toča

n

r.b

r

od

g. pitanje

slide

d 1 Statistiku djelimo na : 4

a parametrijsku i neparametrijsku, a parametrijsku djelimo na deskriptivnu i analitičku

b parametrijsku i neparametrijsku, a neparametrijsku djelimo na deskriptivnu i analitičku

c deskriptivnu i analitičku, a deskriptivnu dijelimo na parametrijsku i neprametrijsku

d deskriptivnu i analitičku, a analitičku djelimo na parametrijsku i neparametrijsku

e deskriptivnu i analitičku, a obje djelimo na parametrijsku i neparametrijsku

e 2 Od navedenih varijabli koja je metričkog tipa? 5

a kvalitativne

b nominalne

c poredbene

d ljestvične

e kvantitativne

c 3 Od navedenih varijabli koja je ordinalnog tipa? 5

a kvalitativne

b nominalne

c poredbene

d opisne

e kvantitativne

a 4 Od navedenih varijabli koja je kategorijskog tipa? 5

a kvalitativne

b brojčane

c poredbene

d ljestvične

e kvantitativne

a 5Varijable koje se sastoje od nekoliko vrijednosti (spol, bračni status,krvna grupa, lijek,...) ,

među kojima ne postoji prirodan redoslijed zovu se?6

a kategorijske

b metričke

c ordinalne

d binarne

e deskriptivne

c 6Koje varijable imaju vrijednosti među kojima postoji prirodan poredak, ali nije precizno

određeno koliko se vrijednosti međusobno razlikuju?7

a kategorijske

b metričke

c ordinalne

d binarne

e deskriptivne

b 7Kojim varijablama možemo pridružiti realne brojeve (ili točke pravca), te ih podvrgavati

matematičkim operacijama?8

a kategorijske

b metričke

c ordinalne

d binarne

e deskriptivne

a 8 Koji tip varijabli ima neuređene kategorije i nisku razinu informativnosti? 9

Teorijska pitanja iz biostatistike za studij dentalne medicineUvijek je jedan i samo jedan točan odgovor za svako pitanje, nema dvojbe

a kategorijske

b ordinalne

c metričke

b 9 Koji tip varijabli ima uređene kategorije i srednju razinu informativnosti? 9

a kategorijske

b ordinalne

c metričke

c 10Koji tip varijabli ima dobro uređene kategorije s jednakim intervalima i visoku razinu

informativnosti?9

a kategorijske

b ordinalne

c metričke

a 11Kojem tipu varijable za svakoj vrijednosti varijable pridružena je njena učestalost (frekvencija),

tj. broj jedinki koje imaju tu istu vrijednost?12

a kategorijske

b ordinalne

c metričke

d 12 Distribucija (raspodjela) opisuje: 12

a kategorije

b učestalosti

c metrčku podjelu

d učestalost varijable

e raspodjelu unutar kategorije

c 13 Koji podaci se mogu prikazati kao distribucija, ako ih svrstamo u razrede? 16

a kategorijski

b ordinalni

c metrički

e 14Da bi zaključci o karakteristikama osnovnog skupa doneseni na temelju uzorka bili valjani,

uzorak mora biti ______20

a normiran

b korektan

c deskriptivan

d kategoriziran

e reprezentativan

d 15Reprezentativnost uzorka se postiže izborom jedinica promatranja koji može biti namjeran i

____21

a diktiran

b neovisan

c zavisan

d slučajan

e kategorijski uvjetovan

c 16Reprezentativnost uzorka se postiže izborom jedinica promatranja koji može biti slučajan i ____

21

a diktiran od strane naručioca

b nemješten prema potrebi

c namjeran po izboru ispitivača

d kategoriziran radi reprezentativnosti

e zavisan prema kategorinama

b 17Namjerni uzorak koji se bira ispitivanjem jednostavno dostupnih članova osnovnog skupa zove

se?22

a slučajni

b prigodni

c diktirani

d dostupni

e kvotni

a 18Kod kojeg namjernog uzorka izbor jedinica određuju istraživači (anketari), ali u sklopu

dodijeljene kvote. 22

a kvotni

b prigodni

c diktirani

d dostupni

e slučajan

b 19 Najbolja reprezentativnost uzorka se postiže? 23

a prigodnim uzorkom

b slučajnim uzorkom

c kvotnim uzorkom

d diktiranim uzorkom

e namještenim uzorkom

c 20Kod slučajnog izbora iz velikog osnovnog skupa N izabore se manji reprezentativni skup od n

elemenata, onda vrijedi da je :24

a N > n

b N < n

c N = n

d 21Kod sistemskog slučajnog izbora gdje postoji uređen popis svih statističkih jedniica, slučajnim

izborom se bira samo početak izbora a dalje se radi prema ____26

a izboru anketara

b tablici slučajnih brojeva

c prema nasumičnom koraku

d koraku izbora u omjeru N/n

e uzastopnim izborom n jedinica od N ukupnih

e 22

Kako se zove metod izbora se prvo osnovni skup podijeli na homogene skupine elemenata koji

se nazivaju stratumi. Iz svakog stratuma se slučajnim izborom bira određeni broj jedinica u

uzorak, proporcionalno veličini stratuma?

27

a nostrificirani

b kvantificirani

c proporcionalni

d diktirani

e stratificirani

d 23 Kada je osnovni skup velik i ne raspolaže se popisom svih jedinica, može se koristiti _____ 28

a diktirani uzorak

b prigodni uzorak

c dostupni uzorak

d uzorak skupina

e kvotni uzorak

c 24

Osnovni skup se podijeli na skupine koje na neki način predstavljaju cjeline. Skupine se obično

razlikuju po veličini, a sadrže heterogene jedinice čiji varijabilitet je sličan onom u osnovnom

skupu. U uzorak se bira određeni broj skupina i to slučajnim izborom. Kako se zove ta metoda?28

a diktirani uzorak

b prigodni uzorak

c uzorak skupina

d dostupni uzorak

e kvotni uzorak

b 25 Koja je tvrdnja netočna za arihmetičku sredinu? 30

a Arihmetička sredina je prosječna vrijednost skupa metričkih podataka.

b Arihmetička sredina se uvijek nalazi u sredini skupa

c x =Σx/N

d Arihmetička sredina se u simetričnij distribuciji nalazi u sredini skupa

e Kod simetrične raspodjele arihmetička sredina, medijan i mod su jedna te ista vrijednost

a 26 Koja je tvrdnja netočna za Medijan? 31

a Medijan se uvijek poklapa sa arihmetičkom sredinom samo ima drugu vrijednost

b U sredini nesimetričnih distribucija nije aritmetička sredina, već medijan

c To je vrijednost od koje je pola podataka manje, a druga polovina veća

d U simetričnoj raspodjeli medijan se poklapa sa arihmetičkom sredimom.

e Kod simetrične raspodjele arihmetička sredina, medijan i mod su jedna te ista vrijednost

a 27 Koja je tvrdnja netočna za Mod distribucije? 32

a Kod nesimetrične raspodjele mod se uvijek nalazi između arihmetičke sredina i medijana

b Mod je vrijednost sa najvećom učestalošću

c Kod simetrične raspodjele arihmetička sredina, medijan i mod su jedna te ista vrijednost

b 28 Koja navedena mjera distribucije nije mjera centralne tendencije 35

a Arihmetička sredina

b Standardna devijacija

c Medijan

d Mod distribucije

e Interkvartilni raspon

c 29 Što je rasap vrijednosti? 35

a Razlika između prvog i zadnjeg člana skupa

b Razlika između medijana i arihmetičke sredine

c Razlika između najveće i najmanje vrijednosti

d Razlika između medijana i moda distribucije

e Razlika između moda distribucije i arihmetičke sredine

d 30 Koja mjera/veličina pokazuje veličinu odstupanja od arihmetičke sredine? 36

a rasap vrijednosti

b mod distribucije

c Interkvartilni raspon

d standardna devijacija

e stupanj slobode

e 31Koja mjera/vrijednost pokazuje standardnu devijaciju SD izraženu u postotcima od arihmetičke

sredine?38

a rasap vrijednosti

b kovarijanca

c varijanca (var)

d Interkvartilni raspon

e koeficijent varijance (CV)

e 32 Koja mjera/vrijednost pokazuje kvadrat standardne devijacije SD? 38

a rasap vrijednosti

b kovarijanca

c koeficijent varijance (CV)

d Interkvartilni raspon

e varijanca (var)

d 33 Što je od slijedećeg nije istina za standardnu devijaciju SD 39

a Standardna devijacija pokazuje širinu raspodjele i njezin točan oblik

b Izražava se u postotcima

cNe postoje dvije različite normalne raspodjele s istom aritmetičkom sredinom i standardnom

devijacijom

d Standardna devijacija određuje os simetrije

e Standardna devijacija nije mjera centralne tendencije

d 34 Koja od navedenih tvrdnji u vezi standardne devijacije SD i arihmetičke sredine nije točna 40

a aritmetička sredina ± 1 SD: oko 2/3 (68%) podataka 39

bNe postoje dvije različite normalne raspodjele s istom aritmetičkom sredinom i standardnom

devijacijom

c aritmetička sredina ± 1.96 SD: oko 95% podataka

d Ako su jednake standardne devijacije onda su jednake i arihmetičke sredine

e aritmetička sredina ± 2.58 SD: oko 99% podataka

c 35 Što je standardna pogreška arihmetičke sredine SE? 41

a Arihmetička sredina standardne devijacije

b Arihmetička sredina rasapa vrijednosti

c Standardna devijacija arihmetičke sredine

d Standardna devijacija medijana

e Rasap vrijednosti arihmetičke sredine

b 36 Standardna pogreška arihmetičke sredine SE se može dobiti iz _____ 42

a standardne devijacije i arihmetičke sredine

b standardne devijacije i broja podataka N samo jednog uzorka

c atandardne dvijacije, arihmetičke sredine i broja podataka N iz samo jednog uzorka

d standardne devijacije i broja podataka N+1 samo jednog uzorka

e atandardne dvijacije, arihmetičke sredine i broja podataka N+1 iz samo jednog uzorka

a 37 Što je netočna tvrdnja? 43

a standardna devijacija je uvijek veća od standardne pogreške arihmetičke sredine, SD > SE

b standardna devijacija je uvijek manja od standardne pogreške arihmetičke sredine, SD < SE

c da bi SE smanjili na polovicu, potrebno je broj uzoraka N učetverostručiti

38 Koja tvrdnja je za hipotezu netočna? 46

a a Hipoteza ne mora biti kvantitativna

b Hipoteza mora biti kvantitativna

c Hipoteza mora biti jasno postavljena

d Hipoteza mora biti pozitivna tvrdnja

e Hipoteza mora biti specifična (specificirati na koga se odnosi)

b 39 Koja je tvrdnja za statističke testove netočna? 48

a Za dokazivanje ili odbacivanje hipoteze koristimo statističke testove

b Statistički testovi se ne odnose na cijelokupnu populaciju

c Statističkim testovima poopćujemo rezultate naših istraživanja na cijelu populaciju

c 40 Koja je tvrdnja za P-vrijednost netočna? 50

a Govori o tome kolika je vjerojatnost da je rezultat točan, tj. da nije točan

b < 0,05 - govori o tome da je vjerojatnost za neki događaj manja od 5% slučajnog rezultata

c < 0,05 - govori o tome da je vjerojatnost za neki događaj veća od 5% slučajnog rezultata

d 41Koja je tvrdnja u dvosmjernoj hipotezi netočna? (µ-oznaka za aritmetičku sredinu populacije)

52

a Nul hipoteza = “ništa značajno nije nađeno” - µ1=µ2

b Kod dvostrane hipoteze ne zanima nas smjer razlike (veće ili manje) već samo razlika

c Alternativna hipoteza - µ1=µ2

d Nul hipoteza = “ništa značajno nije nađeno” - µ1≠µ2

d 42Koja je tvrdnja u jednosmjernoj hipotezi netočna? (µ-oznaka za aritmetičku sredinu populacije)

53

a Nul hipoteza = “ništa značajno nije nađeno” - µ1≤µ2

b Kod jednostrane hipoteze zanima nas smjer razlike je li nešto veće ili manje

c Alternativna hipoteza - µ1>µ2

d Alternativna hipoteza - µ1≥µ2

c 43 Ako je P≥0,05 onda vrijedi slijedeće: 54

a Razlike između skupina nisu slučajne (značajne) i nul hipoteza se prihvaća

b Razlike između skupina nisu slučajne (značajne) i nul hipoteza se ne prihvaća

c Razlike između skupina su slučajne (beznačajne) i nul hipoteza se prihvaća

d Razlike između skupina su slučajne (beznačajne) i nul hipoteza se ne prihvaća

b 44 Ako je P<0,05 onda vrijedi slijedeće: 54

a Razlike između skupina nisu slučajne (značajne) i postoji učinak i nul hipoteza se ne odbacuje

b Razlike između skupina nisu slučajne (značajne) i postoji učinak i nul hipoteza se odbacuje

cRazlike između skupina su slučajne (beznačajne) i ne postoji učinak i nul hipoteza se odbacuje

dRazlike između skupina su slučajne (beznačajne) i ne postoji učinak i nul hipoteza se ne odbacuje

45 Koja je tvrdnja nepovezana s ostalima kod greške tipa 1 ? 55

a a Nul hipoteza je pogrešno prihvaćena (iako stvarna razlika postoji)

b Nul hipoteza je pogrešno odbačena (iako stvarna razlika ne postoji)

cPuštanje neučinkovitog lijeka (ili stari lijek pod novim imenom) na tržište radi pokrivanja troškova

istraživanja

dStatistički je utvrđeno da je lijek A učinkovitiji od placeba iako u stvarnosti između njih nema

razlike!

a 46 Koja je tvrdnja nepovezana s ostalima kod greške tipa 2 ? 55

a Nul hipoteza je pogrešno odbačena (iako stvarna razlika ne postoji)

b Nul hipoteza je pogrešno prihvaćena (iako stvarna razlika postoji)

c Skrivanje učinkovitog lijeka radi prodaje postojećeg

dStatistički je utvrđeno da lijek A nije učinkovitiji od placeba iako je u stvarnosti lijek A značajno

učinkovitiji!

b 47 Koja je tvrdnja netočna za normalnu razdiobu? 58

a Parametrijska metoda 59

b nesimetrična razdioba

c simetrična razdioba

d srednja vrijednost ista kao i medijan

e standardna devijacija određuje širinu

e 48 Što je GIGO ? 63

a Najbolja statistička metoda koja može popraviti loš dizajn ili unos podataka

b Program za ispravak statističkih grešaka

c "Good in, good out"

d "Garbage on, gospel out"

e "Garbage in, garbage out"

d 49 Koja je tvrdnja netočna u vezi sa prosjekom ocjena (1-5) u školi? 64

a kvantitativne

b diskretne

c Ne može imati normalnu simetričnu razdiobu (ne bez naštimavanja)

d Srednja vrijednost ista kao i medijan

e Standardna devijacija je uvijek veća od standardne pogreške arihmetičke sredine, SD > SE

e 50 Koja je tvrdnja netočna za neparametrijske metode? 65

a Analitičke metode koje se ne zasnivaju na pretpostavci simetrične raspodjele podataka

b Podaci su po svojoj prirodi nominalni ili ordinalni

c Veličina uzorka je mala (npr. 20 ispitanika) – šansa za pogrešku tipa 1

d Nema srednje vrijednosti i standardne devijacije

eIma srednju vrijednost i standardnu devijaciji, srednja vrijednost i medijan su isti ali raspodjela nije

simetrična

c 51 Neparamtrijska metoda obvezno ide u slijedećim slučajevima (zaokruži netočan odgovor) 67

a rangirani podatci

b mali uzorci (N<30)

c vrlo veliki broj ispitanika (N>1000)

d Varijable nemaju normalnu raspodjelu (npr. enzimi, biokemijski pokazatelji, krvni tlak, …)

e Ordinalne varijable (ocjene, starost u godinama, …)

d 52 Koje je netočna tvrdnja za nedostatke neparametrijskih metoda? 68

a Otežana interpretacija (medijan i raspon) 67

b Ponekad nemoguće pokazati razliku dvije varijable (iste vrijednosti medijana)

c Varijable nemaju normalnu raspodjelu (npr. enzimi, biokemijski pokazatelji, krvni tlak, …)

d Smanjena statistička snaga testa i povećana šansa za pogreške

b 53 Koja je netočna tvrdnja za poglrešku u analizi tipa 1? 69

a Odbijanje nul-hipoteze kada je ona stvarno istina

b Oodbacivanje stvarnog rezultata i proglašavanje neznačajnim

c Prikazivanje rezultata kao statistički značajan kada on uistinu nije

a 54 Koja je netočna tvrdnja za poglrešku u analizi tipa 2? 69

a Odbijanje nul-hipoteze kada je ona stvarno istina

b Pogreška koja nastaje jer se ne odbacuje nul-hipoteza kada je ona lažna

c Odbacivanje stvarnog rezultata i proglašavanje neznačajnim

c 55 Što nije točna tvrdnja u preporuci kada koristiti parametrijske metode? 74

a Normalna raspodjela podataka

bMjerenja moraju biti neovisna (npr. 10 ispitanika sa 10 mjerenja istog svojstva na svakome od njih

NIJE 100 neovisnih mjerenja)

cMjerenja se mogu zasnivajti na populaciji koja ne mora imati normalnu raspodjelu istraživanog

svojstva bitno da populacija ima normalnu raspodjelu

d Mjerenja se zasnivaju na populaciji koja ima normalnu raspodjelu istraživanog svojstva

e Svi skupine u uzorku moraju imati istu varijancu

d 56 Koja tvrdnja nije točna u preporukama zašto treba gledati raspodjelu? 75

a Zato što o raspodjeli podataka ovisi metoda i tijek analize

b Normalna raspodjela omogućuje upotrebu parametrijskih metoda analize

c Odstupanje od normalne raspodjele onemogućuje upotrebu parametrijskih metoda

d Odstupanje od normalne raspodjele ne onemogućuje upotrebu parametrijskih metoda

e Analiza raspodjele omogućuje uočavanje mogućih pogrešaka u podacima

e 57 Koja tvrdnja/mjera/prikaz nije točna u prikazu deskriptivne statistike? 76

a Prikaz mjera središnje tendencije

b Prikaz mjera varijabilnosti podataka

cRaspodjela podataka koja odstupa od normalne: medijan i (1) raspon, (2) najmanja i najveća

vrijednost i (3) interkvartilni raspon

d Normalna raspodjela: srednja vrijednost ± standardna devijacija

e Normalna raspodjela: arihmetička sredina ± standardna devijacija

e 58 Koja tvrdnja/mjera/prikaz nije točna u prikazu deskriptivne statistike? 76

a Prikaz mjera središnje tendencije

b Prikaz mjera varijabilnosti podataka

c Normalna raspodjela: srednja vrijednost ± standardna devijacija

dRaspodjela podataka koja odstupa od normalne: medijan i (1) raspon, (2) najmanja i najveća

vrijednost i (3) interkvartilni raspon

eRaspodjela podataka koja odstupa od normalne: arihmetička sredina i (1) raspon, (2) najmanja i

najveća vrijednost i (3) interkvartilni raspon

c 59 Što od navedenog ne utječa na izbor statističkog testa? 78

a Vrsta varijable (vrsta podatka)

b Broj uzoraka

c Odnos arihmetičke sredine i standardne devijacije

d Uzorci ovisni/neovisna

b 60 Što je netočno za T-test za ovisne uzorke 81

a Podatci su povezani

b Statistička metoda za mali broj uzoraka ( <30 )

c Interpretacija ista kao i t-test za neovisne uzorke

a 61 Hi-kvadrat je primjenjiv samo na kategorijske podatke, koji od navedenih to nije? 84

a Visina

b Stupanj fizičke aktivnosti

c Boja očiju

d Spolne razlike

e Socioekonomski status

e 62 Koja je tvrdnja netočna za ANOVA analizu? 82

a Analysis of variance

b Analizira više nepovezanih skupina

c Sam test obično nije dovoljan (P<0,001)

d Usporedba svake skupine sa svakom

e Analiza svake skupine pojedinačno

63

a

b

c

d

e

64

a

b

c

d

e

65

a

b

c

d

e

66

a

b

c

d

e