranje sa za-računatom premijom od 107.120.684,60 kuna i udjelom u ukupnoj pre-miji od 1,72 posto i po-rastom u odnosu na isto razdoblje prošle godi-ne od 4,9 posto; životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski ri-zik sa zaračunatom pre-mijom od 89.013.511,58 kuna i udjelom u uku-pnoj premiji od 1,43 po-sto uz pad od 17,1 posto; rentno osiguranje sa za-računatom premijom od 5.259.277,35 kuna i uz pad od 5,4 posto; te osi-guranja za slučaj vjen-čanja ili rođenja sa za-računatom premijom od 5.259.277,35 kuna i pa-dom od 5,4 posto u odno-su na isto razdoblje pret-hodne godine.

Hrvatski ured za osiguranje

Premija 6,2 milijarde kuna u skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 4,67 milijardi kuna, a u životnima nešto više od 1,54 milijarde

Bruto premija je u godinu dana

smanjena za 1,4 posto

Ukupna zaračunata bruto premija za kolovoz 2012.

Izvor: HUO

Agra

m ž

ivot

no

Allia

nz

Basl

er Z

agre

b

BNP

Parib

as C

ardi

f

Croa

tia

Croa

tia z

drav

stve

no

Erst

e

Euro

herc

Gene

rali

Graw

e

Helio

s

HKO HO

K

Izvo

r

Jadr

ansk

o

KD L

ife

Kvar

ner

Mer

kur

Soci

été

Géné

rale

Sunc

e

Trig

lav

Uniq

a

Vele

bit

Vele

bit ž

ivot

no

Vict

oria

Vict

oria

živ

otno

Wüs

tenr

ot ž

ivot

no

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

u tis

ućam

a ku

na

VIII. 2011. VIII. 2012.

ukupne premije otpada na neživotna osiguranja

75,22% ( *vijesti

Veći broj polica u COU prvih osam mjeseci 2012. godine Croatia osi-guranje je povećalo broj novih polica klasičnog ži-votnog osiguranja za se-dam posto uz rast premije od 2,8 posto. U životnim osiguranjima najveći rast

premije ostvaren je u ren-tnim osiguranjima od čak 36,6 posto, u štednom osi-guranju djece od 12,1 po-sto, dok dodatno osigu-ranje od teško bolesnih stanja bilježi rast od 2,41 posto, objavila je Služba za korporativne komuni-kacije Croatia osiguranja.

Stjecanje dionica HT-aHrvatski Telekom je pri-mio obavijest da je Raiffe-isen mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom ste-klo dionice tog vodećeg davatelja telekomunika-cijskih usluga u nas. Ova obavijest se dostavlja bu-dući da je Damir Grba-vac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje ob-veznim mirovinskim fon-dom, ujedno i član Nad-zornog odbora HT-a, objavila je Zagrebačka burza. Grbavac je u ime i za račun Raiffeisen obve-znog mirovinskog fonda kupio 500 redovnih dioni-ca HT-a po prosječnoj ci-jeni od 197,9 kuna po di-onici.

Caliskan uplatio pet milijuna euraTurski Caliskan uplatio je pet milijuna eura na raču-ne Diokija i Dina Petro-kemije. Novac je uplaćen za kupnju Diokijeve tvrt-

ke Adriaoil, a bit će isko-rišten za isplatu zaostalih plaća zaposlenicima Di-okija i Dina Petrokemije. Također, objavio je Dioki, zahvaljujući uplati zapo-čele su pripreme za postu-pno pokretanje proizvod-nje. Ovisno o dinamici pokretanja rada postroje-nja, nakon restrukturiranja Grupe predviđa se proi-zvodnja u vrijednosti od 160 do 200 milijuna eura.

Strani izdavatelj na ZSEOdbor za prijam na Mul-tilateralnu trgovinsku platformu (MTP) zapri-mio je zahtjev Erste Gro-up Banka, sa sjedištem u Beču, za prijam u trgovi-nu strukturiranih vrijed-nosnih papira. Trgovanje predmetnim proizvodima na Zagrebačkoj burzi za-počelo je krajem prošlog tjedna. Prijam u trgovinu prvih strukturiranih proi-

zvoda predstavlja znača-jan korak u daljnjem ra-zvoju domaćeg tržišta kapitala budući da je ri-ječ o prvoj novoj vrsti in-strumenata na Zagrebač-koj burzi od njena osnutka 1991., prvim vrijedno-snim papirima primljeni-ma na Inozemni MTP te o prvom stranom izdavate-lju na Zagrebačkoj burzi.

HUP-Zagreb stekao vlastite dioniceHUP-Zagreb prošli je tje-dan izvijestio Hrvatsku agenciju za nadzor finan-cijskih usluga i Zagre-bačku burzu da je stekao ukupno 70 vlastitih dio-nica koje čine 0,015442 posto ukupnog temelj-nog kapitala toga druš-tva. HUP-Zagreb je do toga stjecanja posjedo-vao 748 vlastitih dionica. S ovim stjecanjem HUP-Zagreb posjeduje ukupno 818 vlastitih dionica, koje čine 0,180449 posto uku-pnog temeljnog kapitala ove najveće zagrebačke hotelijerske kompanije.

22 Broj 3745, 24. rujna 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 176,1769

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 175,5406

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 157,6848

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 168,6874

MIREX 170,8266

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 188,3964

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 211,7635

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 123,5015

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 147,1205

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 151,0589

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 160,8931

Zatvoreni DMF-oviZatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 102,5176

Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 114,5695

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 201,2442

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 196,4684

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 211,6394

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 153,8054

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 131,0949

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 108,2040

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 172,6487

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 113,2684

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 124,7261

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 181,8649

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 158,7044

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 131,8592

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 109,9854

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 146,9710

N a Tržištu nov-ca Zagreb proš-li je tjedan po-

čeo vrlo napeto. Potražnja za kunama višestruko je bila veća od potražnje, što je imalo za posljedi-cu i nešto višu kamatnu stopu za kratkoročne po-zajmice. Sredinom tjedna popustila je napetost u tr-govanju sudionika. U tom je razdoblju Hrvatska na-rodna banka intervenirala na deviznom tržištu kup-njom 58,1 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,406215 kuna za jedan euro. Na taj način u sustav je ušlo dodatnih 430,3 mi-lijuna kuna. To je peta de-

vizna intervencija središ-nje banke u ovoj godini, ali prva u kojoj je od ba-naka kupila eure, kako bi se ublažilo jačanje kune u odnosu na euro. Kako je i s postojećim viškovima li-kvidnosti kamatna stopa zauzela trend opadanja,

spomenuta intervencija samo je pridonijela dalj-njem padu kamatnih stopa. U tome razdoblju prosječ-na tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,55 po-sto, dok je prosječna tjed-na prekonoćna kamatna stopa iznosila 1,37 posto.

I protekloga utor-ka Ministarstvo financi-ja održalo je aukciju tre-zorskih zapisa u kunama i eurima. Na aukciji je za-bilježen daljnji pad pri-nosa na kunske trezorske zapise s rokom dospije-ća od 182 dana. Planira-

ni iznos izdanja zapisa u kunama bio je 600 mili-juna. Budući da su sudio-nici pokazali veći interes, ostvareni je iznos emisije od 762 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 80 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 2,2 posto,

na 182 dana upisan je naj-veći iznos, odnosno 387 milijuna kuna po 3,4 po-sto, a na rok od 364 dana 295 milijuna kuna po ka-matnoj stopi od 3,5 posto. Kod trezorskih zapisa u eurima odaziv na aukciju bio je također dobar, upi-sano je 54,750 milijuna eura umjesto planiranih 50 milijuna. Najveći pad prinosa zabilježen je kod trezorskih zapisa u euri-ma s rokom dospijeća od 91 dan na koje je kamatna stopa pala sa 2,28 posto na 2,09 posto, dok je na zapise od 364 dana stopa pala sa 2,5 na 2,37 posto.

U idućem razdoblju očekuje se daljnje popu-štanje napetosti u trgova-nju sudionika i još povolj-nija kratkoročna kamatna stopa zbog jačanja ponu-de novca.

Ulagači na svjetskim bur-zama početkom prošlo-ga tjedna bili su oprezni zbog usporavanja rasta najvećih gospodarstava i nejasnoća oko toga hoće

li Španjolska zatražiti me-đunarodnu financijsku pomoć ili ne.Optimizam im je sre-dinom tjedna nakratko vratila japanska središ-

nja banka (BOJ) najaviv-ši nove monetarne mjere kako bi povećala likvid-nost tog trećeg po veličini svjetskog gospodarstva.Na tjednoj razini, pak, ve-

ćini promatranih indek-sa uvećana je vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC-40 bio veći za 0,8 posto, frankfurtski DAX za gotovo dva po-sto te američki Dow Jo-nes za 0,7 posto. Također, tehnološki indeks Nasdaq u spomenutom razdoblju je uvećao vrijednost za 0,5 posto, kao i indeks To-kijske burze Nikkei (koja protekloga ponedjeljka nije radila zbog blagdana) za nešto više od 0,1 posto.S druge strane, vrijednost indeksa Londonske bur-ze FTSE je od prošlog po-nedjeljka do petka bila je umanjena za 0,2 posto.

TržišTe novca Zagreb

Peta devizna intervencija HNB-a

Prema tečajnici Hrvat-ske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odno-su na euro ojačala za 0,2

posto. S druge pak strane, kuna je u odnosu na švi-carski franak u navede-nom razdoblju oslabjela

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna ojačala u odnosu na euro

Međunarodno TržišTe kapiTala

Optimizam iz Japana

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 170,8266 bodova. Uspoređujući njegovu vri-jednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se blagi rast od 0,05 posto.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.9.2012.

Mirex u plusu

Izvor: HNB primjena od 22. rujna 2012. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9.

7.415

7.410

7.405

7.400

7.395

7.390

EUR 5.720

5.705

5.690

5.675

5.660

5.645

USD 6.120

6.115

6.110

6.105

6.100

6.095

CHF

17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. 21.9.

za 0,2 posto. U razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog sredstva je u us-

poredbi s američkim do-larom bila umanjena za 0,4 posto.

5600

5680

5760

5840

5920

6000

21.9.20.9.19.9.18.9.17.9.

13200

13300

13400

13500

13600

13700

21.9.20.9.19.9.18.9.17.9.

3000

3050

3100

3150

3200

3250

21.9.20.9.19.9.18.9.17.9.

3450

3490

3530

3570

3610

3650

21.9.20.9.19.9.18.9.17.9.

7200

7260

7320

7380

7440

7500

21.9.20.9.19.9.18.9.17.9.

8800

8900

9000

9100

9200

9300

21.9.20.9.19.9.18.9.17.9.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,966188

CAD kanadski dolar 5,829781

JPY japanski jen (100) 7,260181

CHF švicarski franak 6,106106

GBP britanska funta 9,240807

USD američki dolar 5,678027

EUR euro 7,394494

Jelena drinković17.9.’12. - 21.9.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

4

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 10.9.’12. - 14.9.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

500

400

300

200

100

017.9.2012. 18.9.2012. 19.9.2012. 20.9.2012. 21.9.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

171

170

169

168

167

166

MIREX - mjesečni

20.8. 30.8. 10.9. 20.9.

MIREX - tjedni172

171

170

16917.9. 18.9. 19.9. 20.9.

23Broj 3745, 24. rujna 2012.www.privredni.hr

Trostruka zaštita uz Riziko PlusNovi proizvod Croatia osi-guranja Riziko Plus u jed-noj polici nudi zaštitu od sva tri rizika – osiguranje za slučaj smrti, dopunsko osiguranje od nesretnog slučaja i od teško bolesnih stanja. Dok se klasično ri-ziko osiguranje koristilo samo kao element osigura-nja kredita banaka od rizi-ka smrti korisnika kredita, Riziko Plus osiguranje gla-si na ugovaratelja koji sam odlučuje o korisniku osi-guranja. Osigurati se mogu svi od 18. do 65. godine života s istekom osigura-nja do 75 godine, a trajanje osiguranja produljeno je na rok do 30 godina. Za razli-ku od klasične riziko po-lice, Riziko plus nudi osi-guranicima i fleksibilnije uvjete i promjene po poli-cama - od iznosa osigurane svote, visine i načina pla-ćanja premije, trajanja osi-guranja, ugovaratelja, kao i korisnika za slučaj smrti.

Krediti za bolju kvalitetu stanovanjaS obzirom na potrebe za boljom kvalitetom stano-vanja te sve veću svijest građana o važnosti štednje energije i manjih troško-va režija, Zagrebačka ban-ka u svoju je ponudu uvela stambeni kredit u kunama za razne vrste intervenci-ja u stambenom prostoru i na stambenim objektima te za provođenje proce-sa legalizacije nekretnina. Ovaj kunski kredit odobra-va se u iznosu do 200.000 kuna, na rok do 15 godina,

a njegove namjene mogu biti dovršenje, dogradnja i rekonstrukcija, unutar-nje uređenje ili adaptacija, komunalno uređenje gra-đevinskog zemljišta, po-boljšanje energetske učin-kovitosti i legalizacija stambenih objekata.

Dodatnih 50 milijuna eura za podršku izvoznicimaOdbor izvršnih direkto-ra Svjetske banke odobrio je zajam za dodatno finan-ciranje za Projekt kredit-nog programa financiranja izvoza (CEFIL) u iznosu od 50 milijuna eura. Zajam je odobren HBOR-u radi daljnje podrške privatnom sektoru u ostvarivanju pri-stupa financiranju u okru-ženju gdje je zbog krize u eurozoni financiranje ogra-ničeno, te radi daljnjeg ja-čanja konkurentnosti, po-sebice među izvoznicima, u razdoblju približavanja Hrvatske članstvu u EU-u. Dodatno će financiranje osigurati nova sredstva za projekt CEFIL (izvornog iznosa 100 milijuna eura), koji se već provodi, a koji je dosad ostvario dojmljive rezultate. Naime, dosad je 58 izvoznih tvrtki uspješno iskoristilo sredstva za sred-njoročno i dugoročno fi-nanciranje.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 14.9. do 20.9.2012. godine

Iza nas je još jedan odli-čan tjedan u kojem je 56 od ukupno 85 aktivnih fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Naj-uspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je Ilirika Gold kojem je vri-jednost udjela porasla za 2,69 posto. Na drugom mjestu je Pla-tinum Global Opportunity

s porastom od 2,16 po-sto. Najveći pad kod di-oničkih fondova imao je fond NFD Aureus US Al-gorithm kojem je vrijed-nost pala za 1,93 posto, a slijedi ga ZB Aktiv s pa-dom od 1,86 posto. Naj-uspješniji kod mješovitih fondova bio je PBZ Glo-bal fond kojem je vrijed-nost porasla za 0,7 posto,

a slijedi ga Raiffeisen Pre-stige s porastom od 0,39 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond ZB global kojem je vri-jednost udjela smanjena za 1,71 posto, a slijedi ga KD Balanced s padom od 0,71 posto. Najuspješniji kod obve-zničkih fondova bili su OTP euro obveznički

(0,73 posto) i Erste Bond (0,63 posto). Jedini s ne-gativnim rezultatom kod obvezničkih fondova bio je ZB bond (0,47 posto). Novčani fondovi imali su uglavom pozitivne re-zultate, a najuspješniji su bili OTP novčani fond i Agram Euro Cash, oba s porastom od 0,08 posto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

Odličan tjedan za fondove

P roteklog tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni di-

onički promet iznosio je 55,664 milijuna kuna što

je porast od 32,62 posto u odnosu na tjedan rani-je. Indeks Crobex pao je za 0,84 posto te je njego-va posljednja vrijednost bila 1.702 boda. Cro-bex10 tjedan je završio na 945,24 boda, što pred-

stavlja porast od 0,79 po-sto. Najviše se trgovalo povlaštenom dionicom Adrisa kojom je ostva-reno 5,799 milijuna kuna prometa, a tjedan je za-vršila na 220 kuna, što je pad od 0,45 posto. Naj-

veći porast zabilježila je dionica Podravke koja je porasla za 6,09 posto te je trgovanje završi-la na 244 kune, a njome je trgovano u vrijedno-sti 4,470 milijuna kuna.

Najveći pad među najtr-govanijima imala je dio-nica Ingre koja je pala za 10,69 posto te je trgova-

nje završila na 4,68 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 2,544 miliju-na kuna.

BURZA

Rast redovnog dioničkog prometa

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

UKUPAN TJEDNI PROMET: 318,496 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 318.496.372,78 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.702,0000 -0,84%Crobex10 945,2400 +0,79%Crobis 101,2374 +0,33%Crobistr 117,5032 +0,44%

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,3368 -0,33

HI-growth € 8,5285 0,02

Raiffeisen World € 114,7800 -0,05

ZB euroaktiv € 112,2400 0,79

ZB trend € 133,6200 -0,36

FIMA Equity kn 61,2233 -0,52

KD Prvi izbor kn 11,3078 0,06

Ilirika JIE € 127,5680 0,52

Raiffeisen Central Europe € 45,0800 0,65

PBZ Equity fond kn 63,3280 0,33

HPB Dionički kn 75,3934 -0,16

Erste Adriatic Equity € 67,0400 -0,06

NFD Aureus Global Developed kn 90,3935 -0,68

ZB aktiv kn 86,4000 -1,86

Prospectus JIE kn 40,3064 -0,25

AC Rusija € 29,9435 0,52

NFD Aureus BRIC € 21,3168 0,37

Capital Two kn 63,6609 0,02

Ilirika Azijski tigar € 46,6884 -0,12

PBZ I-Stock kn 58,0051 0,36

HPB Titan € 67,9581 0,59

HPB WAV DJE € 99,2068 0,53

Platinum Global Opportunity $ 12,7572 2,16

Erste Total East € 22,7100 1,02

KD Nova Europa kn 6,2963 -0,49

OTP indeksni kn 35,2437 -0,02

Platinum Blue Chip € 90,1407 0,81

C-Zenit kn 39,7295 -0,26

NFD Aureus MENA kn 477,7394 -0,36

OTP MERIDIAN 20 € 71,6048 0,72

A1 kn 75,4100 -0,12

NFD Aureus US Algorithm kn 136,1650 -1,93

NFD Aureus New Europe kn 91,8777 0,38

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,3204 -0,03

OTP Europa Plus € 104,7165 -0,02

Ilirika BRIC € 80,6829 0,34

VB CROBEX10 kn 89,5280 1,46

KD Energija kn 9,4414 -0,79

ZB BRIC+ € 91,5100 -0,02

Ilirika Gold € 95,6474 2,69

Raiffeisen Prestige Equity € 102,8800 -0,51

Allianz Equity € 105,5519 1,02

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 107,4200 0,37

ZB global € 130,4000 -1,71

PBZ Global fond kn 92,3715 0,70

HI-balanced € 10,3773 0,20

Raiffeisen Balanced € 130,1500 0,22

ICF Balanced kn 110,9212 -0,55

HPB Global kn 79,4540 0,35

OTP uravnoteženi kn 91,4752 -0,36

KD Balanced kn 7,7077 -0,71

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 75,1511 -0,57

C-Premium kn 4,6628 -0,34

Agram Trust kn 60,4723 0,21

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,1671 0,06

Allianz Portfolio kn 117,1439 0,36

Raiffeisen Prestige € 104,4200 0,39

VB SMART € 95,4271 0,28

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 173,6600 -0,47

HI-conservative € 11,9364 0,31

Raiffeisen Bonds € 183,2000 0,36

PBZ Bond fond € 135,7698 0,39

Erste Bond € 139,4600 0,63

Capital One kn 175,8498 0,21

HPB Obveznički € 135,5905 0,60

OTP euro obveznički € 121,7000 0,73

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 138,5522 0,06

ZB plus kn 170,3231 0,03

ZB europlus € 145,6629 0,03

PBZ Euro Novčani € 132,3880 0,06

Raiffeisen Cash kn 152,4800 0,06

Erste Money kn 145,2100 0,04

HI-cash kn 145,1538 0,05

PBZ Dollar fond $ 127,2961 0,02

HPB Novčani kn 138,4109 0,06

OTP novčani fond kn 128,5621 0,08

VB Cash kn 121,8842 0,06

Agram Euro Cash € 11,3341 0,08

Allianz Cash kn 114,3767 0,06

Platinum Cash kn 81,7604 -0,88

Erste Euro-Money € 111,4000 0,04

Auctor Cash kn 103,8864 0,04

Raiffeisen euroCash € 102,9200 0,03

HPB Euronovčani € 102,7881 0,06

Locusta Cash kn 1252,9702 0,06

Adris grupa d.d. (povl.) -0,45% 220,00 5.799.758,54

Hrvatske telekomunikacije d.d. -1,58% 196,00 5.416.994,83

INA-industrija nafte d.d. +5,83% 4.445,00 5.183.665,01

Podravka prehrambena ind. d.d. +6,09% 244,00 4.470.998,89

Viro tvornica šećera d.d. -0,35% 526,99 4.341.639,83

Ingra d.d. -10,69% 4,68 2.544.275,31

Valamar Adria Holding d.d. -4,80% 98,67 2.074.112,67

Dioki d.d. -6,40% 19,00 1.732.902,16

Uljanik Plovidba d.d. -3,54% 219,84 1.493.034,21

Ericsson Nikola Tesla d.d. +2,20% 1.160,00 1.400.124,24

Viadukt d.d. +15,38% 300,00 515.913,85

Franck prehrambena ind. d.d. +7,56% 484,00 5.807,73

Atlantic Grupa d.d. +7,18% 499,98 441.113,65

Industrogradnja Grupa d.d. +7,00% 214,01 7.741,48

Podravka prehrambena ind. d.d. +6,09% 244,00 4.470.998,89

Puljanka d.d. +6,00% 53,00 4.770,00

Končar - elektroindustrija d.d. +5,91% 569,99 1.293.370,15

INA-industrija nafte d.d. +5,83% 4.445,00 5.183.665,01

Jadranska banka d.d. +3,63% 1.399,00 13.990,00

HUP - Zagreb d.d. +3,55% 1.050,00 87.613,21

Siemens d.d. -23,75% 350,00 4.550,00

Apartmani Medena d.d. -18,90% 30,00 2.228,75

Validus d.d. -18,89% 0,73 16.161,27

Maistra d.d. -15,24% 50,00 181.721,68

Istra - auto d.d. -14,14% 72,01 72,01

Dukat mliječna industrija d.d. -12,50% 350,01 72.904,00

Ingra d.d. -10,69% 4,68 2.544.275,31

Slatinska banka d.d. -10,64% 71,50 6.405,70

Hoteli Maestral d.d. -10,00% 81,00 9.969,52

Liburnia Riviera Hoteli d.d. -9,90% 1.802,01 16.228,19