TERENSKA NASTAVA 2013/2014 · Svi propusti nizvodno od Metkovi ća u lijevoobalnom i desnooblanom nasipu rijeke Neretve se zatvaraju, osim uš ća Norina i Crne Rijeke na desnoj obali

3/13/2014

1

TERENSKA NASTAVA2013/2014

D i p l o m s k i s t u d i jS m j e r : h i d r o t e h n i k a

T e r e n s k a n a s t a v aPetak 14. 3. 2014. g.:• 5.50 h - Okupljanje ispred Prehrambeno–biotehnološkog fakulteta (Pierottijeva ulica);• 6.00 h - Polazak prema Perući (cca 5.5 h vožnje, s jednim stajanjem);• 11.30 h - Obilazak HE Peruća;• 13.30 - Polazak prema Splitu (cca 1.5 h vožnje);• 15.00 - Obilazak UPOV i CS Divulje u sklopu kanalizacijskog sustava Kaštela - Trogir;• 17.00 - Polazak prema Pločama (cca 2 h vožnje).

U Pločama je organizirano noćenje u hotelu Bebić, u sklopu kojeg je organizirana večera (uključena konzumacija određene količine vina, mineralne ili soka po osobi) te doručak.

Subota 15. 3. 2014. g.:• Doručak u hotelu;• Okupljanje ispred hotela i polazak prema luci Ploče (točno vrijeme doručka i polaska bit će definirano po

dolasku u Ploče);• Obilazak gradilišta terminala za suhe rasute terete u luci Ploče• 13.00 h - Obilazak hidro-melioracijskog sustava ušća Neretve;• 14.30 – Organiziran ručak od strane nastavničkog kadra u Vid-u u restoranu Đuđa i Mate;• 16.00 - Polazak prema Zagrebu (cca 6.5 h vožnje, s jednim stajanjem);• 22.30 - Dolazak u Zagreb, ispred Prehrambeno–biotehnološkog fakulteta.

Pilotiranje koje je predmet obilaska u luci Ploče odvija se na platformi odvojenoj od kopna, te je prijevoz do nje organiziran čamcima. Stoga je važno da se ujutro ne kasni s doručkom i okupljanjem kako bi svi mogli pravovremeno stići do platforme.Na gradilištu luke obavezna je zaštitna oprema (kacige i prsluci) koja je osigurana od strane fakulteta. Također su osigurani sendviči za doručak pri polasku iz Zagreba. Za sve ostale potrebe ste zaduženi ponaosob.

Voditelji obilaska su:• doc.dr.sc.Eva Ocvirk (HE Peruća i UPOV Divulje);• doc.dr.sc.Duška Kunštek (hidro-melioracijski sustav ušća Neretve; i• asistent Ivo Haladin (luka Ploče);

S a d r ž a j p u t a

3/13/2014

2

HE PERUĆA

UPOV i CS DIVULJE u sklopu kanalizacijskog sustava Kaštela - Trogir

TERMINAL ZA SUHE I RASUTE TERETE LUKE PLOČE

1

2

3

Građevine

HIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI NA MALOJ NERETVI

4

MakrolokacijaHE PERUĆA1

3/13/2014

3

Dotok – Qsr=42m3/s

Akumulacija

Energetski podaci

1

2

3

Tehničke karakteristike

Volumen: 565x106 m3

Max. radna kota: 361,50 m n.m. / Min. radna kota: 325,00 m n.m.

Max. kota preljeva: 362,20 m n.m.

Instalirani protok: 2 x 60 m3/s

Instalirana snaga: 41,6 MW

Srednja godišnja proizvodnja: 120 GWh

Francis turbine

Podaci o brani4

Tehničke karakteristike

Nasuta, kamena branaKKB: 364,50 m n.m.Visina brane u profilu Cetine cca 65 mDužina brane: 450 m

Kruna preljeva: 355 m n.m.Kapacitet preljeva: 428 m3/sPreljevna klapna: 7,0x10,0 m

3/13/2014

4

Poprečni presjek brane

Nakon sanacije

Strojarnica

3/13/2014

5

Strojarnica


2

3/13/2014

6


2

Integralni projekt zaštite Kaštelanskog zaljeva obuhvaća šire područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira te se provodi kroz potprojekte:•Kanalizacijski sustav Split – Solin•Kanalizacijski sustav Kaštela – Trogir•Poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava Split – Solin –Kaštela – Trogir•Optimalizacija sustava

Kanalizacijski sustav Kaštela –Trogir

Kanalizacijskim sustavom Kaštela - Trogir rješava se prikupljanje, pročišćavanje i dispozicija otpadnih voda gradova Kaštela i Trogira, Općina Okrug i Seget, te naselja Slatine na istočnom dijelu otoka Čiovo koji administrativno pripada Splitu.


2

Koncept kanalizacijskog sustava Kaštela-Trogir moguće je podijeliti u 6 osnovnihprostornih podsustava ili funkcionalnih cjelina:

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - Divulje1. podsustav zajedničkih objekata (UPOV “Divulje”, CS “Divulje-uređaj” s podmorskim prijelazom Divulje-Čiovo, hidrotehnički tunel “Čiovo”, podmorski ispust s difuzorskom sekcijom)

3/13/2014

7


2


Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - Divulje

Kanalizacijska mreža Kaštela Trogir

Podmorski prijelaz kopno - Čiovo

2. podsustav Kaštela

3. podsustav Trogir


2



4. podsustav Čiovo

5. podsustav Seget

Crpna stanica SlanacCrpna stanica Kaštel Lukšić

3/13/2014

8


2



6. podsustav Okrug

Hidrotehnički tunel Čiovo

Podmorski prijelaz kopno - Čiovo

GrađevineTERMINAL ZA SUHE I RASUTE TERETE LUKE PLOČE3

• Odluka za izgradnju luke Ploče donesena je1936. godine, a slijedeće godine započela jeizgradnja željezničke pruge od Metkovića doPloča koja je završena 1942. godine. Ovajtok rijeke Neretve je jedini značajni put zaBosnu i Hercegovinu kao i od važnosti zazemlje kao što su Mađarska, Slovačka idruge zemlje srednje Europe. Luka Ploče iželjeznica prema unutrašnjosti pušteni su urad 1945. godine, te ovaj dan predstavljapočetak rada luke Ploče za javni promet.Značajan razvoj luke u Pločama započinje1945. godine rekonstrukcijom željezničkepruge Ploče-Sarajevo te jačanjemekonomije u Bosni i Hercegovini. Većibrodovi dolaze na novoizgrađenu obalu tedonose žito i ugalj, dok se izvozio boksit idrvo.

3/13/2014

9


Prekrcaj, skladištenje i ostalepopratne usluge obavljaju se naterminalima za:

generalne terete,

rasute terete,

tekuće terete,

sipke terete,

drvo,

kontejnere,

glinicu i

petrolkoks


Sastavni dio luke Ploče je i lukaMetković koja se nalazi 20 kmuzvodno na rijeci Neretvi.Specijalizirana je za prekrcaj cementa(silos), troske, te granuliranogkamena. Ukupni godišnji pretovarnikapacitet luke Ploče procjenjuje se naviše od 5 milijuna tona generalnih irasutih tereta (bez terminala uizgradnji), dok je ukupni kapacitetskladištenja tekućih tereta oko 600000 tona.Terminali su raspoređeni na7 operativnih obala u Pločama sagazom do 14 m i mogu primitibrodove do veličine Panamax

brodova.

3/13/2014

10


STATISTIKA


• Luka Ploče - vodeća luka i logistički centar za srednju Europu

• Izgradnja dvaju novih terminala: terminal za rasute terete i kontejnerski terminal

• Informatizacija lučkog sustava : trenutno u fazi implementacije sustav upravljanja kontejnerskim poslovanjem; u budućnosti informatizacija cjelokupnog lučkog sustava.

• Kompletna logistička podrška (integriranje usluga sa drugim sudionicima u procesu) u cilju povećanja konkurentnosti transparentnog pravca preko Ploča.

• Distributivni centar roba

3/13/2014

11

GrađevineHIDROMELIORACIJSKI SUSTAVI NA MALOJ NERETVI4

SLIVNO PODRUČJE RIJEKE NERETVE

8.000 do 10.000 km2 (280 km2 u RH);

rijeka Neretva L=215 km (22 km u RH)

Odstupanje (znakovito):2003., 2009. i 2011. godine izuzetno sušna zima.2012. godine izuzetno vodna zima

U prosječnoj hidrološkoj godinioborine su vremenski i prostorno neravnomjerno raspoređene,70% padne zimi (studeni -travanj).

GrađevineDONJA NERETVA - danas

OPUZEN - USĆE 3440 ha

JASENSKA - MODRIČ 1288 haGLOG 444 haVIDRICE 435 haMALA NERETVA 698 ha CREPINA 275 haKOMIN 299 ha

MELIORIRANE POVRŠINE:

UKUPNO: 5060 ha

METKOVIĆ - KUTI

1626 haLUKE 275 haVRBOVCI 384 haKOŠEVO 107 haPRIVLAKA 760 haMISLINA (KUTI) 100 ha

3/13/2014

12

Melioracija Neretve namijenila joj je ulogu rasteretnog kanala za velike vodeNeretve, a u ljetnim mjesecima normalnih voda dvjema ustavama cijeli akvatorijMale Neretve uzvodno i nizvodno od Opuzena pretvara se u rezervoar slatke vodekoja se skuplja iz vlastitih izvora (vrlo malo) i crpkane vode za navodnjavanje.

U Opuzenu i na ušću Male Neretve izgrađene su ustave za regulaciju protoka velikih voda i sprečavanje ulaska slane vode u akvatorij Male Neretve za vrijeme navodnjavanja.

Zaštitni objekti u području Opuzen-Ušće

U profilu Opuzena odvaja se vodotok Mala Neretva, koja prema projektu i vodoprivrednim uvjetima ima funkciju rasterećenja Neretve pri nailasku velikog vodnog vala. Zbog ove funkcije na lokaciji spoja izgrađena je brana sa brodskom prevodnicom. Brana je stalno zatvorena i priječi ulaz zaslanjenih voda Neretve u korito Male Neretve. Otvori za biološki minimum služe u slučajevima kada je to potrebno da se kroz iste pusti određena količina vode za osvježenje. Zamisao je da se slatka voda crpka u sustav Male Neretve i tada nema otvaranja brane u vrijeme navodnjavanja. U vrijeme kada nema slatkih voda za navodnjavanje, otvori za biološki minimum moraju biti otvoreni. Sve je ovo regulirano posebnim pravilnikom o radu ustava i prevodnica.

Velike vode se rasterećuju Malom Neretvom otvaranjem ustave na brani u Opuzenu i ustave na ušću u more pri određenom stanju protoka i vodostaja. Svi propusti nizvodno od Metkovića u lijevoobalnom i desnooblanom nasipu rijeke Neretve se zatvaraju, osim ušća Norina i Crne Rijeke na desnoj obali koji ostaju otvoreni. Vodoprivrednom je suglasnošću određeno da se ustava kod Opuzena mora otvoriti čim protoke Neretve kod Metkovia premaše 1500 m3/s, propusna moć ustave u Opuzenu iznosi 420 m3/s, a ustave kod ušća u more 540 m3/s.

3/13/2014

13

GrađevineSustav obrane od poplava koji štite meliorirane površine

Brana u Opuzenu sa brodskom prevodnicom

Ova brana zvedena je sa tri otvora širine po12 m, a brodskaprevodnica širine 10 m. Zatvaranje otvora vršise sa tri segmentnazatvarača (12x4.5 m), dužina komoreprevodnice je 40 m, sadužinom prevodnice13 m, širinom 4.8 m ipristaništem dužine 21 m.


Brana na ušću Male Neretve u more

Brana na Ušću s brodskom prevodnicom izgrađena je na ušću Male Neretve u more. Ova brana ima namjenu spriječavanja povratnog djelovanja mora, tj. zaslanjivanjaakvatorija namijenjenog navodnjavanju. Brana na ušću izgrađena je sa četiri otvora, širine po 12 m i prevodnicom kao posebnim objektom. Brodska prevodnica je istihdimenzija kao ona u Opuzenu. Zatvaranje brane vrši se tablastim zatvaračima 12x3,5 m. Prag brane je na koti -2,70 m n.m., a dno na koti -3,20 m n.m. Preko brane je izgrađen cestovni most širine 7 m, a duljine kao i brana (oko 72,0 m).

3/13/2014

14


Desni obrambeni nasip uz Neretvu od luke Metković do naselja Komin

Lijevi obrambeni nasip uz Neretvu od mosta u Metkoviću do mora

Desni obrambeni nasip uz Malu Neretvu

Nasip uz more “Diga”, granični nasip između branjenih površina i moraNasip i obodni kanal VidriceObrambeni nasip u Lukama, dužine 675 m, se pruža od otvora Luke u desnomobrambenom nasipu rijeke Neretve do crpne stanice Luke

GrađevineMelioracijska odvodnjaNajznačajnije melioracijske površine u Dalmaciji nalaze se u području DonjeNeretve.

Sustav obrane od poplava štiti samo velike državne poljoprivredne površine (prije PIK-ove) jer gotovo cijeli privatni kompleksi poljoprivrednih površina još nemaju cjelovito izgrađene obrambene objekte. Odvodnja unutrašnjih voda se provodikontinuiranim crpljenjem, a navodnjavanje je djelomično riješeno.Odvodnja vlastitih (unutrašnjih) oborinskih voda je riješena kontinuiranim crpljenjemvode iz prostora u more zbog niskih kota terena, na većem dijelu područja ispod iliu razini mora. Navodnjavanje je tek u počecima rješavanja. Sustav obrane odpoplava uglavnom slabo ili gotovo ne štiti značajne površine od velikih voda (grad Metković, Opuzen, područje Vidrice i skoro cijeli privatni kompleks poljoprivrednihpovršina).

Sadašnje stanje melioracijskogsustava Donja Neretva popodručjima:

3/13/2014

15

GrađevineMelioracijska odvodnjaOpuzen-Ušće, brutto površine oko 3100 ha, od toga je u državnom vlasništvu oko 2100 ha, odnosno 1720 ha netto. To je kompleksno područje sastavljeno od višecjelina, Modrič, Jesenska, Glogačko jezero koje čine jedinstven sustav odvodnje, tepodsustava Komin, Crepina i Jarčirog koji su uz gornje vezani odvodnjom u posebnim uvjetima.Izgrađeno je 40,29 km kanala I i II reda i 62,57 km kanala III i IV reda, te crpna stanica Modrič, ukupnog kapaciteta 19,6 m3/s snage 1370 kW.

Vidrice, brutto površine oko 500 ha, od toga je 384 ha netto u državnom vlasništvu privedeno kulturi krajem sedamdesetih. Izgrađeno je 9,40 km kanala I reda i 20,64 km kanala II reda, te crpna stanica Vidrice, ukupnog kapaciteta 6,65 m3/s i ukupnesnage 420 kW

Koševo-Vrbovci sa dijelom gradskih i prigradskih površina Metkovića jedan je od prvih izgrađenih sustava melioracije. Ukupna površina iznosi oko 1290 ha.Izgrađeni sustav obrane od poplava i odvodnje za površinu oko 616 ha brutto, i neto oko 405 ha. Ostale površine indirektno su u sustavu odvodnje.

Kuti bruto površine oko 2600 ha od kojih se u društvenom posjedu planiralomeliorirati oko 1800 ha, čime bi se dobilo oko 1250 ha netto površina.

GrađevineMelioracijska odvodnjaLuke bruto površine oko 300 ha, u državnom vlasništvu brutto 270 ha, 210 hanetto u sustavu obrane od poplava i odvodnje. Nalazi se u dosta zapuštenom stanju.

Parila, Rogotin i Desne 1700 ha, područje istočno od luke Ploče za koje još nijeodređena namjena prostora, te je još u mnogim dijelovima (Desne - zaštićeno)netaknuta priroda.

Documents

TERENSKA NASTAVA 2013/2014 · Svi propusti nizvodno od Metkovi ća u lijevoobalnom i desnooblanom nasipu rijeke Neretve se zatvaraju, osim uš ća Norina i Crne Rijeke na desnoj obali