Tema broja Potpisan projekt ForestFlowcasopis.hrsume.hr/pdf/237.pdf · Obzirom na ponavljanje ovakvih djela, od-nosno nedjela, bojim se da su kazne preblage. U posljednjih deset godina

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 237 | Godina XX. | zagreb, rujan 2016. | issN 1330 – 6480

Šumarija na četiri rijekeVinkovi bunarići Sigurnost u lovu

Potpisan projekt ForestFlow

SmiljeOluje haraju SlavonijomGlobalni klimatski izvještaj

Izdvajamo...

Tema broja

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 237 l RUjAN 2016.

sadržaj 3 požarna sezona iza nas

6 smilje – prošlost, sadašnjost, budućnost

8 olujno ljeto donijelo i goleme štete u slavonskome gorju

10 temperatura zemlje u stalnom porastu

13 u potpunosti uređen Dubravkin put

14 sve je spremno za ForestFlow!

16 vinkovi bunarići izvrstan su primjer brige o svome reviru

22 šumarija na četiri rijeke

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Ul. kneza Branimira 1, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Goran Dorić, pogled s velikog rajinca 2 | zadnja stranica: Goran Dorić, Hrastova strizibuba 2 | Grafičko oblikovanje: Stjepan Laća | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

25 Beč - najzeleniji europski grad

26 sigurnost u lovu nije i ne može biti slučajnost

28 štetnici koji su digli Hrvatsku na noge

31 priroda naveliko koristi geometriju

34 šumski kralj nebeskih visina

36 Gljiva koja je podijelila gljivare

38 lovor - simbol slave i časti

39 Deset godina Dječjeg kutka

HRVATSKE ŠUME bRoj 237 l RUjAn 2016. 3

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Irena Devčić, arhiva

PožarI

Požarna sezona iza nas

Aktualno

Prema podatcima Službe za ekologiju Hrvatskih šuma, od 1. siječnja do 8. kolovoza ove godine izbilo je 90 požara u državnim i privatnim šumama te na poljoprivrednim površinama (onima koje su evidentirane u sklopu šumskih požara). Površinski to izgleda ovako: u državnim šumama opožareno je 4.824 ha, u privat-nim šumama izgorjelo je 225 ha, na poljoprivrednom zemljištu 137 ha.

Dobro obavljen posao

Unatoč zabrinjavajućim predviđanjima klimatoloških stručnjaka kako nas ove godine očekuje suho i vruće ljeto koje bi moglo rezultirati većim brojem požara,

sa zadovoljstvom možemo reći kako je barem do sada po-žarna sezona prosječna. Iako nije gotova, približava se svo-me kraju. Kolovoz polako prolazi, a u vrijeme pisanja ovog teksta Dalmacija je prekrivena oblacima i jakim pljuskovima. Dobra vijest za šumare i vatrogasce, loša za turiste koji hva-taju zadnje dane godišnjeg odmora. Rezime požarne sezone ukratko je ovakav, prema podatcima Službe za ekologiju Hr-vatskih šuma, od 1. siječnja do 8. kolovoza ove godine izbilo je 95 požara u državnim i privatnim šumama te na poljopri-vrednim površinama (onima koje su evidentirane u sklopu šumskih požara). Površinski to izgleda ovako, u državnim šumama opožareno je 4.824 ha, u privatnim šumama izgor-jelo je 225 ha, na poljoprivrednom zemljištu 137 ha. Uku-

pna opožarena površina prema Registru šumskih požara je 5.186 hektara. Najveći pojedinačni požari dogodili su se na području Šumarije Sinj i to početkom godine. Izgorjela je ve-lika površina od 1.144 hektara. Zbog nepristupačnog terena i minski sumnjivog područja požar je samo nadgledan, a u konačnici ga je ugasila kiša. Uglavnom je gorjela trava, a u šikari je požar bio prizeman te nije bilo štete na drvnoj masi. Drugi veliki požar zahvatio je područje Šumarije Drniš i to u ljetnim mjesecima. Požar je izbio 18. srpnja u večernjim satima, iznad zaseoka Kričke, u podnožju Moseća sa sjeverne strane. Nije bilo gašenja, jer je teren miniran i minski sum-njiv. Požar se širio u smjeru jugoistoka te se sam ugasio. Kako na navedenoj lokaciji često izbijaju požari, danima je gorjela suha trava i pojedinačni grmovi između kamenih blokova. Zbog čestih požara, nije bilo štete na drvnoj masi, a izgorjelo je 993 hektara.

4 HRVATSKE ŠUME bRoj 237 l RUjAn 2016.

ostali veliki požari, s opožarenom površinom preko sto hektara, zabilježeni su na području Šumarije Dubrovnik, 25. srpnja na 132,72 ha, te 3. kolovoza na 442,86 ha i Šumari-je Split, 25. srpnja na 808,11 ha. Veliki broj požara uzrokovan je prirodnim pojavama, najčešće gromovima, no požari iza-zvani ljudskom rukom još uvijek drže prvo mjesto najčešćih uzroka požara. Sredinom kolovoza mediji su izvijestili kako su požari na području Zadarske županije, predio Vrana, pod-metnuti od ljudske ruke. Mladi piroman je pronađen i uhi-ćen, a odgovarat će za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine ljudi. Zakonom o zaštiti od požara propisano je kako će se osoba koja namjerno izazove požar kazniti nov-čanom kaznom u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kaznom zatvora do 60 dana. Ako je požar uzrokovan iz ne-haja, a takvih je većina, kazne su od dvije do 15 tisuća kuna. Ukoliko vatra zaprijeti naseljima i dovede u opasnost ljude i kuće, krivci se gone za kazneno djelo protiv opće sigurnosti, za što je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina za-tvora. Bilo bi zanimljivo vidjeti kakva će presuda biti izrečena mladiću iz Vrane. Obzirom na ponavljanje ovakvih djela, od-nosno nedjela, bojim se da su kazne preblage. U posljednjih deset godina nastalo je 2.320 šumskih požara u kojima je opožareno 84.250 hektara šuma i šumskog zemljišta.

Požari otvorenog prostora u republici Hrvatskoj u ukupnim štetama izazvanim prirodnim nepogodama su-djeluju sa 6-8 % (iznimno do 12 %), ali zbog potencijalne razornosti, sezonskog karaktera i prostorne određenosti (priobalje) koje su u izravnoj vezi sa sigurnim odvijanjem turističke sezone, protupožarnoj zaštiti u RH poklanja se po-sebna pozornost. Izbijanje požara u 95 % slučajeva vezano je za ljudsku aktivnost, dok je svega 5 % požara izazvano pri-rodnom pojavom (najčešće udarom groma). Najugroženija područja su četiri dalmatinske županije, od kojih se posebno

ističu Šibensko -kninska i Splitsko - dalmatinska gdje, oro-grafski čimbenici, kao što su nadmorska visina, izloženost sunčevim zrakama ili vjetrovima, nagib i oblici terena više-struko povećavaju vjerojatnost izbijanja požara. Šumski po-žari su najveća i stalna opasnost za šume ovog područja. U požarima stradaju veliki kompleksi šuma, što za posljedicu ima promjenu izgleda okoliša, smanjenje kvalitete tala, stva-ranje uvjeta za pojavu erozija i odrona, promjene ekološke ravnoteže. Štete na šumama su velike, a sanacija opožarenih površina iziskuje značajna financijska sredstva. U to smo se uvjerili prošle godine nakon velikog i katastrofalnog poža-ra na Pelješcu, čije posljedice će se osjećati još godinama. Na Pelješcu je i dalje glavno pitanje što ili tko je zapalio pola ovog poluotoka. Uzroci do danas nisu poznati ili barem jav-nost s njima nije upoznata. Ljudi su izgubili kuće, maslinike, vinograde, izgorjele su prekrasne borove šume, a ostala crna zgarišta čije tlo ispire i odnosi bujica pri svakom malo jačem pljusku. Šteta će se s godinama sanirati, ali po kojoj cijeni?

Namjerno ili nenamjerno izazvani požari morali bi biti strogo kažnjavani. Možda bi jedino takve odgojne mjere re-zultirale manjim brojem požara. Jer, što reći za pojedince koji bez razmišljanja bace opušak cigarete u suhu travu koji iza-zove požar u kojem pogine 13 vatrogasaca na Kornatima? Ili netko tko iz samo njemu poznatih razloga zapali rolu toalet-nog papira na španjolskom otoku La Palma te (ne)namjer-no izazove požar koji opustoši 7 % ukupne površine otoka i odnese život šumara koji je pomagao u gašenju požara? Jesu li zaista manje krivi ili manje odgovorni za svoja djela? Hrvatska je ove godine dobro prošla, požari koji su bjesnili diljem Europe, od Portugala preko Španjolske do Francu-ske, izbrisali su pred sobom šumske krajolike, teško stjecanu imovinu, i što je najgore ljudske živote. Požari su prirodna katastrofa koja, baš kao i svaka druga prirodna katastrofa, iza sebe ostavlja pustoš i razaranje. No, možemo li ih nazvati pri-rodnom katastrofom i kada ih uzrokuje ljudska ruka? Prema statističkim podatcima, vidjeli smo, takvih je 95 %. Prirode u ovoj prirodnoj katastrofi ima zapravo vrlo malo.

Skupa obnova opožarenih površina

Unatoč najavama, požarna sezona je bila prosječna

Aktualno



Foto: Goran Vincenc

Smilje – prošlost, sadašnjost, budućnostPomama koju je posljednjih godina izazvao lov na tre-

nutno najvrjedniju biljku u Hrvatskoj može se opisati s riječima Zlatna groznica, jer se radi o biznisu koji cije-

nama dostiže i prestiže cijene zlata. Naime, kilogram eterič-noga ulja od mediteranske biljke Helichrysum italicum, iliti smilja, doseže vrtoglavih 1.800 eura na svjetskome tržištu. Treba napomenuti kako je riječ o ulju dobivenom iz samo-niklih biljaka kakve rastu na cijelom području našega Medi-terana.

Iako se ova ljekovita biljka, čije eterično ulje ima veliku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, bere na ovim prostorima još od vremena Rimskog Carstva, tržište je zadnjih 5 godina doživjelo nevjerojatan skok. Prošla, 2015. godina, ovdje se ističe kao rekordna, kada je cijena za kilo-gram prešla magičnu brojku od 2.000 eura. Visoke cijene privukle su na tržište veliki broj sakupljača i plantažnih uz-gajivača ove biljke, a svi oni traže svoje mjesto pod suncem. Naš Mediteran predstavlja idealno mjesto za uzgoj smilja jer

Riječ Uprave


Riječ Upraveje kvaliteta ulja od smilja uzgojenog na području srednjeg Mediterana na najvišem nivou. Teoretski, smilje može rasti i u Međimurju te se dalje prerađivati no kvaliteta tog ulja nije ni blizu onoj s Mediterana. U Srbiji su se također pojavile prve plantaže smilja iako je tamo sastav tla kao i klimatske prilike daleko od idealnih za ovu biljku. No, svatko tko nađe računi-cu ima legitimno pravo započeti svoj biznis i od njega ubirati plodove svoga rada.

Zanimljivo je kako je uopće do te pomame došlo. Na in-ternetu se mogu naći brojni članci o tome kako je ekspanzi-ju potražnje za uljem smilja potaknuo rat u Siriji, koja je do tada bila najveći plantažni proizvođač na svijetu. Iako je to djelomično točno, treba napomenuti kako su Sirijci uzgaja-li drugu vrstu smilja, Helychrysum persicum dok ovaj „naš“ Helichrysum italicum, koji daje i najkvalitetnije ulje, raste na području Korzike, Sardinije, južne Italije, Hrvatskog primorja, zapadne Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke.

Do porasta potražnje smilja u svijetu došlo je usporedo sa globalnim trendom okretanja prema prirodnim načinima liječenja i njege tijela. Industrija eteričnih ulja i aromatera-pije bilježi iz godine u godinu sve veći porast, a smilje je u toj branši prepoznato kao vrhunski proizvod. Najveća količi-na eteričnoga ulja koje se proizvede završi u maloprodajnim bočicama različitih brandova u ljekarnama, bio-marketima i u posrednoj prodaji mrežnoga marketinga. SAD, razvijene zemlje EU, te Australija najveća su tržišta i glavni potrošači proizvoda na bazi eteričnog ulja od smilja.

Još do prije pet godina cijene i potražnja nisu bile značajne kako bi plantažiranje bilo isplativo. Porastom po-tražnje za eteričnim uljem i kod nas se pojavila potreba za plantažnom proizvodnjom, no ipak u manjoj mjeri nego u susjednoj Hercegovini. Samoniklo smilje nikako ne može zadovoljiti količine potrebne kozmetičkoj industriji, stoga su pojedinci prepoznali priliku i uložili u plantažni uzgoj smi-lja. Kulminacija je nastupila 2015. godine kada su pojedini predstavnici medija javno zagovarali kako bi na Pelješcu na-kon požara, umjesto obnove alepskoga bora, trebalo saditi plantaže smilja. Iako smilje daje lijepe male žute cvjetove i laiku je jasno kako turisti, od kojih živi cijela država, odmor doživljavaju kroz cvrčke, valove i miris borovine.

Nažalost, pohlepa pojedinih berača koji su spremni radi zarade ući i na privatna područja, te tamo pobrati sve što ra-ste, rezultirala je brojnim sukobima koji su često bili na rubu incidenta. Za sada, srećom, nitko nije stradao, no postavlja se pitanje koliko je incidenata potrebno da bi se strasti stišale i da se ovaj unosan posao regulira na opću korist svih koji se bave sakupljanjem i preradom smilja. Ipak, vremena visokih cijena, čini se, polako dolaze svome kraju.

Iako je ove godine zabilježena stagnacija cijena eterično-ga ulja, za iduću se godinu već pretpostavlja kako će doći do pada cijena, jer će se pojaviti velika količina smilja na tržištu, što divljeg, a što plantažno uzgojenog. To ne smeta brojnim ulagačima pokrenuti procese sadnje i prerade jer trenutno jedino što vide jest zarada. Naravno, takva situacija odgovara velikim igračima koji će većom količinom na tržištu moći dik-tirati otkup i cijene. Za očekivati je kako će se veći otkupljivači početi dogovarati i javno krenuti s niskom otkupnom cije-

nom, što će se loše odraziti na naše proizvođače eteričnoga ulja od smilja.

Kako bi učinile pozitivan korak prema regulaciji odnosa između proizvođača i prerađivača te otkupljivača, Hrvatske šume d.o.o. su ove godine promijenile model u odnosu na prošlu godinu, što je izazvalo pozitivne reakcije kod većine berača koji su bili suglasni sa promjenom. Nai-me, prošle je godine zbog međusobnih sukoba berača često morala intervenirati i policija. Kako bi izbjegli takvu situaciju, postavljeni su identični uvjeti za sve berače, što se može vi-djeti iz Odluke koja je potpisana 1. lipnja ove godine. Nadalje, navodi se da će se ugovori sklopiti sa subjektima koji nema-ju dospjelog duga prema Hrvatskim šumama d.o.o. te koji posjeduju Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za sakupljanje smilja u 2016. godini. Ugovor nisu mogli sklopiti oni subjekti koji u upravljačkim ili vlasničkim udjelima imaju tvrtke i obrte koji imaju dug prema Hrvatskim šumama d.o.o. Svi subjekti koji se bave sakupljanjem smilja i drugih nedrv-nih šumskih proizvoda dužni su Hrvatskim šumama dostavi-ti popise berača i istima ukazati na dužnost pribavljanja po-pratnica za sakupljeno smilje. Ukoliko to ne učine, prijeti im raskid Ugovora o sakupljanju koji su sklopili sa tvrtkom Hr-vatske šume d.o.o. Također, bilo je potrebno priložiti Potvrdu nadležne Porezne uprave o ispunjenim obvezama plaćanja svih dospjelih poreznih obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne stariju od 30 dana.

Na ponuđene uvjete pristalo je 10 prerađivača i svi do jednoga potpisali su kako pristaju na povećanje cijene sa jedne na 2,5 kuna. Apsolutno sve tvrtke koje su sa Hrvatskim šumama d.o.o. potpisale pismo namjere imale su identične uvjete kao i ostale tvrtke koje se bave preradom smilja i koje posluju na tržištu. Dakle, ne pogoduje se nikome jer svi koji imaju pravo sakupljanja imaju jednaku cijenu po kilogramu. Sve navedeno može se provjeriti na portalu Hrvatskih šuma u rubrici Javni pozivi/Nadmetanja.

Nažalost, pojedinci su pokušali iskoristiti medijsku hajku koja se krajem srpnja digla protiv Hrvatskih šuma kako bi svoj privatni interes progurali pod opći. Tako su se nedavno u medijima pojavile izjave pojedinih prerađivača smilja koji su prozvali tvrtku Hrvatske šume za kršenje zakona tvrdeći da su mimo važećeg cjenika povisile cijenu kilograma smi-lja, čime su pogodovali onima koji rade na crno. Ako je tako, zašto je onda većina pristala na fer igru i identične tržišne uvjete?

Kada govorimo o beračima na crno potrebno je napo-menuti kako su Hrvatske šume d.o.o. imale već nekoliko in-tervencija u suradnji sa policijom RH kako bi spriječile berače bez dozvola u nelegalnom branju šumskih proizvoda.

Nadalje, iz točke 2. spomenute Odluke vidljivo je kako je predmet prodaje 885.600 kilograma, što je daleko manje od 10.000 tona koliko je napisano u medijima. U Hrvatskim šumama d.o.o. nitko nikada nije spominjao cifru od 10.000 tona.

Prema svemu sudeći riječ je o malicioznom pokuša-ju ocrnjivanja Hrvatskih šuma d.o.o., a povod je uvođenje reda u jedno vrlo unosno tržište, što očito ne odgovara baš svima.


LJetne oLUJe

olujno ljeto donijelo i goleme štete u slavonskome gorju

U prošlome smo broju pisali o velikim štetama koje je napravilo olujno nevrijeme na područjima kojima gospodare šumarije Darda i osijek, UŠP osijek. Ljetne oluje koje su ove godine vrlo česte na području izme-đu Drave i Save nastavile su šumarima stvarati probleme, pogotovo na području UŠP Požega i UŠP našice, ali je stradala i UŠP bjelovar.

Ovo ljeto obilježile su brojne ljetne oluje koje su praćene ledom i jakom kišom napravile goleme štete kako na poljoprivrednim usjevima tako i na šumskim sastojina-

ma. U prošlome smo broju pisali o štetama nakon oluje koja je pogodila osječko područje i već tada najavili kako ćemo za ovaj broj pripremiti prilog o štetama na području UŠP Požega, UŠP Našice te UŠP Bjelovar. No, kako je od onda pa do izlaska novo-ga broja, ista područja pogodila ne jedna, već tri oluje, šumari još uvijek zbrajaju štete, ali već je sada vidljivo kako će one biti uistinu velike. Iako ljeto još uvijek nije gotovo, možemo reći kako je sezona najgorih vrućina, pa tako i mogućih ljetnih oluja ,iza nas, te se nadamo kako daljnjih šteta više neće biti.

Na terenu je najgore prošla Šumarija Požega, UŠP Požega. Na području gospodarske jedinice Poljadijske šume područja sa najvrjednijim hrastom lužnjakom na cijeloj podružnici, oluja je napravila pravi kaos kada se spustila iz pravca Pleternice i Tra-para te u širini od nekakvih 400 metara uništila sve pred sobom.

Prizori koje smo tamo zatekli ukazuju na nevjerojatnu snagu sile prirode. Porazbacana stabla te doslovno samlje-veni hrastovi kapitalci po cijeloj šumi ukazuju kako je ovo bila nevjerojatno jaka oluja. Samo u GJ Poljadijske šume bit će gotovo 5.000 m³ slučajnoga prihoda bruto mase (obilazak terena i doznaka još uvijek su u tijeku). Najviše je stradao lu-žnjak, no ima i dosta trešnje te ostalih voćkarica, kao i graba.

- Nepojmljiva mi je snaga koja može samljeti hrast od 60-ak centimetara u prsnome promjeru i polomiti ga poput ši-bice, - rekao nam je prilikom obilaska tog područja upravitelj Šumarije Požega, Tihomir Bilić. Ono što je nevjerojatno jest kako su sušci ostali stajati, dok su zdrava stabla nastradala.

- Na žalost, problem kod ljetnih oluja jest taj što lisna masa koja se nalazi na stablu pruža otpor vjetru. Kada je on snažniji od stabla, kao što smo imali slučaj u gospodarskoj je-dinici Poljadijske šume, lomi ga i izvaljuje. Kako sušci nemaju lisnu masu, otpor prema vjetru je manji i zbog toga imamo situaciju gdje su upravo sušci ostali stajati, - objasnio nam je voditelj UŠP Požega, Dražen Dumančić.

Upravitelj Šumarije Požega tihomir Bilić, pored polomljenog kapitalca hrasta lužnjaka

Voditelj UŠP Požega Dražen Dumančić pored šumske ceste uništene u bujici

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Goran Vincenc, Šumarija Lipik

Aktualno


probijaju planirani budžet. U tijeku je izrada troškovnika i određivanje prioriteta saniranja i popravaka.

Šteta nije bila samo na infrastrukturi, stradala je i drvna masa i to u Šumariji Donji Miholjac koja se smatra nizinskom šumarijom. Tamo je stradalo oko 1.000 kubika drvne mase, uglavnom najvrjednijeg hrasta lužnjaka, što će se također morati sanirati u narednome razdoblju.

Velikih problema bilo je i u UŠP Bjelovar, na područ-ju šumarija Lipik, Sirač te Pakrac. Riječ je također o štetama na Papuku, ali i na Psunju, gdje je najveća oluja zabilježena koncem lipnja ove godine, a prethodilo joj je nekoliko manjih oluja. Na području tih triju šumarija doznačeno je ukupno

Prilikom obilaska terena imali smo se prilike uvje-riti kako štete od oluje nisu samo na drvnoj masi, već i na infrastrukturi. Međutim, pravi problem predstavlja šteta na infrastrukturi koja se nalazi na privatnim parcelama, a preko kojih vodi put do područja u kojima se nalazi sječina od Hr-vatskih šuma. Na predjelu Švapska šuma, iznad sela Češlja-kovci nalazi se privatna šuma kroz koju prolazi šumska cesta koju je bujica odnijela u dužini od gotovo 20 metara. Tom cestom dolazi se do predjela gdje je već posječena bukva u vlasništvu Hrvatskih šuma, spremna za prodaju, do koje je sada nemoguće doći. Pitanje je koliki je interes vlasnika za obnovom ove ceste jer je riječ o velikoj investiciji koja se si-gurno privatniku neće tako lako isplatiti.

Štete nisu zaobišle niti našičku podružnicu i to uglav-nom brdske šumarije koje se nalaze na sjevernim papučkim obroncima. Tamo je od početka godine zabilježeno nekoliko značajnih šteta od nevremena, no tijekom ljetnih mjeseci štete od oluja su donijele drastično povećanje troškova sa-nacije. Posebice se to odnosi na brdske šumarije: Orahovicu, Ćeralije, Čačinci, Slatinu i Voćin gdje su zabilježene velike štete na infrastrukturi. Povećano održavanje i kontinuirano obnavljanje, pogotovo na cestama koje su potrebne za izvr-šenje sječe i izrade, te za privlačenje drvnih sortimenata od-nosno otpremu, doveli su i do povećanog ulaganja novčanih sredstava. Planirani iznos će se na našičkoj podružnici morati povećati jer se procjena ukupnih šteta kroz povećano održa-vanje kreće i do 1,5 milijuna kuna. Zbog sanacije putova po-trebnih u proizvodnji najvjerojatnije će se morati odustati od gradnje planirane trase šumske ceste jer troškovi višestruko

Slučajni prihod u Šumariji Požega

Izvaljena stabla na cesti Jakšić - trapari

Aktualno


4.288 m³ drvne mase od čega čak 1.000 m³ oblovine. Kada bi zbrojili i ostale štete koje su ove godine pogodile područje bjelovarske podružnice dolazimo do slučajnog prihoda od 9.255 m³ bruto drvne mase, odnosno oko 1.900 m³ oblovine.

Na žalost, klimatske promjene su itekako vidljive na pro-storu današnje Hrvatske, iako kao država imamo mali utjecaj na to. Problem je globalni industrijski razvoj koji je do te mje-re poremetio klimatske prilike da ćemo u bliskoj budućnost sve češće morati ostavljati prostora u planovima za slučajni prihod koji će, prema svemu sudeći, postati neizostavni dio šumarskoga posla.

Izvaljena stabla u šumariji Lipik

Izvaljeni hrast lužnjak

Aktualno

Temperatura, podizanje nivoa mora i emisije plinova s efektom staklenika dostigli su rekordne nivoe proš-le godine, što 2015. čini najgorom u novijoj povijesti,

barem što se tiče zagrijavanja planeta, pokazuje zadnji iz-vještaj. Većina indikatora za klimatske promjene nastavlja pokazivati tendenciju daljnjeg zagrijavanja Zemlje, pri čemu su rekordno visoke temperature zabilježene drugu godinu zaredom, navodi se u izvještaju pod nazivom Stanje klime na čijem su radu sudjelovali brojni znanstvenici diljem svijeta. U izvještaju se promatra gotovo 50 različitih aspekata klime. Izvještaj još nazivaju i godišnji sistematski pregled Zemlje. Ujedno, WWF je objavio kako je čovječanstvo do 8. kolovo-za ove godine potrošilo proračun prirodnih resursa za čitavu godinu. U minus smo ušli ranije nego ikad prije. Dan ekološ-kog duga označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti. Emi-sije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60 % potražnje čovje-

GLoBaLnI KLImatSKI IzVJeŠtaJ

temperatura zemlje u stalnom porastu

Izvještaj o klimi za 2015. godinu izradilo je više od 450 znanstvenika iz 62 zemlje te će biti objavljen u glasilu Američkog meteorološkog društva. U nje-mu je potvrđeno ono što je bilo poznato još u siječ-nju, a to je, da je u 2015. godini svjetska temperatu-ra površine postigla rekordnu razinu drugu godinu zaredom te je s lakoćom premašila rekord iz 2014. za 0,1 stupanj Celzija.

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: arhiva


mathis Wackernagel – izvršni direktor i suosnivač Global Footprint networka

resursi su iscrpljeni početkom kolovoza

Aktualno

čanstva od prirode. Ako želimo postići zadane ciljeve klimat-skog sporazuma, kojeg je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja svijeta, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, od-nosno drukčiji način života na našem jedinom planetu.

- Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga po-stigli bit će potrebno mnogo truda, rekao je Mathis Wacker-nagel, suosnivač i izvršni direktor Global Footprint Networka.

- Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i

troškove povezane s utjecajem klimatskih promjena na nea-dekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje, - istaknuo je Wackernagel.

najviši ekološki otisak u našoj regiji ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Herce-govina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Pre-ma WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje naše regije žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Neke zemlje ipak prihvaćaju izazov. Kostarika je, primjerice, u prva tri mjeseca 2016. godine čak 97 % svoje električne energije proizvela iz obnovljivih izvora. Portugal, Njemačka i Velika Britanija također su dostigli nove razine uporabe obnovljivih



izvora energije, dok je vlada u Kini osmislila plan za smanje-nje potrošnje mesa kod svojih građana za 50 %, što će emi-sije ugljičnog dioksida iz kineske stočarske industrije sma-njiti za jednu milijardu tona do 2030. godine. Kako globalna populacija i potrošnja rastu, Dan ekološkog duga pomaknuo se sa kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine. Prošla je godina, ujedno, bila i najtoplija od sredine 19. stoljeća, potvr-đeno je novim izvještajem u kojem su navedeni i novi rekordi u razinama temperature zemlje, mora, oceana i stakleničkih plinova. Izvještaj o klimi za 2015. godinu izradilo je više od 450 znanstvenika iz 62 zemlje te će biti objavljen u glasilu Američkog meteorološkog društva. U njemu je potvrđeno ono što je bilo poznato još u siječnju, a to je da je u 2015. go-dini svjetska temperatura površine postigla rekordnu razinu drugu godinu zaredom te je s lakoćom premašila rekord iz 2014. za 0,1 stupanj Celzija. Većina indikatora za klimatske

Učinci el nina od 1997. do 2015. godine

Pacifička država Kiribati neće postojati za 60 godina

Aktualnopromjene nastavlja pokazivati tendenciju zagrijavanja pla-nete. Taj trend će, kako se očekuje, biti potvrđen i ove godine, jer je prvih šest mjeseci 2016. bilo najtoplije do sada. Struč-njaci ukazuju da je prirodni fenomen El Nino, koji je bio izu-zetno jak prošle godine, doprinio jačanju općeg zagrijavanja.

nivo mora također je dostigao najvišu točku, sa 70 milimetara više nego prosjek registriran 1993. godine. Nivo mora raste postepeno na cijeloj planeti, s porastom od oko 3,3 milimetra godišnje, ali taj rast je brži na nekim mjestima Pa-cifika i Indijskog oceana te postoji opravdani strah da će i da-lje rasti narednih desetljeća. Time se ugrožavaju milijuni sta-novnika na obalama. Porast razine mora doveo je i do pojave prvih klimatskih izbjeglica. Državljanin Kiribatija, otočja u Ti-hom oceanu, pokušao je postati prva osoba na svijetu kojoj je odobren status izbjeglice zbog klimatskih promjena. Još 2007. godine, Teitiota je sa svojom obitelji stigao na Novi Zeland. Četiri godine kasnije, u rutinskoj kontroli prometa, uhvaćen je jer mu je viza, temeljem koje je boravio u toj zemlji, istekla. No, nije se tek tako dao nagovoriti da se vrati u domovinu. Angažirao je odvjetnike i tvrdio da je njemu i njegovoj obi-telji potrebna zaštita budući da zbog rastuće razine mora na Kiribatiju više ne mogu biti sigurni. Uslijedila je višegodišnja sudska bitka za priznanje statusa prvog svjetskog klimatskog izbjeglice. Za državu Kiribati mogli smo u Hrvatskoj čuti ne tako davno kada je tadašnji ministar vanjskih poslova, uz suspregnuti smijeh, predložio Vladi diplomatske odnose iz-među naše dvije zemlje. Prijedlog je usvojen, a mi smo sa-znali za jednu malenu otočnu državicu u Tihom oceanu koja se bori za vlastiti opstanak protiv mora. Predsjednik Kiribata predviđa da će taj otok za 60-ak godina biti nenaseljiv. Kiri-bati bi mogli nestati zbog podizanja razine mora koje potiče topljenje ledenjaka uslijed povećanja emisije ugljičnog diok-sida. Stanovnici Kiribatija svaki se dan bore protiv klimatskih promjena, ali znaju da je to bitka koju će, prije ili kasnije, nji-hova zemlja nesumnjivo izgubiti.


Na udaljenosti od svega 500 metara od Ilice, gdje se na uskom prostoru tiskaju pješaci, biciklisti, tramvaji i automobili, sada postoji jedinstven prirodni kutak ure-

đen po mjerilima urbanog, a ujedno i prirodi sklonog čovjeka. Udruženim snagama radne jedinice Hortikultura i Odjela za ekologiju Uprave šuma podružnice Zagreb, Dubravkin put je pretvoren u potpuno uređenu, po nekima od sada i najljepšu šetnicu u gradu Zagrebu. Potpuno uređen Dubravkin put pru-ža potpunu komociju, jer su uz urednu stazu nasutu sipinom postavljene brojne klupe, koševi za otpad i rasvjetna tijela, tako da je njome ugodno prošetati i u večernjim satima. Pri tome prirodni ugođaj duž dva kilometra staze stvara oko 130.000 m2 šumske površine koja predstavlja zelena pluća grada.

Početak obnove seže u 2014. godinu kada je Zagreb više puta poharalo olujno nevrijeme. Uslijedio je početak obnove u sklopu gradskog projekta uređenja šetnice Dubravkin put u suradnji radne jedinice Hortikultura i Odjela za ekologiju UŠP Zagreb.

Radnici radne jedinice Hortikultura, koja je u sastavu Upra-ve šuma podružnice Zagreb, do danas su obnovili sve drvene klupe i koševe za otpad. Na dijelu šetnice koja vodi neposred-no uz potok Tuškanac ugradili su 600 metara drvene hrastove ograde koja se skladno uklapa u okoliš ove prirodne šumske udoline. Pobrinuli su se za uređenje pristupa stepenicama od kojih se većina nalazi ponad Ljetnog kina Tuškanac. Izradili su i postavili četrnaest edukativnih tabli čiji je sadržaj osmisli-la Irena Franjić, stručna suradnica za ekologiju na Odjelu za ekologiju UŠP Zagreb. Izvršili su zamjensku sadnju sa stotinjak sadnica hrasta kitnjaka starosti 2 + 2 koje su za sada podupr-te bambusovim štapovima, a koje se nalaze u blizini Ljetnog kina Tuškanac. Sadnji je prethodila sanitarna sječa stabala, sve s ciljem ugodnog i sigurnog boravka u prirodnom okolišu. Za-grebački Holding d.o.o. pobrinuo se za izradu odvodnje kanala i kanalica koji se prostiru duž staze. Završni sloj staze uvaljan je prirodnim kamenim agregatom - sipinom.

noVo LIce zaGreBačKe ŠetnIce

U potpunosti uređen Dubravkin put

Edukativne table koje čine stazu ne samo dodatno lijepom, nego i poučnom i zanimljivom, proizvod su inovativnog tima u radnoj jedinici Hortikultura gdje su osmislili i izradili masivne drvene okvire s malenim krovovima u koje su urezane linije na način da daju privid crijepa. Obojeni su u tamnosmeđu boju pa se kao takvi savršeno uklapaju u prirodno - urbani okoliš. Tekstovi na njima su napisani na hrvatskom i engleskom jezi-ku, što predstavlja doprinos turizmu glavnoga grada Hrvatske.

Radna jedinica Hortikultura uložila je velike napore da sta-za dobije konačan izgled prije početka Univerzijade 2016. koja se ljetos održavala u Zagrebu. Zagrepčanima ostaje na trajno uživanje i ponos.

Šetnica za bijeg od svakodnevice, prošetati psa, mjesto za rekreaciju, kutak za opuštanje na klupi uz neko zanimljivo štivo, sve to nudi Dubravkin put, zagrebačka šetnica koja je uvelike zahvaljujući Hrvatskim šu-mama d.o.o. postala i više od toga. od ovoga ljeta Zagrepčani i njihovi gosti na informativnim tablama duž staze mogu pročitati zanimljive crtice iz povijesti glavnoga grada, doznati koje su to općekorisne funkcije šuma i šumske zajednice ili se zabaviti determinacijom biljaka i životinja.

Događaji

Uspjela obnova

zagrebački komadić rajaTekst ■ Foto: marija Glavaš


Veliki uspjeh Službe za strateški razvoj i upravljanje proizvodnim procesima Hrvatskih šuma d.o.o. kojoj je odobren još jedan hvale vrijedan projekt za koji će biti

osigurana sredstva iz EU fondova. Riječ je o projektu Fore-stFlow rađenom u sklopu IPA prekogranične suradnje izme-đu Hrvatske i Srbije u financijskom razdoblju 2007.-2013., koji za cilj ima unaprijediti zaštitu lokalnome stanovništvu od poplava u posavskome dijelu Slavonije koji je prije dvije godine nastradao od poplava. Prema nacrtu projektom bi se, pored zaštite ljudi i imovine osigurala i provedba zaštite pri-rode u projektnom području Spačvanskoga bazena Vukovar-sko - srijemske županije te Sremskog upravnog okruga, čime bi se obnovila područja zahvaćena poplavama 2014. godine. Partneri u ovome projektu sa hrvatske strane jesu Hrvatske šume d.o.o., kao vodeći partner, Hrvatske vode te Institut za međunarodne odnose, dok su partneri sa srpske strane JP Vojvodinašume, JVP Vode Vojvodine, te Institut za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu. Projekt kreće sa realizacijom već u rujnu, a prema planu trebao bi trajati 24 mjeseca.

Važno je naglasiti kako je ovaj projekt u potpunosti pri-premljen vlastitim kapacitetima, što je veliko priznanje za Hrvatske šume.

Tim povodom, u dvorani zgrade UŠP Vinkovci organizi-rano je svečano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt ForestFlow koji je u ime Hrvatskih šuma potpisao predsjednik Uprave, Ivan Pavelić, dok je u ime Agen-cije za regionalni razvoj Republike Hrvatske ugovor potpisala v.d. ravnateljica, Matilda Copić.

noVI eU ProJeKt

Sve je spremno za ForestFlow!Hrvatske šume d.o.o. nositelj su još jednog projekta koji će se financirati sredstvima iz EU fondova. Riječ je o obnovi infrastrukture te uspostavi prekograničnih sustava zaštite građana od poplava koji će se provesti u suradnji sa partnerima iz Srbije. Projekt pod nazivom ForestFlow startat će već početkom rujna.

- Projekt ForesFlow četvrti je IPA-in projekt prekogranič-ne suradnje u kojemu sudjeluju Hrvatske šume i najveći do sada. Vrijedan je 1,4 milijuna eura, a EU ga financira u 85 postotnoj vrijednosti. Pola tih sredstava je hrvatski dio, a pola pripada partnerima iz Srbije. Cilj projekta je obnoviti područ-ja oštećena u poplavi 2014. godine i razviti učinkovitije su-stave zaštite u slučaju opasnosti od poplava u pograničnom području Vukovarsko – srijemske županije te Sremskoga okruga, - poručio je predsjednik Pavelić.

Potporu ovome projektu izrazio je svojom prisutno-šću i ministar regionalnog razvoja i EU fondova, Tomislav To-lušić, koji je tom prilikom izjavio:

- Ovaj projekt od iznimne je važnosti za Hrvatske šume, pogotovo Upravu šuma Vinkovci na čijem se području gos-podari sa jednim od najznačajnijih resursa, Spačvanskim bazenom. Drago mi je da su se na području gdje su prije dvije godine bile katastrofalne poplave prihvatili ovakvoga projekta zajedno sa partnerima iz Srbije. Čestitam svim sudi-onicima te se nadam kako će ovakvih projekata biti još više, - izjavio je ministar Tolušić.

Projekt je prisutnima približio Blaž Štefanek, viši stručni suradnik u Službi za strateški razvoj i upravljanje organiza-cijskim promjenama koji je predstavio ForestFlow dajući osnovne informacije o projektu. Tako je navedeno kako je opći cilj obnoviti područja oštećena u poplavi 2014. godine i razviti učinkovitije sustave zaštite od poplava u pogranično-me području. U okviru projekta radit će se na reintrodukciji

Svečano potpisivanje

Događaji

Tekst ■ Foto: Goran Vincenc


jelenske divljači u Spačvanskome bazenu, koja je stradala u poplavama, kojima će se ugraditi telemetrijske ogrlice za praćenje. Radit će se i prihvatilišta za jelene, bunari za divljač sa solarnim pumpama te motrionice za divljač, a izgradit će se i 2 kilometra šumske ceste koja će se nalaziti na područ-ju Šumarije Gunja. Pored toga, uredit će se i odvodni kanali, instalirati automatske stanice za mjerenje razine vode na Bo-sutu, a obnovit će se i kilometarske oznake na savskom na-sipu. Vrlo je važno naglasiti kako su očekivani ciljevi projekta bolja prekogranična suradnja u kriznim situacijama, pogo-tovo poplavama te prekogranična suradnja na monitoringu divljači te stvaranja plana.

Sudionici na potpisivanju ugovora

Sudionici na potpisivanju ugovora

osim ForestFlowa, Štefanek je prisutnima dao i osnovne informacije za projekt Naturavita kojim se planira razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima dunavsko – dravske re-gije. Ukupna vrijednost ovoga projekta jest 48 milijuna eura i bit će to najveći projekt Hrvatskih šuma u povijesti. Riječ je o projektu koji će se također provoditi na području Slavonije, a smatra se jednim od ključnih projekta za pokretanje razvoja istočne Hrvatske. Početak realizacije ovoga projekta trebao bi biti u siječnju iduće godine, a očekivano trajanje projekta je pet godina. Kao i projekt ForestFlow, i Naturavita će se u potpunosti realizirati kapacitetima Hrvatskih šuma.

nemile scene od prije dvije godine

Događaji


Kako stvari stoje, neće se stati na ovome, jer Služba za stra-teški razvoj i upravljanje proizvodnim procesima Hrvatskih šuma d.o.o. u planu ima još nekoliko važnih projekata koji bi uskoro mogli ugledati svjetlo dana. Od iznimne je važnosti re-alizirati sve te projekte jer nam oni otvaraju vrata za puno veće projekte koji bi mogli doći na red u bliskoj budućnosti. Prema stanju koje trenutno imamo u Hrvatskoj, šumarstvo, uz poljo-privredu i turizam, jedina su garancija opstanka hrvatskoga sela. Hrvatske šume d.o.o. stoga postaju poželjan partner u provedbi politika regionalnog i ruralnog razvoja Europske unije.

Poplave u Spačvanskom bazenu

Događaji

Blaž Štefanek tijekom prezentacije projekta

tabla s informacijama na ulazu u šumu

Planinari, izletnici, lovci, entuzijasti i ljubitelji prirode koji su imali prilike prolaziti šumama Papuka sa veličke stra-ne sigurno su imali prilike napiti se hladne vode iz broj-

nih uređenih izvora koje je lako naći u tom kraju. Brojni izvori uređeni su suhozidom i cijevi iz koje curi pitka voda, a pored svakog uređenog izvora možete naći lončić kako bi što lakše utažili žeđ. Obratite li pozornost, na svakom od njih piše naziv izvora te ime čovjeka koji je zaslužan za njihovo uređenje.

LUGarSKI PoSao

Vinkovi bunarići izvrstan su primjer brige o svome reviruLjepota lugarskoga posla leži u činjenici kako je lu-gar svakodnevno okružen prekrasnom prirodom i prizorima koji su običnome oku daleki i strani. no, pravi će lugar rado uložiti trud kako bi svoj okoliš učinio još ljepšim te ga prilagodio i drugim ljubite-ljima prirode. Pravi primjer svakako je Vinko Miletić, čuvar šume i lovišta u Šumariji Velika, UŠP Požega.


Zanimljivosti

Vinko pored izvora Lokve kojeg je sam uredio

Uređeni izvor eldovište

On je Vinko Miletić, lugar iz Doljanaovaca koji radi kao za-poslenik Šumarije Velika, UŠP Požega. Vinko obavlja posao čuvara šuma i lovišta od 1987. godine i do sada je radio na svim revirima Šumarije. Lugarski je posao započeo radeći na području Poljanske, Vrhovca, Kantrovca i Doljanca, a nakon Domovinskog rata u kojem je i sam sudjelovao, dolazi na po-dručje Velike i Kaptola. Vinkov teren obuhvaća 2.500 ha, a uz čuvanje šume i lovišta obavlja i druge poslove specifične u lu-garskome poslu. No, Vinko ima i zanimljiv hobi kojim je uspio spojiti svoj posao te ljubav prema prirodi, a to je održavanje izvora na području na kojemu radi.

Svoj prvi izvor Vinko je obnovio 2007. godine. Primijetio je kako se izletnici muče ne bi li se napili vode iz malenoga izvora pored ceste ponad Kaptola te mu je palo na pamet kako bi taj izvor iz kojeg izvire izvrsna pitka voda trebalo urediti. Nedugo nakon toga, sam je dovezao materijal za suhozid, smislio dizajn za zaštitu izvora te ga uredio prema zamislima koje je imao u

glavi. Vrlo brzo došlo je do pozitivnih kritika, kako kolega šuma-ra, tako i ostalih prolaznika i ljubitelja prirode. To ga je ohrabrilo da nastavi dalje te je nakon prvoga izvora obnovio još sedam, a svakome od njih je nadjenuo ime koje mu je, uz pomoć šablo-ne, dao ugravirati na svakome izvoru Božo Terzić, stručni surad-nik za iskorištavanje u požeškoj podružnici Hrvatskih šuma, za kojeg Vinko tvrdi kako ima ljepši rukopis. Tako danas bojni pla-ninari, gljivari, izletnici, ali i ljudi koji rade drva u šumi, a nadasve šumari koji dolaze i odlaze na posao, mogu uživati u izvorima: Crni virovi u šumskom predjelu Tisica, Gaj u šumskom predjelu Gajevi, Jankovića izvor u šumskom predjelu Krajčinac, Lokve u šumskom predjelu Lokve, Eldovište u šumskom predjelu Eldo-vište, Torine u šumskom predjelu Torine, Mladi gaj u šumskom predjelu Mladi gaj, te posljednji,obnovljeni izvor kojem je Vinko nadjenuo ime po sebi, Vinkov bunarić a nalazi se u šumskom predjelu Velika Bukva.

no Vinko nije stao na tome, već je uredio i okoliš pored svakog izvora postavivši klupu kako bi se slučajni prolaznici nakon okrjepe mogli i odmoriti. Na nekima od njih je uredio pristupni put uredivši ga u obliku drvenoga mostića, a kako ljubiteljima prirode ne bi bilo teško popeti se do samoga izvo-ra, na pojedinima je sproveo cijev koja dovodi vodu do dijela koji je većini ljudi mnogo pristupačniji. Ipak, detalj koji najbolje opisuje trud i rad koji je Vinko uložio kako bi uredio izvore sva-kako je maleni lončić pored izvora koji služi kako bi se žedni izletnici lakše napili, a nalazi se pored svakog izvora!

Svi izvori nalaze se u blizini šumskih putova što znači da ih divljač ne koristi jer osjete ljudski miris. Veprovi i srne radije piju vodu na potocima i žilama između jaraka gdje se ljudi ne pojavljuju.



Uređenje izvora rađeno je na Vinkovu inicijativu, uz po-dršku revirnice Irene Žarković te djelatnika Šumarije Pere Ma-tajića. Kako bi sve bilo lijepo i estetski oku ugodno trebalo je uložiti puno slobodnog vremena, rada i ljubavi. Vinko je svaki pojedini izvor obzidao, očistio, proširio prostor za klupe koje je napravio od materijala koji nije bio za daljnju prodaju i uredio je prilaze, a pomoć je imao od prijatelja u mirovini koji je ne-kada bio šumarijski djelatnik.

Ljubav i iskustvo prema uređenju bunara i izvora Vinko Mi-letić stekao je još kao mladi lugar od starijeg kolege s posla, pokojnoga lugara Mate Šebalja. Šumski izvori najčešće stra-davaju kod jačeg nevremena jer ih zatrpavaju vodene bujice i naslage lišća, što često dovodi do blokiranih vodenih propusta, što u konačnici dovodi do uništenja šumske infrastrukture. No ne i na Vinkovom području, jer on redovno poslije kiša obila-zi teren te čisti zaštopane kanale i propuste kako bi smanjio opterećenje vodenih bujica na šumske ceste, što je od velike važnosti u brdskome području. Time je svojoj Šumariji prište-dio goleme količine novca koje bi morali investirati u obnovu infrastrukture.

Lugar Vinko ponosan je na svoje lijepo uređene izvo-re, no kako na njegovom području postoje brojni izvori, plani-ra ih u budućnosti urediti sve! Želja mu je pokazati svima koji zalaze u šumu kako se šumari ophode prema svome radno-me mjestu. Tome u prilog idu i table koje je postavio na ulazu u šumu pored rampe na kojima su napisane osnovne infor-macije potrebne pojedincima koji ulaze u šumu. Takve table odmah daju do znanja kako je riječ o uređenom području o kojem šumari skrbe na odgovoran način. Kako je riječ o južnoj strani Papuka, kojeg često posjećuju brojni izletnici, uređeni izvori svakako ostavljaju lijepu sliku o šumarima ovoga kraja. Bilo bi prekrasno kada bi sve šume u Hrvatskoj bile uređene na ovaj način jer bi to zasigurno dovelo i do manjeg pritiska javnosti na našu struku.

Zanimljivosti

Uređeni pristup i klupa za odmor

Izvor s imenom i godinom uređenja

neizostavni lončić pored svakog izvora

Vijestice iz podružnicaUŠP GospićPlan proizvodnje drvnih sortimenata

do polovice kolovoza izvršen je sa 45,7 %, odnosno proizvedeno je 259 811 m³.

Na području cijele Uprave u tijeku je procjena oštećenosti stabala na bio-indikacijskim i osnovnim plohama. Pro-cjena će se obaviti na ukupno 20 ploha. Na do sad procijenjenim plohama za-brinjava povećana oštećenost stabala bukve.

U općini Karlobag održana je javna rasprava na kojoj je predstavljen prijed-log Urbanističkog plana uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene Cesa-rica - Trodražica, na kojoj je sudjelovala i Šumarija Karlobag.

Na području cijele Uprave intenzivi-rana je doznaka stabala

Uz pretpostavku da će se prirodna južna granica areala bukve i jele po-micati prema sjeveru, njemački znan-stvenici sa Sveučilišta u Freiburgu na području Šumarije Gospić zajedno sa suradnicima iz Hrvatskog šumarskog instituta postavili su pokusne plohe na površinama gdje pridolaze obična bu-kva i obična jela. Istraživanje će provo-diti znanstvenici Sveučilišta u Freiburgu pod vodstvom prof. dr. Heinza Renne-nberga te djelatnici Hrvatskog šumar-skog instituta. Na plohama se uzimaju uzorci tla, lišća, sitno korijenje, postav-ljeni su senzori za temperaturu i vlagu u tlu na tri različite dubine, prikupit će se taksacijski elementi, pratiti međusob-ni utjecaj susjednih stabala u sušnim i vlažnim razdobljima.

Povjerenstvo Ministarstva poljopri-vrede, Uprave šumarstva, lovstva i drv-ne industrije pregledalo je i prihvatilo Program gospodarenja za gospodarske jedinice Vidovača u Šumariji Perušić i Šedrvan-Bukova glava u Šumariji Gos-pić te Osnovu gospodarenja za gospo-darsku jedinicu Kompoljski vrh u Šuma-riji Otočac. Ostali radovi uređivanja se odvijaju uz dosta poteškoća zbog ne-dostatka stručnih kadrova, zbog čega je upitno izvršenje plana uređivanja šuma za tekuću godinu.

U proteklom razdoblju nije bilo ve-ćih požara niti su zabilježene štete pro-uzročene njima. Na svim šumarijama protupožarna zaštita provodi se prema utvrđenom planu.

UŠP BjelovarU prvih sedam mjeseci na radovima

sječe i izrade, od planiranih 719.000 m3 na razini cijele godine, izvršeno je 398.393 m3 ili 55 %, prodano je 464.035 m3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od 159.193.590 kn uz prosječnu cijenu od 343 kn/m3, izvršenje Plana prodaje je 65 %, a financijsko izvršenje je 72 %.

Dana 27. lipnja na području Šuma-rija Lipik, Čazma, Ivanska, Pakrac, Sirač i Veliki Grđevac dogodilo se orkan-sko nevrijeme, kada je u par sati palo gotovo 70 litara kiše na m2. Jak vjetar prouzročio je znatne štete, doznačeno je ukupno 9.255 m3 bruto drvne mase stradale vjetrolomom. Najveća šteta je na području Šumarije Lipik u gospo-darskoj jedinici Blatuško brdo gdje je stradalo 2.025 m3 bruto drvne mase, uglavnom bukve i hrasta kitnjaka, ve-ćinom u odsjecima glavnog prihoda, pred dovršnim sijekom. Doznaka prelo-mljenih i izvaljenih stabala je završena, a iz dostupnih podataka vidljivo je da su nastale velike štete na najvrjednijim sortimentima.

U tijeku su sanitarne sječe, doznače-no je ukupno 68.628 m3 sanitara. Ove je godine ponovo došlo do pojave većeg intenziteta sušenja kultura četinjača. Doznačeno je 13.371 m3 sanitara smre-ke, 30.172 m3 hrasta lužnjaka, 5.501 m3

hrasta kitnjaka, 7.948 m3 bukve, 2.831 m3 jasena i 5.458 m3 ostalih četinjača.

UŠP ogulinU mjesecu srpnju na radovima pri-

dobivanja drvnih sortimenata realizirano je 19.746,91 m³ drvne mase, što sa pret-hodnim mjesecima ove godine daje uku-pnu sumu izvršenja od 107.575,07 m³

(51,80 % realizacije plana). Ljetno vri-jeme pogodovalo je proizvodnji koja je stalno u porastu u odnosu na prethodno razdoblje ove godine, kada je zbog kiša te odlaska vlastitih kapaciteta na rad u druge podružnice, dinamika izvršenja bila manja od planirane.

Tijekom ljetnog vremena smanjena je provedba radova na biološkoj obno-vi šuma i to radova na njezi i podizanju novih sastojina, dok prevladavaju radovi na doznaci stabala, kao i radovi zaštite šuma. Tako realizacija za sedam mjese-ci ove poslovne godine iznosi 40,99 % od odobrenog plana.

U rasadniku Oštarije provode se ra-dovi na žetvi korovske vegetacije, kao i svi ostali radovi njega, a u svrhu podiza-nja školovanih šumskih i hortikulturnih biljaka.

Na području UŠP Ogulin u mjesecu srpnju izvođeni su radovi na izgradnji i održavanju šumskih prometnica, dok je nekoliko građevinskih strojeva na po-dručju drugih podružnica gdje izvode građevinske radove na izgradnji šum-skih cesta. U narednom periodu građe-vinski će radovi biti također provođeni i na području drugih podružnica, što ovi-si o planu i ukupnoj dinamici izvođenja svih radova.

UŠP osijekPočinje pojedinačni lov na mužjaka

jelena običnog, zatim slijedi selekcijski odstrjel jelenske divljači praćen pripre-mama i kasnije provedbom skupnih lovova na divlje svinje. Kroz sezonu je potrebno još odstrijeliti oko 550 grla jelenske divljači, oko 1.200 grla svinje divlje te oko 30 grla srne obične. Osta-li radovi u lovstvu odnose na obradu


rasadnik oštarije - UŠP ogulin


Vijestice iz podružnicaVijestice iz podružnicamesa, obradu trofeja, iznošenje hrane, praćenje prirasta, održavanje jednogo-dišnjih i višegodišnjih remiza te izradu potrebne dokumentacije. Odstrjel je i ove godine usmjeren na tržište lovnog turizma, a obzirom na rezervacije oče-kuje se bogata lovna godina.

Od uzgojnih radova u tijeku su nje-ge pomlatka i mladika, doznake stabala glavnog i prethodnog prihoda te velike količine slučajnog prihoda (sušci, vje-troizvale i vjetrolomi). Saniraju se i štete nastale nakon olujnog nevremena u ra-sadnicima.

UŠP Koprivnica Tijekom mjeseca srpnja realizacija

sječe i izrade iznosi 9.253 m³ oblovine i 18.057 m³ prostornog drva, što ukupno iznosi 27.310 m³.

Od uzgojnih radova tijekom srpnja rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 245 ha.

Završeni su terenski radovi na iz-mjeri za izradu Osnova gospodarenja za gospodarske jedinice Đurđevačke nizinske šume i Đurđevački peski na području Šumarije Đurđevac. U tijeku su terenski radovi na izmjeri za izradu Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Varaždinbreg na području Šu-marije Varaždin.

Završena su tretiranja hrasta zbog zaštite od pepelnice drugi puta na po-vršini od 201 hektara.

UŠP našiceOd uzgojnih radova u tijeku je do-

znaka stabala, njega pomlatka i mladika te orezivanje grana u plantažama.

Tijekom sječe i izrade F1 je ukupna proizvodnja u oblovini izvršena s 56 %, a u prostornom drvetu s 59 % u odnosu na plan. Za srpanj je izvršeno ukupno 32.497,84 m3.

Tijekom privlačenja F2 ostvareno je ukupno 19.062,04 m3. Vanjski izvođači izvršili su privlačenje u količinama od 6.798,45 m3.

Tijekom otpreme F3 ostvarene su količine od 11.610,44 m3 u oblovini i 21.300,40 m3 u prostornom drvetu, što ukupno iznosi 32.910,84 m3. Od toga su vanjski izvođači ostvarili 27.961,55 m3.

Drvna zaliha u šumi na dan 31.

srpnja iznosi 6511,82 m³ oblovine i 10.476,51 m3 prostornog drveta, što ukupno iznosi 80.988,33 m3. Drvna zaliha na pomoćnom stovarištu iznosi 10.818,58 m3 oblovine i 80.059,94 m3 prostornog drveta, što ukupno iznosi 26878,52 m3. Na glavnom stovarištu drvna zaliha iznosi 17.649,43 m3 u oblo-vini i 26.587,07 m3 prostornog drveta, što ukupno iznosi 44.236,50 m3.

Od početka godine do srpnja ukupno je otpremljeno 128.682,61 m3 trupaca i naplaćeno 68,8 milijuna kn, 2.201,77 m3 višemetrice i naplaćeno 327,6 tisuća kuna i 1.476.536,44 m3 ogrjevnog drveta i naplaćeno 23,4 mil. kn.

Realizacija BOŠ-a iznosi 101,8 tisu-ća kn, šumske proizvodnje 92,5 mili-juna kn, šumske mehanizacije 4,5 mil. kn, građevinarstva 2,4 mil. kn, lovstva 130,7 tis. kn, uređivanja šuma 1,3 tis. kn, rasadničarstva 812 kn, ugostiteljstva i turizma 1,2 mil. kn, ostalih djelatnosti 1,9 mil. kn, stručnih službi 558 tis. kn, što sveukupno iznosi 103,5 mil. kn.

UŠP KarlovacProizvodnja drvnih sortimenata u

mjesecu srpnju iznosila je 19.540 m3. Od godišnjeg plana za sedam mjeseci ukupno je posječeno i izrađeno 194.485 m3 drvnih sortimenata, što je 54 % plani-ranoga. Privlačenje drvnih sortimenata u istom razdoblju iznosilo je 144.838 m3.

U sedmom je mjesecu kupcima is-poručeno 21.034 m3 drvnih sortimenata, čija je financijska vrijednost 5,3 miliju-na kuna, a prosječna prodajna cijena 250 kn/m3. Od početka godine ukupno je isporučeno 210.845 m3 drvnih sorti-menata vrijednosti 62,0 milijuna kuna s prosječnom prodajnom cijenom od 294 kn/m3.

Za sedam mjeseci radovi biološke obnove šuma bez sredstava OKFŠ-a situi-rani su u vrijednosti od 6,3 milijuna kuna, što je 18 % planiranih sredstava na godiš-njoj razini. Najviše radova je napravljeno na njezi mladih sastojina, čuvanju šuma i izradi šumskogospodarskih planova.

Na području Pokupskog bazena pro-vode se sanitarne sječe poljskoga jasena koji se intenzivno suši u svim dobnim ra-zredima. Izvršen je pregled osnove gos-podarenja za GJ Trepča od Ministarstva poljoprivrede. U tijeku su terenski radovi na području Petrove gore.

UŠP VinkovciProizvodnja drvnih sortimenata za

srpanj iznosila je 23.901 m3, a za cijelo prethodno razdoblje od sedam mjeseci iznosi 228.526 m3. Od toga je 111.521 m3 oblovine, a 117.005 m3 prostornog drva, od čega je 28.085 m3 samoizrade, 45.135 m3 izvršeno je vanjskim izvrši-teljima radova, a ostalo (oko 150.000) izvršeno je vlastitim kapacitetima. Privla-čenje za prošli mjesec iznosi 18.408 m3, a za cijelo razdoblje 141.234 m3. Sve je izvršeno kapacitetima Hrvatskih šuma, od čega 95 % kapacitetima UŠP Vinkovci.

Ukupne zalihe drvnih sortimenata na kraju srpnja iznosile su 58.802 m3. Realizacija za srpanj je bila 27.756 m3 ili 9.406.436 kn, što je za cijelo prethodno razdoblje 222.564 m3 ili 102.253.476 kn.

Realizacija BOŠ-a ostvarena je s 8.518.518 kn, odnosno 20 % od planira-ne ili 43 % od prosjeka.

U ovom ljetnom mjesecu započe-la je sanitarna sječa, uglavnom sušaca hrasta lužnjaka. Od uzgojnih radova u tijeku su doznake prethodnog redov-nog i slučajnog prihoda, odnosno su-šaca, njege pomlatka i mladika, a zavr-šeno je dvokratno tretiranje pepelnice na oko 1.900 ha obnovljenih površina hrasta lužnjaka.

Iz područja ekologije, u tijeku je pra-ćenje osutosti krošanja na bioindikacij-skim točkama i osnovnim plohama u svim šumarijama koje gospodare hra-stom lužnjakom. Protupožarna sezona je u tijeku i s tim u vezi u potpunosti funkcionira motriteljsko-dojavna (op-hodarska) služba.

Što se tiče lovne sezone, izvršene su pripreme za početak rike običnog jelena, uređena su rikališta, tarupirane su bare, a počinje izvoz stočne hrane (repa).

UŠP nova GradiškaS današnjim danom ostvarena je

proizvodnja od 187.269,47 m³, što je 55,98 % od planiranog.

Na području cijele Podružnice u ti-jeku su radovi sječe i izrade F1 i privla-čenja F2. Angažirani su svi izvršitelji s ciljem izvršenja dinamičkog plana.

U proteklom su razdoblju rađeni svi planirani radovi koji po dinamici i teh-nologiji redovno dolaze u ovom razdo-blju godine.


Vijestice iz podružnica

PROFESIONALNE USLUGE U

Sječa stabala• Radovi šumskom žičarom

• Rad bagerom s vitlom • Manualna sječa motornom pilom

Trgovina drvom• Od ceste

• Od mjesta sječe

Već se više od 40 godina bavimo pružanjem šumarskih usluga po srednjoj Europi i opremljeni smo za rad na svim vrstama terena.

Harvestri i privlačenje

šumskim traktorima

Kontakt Hrvatska: Mrđen Milan, tel. +43/676/8363 7517Kontakt Slovenija: Kainbacher Josef, tel. +43676/83637417 i Zbasnik Franjo, tel. +43/676/8363 7444

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Holz Klade GmbH • Auenfischerstraße 61 • 9400 Wolfsberg • Koruška/Austrija+43/4352/811 47-0 • [email protected] • www.holz-klade.at

HOLZ KLADEGmbH SUMI

V

Vijestice iz podružnicaNa njegama pomlatka angažirani su

vlastiti radnici, radnici Agencije i podu-zetnici. Dio planiranih radova priprema staništa izvršen je vlastitim kapaciteti-ma, a bit će angažirana i vanjska usluga za spomenute radove.

Završena je doznaka sušaca i na-stavljena doznaka redovnog prihoda.

U rasadniku Cernik uglavnom se ra-dilo na njezi mladih biljaka plijevljenjem i strojno međuredno te zaštita protiv pepelnice.

Odjel za uređivanje šuma izvrša-vao je terenske radove u gospodarskoj jedinici Južni Dilj, reambulaciju međa u gospodarskim jedinicama Južni Dilj i Gradiška brda te izvanrednu reviziju za gospodarsku jedinicu Međustrugovi.

U šumskom građevinarstvu je, uz redovito održavanje, u Šumariji Slavon-ski Brod izgrađeno dodatnih 1.700 m donjeg stroja na šumskoj cesti Gradac I – Gradac II, a u Šumariji Stara Gradiška još 628 m donjeg stroja na cesti Rastovo u gospodarskoj jedinici Međustrugovi. U kamenolomu Perčin proizvedeno je 5.000 m3 tucanika.

Od projektiranja se završavaju ured-ski radovi na projektima šumske ceste Jelas u gospodarskoj jedinici Podložje Šumarije Stara Gradiška, te šumske ce-ste Borova kosa duljine 1.839 m i šum-ske ceste Ključ duljine 2.053 m u Šuma-riji Korenica.

UŠP ZagrebZavršavaju radovi njege pomlatka,

a započinju njege mladika. Također, započinju radovi na pripremi staništa za obnovu sjemenom, kao i za sadnju sadnica. Skidaju se ograde i postavljaju nove u sastojinama koje se obnavlja-ju sjemenom. Provedena je procjena oštećenosti stabala te evidentiran po-većan postotak oštećenosti.

S danom 15. kolovoza realizirano je 222.132,32 m³ drvnih sortimena-ta od čega 98.958,75 m³ oblovine i 123.173,57 m³ višemetarskog pro-stornog drva što iznosi 63,88 % plana proizvodnje. Privučeno je i izvezeno 807.843,13 m³, od čega 92.741,29 m³ oblovine i 75 101,84 m³ višemetar-skog prostornog drva. Zaliha drvnih sortimenata iznosi ukupno 24.457,94

m³, od čega je 8.680,36 m³ oblovine i 15.764,26 m³ višemetarskog prostor-nog drva. Prodaja se odvija putem ugo-vora, a licitiranje je izostalo zbog preop-terećenosti ugovornim obvezama.

U Šumariji Kutina, gospodarskoj jedinici Kutinske nizinske šume, u 3d odjel radnici – sjekači iz Šumarije Otok, UŠP Vinkovci izvršavaju dovršni sijek jasena.

Radnici i tehničko osoblje Šumarije Zagreb, čak su i nedjeljom uoči blag-dana Velike Gospe, sudjelovali u gaše-nju požara na Medvednici u šumskom predjelu Zgorelina. U gašenju su su-djelovali DVD Bistra, DVD Jablanovec, DVD Zaprešić, DVD Kraljev vrh. Ovo nam je svima još jedno upozorenje da je zabranjeno paljenje vatre u šumi, na šumskom zemljištu, kao i zemljištu u neposrednoj blizini šume, na što nas jasno podsjeća i članak 43. Zakona o šumama. Gašenje požara na Zgoreli-ni odvijalo se između 7. i 14. kolovoza 2016. godine.


Šumarija Karlovac osnovana je 14. kolovoza 1950. godine o čemu je odlučeno na konferenciji koja se održala u Ministarstvu šumarstva tadašnje Narodne

Republike Hrvatske. Time su rasformirana šumska gospodarstva Šamarica, Kostajnica, Orlova u Glini i Gorjanci u Jastrebarskom da bi se formiralo jedno pod nazivom šumsko gospodarstvo Zagreb. Gospodarstvo je s radom započelo 15. kolovoza 1950. godine.

Uredi Šumarije smješteni su u zgradi u kojoj je smještena i Uprava šuma podružnica Karlovac, tj. u samome gradu Kar-lovcu, a u neposrednoj se blizini nalazi i najstarija šumarska škola u Hrvatskoj.

Na terenu je u potpunosti okružuju gospodarske jedinice koje su također u sastavu UŠP Karlovac. Čitavom njezinom širinom protječe najveća i najznačajnija rijeka kordunskog kraja, Kupa, dotičući krajnju zapadnu i krajnju istočnu točku Šumarije. Okomito na nju, na istoku grada Karlovca tekući u smjeru jug – sjever vijuga zelena ljepotica Korana. U nju se ulijeva ništa manje lijepa i bistra rijeka Mrežnica, smještena paralelno u odnosu na Kupu, čineći dijelom krajnju južnu granicu Šumarije, a dijelom protječući jugom grada Karlov-ca. Krajnji zapad Šumarije predstavlja prirodna granica koju čini rijeka Dobra. Sve četiri rijeke krase gospodarsku jedinicu Kozjaču koja je zbog toga rascjepkana na više kompleksa i koja je najniža gospodarska jedinica na Šumariji. Njome do-miniraju hrast lužnjak i kitnjak, a uz to je jedinica s najviše

pitomoga kestena. Zahvaljujući prisutnosti kestena Karlov-čani svakog listopada organiziraju Kestenijadu, a Šumarija ostvaruje manji dodatni prihod u vidu nedrvnih šumskih pro-izvoda. Na području ove gospodarske jedinice smještena je poučna staza Kozjača gdje šumari ugošćuju svoje najmlađe sugrađane u sklopu nastave, tj. projekta Šuma u školi, škola u šumi.

Najcjelovitiji šumski kompleks nalazi se u gospodarskoj jedinici Veliko brdo na jugu Šumarije. Tu su smješteni najvi-ši predjeli koje karakteriziraju šume bukve i graba, šume sa značajnim udjelom hrasta kitnjaka.

Sjeverno od Velikog brda smještena je najmanja je-dinica Domačaj lug – Kovačevaćki, čiji su šumski kompleksi prožeti obrađenim poljoprivrednim zemljištima i u kojima je vidljivo najzastupljeniji hrast lužnjak. Sjeverna granica ove jedinice ujedno je južna granica najveće jedinice nazi-va Rečićki lugovi kroz čije šumske komplekse na sjevernom dijelu prolazi autocesta A1. Lužnjak je ovdje najzastupljeniji i u odnosu na čitavu Šumariju. Na području ove jedinice na-lazi se lugarnica Prekblatnica te jedan termalni izvor čija se temperatura vode kreće oko 90ºC.

Na istome području smještene su i tri gospodarske jedi-nice šumoposjednika. Jedinice Jelsa – Zadobarje, Kamensko – Utinja – Tušilović i Draganić - Karlovac zajedno pokriva-

ŠUmarIJa KarLoVac, UŠP KarLoVac

Šumarija na četiri rijeke

Šumarija Karlovac smještena je u središtu Uprave šuma podružnice Karlovac. jedna od prvih asocijacija na Karlovac su četiri rijeke, koje kako gradu tako i Šumariji doprinose svojom posebnošću i ljepotom. Tipična je gradska šumarija pa osim uobičajenog gospodarenja provodi zahvate kakve zahtijeva jedna urbana sre-dina, odnosno na određenom dijelu provodi isključivo mjere zaštite šuma.

Bukova šuma u gospodarskoj jedinici

Veliko brdo

Tekst: marija Glavaš ■ Foto: marija Glavaš, oliver Vlainić

Šumska razglednica


ju površinu od 4.278,44 ha, ali je broj vlasnika vrlo velik, a veličina čestica svakoga u prosjeku iznosi do jedan hektar. Činjenica da se njihove čestice teritorijalno isprepliću s odjelima i odsjecima državnih gospodarskih jedinica često otežava rad radnicima Šumarije.

Ukupna površina Šumarije iznosi 8.805,82 ha, a od toga je 7.875,06 ha obrasle površine. Najveći dio karakterizira ponešto povišen teren, što znači da većina sastojina raste na gredama. Velikih oscilacija, dakle u nadmorskim visina-ma, nema, najniža točka nalazi se na 112, a najviša na 295. Obzirom na drvnu zalihu najzastupljenija drvenasta vrsta je hrast lužnjak, a slijede obična bukva i obični grab pa hrast kitnjak i crna joha. Uz njih su značajnije zastupljeni i pito-mi kesten i poljski jasen. Drvna zaliha iznosi 1.883.773 m3, a prirast 46.911 m3. Glavni propisani prihod na površini od 1.009,82 ha iznosi 320.841 m3, a prethodni prihod na povr-šini od 3.829,39 ha iznosi 122.600 m3.

U Šumariji su zaposlene 34 osobe, a sve terenske i ad-ministrativne poslove nadzire upravitelj Dražen Kratohvil. Revirnika je četvero, četvorica rade u svojstvu čuvara šuma, devetorica vrše poslove pomoćnika revirnika, sedmorica su sjekači, pomoćnih radnika su šestorica, a administrativne poslove obavljaju tri osobe. Upravitelj kao jedan od glavnih problema u poslovanju ističe starosnu strukturu i zdravstve-no stanje većeg broja radnika.

Velik problem radnicima predstavljaju i mine zaostale od Domovinskog rata. Izvršavajući svakodnevne zadatke na terenu radnici su više puta uočili ostatke granata, mina i drugih ubojitih sredstava.

Problem predstavlja i izostanak potrebne mehanizacije zbog čega oko 70 % poslova privlačenja obavljaju privatni poduzetnici. Tu je i zastarjeli vozni park sastavljen od četiri kombija i jednog osobnog automobila koji se često kvare. Ukupna otvorenost cesta od 11,8 km/1000 ha nedostatna je za neometan tijek izvršenja poslova privlačenja i prijevoza drvnih sortimenata, a u skorijem razdoblju nije planirana izgradnja novih cesta. Otegotna je okolnost i činjenica da UŠP Karlovac nema svoj šumski rasadnik, pa sadni materijal nabavljaju iz UŠP Vinkovci, Koprivnica i Zagreb. Ipak, većinu sjemena prikupe iz svojih triju sjemenskih sastojina lužnja-ka, dok količine koje nedostaju uglavnom nabavljaju iz UŠP Vinkovci.

Upravitelj Dražen Kratofil

Ulaz u šumariju

Šumska razglednica


Kako je riječ o gradskoj šumariji često dolazi do si-tuacija u kojima stanovništvo pokazuje nezadovoljstvo kada su u pitanju izvršenja koja nalažu propisi u gospodarskim osnovama. Riječ je o staroj šumarskoj boljci gdje građanstvo u dovršnom sijeku vidi devastaciju i preko noći jako naruše-nu vizuru krajolika, odnosno ne uviđa da bi neporušena sta-bla postala zastarčena čime bi izgubila tehničku vrijednost i postala opasna zbog narušene statike te da je provedeno i propisano pošumljavanje. Kao i u drugim većim sredinama problematično je ukazati čak i na nužnost sanitarnih sječa.

Problem koji su još nedavno isticali javni mediji odnosi se na učestale šumske krađe. Uglavnom ih vrše osobe teškog socijalnog stanja i većinom je bila riječ o drvima za ogrjev, ali otuđivane su i sve vrste drvnih sortimenata, benzin, dijelovi automobila i dr. Prema ideji voditelja UŠP Karlovac, Davorina Andrijaševića, u sastojine je uveden video nadzor s moguć-nošću registriranja pokreta i slanja slike na mobitel radnika. Ideja se u određenoj mjeri pokazala učinkovitom.

Osim prodaje drvnih sortimenata obližnjim drvoprerađi-vačima, Šumarija od materijala iz šumskog reda proizvodi biomasu koja se zatim izvozi u Italiju.

Zdravstveno stanje je relativno dobro, čemu pogoduje či-njenica da u blizini nema većih izvora zagađenja. Nekadašnji trend očetinjavanja srećom nije uzeo maha u ovoj Šumari-ji pa nema ni ozbiljnih sušenja velikih razmjera kod obične smreke kao što je to drugdje slučaj. U nizinskim dijelovima je u sklopu očetinjavanja svojevremeno sađen crni bor koji je dobro uspio. Kao i drugdje gdje prirodno pridolazi poljski jasen, došlo je do njegovog sušenja, zbog čega će se poduzeti zamjenska sadnja sadnicama hrasta lužnjaka.

Vrlo uspješne mjere sadnje u svrhu obnove poduzimane su pretprošle i prošle godine kada je velika poplava zahvatila sastojine hrasta i odnijela žir. Ove je godine tu elementarnu nepogodu, poplavu, zamijenio jaki mraz koji je uzrokovao štetu na hrastovom poniku, no isti se većinom oporavio. Ipak, potrebne su daljnje mjere pošumljavanja, a urod žira je slab, pa će ga biti nužno nabaviti iz drugih podružnica. Osim uspješne obnove Vinkovačkom metodom na terenu se mogu naći zdrave lužnjakove sadnice sađene u Thulijeve cijevi.

U šumama su stalno prisutni čagalj, jazavac europski, svinja divlja, srna obična, mačka divlja, lisica crvena, mačka divlja, lasica mala, kuna zlatica i dr.

Visoka divljač

Sjemenska sastojina kasnog hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Domačaj lug – Kovačevaćki

Šumska razglednica


zelenilo Grada Beča

Šume su najvažniji i najraznovrsniji ekološki sustav u Europi. Trenutno šume pokrivaju 35 % paneuropskog prostora, te čine značajni doprinos bioraznolikosti eu-

ropskog kontinenta. Osiguravaju proizvode i usluge za ra-zvoj i održivost ruralnih krajeva, odnosno donose dobrobit i povećavaju kvalitetu života u urbanim područjima. Šumski ekosustavi, općepoznata je činjenica, imaju presudnu ulogu u zaštiti tla i voda, a igraju odlučujuću ulogu u borbi protiv kli-matskih promjena. No nažalost, urbana europska društva lako i brzo zaboravljaju važnost šumskih proizvoda, utjecaj šume na njihov život kroz doprinos zdravlju, rekreaciji, čistoj vodi, ugodnoj klimi i ostalim socijalnim benefitima koje imamo od šumskih ekosustava. Upravo iz tih razloga Europski šumarski institut pokrenuo je 2014. godine, Program europskih šum-skih gradova kako bi promovirali raznolikost, značaj i socijalni utjecaj šuma na gradsko stanovništvo. Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikro-klime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine.

europski šumarski institut (eFI) Gradu Beču dodijelio je titulu „European Forest City 2016“, a austrijska metropola nosit će je punih godinu dana s ciljem poticanja svijesti o zna-

čaju šuma, kako kod građanki i građana, tako i kod gradskih upravnih tijela. U ime gradonačelnika grada Beča, povelju o imenovanju preuzeli su bečka gradska zastupnica za ekolo-giju Ulli Sima i direktor Gradskog ureda za šumarstvo službe Andreas Januskovecz. Beč je uistinu zeleni grad u kojemu agrokultura, vinogradi i šume idu ruku pod ruku s gradskim „štihom“, a granice grada nastavljaju se na zelene pojaseve oformljene prije više od stotinu godina. Oko osam tisuća hek-tara ili 18 % urbanog područja grada prekriveno je šumama koje imaju značajnu ulogu unutar, ali i izvan granica grada.

Bečka šuma stanište je za preko 2.000 različitih biljnih vrsta, oko 150 vrsta ptica stanarica te drugih ugroženih ži-votinja. Osim toga, bečke su šume kod stanovništva iznimno popularna mjesta za odmor i rekreaciju, a dobro upravljanje šumskim prostorom ključno je za kvalitetu života glavnog austrijskog grada te kvalitetu vode kojom se grad opskrbljuje. Marc Palahi, direktor Europskog šumarskog instituta, koji je predstavnicima grada Beča uručio povelju, izjavio je tom prili-kom: „Beč je pametan grad koji povezuje tradiciju i inovacije. Odličan primjer toga je zaštita izvorskih voda koja se u Beču sustavno provodi već 150 godina, te izgradnja najvišeg drve-nog nebodera na svijetu u novoizgrađenoj bečkoj gradskoj četvrti Seestadt Apern“.

2016 eUroPean ForeSt cIty

Beč - najzeleniji europski grad Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc

Europski šumarski institut pokrenuo je 2014. godine Program europskih šumskih gradova kako bi promo-virali raznolikost, značaj i socijalni utjecaj šuma na gradsko stanovništvo.

Urbano šumarstvo


Temelj, odnosno polazna osnova plana mjera sigurno-sti pri provedbi pojedinačnog i skupnog lova je izrada Pravilnika o lovu kojim lovoovlaštenik propisuje mjere

sigurnosti u lovištu ili uzgajalištu divljači kojim gospodari.Iz Plana mjera sigurnosti pri provedbi pojedinačnog, a

posebno skupnog lova, bit će vidljivo kako treba najracional-nije i najefikasnije osigurati poštivanje mjera sigurnosti pri rukovanju i uporabi lovačkog oružja, ali i svih ostalih radnji i postupaka u organizaciji i provedbi lova, kao što su:- Provođenje odredbi lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljači,- Uvjeti lova divljači- Lovljenje divljači- Prava i obveze lovoovlaštenika kao i lovaca u smislu korište-nja divljači i njezinih dijelova- Lovački običaji i lovna etika

Sigurnost u lovu nije i ne može biti slučajnost, već rezultat:1. Sigurnog oružja2. Znanja o oružju3. Lovačkog iskustva4. Obučenosti rukovanjem oružjem5. Odgovornog ponašanja6. Zakonske regulative; lovac koji ne posjeduje propisanu dokumentaciju za lov i nošenje lovačkog oružja ne može sudjelovati u lovu; Pravilnik o uvjetima i načinu lova, no-šenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja lovačke iskaznice i dopuštenja za lov i evidenciji o obavljenom lovu (NN-62/06., 70710., 09.06.2010.), Pravilnik o izmjenama

SIGUrnoSt U LoVU

Sigurnost u lovu nije i ne može biti slučajnost

S obzirom da se u lovu koristi oružje, riječ je o aktivnosti je aktivnost u kojoj se lako može dogoditi nesreća stoga je od velike važnosti postaviti pravila prije nego lov uopće i započne. Hrvatske šume d.o.o. kao lovoovlaštenik posjeduju dokument kojim se reguliraju sve mjere sigurnosti u lovištu ili uzgajalištu divljači kojima gospodare.

i dopunama Pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (N66/10,28.05. 2010.), Zakon o oružju (NN-63/07., 18.06.2007.).

- Sigurnost lovačkog oružja; svako oružje koje se prodaje u ovlaštenim trgovinama najprije mora biti testirano i verifi-cirano označenim žigom. Nakon svake modifikacije oružje se mora također testirati i verificirati na glavi puške ili na ci-jevima. Koristiti se mogu streljiva i naboji koji su prethodno testirani za tu vrstu oružja. Popravak oružja i prepravak se uvijek radi kod ovlaštenih puškarskih radionica.- Poznavanje oružja i streljiva, njihovih dobrih i loših (opasnih) svojstava pridonijet će povećanju sigurnosti (posebna pozornost kod uporabe ubrzice).- Lovačko iskustvo je pozitivan čimbenik, što je ono veće, si-gurnost uporabe oružja u lovu je veća.- Sustavnim rukovanjem i vježbanjem, a tako i s lovačkim iskustvom, povećava se sigurnost korištenja lovačkog oružja u lovu.

Pod odgovornim ponašanjem, podrazumijeva se: ● Svakim oružjem treba rukovati kao da je napunjeno● Prije punjenja oružja treba provjeriti da cijev nije začepljena● Prije ciljanja dobro treba uočiti metu i što je u njezinoj blizini● Upoznati/uvježbati se ciljanju s optičkim ciljnikom i sl.● Nikad se ne igrati oružjem● Cijev okrenuti uvijek u sigurnom smjeru (u vis)● Držati prste dalje od okidača● Vježbati punjenje i pražnjenje● Nikada ne ostavljati oružje bez nadzora, napunjeno ili prazno

Sigurnosne trake i kod lovačkih pasa

narančaste trake okolo šešira stavljaju se prije lova

Lovstvo

Pripremio: Dražen matičić, mag. ing. agr.Foto: Dražen matičić, arhiva


● Po svršetku lova oružje treba biti prazno-otvoreno-preklopljeno● Držati oružje i streljivo odvojeno i izvan mogućeg dohvata neovlaštenim i needuciranim osobama● Čistiti redovito svoje oružjeKod savladavanja prepreka u lovištu najsigurnije je oružje ispra-zniti-otvoriti-preklopiti● Nikad ne rukujte oružjem ako ste uzimali alkohol ili drogu ili jake lijekove (pročitati uputu lijeka)● Na strelištima nositi štitnike za uši i streljačke ili zaštitne naočale● Ukazati prijateljima strijelcima na mjere sigurnosti rukovanja oružjem● Poželjno je prije lova ili lovne sezone ispitati preciznost oružja● Treba izbjegavati društvo onih koji „znaju sve“ i koji misle da „sve znaju najbolje“, takovi su ljudi potencijalni izvor opasnosti● Oružje i streljivo uvijek treba biti na sigurnom (kuća-stan; metalni ormari i sl.), transport istog mora biti u odgovarajućim navlakama, kovčezima i sl.● Upoznati se sa Zakonskim odredbama i istih se pridržavati.

Glede izvršenja sigurnog pojedinačnog lova kojim se love sve vrste krupne i sitne divljači (vrebanjem, dočekom, šuljanjem, pretraživanjem, privozom zaprežnim kolima, privoz čamcem bez motornog pogona, pticama grabljivica-ma, stupicama i klopkama) isti će biti besprijekorno sigurno obavljen ukoliko lovca prati stručni pratilac - profesionalac (lovočuvar ili stručna osoba).

Odlazak samog lovca u lovište i izvršenje lova (odstrjela divljači po izdatom Dopuštenju za lov od lovoovlaštenika, vezan je za poštivanje svih Zakonskih odredbi Kodeksa Hr-vatskih lovaca; Načela lovca prema prirodi, Načela odnosa lovca prema divljači, Načela odnosa lovca prema okolini, Načela međusobnih odnosa lovaca, Načela odnosa lovca prema njegovom lovačkom psu, Prisega - zavjet Hrvatskog lovca, lovački običaji; „Svaki je lovac sam svoj sudac i sam sa sobom razmišlja je li ispravan ili nije, sam sebe kazni ako nije ispravan ili sam sebe pohvali, ako je ispravan“. To je lov i to je lovna etika.

mjere sigurnosti tijekom lova ne smiju biti preopširne ali moraju sadržavati najbitnije mjere, postupke i radnje kojih se moraju pridržavati svi učesnici u lovuU Planu skupnog lova mora tekstualno biti obuhvaćeno:● Ime lovoovlaštenika (organizatora lova), broj lovišta, datum održavanja lova● Program: - preslika s topografske karte predjela lovišta u kojem će se obaviti lov s označenim I. i II. prigonom te smjerom kretanja pogoniča u I. i II. prigonu- zborno mjesto, gdje i u koliko sati

- zbor lovaca (mjesto, sati)- početak prvog prigona (predjel, sati, signal lovačkim rogom)- pauza - lovački gablec u lovištu (predjel - mjesto, signal lo-vačkim rogom, sati)- početak drugog prigona (predjel, sati, signal lovačkim rogom)- svršetak lova (sati, signal lovačkim rogom)- pozdrav divljači (mjesto, sati, signal lovačkim rogom)- zajednički lovački ručak (mjesto, u koliko sati, meni)

Pravila sigurnosti skupnog lova su sljedeća:1. Divlje svinje love se lovačkom puškom risanicom te puš-kom s glatkim cijevima i kuglom2. Početak prigona označava se sa tri duga zvuka, a završetak s jednim dugim zvukom lovačkog roga-trube3. Prije početka i nakon završetka prigona nije dozvoljeno pucanje. Puška mora biti otvorena i prazna.4. Puška se puni u položaju cijevi koso prema gore-u vis. Cijev puške ne smije biti okrenuta prema drugom lovcu.5. Svaki lovac mora biti upoznat sa stajalištem susjednog lovca prije započetog prigona i ne smije pucati u smjeru sta-jališta lovca.6. Stajališta lovaca moraju biti uz unutarnji rub predjela u kojem se lovi.7. Ubrzica okidanja u skupnom lovu ne smije se koristiti.8. Lovac smije streljati divljač samo ako je siguran da time ne ugrožava nečiji život ili imovinu.9. Stajalište na kojem je raspoređen lovac ne smije napustiti prije znaka završetka prigona-jedan dugi zvuk lovačkim ro-gom-trubom.10. Lovac ne smije napustiti stajalište prije dolaska voditelja lova-lovnika, kojeg upoznaje sa eventualnim pucanjem-od-strjelom ili ranjavanjem divljači.

temeljem broja nesreća u lovu (izvješće MUP-a), njiho-voj učestalosti i posljedicama, može se zaključiti da je najčešći uzrok istih ljudski faktor, odnosno nedovoljna educiranost i samovolja (posebno u napuštanju određenog mjesta na liniji odstrjela), a drugi po broju nesreća je pucanje u zabranjenom smjeru, odnosno prema pogoničima ili drugim lovcima.

Pod ostalim uzrocima stradavanja u lovu su slučajevi gdje nije uvijek moguće utvrditi uzroke ranjavanja ili pogibije jer se radi o nezakonitom lovu tj. lovokradstvu.

Način planiranja mjera sigurnosti i njihova primjena u praksi koje provode profesionalni djelatnici s dugogodišnjim lovačkim iskustvom, rezultira pokazateljima kontinuiranog smanjenja broja nesreća u provedbi pojedinačnog i skupnog lova.

Lovačka društva koja uglavnom gospodare zajedničkim lo-vištima, nemaju dovoljan broj profesionalnih i stručnih djelat-nika za organizaciju i provedbu pojedinačnih i skupnih lovova na siguran način. Iste uglavnom provode lovci amateri, a to nije garancija sigurnosti u lovu. Glede toga bilo bi poželjno da se unutar županijskih lovačkih saveza održe edukativna pre-davanja na temu „Plan mjera sigurnosti u provedbi pojedinač-nih i skupnih lovova“ te da ista pohađaju lovnici, odnosno lovci koji rukovode lovovima unutar lovačkih organizacija.

Kao sigurnosno vidnu mjeru u lovu hrvatski lovci prihvatili su nošenje reflektirajuće crvene trake oko šešira i sl., a tako i crvenog ili žutog reflektirajućeg signalnog prsluka za vrijeme trajanja - učestvovanja u lovu, to je jedna od značajnih mjera sigurnosti u lovu koja bi trebala postati pravilo.

Sigurnosni reflektirajući prsluci

Lovstvo


Potkornjaci su kornjaši koji su osobito opasni štetnici u šumama. Imaju valjkasto, uglavnom maleno tijelo, 1-8 mm dugačko. Boje su obično crne ili smeđe, rijet-

ko svijetle ili žute. Glava im je kratka, uvučena u vratni štit. Gornja čeljust je kratka, ali čvrsta, pa im omogućuje bušenje hodnika pod korom ili u drvu, po čemu su i dobili naziv. Kao štetnici, potkornjaci se biološki odlikuju s nekoliko životnih karakteristika koje im daju posebno mjesto među ostalim štetnicima. Oni su štetočine drva koji provode gotovo čitav svoj život u drvu, od stadija jaja do razvijena oblika. Razvi-jeni kornjaši izlaze iz svojih bušotina u potragu za drvom u koje će se ubušiti radi razmnožavanja i stvaranja iduće ge-neracije. Uglavnom su monofagi, odnosno vezani uz jednu vrstu drva ili napadaju manji broj različitog drveća. Rijetke su vrste potkornjaka koji napadaju i bjelogorično i crnogorič-no drveće, a jednako su rijetke i vrste koje žive na zeljastim biljkama. S gospodarskog gledišta ubrajaju se, uglavnom, u sekundarne štetnike koji napadaju uglavnom fiziološki osla-bljena stabla. No u slučaju masovne pojave mogu postati i primarni štetnici.

Potkornjaci su rašireni svugdje gdje raste drveće, pa bila to šuma, voćnjak, park, makija ili šikara. Masovnu pojavu ovih štetnika omogućavaju u prvom redu povoljne klimatske pri-like i zdravstveno stanje šume, pojedinih stabala, odnosno sastav sastojine. U čistoj sastojini, posebno četinjača, uvjeti za masovno razmnožavanje potkornjaka obično su povoljniji

nego u mješovitim sastojinama. Jaki napad smrekovog pot-kornjaka zahvatio je šume Gorskog kotara koje su značajno oslabljene nakon velikog ledoloma 2014. godine.

od svih četinjača, od napada potkornjaka najčešće strada upravo smreka, s obzirom da je napada preko 25 vr-sta od koji su neke tipične i vrlo opasne, dok se druge vrste potkornjaka na njoj javljaju manje i rjeđe. Smrekov pisar Ips typhographus jedan je od najčešćih i najpoznatijih pot-kornjaka, ne samo u čistim smrekovim sastojinama, nego i u mješovitim šumama i parkovima. Prvenstveno napada fiziološki oslabljena stabla, no kod masovne pojave i veliki broj potpuno zdravih stabala. Crnosmeđe je boje, pokriven svijetlosmeđim dlačicama. Prva generacija pojavljuje se u travnju, a druga u srpnju. Imaga druge generacije prezime i kopuliraju tek u proljeće. Jaje, ličinka i kukuljica ne preživlja-vaju oštru zimu, a odrasla jedinka podnosi temperature i do -30°C. Hodnik je jednokrak, dvokrak ili trokrak, vertikalan, a larvalni su horizontalni. Jedna ženka odlaže do 100 jaja. Naj-radije napada smreke stare 60 do 80 godina. Ogromne pro-bleme sa smrekovim potkornjakom ima i susjedna nam BiH. Oko milijun kubnih metara šuma četinjača, uglavnom jele i smreke, ugroženo je zbog napada smrekovog potkornjaka. I tamo, baš kao i u Gorskom kotaru, eksplozija potkornjaka krenula je nakon velikih ledoloma, ali i požara. Iz roda Ips, smreku još napadaju Ips cembrae, I. sexdentatus i I. dupli-catus, ali rijetko. Ips cembrae iako pridolazi i na smrekovim

PotKornJacI

Štetnici koji su digli Hrvatsku na nogePotkornjaci su rašireni svugdje gdje raste drveće, pa bila to šuma, voćnjak, park, makija ili šikara. Masovnu pojavu ovih štetnika omogućavaju u prvom redu povoljne klimatske prilike i zdravstveno stanje šume, poje-dinih stabala, odnosno sastav sastojine.

Mala enciklopedija šumarstva


Prizori koji ostaju nakon napada potkornjaka


Mala enciklopedija šumarstvastablima arišev je potkornjak. Veliki arišev potkornjak sekun-darni je štetnik na arišu, koji može ući u gradaciju kada u šumi ima dovoljno pogodnog materijala za naglo povećanje gustoće populacije. Prema istraživanjima Krunoslava Arača, nalaz Ips cembrae na području Uprave šuma podružnice Koprivnica na europskom arišu (Larix decidua) u kolovozu 2008. godine, može se smatrati prvim nalazom ove vrste u Hrvatskoj. Od kolovoza 2008. do rujna 2013. godine evi-dentiran je na području 7 šumarija u 24 odsjeka, u sastoji-nama starosti 23–58 godina i na nadmorskim visinama od 800–350 metara. Veliki arišev potkornjak slovi kao jedan od najopasnijih štetnika na europskom arišu gotovo u cijeloj Europi. Na jelovim stablima velike štete čini jelov krivozubi potkornjak (Pityokteines curvidens). Ovaj potkornjak napada stare jele s debljom korom i to u donjim dijelovima stabala. Prenamnoženje potkornjaka slijedi nakon fiziološkog stresa prouzrokovanog sušom ili nagomilavanjem veće količine neokoranog materijala nakon izvala ili lomova.

Po načinu kako oštećuju drveće potkornjaci se dijele u dvije biološke skupine; kornjaši koji žive pod korom i drva-ši koji buše hodnike u drvu. Gotovo svaka pojedina vrsta buši hodnike na svoj način pa ih se po tome najčešće i razlikuje. Hodnici potkornjaka su materinski i larvalni. Hodnici mogu biti jednokraki vertikalni ili horizontalni, zatim dvokraki vertikalni ili horizontalni, višekraki ili zvjezdasti. Veći broj vrsta potkornjaka daje na godinu po dvije generacije. Iste te vrste potkornjaka u sjevernim dijelovima Europe imaju samo jednu generaciju, no u našim klimatskim prilikama daju uvijek po dvije, a pone-kad čak i tri generacije. Ovakvi su potkornjaci mnogo štetniji od onih koji imaju samo jednu generaciju na godinu.

Hrastov potkornjak bjelikar (Scolytus intricatus) crne je boje s crvenim pokriljem i tamnožutim nogama. Mužjak na prednjem dijelu glave ima skup dugačkih dlačica. Dužina ti-jela iznosi oko 3 mm. Dolazi još i na bukvi, grabu, brezi, topoli i pitomom kestenu. Kod nas je značajan samo za hrast, ali ni tu ne čini značajne štete. Napada jedino oslabljena stabla pa može izazvati njihovo brzo sušenje. Hrast u manjoj mjeri ponekad napadaju i veliki jasenov likotoč (Hylesinus crena-tus), grabov bjelikar (Scolytus carpini) i brijestov potkornjak (Scolytus laevis). Veliki brijestov potkornjak (Scoliytus scoly-tus) napada najdeblje dijelove brijestovog stabla. Značajan je kao vektor mikoze brijesta, odnosno holandske bolesti. Generacija je dvostruka. Prije proljetnog rojenja mladi kukci obavljaju dopunsko brštenje u rašljama tankih grančica na vrhu krošnje pa tom prigodom zaraze i zdrava stabla.

Iako se bukva smatra otpornom prema potkornjaci-ma, ipak je napada priličan broj vrsta iz porodica Scoliytidae, no bez značajnijih posljedica. Na grabu se javlja grabov bje-likar (Scolytus carpini). Imago je crn sa smeđim, crvenim ili crnim pokriljem sitno punktiranim, dug je 3,5 mm i kod nas je relativno rijedak.

Veliki jasenov likotoč česta je vrsta kod nas. Obično se nastanjuje u donjim dijelovima stabla s debelom korom. Mladi kornjaši ne vrše dopunsko žderanje, već odmah izgrađuju materinski hodnik. Javlja se u travnju, a razvijeni mladi potkornjaci nalaze se u srpnju te još tijekom ljeta stva-raju drugu generaciju.

Sitni, ali dinamitni

Karakteristični kanali na unutrašnjoj strani kore

Klasični primjer potkornjakovih kanala


Borov srčikar smatra se ozbiljnim štetnikom mediteran-skih šuma. Kako navode u svome radu pod nazivom Uloga biotičkih čimbenika u sušenju borova (pinus spp.), na po-dručju sjeverne Dalmacije (Pernek, Novak Agbaba, Lacković, Đođ, Lukić, Wirth) vrsta Tomicus destruens je bitna jer na-pada primorske vrste borova (alepski, crni, primorski) koji su najzastupljeniji u Republici Hrvatskoj. Također je bitno nagla-siti da ponekad može u kombinaciji s predisponirajućim abi-otskim čimbenicima (šumski požari) načiniti značajne štete ,kao što pokazuje primjer iz Istre 2001. godine. Imaga buše hodnike pod korom stabla i uzrokuju smrt stabala u nekoliko mjeseci. Mladi kukci izlaze u proljeće i ljeto (ožujak–lipanj), nakon čega odlaze na regeneracijsko žderanje na ovogodiš-nje izbojke zdravih borova, gdje i prezimljavaju. Pri tomu se hrane srčikom izbojka, zbog čega nastaje hodnik koji uzroku-je nestabilnu strukturu pa izbojci nakon nekog vremena ot-padaju. Prvi indikator napada potkornjaka su ulazne rupe,na kojima se formira smolni čep.

Potkornjaci su mahom sekundarni štetnici, što zna-či da u prvom redu napadaju ležeća stabla, bolesna i stabla koja se suše. Kada je takvih stabala puno i broj potkornjaka se povećava. Napad potkornjaka relativno je lako primijetiti ako je u donjem dijelu stabla, budući da potkornjak odmah izba-cuje piljevinu, koja je u slučaju bušenja kore crveno-smeđa, a u slučaju ubušavanja u drvo bijela. No, ukoliko je napad kre-nuo u gornjim dijelovima krošnje teže se uočava. U takvim slučajevima tek po sušenju nekih grana ili vrha stabla može se primijetiti da sa stablom nešto nije u redu.

ogoljele grane bez iglica

Mala enciklopedija šumarstva


Jedan od primjera geometrije u šumi predstavlja čitavo stablo. Promatra-njem stabala ljudi su uočili da se ono

grana prema sasvim određenom raspo-redu. Kako bi to dokazali točku na kojoj stablo počinje svoj rast iz tla označili su nulom. Sljedeće dvije vrijednosti ozna-čene su dvjema jedinicama, a označa-vaju dužinu od tla do prvog račvanja grana. Put, odnosno dužina od prvog račvanja na lijevu i desnu granu pa do sljedećeg račvanja označena je brojem 2. Ta dužina predstavlja polovinu duži-ne označene dvjema jedinicama. Sva-ko sljedeće račvanje predstavlja takvu polovinu dužine. Kod drugog račvanja

Zanimljiva prirodaFIBonaccIJeV nIz U ŠUmI

Priroda naveliko koristi geometriju Ljudi vole boraviti u prirodi jer im vraća energiju i jer pojave u prirodi doživljavaju kao lijepe. jedan od razloga leži u ljepoti geometrije koju priroda koristi da bi ostvarila optimalne uvjete za rast, pridobivanje hranjiva i dr. Grane i lišće na stablima samo naoko djeluju kao da rastu prema nasumičnom rasporedu. Pomnim pro-matranjem ljudi su uočili niz geometrijskih uzoraka na biljkama i životinjama. Te su uzorke kasnije lukavo koristili u arhitekturi i likovnoj umjetnosti jer su shvatili da su oku najugodniji.

imamo prisutne tri grane gdje je jedna nastavila s rastom, a kod druge je došlo do račvanja na dvije. Kod trećeg račva-nja prisutno je pet grana, kod četvrtog osam, petog 13, šestog 21, itd.

Kao primjer takvog račvanja u priro-di često se navodi zeljasta biljka Achillea ptarmica, rođakinja stolisnika na kojoj je uočen upravo ovaj niz brojeva. U nje-zinom se slučaju račvanje zaustavlja na broju trinaest. To znači da se stabljike pri vrhu račvaju na 13 malenih stabljika od kojih svaka nosi cvjetnu glavicu pa ova vrsta ima 13 cvjetnih glavica. Ti su brojevi: 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, itd. nazvani Fibonaccijev niz jer je

pojavu uočio talijanski matematičar Le-onardo od Pise poznatiji kao Fibonacci. Otkrio ju je, ne proučavajući bilje, već idealan model razmnožavanja zečeva kroz jednu godinu. Model je zapravo otkriven još davno prije, u antičko doba, i o tome svjedoče brojni dokazi, ali se u svijetu uvriježio pojam Fibonaccijev niz ili Fibonaccijevi brojevi.

Vrlo je zanimljivo da zbroj susjednih brojeva Fibonaccijevog niza uvijek daje sljedeći broj, dakle 0 + 1 = 1, 1 + 1 = 2, 1 + 2 = 3, 2 + 3 = 5, itd. Zanimljivo je i da svaki broj u nizu kada se podijeli sa slje-dećim, susjednim brojem, daje približnu vrijednost broja 1,618, odnosno broja fi.

Tekst: marija Glavaš ■ Foto: marija Glavaš, arhiva Primjeri Fibonaccijeve spirale u prirodi


Zanimljiva prirodaTaj se broj također povezuje s Fibonacci-jem, a poznat je i pod nazivima Božan-ski omjer i Zlatni omjer. Što su susjedne znamenke iz niza veće, vrijednost nji-hovog količnika bit će bliža broju fi. Vre-menom je otkriveno da su broju fi bliski odnosi mjera kod ljudi, životinja i biljaka.

matematičari su primijetili da je progresivni Fibonaccijev niz primjenjiv u geometriji. Koristeći ovaj niz za crtanje kvadrata koji su smješteni jedni do dru-gih i gdje je svaki novonacrtani veći od prethodnog, dobili su pravokutnik u koji je zatim bilo moguće ucrtati spiralu. Ta je spirala nazvana također u čast Fibonacci-ja, uočena na bezbrojnim pojavama u prirodi. Da bismo ugledali kako su ljuske na borovom češeru jedna iznad druge poredane tako da čine čitavu Fibonna-cijevu spiralu, morali bi ga okrenuti na način da istodobno vidimo dio veći od donje strane i profil. Promatra li se samo donja strana češera, uočit će se dva niza spirala u kojima su ljuske veće što su da-lje od središta. Osam spirala zakreće se u smjeru kazaljke na satu, a 13 u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Uočeno je da osam i 13 predstavljaju susjedne brojeve iz Fibonaccijevog niza, a ako se osam podijeli s 13 dobiva se vrijednost približna broju fi (0,165).

U šumi ćemo takve spirale prona-ći i promatranjem cvjetnih glavica kod zeljanica iz porodice glavočika (Astera-ceae). Najraširenije objašnjenje te po-

jave je optimalno iskorišten prostor kod kojega je onemogućeno nagomilavanje sjemenki koje se razvijaju od centra prema rubu.

Ovi se primjeri odnose na potpuno razvijene zrele organe kakve desetlje-ćima proučavaju matematičari, fizičari, mehaničari i stručnjaci biokemije kroz studij statičkih modela filotaksije. Stu-dij filotaksije odnosi se na proučavanje uzoraka uočenih kod biljnih organa.

Fibonaccijeva ili Zlatna spirala pri-mijećena je i na vršnim dijelovima bi-ljaka u stadiju razvoja, kao što su lisni pupovi paprati ili cvjetni pupovi gaveza. Takve uzorke koji podrazumijevaju pro-mjene kroz prostor i vrijeme proučava studij dinamičke filotaksije. Tako se nove ljuske borovog ili smrekovog češe-ra razvijaju na mjestima gdje je gomila-nje najmanje, što je vidljivo na njihovoj donjoj strani, a pojava je definirana kao Hofmeisterovo pravilo.

Prirodnjaci iz doba antike teofrast i Plinije shvatili su da određene vrste bi-lja imaju određen raspored lišća na sta-bljikama i predlagali da to bude jedan od ključeva za determinaciju. Studij raspo-reda lišća na biljkama definira filotaksiju u užem smislu, a naziv je 1754. godine uveo švicarski prirodnjak Charles Bonnet. Baveći se granama sa spiralno postavlje-nim lišćem na grani, dva su znanstvenika u prvoj polovini 19. st. uočila da kut izme-đu svaka dva susjedna lista u većini slu-

čajeva iznosi oko 137,5 stupnja s jedne strane, odnosno 222,5 stupnja s druge strane. Kada se ove vrijednosti zbroje do-biva se puni krug od 360º, a kada se veća vrijednost od 222,5º podijeli s manjom 137,5º dobije se vrijednost od 1,618, točnije broj fi. Taj broj, kao što možemo uočiti, priroda koristi za izgradnju bezbrojnih struktura.

Ciklička filotaksija najčešći je tip ras-poreda listova u prirodi. Pretpostavlja pogled na biljku iz ptičje perspektive, i kao što joj naziv upućuje kod nje je li-šće smješteno u krug oko stabljike. Tu je uočeno da je svaki list od susjednog odmaknut pod određenim kutom s time da su kutovi između prvog i drugog, dru-gog i trećeg lista i tako redom, jednakih vrijednosti. Kutovi između listova kod biljke koja ima samo dva lista vrijednosti su 180º, kod biljke s tri lista razmaci su vrijednosti 120º, s četiri 90º, s pet 72º, itd. Ti razmaci između susjednih listova, odnosno kutovi divergencije, dobivaju se dijeljenjem vrijednosti punoga kruga od 360º s ukupnim brojem listova u krugu.

Kod drveća s naizmjenično postav-ljenim lišćem mogu se uočiti dva verti-kalna niza listova. Treći list se nalazi toč-no iznad prvog, peti se list nalazi iznad trećeg, točnije iznad prvog i trećeg, a na suprotnoj strani, tj. u drugom nizu, se četvrti nalazi iznad drugog, iznad njih je šesti i tako redom. Kut divergencije iz-među dvaju susjednih listova je 180 º, odnosno pola kruga, a da bi prešli put od prvog do trećeg lista treba nam jedan cijeli krug. Od prvog lista do sljedećeg, koji je točno iznad njega, izbrojit ćemo točno dva lista te se slučaj označava kao filotaksija 1/2. To je uočeno kod breze, brijesta, lipe i dr.

Kod filotaksije, 1/3 sa spiralnim rasporedom lišća imamo tri lista u jed-nom krugu i u tom slučaju ujedno ima-mo tri vertikalna niza listova. U prvom vertikalnom nizu četvrti je list točno iznad prvog, točno iznad njih je sedmi, u drugom redu je peti iznad drugog, a u trećem šesti iznad trećeg, itd. Kut diver-gencije između listova u ovom slučaju iznosi 120º. Takav je raspored uočen na bukvi i lijesci.

U slučaju filotaksije 2/5 određeno je da se u istom položaju, tj. točno jedan iznad drugoga nalaze prvi, šesti, jeda-naesti list i tako redom, odnosno da je

Fibonaccijevo stablo


Zanimljiva priroda

točno iznad drugog sedmi, zatim slijedi dvanaesti, itd. Od lista koji smo odre-dili kao početni pa do lista koji se nalazi točno iznad njega u istom položaju pro-ći će put od dva puna kruga. U odnosu na odabrani list, onaj koji je točno iznad njega je uvijek peti u nizu. Takav je slučaj

primijećen kod hrasta, trešnje, oraha i dr. Prođemo li tri kruga oko grane i pri

tome iznad odabranog lista izbrojimo još osam listova odredili smo filotaksiju 3/8 kakva je primijećena kod božikovi-ne. Filotaksija 5/13 primijećena je kod vrba i topola.

Svi navedeni razlomci 1/2, 1/3, 2/5, 3/8 i 5/13 sadrže brojeve koje pronala-zimo u Fibonaccijevom nizu.

Najčešće tumačenje ovakvih raspo-reda je da ostavljajući prazne prostore među lišćem, biljka osigurava svakom listu najveću moguću količinu svjetla pa time i hranjiva kao i kišnice koja se spu-šta dalje prema korijenju.

Fibonaccijevi brojevi pronađeni su brojenjem latica raznih biljnih vrsta. Primjeri su ljiljani koji imaju po tri latice, ljubičice pet, kokotić osam, žablja trava 13, vodopija 21, razne glavočike po 34, 55 ili 89. Od oko 26.000 glavočika veći-na nosi Fibonaccijev broj latica. Cvjetovi koji nose četiri latice, odnosno ne ukla-paju se u Fibonaccijev niz, daleko su rje-đi u prirodi.

Danas su istraživači u mogućno-sti izrađivati kompjuterski generirane modele biljnih organa, što će zasigurno rezultirati novim otkrićima ovakvih zakonitosti u prirodi i razumijevanju istih.

Važno je napomenuti da su u priro-di isto tako otkrivena brojna odstupanja od Fibonaccijevog, a to govori da pri-roda nije posve savršena, već teži savr-šenstvu.

Primjeri filotaksije

Po trinaest i osam spirala na borovim češerima


Bor krivulj spada u jednodomne, često i dvodomne, anemofilne i pretežno heliofilne vrste. Prilagođen na oštre planinske uvijete na gornjoj granici šume i dr-

veća ova zanimljiva vrsta nastanjuje subalpski i alpski pojas gdje stvara posebnu, vrlo karakterističnu zajednicu klekovine bora (Pinetu mughii) koja je u Hrvatskoj posebno dobro oču-vana. Čak štoviše, u pojedinim predjelima naše zemlje tvori prašumsku vegetaciju koja je, s obzirom na teške klimatske i pedološke uvijete, pravi fitocenološki dragulj , vrlo važan za očuvanje staništa i stanišnih uvjeta.

Zajednica klekovine bora može se naći u srednjoj i južnoj Europi. Na širokom području javlja se u nekoliko varijeteta i oblika od kojih se na Dinaridima najčešće javlja Pinus mugo var. mugo, na Alpama i Sudetima Pinus mugo var. umilio, dok se na Pirinejima i zapadnim Alpama javlja Pinus mugo var. uncinata.

Ovisno o stanišnim uvjetima, habitus bora krivulja jako varira. Javlja se kao nizak, polegnuti grm ili naraste do 10 metara visine. Ipak, najčešće se susreće u obliku polegnutog grma čija nepravilna debla leže na zemlji ili kamenju. Grane su guste i sabljasto povijene prema gore, dok je kora tanka, pepeljastocrvena i ljušti se u malim ljuskama. Korijenov su-stav nema žilu srčanicu a bočno korijenje je jako razgranato i može doseći promjer od 10 metara. Upravo ovakav habitus omogućuje krivulju da sačuva zemljište od erozije dok na nižim položajima uspješno čuva zemlju od bujica i, što je u

Ekologija

planinama jako bitno, snježnih lavina. Klekovina bora krivulja najčešće se razvija u obliku guste, gotovo neprohodne šikare visoke do 2,5 metara. Nije slojevita te je nemoguće razaznati slojeve drveća i grmlja. Klekovinu je moguće naći na nižim položajima na dnu ponikvi gdje se uslijed temperaturne in-verzije skuplja hladni zrak, što je jedan od temeljnih fenome-na dinarskoga krša. U flornom sastavu zajednice značajan je velik udio borealnih i arktičkih biljnih vrsta koje su na ove pro-store stigle u vrijeme ledenog doba.

Klekovina bora razvija se u prosjeku iznad 1350 meta-ra i čini zadnju zonu šumske vegetacije. Osobito je dobro očuvana na Risnjaku i sjevernom Velebitu, dok je na južnom Velebitu znatno iskrčena radi dobivanja ljetnih pašnjaka. Kle-kovina raste iznad vapnenačkih stijena na vrlo plitkom tlu sa

KLeKoVIna Bora KrIVULJa

Šumski kralj nebeskih visinaPlaninski bor, klekovina ili bor krivulj (Pinus mugo), crnogorična je vrsta drveća iz porodice Pinaceae, prila-gođena uvjetima ekstremne oštre planinske klime na gornjoj granici šume i drveća. U našoj zemlji klekovina bora krivulja pridolazi na najvišim planinskim predjelima nakon koje se javlja samo vegetacija planinskih travnjaka koja je izuzetno bogata endemičnim vrstama.

Klekovina bora krivulja u nP

Sjeverni Velebit

Bor krivulj



Ekologijasirovim humusom koji nastaje sporim raspadanjem borovih iglica. Klima u kojoj uspijeva je umjereno hladna, količina oborina velika, a utjecaj snijega i vjetra izrazito jak. U svojim sjevernim granicama areala naseljava i tresetišta.

neke od najčešćih vrsta koje pridolaze uz bor krivulj su velelisna vrba (Salix appendiculata), jarebika (Sorbus au-cuparia var. glabrata), mukinjica (Sorbus chamaemespilus), klečica (Juniperus nana), dunjarica (Cotoneaster intergeri-ma), borovnica (Vaccinium myrtilus) te vjerojatno najvaž-nija planinska kozokrvina (Lonicera borbasiana). Upravo sa kozokrvinom, krivulj tvori vjerojatno najvažniju zajednicu u nas, klekovinu bora s kozokrvinom (Lonicero – Pinetum mugi Ht. 1938.). Krivulj pripada redu Vaccinio- Piceetalia, zasebnoj svezi Pinion mughi. Za planine zapadne Hrvatske značajna je zajednica pinetum mughi illyricum (klekovina bora). Ona je razvijena u raznim faciesima i razvojnim fazama koje pripa-daju dvjema glavnim subasocijacijama: Pinetum mughi illyri-cum typicum i Pinetum mughi illyricum fagetosum. Osim ovih glavnih asocijacija poznate su u pojasu klekovine još i neke druge fitocenološki srodne zajednice drvenastih planin-skih biljaka kao što su Rhodoreto – juniperum (šikara sleča i klečice, Erico Fagetum (bukove šume s crnjušom)i Salicetum grandifoliae (šikara velelisne vrbe).

Dok je u risnjačkom masivu više razvijena i sačuvana klekovina bora, a mnogo su manje zastupljene planinske ru-dine, obrnuta je situacija na vrhovima Snježnik – Međuvrhi. Zbog svoje velike protuerozijske uloge, klekovina bora je za-štićena Zakonom o zaštiti prirode kao zaštićena biljna vrsta.

Hrvatske planine, pogotovo viši predjeli risnjačkog masi-va i Velebita bogati su staništima bora krivulja od kojih neka tvore prašumske zajednice starosti veće od stotinu godina. Takva staništa možemo naći na području Hajdučkih i Rožan-skih kukova u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, dok se prekrasni primjeri također nalaze iznad Schlosserovog doma podno samoga vrha Risnjaka.

S obzirom na klimatske uvjete u kojima raste krivulj, rijetki su štetnici koji mogu uzrokovati štetu na prirodnim sastojinama.

Značajne štete na krivulju može uzrokovati borov savijač koji napada mlade dvoigličaste vrste. Riječ je o leptiru koji pri-pada porodici savijača (Tortricidae). Štete se mogu uočiti već početkom svibnja, dok veće štete čini tijekom lipnja. Ličinka se razvija unutar izbojka usporavajući njegov rast, zbog čega on poprima smeđu boju i suši se. Iako napadom borova savijača neće doći do sušenja, narušit će se izgled i ljepota jedinke.

Krivulj iznad Schlosserovog doma na risnjaku

Krivulj na potezu Snježnik - međuvrhi


Gljive naših krajeva

Jesenja gljiva, mišja vitezovka, u narodu se još naziva prljava vitezovka, miška, mišek i lažna sivka. Mišjoj vitezovki danas priznati znanstveni naziv Tricholoma terreum dao je nje-

mački ministar, znanstvenik i učitelj Paul Kummer 1871. godi-ne. Do tada je zajedno s brojnim drugim stapčarama s listići-ma bila svrstana u rod Agaricus, u ovom slučaju zahvaljujući njemačkom mikologu Jakobu Christianu Schaeferu koji ju je opisao 1762. godine.

Domaći nazivi gljive mišje vitezovke mahom upućuju na izgled klobuka koji je prekriven sivim vlakancima i zato podsje-ća na mišju dlaku. Znanstveni naziv roda Tricholoma dolazi od grčkih riječi koje pućuju na pojam dlakavi rub, premda samo rijetke pripadnice roda imaju ovu karakteristiku. Latinsko ime vrste, terreum upućuje na Zemlju.

opis: klobuk je širok od 4 do 7 cm i jednolično prekriven nježnim sivim vlakancima, konveksan i u središtu blago izbo-čen, s vremenom se izravnava. Listići su rijetki, neravni i slo-bodni od stapke. Bijele su boje koja vremenom prelazi u sivu, često sa žućkastim tonom. Stapka je bjeličasta, visine od 3 do 8 cm, širine 1,5 cm i nema prstena. Meso je bjeličastosivo, tan-ko, lomljivo i blagog mirisa i okusa, no neki ga znanstvenici ne preporučuju za konzumaciju. Spore su elipsoidne i glatke, a otisak spora bijele boje.

Vrijeme nalaženja: od kolovoza do studenog. miris i okus: nisu izraženi. rasprostranjenost i stanište: nalazi se po Europi. U Au-

straliji je pronađena na plantažama kalifornijskog bora (Pinus radiata). Nalazi se u šumama četinjača, može se naći i u miješa-nim šumama i u parkovima, a rijetko se nalazi pod listačma. Kao mikorizna gljiva preferira bor, a rjeđe se nalazi pod smrekama. Uglavnom raste u grupama, ali se može naći i u vidu vilinih kola. Pojedinačni su primjerci rijetki. Preferira bogata vapnenasta tla.

Istraživanja otrovnosti: trovanja u Francuskoj i Poljskoj, najvjerojatnije ovom vrstom, i laboratorijske analize dove-le su u pitanje jestivost ove vrste. Na britanskoj internetskoj stranici Royal society of chemistry koju uređuju znanstvenici kemičari prije dvije godine objavljen je članak naziva Fatalni toksini pronađeni u „jestivim“ šumskim gljivama. U članku je opisano kako je kineski znanstvenik Liu Jikai sa svojim timom sakupio primjerke mišje vitezovke i zelenike ili zelenkaste vi-tezovke, (lat. Tricholoma equestre) u svrhu kemijskih analiza. Povod su bili izvještaji o otrovanju francuskih ljubitelja gljiva 1996. godine zelenikama, no Jikai je sumnjao i na mišju vite-zovku i zato je sa svojim timom sakupio uzorke obiju vrsta. Za lokaciju uzimanja uzoraka odabrali su jugozapadnu obalu Francuske gdje su gljive sakupljali nesretni berači.

Od više spojeva koje su kineski istraživači izolirali iz mišje vitezovke dva su pokazala akutnu toksičnost. Tijekom istraži-vanja su smrtno stradali laboratorijski miševi koji su hranjeni ovim gljivama i u čijoj je krvi pronađena povišena razina ke-ratin kinaze koja može biti marker kod utvrđivanja mišićne bolesti rabdomiolize s kojom se povezuje mišja vitezovka. Pre-ma nekim znanstvenicima ova gljiva može uzrokovati i trajno oštećenje bubrega. Značajno je istaknuti da su francuski be-rači konzumirali veću količinu gljiva nekoliko dana za redom.

Na internetskim stranicama naići ćete na suprotstavlje-ne tvrdnje. Tako ih jedno naše gljivarsko društvo navodi kao jestive, a slovenski autor koji navodi da surađuje sa svjetski poznatim mikolozima ubraja ih u otrovne gljive. Naši berači je na forumima hvale kao vrlo ukusnu.

Slične vrste: vrlo slična je primorska vitezovka (Tricho-loma myomices), a slična je i tigrasta vitezovka (Tricholoma pardinum), odavno poznata kao otrovna.

jesenja gljiva, mišja vitezovka, u narodu se još naziva prljava vitezovka, miška, mišek i lažna sivka. Mišjoj vite-zovki danas priznati znanstveni naziv Tricholoma terreum dao je njemački ministar, znanstvenik i učitelj Paul Kummer 1871. godine. Do tada je zajedno s brojnim drugim stapčarama s listićima bila svrstana u rod Agaricus ,u ovom slučaju zahvaljujući njemačkom mikologu jakobu Christianu Schaeferu koji ju je opisao 1762. godine.

SUmnJIVa mIŠJa VItezoVKa

Gljiva koja je podijelila gljivare

Klobuci podsjećaju na mišja krzna Preferira borove šume

Tekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva


Ljekovito bilje

Za stare Grke lovorov vijenac bio je najveći statusni sim-bol. Delfijske (Pitijske) igre održavane su u čast Apolo-na, boga izlječenja, proročanstava i poezije, a jedan od

njegovih simbola je lovor. Zato su pobjedniku igara na glavu stavljali lovorov vijenac.

opis: vazdazelena je dvodomna vrsta pa je svaki pojedini primjerak ili ženski ili muški. Doseže između 7 i 15 m visine. Sjajnog je, kožastog lišća na kratkim peteljkama, dužine od 6 do 12 cm i širine od 2 do 4 cm, cijelog ruba ili kod nekih primjeraka valovitog. Cvjetovi su blijedo žutozelene boje, pro-mjera oko 1 cm i dolaze u parovima sa svake strane lista. Plod je malen, sjajan, crne boje, nalik na bobicu i sadrži po jednu sjemenku.

rasprostranjenost i stanište: rasprostranjen je po obala-ma Sredozemnog mora. Kod nas dolazi u jadranskom prioba-lju, a nalazimo ga u šumama i makijama hrasta crnike pojedi-načno ili u grupama.

Kemijski sastav: lovor obiluje esencijalnim uljima, od ko-jih je najvažnije eukaliptol (cineol). Lišće sadrži 1,3 % esenci-jalnih ulja od čega je 45 % eukaliptola i 12 % drugih terpena, od 8 do 12 % terpinil acetata, 3 do 4 % seskviterpentina, 3 % metil - eugenola i drugih α i ß pinena, felandren, alkohole linalool, geraniol i terpineol i laurinsku kiselinu. U sjemenu su prisutna esencijalna (1 %) i masna ulja (30 %).

Upotreba za liječenje: Lišće dodano u hranu pomaže u suzbijanju kardiovaskularnih bolesti, regulaciji krvnog tlaka, kolesterola, dijabetesa, gastritičnog ulkusa, neurodegenera-tivne bolesti, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti te u svojstvu antioksidanta.

Prerađen u masažno ulje ima reputaciju sredstva koje ublažava simptome artritisa i reumatizma. U aromaterapiji koristi se za tretiranje bolnih ušiju i visokog tlaka, pomaže

umiriti i okrijepiti živčani sustav, poboljšati opće stanje orga-nizma i opće mentalno stanje, tj. podići raspoloženje i otje-rati depresiju.

Za terapiju masažom preporučuje se 5 postotna otopina esencijalnog ulja lovora i 20 postotna otopina rastopljenog ulja argana ili maslinovog ulja. Korisno je za liječenje artritisa, smirenja mišićnih grčeva, ubrzanja zacjeljivanja rana i treti-ranja kožnih infekcija. Kao respiratorna terapija pomaže kao ekspektorans, što znači da pospješuje izbacivanje bronhalne sluzi nakupljene uslijed prehlade, gripe ili bronhitisa.

Sapunom od lovorovog ulja mogu se tretirati razne kožne bolesti, a uz to vlaži kožu. Liječi akne, pjege od starenja, glji-vičnu bolest kože vlasišta Tinea capitis koja uglavnom zahva-ća djecu, suhu i oštećenu kožu, egzeme, psorijazu, rozaceu, atletsko stopalo, suzbija gljivu koja uzrokuje promjenu boje na koži prepona, tj. oboljenje Tinea cruris, lišajeve (ringworm) na koži, gljivičnu infekciju Tinea versicolor ili Pityriasis versicolor koja uzrokuje pojavu svijetlih mrlja na koži te kandidijazu.

Upotreba u kulinarstvu: lovorov list je dobro poznat me-diteranski začin koji se osušen može pohraniti na oko godinu dana. Lišće se često stavlja u jela i obično uklanja prije konzu-macije, budući da je dosta abrazivno i može izazvati oštećenja unutarnjih organa. Ima jak miris i gorak okus i zato mnogi me-lju lišće koje se onda može koristiti u juhama ili kao dodatak drugim kuhanim jelima. Iz osušenih se bobica može dobiti ulje za začin, a jaki se začin može dobiti metodom spaljivanja drva. Prirodni je konzervans.

Kontraindikacije: kao jedini problem u literaturi se navo-di teška probavljivost, no prisutnost seskviterpena u lišću koji se nalaze i u mnogim drugim biljkama može u slučaju predo-ziranja izazvati alergiju i trovanje. Predoziranje podrazumijeva vrlo veliku količinu.

U Hrvatskoj je najpoznatiji pod nazivom lovor, a još ga nazivaju lovorikom, javorikom, zelenikom ili davorikom. Znanstveni naziv roda Laurus znači pohvala, a ime vrste nobilis slavan. Pripada porodici lovorovki (Lauraceae) koju čini oko 45 rodova. Lovor je još u antičko vrijeme bio poznat kao sredstvo za higijenu kože. Ratom razorena Sirija nekoć je naveliko proizvodila alepski ili g'har (lovor) sapun s time da su prvi izradili još prije oko 2.500 godina.

UčInKoVIt VIŠenamJenSKI LIJeK

Lovor - simbol slave i časti

Sjajno i kožasto lišće

Sušeno lišće

Tekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva


Europsko šumarstvo

Problem sa potkornjacima ne muči samo Gorski kotar. Poljaci su zbog invazije ovog nametnika odlučili sa pi-lama ući u bjalovešku prašumu, jednu od rijetkih ve-

likih prašumskih kompleksa u Europi koja je još pri tome i pod zaštitom UNESCO-a. Vlasti su prisiljene raščistiti veliki dio šume zbog invazije štetnika kao zaštitnu mjeru kako bi spriječili daljnje širenje i uništenje. Problem je veći jer je riječ o iznimno velikoj površini velikoga biodiveziteta, što je cijeloj priči dalo negativni medijski publicitet.

Nacionalni park Bjaloveža nalazi se na sjeveroistočnoj granici Poljske i Bjelorusije u porječju rijeka Nareve i Jasiol-de. Osnovni fenomen je prašumska vegetacija koja pruža dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama među kojima je svakako najpoznatiji Europski bizon, vrlo ugrožena vrsta koja u ovome nacionalnom parku broji oko 900 jedinki. Bja-loveška šuma prostire se na 133 tisuće hektara, od čega se u Poljskoj nalazi 58 tisuća hektara, dok je ostatak u Bjelorusiji. Šume bjaloveške prašume najbliže su prvotnome stanju pra-iskonskih šuma srednje Europe te predstavljaju jedinstveni kompleks djevičanskih prašuma koje nisu ili su vrlo malo izmijenjene djelovanjem čovjeka. Ističu se bogatstvom vr-sta te prastarim hrastovim, lipovim, smrekovim i borovim stablima. U području prašume nalaze se brojni tipovi šuma: šuma borova, šume četinjača bora i smreke, mješovite šume u kojoj prevladava bor sa smrekom, crnom johom i brezom, šuma „visoki grond“ sa grabom, lipom, hrastom, javorom i vezom te pojedinačnim smrekama te „niski grond“ u kojem uz grab dolazi javor, hrast, sitnolisna lipa, crna joha, smreka i

jasen. Zbog silnoga biodiverziteta dio bjaloveške prašume u površini od 4766 hektara izdvojen je kao rezervat.

Upravo zbog toga na noge su se digli brojni aktivisti i ne-vladine organizacije koje su podnijele tužbu protiv poljske države zbog sječe. Oglasila se i Europska komisija koja je izrazila zabrinutost.

Međutim, poljsko ministarstvo za okoliš poslalo je svoje predstavnike u Bruxelles kako bi podrobno objasnili proble-matiku i razloge zbog kojih se vlada odlučila za sječu šume. Poljski su predstavnici tom prilikom pozvali cijeli svijet da dođe u bjalovešku šumu i uvjeri se u trenutno stanje zbog kojeg je sječa nužna. Aktivisti ne prihvaćaju razloge poljske vlade te nastavljaju prosvjedovati protiv sječe.

nacionalni park bjaloveža, koji se nalazi na samoj granici između Poljske i bjelorusije, i predstavlja jedan od naju-ščuvanijih i najvećih prašumskih kompleksa u Europi postao je žarište invazije potkornjaka koji ugrožavaju cijele šumske komplekse u okolici.

PotKornJaK PrIJetI I PoLJSKoJ

Hoće li potkornjak uništiti bjalovešku prašumu

Bjaloveška prašuma

Bjaloveška šuma najveće je stanište bizona u europi

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: arhiva

HRVATSKE ŠUME bRoj 237 l RUjAN 2016. 39

DJEČJI KUTAK

„...Umilit ćeš se djedu Neumijki, ako vlat na travčici ispraviš - a ako stablu pomogneš, on tebe za brata prima. Jer njemu prečega na svijetu nema nego li je šuma i trati-na.....“ (Brlić-mažuranić, 2011: 160)

moderan ĉovjek postao je svjestan da je zdrav okoliš jedan od najznačajnijih preduvjeta zdravlja, a on sam je svojim ne-razumnim i neodgovornim odnosom spram prirode postao glavni izvor zagađivanja ili trajnog uništavanja okoliša i tako neposredno, negativno utjecao na vlastito zdravlje.

Budući da je došao do točke na kojoj se i sam osjeća ugro-ženim, postaje svjestan da mora nešto mijenjati, jer je on naj-odgovorniji za krizu koja vlada na području očuvanja i zaštite prirodnih bogatstava.

stoga je vrlo važna pozitivna društvena usmjerenost ka ak-tivnom očuvanju i zaštiti okoliša, osobito šuma.

Koliko se pridaje brige zdravom okolišu, kao preduvjetu ljudskog zdravlja, i kako osigurati zdravo i sigurno okruženje - pitanja su koja nameću potrebu poticanja i razvijanja ekološke osjetljivosti djeteta već u predškolskoj dobi.

polazeći od saznanja da se većina dječjih sposobnosti i potencijala razvija u predškolsko doba, vrlo je važno da djeca od najranije dobi mogu doživjeti i upoznati prirodu, naučiti je voljeti, poštovati i otkrivati mogućnosti vlastitog djelovanja na očuvanju i zaštiti životnog okruženja .

predškolsko je doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja dje-teta u kojem se stvaraju temeljne životne vrijednosti, što sva-kako doprinosi opravdanosti ovog programa za cjelokupan ra-zvoj djeteta, posebno razvoj ekološke osjetljivosti i spremnosti za praktično djelovanje u zaštiti, očuvanju i unapređivanju prirodnog okruženja.

različitim aktivnostima u vrtiću potičemo djecu na spo-znavanje važnosti i dobrobiti šume za životinje i ljude, upo-znavanje biljnog svijeta, različitih vrsta drveća, šumskih plo-dova i životinja koje žive u šumi, ali i ekološke osjetljivosti za očuvanjem i zaštitom šumskih lokaliteta.

posjeta šumi- motivirati djecu da u stvarnom životnom okruženju dožive ljepotu bogatstva prirode, te atmosferu „zdravog okruženja u ljepoti mira, tišine i čistog zraka.

šuma i njene prirodne ljepote bile su mnogim piscima i pjesnicima inspiracija u stvaranju.

ljepotu priča i pjesama na temu prirode i šumskog okru-ženja krase mnoga djela i djeci nude razne poticaje i pružaju spoznaju koja budi interes i ljubav. Nose i poruke o važnosti i značaju koje treba poštivati i održavati.

ivana Brlić-mažuranić u svojim pričama ističe prirodu u vi-šestrukoj ulozi i opisuje je kao pozornicu uzbudljivih zbivanja. stvara kolorističke efektne slike s upečatljivim karakterističnim detaljima.

u pričama personificira neke pojave u prirodi koje mogu navesti na izmišljenu priču o čudesnim zbivanjima. opisuje

prirodne pojave i priča priče starinskih gajeva, stoljetnih šuma i nepreglednih ravnica.

vrijedno je ponuditi djeci priče i pjesme s naglaskom na detalje koji upućuju na stvaranje osjećaja za ljepotu, ali i razvoj mašte, bogaćenje govornog stvaralaštva i poticanje likovnog izričaja. sve to i još mnogo više u ponudi dječjem stvaralaštvu rezultira većom pažnjom i brigom za šumu i njene stanovnike.

uz priče ivane Brlić-mažuranić i pjesme hrvatskih pjesnika potičući dječje stvaralaštvo djelujemo u stvaranju za zajednič-ko dobro.

POZDRAV ŠUMIpozdravljam te, zelena šumo, velika.pozdravljam te u ovo jutro mirisnoKad se granje pod teškom rosom savijajuBlistajući na sunčevoj svjetlosti.Korijenje tvoje crnu zemlju sapinje,a stabla stoje čvrsto kao divovi.o, šumo, zelena šumo !ja volim miris tvojih cvjetovatebe i tvoje ptice.

Dragutin Tadijanović

OŠ “VLADIMIR NAZOR” PLOČE

crtež: Djed NeumijkaNacrtao: Mauro Granić, 10 god.

OBLJETNICA

DESET GODINA DJEČJEG KUTKA

Documents

Tema broja Potpisan projekt ForestFlowcasopis.hrsume.hr/pdf/237.pdf · Obzirom na ponavljanje ovakvih djela, od-nosno nedjela, bojim se da su kazne preblage. U posljednjih deset godina