TERMINOLOŠKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA FONOLOŠKOG NAZIVLJA

TERMINOLOŠKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA

FONOLOŠKOG NAZIVLJA

Marina BergovecInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Zagreb

Gostujuće predavanje25.03.2014.Institut za slavistikuSveučilišta „Karl‒Franz“ u Grazu

2

Fonološko nazivlje — dio jezikoslovnoga nazivlja (znanstveni funkcionalni stil)

Nazivlje terminologija (lingvistička poddisciplina)

3

◦ Postanak pojmova◦ Odnosi i veze među njima stvaranje pojmovnih

sustava◦ Opisi pojmova◦ Stvaranje definicija◦ Pridruživanje označilaca pojmovima (nazivanje)

TERMINOLOGIJA

4

◦ Odnosi između objekta, pojma i označioca ◦ Ustroj i stvaranje naziva◦ Usklađivanje naziva i pojma◦ Terminološka leksikografija (baze podataka)

TERMINOLOGIJA

5

Bečka terminološka škola◦ Eugen Wüster (1898. — 1977.)

Tradicionalni pristup terminologiji

POJAM

DEFINICIJA

NAZIV

mjesto u pojmovnom sustavu

6

„Univocitiy ideal“ — odnos između pojma i označioca jednoznačan

Pojmovi◦ Stalno mjesto u pojmovnome sustavu◦ Trajno pridružen naziv

Standardizacija PRESKRIPTIVNOST Sinonimija i polisemija isključeni

Osnovna terminološka načela tradicionalnoga pristupa

jedan pojam jedan naziv

7

Sociolingvistički pristup

◦ Svijet znanosti dinamičan — kategorije se mijenjaju, nazivi mijenjaju značenja

◦ Polisemija, sinonimija i metaforika u terminologiji mogući i dozvoljeni

◦ Načelo prototipičnosti umjesto jasnih i strogih granica

◦ DESKRIPTIVNOST (ne preskriptivnost)

Novi pogled na terminološki opis

8

fonološki sustav hrvatskoga (i drugih) jezika davno opisan i ustaljen

fonologija — dio lingvistike koji nije dinamičan◦ (moguće) promjene — opisi novootkrivenih

egzotičnih jezika/dijalekata◦ Razvoj tehnologije — bolji uvid u mjesto i način

tvorbe pojedinih glasova

Fonološko nazivlje

9

JEDNOZNAČNOSTpojam

definicija naziv

Stručno nazivlje

upućuju na isti pojam

10

OPĆA PRIHVAĆENOST

◦ struka (literatura, praksa)

◦ obrazovanje (udžbenici)

Stručno nazivlje

11

Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga

Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga

Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada.

Hrvatsko fonološko nazivlje – kratki pregled

12

SAMOGLASNICI — SUGLASNICI

SAMOGLASNICI ili VOKALI — SUGLASNICI ili KONSONANTI

OTVORNICI ili VOKALI — ZATVORNICI

Osnovna podjela glasova

13

SAMOGLASNICI (SLOGOTVORNI GLASOVI) — SUGLASNICI (NESLOGOTVORNI GLASOVI)

SAMOGLASNICI — SUGLASNICI

SAMOGLASNIK (SLOGOTVORNI, SILABIČNI GLAS, SILABEM) — SUGLASNIK (NESLOGOTVORNI, NESILABIČNI GLAS)

Uloga u slogu

14

USNENI SUGLASNICIp b m v f

JEZIČNI SUGLASNICI

Podjela prema MJESTU TVORBE

15

NEPČANI (PALATALNI)◦ STRAŽNJOTVRDONEPČANI č dž š ž◦ PREDNJOTVRDONEPČANIlj nj j ć đ

NENEPČANI (NEPALATALNI)◦ ISPRED TVRDOGA NEPCA

USNENI (LABIJALNI) DVOUSNENI (BILABIJALNI) p b m ZUBNO‒USNENI (LABIO DENTALNI) v f

ZUBNI (DENTALNI) n t d c z s NADZUBNI (ALVEOLARNI) r l

◦ IZA TVRDOGA NEPCA (MEKONEPČANI, VELARNI)k g h


16

PREDNJONEPČANI (PALATALNI)č ć dž đ j lj nj š ž

ZADNJONEPČANI (VELARNI)k g h

DVOUSNENI (BILABIJALNI)b m p

ZUBNOUSNENI (LABIO DENTALNI)f v

ZUBNI (DENTALNI) c z s t d n


17

USNICI (BUKALI)

◦ USNENICI (LABIJALI) DVOUSNENICI (BILABIJALI) p b m USNENOZUBNICI (LABIODENTALI) f v

◦ ZUBNICI (DENTALI) c z s

◦ DESNICI (ALVEOLARI) t d n r l


18

NEPČANICI (PALATALI, TVRDONEPČANICI)

◦ PREDNEPČANICI (PRETPALATALI, POSTALVEOLARI, GREBENICI) š ž č dž

◦ NEPČANICI (PALATALI, PRAVI PALATALI, PREDNJONEPČANICI, PRETPALATALI) ć đ nj lj j

JEDRENICI (VELARI, MEKONEPČANICI)k g h


19

SONANTI

◦ NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) m n nj◦ TREPERAVI SUGLASNICI (VIBRANTI) r◦ BOČNI SUGLASNICI (LATERALI) l lj◦ SONANTNI SPIRANTNI SUGLASNICI v j

Podjela prema karakteru zapreke (načinu prolaska zračne struje)

TEKUĆI SUGLASNICI (LIKVIDI)

20

ŠUMNICI

◦ ZATVORNI SUGLASNICI (OKLUZIVI, EKSPLOZIVI)p b d t k g

◦ POLUZATVORNI SUGLASNICI (AFRIKATE, SLIVENI, SLOŽENI SUGLASNICI) c č ć dž đ

◦ TJESNAČNI SUGLASNICI (FRIKATIVI) f s z š ž h


21

ZVONAČNICI (SONANTI) l lj m n nj r v j ŠUMNICI

◦ TJESNAČNI c f h s z š ž◦ POLUZATVORNI č ć dž đ◦ ZATVORNI b d g k t d

PRASKAVI (EKSPLOZIVNI) b d g k◦ PRASKAVO NOSNI (NAZALNI) m n nj◦ PRASKAVO TJESNAČNI (AFRIKATNI, SLIVENICI)

c č ć dž đ


22

ZVONAČNICI (SONANTI)

◦ NOSNICI (NAZALI) m n nj◦ PRIBLIŽNICI (APROKSIMANTI) v r l lj j

TREPTAJNIK LATERALI KLIZNIK


23

ŠUMNICI (KONSONANTI, PRAVI KONSONANTI, TURBULENTI, OPSTRUENTI)

◦ TJESNAČNICI (FRIKATIVI, SPIRANTI) z ž s š f h◦ ZAPORNICI (OKLUZIVI, ZATVORNI SUGLASNICI,

NEPRASKAVI ZAPORNICI, IMPLOZIVI) p t k b d g PRASKAVCI (EKSPLOZIVI, PROTOTIPNI ZAPORNICI)

◦ SLIVENICI (AFRIKATE, TRLJANI GLASOVI, ZATVORNO TJESNAČNI, POLUZATVORNI) c č ć dž đ


24

u hrvatskim gramatikama podjele se donekle razlikuju

NEPČANI — j nj lj š ž č dž ć đ

STRAŽNJOTVRDONEPČANINADZUBNOTVRDONEPČANI (prednjotvrdonepčani)PREDNEPČANICIGREBENICI

Teškoće s podjelom nepčanika(Jelaska 2004.)

č dž ž š

25

PREDNJOTVRDONEPČANI

SREDNJOTVRDONEPČANI

NEPČANICI

SVODNJACI

Teškoće s podjelom nepčanika

ć đ nj lj j

26

nerazlikovanje zubnika i desnikaŠkarić t d n c z s zubnir l n nadzubniBrozovićt d n l zubnic z s r alveolarni (desnici)Barićt d n c z s zubnicir l nadzubnici (alveolari)Težak/Babićt d n c z s zubnicir l desnici

Teškoće s podjelom usnika/nenepčanika (Jelaska 2004.)

često kao zubnodesnici ili desnici

27

samoglasnik : suglasnik(prema ulozi u slogu)

suglasnik ≠ konsonant

mogu biti i samoglasnici (zvonačnici r, l, n)

NESLOGOTVORNINESILABIČNI

Samoglasnik/otvornik/vokal

28

samoglasnik prototipni samoglasnici su otvornici, ali mogu

biti i suglasnici uz zvonkije vokale —

dvanaestica)SLOGOVNI GLASSILABEM

vokal (vowel) otvornik

Samoglasnik/otvornik/vokal

29

Neujednačena podjela glasova

Sinonimija — sinonimni nizovi (bilabijali, dvousneni, dvousneni suglasnici,

usneni glasovi, dvousnenici)

Višeznačnost jednog naziva

Vrste problema

30

Nazivi podređene i nadređene skupine se izjednačuju

◦ Umjesto podređene koristi se naziv nadređene skupine (usnenici umjesto dvousnenici).

◦ Ne postoje razlikovni nazivi za podređenu i nadređenu skupinu (konsonanti i „pravi“ konsonanti umjesto sonanti).

Vrste problema

31

Krenuti od pojma preduvjet ispravnome nazivanju

Sinonimne nazive razvrstati na preporučene, dopuštene i nedopuštene

U školskoj uporabi — jednočlani hrvatski naziv i posuđenica koja se rabi u znanosti

U znanstvenoj uporabi (fonolozi, fonetičari, lingvisti) — poznavanje i prepoznavanje različitih naziva (literatura)

Rješenja

32

Kao i na drugim jezičnim razinama◦ Preuzimanje iz stranih jezika (dorsum, afrikat,

aproksimant)

◦ Tvorba

◦ Prijenos značenja metaforizacijom (nepce: malo nebo; leđa jezika;

hrbat jezika) prevedenice (kruna: crown; oštrica: blade)

Načini stvaranja naziva

33

TVORBA

◦ PREFIKSACIJA bezvučnik; bešumnik

◦ SUFIKSACIJA jedrenik; međuzubnik


34

◦ OJEDNOČLANJENJE tekući suglasnik > tekućnik

◦ SLAGANJE dvousnenik; jednoglasnik polusloženice — nepčano desnički (palatoalveolari)


35

Značenjska i oblična jednoznačnost i sustavnost

Oblična uklopivost, točnost, jednostavnost

Značenjska (sadržajna) jasnoća, slikovitost, korisnost

Načela stvaranja i odabira naziva(Jelaska, Novak 2006.)

36

Preporuka — jednoznačni nazivi(jedan oblik jedno značenje)

Višeznačnice (poliseme) — razgraničiti

pr.: konsonanti : vokali(zatvornici) (otvornici)

(pravi) konsonant sonanti(šumnici) (zvonačnici)

Jednoznačnost

37

Bliskoznačnice (sinonime) razvrstati(preporučeni, dopušteni, nedopušteni)

pr.:Preporučeni: zatvornikDopušteni: konsonantNedopušteni: suglasnik

Jednoznačnost

38

Izrazna usklađenost◦ niz: samoglasnici — prijelazni suglasnici — suglasnici

(Barić)◦ sustavnije bi bilo:samoglasnici — prijelaznici — suglasnici

Ponekad novi naziv koji će popuniti prazninu

Sustavnost

39

Poklapanje temeljnoga značenja s pojmom na koji se odnosi

◦ samoglasnik ≠ vokal(vokali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale —

dvanaestica)

◦ konsonant ≠ suglasnik(konsonanti mogu biti i samoglasnici ako nisu

okruženi vokalima — trn, monokl)

Točnost

40

Prednost jednočlanoga naziva umjesto dvočlanoga ili višečlanoga

◦ zatvorni suglasnici > zatvornici◦ sliveni suglasnici > slivenici

Jednostavnost

41

Pomoć u pamćenju naziva glasova i bitnih obilježja

◦ tjesnačnik > tjesnac kroz koji prolazi zračna struja

◦ jedrenik > velar (velum = jedro), stražnje nepce

(metaforizacija)

Slikovitost

42

Stručniji i detaljniji pristup glasovima — veći broj glasova◦ Isti se glasovi mogu opisati s različitih gledišta.

Uspješnost — ovisi o obličnoj i značenjskoj prikladnosti, općoj prihvaćenosti, pravodobnosti

Korisnost

43

Različiti pristupi — velik broj istoznačnih naziva

Sređeno nazivlje preduvjet za uspješan znanstveni razvoj i komunikaciju

Potrebno je:◦ Usustaviti postojeće nazivlje◦ Ponuditi hrvatske nazive◦ Normativno hijerarhizirati

Zaključak

44

HVALA NA POZORNOSTI!

45

Barić, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Bukovčan, Dragica. 2009. Od teorije do prakse u jeziku struke. Zagreb: Školska knjiga.

Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica; Vidović, Domagoj. 2006. Sinonimni parovi i nizovi u temeljnome lingvističkom nazivlju. Filologija 46-47, 101-122.

Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci. Zagreb: Sveučilišna naklada.

Jelaska, Zrinka; Novak, Ines. 2006. Čemu? Inačnost glasovnoga nazivlja. Filologija 46-47, 131-149.

Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Temmerman, Rita. 2000. Towards New Ways of Terminology Description - The Sociocognitive Approach. John Benjamins Publishing Company.

Literatura:

Documents

TERMINOLOŠKE POSEBNOSTI HRVATSKOGA FONOLOŠKOG NAZIVLJA