TIMOVI, TIMOVI, TIMOVI - hep.hr · PDF fileKon~ar u Odjelu za visokonaponska sklopna postrojenja, po~etkom 1973. godine do{ao u tada{nji ZEOH na mjesto koordinatora za

U OVOM BROJUNikola Bruketa: Isklju~iti mogu}nost velikih pogre{aka 3, 4

Josip Vitezica: Svi ìvimo od proizvodnje 9

Naknada za obra~unsku snagu - Za razliku od drugih roba, elektri~na energijase ne moè uskladi{titi 10, 11

Dravske hidroelektrane: Zavr{ile dobro, po~ele jo{ bolje 18-21

Kombi-kogeneracijsko postrojenje TE-TO: Prvi plinsko-turbinski agregat sinkronizirans mreòm 22-25

Energetski institut "Hrvoje Poàr": Nacionalni energetski programi iz knjigakrenuli u ìvot 26-29

Kalifornijska energetska kriza: Dràva u mraku 36, 37

TIMOVI, TIMOVI,TIMOVIRazgovori, pregovori, odluke. Timebi mogli obiljeìti ovo razdobljekada se o~ekuje uskla|ivanje te-meljnih normativnih akata HEP-a(Pravilnika o organizaciji i sistemati-zaciji, Pravilnika o radu, Pravilnika ofinancijskom poslovanju i Pravilnikao ra~unovodsvu), odnosno kada sepripremaju podloge i prijedlozi od-luke za statusno preoblikovanjeHEP-a u HEP-grupu s vi{e ovisnihdru{tava u njenom sastavu.

Kao {to je poznato, osim sredi{njegTima za izradu prijedloga struktur-nih prilagodbi poslovnog sustavaHEP-a, koji objedinjuje pribli`nopetnaest stru~njaka, postoji jo{ pri-bli`no dvadeset specijaliziranih ti-mova HEP-a, u kojima je angaìranoukupno 150 stru~njaka HEP-a. Ciljsvega toga je kvalitetna odluka.Kako do nje do}i? Konsenzusom!

S obzirom da je konsenzus – sug-lasnost svih - temeljno na~elo tim-skog rada, postavljaju nam sepitanja: koliko smo spremni za tim-

ski rad, postoji li visoka razina razu-mijevanja i predanost zajedni~kojzada}i, jesmo li spremni za na-dopunjavanje uloga, znanja i ljudi i- konsenzus?

Najva`nija pretpostavka, koju je

mo`da nepotrebno ovdje spominjati,je da na sastanak dolazimo pri-premljeni. Neposlovno, nekolegi-jalno i nepristojno je biti ~lan nekogtima, a da nismo prou~ili predmet okojem se raspravlja.

Budimo strpljivi i tolerantni, po{tu-jmo kolege s kojima radimo u timu,jer to je obilje`je osobe ~vrstog in-tegriteta. Ne}emo biti manjepametni ako dopustimo izno{enjemi{ljenja s kojim se mo`da ne

slaèmo. Tim mora graditi skupnukreativnost. Pritom je va`na ulogavoditelja tima koji se rukovodina~elima demokratskog vo|enja,neisticanja autoriteta, otvorenekomunikacije i sustavne motivacije.Me|utim, sve to jo{ uvijek ne jam~i

da }e odluka biti kvalitetna.

Stoga, nije neprimjerena dosjetkakoja kaè da je odluke izmislio samne~astivi, jer na njima ljudi najvi{egrije{e.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

18

22-25

20, 21

NIKOLA BRUKETA, VODITELJ TIMA ZA IZRADU PRIJEDLOGASTRUKTURNIH PRILAGODBI POSLOVNOG SUSTAVA HEP-a

ISKLJUÎTI MOGU]NOSTVELIKIH POGRE[AKAU HEP-u je danas puno elektroprivrednika s dugogodi{njimelektroprivrednim staòm. Me|utim, samo su neki od njih -sublimiraju}i iskustvo i integralno znanje - izo{trilisposob-nost analiti~kog sagledavanja cjeline i okru`ja, a sukladnotomu, stvaranja vizije o HEP-u kakav bi trebao biti. Jedanod njih je Nikola Bruketa, kreator brojnih strategijskihdokumenata HEP-a, danas rukovoditelj Odjela za strategijui planiranje razvoja u Sektoru za razvoj. Napomenimo da jeN. Bruketa, nakon petogodi{njeg rada u Institutu RadeKon~ar u Odjelu za visokonaponska sklopna postrojenja,po~etkom 1973. godine do{ao u tada{nji ZEOH na mjestokoordinatora za poslove prijenosa. Potom je obavljao po-slove koordinatora za poslove razvoja, pa je bio rukovo-ditelj Sektora razvoja, a utemeljenjem HEP-a - zna~i 1990.godine - bio je i rukovoditelj Direkcije za prijenos.

Ovom prigodom s N. Bruketom razgovaramo o danas, zasve nas, najzanimljivijoj temi - procesu restrukturiranjaHEP-a.

HEP Vjesnik: Dugogodi{nji elektroprivrednici, a Vi ste je-dan od njih, sje}aju se brojnih promjena koje su se kretaleod centralizirane do decentralizirane organizacije po-slovanja i obrnuto. Me|utim, ova posljednja promjena uHEP-u je druk~ija od svih dosada{njih. Je li doista njenoostvarenje "uvjet za preìvljavanje HEP-a", kako ste reklijednom prigodom?

Nikola Bruketa: Istina, sudjelovao sam ili barem bio svje-dokom mnogobrojnih promjena u Elektroprivredi. Rje{enjakoja su se primjenjivala su se kretala od maksimalne cen-tralizacije do vrlo velikog usitnjavanja organizacijskih cje-lina. Me|utim, sve te promjene nisu bile pretjeranodelikatne u smislu utjecaja na poslovanje, jer su se uvijekdoga|ale u okrilju dràve koja se, u krajnjem slu~aju,uvijek brinula da se osiguraju sredstva za pokrivanjetro{kova poslovanja i funkcioniranje i pro{irene reproduk-cije. To je, naime, bio temeljni uvjet da se izbjegnu dra-mati~ne posljedice.

Ovaj ciklus promjena bitno je druk~iji od prethodnih zbogpromjena okruènja HEP-a, kako u Hrvatskoj tako i {ire. JerHEP, zbog gospodarskih i politi~kih promjena i usmjerenjaprema trì{nom gospodarenju, sve vi{e gubi status tvrtke okojoj se brine dràva i mora preuzimati sve ve}u, a ubudu}nosti, i potpunu odgovornost za djelatnost kojuobavlja u svim njenim aspektima. Najzna~ajnija okolnost,koja se odraàva na HEP, je opredjeljenje Europske unije zajedinstveno trì{te elektri~ne energije, kojim su vrlo is-crpno utvr|ena pravila funkcioniranja tog trì{ta. Sukladnotomu, sudbina svih onih koji se èle priklju~iti Europskojuniji je da u podru~ju opskrbe elektri~nom energijom -prihvate ta pravila.

Hrvatska, kao {to nam je svima dobro poznato, ima ve}po~etno uspostavljene odnose s europskom institucijama,a u tijeku su pregovori o stabilizaciji i priklju~ivanju. Zna~i,ne postoji nikakva dvojba da }e pravila Europske unije u re-lativno kratkom razdoblju postati i na{a stvarnost u kojoj}emo morati funkcionirati.

Posebno utjecajna, a i zabrinjavaju}a, je okolnost - zbogsmanjenih mogu}nosti dràve u smislu brige za funk-cioniranje elektroprivredne djelatnosti, pa i druk~ijihna~elnih opredjeljenja u smislu da to HEP u~ini sam -desetogodi{nji zaostatak u investiranju u razvoj.

Zami{ljena ideja da se investicije financiraju iz akumula-cije poslovanja HEP-a nije se ostvarila u tom razdoblju,~ak su se uvjeti i pogor{ali. Mi danas imamo deset go-dina starija postrojenja. Na tu ~injenicu ne moèmo vi{ebiti indiferentni, pa smo prisiljeni pokrenuti razvojni in-vesticijski ciklus. To je mogu}e prije svega s inozemnimkapitalom, jer izvori doma}eg kapitala su vrlo ograni~eni.Na àlost, ili na sre}u, potencijalni inozemni investitorikoji su zainteresirani ulagati u hrvatski elektroenergetski

sustav, inzistiraju na njima prepoznatljivim standardimaposlovanja elektroprivrede, koji su jamstvo za sigurnostnjihova ulaganja. Bez odgovaraju}ih promjena i prila-godbi, ne}emo mo}i ostvariti razvojni investicijski ciklus,a {to to zna~i za ostvarivanje na{e temeljne zada}e ne bitrebalo posebno komentirati. Posljedice su opasne i mi ihu na{em svakodnevnom poslovanju sve vi{e osje}amo.

HEP Vjesnik: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske zarestrukturiranje i privatizaciju HEP-a i INE, Ministarstvogospodarstva, Nadzorni odbor HEP-a, Energetski institut"Hrvoje Poàr" - kao doma}i konzultant, te inozemnikonzultant... Tim i brojni specijalizirani timovi u HEP-u...Moè li HEP, ipak, svojim aktivnim sudjelovanjem u de-finiranju na~ina funkcioniranja budu}eg hrvatskog trì{taelektri~ne energije i uloge HEP-a na tom trì{tu - sprije~itineèljeni razvoj doga|aja?

Nikola Bruketa: U proces reforme energetskog sektora irestrukturiranje HEP-a uklju~eno je doista puno sudionika.îni mi se da u tom krugu ljudi najve}i interes za odvijanjetih procesa, ipak, ima HEP. Jer, osim obveze javne opskrbeelektri~ne energije, tu je i briga za postoje}e zaposlenikeHEP-a, koja se najbolje i najvi{e o~ituje u HEP-u, a jednakotako i rje{ava.

Mislim da je aktivna uloga HEP-a u definiranju obilje`jabudu}eg hrvatskog trì{ta elektri~ne energije i uloge HEP-au tom trì{tu - odlu~uju}a. Bilo bi neodgovorno kada HEPtu svoju obvezu, a ja bih rekao i {ansu, ne bi iskoristio unajve}oj mogu}oj mjeri.

Za proces promjena uvijek postoji opasnost od neèljenograzvoja doga|aja. Istodobno to je {ansa za uspostavljanjekvalitetnih odnosa. Usudio bih se tvrditi da smo mi do sadatu svoju {ansu vrlo dobro iskoristili. Proizvedeni su doku-menti koji jasno odre|uju opredjeljenje HEP-a, a jednakomislim da se ti dokumenti na razinama svih tijela mjero-davnih za ove procese prihva}aju s du`nim po{tovanjemkao razuman i ambiciozan pristup ovim procesima.

HEP Vjesnik:Postoji li primjereno razumijevanje upravo utim mjerodavnim tijelima, koji bi trebali usmjeravati te pro-cese?

Nikola Bruketa:Mogu re}i da nije do{lo do velikih odstu-panja u odnosu na na{a o~ekivanja. Do sada nismo bili uprigodi da se moramo pretjerano ùstro boriti za na{ao~ekivanja. Manje - vi{e, sva nastojanja su uskla|ena.Mo`da bih mogao samo spomenuti inzistiranje na vodo-ravnom razdvajanju proizvodnje i distribucije, koje je srazine ostalih sudionika u procesu bilo apostrofirano, a miga unutar HEP-a smatramo vrlo spornim procesom koji bitakve dijelove HEP-a mogao dovesti u te{ko ekonomskostanje, u krajnjem slu~aju - do nemogu}nosti pokrivanjatro{kova i ste~aja. Takva jedna mogu}nost u poslovanjuHEP-a je apsurdna.

HEP Vjesnik: A unutra{nje nerazumijevanje, odnosno ot-pori?

Nikola Bruketa: Unutra{nji otpori su normalna pojava.Svi mi koji smo na bilo koji na~in uklju~eni u ove pro-cese, moramo ra~unati na prirodan otpor promjenama.Drìm da se dobrim obrazloènjima prijedloga koja prateproces promjena takvi otpori mogu lako prevladati. Oniponekad postoje, u smislu suprotstavljanja Programu re-strukturiranja, ali to se doga|a na vrlo obazrivi na~in, {toza mene zna~i da ipak postoji velika spremnost zaprihva}anje promjena.

HEP VJESNIK 121, VELJAÂ 2001. 3

na{ intervju

AKTIVNA ULOGA HEP-A U DEFINIRANJU OBILJE@JA BUDU]EGHRVATSKOG TR@I[TA ELEKTRI NE ENERGIJE I ULOGE HEP-AU TOM TR@I[TU JE ODLUÛJU]A I BILO BI NEODGOVORNOKADA HEP TU SVOJU OBVEZU, A JA BIH REKAO I [ANSU, NEBI ISKORISTIO U NAJVE]OJ MOGU]OJ MJERI

HEP Vjesnik:Moè li Hrvatska elektroprivreda, s obzi-rom na veli~inu sustava i stanje postrojenja, posti}iciljeve koji se o~ekuju otvaranjem trì{ta?

Nikola Bruketa: Upravo stanje na{eg sustava, kao {tosam uvodno rekao, jedan je od motiva za pokretanjeprocesa restrukturiranja. Ono je istodobno i jedna va`na~injenica koja utje~e na odabir rje{enja. Neizmjerno jeva`no respektirati neporecivu ~injenicu da je hrvatskielektroenergetski sustav, u europskim razmjerima, je-dan mali sustav. Usporedbe radi, recimo da je najmanjidio Engleske elektroprivrede koja je iznimno decentrali-zirana, ve}i od na{eg nacionalnog elektroenergetskogsustava. Prema tomu, slijepo preslikavanje rje{enja udecentralizaciji sustava, kao {to je bila ideja nekih sudi-onika izvan HEP-a o vodoravnom restrukturiranju proiz-vodnje i distribucije, zna~i da se nije u dovoljnoj mjeriuvaìla veli~ina hrvatskog elektroenergetskog sustava.

HEP Vjesnik: A, Sindikati?

Nikola Bruketa: S ovim {to sam malo prije rekao upravosam mislio na otpor Sindikata. U jednom dijelu Sindikatse suprotstavlja tom procesu, u jednom dijelu ga izrje-kom podupire, a to je najbolji znak da se ti procesi dovo-ljno dobro promi{ljaju i obrazlaù. Mogu re}i da je otporsindikalnih udruga HEP-a u prihvatljivim granicama, ono-liko koliko mora biti s obzirom na ulogu Sindikata koji sebrine o statusu zaposlenika HEP-a.

HEP Vjesnik: Drìte li da promjene prati, ili im prethodi,primjerena obavije{tenost zaposlenika, kao uvjeta za ra-zumijevanje i podupiranje zacrtanih ciljeva?

Nikola Bruketa: Primjerena upu}enost u te procese jedoista vrlo zna~ajna, mogu re}i - odlu~uju}a. Mislim daje informiranost zaposlenika HEP-a dobra, a takavzaklju~ak mi se name}e prigodom svakodnevnih razgo-vora s kolegama, prijateljima, pa i s ljudima koje prvi putsusre}em. Oni vrlo kvalificirano razgovaraju o ~injeni-cama u svezi s restrukturiranjem HEP-a. Pritom moram

naglasiti da je HEP Vjesnik brojnim napisima orestrukturiranju imao klju~nu ulogu u informiranju za-poslenika.

HEP Vjesnik: Program je ambiciozan, a rokovi su zaht-jevni. Imate li u ostvarivanju utvr|enih zada}a primjerenupotporu Uprave i Nadzornog odbora HEP-a?

Nikola Bruketa: Ja bih rekao da je, skra}eno - Tim za re-strukturiranje HEP-a - potpora Upravi i Nadzornom odboruHEP-a, a ne obrnuto. Suradnja je vrlo dobra. To ne govo-rim kurtoazno, jer elaboracije koje je Tim predlagao subile skoro u njihovom izvornom obliku prihva}ane ipodràvane u Upravi i Nadzornom odboru HEP-a. A, to jeznak istomi{ljeni{tva i dobre suradnje, dakako, svih nas -mislim na Tim, Upravu i Nadzorni odbor - u svojoj spe-cifi~noj ulozi.

HEP Vjesnik: Moète li prokomentirati napomenu uzaklju~nim konstatacijama Programa da nema vremena za"iscrpne razrade i stru~ne perfekcije predloènih rje{enja,jer kada bi se to ~ekalo, proces promjena vjerojatno ni-kada ne bi ni zapo~eo?" Mislite li tako i danas?

Nikola Bruketa: I nadalje mislim tako kao {to pi{e, s timda sam ~uo komentare da takav stav {teti kvaliteti kon-cipiranih rje{enja. Poznato je da je u HEP-u proteklih de-set godina izra|en vrlo veliki broj elaboracija, bili suangaìrani brojni stru~njaci HEP-a, koji su bili u prigodishvatiti sr` procesa restrukturiranja elektroprivredne dje-latnosti. To akumulirano znanje jednostavno ovog tre-nutka treba biti primijenjeno na u~inkovit na~in, jervremena nema. Znanja imamo dovoljno i ono se koristi utrenutku kada "ga|amo pokretne mete". Te{ko}e s kojimase susre}emo daju nam malo vremena za reagiranje, onesu nametnute od Vlade Republike Hrvatske, ali u tomsmislu i Vlada ima vrlo o{tra ograni~enja .Mi se toj ~i-njenici moramo prilagoditi. Osim toga, vrlo ~esto zala-ganje za iscrpne razrade i stru~nu perfekciju su specifi~niizgovor za izbjegavanje konkretnog anga`mana i zapo~i-njanje procesa promjena.

HEP Vjesnik: S obzirom na ovako temeljite promjene,ho}e li kratko}a rokova umanjiti kvalitetu rje{enja?

Nikola Bruketa: Pitanje je traje li taj proces dvije do trigodine ili {est ili, u jednoj varijanti - deset godina. Dapodsjetim, prva elaboracija o restrukturiranju HEP-a bilaje prezentirana u HEP-u 1991. godine. Sljede}i ozbiljanpoku{aj bio je uz poseban Program Vlade iz 1994. go-dine. Me|utim, raspoloènje, pa i motiviranost za takvepromjene u HEP-u i oko HEP-a nije bilo preveliko. Prom-jene se nisu dogodile, okolnosti su se promijenile i inten-zivno odra|ivanje tog posla zapo~eli smo prije dvijegodine. Zna~i, proces traje puno dulje od dvije godine,jedino se u posljednje dvije godine po~inju oblikovatikonkretna rje{enja.

HEP Vjesnik: Trenuta~no smo u fazi ra~unovodstvenograzdvajanja poslovnih jedinica HEP-a, odnosnouskla|ivanja normativnih akata. Kojih?

Nikola Bruketa: Uz temeljne akte - Pravilnik o organiza-ciji i sistematizaciji i Pravilnik o radu, uskladit }e se Pra-vilnik o financijskom poslovanju i Pravilnik ora~unovodstvu. Konkretizacija ra~unovodstvenog razdva-janja poslovnih jedinica HEP-a mora se dogoditi krozpromjene normativnih akata HEP-a. To je pripremna fazaza statusno preoblikovanje HEP-a u HEP-grupu, gdje bipojedini dijelovi temeljne elektroprivredne djelatnosti -komplementarne djelatnosti: toplinarstvo, distribucijaplina i nova djelatnost - telekomunikacije, postalezasebna trgova~ka dru{tva u poslovnom sustavu HEP-a, uHEP-grupi. Zna~i, ovu fazu moramo {to bolje iskoristitikao razdoblje prilago|avanja za uvjete rada u novim okol-nostima, tako da HEP postane skup pravno razdvojenih aliekonomski i tehnolo{ki povezanih dru{tava HEP-grupe.

Pripremila: \ur|a Su{ec

ZNANJA IMAMO DOVOLJNO I ONO SE KORISTI UTRENUTKU KADA "GA\AMO POKRETNE METE", ATE[KO]E S KOJIMA SE SUSRE]EMO DAJU NAM MALOVREMENA ZA REAGIRANJE - ONE SU NAMETNUTE ODVLADE REPUBLIKE HRVATSKE, ALI U TOM SMISLU IVLADA IMA VRLO O[TRA OGRANI ENJA I MI SE TOJINJENICI MORAMO PRILAGODITI

na{ intervju

NIKOLA BRUKETA, VODITELJTIMA ZA IZRADU PRIJEDLOGASTRUKTURNIH PRILAGODBIPOSLOVNOG SUSTAVA HEP-a

4 HEP VJESNIK 121, VELJAÂ 2001.

HEP Vjesnik: Razmi{ljate li o teretu odgovornostikojeg nosi svaka promjena ~iji je ishod uvijek upi-tan?

Nikola Bruketa: Sve {to radim kao voditelj Tima zarestrukturiranje HEP-a, radim uz spoznaju odgovor-nosti za posljedice, koje nosi svaka promjena.Iznimno je va`no ne pogrije{iti, jer bi se pogre{ke upodru~ju restrukturiranja HEP-a naknadno vrlote{ko ispravile. Zbog toga smo se odlu~ili za na~inrada koji mogu}nost pogre{ke svodi na relativnomalu mjeru. Naime, osim Tima HEP-a koji objedin-juje pribli`no petnaest stru~njaka, postoji jo{ pri-bli`no dvadeset specijaliziranih timova HEP-a, ukojima je angaìrano ukupno 150 stru~njaka HEP-a.Tako veliki broj ljudi uklju~enih u proces restruk-turiranja HEP-a je jamstvo i izvor sigurnosti da seisklju~i mogu}nost velikih pogre{aka.

HEP Vjesnik: Koliko su postupnost i ~uvanje statusazaposlenika HEP-a - dva sna`no nagla{ena na~ela Pro-grama - deklaracijska, a koliko utemeljeno prihvat-ljiva?

Nikola Bruketa: Podràvanje cjelovitosti poslovnogsustava HEP-a je jedan od imperativa procesa zbog vi{erazloga. Jedanput je to na{a javna funkcija - opskrbahrvatskih potro{a~a elektri~nom energijom, a drugi putaje to cjelovitost HEP-a kao izvor sigurnosti sustava i nje-govih zaposlenika. Na po~etku ovog procesa postojalesu ideje da se HEP razbije u manje dijelove koji bi biliparcijalno privatizirani, s razli~itim vlasni~kim statu-som. Organiziranim, sustavnim i upornim radom, usp-jeli smo te ideje potisnuti. Danas se sve vi{e vjeruje daje budu}e rje{enje - jedinstveni poslovni sustav HEP-a,koji objedinjuje djelatnosti u konkurenciji: proizvodnju iopskrbu elektri~nom energijom i djelatnosti javne infra-strukture elektroenergetskog sustava: funkciju operatorasustava, te prijenosnu i distribucijsku mreù. Ukoliko ugodinama koje dolaze, svojim radom uspijemo te idejepretvoriti u stvarnost HEP-a, tada je na{ trud opravdan inagra|en takvih ishodom.

Cjelovitost poslovnog sustava HEP-a nikako ne zna~inegiranje hrvatskog trì{ta elektri~ne energije. HEP }ese itekako u proizvodnji elektri~ne energije i opskrbipovla{tenog potro{a~a boriti s konkurencijom iz svogeuropskog okruènja. HEP }e biti okosnica procesaopskrbe elektri~nom energijom kroz nacionalni elek-troenergetski sustav, koja je klju~na i za zaposlenikeHEP-a i za potro{a~e elektri~ne energije u Hrvatskoj.

DP ELEKTRODALMACIJA O SEBI

POSEBNI I U TE[KO]AMA• TEMELJNI razlozi dolaska ~lanova uprave Direkcije za distribu-ciju su dvojaki. S jedne strane èlimo predstaviti aktualan trenutakprocesa restrukturiranja HEP-a, sagledavaju}i u najbitnijimcrtama njegovo danas i njegovo sutra, a s druge strane èlimo nalicu mjesta ste}i uvid u stvarno organizacijsko i pogonsko stanjeDP-a Elektrodalmacije, u njihovim konkretnim radnim i ìvotnimuvjetima - rekao je u svom uvodnom izlaganju [ime Balabani},

~lan Uprave HEP za distribuciju, prigodom radnog sastanka kojise u prostorima splitskog DP-a odrào sredinom velja~e ove go-dine ^lanovima delegacije (I. Mravak, Lj. ûle, A. Pavi}, M.@unec) u ime doma}eg kolegija (M. [alov, A. Matijevi}, Z.Naki}, M. Gali}, I. Despot, M. Mrdulja{, T. Cvitanovi}) do-brodo{licu je zaèlio @eljko \erek, direktor DP-a, izraàvaju}iuvjerenje da }e nazo~ni skup stru~njaka znati kvalitetno predsta-viti i jednako tako prepoznati sr` problema koji ti{te ovo po-dru~je, a s ciljem bolje sutra{njice. S kra}im osvrtom na radniprogram predstoje}ih dvodnevnih skupova, @. \erek je iznioprijedlog tema o kojima }e izvije{tavati rukovoditelji splitskihslu`bi s potankostima koje je nu`no naglasiti, a koje susvakodnevni Elektrodalmacijin kamen spoticanja. To su prim-jerice: starost elektroenergetskih postrojenja, otpisanost osnov-nih sredstava koja je ve}a od 70 posto, konfiguracijskaposebnost ovog podru~ja koje trpi brojne {tete zbog elementar-nih nepogoda, te{ko gospodarsko stanje regije koje se odraàvana stanje u naplati, pote{ko}e s potro{a~ima s druge stranegranice RH, priklju~ivanje na elektri~nu mreù bespravnoizgra|enih objekata, nu`nost uvr{tenja u investicijski plan za2001. godinu nekolicine klju~nih objekata... (primjerice, TS110/20(10) kV Dobri s raspletima, raspleti na splitskoj zaobi-laznici Lovrinac-Stobre~, KB 35 kV Divulje-Ka{tela, PKB 20 kVDrvenik-Su}uraj (Hvar), PKB Milna I Nereì{}e (Bra~), PKBDrvenik Veli I Mali, interpolacija 10 GTS u postoje}u splitskumreù, najmanje jedna GTS u ostalim pogonima, izgradnja {altersale u Gunduli}evoj ulici i tako redom).

[. Balabani} je potom zatraìo od ~lanova kolegija da iznesugoru}a pitanja koja }e ~lanovi Direkcije na povratku u Zagreb raz-motriti i poku{ati na}i rje{enje, te predloìo hitno osnivanjestru~nih radnih skupina koje }e iz pojedinih podru~ja poslovanjautvrditi prioritete, predloìti na~ine djelovanja i prihvatiti postoje}epote{ko}e kao radni izazov. Osobno }e se zaloìti za pravedniji po-gled na interne cijene i bolji poloàj distribucije unutar HEP-a. ^la-novi kolegija DP-a iznijeli su posebnosti iz svog djelokruga rada,nagla{avaju}i da su, primjerice, tro{kovi poslovanja na ovom po-dru~ju puno ve}i, a obavljanje i rutinskih zadataka puno sloènije

zbog zahtjevnosti prostora, kako gradskog tako i prigradskog, dase amortizacijska sredstva iz godine u godinu prelijevaju u drugedjelatnosti, da je problem ove tvrtke {to nema dugoro~nog plani-ranja, strategija i sli~no. Planove bi, smatraju, trebalo donositibarem dvije godine unaprijed (a onda prozivati za neizvr{enje),utvr|ivati stroga pravila igre i osnovati interni fond rizika... Slu{alismo o paradoksima socijalne karte ove regije s ve}im brojem

nezaposlenih nego zaposlenih, ve}im brojem umirovljenih negozaposlenih..., o problemima velikih potro{a~a, dugovanjima, gubi-cima od 13,3, posto... o sklapanju fiducijalnih ugovora kao na~innaplate dugovanja, i uop}e o tome {to se sve ~ini za naplatu svognovaca...

Nakon informativnog dijela sastanka, raditi se nastavilo u stru~nimskupinama. Nakon dva dana rada, [. Balabani} je zaklju~io:Te{ko}e ovog DP-a me|u najteìma su u Hrvatskoj. Rije~ je o vrlovelikom podru~ju s dvanaest pogona koje se prostire na triùpanije. Problemi se naziru u podru~ju infrastrukture, odnosnomreè i elektroenergetskih postrojenja, potom su tu specifi~nostipotro{a~a (gospodarstvo i ku}anstva) koji su u vrhu problema udràvi. I tre}e je pitanje naplate, koje je vrlo sloèno i osjetljivo. Uova dva dana pokazala se potreba za radikalnijim rje{enjima, jer je(ne)napla}enost prihoda op}enito uzrok najteèg financijskogstanja otkad postoji HEP. Stoga mi ne moèmo vi{e dopustitipove}anje na{e vlastite {tete i kona~an ishod moè biti i iskap~anjevelikih potro{a~a, gospodarskih i turisti~kih. DP Elektrodalmacijanapravio je vrlo dubok snimak stvarnog stanja cjelokupnog sustavai ta analiza pokazuje dramati~no ve}u potrebu ulaganja nego je toplanski predvi|eno, ~ak u omjeru 1:20. Da je i polovica tog omjera,to jo{ uvijek govori o puno ve}im potrebama. Ako je otpisanostmreè otprilike 70 posto, to zna~i da su postrojenja istro{ena i danas ozbiljno upozoravaju da moramo djelovati. Proces po-dizgra|enosti u razdoblju od deset i vi{e godina, proces premalihulaganja, doveo je do nedopustivo lo{eg stanja sustava i to u vrlokratkom vremenu prijeti njegovom nesposobno{}u, a time i sigur-nosti napajanja potro{a~a. Sam Projekt Split, koji obuhva}a, nesamo TS Dobri nego i preostalu infrastrukturu, TS, KB, a koje }e segraditi sljede}ih nekoliko godina, govori o potrebi najhitnijegpo~etka ostvarenja toga projekta.

Ne bi se moglo re}i da smo zadovoljni {to u Elektrodalmaciji imatoliko pote{ko}a, ali nam je drago kad ih se uo~i. A, jo{ }e namdraè biti kada se nedostaci uklone. Jer, kako na ovom sastankukaè prvi ~ovjek distribucije: Vrlo je bitna uspostava pravednih

poziv u pomo}

potro{a~ka crtica

KARMELA PEDI[I]

STRUJU PLATIMPRIJE KRUHANIJE svaki ra~un za elektri~nu energijuu {ibenskoj Elektri popra}en trudom ineugodom... Ima i onih potro{a~a kojipripreme trenutke zadovoljstva. Jedanod takvih primjernih je i KarmelaPedi{i}, ~ijem je malom umi-rovljeni~kom dvo~lanom doma}instvuizraèna na{a zahvalnost na proteklomDanu potro{a~a.Kada su ne nazvali iz va{e tvrtke, jakosam se iznenadila - rekla nam je. -Znala sam da nije zbog duga, jer strujuplatimo prije kruha. Nikada nisam snjima imala nikakvih problema, a mislimni oni sa mnom. Na{e je ovdje praviloda nema potro{nje bez pla}anja i ja setoga pridràvam. Nisam odmah znala o~emu je rije~, pa sam odlazak u Zagrebdoìvjela kao ispunjenje velike èlje. Tkojo{ u ovim godinama putuje? Kada samvidjela toliko svijeta na priredbi, cijeliprogram, ja sam se, puna dojmova,vratila kao druga osoba. Bilo me po-malo i strah kako }e to izdràti mojesrce, ali sam se hrabro uspela devede-setak skalina, a da umor nisam ni os-jetila. Svi koji su me vidjeli na televiziji iiz drugih gradova zvali su nas da tokaù. Ne razumijem za{to ljudi kojimogu pla}ati struju to i ne ~ine, mo`dane upravljaju dobro svojim primanjimaili ih tro{e na ne{to drugo. Ja mogu re}ida sam zahvalna va{oj tvrtki na ovomlijepom doìvljaju.

I mi smo gospo|i Karmeli i njenojk}erki na dugogodi{njoj odanosti i ra-zumijevanju.

V. Garber

^LANOVE UPRAVE DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU, ^LANOVI SPLITSKOG KOLEGIJAISCRPNO SU UPOZNALI S "GORU]IM TO^KAMA" RADA DP ELEKTRODALMACIJA - ODSTAROSTI POSTROJENJA, VISOKE RAZINE OTPISANOSTI OSNOVNIH SREDSTAVA,[TETA ZBOG ELEMENTARNIH NEPOGODA, BESPRAVNO IZGRA\ENIH OBJEKATA DOTE[KOG GOSPODARSKOG STANJA REGIJE KOJE SE ODRA@AVA NA NAPLATUPOTRA@IVANJA HEP-A...

Te{ko}e rada DP Elekt-rodalmacije iznesenesu "na stol" pred naj-odgovornijim ~elni-cima Direkcije zadistribuciju, samo ihtreba po~eti rje{avati


kriterija kako se ne bi stvarali uvjeti za nezadovoljstvoljudi, jer nezadovoljni ljudi ne mogu raditi za uspje{ancilj.

Vero~ka Garber

KAKO Split i u mirnodopskim uvjetima ìvota ne bivisio na jednoj ìci i sve ~e{}e se suo~avao sproblemima redukcija, vi{e se ne bi smjeloodugovla~iti s po~etkom izgradnje jednog odkapitalnih elektroenergetskih objekata na ovompodru~ju koji bi najlip{em gradu na svitu i okoliciomogu}io sigurniju i kvalitetniju opskrbu elek-tri~nom energijom. Rije~ je o davno planiranoj, ajo{ uvijek neostvarenoj TS 110/20(10) kV Dobri.O projektu izgradnje TS Dobri razgovarali su 16.velja~e u Poglavarstvu grada Splita predstavniciGrada i @upanije s jedne i predstavnici HEP-a sdruge strane, uz nazo~nost ministra pomorstva,prometa i veza mr. sc. Alojza Tu{eka. Nakon togaodràna je i konferencija za novinare, koja je izaz-vala veliko zanimanje ovda{njih predstavnika me-dija.

Stavove Uprave HEP-a doma}inima su iznijeli mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave i direktor Direkcije zaprijenos, [ime Balabani}, ~lan Uprave i direktor Di-rekcije za distribuciju, te Marko Lovri}, direktorsplitskog PrP i @eljko \erek, direktor DP Elektrodal-macija.

ZAKA[NJENJE OD PETNAESTGODINA

TS Dobri je najva`niji objekt cjelovitog projektapove}anja pouzdanosti i sigurnost opskrbe po-tro{a~a elektri~nom energijom na splitskom po-dru~ju, nazvanog Mreà 110 kV grada Splita,ukupne vrijednosti od pribli`no 45 milijunanjema~kih maraka. Ova bi mreà uspostavilapouzdanost regionalnog energetskog prstena zagrad Split, a s obzirom na vezu izme|u dviju va`nih~vornih to~aka na 110 kV naponu - TS Konjsko i HEZaku~ac - bila bi ~vrstim osloncem u~vorene mreèjedinstvenog hrvatskog elektroenergetskog sus-tava. Uz TS Dobri, ovaj projekt obuhva}a i izgradnju~etiriju 110 kV kabelskih dionica i rekonstrukcijupostoje}ih TS Su~idar, Vrboran, Ka{tela i Split 3.Mr. sc. I. Toljan naglasio je da je Nadzorni odborHEP-a na svojoj posljednjoj sjednici pro{le godineprihvatio prijedlog odluka Uprave o po~etku ost-varenja ~etiri zna~ajna projekta, me|u kojima je ispomenuti projekt Split, odnosno sigurna i kvali-tetna opskrba elektri~nom energijom drugog poveli~ini grada u dràvi: Elektroenergetsko stanje uSplitu, kako ono na visokom tako i na niskom na-ponu, je dramati~no, pa se HEP suo~ava s dugo-godi{njim opravdanim nezadovoljstvom potro{a~aovog podru~ja. Potrebe narasle razvojem gradamogu se, za sada, zadovoljiti dogradnjom postoje}eTS Dobri koja je jo{ uvijek u funkciji. Va`no je da sostvarenjem ovog opse`nog i sloènog projektazapo~nemo u roku, pa stoga apeliramo na mjero-davne gradske strukture da nam pruè potrebnupotporu i sura|uju s nama. Cijeli grad ovisan je oradu TS Su~idar, pa bi otezanje s po~etkomizgradnje moglo dovesti sve nas u vrlo te{ke okol-nosti.

PRILOG RESTRUKTURIRANJUDISTRIBUCIJSKEDJELATNOSTI HEP-a

DISTRIBUCIJINE ODGOVARACENTRALISTI^KIUSTROJRESTRUKTURIRANJE HEP-a odvija se u vrijeme dok jo{ nisudoneseni zakoni o energiji i energetskom trì{tu, a Vlada na-javljuje privatizaciju ovog klju~nog domovinskog resursa.Prema Programu restrukturiranja poslovnog sustava HEP-akoji je donijela Uprava, a odobrio Nadzorni odbor, potrebnoje u tijeku ove godine razdvojiti temeljne (i ostale) djelat-nosti i stvoriti preduvjete za formiranje tvrtki proizvodnje,prijenosa i distribucije.

Restrukturiranje ima za cilj: pove}anje u~inkovitosti pojedi-nih tvrtki i cijelog sustava, pripremu tvrtki za privatizaciju iprivla~enje kapitala (inozemnog i doma}eg) za nu`na ula-ganja u EES.

Proces restrukturiranja doga|a se u oteànim uvjetima: po-traìvanje te{ko naplativih dugova, nedovoljno jasne kon-cepcije privatizacije, najavljene promjene ustroja lokalneuprave, te otpora sindikata otpu{tanju radnika ili pogor{anjuradnih uvjeta i drugih.

Za postizanje ciljeva u takvom okruènju odabran je centrali-sti~ki koncept, koji je primjeren dijelu proizvodnje i, osobito,prijenosa, ali nije rje{enje za djelatnost distribucije(predvi|ena je samo jedna poslovna jedinica na raziniHEP-a).

UVA@ITI TRENUTA^NO STANJE

Prijenosna djelatnost, osobito ako je uz nju vezanoupravljanje EES-om, prema svojoj je tehnologiji jedinstvenaza podru~je ~itave dràve, pa njezin centralisti~ki ustroj nijeupitan. Proizvodnu djelatnost ~ine proizvodne jedinice kojesu zaokruène tehni~ke cjeline i njih je relativno lako pripre-miti za prodaju ({to ne zna~i da }e se lako prodati). Tvrtka"Proizvodnja i nabava" }e, zna~i, upravljati sustavom s elek-tranama kao jasnim profitnim centrima.

Distribucijska djelatnost zapo{ljava vi{e od 70 posto ljudiHEP-a, te je danas organizirana u 21 distribucijsko podru~jei 70 pogona. Tehnolo{ki gledano, DP-i pokrivaju naponskurazinu 110 i 35 kV, a pogoni 10(20) i 0,4 kV. Distributeri su,slikovito re~eno, "narod HEP-a", oni koji su u neposrednojvezi s potro{a~ima, ali na odluke Uprave nemaju puno utje-caja. Me|utim, narod moè postati nezadovoljan, ako se nevodi dovoljno ra~una o njegovom poloàju. A poloàj dis-tributera u centraliziranoj tvrtki od pribli`no 11000 ljudimogao bi se znatno pogor{ati.

Budu}i da (prema teoriji Markovih procesa) tranzicija sus-tava iz jednog u drugo stanje najvi{e ovisi o stanju u kojem

se sustav upravo nalazi (koje odgovara dana{njoj organi-zaciji distribucije), onda to stanje treba uvaìti.

DP-i su relativno samostalno raspolagali sredstvima koja suim dodijeljena, a za uzvrat su imali i odgovornost, {to se uskladu s tim prenosilo i na pogone. Predloèni centralisti~kikoncept restrukturiranja distribucije, prema kojemu se utvrtki "Opskrba i distribucija" postavlja pet funkcijskihokomica: (1) Opskrba, (2) Operator distribucijske mreè, (3)Vlasni~ko upravljanje distribucijskom mreòm, (4) Pogon iodràvanje i (5) Zajedni~ke funkcije (ekonomski, pravni iop}i poslovi), moè se provesti jedino ako se okomicaproteè od vrha tvrtke (dràvna razina), preko DP (ùpanijskarazina) do pogona i PU (op}ina, grad).

BAREM ÊTIRI DP - TVRTKE

Zbog tehnolo{kog razloga (koji se kao i prirodni zakon morauvaàvati) nu`no je i dalje postojanje najmanje dvije vodo-ravne cjeline: DP-i i Pogoni. Zbog jednakog tehnolo{kograzloga, logi~no je formirati barem ~etiri DP - Tvrtke za op-skrbu i distribuciju, jer je tako formirana 110 kV mreàHrvatske. Nu`no je da te tvrtke imaju odgovaraju}u poslovnuslobodu, radi u~inkovite organizacije i odgovornosti zavo|enje distribucijske mreè, {to, u manjem opsegu, vrijedii za pogone.

Osim spomenutog tehnolo{kog razloga, decentralizaciju kaokoncept podupiru i zakonitosti suvremene organizacije tvrtkekoja je u uskoj vezi s modelom dru{tva u kojem djeluje. Mo-tivacija zaposlenika i ve}a u~inkovitost u dana{njem sesvijetu postiù decentralizacijom kroz - profitne centre, atime se rje{avaju i socijalni problemi. Profitni centri suzaokruène tehnolo{ke cjeline koje imaju skoro samostalanutjecaj na stvaranje dohotka i tro{kove, ali u zadanom po-slovnom okviru. U perspektivi, dana{nji pogoni mogli bipostati profitni centri.

Tre}i (skoro najva`niji) ~imbenik koji se mora uzeti u obzirpri restrukturiranju distribucije su kupci, potro{a~i. Oni su upotpunoj kompetenciji DP - Tvrtke koja }e se u tom cilju iorganizirati, te pogonima dati odgovaraju}i stupanj sa-mostalnosti.

Zamisao okomite organizacije ima svoje opravdanje u trans-parentnosti poslovnih funkcija i od toga ne treba odustati, alite funkcije valja postaviti unutar svake DP-Tvrtke.

Ako se, umjesto predloène jedne Tvrtke za opskrbu i dis-tribuciju, odmah organiziraju barem ~etiri DP-Tvrtke,dana{nja Direkcija za distribuciju transformirala bi se u diosustava Uprave HEP-a. Prema tomu, HEP korporacija bi sesastojala od: Uprave koja ima kontrolnu i upravlja~ku funk-ciju, Tvrtke za proizvodnju i nabavu, Tvrtke za prijenos iupravljanje i barem 4 Tvrtke za opskrbljivanje i distribuciju.

Ukoliko bi unutar Korporacije djelovale barem ~etiri Tvrtke zaopskrbu i distribuciju, njihovu koordinaciju obavljala bidana{nja Direkcija za distribuciju, uz potporu informati~kihsustava, koji bi se na jedinstven na~in organizirali u svakojDP-Tvrtki.

Na kraju napomenimo da smatramo korisnim razmotritimogu}nost formiranja i vi{e od ~etiri DP-tvrtke, ~ime bi seolak{alo tranzicijsko razdoblje.

Bilo bi, naime, prirodno svakom od dana{njih 21 DP-a datimogu}nost da samostalno procjeni svoje poslovno stanje i daovisno o tomu donese odluku o svom statusu - ako procijenida nema uvjeta za samostalno poslovanje moè predloìuklju~enje u ve}u DP-tvrtku. Smanjenje broja DP-tvrtki na tajna~in ~ini mi se prirodnijim od administracijskog odre|ivanjaprema kriteriju da DP-tvrtka broji 500.000 potro{a~a.

dr. sc. Nikola ûpin


mi{ljenje

ZELENO

Premda su pitanja rekonstrukcije TS Dobri i pove}anjanjene snage, koja trenutno mu~e kako HEP tako i Grad i@upaniju, iznimno va`ni - napominjem da to, naàlost,nije sve. Me|u velike probleme spadaju i dugovi zajavnu rasvjetu, kao i rje{avanje problematike divljeizgradnje, naglasio je [. Balabani} i nastavio. Nor-malna je praksa u svijetu da su elektroenergetski ob-jekti utkani u stambene objekte, jer suvremenetehnologije omogu}avaju gradnju postrojenjamnogostruko manjih dimenzija i prema najvi{im eko-lo{kim standardima. Razumijevaju}i strahovanjagra|ana koji ìve u neposrednoj blizini postoje}e TS,

mogu re}i da je ~etrdeset godina staro postrojenjejama~no, neugodniji susjed od tehnolo{ki suvremenogpostrojenja, koje bi bilo i fizi~ki i ekolo{ki za{ti}eno.O~ekujemo od ovog Grada da zajedno s nama djeluje usmjeru koji }e omogu}iti da sredstva usmjerena Splitudoista tu i zavr{e. Izgradnja objekta trajala biosamnaest mjeseci, ~ime bismo s, ovakvom nekvali-tetnom opskrbom, do~ekali samo jo{ jednu zimu. Nezaboravimo da stru~ne analize ukazuju da je stanjealarmantno i da je sustav ovog podru~ja u zadnje dvijegodine nekoliko puta bio u stanju raspada. Sa stajali{tastruke, prijenosna mreà u Dalmaciji je potkapacitiranazimi i tijekom turisti~ke sezone {to ukazuje na ùrnostakcije.

Teìnu sada{njeg stanja u prijenosu elektri~ne ener-gije potvrdio je i prvi ~ovjek ovda{njeg Prijenosnogpodru~ja M. Lovri}: Prema mom stru~nom mi{ljenju,ova se TS gradi s petnaest godina zaka{njenja. Da nebismo ponovili jednaku pogre{ku, istodobno s po~et-kom njene izgradnje pokrenut }emo i postupak za do-bijanje potrebne dokumentacije za izgradnju: TS Gripe,

Miljevac, Dujmova~a i Ka{tela. Tek s izgradnjom ovihpet trafostanica posti}i }emo sigurnost opskrbe kojazadovoljava tehni~ke uvjete. Mi u HEP-u u~init }emosve {to je u na{oj mo}i da ovaj grad i njegovi gra|aniimaju zadovoljavaju}u osnovnu infrastrukturu, a to jesigurna opskrba elektri~nom energijom.

DEZINFORMACIJE O [TETNOMUTJECAJU OBJEKTA

Gradsko Poglavarstvo jo{ uvijek ima puno neugodnihrazgovora s nezadovoljnim gra|anima koji ìve uneposrednoj blizini postoje}e TS Dobri, odnosno

budu}eg gradili{ta. Njihov predstavnik VedranJerkovi} iznio je strahovanja i prosvjede skupinegra|ana koji odbijaju suìvot s ovim prijenosnim ob-jektom. Stoga je gradona~elnik Ivica [kari} uputiosvojim sugra|anima izravan apel za razumijevanje be-zizlaznog stanja u kojem se, u elektroenergetskomsmislu, na{ao Split.

Upoznat sam sa svim primjedbama gra|ana, ali i smi{ljenjima stru~njaka od kojih nam nitko nije ukazao namogu}e opasnosti za zdravlje gra|ana i sigurnostimovine. Ovim putem molim gra|ane za razumijevanje,jer je izgradnja ove trafostanice suvremenim tehnolo{kimrje{enjima interes cijelog grada i omogu}uje mu mirnijisan tijekom idu}ih petnaest do dvadeset godina.

Splitko-dalmatinski doùpan [piro Erceg naglasio jeva`nost elektroprivredne djelantosti kao ki~me cijeloggospodarstva, rekav{i da se HEP ne moè pretvoriti usocijalnu ustanovu zato {to nam na{ ìvotni standardne omogu}uje uredno podmirivanje ra~una za elek-

tri~nu energiju. On je, tako|er, u ime @upanije podràoùrni po~etak izgradnje TS Dobri.

Poruku s ove konferencije svojim sugra|anima uputioje i ministar A. Tu{ek rekav{i da dezinformacije koje se{ire o {tetnom utjecaju ovog objekta na okoli{ samostvaraju nemir u javnosti, te da treba imati povjerenjeu one koji su zaduèni da ovo postrojenje izveduprema najsuvremenijim tehnolo{kim i najstroìm ek-olo{kim kriterijima, s potpuno sigurnom i suvreme-nom opremom.

S HEP-ove strane ovoj konferenciji za novinare, ~iji jerad koordinirao rukovoditelj Odjela za odnose sjavno{}u Mihovil Bogoslav Matkovi}, prisustvovali sujo{ i Miroslav Mesi}, pomo}nik direktora Direkcije zaprijenos, Mladen @unec, rukovoditelj Slu`be za pro-daju elektri~ne energije te Ante Matijevi}, rukovoditeljSlu`be za odnose s potro{a~ima DP Elektrodalmacija.

Marica @aneti} Malenica


koraci

INVESTICIJA U PRIJENOSNOM PODRU^JU SPLIT

SVJETLO ZA TS DOBRI

TS DOBRI JE NAJVA@NIJI OBJEKT CJELOVITOG PROJEKTAPOVE]ANJA POUZDANOSTI I SIGURNOSTI OPSKRBEPOTRO[AÂ ELEKTRI^NOM ENERGIJOM NA SPLITSKOMPODRU^JU

êlnici HEP-a i Poglavarstva grada Splita sloìli su se da se vi{e ne bi smjelo odugovla~iti s po~etkom izgradnjeTS Dobri

NOVI KRUG ISKLJUÎVANJA

O te{kom financijskom stanju u HEP-u i go-lemim nenapla}enim potraìvanjima ukratko jenazo~ne upoznao [. Balabani} i najavio i u ovojgodini @upaniji novi krug isklju~ivanja nepla-taca. Nastavljanjem isporuke takvim subjektimasamo se nanosi daljnja {teta HEP-u i one-mogu}uje njegovo redovno poslovanje. Prijesamih iskap~anja iscrpit }emo sve raspoloìvemogu}nosti za dogovor s du`nicima. Kakodràva nije u mogu}nosti preuzeti podmirenjedugovanja gospodarskih subjekata koji sunajve}i du`nici, morat }emo prona}i druk~ijarje{enja ili ih iskap~ati iz mreè. Primjerice,samo u nekoliko mjeseci pro{le godine Dalma-cija iz Dugog Rata potro{ila je 40 milijuna kunaelektri~ne energije, a na{i izgledi da to i napla-timo skoro su nikakvi.

DIVLJA GRADNJA UNI[TAVADISTRIBUCIJSKU MRE@U

Ovaj bliski susret novinara, gradskih ~elnika ipredstavnika HEP-a omogu}io je i spominjanje ne-kih drugih problema koji mu~e podjednako i HEP iGrad. O tomu je posebno govorio direktor lokalnedistribucije @eljko \erek: Jo{ jedna iznimno ozbi-ljna tema, zanimljiva kako nama tako i Gradu i@upaniji, je bespravna izgradnja. Kod nas je za-primljeno 1700 zahtjeva, kako za prikap~anjeobiteljskih ku}a, tako i poslovnih prostora. U ovomme|uprostoru bespravni graditelji snalaze se nasve mogu}e na~ine: posudbom, odnosno kupnjomelektri~ne energije od susjeda ili jednostavnokra|om. Na{ih deset ekipa od dva do tri ~lanasvakodnevno obilaze teren i ka`njavaju prekr{itelje,ali sve to nije u~inkovito. Rezultat je ru{enje io{te}enje na{e niskonaponske mreè, pa se takvostanje vi{e ne bi smjelo tolerirati. Moj je prijedlogda se, u suradnji s mjerodavnim slu`bama Grada i@upanije, nastoji legalizirati sve bespravnoizgra|ene objekte za koje postoji mogu}nost le-galizacije.

DP ELEKTRA [IBENIK

PRIÂ O VODOCRPILI[TIMA

PROTEKLIH nekoliko godina na{lo se na koljenima, ne samogospodarstvo, ve} i sveukupan ìvot {ibenskog kraja. Iz takvogartriti~nog poloàja, tijek uspravljanja zna biti neugodan i napo-ran, posebice ako se na va{a ple}a, kako je to slu~aj s na{imDistribucijskim podru~jem, natovari prete{ko breme nov~anihdugovanja i du`ni~kih nejasno}a. I, ma koliko vrijedno, uporno i- mora se priznati - ~esto vrlo kreativno, zaposlenici {ibenskeElektre prilaze te{ko rje{ivom pitanju naplate svojih po-traìvanja, uvijek se na|e potro{a~a zbog kojih im se sve podu-zeto na kraju pretvara u borbu s vjetrenja~ama. Najo~itiji primjertomu je naplata dugovanja za potro{enu elektri~nu energiju

nekolicine vodocrpnih postaja, koje ve} dugo vremena iscrpnoiscrpljuju sve sudionike ovog èdnog sustava, napadaju}i ga sveoskudnijom nov~anom kapljicom.

DUGOVANJA [IBENSKOGVODOVODA PREPOLOVLJENA

Danas }emo, zna~i, govoriti o vodovodnim tvrtkama, zakoni-tima i onima manje zakonitima, jer i takvih na ovom podru~juima i re}i da, uz dugovanja TLM-a i javne rasvjete, upravo ovekomunalne organizacije stvaraju Elektri najve}e pote{ko}e.Poduzete i zakonom dopustive mjere u nekim su slu~ajevimaurodile plodom, ali ima i onih koji se na svaki poziv oglu{uju izbog kojih su na{i zaposlenici spremni i na mjere iskap~anja.Primjerice, dugovanja {ibenskog Vodovoda danas su pre-polovljena i to nakon dugotrajna iskap~anja njihove upravnezgrade i limitatorom ograni~ene snage zbog ~ega je radiosamo telemetrijski sustav. Nakon razumnih dogovora, ovatvrtka redovno pla}a svoje mjese~ne ra~une i uz njih dio sta-roga duga. Pohvalit }emo jo{ i kninski Komunalac, koji tako|ervrlo uredno podmiruje sve svoje obveze.

Ali, tema na{eg napisa su oni koji se tako ne pona{aju.

RAD IZ DRNI[ANEZAINTERESIRAN ZA DUG

Po~et }emo s Komunalnim javnim poduze}em Rad - Drni{. Uovom trenutku, njihovo dugovanje je 6,3 milijuna kuna i stalnoraste, otprilike za stotinu tisu}a kuna mjese~no. Jedina nji-

hova pla}anja su putem kompenzacije i to za potro{ak vode uprostorijama na{ega drni{kog Pogona. Ve} godinu dana nji-hova je upravna zgrada iskop~ana iz na{e mreè, ali su oni,prema rije~ima Marice Dlaka-Vlajkovi}, rukovoditelja Slu`beza odnose s potro{a~ima, "potpuno nezainteresirani i pona{ajuse kao da dug uop}e ne postoji. Takvo je stanje jo{ odzavr{etka rata, nisu ubirali komunalnu naknadu i o~ekivali suda }e to netko drugi platiti." Ova je tvrtka utuèna za diodugovanja, a uskoro }e i za preostali. Uz ovu vodovodnuorganizaciju veè se i nerije{eno pitanje crpnih postaja Mi-ljacka i Oklaj na podru~ju op}ine Promina i Kistanje.

PREBACIVANJE LOPTICE

Naime, dok Rad - Drni{ potro{a~ima op}ine Promina urednozara~unava potro{nju vode, dotle jednako tako uredno vra}ana{e ra~une tvrde}i da nije vlasnik vodocrpili{ta i upu}ujenas na adresu Op}ine Promina. Ovi, pak tvrde da su su-vlasnici poduze}a Rad i da njihovi navodi nisu to~ni. Op}inaKistanje osporava na{e ra~une s tvrdnjom da "nisu vlasnici nikorisnici vodocrpili{ta." Dugovanje od 3,5 milijuna kuna bo-ravi smireno u njihovim ladicama. Na podru~ju ove op}inene postoji komunalna tvrtka za ubiranje vodarine!?! Nemasustava odràvanja postaje ni sustava isporuke i sve te~enezakonito. "A, opet, ne moèmo ih isklju~iti - kaè DraènNini}, rukovoditelj Ureda direktora DP-a "i nitko od nas nemoè takvu odluku donijeti. A, oni to znaju." U~inak ovakvihprebacivanja loptice je to da nitko ne prihva}a pla}anjera~una za potro{enu elektri~nu energiju, a na{em DP-u,unato~ hrpama ispisanih dopisa unutar ku}e i izvan nje,unato~ brojnim sastancima i pregovorima na razini op}ina i@upanije, unato~ pokrenutom sudskom postupku idosu|enim ovrhama (na koje su uloèni prigovori), unato~obustavljenoj isporuci elektri~ne energije u sjedi{tima svihsudionika, nikakvog pomaka s mrtve to~ke k namirenju svojihnovaca jo{ uvijek nema. Kako M. D. Vlajkovi} kaè: "Ovaj jeposao iscrpljuju}i, u njemu provedete sate i dane i ponekadvas primoraju da dignete ruke. Jer problem znamo, a rije{itiga ne moèmo."

OD 11 VODOCRPILI[TA U KNINUSAMO ÊTIRI LEGALNA

Na drugom pogonskom podru~ju, onom kninskom, postojijedanaest vodocrpili{ta od kojih su samo ~etiri legalna. Sviostali su mjesni vodovodi bez potrebite dokumentacije i ured-nih dozvola. Budu}i da njima ne gospodare komunalne tvrtke,nitko ne nalazi za shodno podmirivati tro{kove strujnog po-tro{ka. Vodocrpili{tu u Golubi}u i Kova~i}u prijeti obustava.Ovaj je potonji slu~aj posebno zanimljiv. Rije~ je o predgra|uKnina gdje ìvi 150 hrvatskih i srpskih obitelji. Vodocrpnapostaja izgra|ena je samoorganiziranjem ìtelja i danas radibez uporabne dozvole. Nema sustavne skrbi o postrojenju iliubiranju vodarine ili kvaliteti vode. Nitko da se zapita {to tiljudi piju. Kada je dugovanje na{em DP-u naraslo na 140.000kuna, zapo~eli su pregovori o na~inu pla}anja.

SEDMODNEVNA REDUKCIJANAPLATILA DIO DUGA

Dogovoreno je obro~no pla}anje, ali se Mjesni odbor toga nijedrào. Na{i su zapo~eli s redukcijama nekoliko sati tijekom jutra ivikendom. Ne{to bi se i platilo, a onda opet po starom. U tvrtkusu stizali i predstavnici OSCE-a, novinari, njihovi predstavnici(jedanput hrvatska delegacija, drugi put srpska), neki su traìlipodatke i informacije, a drugi se izja{njavali da nemaju novaca.(A, u Kninu postoji trideset humanitarnih organizacija, op. p.)Nakon {to je dug dosegao 172.000 kuna zapo~ela je sed-modnevna redukcija. Sastalo se gradsko vije}e i posudbom od40.000 kuna Mjesnom odboru Kova~i}, obustava jeobustavljena.

Zavr{ili smo na{u pri~u o vodoiscrpili{tima. Stekli smo dojamda }e Hrvatska elektroprivreda lak{e i brè naplatiti svoj novacod onih nezakonitih. Tvrtke osnovane prema i u skladu sa zak-onskim propisima od tih su zakona i za{ti}ene. Ne moète ihiskap~ati, premda im dugovanja nisu zakonita.

Vero~ka Garber


naplata

TVRTKE UTEMELJENE PREMA I U SKLADU SA ZAKONSKIMPROPISIMA, A RIJE^ JE O VODOCRPILI[TIMA, OD TIH SUZAKONA ZA[TI]ENE, PA PREMDA IM DUGOVANJA NISUZAKONITA, HEP IH NE MO@E ISKLJUÎTI

• MI ]EMO i nadalje postupati prema jednakom na~elu- tvrdi D. Nini} - i provoditi iskap~anje iz na{e mreè.Drago nam je da smo inicirali izradu projektne doku-mentacije prema kojoj bi se ovaj mjesni vodovodpriklju~io kninskom Komunalcu. Ovo }e se rije{iti uzpomo} humanitarnih organizacija u roku od najduljedvije godine. Vjerujemo da }e tada i sve ove pote{ko}eoko nepla}anja prestati postojati. A, do tada treba znati,mi nismo dobrotvorna ustanova i za strpljivost vi{e nemanikakvih razloga ni opravdanja.

Nikica [arac i Boris Mr|en iz Pogona Knin pred zapu{tenom crpnom postajom u Kova~i}ima

JOSIP VITEZICA, DIREKTOR SEKTORA ZA HE U DIREKCIJI ZAPROIZVODNJU

SVI @IVIMO ODPROIZVODNJESKORO }e godina dana od imenovanja JOSIPAVITEZICE na mjesto direktora Sektora za HE u Direkcijiza proizvodnju, {to je tek jedan od povoda za razgovor sovim starim elektroprivrednikom. On je, zasigurno, je-dan od rijetkih rukovode}ih ljudi HEP-a koji je svojukarijeru gradio postupno, prolaze}i skoro sva radnamjesta prirodnim slijedom koji mu je, uz bogatoiskustvo i stru~nost, dao i onu tako potrebnu {irinu sa-gledavanja problematike, kao i mudrost dragocjenuupravo u ovakvim procesima preustroja koji su zahvatilii na{ HEP.

[est prvih godina radio je kao elektroenergetskidispe~er u tada{njoj Elektroprivredi Dalmacije. Potomobavlja inènjerske poslove u pogonima, te nadzor nadizgradnjom niza objekata poput HE Orlovac, HE Golubi}i HE Ri~ica, kao i poslove priprema objekata HE \ale,Akumulacija âprazlije, HE Zrmanja, HE Tisne stine iHE Pran~evi}i. Godinama je bio tehni~ki direktor i di-rektor HE Orlovac, rukovoditelj elektro-slu`be u PP HEJUG, rukovoditelj Tima za izgradnju, a poslije i direktorHE \ale. Zadnjih godina, prije odlaska na sada{njeradno mjesto, direktor je jedne od najstarijih dalmatin-skih hidroelektrana, HE Kraljevac.

HEP Vjesnik: Premda smo u uvodu nabrojili brojne po-slove koje ste do sada obavljali, po~et }emouobi~ajenim pitanjem: kako ste se sna{li na novom rad-nom mjestu i u novom okruènju?

Josip Vitezica: U ovakvoj organizaciji HEP-a i Direkcijeza proizvodnju, odnosno funkcioniranju ove organiza-cije sna{li je prava rije~. Svi znamo zate~ene okolnostikoje, naàlost, nije bilo mogu}e znatnije promijeniti uzadnjih godinu dana.

HEP Vjesnik: Ho}e li se u ovoj godini nastaviti revitali-zacija HE Peru}a i HE Zaku~ac, odnosno zapo~eti revi-talizacija na HE Senj i HE Vinodol?

Josip Vitezica: Naàlost, na ovo pitanje ne mogu odgo-voriti ni potvrdno ni nije~no. Mogu samo iznijeti svojstav koji je, onima koji donose odluke i onima koji suranije radili na ovim projektima, ve} poznat i jasan, a toje da su se revitalizacije HE Zaku~ac i HE Peru~a trebalenastaviti jo{ prekju~er, a revitalizacije HE Senj i HE Vi-nodol zapo~eti ju~er. Revitalizacija ove zadnje dvijespomenute hidroelektrane su i zapo~ele, ali na~inomkoji nije primjeren tehni~koj razini vo|enja ovakokrupnih, cjelovitih i va`nih zahvata. Tu }e tek trebati sa-gledati cjelinu posla.

HEP Vjesnik: [to postièmo revitalizacijom ovih ob-jekata?

Josip Vitezica: Revitalizacijama }emo sigurno dobitinove kolovatsate elektri~ne energije. Ali, to nije pri-marno jer se takve rekonstrukcije rade prvenstveno radiobnove dotrajalih, odnosno amortiziranih proizvodnihobjekata, radi njihove pogonske spremnosti i sigur-nosti.

HEP Vjesnik: Planira li se u ovoj godini zapo~eti sizgradnjom neke od novih MHE? Prema najavama Preds-jednika Uprave, prva bi bila HE Le{}e.

Josip Vitezica: Predsjednik Uprave najavio je izgradnjuHE Le{}e, koja bi imala instaliranu snagu 12 MW. Za ost-varenje tog projekta smo tehni~ki spremni, u kadrovskomdijelu trebamo rije{iti jo{ puno problema, a sve ostalozapravo nije u mojim, odnosno na{im rukama.

Zna~i, {to se izgradnje ti~e, imali smo jedanaestogodi{njemrtvilo, a u pripremama se pokazala velika neorganizira-nost, te razli~itost u radu i stavovima. Ovakav negativan re-zultat imat }e za HEP, posebice za proizvodnjuhidroelektrana, dalekose`ne lo{e posljedice. Jedan odproblema je i u tomu {to se kroz izgradnju nisu imaliprigodu stvarati novi stru~ni i iskusni kadrovi na kojima bipo~ivala sigurna budu}nost na{e djelatnosti. Kao {to namje svima poznato, ve}ina onih koji su gradili posljednje hi-droobjekte (HE Dubrava, HE \ale) su ili promovirani urukovoditelje ili su oti{li u mirovinu, ili }e uskoro biti umi-rovljeni. Netko }e ovo mo`da poku{ati demantirati pos-toje}im brojem inènjera, ali taj argument unaprijedodbijam jer sam svjedok desetogodi{njeg autokratskogna~ina rada koji je ve}inu inènjera ili pasivizirao ili one-sposobio za samostalan i kreativan rad. Mnogi su ostalibez pravog iskustva, bez motiva ili bez jednog i drugog.

HEP Vjesnik: Ho}emo li se odlu~iti za privatizacijupostoje}ih HE i na koji na~in?

Josip Vitezica: Ho}emo li se mi odlu~iti za privatiza-ciju i na koji na~in, to morate pitati nekog drugog. Jaimam svoje mi{ljenje i o restrukturiranju i o privatizacijiHE. Mislim da to mi{ljenje dijelimo svi, ili skoro svi uSektoru za HE, a vjerujem da bi ga prihvatili i ostali za-poslenici HEP-a. Ali, nismo u prigodi da na{ konceptizloìmo i branimo na mjerodavnim mjestima. Za to }emo`da jo{ biti mogu}nosti, a mo`da i ne}e!? @elim dase zna da je proizvodnja u hidroelektranama najvrijed-niji dio HEP-a.

HEP Vjesnik: Kako }emo financirati izgradnju novih hi-droelektrana kad zapo~ne proces privatizacije?

Josip Vitezica: Uputnije bi bilo pitati ho}emo li mi,mislim pri tomu na HEP i Proizvodnju, uop}e i graditinove HE, pa tek onda kako }emo ih financirati. To je,kona~no, stvar zakonske regulative u ~ijoj izradi ili vrlomalo ili nikako ne sudjelujemo.

Kao {to vidite izgleda kao da se i sam vi{e pitam negoodgovaram. A znate li za{to?! HEP je centraliziran i uve}inskom dràvnom vlasni{tvu, pa smo svi mi zapravotek izvr{itelji. Pri tomu se kreativnost izgubila negdje uvodama birokracije i administracije, a mo`da i znanje iiskustvo vi{e nisu respektabilne reference.

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

[TO SE TIÊ IZGRADNJE IMALI SMOJEDANAESTOGODI[NJE MRTVILO, A U PRIPREMAMA SEPOKAZALA VELIKA NEORGANIZIRANOST I RAZLIÎTOST URADU I STAVOVIMA TAKO DA ]E NEGATIVAN REZULTATIMATI ZA HEP, A POSEBICE ZA PROIZVODNJU UHIDROELEKTRANAMA, LO[E POSLJEDICE

HEP Vjesnik: Koji se projekti nalaze u fazi pripremeizgradnje?

Josip Vitezica: Ovo pitanje zasluùje iscrpnijeobja{njenje. Prvo, treba konstatirati da jedanaest go-dina nije zapo~eta, pa time ni dovr{ena gradnja nitijedne ozbiljnije hidroelektrane. Istina, obavljane supripreme nekoliko novih objekata poput: AkumulacijeKosinj, HE Novo Virje, HE Ombla, HE Le{}e, HE Senj2, HE Dubrovnik 3, HE Podsused, HE Drenje, i drugih,da bismo danas na podru~ju Republike Hrvatskeimali spreman za gradnju samo projekt HE Le{}e zakoji je upitno financiranje, a probleme nam zadaje isastavljanje Tima za vo|enje izgradnje.

Napominjem da smo ve} ranije imali potpuno pri-premljen projekt za izgradnju HE Orlovac II(âprazlije), a u pripremi su bili i VS Brodarci, Tisnestine, i tri HE na Zrmanji, a da ne spominjem kako jeizgradnja HE Kr~i} ve} bila pred samim po~etkom.

Male HE ne bih ovdje poimeni~no ni spominjao, jermislim da je te{ko na}i valjano opravdanje za to {tonisu izgra|ene.


razgovor s povodom

Mogu re}i da sam zadovoljan {to radim onaj bitni,pravi dio svoga posla a to je suradnja s proizvodnimpodru~jima i pogonima, gdje se osje}a pravi ìvot.Postrojenja se ne mogu i ne smiju zaustaviti, jer bionda stao i EES {to bi bilo ravno energetskoj katas-trofi. Sre}om, tu smo jedinstveni i nastojimoprobleme rje{avati, kako zajedni~ki, tako i po-jedina~no svjesni da sve te{ko}e moramo svladati.Od proizvodnje svi ìvimo, zar ne?

NAKNADA ZA OBRAÛNSKU SNAGU

ZA RAZLIKU OD DRUGIH ROBA, ELEKTRI NAENERGIJA SE NE MO@E USKLADI[TITIZA[TO se u ra~un za utro{enu elektri~nu energiju, ura~unavai naknada za obra~unsku snagu? To je apsolutno naj~e{}epostavljeno pitanje {iroke publike kada je rije~ o pla}anju togra~una. Odkad radim u Elektroprivredi - do danas, suo~avamse s nastojanjem da {to razumljivije i utemeljenije odgovo-rim na to pitanje. Iznosim ovdje, uokvireno, jedan od takvihmojih poku{aja. Tih deset re~enica poku{ajmo postupnoobrazloìti, redom kako su iznesene.

(1) Ne poznajemo neko dobro ili uslugu u suvremenom civi-liziranom dru{tvu, ~ija je raspoloìvost prema mjestu i vre-menu tokliko sveprisutna, kao {to je slu~aj s elektri~nomenergijom. (2) U svakoj prostoriji na{eg stana su prekida~rasvjete i po koja uti~nica. (3) Bez ikakve najave ikomu,uklju~imo ili isklju~imo tro{ilo, ako tako èlimo ili trebamo.(4) Na milijunima mjesta u jednoj zemlji. (5) Svakog trenutka,teku}a proizvodnja mora se uskladiti s nastalom potro{njom,jer se elektri~na energija ne moè uskladi{titi. (6) Stoganeprekidno (svih 24 sata svakog od 365 dana u godini) morabiti dovoljno generatora u vrtnji, dovoljno raspoloìvih vodovai transformatora u mreì, te prisutnih radnika na cjelokupnomdràvnom teritoriju, kako se elektroenergetski sustav ne bi"sru{io" (kod prevelike potra`nje) ili "pobjegao" (kod sman-jene potra`nje). (7) Sve to mora bit u pogonskoj pripravi,kako bi bilo spremno - posegnuli mi, i kada, za mogu}no{}ukori{tenja ili ne. (8) Tro{kovi te spremnosti moraju se nakna-diti, {to se ~ini pla}anjem obra~unske snage. (9) Ti setro{kovi ne daju ura~unati u utro{enu energiju, jer se istiutro{ak energije moè ostvariti uz manje ili ve}e angaìranesnage. (10) Ugradimo limitator, pa }e ti tro{kovi bitiobra~unati prema stvarnoj, a ne ra~unskoj snazi!

(1) Ne poznajemo neko dobro ili uslugu u

suvremenom civiliziranom dru{tvu, ~ija je ra-spoloìvost po mjestu i vremenu toliko sve-

prisutna, kao {to je slu~aj s elektri~nom

energijom

Potraìmo primjere koji to - mogu}e - opovrgavaju. Vrlo vi-soki prioritet me|u svim uslugama koje organizira suvre-meno civilizirano dru{tvo, sigurno ima pruànje hitnemedicinske pomo}i. Neki od nas doìvjeli su, a svatko jesposoban zamisliti, okolnost da se nakon pozivanja broja"94" dobio odgovor kako su ovaj trenutak sve raspoloìveekipe i vozila na terenu, te da se moramo strpjeti - ma kolikona{ slu~aj bio hitan. Ako nismo u mogu}nosti rije{iti prijevozvlastitom organizacijom, objektivno ograni~enje kapacitetahitne medicinske pomo}i, u ekstremnom }e slu~aju dovestido fatalnog ishoda. Jednaka objektivno uvjetovana okolnostzamisliva je i nakon pozivanja telefonskih brojeva "92" ili"93" (policija, vatrogasci). Neodgodiva kupnja lijeka uljekarni? Ako je radno vrijeme ljekarne, ili ako je ta ljekarnadeùrna no}u i praznikom, te ako takav lijek postoji na poli-cama. Kupnja kakve namirnice u du}anu? Ako je du}an ot-voren i ako te namirnice ima u du}anu. Zaboravismo li {totipi~no?

(2) U svakoj prostoriji na{eg stana su pre-

kida~ rasvjete i po koja uti~nica

Znamo li kakav prostor stanovanja, rada i kakvog drugog bo-ravljenja ljudi, da ova tvrdnja nije ostvarena - osim tamo gdjeje to doista nepotrebno ili nov~ano-tehni~ki potpuno nepri-hvatljivo? U na{im stanovima nema takvih prostorija. Imamoli ikoje dobro ili uslugu, dobavljive ljudskim djelatnostima(zna~i ne zrak za disanje ili Sun~evo svjetlo i toplinu), takosveprisutno? Mobilni telefon? Svatko zna za primjerezemljopisnih prostora, gdje to nije ispunjeno, i za zakutke ukojima to nije ostvarivo - usprkos tome {to je rije~ oop}enito pokrivenom prostoru. Plin, teku}a voda iz javnog

vodovoda? Brojni su zemljopisni prostori, gdje toga za sadanema i te{ko je zamisliti vrijeme u kojem bi se raspoloìvaprisutnost tih dobara izjedna~ila s elektri~nom energijom.

(3) Bez ikakve najave ikomu, uklju~imo ili

isklju~imo tro{ilo, ako tako èlimo ili trebamoUistinu, jednako je tako slobodno posezanje za radio- ili TV-programom, no mjese~na pretplata za taj program potpuno jeneovisna o tomu koliko smo ga vremena koristili - slu{ali-neslu{ali, gledali-ne gledali, svidjelo nam se-ne svidjelo, jed-nako se pla}a. Emisijske stanice emitiraju jednakom sna-gom, ma koliko je tog trenutka slu{atelja-gledatelja.Posezanje za telefonom ve} nije potpuno jednako kaoposezanje za kori{tenjem elektri~ne energije: ako je pozvanastrana zauzeta ili nedostupna, ako je telefonska mreàzagu{ena, na{e pozivanje ne}e biti uspje{no. în pozivanjaje svojevrsna najava koja }e se ostvariti, ako su ispunjeniuvjeti. Iskustvo je svakoga da ti uvjeti nisu uvijek ispunjeni.Uklju~ivanje u promet na cesti, tako|er nije apsolutno slo-bodno, ovisi o trenutnim prometnim okolnostima i obavit }ese s manjim, ve}im ili - ponekad - vrlo velikim odga|anjem.âk na cestama za ~ije se kori{tenje pla}a naknada, nije pot-puno sigurno da ne}e nastupiti usporenje ili zastoj u pro-metu (primjerice, zbog magle).

Izuzimaju}i nepredvidive kvarove u elektroenergetskom sus-tavu (u nabrojanim primjerima tako|er smo raspravljali oobilje`jima ispravnih stanja sustava o kojima je bila rije~),dakako jo{ uvijek i ne do kraja saniranu ratnu razorenostelektroenergetske mreè u mnogim dijelovima Hrvatske,na{e istinsko iskustvo o apsolutno svojevoljnom posezanjuza kori{tenjem ili prestankom kori{tenja elektri~ne energijenedvojbeno je: nije nam se u takvom trenutku nikad javilaneka elektrana s informacijom da je preoptere}ena ili smoikad morali pri~ekati odre|eno vrijeme da na{a àruljazasvijetli, da se plo~a na na{em {tednjaku po~en zagrijavatiili elektromotor u nekom pomagalu po~ne vrtjeti, da na{era~unalo po~ne s dizanjem. Niti smo ikamo morali i}i smjesta na kojem smo to zatrebali. Dakako, ako je i s na{omelekti~nom instalacijom i tro{ilom sve bilo u redu.

(4) Na milijunima mjesta u jednoj zemljiU Hrvatskoj je pribli`no dva milijuna potro{a~a elektri~ne e-nergije. Uzmemo li uz vrlo visoki oprez, da prosje~ni potro{a~ima samo 10 tro{ila (u sobi svog stana, u kojoj ovo pi{em,izbrojao sam jedanaest tro{ila; zapravo 13 - u prvi mah zabo-ravio sam punja~ baterija i aparat za {i{anje brade, koji suskriveni u ladicama; industrijski potro{a~i imaju vi{e stotinado vi{e tisu}a tro{ila), rije~ je o redu veli~ine od najmanje20 milijuna tro{ila. Svako tro{ilo u nekom trenutku moè bitiisklju~eno ili uklju~eno. To je uvjetovano ritmom ìvota,ovisno o dobi dana, danu u tjednu, godi{njem dobu, ali i bro-jnim netipi~nim - ponekad iznenadnim - okolnostima, na-glom zahla|enju-zatopljenju, naobla~enju-razvedravanju, pa~ak i ~ijem }efu. Samo dvoje je potpuno sigurno: nisu nikadsva tro{ila isklju~ena i nikad nisu sva uklju~ena. Premaiskustvu iz pro{losti i sagledavanju predstoje}ih okolnosti,predvi|a se najvjerojatnija veli~ina istodobne potra`nje, ali usvakoj novoj minuti ostvarenje }e manje ili vi{e odstupati odtog predvi|anja.

(5) Svakog trenutka, teku}a proizvodnja

mora se uskladiti s nastalom potro{njom, jer

se elektri~na energija ne moè uskladi{titiNe postoji nov~ano i tehni~ki prihvatljiv spremnik u koji bi seelektri~na energija mogla uskladi{titi, te puniti taj spremnikravnomjernom proizvodnjom elektri~ne energije u elek-tranama, a prazniti ga ovisno o trenuta~noj potra`nji. Stoga,doslovce, ako ovog trenutka uklju~im stoje}u svjetiljku pok-raj mog stola - u nekoj elektrani ili nekim elektranama mora

do}i do pove}anja generirane snage za pribli`no 135 vata,kolika je snaga dvije àrulje u toj svjetiljci, uve}ana za gu-bitke u prijenosnoj i distribucijskoj mreì. Kada svjetiljkuisklju~im, slijedi obrnuta reakcija u elektroenergetskom sus-tavu - sniènje generirane snage za 135 vata. Uklju~imo lielektri~ni bojler snage 2,5 kilovata i istodobno grija}u plo~u{tednjaka od 800 vata, potreban skok proizvodnje koji smotime izazvali je pribli`no 3,7 kilovata (opet uklju~uju}i ineizbje`ne gubitke u mreì). U~ini li to u kratkom vremen-skom razmaku samo svako tisu}ito doma}instvo u Hrvatskoj,time izazvani skok potrebne generirane snage bit }e 6,7megavata. Ako se ne bi tako ostvarilo, elektrane bi posustale(kao kad automobilski motor ja~e opteretimo, a tomu prim-jereno ne dodamo gas), agregati u elektranama bi usporilivrtnju i neki bi ispao iz pogona - zapo~eo bi slom elektro-energetskog sustava.

Iskustvo s drugim robama nije takvo - uobi~ajeno se dajuskladi{titi. Teku}a i plinovita goriva u spremnicima, kruta go-riva i sve druge materijalne tvari u odgovaraju}imspremi{tima. Ako odre|ene robe uzmanjka u spremi{tu, do-bavit }e se, a potra`nja }e se strpiti (uz manje ili ve}e neza-dovoljstvo zainteresiranih) ili se uop}e ne}e ostvariti. Uautomobilu imamo spremnik s ~etrdesetak litara goriva,benzinska crpka ima spremnik od najmanje desetak tisu}a li-tara - ako se poklopi da sadràj jednog i drugog padne nanulu, ostat }emo stajati i ~ekati rje{enje ili poku{ati prona}inekakvo rje{enje. Ni u kakvoj izravnoj vezi nije trenutna pro-izvodnja goriva u rafineriji s na{om trenutnom vo`njom ilistajanjem na{eg automobila. Ili trenutno pe~enje kruha upekari s uzimanjem kri{ki pri objedu za stolom. Ili tiskanjeKrleìna "Banketa u Blitvi" s danas zadanom lektirom kakvuu~eniku. Ili {ivanje toplije odje}e s jutro{njim naglimzahla|enjem.

(6) Stoga neprekidno (svih 24 sata svakog

od 365 dana u godini) mora biti dovoljno

generatora u vrtnji, dovoljno raspoloìvih

vodova i transformatora u mreì te prisutnih

radnika na cjelokupnom dràvnom teritoriju,

kako se elektroenergetski sustav ne bi

"sru{io" (kod prevelike potra`nje) ili "pobje-gao" (kod smanjene potra`nje)

Da doista sve funkcionira tako kako opravdano o~ekujemo,sve klju~ne jedinice elektroenergetskog sustava: visokona-ponski prijenosni vodovi, transformatori i generatori morajubiti tako izgra|eni i povezani pri kori{tenju u takvu cjelinu daje u svakom trenutku dopustivo da do|e do ispada iz pogonajedne jedinice sustava, a da se time ne izazove prekid op-skrbe ~vornih mjesta potra`nje elektri~ne energije. Naime,doga|aj iznenadnog kvara na bilo kakvu tehni~ku sustavunije mogu}e izbje}i, ma koliko jedinice tog sustava bilepouzdane (i, tome srazmjerno, skupe). Stoga se u sustavumora vrtjeti vi{e agregata u elektranama, nego li je trenutnapotra`nja u cijelom sustavu i oni su time djelomice podop-tere}eni. Zbroj tako stvorene rezerve mora biti barem jednaknajsna`nijem agregatu me|u svim elektranama u pogonu(kod nas, to je TE Rijeka snage oko 300 megavata na mjestupredaje u mreù). Ispadne li iz pogona upravo najsna`nijaelektrana, preostale }e elektrane na sebe preuzeti op-tere}enje i sustav }e se zadràti u stabilnom stanju. Dakako,u tom slu~aju }e se naglo promijeniti optere}enja prijenos-nih vodova u mreì, te na nijednom ne smije nastupiti ne-dopu{teno preoptere}enje. Sama mreà mora biti takostrukturirana da pojedina~ni iznenadni ispadi vodova i trans-formatora iz pogona ne smije voditi slomu elektroenerget-skog sustava. Sve to vodi potrebi angaìranijegelektroenergetskog sustava, negoli proizlazi iz teku}e po-

red stvari


tra`nje elektri~ne energije. (Tvornica cipela ne mora nu`noimati ve}i godi{nji kapacitet nego li je godi{nja potra`nja ci-pela na njezinom trì{tu. Propusnost nekog tunela smije bitimanja od propusnosti prilazne ceste, prometovanje tunelommalo }e biti sporije no drugdje, ali }e se odvijati. [kole ne tre-baju nu`no imati deùrstvo u doba kad nema nastave.) Opi-sana se potreba poja~ava u nas i time {to je podjednaka snagaagregata u hidroelektranama i termoelektranama (to je, da-kako, ekonomski i ekolo{ki privla~no). Mogu}a proizvodnja uhidroelektranama je vrlo hirovita, {to izaziva potrebupove}anog ili smanjenog anga`mana termoelektrana, za {toone neprekidno moraju biti spremne, kao i vodovi kojih ihpovezuju s mreòm. S druge strane, redovito odràvanje hi-droelektrana i rasprostrtih vodozahvatnih objekta mora se od-vijati - neovisno o tomu je li godina su{na ili vla`na.

(7) Sve to mora biti u pogonskoj pripravi,

kako bi bilo spremno - posegnuli mi, i kada,

za mogu}no{}u kori{tenja ili ne

Spoznajemo, koliko je puno jedinica sustava i ljudi za-poslenih oko tih jednica u neprekidnoj 24-satnoj sprem-nosti, ne izravno ovisno o trenutnoj potra`nji elektri~neenergije - ve} i radi toga da uvijek mogu}a druk~ija potra`njabude svakako namirena, i najve}a istodobna potra`njasvakog dana i svake godine, pak i u slu~aju pojedina~nih is-pada iz pogona vitalnih jednica sustava.

Vodovi niskog, srednjeg i visokog napona u javnoj mreìHrvatske elektroprivrede dugi su ukupno pribli`no 120 tisu}akilometara. Tri puta bismo njima mogli obuhvatiti Zemljinekvator. Sadrè u sebi tri do pet vodi~a - ovisno o naponu,pribli`no milijun stupova, i nekoliko milijuna izolatora. Ne-ovisno o tomu koliku energiju tro{e, potro{a~i koji su na njihpriklju~eni i u kakvim razmacima tijekom godine, trajno isustavno moraju se otpla}ivati krediti pribavljeni za njihovuizgradnju, moraju se odràvati, rekonstruirati i dogra|ivati, tepopravljati ako se dogodi kvar. Kvar je naj~e{}e radikalan: ilije prekinut vodi~ ili je nastupio proboj izolacije. Nije mogu}edjelomi~no kori{tenje voda u kvaru, poput - primjerice -kori{tenja o{te}ene ceste. Potro{a~ima na kraju voda u kvarune moè se istaknuti znak da smanje brzinu kori{tenja elek-tri~ne energije. Stoga, neovisno o dobi dana, danu u tjednu,vremenskim okolnostima - samo hitan popravak omogu}it }eponovnu uspostavu opskrbe. Kako je ljetna potra`nja elek-tri~ne energije nià od potra`nje u zimskom razdoblju, ob-vezni godi{nji remonti elektrana - koji znaju trajati mjesecdana - obavit }e se ljeti, jer tada izostaje potreba da dio elek-trana bude u pogonu. Jednako je s vodovima i transformato-rima. U elektroenergetskom sustavu Hrvatske elektroprivredeje malo manje od 4 tisu}e megavata raspoloìve snage uagregatima elektrana (3,8 tisu}a). Vjerojatno smo vidjeli mo-tor koji vrti bubanj perilice rublja; snaga tog motora je malomanja od 1 kilovata. Kad bi elektrane imale agregate veli~inekao motor u perilici - u~inimo takvu slikovitu zamisao - nasvakog od 4,8 milijuna stanovnika Hrvatske do{ao bi jedantakav elektri~ni stroj i turbina koja ga pokre}e. U stvarnosti,imamo 25 hidroelektrana i termoelektrana, ako izuzmemopotpuno male, te je instalirana snaga svake elektraneprosje~no pribli`no 150 megavata.

(8) Tro{kovi te spremnosti moraju se nakna-

diti, {to se ~ini pla}anjem obra~unske snage

Uo~avamo da tro{kovi u elektroenergetskom sustavu imajunagla{eni stalan dio (stalna spremnost za pogon, nezaobi-lazna rezerva, sustavno odràvanje, otplate kredita za elek-trane i mreù), neovisan o isporuci elektri~ne energije.Razumijemo svakako i promjenjivi dio tro{kova, koji jesrazmjeran isporu~enoj elektri~noj energiji (naknada zakori{tenje vode u hidroelektranama, tro{kovi goriva u ter-moelektranama, tro{kovi neto-dobave iz inozemstva, svidrugi pogonski tro{kovi). Pravedna raspodjela stalnihtro{kova je prema snazi koju pojedini potro{a~ preuzimakada istodobno priklju~i najvi{e svojih tro{ila, jer timeodre|uje svoj udjel u optere}enju svih jedinica elektroener-getskog sustava (vodova, transformatora, generatora) i to op-tere}enje moraju mo}i podnijeti - radi opskrbe tog potro{a~a

u najkriti~nijem trenutku - sve te jedinice. To {to je, izvan togkriti~nog trenutka kojeg svojim potrebama odredi svaki po-tro{a~, njegova potra`nja manja, - ne pomaè vodovima,transformatorima i elektranama, jer oni moraju biti dimenzi-onirani za najve}u istodobnu potra`nju a u razdobljima izvante potra`nje bit }e vi{e ili manje podoptere}eni.

(9) Ti se tro{kovi ne mogu ura~unati uutro{enu energiju, jer se isti utro{ak energijemoè ostvariti uz manje ili ve}e angaìranjesnageAko bi sve tro{kove proizvodnje, prijenosa i distribucije elek-tri~ne energije zami{ljali nakna|ivati samo ovisno o preuze-toj elektri~noj energiji, to bi vodilo nepravednom udjelupojedinih potro{a~a u naknadi tro{kova svoje opskrbe elek-tri~nom energijom. Tako odre|en udjel ne bi nov~ano optere-tio svakog potro{a~a srazmjerno tro{ku koji je njegovaopskrbljenost izazvala u elektroenergetskom sustavu. Shvat-ljivo nam je da preuzimamo istu energiju ako snagom od 1,1kilovata opteretimo sustav u trajanju od 10 sati, ili ako sna-gom od 5,5 kilovata opteretimo sustav u trajanju 2 sata. Uoba slu~aja, preuzeta energija je 11 kilovata. Ali, u prvom suslu~aju vodovi, transformatori i generatori bili optere}eni -radi na{e opskrbe - snagom od 1,1 kilovata (uve}anom zaneizbje`ne gubitke u prijenosnoj i distribucijskoj mreì). Udrugom slu~aju, vodovi, transformatori i generatori bit }eoptere}eni peterostrukom snagom, i - radi na{e opskrbe -moraju imati peterostruko masivnije vodi~e i koliko ~egadrugoga upeterostru~eno. Potpuno je neprimjereno da bi u taoba slu~aja nov~ana naknada koju pla}a potro{a~ bila jed-naka. Stoga se, prakti~ki oduvijek i posvuda u svijetu, tarfinisustavi za pla}anje utro{ene elektri~ne energije ure|uju takoda dio nov~ane naknade potro{a~a bude ovisan o obra~un-skoj snazi, a dio o isporu~enoj elektri~noj energiji. Obra~un-ska snaga se ili (a) ra~una prema propisnom na~inu, ili (b)ograni~ava limitatorom (ograni~avalom snage) ili (c)odgovaraju}im ure|ajem za mjerenje i registriranje najve}eostvarene snage u obra~unskom razdoblju.

Ilustrirajmo primjenu na{eg vaè}eg tarifnog sustava (od 1.listopada 2000.) prethodnim primjerima kori{tenja elektri~neenergije. Neka se - u tako zami{ljenim primjerima - opisaneokolnosti ponavljaju svakog dana tijekom jednog mjeseca odtrideset dana. Oba potro{a~a utro{ila bi 330 kilovatsati (ina~e,prosje~no doma}instvo u Hrvatskoj mjese~no tro{i pribli`no250 kWh). Ako bi oba imala jednotarifno brojilo, prvi potro{a~ugra|en limitator od 1,1 kilovat, a drugi potro{a~ limitator od5,5 kilovata, njihovi mjese~ni ra~uni za utro{enu elektri~nuenergiju bili bi kako je prikazano u tablici.

Potro{a~ koji koristi elektri~nu energiju nepovoljnijimna~inom, platio bi tog mjeseca pribli`no 60 kuna vi{e od po-tro{a~a koji je jednaku koli~inu energije koristio povoljnijimna~inom. Oba bi potro{a~a tog mjeseca zajedno platili Hrvat-skoj elektroprivredi 376,07 kuna. Da tarifni sustav ne sadrìdio za snagu i dio za energiju, oba bi potro{a~a platila jed-nako: upravo polovicu iznosa kojeg su platili zajedno, zna~i,svaki 188,04 kune. Prvi trideset kuna vi{e od na~ina premavaè}em tarifnom sustavu, a drugi za trideset kuna manjespram takvog na~ina, a pet je puta vi{e opteretio vodove,transformatore i generatore od prvog potro{a~a! (U prikaza-nim tarifama ura~unat je PDV i vaè}i popust od 4 posto).

Dakako, oba potro{a~a bolje bi pro{la da koriste dvotarifnobrojilo, no na{a tema nije tome usmjerena. Spomenuv{i to,

ipak, kaìmo da bi - u slu~aju da imaju dvotarifna brojila i akou razdoblju vi{e tarife koriste tre}inu energije, a u razdobljusrednje tarife dvije tre}ine energije - njihovi mjese~ni ra~unibili izmijenjeni u dijelu koji se odnosi na energiju. Prvi po-tro{a~ dobio bi mjese~ni ra~un na ukupni iznos od 120,98kuna, a drugi potro{a~ na 182,49 kuna. Uz manje ukupneiznose za skoro 40 kuna, opet bi razlika izme|u tih potro{a~abila {ezdeset kuna. Kako, u svjetlu na{e rasprave, pro-tuma~iti smanjene ukupnih ra~una ugradnjom dvotarifnihbrojila? Njihova primjena stimulira potro{a~e da elektri~nuenergiju koriste {to vi{e izvan dnevnog razdoblja vi{e tarife(zimi izme|u 17 i 21 sat, a ljeti izme|u 18 i 22 sata) i timedjelomice izmaknu svoju potra`nju iz razdoblja kada su vo-dovi, transformatori i generatori najvi{e optere}eni.

(10) Ugradimo limitator, pa }e ti tro{kovi bitiobra~unati prema stvarnoj, a ne ra~unskojsnazi!Da potro{a~i iz na{eg primjera nemaju ugra|ene limitatore,obra~unska snaga bila bi im izra~unata prema vaè}oj for-muli za utvr|ivanje obra~unske snage, kojom se ta snagaodre|uje iz godi{nje potro{nje elektri~ne energije. Preposta-vimo li da ~etiri mjeseca ti potro{a~i koriste elektri~nu ener-giju kako je zami{ljeno primjerom (330 kWh), da ~etirimjeseca koriste 220 kilovatsati, a ~etiri mjeseca po 440 kilo-vatsati - tada bi godi{nje potro{ili ukupno 3960 kilovatsati.Prema formuli, obra~unska mjese~na snaga bila bi im 8,3kilovata. Za snagu bi u prikazanom mjesecu platili, zna~i,116,04 kune. Prvi pribli`no 100 kuna vi{e nego u slu~ajukada je zami{ljan s limitatorom, a drugi 40 kuna vi{e. Svakogod 12 mjeseci godi{nje.

U slu~aju da iz ovog napisa nismo ni{ta mogli prihvatiti, makoliko je autor oko toga nastojao, izlazi nedvojbeno baremovo: svim na{im znancima koji nemaju ugra|en limitatorpreporu~imo da to u~ine {to prije, osim ako im je godi{njapotro{nja vrlo mala. Tro{e li manje od 800 kWh godi{nje, aodgovarao bi im limitator od 2,2 kilovata, njegova ugradnjanije nov~ano i korisni~ki opravdana. @ive li na teritoriju Dis-tribucijskog podru~ja Elektroslavonija Osijek, dobava limita-tora, prijevoz do njihova stana, montaà i PDV stajat }e ih262,30 kuna (jednofazni limitator) ili 420,90 kuna (trofaznilimitator). Moè im se isplatiti, u{tedom na ra~unima zautro{enu elektri~nu energiju - za nekoliko mjeseci. U prvihmjeseci dana nakon ugradnje mogu traìti promjenu izabranesnage limitatora (jer su uo~ili po~etni krivi izbor), a ina~e -promjena snage na manje moè se traìti 12 mjeseci nakonugradnje, a promjena na vi{e moè se zatraìti uvijek.

Kako ìvjeti uz limitator? Malo neudobnije nego bez njega,ali brzo se naviknemo da istodobno ne smijemo uklju~itigrija}u plo~u {tednjaka, pe}nicu i bojler u kupaonici ili bo-jler u kuhinji istodobno s perilicom rublja. Prevarimo li seipak, limitator }e nas odvojiti od mreè; nakon isklju~enjakrivca, ponovno }emo ru~no uklopiti limitator, a vodovi,transformatori i generatori u na{em sustavu bit }e osiguraniod toga da na{e doma}instvo ne potegne vi{e nego li jeodre|eno limitatorom i koliko pla}amo dijelom na{eg ra~unaza obra~unsku snagu. Gledaju}i neki stari poslijeratni film,iza le|a Jean Gabena - uz brojilo i osigura~e na zidu rea-listi~nog interijera, opazio sam i limitator. Zna~i, u Fran-cuskoj se limitator koristi barem pedeset godina.

Marijan Kalea

PRIMJER POTRO[AÂ JEDNAKIH UTRO[AKA ENERGIJE UZ RAZLIÎTE OBRAÛNSKE SNAGE

Opis Potro{a~ 1 Potro{a~ 2Obra~unska snaga (kW) 1,1 5,5

Tarifa za obra~unsku snagu (kn/kW, mjese~no) 13,98 13,98Naknada za snagu (kn) 15,38 76,89

Isporu~ena energija (kWh) 330 330Tarifa za energiju, jednotarifno brojilo (kn/kWh) 0,43 0,43

Naknada za energiju (kn) 141,90 141,90Ukupna mjese~na naknada, za snagu i energiju (kn) 157,28 218,79


SKUP ZAPOSLENIKA U SJEDI[TU HEP-a

ZA KOLEKTIVNI UGOVOR BEZ KOMPROMISA

PRVI Skup zaposlenika HEP-a, odràn je u sjedi{tuHEP-a 7. velja~e ove godine u organizaciji Koordina-cije HEP-ovih sindikata. Istina, na njemu nije bilopredstavnika TEHNOS-a, ~iji je predsjednik M.Prugove~ki obavijestio predsjednike dvaju nazo~nihsindikata da TEHNOS istupa iz Koordinacije, a orazlozima }e ih izvijestiti naknadno.

Predsjednik HES-a Dubravko ôrak i predsjednikNezavisnog sindikata radnika HEP-a Orlando Ortileponovili su pred ovim, na njihovo àljenje ne ba{ ve-likim skupom zaposlenika HEP-a, razloge odràvanjaovakvih skupova. Prvi i glavni razlog je otkazivanjeKolektivnog ugovora za Hrvatsku elektroprivredu, kojije, kako su naglasili, svetinja za sve zaposlenike. Os-tali su razlozi - nepostojanje dobre volje kod UpraveHEP-a za pregovore oko sklapanja novog Kolektivnogugovora, te - prema mi{ljenju sindikata - nasilnaprovedba restrukturiranja i privatizacije HEP-a, kao iodsustvo pravog socijalnog dijaloga u HEP-u. Sindi-kati nisu, naglasio je D. ôrak, protiv restrukturiranjaHEP-a, ali s jasno definiranim ciljevima i uz kon-senzus svih. Nadalje, ovdje je re~eno da je povod zasmanjenje prava zaposlenika iz Kolektivnog ugovora iplaniranog smanjenja broja zaposlenika lo{e po-slovanje Hrvatske elektroprivrede, za {to krivnju ne

snose zaposlenici. Sindikati su uputili poruku svimzaposlenicima da u ovim za sve dinami~nim isloènim vremenima svojom pove}anom radnomdisciplinom i ukupnim pona{anjem potvrde i pokaùda su pravi hepovci. U mirnoj atmosferi ova dva sin-dikata zatraìla su potporu svog ~lanstva u obraniste~enih prava kroz Kolektivni ugovor, jer brojka od12.000 sindikalno organiziranih zaposlenika ima ve-liku snagu.

D. ôrak je izvijestio nazo~ne i o upravo dogovorenomsastanku sindikata i Uprave HEP-a 9. velja~e, na kojem

}e ova dva sindikata i dalje inzistirati na po{tivanjuKolektivnog ugovora za 2000. godinu i hitnom pre-govaraju oko novog Kolektivnog ugovora. Jer sindi-kalni ~elnici nemaju mandat ~lanstva za kompromis.Sindikati rade, naglasio je, u interesu svojih ~lanova,svih zaposlenika i cijele tvrtke, a njihovu snagu ~inevi{e od 80 posto sindikalno organiziranih zaposlenika i

zbog toga ne sumnjaju u svoj uspjeh. Sindikati }e,re~eno je na kraju, o svojim aktivnostima provesti ireferendum me|u svojim ~lanstvom.

Nazo~ni su zaposlenici uputili samo nekoliko pitanjasindikalnim ~elnicima, pa skup nije pro{ao u zami{lje-noj atmosferi dijaloga. Na kraju, recimo da je skupuzaposlenika nakratko prisustvovao i predsjednikUprave HEP-a Ivo ôvi}, dok su sindikalni ~elnici

(uzaludno) o~ekivali odziv cijele Uprave HEP-a.

Dragica Jurajev~i}

sindikat

12 HEP VJESNIK 121, VELJaÂ 2001.

PO[TIVANJE STAROG I PREGOVORI OKONOVOG KOLEKTIVNOG UGOVORA U PRVOMSU PLANU SINDIKALNIH AKTIVNOSTI

Dubravkoôrak, preds-jednik HES-a iOrlando Ortile,predsjednikNezavisnog sin-dikata radnikaHEP-a: osamde-set posto sindi-kalnoorganiziranihzaposlenika imaveliku snagu

SKUPOVI ZAPOSLENIKA U TE PLO-MIN I DP ELEKTROISTRA

TREBA VJEROVATI UPRAVNU DR@AVUOsnovna poruka sa skupa zaposlenika, Podru`niceHES-a u TE Plomin, odrànog 15. velja~e o.g. je:ne}emo dopustiti da se razba{tini imovina HEP-a stva-rana 105 godina. Moramo za{titi sebe, a time {titimopotro{a~e i dràvu. Manje od ste~enih prava ne}emoprihvatiti. Ne treba gubiti nadu, ve} vjerovati u pravnudràvu, raditi i dalje u smjeru potpisivanja Kolektivnogugovora i statusa pregovara~a.

Skupu su predsjedali Dubravko ôrak, predsjednikHES-a i Miro Matijevi}, predsjednik Koordinacije trijuùpanija: primorsko-goranske i li~ke regije i ~lanoviSredi{njeg odbora HES-a Enzo Mohorovi} i FeruccioBernaz, predsjednik Podru`nice TE Plomin.

U HEP-u nema vi{ka radnika, ima manjak posla i vi{akrukovoditelja i managera. Svaki zaposlenik duàn je


SKUP ZAPOSLENIKA U DP ELEKTROPRIMORJE RIJEKA

DOBAR ODZIVZAPOSLENICI HEP-a, jeste li spremni podràti i uklju~iti seu sve prosvjedne aktivnosti u organizaciji udruènih sindi-kata Hrvatske elektroprivrede d.d., uklju~uju}i i {trajk, radiispunjenja zahtjeva sindikata u svezi:

- otkazivanja Kolektivnog ugovora za Hrvatsku elektro-privredu d.d.,

- uvjeta i okolnosti povodom nastavka kolektivnog pre-govaranja i sklapanja novog kolektivnog ugovora za HEPd.d.,

- na~ina provedbe restrukturiranja - reorganizacije poslov-nog sustava Hrvatske elektroprivrede d.d.?

Na ovo pitanje, s DA ili NE, izja{njavali su se zaposleniciDP Elektroprimorje Rijeka u petak, 23. velja~e 2001. go-dine. Referendumu je prethodilo osam skupova za-poslenika u sedam pogona, te u stru~nim slu`bama ovogdistribucijskog podru~ja. Prema rije~ima NenadaMancea, predsjednika sindikalne podru`nice HES-a uElektroprimorju, odziv zaposlenika na skupove bio je vi{enego zadovoljavaju}i. Prakti~no su izostali samo oni kojisu bili bolesni, na putu ili zbog naravi posla nisu moglisudjelovati u radu zaposleni~kih skupova.

Na skupovima Pogona Rijeka i Stru~nih slu`bi DP Elektro-primorje Rijeka odrànim 21. velja~e 2001. godine odzivzaposlenih, ali i zainteresiranost su bili golemi. Brojnazo~nih na skupovima, ali i postavljena pitanja sindikal-nim vo|ama pokazala su da su zaposlenici DP Elektropri-morje Rijeka istinski zainteresirani, ali i zabrinuti zasudbinu HEP-a, kao i za svoje vlastite sudbine.

Predsjednik sindikalne podru`nice Elektroprimorja NenadMance upoznao je zaposlene sa svim aktivnostima sindi-kata, od jednostranog otkazivanja Kolektivnog ugovora, teo zajedni~kom nastupu svih sindikata HEP-a i Udrugehrvatskih branitelja, pozivaju}i ih da na referendumu dajupotporu eventualnim budu}im prosvjednim sindikalnimaktivnostima, koje uklju~uju i {trajk ukoliko budepotrebno.

• Uprava HEP-a otkazala je jednostranom odlukomKolektivni ugovor, na temelju jednog ~lanka tog ugovora.No ve} u sljede}em ~lanku, koji nisu o~ito pro~itali, stojida se odredbe starog Ugovora primjenjuju sve do skla-panja novog, a ve} potpisani Kolektivni ugovor moèvrijediti pune tri godine. Prema tomu, nije po{tovanzakon i mi }emo sigurno dobiti na sudu. Izborit }emo seza na{a prava, poru~io je N. Mance.

^lan sredi{njice HES-a Miroslav Matijevi} kazao je dase Uprava HEP-a pokazala nesposobnom, te je pozi-vaju}i radnike na referendum, izme|u ostalog, rekao:

• Ni jedan ~lan Uprave HEP-a ne}e u HEP-u do~ekati mi-rovinu, a mnogi od nas ho}e. Oni su tu u prolazu.Postavila ih je politika da obave jedan posao, vjerojatnoprodaju HEP-a i oni }e oti}i, a mi ostajemo. Zato namdajte potporu, da se poslije ne bi kajali.

O aktivnostima i zahtjevima sindikata o~itovao se u imeposlovodstva i direktor DP Elektroprimorje Rijeka mr.Vitomir Komen.U tom o~itovanju, izme|u ostalog, stoji:... poslovodstvo podràva sve napore usmjerene premaosiguranju boljih uvjeta rada i ve}e sigurnosti svih za-poslenika u HEP-u, ali drì da bi organizacija {trajka utrenuta~nim sloènim politi~kim i gospodarskim okol-nostima bila kontraproduktivna i {tetna za cjelokupansustav i sve zaposlenike u HEP-u. Poslovodstvo je uvje-reno da se dogovorom i na miran na~in mogu posti}ikompromisna rje{enja koja }e zadovoljiti interese svihzaposlenih, Uprave HEP-a i vlasnika, ali i, {to je u ovomtrenutku vrlo bitno, na{ih potro{a~a koji imaju pravo naurednu i redovitu isporuku elektri~ne energije, posebiceu okolnostima kada je standard mnogih na{ih potro{a~aniì nego standard zaposlenih u HEP-u. Kod dono{enjaodluke o prosvjednim aktivnostima sindikat ne bi smiozanemarivati ni tu ~injenicu.

Ivica Tomi}

Zaposlenici Pogona Rijeka DP Elektroprimorje Rijekana sindikalnom okupljanju pozorno su pratili izlaganjesindikalnih vo|a

Izja{njavanje zaposlenih u DP Elektroprimorje Rijekaproteklo je u najboljem redu

I na skupu Stru~nih slu`bi DP-a pokazano je veliko za-nimanje za sindikalne aktivnosti

svoje radne obveze obavljati savjesno i odgovorno, jersavjestan radnik i platac, ni~ega se ne mora bojati – jo{je jedna poruka sa skupa.

U Puli, u DP Elektroistra skup je odràn 23. velja~e uznazo~nost Mire Matijevi}a, Nedeljka Zubovi}a,povjerenika HES-a iz Elektroistre i ~lana Sredi{njeg od-bora i Darka Radolovi}a, predsjednika Podru`niceHES-a u DP Elektroistra.

Prisutni su upoznati sa stanjem u HEP-u glede (ne)prim-jene Kolektivnog ugovora, s ponuðenim Pravilnikom oradu i s podizanjem {est tisu}a privatnih tu`bi, s tim da jeza 13. oùjka zakazano prvo ro~i{te.

O predstoje}em referendumu re~eno je da je to slobo-dan odabir svakog zaposlenika. Peli se ukazati na ozbilj -nost stanja, a rezultati referenduma }e posluìti samo ukrajnjoj nu`di, kada se iscrpe sve mogu}nosti pre-govaranja.

Re~eno je da Sindikat podupire reorganizaciju i re-strukturiranje, ali ne na na~in da vi{e tisu}a zaposlenikadobije otkaz.

Ruà 2mak

DR.SC. VLADO MARKOVAC: POSLOVODSTVO I ZAPOSLENICI– ZAJEDNO DO USPJEHA

TRIPARTITNO PARTNERSTVOOBILJE@JE SUVREMENOG KAPITALIZMAKrajem velja~e je dr.sc. Vlado Markovac, samostalniposlovni savjetnik, odrào za managere organizacijskihjedinica iz sjedi{ta HEP-a, voditelje timova za restruk-turiranje i predstavnike sindikata – kao i za sve zaintere-sirane – zanimljivo predavanje: Poslovodstvo izaposlenici – zajedno do uspjeha. Za razliku od brojnihdrugih predava~a, dr.sc. V. Markovac govorio je o hrvat-skoj gospodarskoj stvarnosti, ne zadràvaju}i se na teo-rijskoj razini, nego potkrepljuju}i svoje tvdnje,komentare i prijedloge iskustvom ste~enim u raduUprave Ford Motor Company, SAD, gdje je od 1965. do1993. godine radio u podru~ju istraìvanja, tehnolo{kihinovacija, organizacije proizvodnje i poslovodstva. Sobzirom na vrlo jasnu detekciju te{ko}a i neporeciveporuke, ~itateljima HEP Vjesnika prenosimo najva`nijedijelove predavanja dr.sc. V. Markovca.

NEMA BOGATE HRVATSKE BEZVISOKOG STANDARDA NJENIH

GRA\ANA

Nakon stvaranja dràve Hrvatske vrijedile su dvije po-ruke: nema bogate Hrvatske bez bogatih Hrvata i imamoHrvatsku, bogatite se! Tako je Hrvatska dobila veliki brojbogatih Hrvata, a ostala je siroma{na. Nema bogateHrvatske bez visokog standarda njenih gra|ana, porukaje dr.sc. V. Markovca.

Pove}anje ìvotnog standarda ovisi o pove}anju pro-duktivnosti. Brzina kojom raste produktivnost odre|enaje opsegom investicija. A, uz proizvodnju, istraìvanje irazvoj, te stru~nost - va`na je kvaliteta poslovodstva ikvaliteta javne administracije. Sve ostalo je manjeva`no.

POSLOVODSTVO I ADMINISTRACIJA– UIGRANI TIM

Zadatak je poslovodstva i cilj da tvrtka posluje s do-biti. Ako to na~elo preslikamo na HEP - cilj je po-slovanje bez gubitaka i cijena kilovatsata kojaosigurava sredstva za proizvodnju, razvoj i primjerenistandard zaposlenika.

Poslovodstvo koje treba osigurati ostvarenje takvogcilja mora ispunjavati nekoliko zahtjeva: tehni~ka kom-petencija, gospodarska poduzetnost, administracijskau~inkovitost, eti~ka primjerenost i entuzijazam.

Poslovodstvo i javna administracija trebaju funkcioniratikao uigrani tim, premda su im interesi razli~iti. Admi-nistracija treba poticati poslovodstvo da investira, da sebori za trì{te i da otvara nova radna mjesta.

Najsuvremenija metoda suvremenog poslovodstva jeBanchmarking – stalno pitanje koliko smo dobri - uzi-mam najbolje. Postoje {est bitnih rije~i: pronalaènje,prihva}anje, primjena najboljih prakti~nih iskustava.

S PO[TENJEM NEMA POGA\ANJA

Gospodarsko stanje u Hrvatskoj je te{ko. Nemamostrategiju razvoja, imamo neprimjereno bankarstvo, a urazvoju informati~ke tehnologije zaostajemo. Postoje~etiri nesre}e hrvatskog gospodarstva: privatizacija, re-strukturiranje, tranzicija i korupcija.

Korupcija je nacionalna sramota koja usporava razvoj.Mora postojati temeljno pravilo – poslovanje u duhu za-kona. Pravila pona{anja moraju biti propisana.

Primjerice u Fordu je postojao pravilnik koji je reguliraokodeks eti~kog pona{anja. Uvo|enjem takve metoderje{ava se skoro 80 posto slu~ajeva. Ostalih 20 posto jepravilo da }e zaposlenik u slu~aju takvog pona{anjaizgubiti posao. Svaki je zaposlenik ~uvar ugleda svojetvrtke, s po{tenjem nema poga|anja.

Vlastiti je primjer dr.sc. V. Markovca kada je prigodompotpisa jednog ugovora partner uru~io jednu kuvertu. Daga ne bi doveo u neugodan poloàj, V. Markovac je ku-vertu primio, ali je odmah potom nazvao slu`bu mjero-davnu za zakonito poslovanje i izvijestio ih o kuverti. Onisu mu rekli da je otvori, {to je i u~inio. U kuverti su biledvije ulaznice za jedan tada aktualan {portski doga|aj.

Èovjek s druge strane ìce je rekao da V. Markovac slo-bodno povede svoju suprugu na tu {portsku priredbu.Me|utim, sigurno je u osobnoj evidenciji V. Markovcaostao zabiljeèn takav njegov postupak.

HRVATSKA IDEALNAZA SURADNJU

Hrvatska je duboko u gospodarskoj provaliji. U~injeno jepuno velikih propusta, po~injen je zlo~in nad hrvatskinjavnim gospodarstvom. Ne postoji poduzetni~ka klima, aHrvatsku napu{taju najperspektivniji mladi stru~njaci.

Me|utim, Hrvatska ima {ansu, samo mora krenuti i vidjetikako su drugi napredovali. Cilj je narodnog gospodarstvaomogu}iti ljudima da ìve bolje. Jer, globalizacija neuni{tava svoje sudionike. Jedino su neki manje, a neki vi{euspje{ni. Mi moramo stvoriti spomenuto partnerstvo, apritom moramo ne{to i `rtvovati. Ako stvorimo partnerstvou Hrvatskoj, moèmo se okrenuti zemljama izvan Hrvatske.Moramo prona}i na{ nacionalni proizvod i to stru~no nje-govati. Ne doga|a se topreko no}i. Finskoj je trebalo 20, aIrskoj 12 godina. Ali, trebamo stvoriti autoritativne timovestru~njaka, neovisne od politike. Hrvatska se nalazi na do-brom mjestu u Europi i idealna je za suradnju.

\ur|a Su{ec

utemeljeno znanje


HRVATSKA JE DUBOKO U GOSPODARSKOJ PROVALIJI,UÎNJENO JE PUNO VELIKIH PROPUSTA, POÎNJEN JE ZLOÎNNAD HRVATSKIM JAVNIM GOSPODARSTVOM - NE POSTOJIPODUZETNI^KA KLIMA, A HRVATSKU NAPU[TAJUNAJPERSPEKTIVNIJI MLADI STRU^NJACI.ME\UTIM, HRVATSKA IMA [ANSU, SAMO MORA KRENUTI,VIDJETI KAKO SU DRUGI NAPREDOVALI

Svakodnevna komunikacija sa zaposlenicima Forda iporukama na plasti~nim ~a{ama iz automata zanapitke

New Deal – nova pogodba – dokument iz 1932. go-dine poti~e partnerstvo poslovodstva i administra-cije. Prolaze}i kroz razne faze, kapitalizam se vi{eod 70 godina temelji na takvom partnerstvu.Me|utim, pridodaje mu se tre}i element – organizi-rani zaposlenici. Znanstveno je, naime dokazana{tetnost podjele na “mi” i “oni”. Tripartitno partner-stvo je obilje`je suvremenog kapitalizma.

Primjerice, u Fordu je tijekom 1980. godine uvedenopravilo da svi ~lanovi poslovodstva moraju pro}iobuku o suradnji sa zaposlenicima. To je smanjilobroj {trajkova za 90 posto, pobolj{ana je kvalitetarada, pove}ana je produktivnost i u~inkovitost.

U Fordu se svakodnevno komunicira sa zaposleni-cima. Primjerice, u auromatima za napitke, naplasti~nim ~a{ama su izravne poruke zaposleni-cima. Jedna od njih je "dajte va{e ideje, preporu~itena~in kako smanjiti tro{kove".

U Finskoj je 20 godina 30 ljudi bilo angaìrano napronalaènju nacionalnog proizvoda. Tako jenastala Nokia i 1996. godine postala je drugi velikiproizvo|a~ u svijetu. Tu je bila presudna ulogajavne administracije.

Ili, primjer Irske. U Independent DevelopmentAuthority bilo je angaìrano 280 ljudi, koji je kaonezavisna institucija radila 12 godina na pron-alaènju na~ina gospodarskog rasta. Rezultat jepove}anje dru{tvenog bruto proizvoda po glavistanovnika za tri do ~etiri puta!

Ili, postfrankovska [panjolska. Industrijalizacija jekrenula 1970. godine. Za samo 14 dana {panjolskije Parlament promijenio zakonodavstvo. Rezultat:danas je [panjolska u proizvodnji automobila od-mah iza Njema~ke.

Primjer Hrvatske: deset godina imamo svojudràvu, imamo javnu administraciju i gospo-darstvenike, a ni{ta nismo u~inili da seuspore|ujemo s onima koji su uspjeli.

EUROELECTRIC HEP-U

ELEKTRI NAENERGIJA DIORJE[ENJA, A NEDIO PROBLEMAPredstavnici europske udruge elektroprivrednih tvrtkiEUROELECTRIC krajem velja~e su svojim doma}inima– Upravi Hrvatske elektroprivrede i suradnicima – pred-stavili organizaciju i aktivnosti ~lanica elektroprivredaujedinjene Europe. Na prigodnoj prezentaciji su preds-jednik EUROELECTRICA dr. Rolf Bierhoff i glavni tajnikPaul Bulteel prikazali mogu}nost intenzivnije suradnje sHrvatskom elektroprivredom, koja ima statuspridruènog ~lana ove Udruge.

Predstavnike EUROELECTRIC-a su o restrukturiranju ipripremama Hrvatske elektroprivrede za uklju~ivanje ueuropsko trì{te upoznali predsjednik Uprave HEP-a IvoÈovi} i ~lan Uprave i direktor Direkcije za prijenosmr.sc. Ivica Toljan.

EUROELECTRIC se danas ne bavi tehni~kim, nego pi-tanjima strategije i energetske politike, sukladno zako-nima Europske unije. Pritom sura|uje i s drugimsrodnim me|unarodnim asocijacijama i interesnimskupinama. U radu EUROELECTRIC-a postoje tri pri-oritetna podru~ja rada: liberalizacija energetskogtrì{ta, vizija sveeuropskog trì{ta elektri~ne energije iodrìvi razvoj. Sura|uju s 1000 stru~njaka iz cijeleEurope, ~lanova njihovih radnih skupina.

Èlanice EUROELECTRIC-a su sve zemlje-~lanice Europskeunije, ali ~lanstvo èle pro{iriti i na druge europske zemlje,pa i sve zemlje uz obale Sredozemnog mora, odnosnozemlje sjevernog dijela Afrike. Time bi bilo stvorenonajve}e trì{te elektri~ne energije u svijetu, koje bi bilove}e od trì{ta SAD s Kanadom.

S obzirom na proces liberalizacije europskog energetskogtrì{ta, koji je zapo~eo i u Hrvatskoj, na prezentaciji jeizneseno puno korisnih podataka va`nih za bolje razumije-vanje na~ela otvorenog trì{ta. Me|utim, postoje jo{ bro-jne dvojbe o kojima se raspravlja, {to }e mo`da bitirije{eno u novoj Direktivi koja se priprema.

Europska iskustva, nagla{eno je, bitna su za Hrvatsku kojase mora pripremiti tako da rizike i mogu}e nepovoljneposljedice liberalizacije svede na najmanju mogu}umjeru. Naime, kako su rekli predstavniciEUROELECTRIC-a, posljedice liberalizacije energetskogtrì{ta mogu iznenaditi politi~are, ali ne smiju iznenaditienergeti~are.

Glavna pitanja elektroprivreda kojima se bavi Euroelectricsu strategijske i politi~ke naravi. Tu spada energetska poli-tika i regulacija trì{ta, pitanja okoli{a i upravlja~ka praksa.Istodobno, EUROELECTRIC se prilagodila procesu raspli-tanja strukture elektroprivrede u ~etiri podru~ja djelatnosti:proizvodnji, prijenosu, distribuciji i opskrbi i o tomu seraspravlja i odlu~uje u specijaliziranim skupinama, u kojesu uklju~eni i predstavnici HEP-a. Naime, elektri~na ener-gija treba biti dio rje{enja, a ne dio problema.

[to se ti~e komunikacije, EUROELECTRIC je otvorio bro-jne komunikacijske putove. Postoji me|unarodni Intra-net, Public Website za sve zainteresirane, objavljuju sednevne novosti o va`nim pitanjima o europskom trì{tu, ainformacije se i E-mailom {alju na brojne adrese u cijelojEuropi. Èlanovi specijaliziranih skupina mogu u raduskupina sudjelovati ili izravnim prisustvovanjem sastan-cima u Bruxellessu, ali postoji i institucija dopisnog~lana, tako da se djelatnost skupine moè pratiti bezfizi~ke nazo~nosti na sastancima. Tako|er objavljuju broj-na izvje{}a i publikacije, a odràvaju seminare i radi-onice.

Odnedavno su zapo~eli s web-konferencijama, a odrànesu o procesu liberalizacije, emisiji stakleni~kih plinova,planiranju i o krizi u Kaliforniji. Me|utim, sva elektroni~kapomagala nikad ne mogu zamijeniti ljudske kontakte.

Proces liberalizacije, op}enito, odvija se brè nego {to seo~ekivalo. Prema Direktivi EC 96/92 bilo je predvi|eno 23posto otvaranja trì{ta, a ostvareno je prosje~no otvaranjeod 60 posto. Me|utim, slika nije ujedna~ena. Postojedvije skupine zemalja: zemlje koje su svoje trì{te odlu~ileotvoriti brzo i u potpunosti (Skandinavske zemlje, VelikaBritanija, Njema~ka) i zemlje koje ostvaruju minimalnezahtjeve. To, dakako,stvara te{ko}e. Zemlje koje su u pot-punosti otvorile svoje trì{te nisu pretjerano sretne {to tonisu u~inili njihovi susjedi.

\ur|a Su{ec

suradnja

JUÊR UNIPEDE - DANAS EURELECTRICPRIGODOM posjeta predsjednika i tajnika EURELECTRICAHrvatskoj elektroprivredi i Zagrebu, vrijedi podsjetiti {to jeta nova ali i stara organizacija. Slu`beni naziv ove udruge,~ije je sjedi{te u Bruxellesu u Belgiji, je Union of the Elec-tricity industry EURELECTRIC. Gledaju}i godinu osnutka toje jedna od najmla|ih stru~nih elektroprivrednih udruga uEuropi, jer je osnovana u dana{njem obliku 7. prosinca1999. godine. Ipak, treba re}i da je ona slijednica dvijuudruga: UNIPEDE i EURELECTRICA, koje imaju svoju po-vijest. "Stari" EURELECTRIC postoji od 1. sije~nja 1991.dok je UNIPEDE osnovan jo{ daleke 1925. godine. S obzi-rom da je Hrvatska elektroprivreda bila i jest ~lanica tih ud-ruga korisno je zapisati neke ~injenice o ovim udrugama.

UNIPEDE je nastao nakon prvih gospodarskih oporavakaeuropskih zemalja iza razaranja u Prvom svjetskom ratu,prate}i tada{nji nagli razvoj elektrifikacije u Europi.Nekoliko godina nakon osnutka CIGRÉ, 1921., pokazalose da je nu`na jo{ jedna europska udruga koja }e biti vi{evezana za gospodarske odnose izme|u elektroindustrije ielektroprivrede, a manje za teme koje je u razmjeniznanja i iskustava pokrivala CIGRÉ. Zato su 1. sije~nja1925. g. u Parizu tri organizacije elektroprivredne djelat-nosti iz Francuske, Belgije i Italije dogovorile uteme-ljenje unije proizovo|a~a i distributera elektri~ne energijeEurope, skra}eno UNIPEDE. Pozivu za uklju~enje tijekomte 1925. odazvale su se jo{ ~etiri tvrtke, tako da su na os-niva~kom kongresu 14. prosinca 1925. bili jo{ i pred-

stavnici elektroprivrednih organizacija Poljske, Belgije,tada{nje Flandrije i Hrvatske (premda pod imenom Kra-ljevine Jugoslavije). Naime, me|u osniva~ima je bilatvrtka Elektri~na Centrala - [ibenik, Ante [upuk i sin,jedina tada potpuna elektroprivredna tvrtka, koja je od1895. imala suvremeni izmjeni~ni vi{efazni sustav proiz-vodnje, prijenosa i distribucije elektri~ne energije u nas.Od osnutka do po~etka Drugog svjetskog rata 1940. broj~lanova, aktivnih i pridruènih, narast }e do stotinu.Me|u njima je i 1931. u aktivno ~lanstvo pristupio iSavez Elektri~nih poduze}a iz Zagreba. Ovaj savez nastaoje iz udruìvanja Elektri~ne gradske munjare u Zagrebu iGradske munjare Karlovac (danas Hidroelektrana Ozalj),a zna~io je jezgru iz koje }e kasnije nastati Banovinskoelektri~no poduze}e (BEP).

Drugi svjetski rat potpuno je ugasio djelovanje UNIPEDEi rad se Udruge obnavlja 27. listopada 1947. g., kada suse okupili stru~njaci iz Belgije, êhoslova~ke, Fran-cuske, Ma|arske, Italije i Nizozemske i ponovno pokre-nuli razmjenu znanja i ideja. Vrlo brzo }e se pridruìti idrugi. Me|u njima i Zajednica Jugoslavenske elektro-privrede (ZJE) iz Beograda 1950. g. u ime svih re-publi~kih elektroprivreda. Zanimljivo je da su se kodprijema pozivali na ranije ~lanstvo i pravo osniva~a Ud-ruge. A kada je osnovana Hrvatska elektroprivreda u~la-njena je kao pridruèni, a od 7. travnja 1995. kao aktivni~lan UNIPEDE. U ~lanstvo su izme|u 1992. i 1995.

primljene i druge sljednice ZJE, redom Slovenija(1993.), Bosna i Hercegovina (1995.), Makedonija(1995.) i SRJ (1995.).

EURELECTRIC je nastao 1991. kao udruga elektro-privrednih organizacija zemalja ~lanica Europskeunije, kao i onih zemalja koje nastoje, prije ilikasnije u}i u tu Uniju. Pravi ~lanovi su samo iz EU,dok ostali su promatra~i ili korespodentni ~lanovi.Tako su i ELES (Slovenija) i HEP postali korespon-dentni ~lanovi 1995. godine. Kako je vremenomdo{lo do preklapanja djelatnosti ovih dviju udruga,do{lo je i do njihova udruìvanja u jednu uniju, kojojje zadràno ime EURELECTRIC. Svi ~lanovi do-tada{nje istoimene unije postali su tako i ~lanovinove unije. Kod osnutka 7. prosinca 1999. bilo je 32~lanice, a danas se ~lanstvo dijeli na nekoliko vrsta:stalne ~lanove (zemlje EU), europske pridruène~lanove, njih 10 me|u kojima je i HEP Hrvatska(preteìto zemlje kandidati za ulazak u EU), meditera-nski pridruèni ~lanovi njih 6, me|unarodnipridruèni ~lanovi - 7, me|u kojima su iz Kanade,SAD, Japana, Koreje, Ju`ne Afrike i Abu Dabija, po-tom pridruèni ~lanovi iz elektroindustrije, njih 19 idva business pridruèna ~lana. To su energetski bur-zovni pool Amsterdam Power Exchange i Kema Con-sulting GmBH. Ukratko, EURELECTRIC okupljapribli`no 70 razli~itih tvrtki.

Pripremio: Josip Moser

Dr. Rolf Bierhoff, predsjednik i Paul Bulteel, tajnik europske udruge elektroprivrednih tvrtki EUROELECTRIC, pred-stavljaju}i udrugu izravno su pozvali stru~njake HEP-a da se uklju~e u specijalizirane skupine


PRIMJENA MJERA ENERGETSKE UÎNKOVITOSTI UTOPLINSKOJ DJELATNOSTI

PREDSTAVLJENI NOVI PROJEKTIU ORGANIZACIJI Sektora za toplinarstvo HEP-a, u Termoe-lektrani - Toplani Zagreb odràna je 27. velja~e 2001. go-dine prezentacija pod nazivom Primjena mjera energetskeu~inkovitosti u toplinskoj djelatnosti. O poticanju primjenemjera energetske u~inkovitosti na nacionalnoj razini i uHrvatskoj elektroprivredi, s naglaskom na projekte vezaneuz toplinsku djelatnost, govorili su stru~njaci iz Hrvatskeelektroprivrede, Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" iEkonerga.

O poticanju primjene mjera energetske u~inkovitosti bilo jerije~i: na nacionalnoj razini, u planovima razvoja toplinskedjelatnosti, o aktivnostima u HEP-u, te o mogu}nostima fi-nanciranja projekata. Bilo je rije~i i o pripremljenim projek-tima u suradnji Sektora za toplinarstvo i Ekonerga, kao {tosu: Male kotlovnice u Dubravi, Ugradnja termostatskih ven-tila, te Kombi-kogeneracijsko postrojenje u Velikoj Gorici.

Na novinarski upit o vremenu ostvarenja ta tri projekta, direktorSektora za toplinarstvo HEP-a Branimir Poljak je odgovorio daono ovisi o zakonskoj regulativi, odnosima Vlade RepublikeHrvatske sa svjetskim financijskim institucijama, kao i o kredi-bilitetu HEP-a. Ina~e, kako je rekao, sva su tri projekta pri-premljena do razine idejno-projektne dokumentacije. Novinareje posebice zanimao program mjerenja isporu~ene toplinskeenergije u stanovima, odnosno ugradnja tzv. elektronskih elo-

katora potro{ene topline. Kako je rekao B. Poljak, iskustva kojaje HEP stekao u dosada{njoj ugradnji tih ure|aja u za-greba~kom naselju Vrbik su vrlo pozitivna: u{teda energijeiznosi 20 posto {to je, dakako, izazvalo veliki interes po-tro{a~a, tako da se izra|uje {iri program takvog mjerenja zapribli`no 10000 stanova. Naàlost, takav na~in mjerenja uHrvatskoj jo{ uvijek nije zakonski reguliran, te se o~ekuju iunaprje|enja u tom smislu. Ina~e, u cijeni tih ure|aja (danasse procjenjuje na pribli`no 450 DEM, no o~ekuje se njeno

smanjenje) sudjelovao bi jednim dijelom HEP, kao i pro-izvo|a~i opreme, te potro{a~i. B. Poljak ovom je prigodomizdvojio problem lo{eg stanja zagreba~ke toplinske mreè, od-nosno cjevovoda starih 30 godina kojima predstoji zamjena. Uplanu je da se uz pomo} sredstava Svjetske banke u sljede}e~etiri godine zamijeni 40 km dotrajalih cjevovoda.

PROGRAM ESCO TIMA

Ovom prigodom predstavljen je i program ESCO Tima o prim-jeni mjera energetske u~inkovitosti u toplinskoj djelatnosti.Pokretanje ESCO (Energy Service Company) programazapo~elo je u HEP-u u srpnju 1999. godine kada je pos-redstvom Svjetske banke dobivena donacija u iznosu od187,994 ameri~kih dolara. Sredstva su namijenjena za identi-fikaciju mogu}ih projekata primjene mjera energetske u~inko-

vitosti i pripremu aktivnosti za organiziranje ESCO kom-panije u vlasni{tvu HEP-a.

Istraìvanje trì{ta za energetsku u~inkovitost obuhva}a analizugospodarskih podru~ja gdje se mogu posti}i najve}e u{tedeprimjenom mjera energetske u~inkovitosti, mogu}nost prim-jene mjera energetske u~inkovitosti u toplinskoj djelatnosti uZagrebu, Osijeku, Splitu, obuhva}a potro{a~e elektri~ne ener-gije, cijene goriva, elektri~ne i toplinske energije, te opis tarif-nog sustava za toplinarstvo i opis prepreka u primjeni mjeraenergetske u~inkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Identificirani ESCO projekti jesu:

- Male kotlovnice u Dubravi (Schiller Associates)

- Ugradnja termostatskih ventila u ku}anstva (Ekonerg)

- Kogeneracija Velika Gorica (Ekonerg)

- Javna rasvjeta grada Zagreba (Schiller Associates, HEP i IPZSpelprojekt)

- Zgrada DP Elektra Zagreb - Pogon Velika Gorica (Ekonerg)

- Zgrada Distribucije HEP-a (Schiller Associates)

- Zgrada O[ J. J. Strossmayer (Ekonerg)

- Kaptol centar (Schiller Associates)

- Tvornica Podravka (Ekonerg).

T. Jalu{i}

energija i okoliš


SUKLADNO odredbama ~lanka 42. Zakona o za{titi okoli{a(N.N. 82/94) Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 1999. go-dine donijela Plan intervencija u za{titi okoli{a (N. N. 82/99),za slu~ajeve mogu}e ekolo{ke nesre}e ili izvanrednogdoga|aja ugroènost okoli{a. Planom intervencija utvr|ujuse vrste rizika i opasnosti, subjekti zaduèni za provedbuPlana, postupak i mjere za ublaàvanje i uklanjanje nepos-rednih posljedica izazvanih izvanrednim doga|ajem, ospo-sobljavanje i vje`be za provedbu Plana, te na~inusugla{avanja s inteventnim mjerama koje se provode na te-melju drugih zakona.

Plan se primjenjuje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske,osim na podru~ju na koje se odnosi Plan intervencija kodiznenadnog one~i{}enja mora u Republici Hrvatskoj i Dràvniplan za za{titu voda. Plan intervencija u za{titi okoli{a prim-jenjuje se u svim slu~ajevima kada se iznenadno one~isti tlo,zrak, biljni i ìvotinjski svijet, te kultura ba{tine kao diookruènja kojeg je stvorio ~ovjek.

Plan intervencija u za{titi okoli{a uskla|en je sa smjernicom96/82 EC i Konvencijom o prekograni~nim u~incima indus-trijskih nesre}a (Zakon o potvr|ivanju konvencije o preko-grani~nim u~incima industrijskih nesre}a, 26. svibnja1999.), kojima su definirane opasne tvari i njihove grani~nekoli~ine. Rokovi navedeni u Planu intervencija u za{titi o-koli{a djelomice su, zna~i, i u funkciji ispunjavanjame|unarodnih obveza u za{titi okoli{a Republike Hrvatske.

Planom se obvezuju i fizi~ke osobe koje proizvode, skladi{te,prera|uju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje sopasnim tvarima iz Priloga 2 Plana, na izradu vlastitih pla-nova intervenciija u za{titi okoli{a, na temelju kojih }eùpanije, gradovi i op}ine izraditi svoje planove intervencija,te ih ugraditi u programe za{tite okoli{a. Rok propisan uPlanu intervencija u za{titi okoli{a za pravne i fizi~ke osobebio je 1. sije~nja 2001. godine. Naknadnom odlukom Vlade,a na temelju prijedloga Zakona za za{titu okoli{a Hrvatskegospodarske komore (HEP ima predstavnika u Vije}u Zajed-nice), rok za izradu i dostavu planova intervencija u za{titi o-koli{a za pravne i fizi~ke osobe je produljen do 1. lipnja2001. godine.

Izrada planova intervencija u za{titi okoli{a je zakonska ob-veza za sve pogone HEP-a koji koriste i skladi{te opasne tvari.Operativni planovi intervencija trebaju biti izra|eni u skladu spropisanom metodologijom Ameri~ke agencije za za{titu ok-oli{a ("Worst case" EPA 40 CFR 68), a potrebno ih je dosta-

viti ùpanijskim uredima mjerodavnim za za{titu okoli{a - do1. lipnja 2001. godine, kao i Ministarstvu za{tite okoli{a iprostornog ure|enja. Te }e plane provjeriti neovisne komisijesastavljene od predstavnika dràvne uprave, lokalne samou-prave, industrije i neovisnih stru~njaka, te }e - ukoliko su na-pravljeni u skladu sa svim zahtjevima - biti prihva}eni iintegrirani u planove intervencija ùpanija i gradova. U svrhuobja{njenja propisane metodologije i prakti~ne razmjeneiskustava izrade operativnih planova intervencija u za{titi ok-oli{a u industriji, Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornogure|enja je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komoromu prosincu pro{le godine organiziralo radionicu, na kojoj susudjelovali i predstavnici HEP-a iz Sektora za razvoj i pojedi-nih pogona. Nakon te okvirne radionice planira se i organiza-cija specijaliziranih radionica za pojedine sektore industrije(primjerice energetika) tijekom 2001. godine.

Na sastanku Tima za koordinaciju i standardizaciju poslovaza{tite okoli{a HEP-a zaklju~eno je da se izradi operativnihplanova intervencija treba pristupiti koordinirano na raziniHEP-a. To }e omogu}iti kvalitetniju i efikasniju izradu,ujedna~en prikaz rezultata, smanjenje tro{kova te olak{atinadzor, koordinaciju i komunikaciju {to je i jedan od zahtjevaMinistarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja.

Prema postavljenim rokovima, potrebno je hitno na-praviti inventuru dosad u~injenog, uskladiti i koordiniratiaktivnosti pojedinih sektora i direkcija (s obzirom da zasve vrijedi jednaka metodologija izrade), te zapo~eti sprocesom izrade operativnih planova intervencija uza{titi okoli{a, kako bi se pravodobno izbjegli mogu}inaknadni tro{kovi uslijed neispunjavanja ove zakonskeobveze.

mr. sc. Zoran Stani}

MALE KOTLOVNICE U DUBRAVI, UGRADNJA TERMOSTATSKIHVENTILA I KOMBI-KOGENERACIJSKO POSTROJENJE U VELIKOJGORICI PROJEKTI SU KOJI SU SPREMNI ZA REALIZACIJU

OPERATIVNI PLANOVI INTERVENCIJA U ZA[TITI OKOLI[A

NA RAZINI HEP-A KOORDINIRANOIZRADA PLANOVAINTERVENCIJE U ZA[TITIOKOLI[A JE ZAKONSKAOBVEZA ZA SVE POGONEHEP-A KOJI KORISTE ISKLADI[TE OPASNE TVARI

Stru~njaci HEP-a, Ekonerga i Energetskog instituta"Hrvoje Poàr" govorili su o primjeni mjera energetskeu~inkovitosti u toplinskoj djelatnosti

REVERZIBILNA HIDROELEKTRANA VELEBIT

POÊTAK GODINE ULIJEVA OPTIMIZAMHIDROELEKTRANE su, u pravilu, tako smje{tene da nemogu biti usputne postaje, ma gdje da nas put ili sudbinavodi. Ima to i svojih prednosti. Ako se odlu~ite oti}i u pos-jet nekoj od hidroelektrana, onda je taj dan posve}en samonjoj, {to je potpuno u redu. Takav jedan osun~ani zimskidan mamijenila sam druènju s RHE Velebit, za koju doistavrijedi ona da je Bogu iza le|a, ili da je smje{tena tamogdje vuk zvoni, a lisica po{tu nosi. Jer, u Mu{kovcima,nekoliko kilometara udaljenim od Obrovca, gdje jesmje{tena na{a jedina reverzbilka, doista se ~ini kao da stenekako i{~upan iz konteksta ostatak zemlje. Premda jeneporedan okoli{ zgrade strojarnice primjereno ure|en isluì na ponos ovda{njoj posadi, ipak onaj ~udan dojamneoplemenjenog i praznog prostora u okruènju, uskra}ujeo~ima sadràjan pogled.

Premda je RHE Velebit koncipirana jo{ u startu kao vr{naelektrana, tek posljednjih godina u potpunosti opravdavasvoj naziv rade}i u sva ~etiri raspoloìva reìma. Tijekompro{le godine proizvela je, sa svoja dva agregata instaliranesnage od po 138 MW, ukupno 384.575 MWhelektri~ne en-ergije, s tim da je za crpni i kompenzacijski rad iz mreè po-tro{ila 26.124 MWh. Premda je elektrana radila na sva ~etirina~ina, ipak su agregati najve}i broj radnih sati okretali uturbinskom radu (1.744), potom u kompenzacijsko-turbinskom (253), crpnom (96) i kompenzacijsko-crpnom(33). U crpnom radu agregati su preteìto pokretani proteklatri mjeseca pro{le godine.

Kao i druge dalmatinske elektrane, tako je i Velebitzabiljeìo {picu proizvodnje u studenom, kada je mreì is-poru~eno 99.868 MWh elektri~ne energije.

PREGLEDNI REMONTI U PRO[LOJ IOVOJ GODINI

U 2000. godini nije bilo klasi~nog remonta postrojenja, ve}su obavljeni pregledi i ispitivanja na oba agregata, kao i re-vizija pomo}nih pogona. Svi pregledi obavljeni su tijekomljetnih mjeseci i u hodu, tako da nije bilo zastoja u proiz-vodnji. Uz asistenciju stru~njaka Kon~ara i \ure \akovi}a,sve planirane radove obavila je posada Elektrane. S obzi-

rom na raspoloìva sredstva iz ovogodi{njeg plana, i ovegodine }e biti obavljen sli~an pregledni remont.

• Tijekom ove godine obavit }emo, u granicama na{ihmogu}nosti, sve pripreme i nabaviti dijelove za kapitalni re-mont agregata 2, koji planiramo obaviti u sljede}oj godini. Uidu}im mjesecima pozabavit }emo se pra}enjem vibracijana na{em dva kilometra dugom cjevovodu. Naime, uslijednekih negativnih iskustava, odlu~eno je da se na razinina{eg PP-a, u suradnji s Elektroprojektom, poja~a stupanjnadzora nad ovom opremom. Tako|er smo planirali da ovogljeta servisiramo opremu RP 400/110/36,75 kV, najavljujedirektor Pogona RHE Velebit Ivan Vrki}.

Kakva }e hidrolo{ki biti ova godina prerano je pretpostaviti,ali ako se po prvom mjesecu godina poznaje, ondamoèmo biti optimisti~ni. U sije~nju je, naime, proizvedeno82.246 MWh elektri~ne energije, s tim da je na crpni radpotro{eno 12.182 MWh. Dobroj proizvodnji na samompo~etku godine zna~ajno je pripomogao vodni val koji je, iz

li~kih rijeka Ri~ice, Opsenice i Otu~e, napunio akumulaciju[tikada zadnjih dana 2000. godine. Sredinom velja~e, uovoj je akumulaciji zabiljeèno pribli`no 7.800.000 pros-tornih metara vode, dovoljnih za proizvodnju 9.956 MWhelektri~ne energije.

NIÊ NOVA POSLOVNA ZGRADA

Pitam svog doma}ina, jedinog direktora koji iz ureda ~ujekad se pokrenu ili iz pogona izlaze agregati, do kada }e bitiu tako bliskom kontaktu sa strojarnicom? Time zapo~injemopri~u o novoj poslovnoj zgradi, koja se gradi u blizini elek-trane kao zamjenski objekt za poslovnu zgradu u sredi{tuObrovca ustupljenu Gradu. Izme|u Grada Obrovca i HEP-a

potpisan je, krajem 1999. godine, Ugovor o osnivanjuprava gra|enjaprema kojem }e Grad Obrovac izgraditi novuposlovnu zgradu u Mu{kovcima, te s PP HE Split zamijenitiobjekte bez ikakvih me|usobnih financijskih potraìvanja.Gra|evni dio radova je pri kraju, ali tek slijedi unutra{njeure|enje koje traì jo{ vremena i novca.

GRA\ANI DRUGOG REDA

Kako su se kako-tako smjestili u zgradi strojarnice, za-poslenici RHE Velebit obe}avaju da }e strpljivo ~ekati use-ljenje u novu poslovnu zgradu. Me|utim, strpljenje ih napu{takada je u pitanju nerije{eno stanje s otkupom stanova uObrovcu koji podlijeè Zakonu o podru~jima od posebnedràvne skrbi. Mnogi od sada{njih zaposlenika do{li su uObrovac nakon oslobo|enja iz drugih dijelova zemljeprivu~eni prvenstveno mogu}no{}u zaposlenja u Elektrani irje{enjem svog stambenog pitanja. Premda im se jam~ilo da}e ve} nakon tri godine kori{tenja imati pravo otkupa, kao idrugi gra|ani Hrvatske, pro{lo je ve} i pet godina a zakonska

regulativa se nije uskladila, kako bi se korisnicima stanovaizi{lo ususret. ûdno je da najvi{e problema imaju upravooni u stanovima koji su bili u na{em vlasni{tvu, a za koje imje Grad Obrovac izdao rje{enja o kori{tenju.

Ne samo da ~etrdeset na{ih zaposlenika nije uspjelo otkupitistanove, nego nisu imali ni pravno utemeljenje zapodno{enje zahtjeva za dodjelu stambenih kredita, kao svidrugi zaposlenici ovog PP-a, kaè direktor I. Vrki}, iz ~egaslijedi da su dvostruko diskriminirani. Iskreno se nadam da}e se ovakvo stanje uskoro rije{iti, te da se vi{e ne}emoosje}ati kao gra|ani i zaposlenici drugog reda.

Marica @aneti} Malenica

izravno

PREMDA JE RHE VELEBIT JO[ U STARTU KONCIPIRANA KAOVR[NA ELEKTRANA, TEK POSLJEDNJIH GODINA U POTPUNOSTIOPRAVDAVA TAJ NAZIV, RADE]I U SVA ÊTIRI RASPOLO@IVARE@IMA: TURBINSKOM, KOMPENZACIJSKO-TURBINSKOM,CRPNOM I KOMPENZACIJSKO CRPNOM


DRAVSKE HIDROELEKTRANE

ZAVR[ILE DOBRO, POÊLE JO[ BOLJEPREMA dravskim hidroelektranama imam malu gri`njusavjesti. Uvijek im dolazimo u pohode kada rade s polasnage i kada su na sistematskom pregledu. Voljela bihse zate}i tu kad voda nahrupi punom snagom, strojevirade punom parom, a elektrane di{u punim plu}ima.Tada bi, vjerojatno, bilo i puno vi{e vremena za pri~e onjima.

Kao {to je to uobi~ajeno svih ovih godina, remonti nadravskim proizvodnim objektima po~inju po~etkomsije~nja. Tako bi bilo i ove godine da Drava nije ugodnoiznenadila. Prelijevanjem vi{e od 500 kubika vode pri -morala je elektrane, ne samo da rade, nego i da uvelikeprebacuju zadanu normu, a njihove ~elne ljude daodgode planirane rokove remontnih pregleda. I tako suremonti, u dogovoru sa susjednim slovenskim elek-tranama, umjesto 8. zapo~eli 22. sije~nja i to prvo naHE Dubrava koja ima najve}u akumulaciju, pa moèsvojim vr{nim reìmom rada djelomi~no ispeglati pris-tigle dotoke.

izravno


HE Dubrava, derivacijska elektrana koja je u pogonujedanaest godina, ima najvi{e zdravstvenih problema.Smje{tanje cijevih agregata u podmornicu pokazalo sedobro prema zapremnini i isplativo u tro{kovnom smislu,ali ne i kao rje{enje kvalitetnije od klasi~nih strojarnica.Problem koji je vrlo brzo nakon po~etka rada elektrane izmraka podmornice izbio na svjetlo, bio je spoj vratila ipolnog kota~a na rotorima oba generatora. Stanje jeposebno kriti~no na agregatu 1, dok su isti feleri vidljivi ina agregatu 2, s tim da se procesi odvijaju sporije. U pre-thodnim remontima sanirani su neki nedostaci na prvomagregatu, pa se ove godine pristupilo postupku sanacijena dodatnom u~vr{}enju. Kako bi se problem cjelovito i

dugotrajnije rije{io, morat }e se zamijeniti cijeli rotor. Is-poru~itelj opreme bit }e Kon~ar-GIM, s kojim je ve}zaklju~en ugovor. Ovaj posao trajat }e pet mjeseci, azavr{it }e tijekom remonta 2002. godine. U vrijeme na{egposjeta, stru~njaci IGH su skupocjenom opremom i no-vom metodom prvi put primijenjenom kod nas, obavljalisnimanje oblika lopatica rotora prve turbine kako bikasnijim pregledavanjem snimki poku{ali otkriti uzrokenjihova njihanja pri pove}anju snage agregata. Na ovomagregatu obavljaju se i ostali redovni zahvati na kojima, sposadom elektrane, sura|uju radnici tvrtke Kon~ar-VMA iMetalkod. Kako }e sljede}i remont biti potpuno u znakuzamjene rotora na prvom generatoru, sada se pristupilo i

dodatnom u~vr{}enju istog spoja na drugom generatoru.Na njemu se izvodi i sanacija nizvodnog zatvara~a za kojusu zaduèni radnici \ure \akovi}a.

Veliki vodni val, koji im je u sije~nju darovao prosje~no400 posto meke vode, omogu}io je proizvodnju kojomsmo za 250 posto prema{ili planiranu veli~inu, pohvalionam se direktor HE Dubrava Damir Magi}, i dodao. Tije-kom velja~e drugi agregat proizvodi prosje~no dnevno850 MWh elektri~ne energije. Kako se dotok smanjio na250 kubika, o~ekujemo da }e preba~aj plana za ovaj mje-sec biti pribli`no 150 posto, ~ime smo iznimno zadovoljni.Remont planiramo zavr{iti do 27. travnja kako bismospremno do~ekali uobi~ajene proljetne vode.

HE Dubrava: najvi{e problema

Kre{oNovak:rad naradnomkolu tur-bine

RadniciIGH -snimanjeoblika lo-patica utraktu -podmor-nici

Branko [antl: ugradnjapolsleep releja zaza{titu od gubitka sink-ronizma

Damir Magi}, direktor:O~ekujemo preba~ajplana

NAJMLA\I OBJEKT S NAJVI[E PROBLEMAHE DUBRAVA

U HE âkovec, drugoj po redu elektrani i po smje{taju ipo godinama, nije tako napeto kao u mla|e sestre, jerkonstrukcija strojarnice ovdje zadaje manje glavobolje.Stoga je raport o remontu bio jezgrovit saètak koji netraì dodatna obja{njenja. Obavljamo tipi~an, standardniremont koji smo zapo~eli 10. velja~e. Prvi agregat bit }eobra|en do 9. oùjka, a drugi dio do 14. travnja kako je iplanirano, izvijestio nas je direktor Ivan Varga. Ve}inu po-slova obavlja sama posada uz pomo} kolega iz Tehni~keslu`be PP-a, i dugogodi{njih poslovnih suradnika. Poje-dine tvrtke iz obitelji Kon~ar zaduène su za preglede, is-pitivanja, reviziju i manje popravke ure|aja, a Metalkodobavlja navarivanje obloge na turbini i poliranje lopatica

radnog kola. Ispitivanja materijala i pregledi ~eli~nih no-sivih konstrukcija povjereni su IGH-u.

Za razliku od izvje{}a o remontu, pri razgovoru o pro{lo-godi{njoj proizvodnji i po~etku ovogodi{njeg ostvarivanjaplana direktor I. Varga bio je pri~ljiviji. Pro{la godina bilaje dobra za nas. S proizvodnjom od 378 GWh elektri~neenergije, za 6 posto smo prema{ili zadanu planskuveli~inu. Kako je na{ desetgodi{nji prosjek 358 GWh,2000. godinu u kojoj smo obiljeìli 18 godina rada,moèmo smatrati iznadprosje~nom. Vjerojatno potaknutdobrom pro{logodi{njom proizvodnjom plan za ovugodinu je malo zahtjevniji. Ukoliko hidrolo{ke okolnostibudu dare`ljive, a mi pogonski spremni, onda i tih 375

GWh, za koje smo zaduèni, ne}e biti te{ko proizvesti. Go-dina je dobro po~ela, remonti se odvijaju u najboljemredu, pa ima mjesta za optimizam i uvjerenost u ostva-renje planiranog.

Od smjenskog osoblja, Dragutina \ure - uklopni~ara iDragutina Ivanu{a - vo|e smjene, koji su taj dan pratilirad agregata 2, saznali smo da i HE âkovec proizvodiprosje~no dnevno u velja~i 850 MWh elektri~ne energije.

Uz stru~ak tek procvalih visibaba {to svojim snje`nobije-lim, srame`ljivim cvjetovima krase okoli{ elektrane kojurevnosno ~uvaju dvije generacije pasa, napu{tamoMe|imursku ùpaniju. Za kraj ove blitz-ophodnjeostavljamo Vara`din i njegovu istoimenu elektranu.


ÛVAJU JE PSI, OPLEMENJUJE CVIJE]E HE ÂKOVEC

HE âkovec: Godina je dobro po~ela

Kristijan [ari} i MilovanBoj: radovi na generator-skom oknu agregata 1

Ivan Varga, direk-tor: Imamo razlogaza optimizam

Dragutin \ura,uklopni~ar iDragutin Ivanu{a,vo|a smjene, praterad generatora 2koji je u pogonu

Radnici Kon~ar -INEM-a: mjerenja ipode{avanja releja

Na najstarijoj dravskoj elektrani, koja je pro{le godinesve~ano obiljeìla 25 godina uspje{nog rada, susreli smo -uvjetno re~eno - novo lice. Direktor mr. sc. Ivan Bacinger jena ~elnom mjestu u elektrani od 1. srpnja, premda je i prijebio njen u~estali gost. Do{ao je u HEP u vrijeme izgradnjeHE Dubrava, 1986. godine. Nakon izgradnje prelazi uStru~ne slu`be PP-a gdje rukovodi Tehni~kom slu`bom. Nauobi~ajeno pitanje kako se sna{ao na novom radnom mjestuI. Bacinger spremno odgovara. Nije mi bilo te{ko sna}i se jersam po prirodi posla koji sam obavljao posljednjih {est go-dina u svakoj elektrani doma. Ni tehnika, a ni ljudi nisu mi bilinepoznati, jer sam upravo ovdje bio prisutan i uklju~en udnevnu problematiku odràvanja. Nadzirao sam i sve ve}e

zahvate, kako ovdje tako i na ostalim objektima, jer jeTehni~ka slu`ba zapravo servis svim pogonima. Pa, premdaovo radno mjesto nosi pove}ani stupanj odgovornosti, mo-ram priznati da sam sada manje optere}en i rastrgansvakodnevnim poslovima. Od mog preseljenja u HE Vara`dinnije bilo nekih izvanrednih doga|aja osim dvije manje inter-vencije. Ovo je jedna klasi~na elektrana s okomitim, ~vrstoubetoniranim Caplan turbinama koje su se pokazale sigurni-jim i kvalitetnijim rje{enjem od onog primijenjenog na drugedvije, mla|e elektrane ovog sliva.

Remontni pregledi i zahvati zapo~eli su 12. velja~e, a bit }ezavr{eni 28. travnja. Uz uobi~ajene radove u betonskomdijelu proto~nog trakta, saniraju se i kavitacije na turbinskoj

opremi agregata A, gdje treba obaviti i zamjenu brtve, tegeneratorske za{tite koja je ve} postala nepouzdana. Ovajagregat je prvi u obradi jer ih ùlja vi{e od agregata B, s ~ijim}e pregledom zapo~eti 21. oùjka. Ukoliko budu stigli, i nanjemu }e obaviti jednake radove. Me|utim, ako dotoke buduve}e od o~ekivanih, spremni smo skratiti remont ili gaodgoditi kako bi iskoristili vodu. I ovdje me|u vanjskim su-radnicima nailazimo na poznate tvrtke: Kon~ar INEM (ispiti-vanje sustava uzbude), Institut Kon~ar (ispitivanjegeneratorskog namota), ING-GRAD (sanacija betonskogdijela proto~nog trakta), Litostroj (servisiranje turbinskeopreme), Exsor (zamjena generatorske za{tite) i Turboteh(revizija zra~nih ventila).


izravno

DRAVSKE HIDROELEKTRANE

HE Vara`din: opse`niji zahvati, s obzirom na dob

Mr. sc. IvanBacinger, direktor -u svakoj elektranikao doma

Mr. sc. VladimirPrizl: izvanredneokolnosti - bogat-stvo vodom -potvrdile suopravdanostuvo|enja komandelanca

• Do}i u posjet HE Vara`din, a ne susresti se snjenim doju~era{njim direktorom PetromKova~ekom, koji je u njoj od prvog dana, skoroda nam je bilo nezamislivo. Zato smo ga potraìlena njegovoj novoj adresi, u sjedi{tu PP-a. Neèle}i ostaviti elektranu s kojom je tolike godinedijelio i dobro i zlo, odlu~io je, prije odlaska umirovinu, u}i u mirnije radne vode. Sada, na

mjestu savjetnika direktora PP-a, rastere}en odsvakodnevnih obveza, s ljubavlju i sa smje{komgovori o svojoj elektrani koju je prepustio u si-gurne i pouzdane ruke kolege Bacingera: Jo{uvijek sam s njom i du{om i tijelom, ali ~ini mi seda ovako, iz zavjetrine, bolje sagledavam nekeprobleme, imam vi{e vremena razmi{ljati o njimai savjetovati svoje mla|e kolege.

Petar Kova~ek, dugo-godi{nji direktor HEVara`din, sada savjetnik di-rektora PP Sjever: uvijeksam s elektranom, ali sadaiz daljine mogu bolje sa-gledati neke probleme

NAJSTARIJA I NAJSIGURNIJAHE VARA@DIN

S obzirom na dob ove elektrane potrebno je pri}i opse`nijimzahvatima na obnovi pojedinih sklopova opreme. Zapo~elose s 35 kV postrojenjem na brani, koje se pokazalonepouzdanim. Uz uobi~ajene probleme s kojima se susre}urukovode}i ljudi svake elektrane, direktor HE Vara`din nai{aoje i na jedan ba{ uobi~ajeni: odlaganje otapada uz kanalelektrane. I industrijski subjekti i lokalno stanovni{tvo neko-liko punktova du` nasipa pretvorilo je u divlja odlagali{tasvakojakog, pa i kemijskog otpada. HEP, za sada, organizira ipla}a odvoz i ~i{}enje opasnog otpada prona|enog nana{em zemlji{tu, ali treba se u suradnji s mjerodavnimslu`bama, drugim organizacijama, ekolo{kim udrugama igra|anima organizirano suprostaviti ovakvom neodgovor-nom pona{anju, kako pojedinaca, tako i tvrtki.

Marica @aneti} MalenicaSnimila: Dragica Jurajev~i}


2000. - GODINA IZNENA\ENJA

To da se svi pregledni remonti odvijaju prema planovima, premda su se pomakli datumi njihovapo~etka pa tako i zavr{etka, potvrdio nam je i direktor PP-a Sjever mr. sc. Vladimir Prizl, koji o~ekujeda }e do svibnja sve tri elektrane biti spremne za nove radne rezultate. Ukoliko se ponovi 2000.,kada su prosje~ne hidrolo{ke okolnosti, pa time i planirana proizvodnja prema{ene za 11,2 posto, ovoPP ima dovoljno razloga da zadovoljno trlja ruke. Pro{la godina bila je ~udna i hirovita, kaè direktorV. Prizl. U prolje}e su izostale planirane vode koje sti u otapanjem snijega pa je proizvodnja, prim-

jerice u kolovozu, bila manja od 80 posto planirane veli~ine. A onda se u zadnjem tromjese~ju stanje

radikalno promijenilo i obilne ki{e donose pove}anu proizvodnju. Tako je u prosincu proizvodnja

prema{ena za 196,8 posto. Sli~no je zapo~ela i ova godina, pa je sije~anjski plan ostvaren s 222

posto (HEV - 212, HE^ - 217 i HED - 244 posto). Htio bih naglasiti da su ove izvanredne okolnosti do-datno potvrdile opravdanost uvo|enja Komande lanca kao korisnog i u~inkovitog tehnolo{kog

rje{enja za dravski sliv. Ekonomiziranje je, u ovakvim okolnostima, posebno do{lo do izraàja.

Radnici Turboteh-a iz Karlovca: revizija zra~nih ventila turbine prvi putTomica Ledenko iz Tehni~ke slu`be PP-a, mladi inènjer nadzora nadvanjskim izvo|a~ima za reviziju zra~nih ventila

Jedno odnekolikodivljih od-lagali{taotpada uzodvodnikanal HEVara`din

MirkoBalaìnec,majstor zaturbine: re-mont naturbinskojregulaciji

Nenad[}uric:~i{}enjehladnjakagenera-tora

Darko Pintar: zamjena generatorske za{tite

S GRADILI[TA KOMBI-KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA TE-TO ZAGREB

PRVI PLINSKO-TURBINSKI AGREGATSINKRONIZIRAN S MRE@OMPET mjeseci, koliko je proteklo od na{eg posljednjegposjeta gradili{tu Kombi-kogeneracijskog blokaTermoelektrane-toplane Zagreb moè se ~initi duga~kimrazdobljem. Me|utim, tomu nije tako u procesu izgradnjeovako zahtjevnog objekta.

Ponovno smo, zna~i, na gradili{tu. Na{ je sugovornikSre}ko Rundek, voditelj Tima investitora za izgradnju i izprve ruke saznajemo pojedinosti o ovoj – zavr{noj faziizgradnje.

Što se ti~e upravnog postupka, isho|ene su sve gra|evnedozvole. Jo{ u jesen pro{le godine dovr{ena je rekon-strukcija rasklopi{ta. Jednako tako je dovr{en transportnisustav prirodnog plina i redukcijska stanica u kruguTE-TO koja je spremna za pogon. S Gradskom plinaromZagreb dovr{eni su pregovori i postignut je sporazum okoodràvanja i kori{tenja jedinstvenog transportnog sustavaprirodnog plina, koji se sastoji od plinovoda u vlasni{tvuHEP-a i dijela plinovoda od PMRS Zagreb Istok do TE-TOZagreb koji je u vlasni{tvu Gradske plinare.

Do sredine oùjka spremnik za ekstra lako loìvo ulje bit}e spreman za punjenje.

Sva oprema je ugra|ena, a u prosincu 2000. godine suzapo~ele hladne probe pojedinih sklopova Elektrane. Ume|uvremenu je obavljeno kiselinsko pranje oba kotla naotpadnu toplinu.

Pri kraju su ispitivanja i povezivanja s Centralnim susta-vom upravljanja i vo|enja (DCS), {to zna~i da se ispitujekomunikacija s postrojenjem – upravljanje, za{tite, od-nosno pra}enje svih doga|aja.

foto-raport

Ventil na niskotla~noj pari iz kotla utilizatora

Parna turbina snage 66 MW

Sre}ko Rundek, vboditelj TimaHEP-a za izgradnju Kombi-kogeneracijskog bloka TE-TO:sura|ujemo s ameri~kim part-nerom, a ugovorena prava ost-varujemo isklju~ivo na na{eneprestano inzistiranje


Glavni parni zasun (dovod pare u turbinu)

Trenutak sinkronizacije prvog plinsko-turbinskog agregata


Privremeni kotao za ispuhivanje cjevovoda - parni dimnjak - i priprema za sinkronizaciju prvog plinsko-turbinskog agregata

Snimio: Peter Zielonka

Obuka postoje}ih zaposlenika je dovr{ena, jer zavo|enje novog bloka ne}e biti primljeni novi ljudi.

Operatori su obu~avani na simulatoru i popunjeno jepet smjena od po ~etiri zaposlenika. Osim toga, 32 za-poslenika iz postoje}eg postrojenja upu}eno je na te~ajza automatsko-termi~ku komandu (ATK), jer namjera jeosposobiti ljude za vi{e radnih mjesta – za sve kotlove iza sve turbine.

foto-raport


Prva potpala plinsko-turbinskog agregata broj jedanobavljena je 2. velja~e ove godine, a prva njegova vrtnjana punom broju okretaja bez optere}enja - 20. velja~e.Potom su testirane za{tite, a prvi plinsko-turbinski blok jeoìvjeo 23. velja~e, odnosno sinkroniziran je s mreòm!

Nakon prvog plinsko-turbinskog bloka, jednaki postupak}e se primijeniti i na drugi – {to se planira dovr{iti dopolovice oùjka, a potom }e zapo~eti pripreme za ispuhi-vanje kotlova vlastitom parom.

Iza toga }e uslijediti sinkronizacija s mreòm sva tri agre-gata. To }e biti trenutak koji }e pokazati da je Elektranafunkcionalna i izvedena u skladu s temeljnim projektom,o~ekivanjima i ugovorenom koncepcijom.

Iza sinkronizacije }e uslijediti pretprobni pogon, koji pret-postavlja pode{avanje regulacijskih krugova i optimiranjetermoenergetskog bloka. Ovu fazu ispitivanja izvest }e po-sada izvo|a~a - Parsons Power Group uz, dakako, aktivnosudjelovanje posade TE-TO. To je, naime, obuka uìvo.

Nakon optimiranja svih sustava zapo~et }e probni po-gon koji traje 30 dana, a provest }e ga posada TE-TO,uz nadzor osoblja Parsons Power Group. U tom }erazdoblju Elektrana proizvoditi elektri~nu i toplinskuenergiju, u skladu sa zahtjevima elektroenergetskog itoplinskog sustava.

Tijekom tih 30 dana obavit }e se garantna ispitivanja s ci-ljem da se dokaè odgovaraju li performanse postrojenjaugovorenima.

I na kraju, posljednja je faza primopredaja, odnosnopostrojenje se predaje vlasniku za komercijalnu proiz-vodnju. Tada izvo|a~ vlasniku predaje dokumentacijukoja odgovara stvarnom – izvedenom – stanju. Pri ovjeriprimopredajnog zapisnika, izmjenjuju se i garancije:HEP, TE-TO Zagreb vra}a garanciju za dobro obavljeniposao, a Parsons Power Group daje garanciju u visini 10posto ugovora u trajanju od dvije godina garantnograzdoblja.

Plinsko postrojenje - dvije turbine po 70 MW ({estkomora izgaranja, takozvani suhi postupak NOx spo-jeva, pogon na plin ili ekstra lako loìvo ulje, tempera-tura izlaznih plinova 595 stupnjeva Celzijusovih)

Centralni sustav upravljanja i vo|enja (DCS), mozakcijelog postrojenja

Kotlovsko postrojenje: dva su kotla po 100 tona na sat visokotla~ne pare (tlak 90 bara i 540 stupnjeva Celzijusovih) i 13tona na sat niskotla~ne pare

Napojne crpke za oba kotla – dvije za svaki s tim da je jedna uvijek u pri~uvi

U ovoj zavr{noj fazi izgradnje, znaju to svi oni koji su sudjelovali u izgradnji na{ih postrojenja,ne postoji radno vrijeme. Za ~lanove Tima, ali i druge ~ija je stru~nost ovdje potrebna, cilj je{to prije dovr{iti posao.

Me|utim, pritom nije uvijek lako uskladiti ameri~ki i europski pristup poslu. Zahvaljuju}i dobropostavljenim odnosima kako je utvr|eno temeljnim Ugovorom, predstavnici investitora ipakuspijevaju izboriti se za pravo da budu informirani i da aktivno sudjeluju u svim fazama rada, aosobito u hladnim i toplim probama. Premda vrijedi na~elo “klju~ u ruke”, a vjerojatno postojiiskustvo Parsons Power Group na drugim projektima gdje ih investitori nisu puno pitali, ~lanoviTima su – istina uz iznimne napore – izborili ugovorena prava sudjelovanja u Projektu tijekomgra|enja, izrade opreme, ispitivanja i svim QA i QC postupcima. Odnosno, ne dopu{taju da sebilo {to radi bez aktivnog udjela i uklju~enosti ~lanova Tima.

Ður|a Su{ecSnimila: Dragica Jurajev~i}

Novo postrojenje – plinskoi turbinski agregati, naslanja se na staro

Upravlja~ka prostorija: sredi{nji ekran i pojedina~ni

Ovdje su “stari” i “novi”, savjetnici, u~itelji i u~enici Spremnik ekstra-lakog loìvog ulja


ENERGETSKI INSTITUT “HRVOJE PO@AR”

NACIONALNI ENERGETSKI PROGRAMIIZ KNJIGA KRENULIU @IVOTENERGETSKI institut “Hrvoje Poàr” utemeljen 1994.godine zbog potrebe sustavnog planiranja i organizi-ranja energetskog sektora u vrijeme tranzicijskih prom-jena u Hrvatskoj, promi~e skrb za gospodarenjeenergijom u Hrvatskoj. Nastavljaju}i tradiciju urje{avanju problema elektroenergetike i energetike kojuje zapo~eo profesor i akademik Hrvoje Poàr, koji jeutemeljio zagreba~ku energetsku {kolu, znanstvenici istru~njaci Energetskog instituta okrenuti su budu}nosti.Skrb za gospodarenje energijom odnosi se na sve insti-tucijske, organizacijske, zakonodavne, obrazovne, pro-mid`bene i poticajne, kao i ostale aktivnosti zapove}anje energetske efikasnosti, sigurnosti opskrbepotro{a~a, pove}anje kori{tenja plina, obnovljivih iz-vora energije i za{titu okoli{a. Osobito kroz vo|enje Na-cionalnih energetskih programa, Energetski institut

“Hrvoje Poàr” promovira primjenu suvremenih mjeraenergetske efikasnosti i kori{tenje obnovljivih izvora.Ali, ne samo u knjigama, nego i konkretno – u praksi.

REKONSTRUKCIJA STARE ZGRADE –PRIGODA ZA PRIMJENU

PREPORUÊNIH RJE[ENJA

Naime, kada su uvjeti rada znanstvenika i stru~njaka In-stituta u prostoru poslovne zgrade HEP-a postali neprik-ladni i nisu dopu{tali ostvarenje zami{ljenih razvojnihciljeva, Institut je prona{ao svoj ìvotni prostor u Po-slovnoj zgradi u Savskoj cesti broj 163, u Zagrebu.

S obzirom na zate~eno stanje, bila je potrebna temeljitarekonstrukcija zgrade. To je bila prigoda da se prepo-ru~ena rje{enja izravno primijene, pa je rekonstrukcijazami{ljena kao pilot projekt energetske efikasnosti i ko-ri{tenja suvremenih tehnologija. Ona je obuhvatila izvedbunove fasade i krova sa suvremenom toplinskom izolaci-jom, rekonstrukciju unutra{njeg prostora, uvo|enje pot-puno novog suvremenog sustava grijanja, ventilacije iklimatizacije, te centralnog sustava nadzora i upravljanja.Temeljna namjera bila je da tako ure|en prostor (i sadràj)bude konkretan primjer i povod drugima za primjenu pre-

poru~enog sustava gospodarenja energijom u Hrvatskoj,te razvoj poduzetni{tva. Moè se re}i da je poslovnazgrada Energetskog instituta “Hrvoje Poàr” demonstra-cijski objekt razvoja energetskog sektora.

Jer Institut, kao neprofitna znanstvena institucija, koor-dinator nacionalnih energetskih programa i sredi{njaznanstvena institucija u pripremi reforme energetskogsektora i novog na~ina gospodarenja energijom uHrvatskoj, teì da upravo u svojoj poslovnoj zgradiprimijeni sva strategijska opredjeljenja nacionalnih ene-rgetskih programa u cilju energetske efikasnosti.Osim toga, sve primijenjene mjere }e se pratiti i do-biveni podaci }e posluìti kao smjernice za budu}e dje-lovanje, ne samo Instituta, ve} suvremenoggospodarenja energijom u Hrvatskoj. S obzirom naugra|enu tehnologiju za proizvodnju, transformaciju i

u{tedu energije, uklju~uju}i pove}ane investicijsketro{kove u odnosu na konvencionalna rje{enja, objekt iobavljene analize }e kroz odgovaraju}e vrijemeuporabe postrojenja pokazati stvarnu gospodarsku ispla-tivost i ekolo{ku opravdanost u odnosu na sli~ne ene-rgetske sustave. Valja naglasiti da je vi{e ustanova,institucija, poduze}a i proizvo|a~a ure|aja i opreme,projektnih organizacija i izvo|a~a radova iskazalo sprem-nost za sudjelovanje u ostvarenju ovog projekta. Mno-gima je to bila prigoda za prezentaciju vlastitihtehnologija, opreme i ure|aja tako da je veliki dio pro-jekta ostvaren donacijama.

Poslovna zgrada Energetskog instituta “Hrvoje Poàr”,uz njegove znanstvenike i stru~njake moè postati, nesamo vode}e nacionalno, ve} i va`no regionalno ener-getsko sredi{te za zemlje srednje i isto~ne Europe. Uzsva primijenjena suvremena rje{enja i ljude otvorene zasuradnju, nema razloga da ovi prostori ne postanuugodno mjesto za rad energetskih stru~njaka iz Hrvat-ske, kao i stru~njaka iz Europe i svijeta.

Stoga, ovaj pilot projekt s razlogom predstavljamo elek-troprivrednoj i {iroj javnosti.

gospodarenje energijom


MO@E SE RE]I DA JE POSLOVNA ZGRADAENERGETSKOG INSTITUTA “HRVOJE PO@AR”DEMONSTRACIJSKI OBJEKT RAZVOJA ENERGETSKOGSEKTORA, JER INSTITUT KAO NEPROFITNAZNANSTVENA INSTITUCIJA, KOORDINATORNACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA I SREDI[NJAZNANSTVENA INSTITUCIJA U PRIPREMI REFORMEENERGETSKOG SEKTORA I NOVOG NAÎNAGOSPODARENJA ENERGIJOM U HRVATSKOJ, TE@I DAUPRAVO U SVOJOJ POSLOVNOJ ZGRADI POKA@EPRIMJENU SVIH STRATEGIJSKIH OPREDJELJENJANACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA U CILJUENERGETSKE EFIKASNOSTI

Interijeri

ZGRADAREKONSTRUKCIJA zgrade obuhvatila je ~etiri osnovne cje-line: oblaganje fasade dopunskom toplinskom izolacijom,zamjena bravarije i izgradnja krova, rekonstrukciju unu-tra{njeg prostora prilago|enu potrebama Instituta, uvo|enjesuvremenog sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije(GVK) i centralni sustav nadzora i upravljanja (CNUS), uzmjerenje svih bitnih energetskih veli~ina.

Tako su, nakon rekonstrukcije, od prvog do ~etvrtog kataure|ene uredske prostorije, s tim da je na ~etvrtom katura~unalski centar i restoran, u prizemlju je multimedijska iizlo`beno-promocijska prostorija, a u suterenu bibliotekapoluotvorenoig tipa i energana GVK sustava.

Zamijenjen je postoje}i dotrajali ravan krov novim kosimkrovom blagog nagiba, a razli~ite razine prozora i ogradnogzida zadràni su, s tim da se rije{i stati~ki problemu~vr{}enja nove nestrukturalne fasade. Termi~ka izolacijapostavljena je na ogradne zidove, kao i ispod krovi{ta, takoda je osigurana i èljena zvu~na izolacija.

Zamijenjeni su i prozori, a preko njih je omogu}ena prirodnaventilacija. S obzirom da se, kako smo spomenuli, promovirakoncept {tednje energije - svi prozori imaju ugra|ene mikro-prekida~e spojene na sustav centralnog nadzora i upravljanja,tako da se prigodom otvaranja prozora radi prozra~ivanja auto-matski blokira grijanje, odnosno hla|enje u prostoriji. Od dru-gih mjera energetske efikasnosti koriste se, primjerice, {tedneàrulje, upravlja se intenzitetom rasvjete u odnosu na svjetlostdana, kompenzira se jalova energija i drugo.

Osim {to je efikasno toplinski i zvu~no izloliran krov, fasada iprozori kod kojih je termi~ka transmisija zanemariva, udovo-ljavaju i visokim estetskim zahtjevima.

Svi ti zahvati predstavljaju suvremene postupke u rekonstruk-ciji toplinske izolacije zgrade, odnosno podizanje energetskeefikasnosti u zgradarstvu. Prema prora~unima, oni }e zna~ajnosmanjiti transmisijske gubitke topline, odnosno omogu}itizna~ajne u{tede toplinske energije. Osim toga, razina izolacijeprozora je 40 dBA (zahtjevana je u radnom prostoru 45 dBA).

Poslovna zgrada Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" u Savskoj cesti 163, u Zagrebu

Pokojni profesor Hrvoje Poàr i dr. sc. Ivo Hrs - zaslu`ni za raz-vojni put mnogih znanstvenika i stru~njaka Instituta

Dr. sc. Mi}o Klepo, koordinator izvedbe nove poslovne zgrade

Direktor Energetskog instituta "Hrvoje Poàr"mr. sc. Damir Pe{ut

Dr. sc. Branka Jelavi}, voditelj Odjela zaupravljanje potro{njom i obnovljive izvore


Što omogu}uje opisani poslovni objekt u energeticiRepublike Hrvatske?

- Prije svega, stvoreni su primjereni uvjeti za pove}aniopseg, efikasnost i kvalitetu rada Energetskog instituta“Hrvoje Poàr”.

- Postoji mogu}nost za povezivanje i umreàvanje rada institu-cija, poduze}a, udruga i dru{tava koji se na bilo koji na~in baveenergijom i energetskim sustavima u Republici Hrvatskoj.

- U prostorima poslovne zgrade mogu se organiziratiznanstvena i stru~na predavanja, seminari, kao i ostali ob-lici rada za poduze}a, dràvne i znanstvene institucije, ud-ruge i dru{tva u Republici Hrvatskoj, ali i za me|unarodneznanstvene, stru~ne i specijalizirane institucije, institute,organizacije, poduze}a i udruènja.

- Kao vode}e energetske sredi{te u Republici Hrvat-skoj, Institut postaje i va`no regionalno sredi{te za

zemlje sredi{nje i isto~ne Europe, te sredi{te i stjeci{teaktivnosti me|unarodnih organizacija, institucija, tijelai udruènja.

- Ovdje se izravno moè prezentirati i demonstrirati prim-jena novih tehnologija, prezentirati i popularizirati novemjere i rje{enja u energetici, kao i rezultati istraìvanja,knjige i ~asopisi.

- Mogu}e je unaprijediti izdava~ku djelatnost.

gospodarenje energijom

ENERGETSKI INSTITUT “HRVOJE PO@AR”

GVK SUSTAV

Što se tièe sustava grijanja, ventilacije i hlaðenja (GVKsustav), koncipirano je novo termoenergetsko rješenje uskladu sa suvremenim dostignuæima. Tako je uspostavljendvocjevni sustav ventilacijskog grijanja i hlaðenja svihuredskih, komjutorskih i prostora opæe namjene, ventilacijai priprema zraka uz vlaPenje, za korisnièke prostore opæenamjene i u kolièini sanitarnih uvjeta prema tehnološkimpodlogama (broj ljudi), a ti sustavi rade sa sto postotonomkolièinom svjePeg zraka, osim u prostoru multimedijskeprostorije gdje se koristi povrat iz otpadnog zraka. Rješenjeobuhvaæa i instalaciju energetskog bloka i ventilaciju i gri -janje ostalih sanitarnih i pomoænih prostora.

Uz rekonstrukciju postojeæe toplinske podstanice (izvor top-linske energije) instaliran je rashladni agregat potrebnog

uèina (izvor rashladne energije). Energetski blok je znatnoproširen, jer rijeè je o pilot projektu energetske efikasnosti ikorištenja suvremenih tehnologija. Primjenjuje se više izvoraenergije u smislu najsuvremenijih dostignuæa u podruèjuGVK sustava.

Tako se novi GVK sustav sastiji od tri glavne energetske cje-line:

– toplinske podstanice (neizravnog tipa, takozvana kompakt,kapaciteta 250 kW vezana izravno na vrelovodnu mrePu cen-traliziranog sustava grijanja grada Zagreba, a ukljuèujespremnik potrošne tople vode i mjerilo utroška topline),

– dizalice topline s bankom leda (rashladni agregat u izvedbidizalice topline kapaciteta 95/119 kW (hlaðenje/grijanje),predviðen za punjenje banke leda – punog kapaciteta 670kWh – u štednom noænom rePimu rada, moguænosti

proizvodnje i plasmana rashladne energije izravno u sustav,te proizvodnje toplinske energije u rePimu dizalice topline –do temperature – 5 stupnjeva Celzijusovih)

– trigeneracijskog sustava (kogeneracijski sustav na te-melju plinskog motora elektriène snage 75 kW i toplinskogkapaciteta 160 kW predviðenog za podmirivanje potreba zaelektriènom energijom na lokaciji i toplinske potrošnje, tejednostupanjskog apsorpcijskog ureðaja kapaciteta 105kW pogonjenog toplinom iz kogeneracijskog sustava zapotrebe hlaðenja – plinski motor je pogonjen prirodnimplinom).

Na suvremene i tehnološki sloPene sustave grijanja, ventila-cije i klimatizacije primijenjene su mjere energetske efikas-nosti, racionalizacije, smanjenja gubitaka i korištenjaotpadne energije, zaštite od buke i znatnog smanjenja drugihnegativnih utjecaja na okoliš.

Sustav grijanja, ventilacije i klimatizacije: toplinska podstanica...

... dizalica topline s bankom leda... ...trigeneracijski sustav


SUSTAV CENTRALNOG NADZORA IUPRAVLJANJA

Upravljanje i nadzor rada cjelokupnog GVK sustava obavlja se sjednog mjesta. Instalirani centralnu sustav nadzora i upravljanja(CNUS) je danas najsuvremeniji industrijski SCADA sustav koji,osim upravljanja i signalizacije rada, omogu}uje iscrpnopra}enje i mjerenje svih bitnih parametara sustava, {to je nu`noza analize rada pojedinih i cjelokupnog sustava.

Regulacija rada omogu}uje potpuno automatski 15 razli~itihmodela rada GVK sustava. Upravljanje i rad ventilokonvek-tora moè se podesiti u svakoj prostoriji zasebno, a svi sobniregulatori su povezani s CNUS koji moè nadzirati stanje uprostoriji i rad ventilokonvektora uz korekciju premasredi{nje postavljenim vrijednostima.

CNUS omogu}uje stalan automatski ra~unalni nadzor stanjai mjerenje veli~ina procesa, te njihovu prezentaciju ili ispis.Osim toga, mogu} je i nadzirani operativni utjecaj na pogon

u svrhu obuke ili testiranja radnih reìma ili ciljanih parame-tara i veli~ina iz procesa, sve u svrhu prezentacija, obuke istudijskih istraìvanja za studente, ostale stru~njakeprocesne energetike i energetske eksperte.

Sredi{nja prostorija CNUS bit }e demonstracijsko-pokazniprostor te }e se, uz ostala studijska istraìvanja, studenti, kaoi stru~njaci procesne energetike kao i svi zainteresirani mo}ina konkretnom primjeru upoznati sa suvremenim sustavomupravljanja.

OBRAZOVANJE I DEMONSTRACIJATEHNOLOGIJE

Projekt ure|enja sjedi{ta i djelovanja Energetskog instituta“Hrvoje Poàr” pokrenut je kao promocijski i demonstracijskipilot projekt kori{tenja novih tehnologija efikasnog kori{tenjaenergije, {tednje energije i optimalnog pogona energetskihsustava. Do sada u Hrvatskoj nije bilo projekata takvetehni~ke, tehnolo{ke i pogonsko-upravlja~ke razinesloènosti, s dodatnim sadràjima za obuku studenata, pogon-

skog osoblja i stru~njaka, te organizacije predavanja iseminara iz podru~ja energetske efikasnosti.

Sredi{te demonstracijskih aktivnosti je multimedijska prosto-rija s najsuvremenijom opremom. Ra~unalnom mreòm iInternetom, ova lokacija je povezana s cijelim svijetom, amogu}e je konferencijsko povezivanje s ostalim energetskimsredi{tima u svijetu, kao i demonstracija i prezentacijarazli~itih proizvoda i sustava.

U biblioteci, studenti i ostali zainteresirani mogu kori{tenjemra~unalne opreme u svakom trenutku na jednom mjestu prona}i

razli~ite informacije i podatke iz energetike. Tako|er, razli~ite ra-dionice, te~ajevi i predavanja iz podru~ja energetike, energetskeefikasnosti i drugog mogu se odràvati u ra~unalnom centru.

Osim toga, cjelokupni je energetski sustav demonstracijski iotvoren je za studente koji }e mo}i provoditi mjerenja na su-vremenim ure|ajima, te izradu diplomskih i poslijediplom-skih radova. Jednako tako, i stru~njaci, projektanti i ostalizainteresirani mogu se upoznati sa suvremenim tehnologi-jama.

Sredi{nji sustav nadzora i upravljanja Sredi{te svih ra~unalskih sustava Instituta

Biblioteka poluotvorenog tipa Multimedijska prostorija povezana s cijelim svijetom

Ður|a Su{ecSnimila: Dragica Jurajev~i}


POGON ZELINA DP ELEKTRA ZAGREB

MRE@A VAPI ZA ULAGANJIMAPOSJET Pogonu Zelina, jednom od pet vanjskih pogona DPElektra Zagreb, igrom slu~aja dobro sam pogodila. Uz to {to jebio sun~an dan i kao stvoren za odlazak na teren, bio je to i Dansv. Valentina, u ~ijem je duhu i protekao ovaj zanimljiv radnidan u dru{tvu zelinskih elektra{a.

Sve je zapo~elo, kako je ina~e red, s upraviteljem Pogona Ze-lina, Brankom Tupekom, koji je na ovom radnom mjestu ne-pune dvije godine, dok je preostali elektra{ki sta` do ukupno33 godine odradio u Odjelu trafostanice zagreba~ke Elektre.Licitarsko srce s porukom Sretno Valentinovo darovano mi,kao i svakoj od malobrojnih kolegica u ovom mu{komokruènju., ugo|aj je u~inilo ugodnijim. No, krenimo odpo~etka.

OGORÊNI POTRO[AÎ

Pogon Zelina ve} godinama muku mu~i s dotrajalom mreòm,koja njegovim zaposlenicima zagor~ava ìvot, a njihove po-tro{a~e ~ini ogor~enima i nezadovoljnima. Sada{nje stanje mreèi problemi s tim u svezi bili su naposredan povod mojeg posjetaovom, u svako godi{nje doba, prekrasnom prigorskom kraju.

Me|utim, ~ak ve}e probleme od neprimjerene niskonaponskemreè pri~injava im dotrajala srednjenaponska mreà. Dva 10

kV voda, onaj na relaciji Zelina - Konj{}ina i Zelina - Sv. Helena,zajedno traju ve} vi{e 100 godina (prvi 58, a drugi malomanje). Dotrajali stari bakreni vodi~i pucaju i padaju na zemlju ikrajnji je trenutak za njihovu rekonstrukciju. Svojim planom zaovu godinu Pogon to i planira, ukoliko se za tu namjenu na-maknu potrebna sredstva. Rije~ je o ukupno 45 kilometara vo-dova, {to obuhva}a dva spomenuta voda i kra}e dionice ostalihmagistralnih vodova. Ukupno bi trebali zamijeniti blizu 300starih drvenih stupova betonskima, a ve}inu poslova izveli bizelinski elektra{i sami, kako je ovdje i uobi~ajena praksa. Premarije~ima B. Tupeka, u mati~nom distribucijskom podru~ju imajusluha za njihove te{ko}e.

Sedamdeset i {est zaposlenika Pogona Zelina, koliko ih sadaima, nedovoljno je za sve opse`nije radove. Zanimljivo je da sunedavno dvojica kolega dala otkaz, o~ito zbog boljeg posla, jermalo tko napu{ta siguran (istina i teàk) elektra{ki kruh.Naàlost, ne}e ih mo}i nadomjestiti novim ljudima.

Pogon Zelina je s povr{inom od 382 ~etvorna kilometra i ras-prostranjeno{}u na podru~ju (djelomice) triju ùpanija (Za-greba~ke, Vara`dinske i Krapinsko-zagorske) - drugi premaveli~ini vanjskih pogona DP Elektra Zagreb, a prema broju po-tro{a~a su me|u najmanjima. Njihovih 16.625 potro{a~a su

ra{trkani na tom velikom podru~ju, {to im predstavlja dodatnofinancijsko optere}enje. A, potro{a~i zahtijevaju kvalitetan na-pon u svakoj ku}i, dok oni razmaèniji inzistiraju na betonskimstupovima svoju mreù, a ne}e kvrgave kestenove. Stvaraju improbleme i oko rje{avanja imovinsko-pravnih odnosa.

Konkretno, spomenimo te{ko}u glede napajanja TS Soblinec,zbog nemogu}nosti izlaska na teren. Naime, da bi elektra{izamijenili postoje}i kabel na potezu izme|u TS Soblinec i TSSesvete, moraju pro}i i preko privatne parcele, ~iji im vlasnik toonemogu}ava. Poku{ali su i s policijom, ali bez sudskog nalogakoji se dugo ~eka - nemo}ni su. Za to vrijeme ugroèna je op-skrba elektri~nom energijom ~ak 15.000 stanovnika tog po-dru~ja.

Velik je pritisak nezadovoljnih potro{a~a i brojne su pritu`be nazelinski Pogon. Potro{a~i ne èle shvatiti da se ni{ta ne moèu~initi preko no}i i da za zadovoljenje njihovih zahtjeva trebaosigurati zna~ajna financijska sredstva.

SIVE ZONE POSVUDA

Sivih zona na podru~ju Pogona Zeline je puno i, prema rije~imaB. Tupeka, te{ko je izdvojiti najkriti~nija mjesta. Imaju ih odBrezni~kog Huma sve do Ka{ine. Stanje najslikovitije predo~ujepodatak da od 535 kilometra niskonaponske mreè, samo jejedna tre}ina rekonstruirana (sa SKS), drugu tre}inu ~ine mreèsa Al vodi~ima zadovoljavaju}ih presjeka, a tre}a su tre}inamreè nezadovoljavaju}ih presjeka (~ak ispod {est kvadratnihmilimetara) i treba ih hitno rekonstruirati. Dosada{nji tempo,naàlost, ne daje takva jamstva. Naime, pro{le su godine inter-polirali 13 trafostanica 10/04 kV (pet kabelskih i osam na be-tonskim stupovima), poloìli devet kilometara 20 kV kabela i 21kilometar niskonaponske mreè sa SKS, {to je tek djeli} njiho-vih potreba. Za ovu godinu planiraju 15 interpolacija TS 10/0,4kV, tri rekonstrukcije TS 10/04, kV, polaganje ~etiri kilometra10(20) kV kabela, rekonstrukciju 45 kilometara 10(20) kV vo-dova, dva kilometra 0,4 kV i 30 kilometara 0,4 kV zara~nemreè. Prema potrebama i planu prednja~e me|u vanjskim po-gonima zagreba~ke Elektre, {to i ne ~udi s obzirom da drè~elno mjesto i prema (lo{em) stanju mreè.

Zelinskih elektra{a je premalo s obzirom na opseg poslova i~injenicu da su brojni zaposlenici na bolovanju ili su sograni~enjima zbog zdravstvenog stanja. Skrbe o jednoj TS110/35 kV (Jertovec), tri TS 30(35)/10 kV, 233 TS 10(20)/04kV, 49 kilometara nadzemnih i 10 kilometara podzemnih 35 kVvodova, 56 kilometara nadzemnih i 18 kilometara podzemnih20 kV vodova, 173 kilometra nadzemnih i tri kilometra podzem-nih 10 kV vodova, 535 kilometra nadzemnih i sedam kilometrapodzemnih 0,4 kV mreà, 350 kilometara nadzemnih i 52 kilo-metra podzemnih priklju~aka, 230 kilometara vodova javne ras-vjete s konzumnom mreòm i 4050 rasvjetna tijela.Napomenimo da sve rade sami, od odràvanja i investicija doradova za tre}a lica, uklju~ivo i produètke mreà. Javnu rasvjetuodràvaju prema narud`bama lokalne uprave, a èlje Grada,kada je o javnoj rasvjeti rije~, su u nesrazmjeru s financijskimmogu}nostima.

U Pogonu Zelina nedavno su djelomice obnovili dotrajali voznipark i garderobni prostor za operativce, a dotjerali su i ogradilisvoj dvori{ni prostor, gdje sada imaju dovoljno prostora zavozila.

ISKAPÂNJA U TIJEKU

Nezaobilazna tema su naplata i iskap~anja neurednih plataca.Trenuta~no imaju 1107 naloga za iskap~anje, ali ih je ve}i brojve} napla}en. Iskop~ali su 81 potro{a~a, a samo je njih 19 pod-mirilo dugovanja i ponovno su ukop~ani. Dug njihovih po-tro{a~a, koje ve}inom ~ine potro{a~i ku}anstva i ne{to obrta,iznosi dva milijuna kuna.

U Odsjeku za izgradnju i odnose s potro{a~ima najprijerazgovaram s Mirom Paja~ (referent s 19 godina staà), Smi-ljanom Gu{tovi} (referent sa sedam godina staà),@eljkom Bajs

izravno

U Zelini, gdje mreà tako|er vapi za rekonstrukcijom, na red je do{la ova u Nazorovoj ulici


(blagajnica sa sedam godina staà), i najmla|om MarinomDedi} (referent s mjesec i pol staà). Imaju pune ruke posla, odreklamacija, naplate, naloga za iskap~anja, zahtjeva zapriklju~enje, prijepise brojila, obradu radnih naloga i sve {to jevezano sa stankama, osim o~itanja i iskap~anja, {to radi sedammontera. Posao im je zahtjevan, moraju znati sve potankosti, apritom biti i pomalo psiholog u opho|enju sa strankama. S vre-menom su, kaù, navikle na svoj posao, a svoje stranke ve} do-bro poznaju. No, najmla|a Marina tek stje~e iskustva u radu sastrankama, pa kaè da je neki dan plakala zajedno s jednombakom, koja nije imala s ~ime podmiriti svoja dugovanja.

Od @eljka Grkavca, montera prodaje s 20 godina elektra{kogstaà, doznajem da trenuta~no utjeruje dugove i pritom, ve}uobi~ajeno, doìvljavaju razna vrije|anja i fizi~ke prijetnje. Radtoga uvijek na teren odlaze po dvojica. Onako usput doznajemda je me|u sedam montera i jedna èna. Novinarska znatièljaodmah raste, jer koliko znam to je jedinstven slu~aj u Hrvatskojelektroprivredi. Stoga znam da bez razgovora s njom ne}unapustiti Zelinu. Odlazim na teren ostavljalju}i poruku da sevra}am u Pogon kada se s terena vrate i monteri prodaje.

Rukovoditelj Branko Tupek i poslovo|a Ivan Grugan vode meput Brezni~kog Huma, pa jo{ dalje do [}epanja, gdje u zaseokuPu~ki Prelogi nalazimo radnu ekipu za niskonaponske mreè. Tusu grupovo|a Branko Poldruga~ i monteri Dragan Perkovi}, Ti-homir Borko, Tihomir Cvjetni} i mladi praktikant Bukov~ak, kogahvale da je vrlo marljiv. Kaù da su navikli na elektra{ki kruh, {toza njih nerijetko zna~i vu~i stupove na ruke po ovim bregima,gdje mehanizacija ne moè .Ovdje su tri dana rekonstruirali 800metara mreè, jo{ im preostaje zamijeniti nekoliko stupova iuzemljenje. Zadovoljni su {to su malobrojnim ovda{njim ìte-ljima (samo sedam ku}a starih doma}instava na breùljku) po-pravili naponske okolnosti. Nemaju pritu`bi, osim neizostavnenapomene - samo da je malo vi{e novaca.

Na povratku u Ore{ju Donjem spomenuti je prastari 10 kVdalekovod Zelina - Konj{}ina i to na mjestu gdje je domi{ljatipotro{a~ jedan od stupova nakosio zbog izgradnje ku}e (?!).Dalekovod se tako na nekim potezima na{ao u blizini obiteljskihku}a, u njihovim dvori{tima, ide kroz pilanu, pa }e ga elektra{ivjerojatno radi toga pri rekonstrukciji morati izmicati.

Ponovno smo u Pogonu i s Boènom Duài}, vi{im referentom ura~unovodstvu, koja je sa svoje 23 godine elektra{kog staàovdje najstarija kolegica. Prisjetila se davne 1978. godine i vre-mena ourizacije, koje je zahtijevalo puno posla. Potom, kada supostali Pogon uslijedilo je ponovno privikavanje na druk~ije od-nose. Posao s brojkama je, kaè, kao i svaki drugi, sve je stvarnavike. Ima jo{ puno do mirovine, ali kako voli svoj posao, neàli se zbog toga - najva`nije joj je da sve {tima.

Dragica Jurajev~i}

POTREBE POGONA ZA REKONSTRUKCIJOMSREDNJENAPONSKE I NISKONAPONSKE MRE@E VE]E SUOD FINANCIJSKIH MOGU]NOSTI, A ZA OVU GODINUPLANIRAJU - UKOLIKO ]E IMATI FINANCIJSKU POTPORU -REKONSTRUIRATI ÂK 45 KILOMETRA MAGISTRALNIH(10 KV) DALEKOVODA I 30 KILOMETARANISKONAPONSKIH MRE@A

Mira Paja~, @eljka Bajs i Marina Dedi} - prve naudaru potro{a~a

@eljko Grkavec, monter prodaje: najteà suiskap~anja, koja su upravo u tijeku

Smiljana Gu{tovi}, referent u Odsjeku izgradnje i odnosa spotro{a~ima: ovdje svi sve radimo

Ivanka Mikle~i}, jedini ènski monter prodaje uHEP-u: ~ovjek mora otvrdnuti da bi sve izdrào

Boèna Duài}, vi{i referent u ra~unovodstvu: volim svoj posaoi èlim da sve {tima

Ivan Gugan, poslovo|a,Branko Poldruga~, gru-povo|a, Dragan Perkovi},Tihomir Borko i TihomirCvjetni}, monteri i mladipraktikant Bukov~ak


Branko Tupek, rukovoditelj Pogona Zelina: sve radimo sami kako bis nedostatnim sredstvima u~inili {to vi{e

I na kraju, kako sam najavila razgovaram s na{om jedinomènom-monterom Ivankom Mikle~i}. Primijetila je mojiznena|eni pogled pri upoznavanju, jer sam o~ekivaladruk~iji fizi~ki izgled, a preda mnom je nje`na, plavamlada èna. Odmah mi slijedi obja{njenje kako se na{lana tom, u HEP-u, isklju~ivo mu{kom radnom mjestu. Od1989. godine je radila u zagreba~koj Ba`darnici, a kakoìvi s obitelji u Zelini, jedini na~in da prije|e u Pogon Ze-lina bio je da prihvati posao montera, {to je prije sedamgodina i u~inila. U Ba`darnici je nau~ila sve o brojilima(po zanimanju je elektromehani~ar), a sve ostalo jenau~ila ovdje. Kolege su je dobro prihvatili, samo su se upo~etku potro{a~i ~udili vidjev{i je na svom pragu. No,sada su se i potro{a~i navikli na nju. Sama odlazi na de-tekciju kvarova i o~itanja, dok na naplatu i iskap~anjauvijek odlazi (kako je i ina~e pravilo) jo{ s nekim. Jedino~ega je kolege po{tede jest penjanje na stup. Upravo su utijeku naplata i iskap~anja i ba{ je danas, kaè, bila nameti agresivnog potro{a~a. Naslu{a se svega i sva~ega,prisustvuje pravim ljudskim dramama i te{ko se na tonaviknuti, vremenom kaè, ~ovjek mora otvrdnuti da bisve izdrào. Povremeno, kada ustreba, uska~e i na {altere.Pomirila se sa svojim poslom, u kojem ima lijepih i manjelijepih trenutaka.

DP ELEKTROLIKA GOSPI]

ZIMA[ALA MALA, [TETE - VELIKE!TKO kaè da ne}e biti i da nema zime?

Pitaju se to ovih dana zaposlenici Elektrolike, jer je ovomalo nevremena u drugoj polovici sije~nja prouzro~ilovelike materijalne {tete i naprezanje ljudi.

BURA U PODVELEBITSKOMPRIMORJU

U prvom naletu stradalo je podvelebitsko primorje,odnosno podru~je Pogona Karlobag, od Senja doMandeline. êtiri dana sredinom sije~nja Velebit jepokazao svoju pravu }ud i s njegovih visova spus-tila se ki{a i susnjeìca koje su uz orkansku buru iizazivanje posolice prouzro~ile poàr i lom stupova,trganje izolatora i vodi~a. Zbog toga su iz elektro-energetskog sustava ispali skoro svi 10 kV i 20 kVdalekovodi tog podru~ja. Uz to je bilo i punokvarova na niskonaponskoj mreì. Bez napajanjaelektri~nom energijom bilo je cijelo podru~je, osimSenja, Svetog Jurja i Karlobaga. Sve te dane trajalaje borba zaposlenika s nevremenom da bi 16.sije~nja svi potro{a~i dobili napon. Na terenu su seuz zaposlenike iz Karlobaga i Senja na{li i za-poslenici iz Novalje, Gospi}a i Oto~ca. Zbogveli~ine {tete, mnoga mjesta kvara su privremenim

rje{enjima dovedena u pogonsko stanje, a potpunasanacija }e morati pri~ekati povoljnije vrijeme i do-statna materijalna sredstva.

BURA I SNIJEG U LICI

Da ne bi mislili da je to sve, zima nam je i sljede}ivikend podarila "zimske radosti". Ponovno bura u pri-morju, a snijeg no{en jakim vjetrom na podru~jucijele Like prouzro~io je lom stupova i pad vodi~a.Dogodili su se kvarovi na 10 kV i 20 kV dalekovo-dima na podru~ju Pogona Gospi} i Plitvi~kih Jezera,odnosno Pogonskog ureda Donji Lapac. Uz to je biloi jako puno kvarova na niskonaponskoj mreì, aiznimno puno na podru~ju Pogona Oto~ac (Ramljani,Prozor, Kompolje) gdje je palo na desetke stupova.

Moramo posebno spomenuti napore zaposlenika naterenu koji su po cijeli dan na buri, ki{i i snijeguradili na otklanjanju kvarova mokri, promrzli i gladnida bi ljudi {to prije dobili elektri~nu energiju. No,takav je posao. Svako sljede}e nevrijeme, onido~ekuju spremno i bez pogovora, jer znaju {torade. A, rade dobro za - ljude!

Ivica Brklja~i}

vrijeme u nevrijeme

Bura u podvelebitskom primorju stupove je lomila...

...ru{ila...

U pomo} su zaposlenicima iz Karlobaga prisko~ili iNovaljci, Gospi}ani i Oto~ani


Nije lako prona}i mjesto kvara

A, kad ga na{i prona|u na (konju) stupu su! Sva sre}a da land rover moè kroz dubok snijeg, jer valjavoziti materijal

Na podru~ju Like - prava zima: u TS treba isklju~itipojedinu dionicu

NEPOZNATI POÎNITELJI POHARALI ODCJEPEMAGISTRALNOG 10 kV DALEKOVODA OBROVAC-SPLIT

UKRALI S TRASE 84 STUPA?!- NA ~etiri i pol kilometra dalekovodne trase preìvjela su samo~etiri nosiva i jedan A stup - rekao nam je Ivo Klanac, rukovoditeljPogonskog ureda Posedarje, dok smo podno`jem velebitskihpadina tragali za batrljcima HEP-ove imovine, i zaklju~io: Preblizusu cesti, pa su se bojali da ih netko ne vidi. Jer, {to dalje od oka -lak{e je krasti.

Kako su nam objasnili Ivo Jakovljev i Petar Piasevoli u mati~nojku}i zadarske Elektre, ovaj se suludi doga|aj zbio na odcjepimamagistralnog 10 kV dalekovoda Obrovac - Seline, kojeg su za-poslenici DP Elektra Zadar u cijelosti obnovili prije tri godinesredstvima za "sanaciju i obnovu". Naknadno su Hrvatske cestezapo~ele radove na obli`njoj prometnici i od na{e tvrtke zatraìli

uvjete rje{avanja prijelaza postoje}eg dalekovoda preko ceste. Natemelju na{ih uvjeta, investitor je izradio projekt, pripremio trasu iangaìrao zagreba~ki Dalekovod za izvo|enje. Na obje strane cestepostavili su ~eli~no-re{etkaste stupove za budu}i prijelaz. Od ovogmagistralnog voda idu spomenuti odcjepi za zaseoke Zelenikovac iVu~ipolje. Zaseoci nisu imali napajanje jer se, zbog manjka novca,~ekala izmjena dotrajalih vodi~a na nekim dijelovima trase. Stu-povi, pak, bili su u potpuno zadovoljavaju}em stanju.

I, upravo kad se ova investicija na{la u ovogodi{njem planu ra-dova, stupova vi{e nema.

Zadarska Elektra procijenila je nastalu {tetu i ona je te{ka600.000 kuna. Ukupna sanacija bit }e puno skuplja. Doga|aj jeprijavljen Policiji, a budu}i da se u trenutku doga|aja nisu znalesve potankosti, podnesena je tu`ba protiv nepoznatog po~initelja.U Posedarju, na ~ijoj su energetskoj karti ucrtane ove daleko-vodne dionice, rukovoditelju je 12. velja~e stigla anonimna do-java.

•Re~eno mi je- kaè I. Klanac - da pilaju stupove kao da su nji-hovi. Poslao sam sutradan na{eg predradnika Zdravka Ivandi}a nauvi|aj i on je oti{ao gore. Skupina iz Dalekovoda je ba{ zadnji danradila na dislokaciji voda. On je odmah uo~io da stupova na cije-lom odcjepu nema. Va`no je naglasiti da u to podru~je nismoimali potrebe odlaziti jer nije bilo napajanja. Pregledali smo potomtrasu i utvrdili da su na dionici Jasenice - Zelenikovac prepiljena34 nosiva i 10 komada A - stupova, a na odcjepu Zelenikovac -Vu~ipolje tako|er 34 nosiva i 6 komada A-stupova. Sve u svemu84 stupa.

Ispri~ao nam je da u zaseocima ima jedva petnaest ku}a i samonekoliko obitelji tu boravi, jer su dràvnom pomo}i izgradili

ku}e u Maslenici. Zato je odmah isklju~io mogu}nost bilokakvog revolta zbog nepostojanja opskrbe elektri~nom energi-jom.

• Mo`da su mislili da se dalekovod ne}e obnavljati, jer su dobiliku}e na drugom mjestu. Ne, nije to revolt, nego neupu}enost.Navodno im je netko rekao, a oni su na televiziji rekli da su ~uli odljudi Dalekovoda, da su ti stupovi stari i da ih mogu uzeti. Ja samna to odgovorio da evo im {ahte od vodovoda, pa kada misle dase tu|e moè tako odnositi, neka uzmu i njih. Ali, mislim da jenjima to samo izlika, jer su sada shvatili koliku su {tetu u~inili.Prema nalogu Policije, mi smo stupove prona|ene u njihovimdvori{tima prenijeli u na{e skladi{te. Kako smo ~uli, kanili su ihupotrijebiti za ogrjev i {talsku gra|u. Na stupovima su bili vodi~i,izolatori, ovjesne stezaljke, konzole, sve je to palo na zemlju,ve}ina je ili odnesena ili razbijena. Rekao sam im da su nam sveupropastili. Ja, jednostavno te ljude ne razumijem, mogu shvatitida netko uzme stup ako je trul, ali ovo je zlo~in. Neshvatljivo je

kako ljudi sebi uzimaju za pravo da to mogu ~initi. Ve} 33 godineradim s tim ljudima i u stanju su stotinu puta do}i i na ku}na vrataako njima ne{to treba, ali ako ste im, nedaj Boè, stavili stup uovaj kamenjar, onda vam traì naknadu {tete za nekoliko vagonasijena. A, i sami vidite, ovdje ne moète ni{ta osim kamena posi-jati.

A, meni jo{ ne{to nikako nije ulazilo u glavu. Jedva sam se us-pentrala onih nepunih stotinjak metara kroz dra~ i kamenje, a onisu imali volje gaziti kilometrima. I jo{ s ukradenim stupovima nakostima. Vjerojatno tu|e stvari imaju manju teìnu.Pa, i kada naspo{tede bure i poàri, ostaju nam oni koji bi se zadnji smjelipona{ati kao nepogoda - na{i potro{a~i zbog kojih ova tvrtka ipostoji.

Vero~ka Garber

doga|aj nad doga|ajima

KADA NAS PO[TEDE BURE I PO@ARI, NAPADNU NAS ONI KOJI SE NE BISMJELI PONA[ATI POPUT NEPOGODE - NA[I POTRO[AÎ ZBOG KOJIH OVATVRTKA I POSTOJI

USPUT ZABILJE@ENO TS 35/10 kV KNIN

TRAFOSTANICA I DALJE TONEVI[E smo puta, pri svakom na{em dolasku u Knin, pisali o "skoroj obnovi" 35/10 kV trafostanicekoja se nalazi uz samu upravnu zgradu ovog Pogona {ibenske Elektre, ali nas je i danas do~ekalau nepromijenjenom izdanju. Prisje}amo se govora i planova koji su predvi|ali izmjenu unu-tra{njosti objekta, zna~i, njenog energetskog postrojenja, dok se prije nekoliko godina nije ot-krilo da trafostanica zbog podzemnih voda nejednoliko tone. Zbog toga je do{lo do pucanja istati~ke ugroènosti ovog objekta, izgra|enog jo{ davnih pedesetih godina sada ve} pro{logstolje}a. Dalmatinski kamen na na{oj fotografiji dobro prikriva nedostatke. Dotrajala oprema odvremena do vremena prouzro~i havarije i ispade. Posljednji takav zbio se u vrijeme oko proteklogBoì}a kada je eksplodiralo jedno vodno polje i zapalilo se.

Elektroenergetski inspektor je jo{ prije dvije godine zamalo donio mjeru zabrane daljnjeg rada, atakva opasnost jo{ uvijek postoji. U takvim se okolnostima nametnuo zaklju~ak da bi obnova sta-jala vi{e nego izgradnja nove trafostanice. Projekt je naru~en, a Odjel za projektiranje splitskeElektrodalmacije ga je izradio. I na tomu se stalo. Trafostanica uporno ne ulazi u plan izgradnje i~eka neka bolja nov~ana vremena. A, kolika je njena va`nost govori i podatak da ona energetskipokriva cijelo podru~je grada. Preostale dvije 35/10 kV trafostanice u okviru ovog Pogona nalazese izvan gradskog podru~ja, pa u vremenima havarija Kninu stiè interventno napajanje samo uzpomo} 10 kV dalekovoda {to je, dakako, mogu}e provoditi samo kra}e vrijeme. Naponskanesigurnost kao da jo{ uvijek nije postala i planska stavka.

Vero~ka Garber

Ivo Klanac, rukovoditelj PU Posedarje, uz ostatak stupa


OBNOVA DP ELEKTRA PO@EGA

OBNOVLJENE DVIJE @ILE-KUCAVICEVE] nekoliko godina vlastitim sredstvima Europske unije za obnovu i povratak, ekipe DPElektra Poèga rade na obnovi dalekovoda, seoske mreè i elektri~nih priklju~aka na novoizgra|enim i obnovljenim ku}ama u selima zapadnog dijela ùpanije: Poljanskoj, Lu~in-cima, Pasikovcima, Slobo{tini, Rasnoj, Kujniku, Orljavcu, Gu~anima i Oblakovcu. Ob-novljene su glavne dvije ìle-kucavice, toga dijela ùpanije Poè{ko-slavonske -dalekovodna mreà do Zve~eva, kao i podru~je izme|u spomenutih sela. Vrijedni elektra{iobnovili su i seoske mreè, a zahvaljuju}i tomu vra}aju se ljudi i ìvot po~inje iznova.

Iz razgovora s Ivanom Petri{kom saznali smo da se obnova ostvaruje sredstvima Europ-ske unije - Program obnove i povratak agencije ASB i HEP-a za obnovu ratom uni{tenihpostrojenja. Iz donacije ASB obavljen je jedan dio i gra|evnih radova na izgradnji ku}a zanekoliko sela. Obnova }e se nastaviti i 2001. godine s izgradnjom ku}a, seoske elek-tri~ne mreè i priklju~aka u Podsre}u, Crljencima i Bi{kupcima u kojem }e sudjelovati imje{tani s dijelom sredstava. Kao {to je ve} re~eno, obnovljeni su svi dalekovodi i tra-fostanice s rasklopnim ure|ajima a pripremaju se sredstva HEP-a za tu namjenu ove go-dine. Time bi bio obnovljen ve}i dio ratom uni{tene elektri~ne mreè u tom dijeluùpanije prema Pakracu.

Ivan Maruszki

UZ STOTU OBLJETNICU PRVE NAFTNE BU[OTINE (2)

LUÎ]EVA BU[OTINAJEDNO OD PRIRODNIH ÛDA SVIJETAPRIJE navo|enja nekih va`nijih potankosti vezanih za stotu obljet-nicu erupcije nafte na Big Hillu treba ukratko spomenuti da se zanaftu zna od anti~kih vremena (stari Egip}ani: balzamiranje, Ki-nezi: ljekoviti oblozi, Feni~ani: brtvljenje brodova, @idovi: prirodniasfalt itd.). Kor~ulanin i svjetski putnik Marko Polo prvi zapisujeda je nafta po~etkom ~etranestog stolje}a u okolici Bakua ve}bila trgova~ka roba. U srednjem vijeku koristi se u mediciniprema tradiciji starog gr~kog lije~nika Galena. Kasnije se javljaprvi destilat nafte - petrolej - koji se koristio kao rasvjetno i ogr-

jevno sredstvo. Prva petrolejska javna rasvjeta uvedena je 1836.godine u Pragu. Petrolejska svjetiljka dana{nje izvedbe potje~etek iz 1852. godine, ali pedeset godina iza toga biva potisnutaelektri~nim àruljama, gdje }e kona~nu ulogu pononvo imati je-dan Hrvat (o tome vi{e drugom prigodom). U hrvatskim krajevimaza naftu se zna odavno, a nekad se u narodu zvala pekla ili pakla.

Uz naftu su vezani toponimi Paklenica, Paklina, Pakleni otoci, U-ljanik, Poganac, Smrdelj itd. U prvom hrvatskom romanu "Plani-nama" Petra Zorani}a iz godine 1569. spominju se Luciferovesuze "poput goru}e pakle", pa se kaè da se "po njima i Pakaozove." Putopisac A. Fortis u svom "Putovanju po Dalmaciji" iz1774. godine spominje naslage crne mase, tzv. pisasfalta (îovo,Bra~, Vrgorac). U Hrvatskoj su, zna~i, saznanja o nafti bila dubokoukorijenjena, pa mo`da nije ni ~udo da je Lu~i} oboruàn zna-njima iz domovine u Novom svijetu pokazao interes za to rudnoblago. Neposredno prije Lu~i}evih otkri}a i izuma, nafta se ve}pridobiva u malim koli~inama, pa i industrijski prera|uje u vi{ezemalja svijeta (carska Rusija: Kavkaz, SAD: Pensilvanija).

TEXACO JE TREBAO BITI TEXACRO!

Za razliku od svih ranijih iskustava Lu~i}eva bu{otina ili vreloizbacivala je za tada{nje pojmove zapanjuju}e koli~ine nafte od75.000 do 100.000 barela na dan. Nekontrolirana erupcija jetrajala punih devet dana i svladana je opet jednim zna~ajnimLu~i}evim izumom - ure|ajem na tra~nicama i konjskomvu~om za zatvaranje bu{otine, prete~om suvremenih prevantera.U devet dana isteklo je ~itavo jezero nafte veli~ine polovice

najve}ih suvremenih tankera. Ro|ena je moderna naftna indus-trija. Ne ulaze}i u brojne tehni~ke potankosti, va`no je naglasitida je ovim otkri}em razbijen monopol Standard Oila i uskoro seosniva tvrtka Gulf Oil (partneri: Lucas, Guffey, Galey), koja savremenom prerasta u tvrtku Texaco - jednu me|u danasnajve}ih pet ameri~kih naftnih korporacija.

Va`no je pro{iriti spoznaju da je stvarni prete~a (ili bolje: za~et-nik) jedne tako poznate tvrtke kao {to je Texaco bio Hrvat AntunLu~i}, koji je uloìo sav ìvotni rizik i veliko znanje uz nov~anu

potporu Mellona (pa bi primjerenije ime bilo Texacro!). Raditipi~nog sukoba mentaliteta istraìva~a i industrijalaca uskoronakon osnivanja Lu~i} je napustio tvrtku, koju je potpuno preu-zela obitelj Mellon iz Pittsburga.

Drugi veliki naftni magnat J. Rockefeller je, osim strategijskepogre{ke podcjenjivanja potencijala tada daleko najve}eg naft-nog polja Spindletopa, ignorirao mogu}nosti plasmana go-lemih ko~ina nafte koje su se uskoro pojavile. Me|utim, drugisu uskoro uvjerili transportne tvrtke (èljeznicu), industriju iposebno elektroprivredu (tada u po~ecima) o koristi prelaska sugljena na loìvo ulje.

POÎNJE PRIMJENA NAFTE UENERGETICI

U termoelektranama su strahovali da }e sumpor iz nafte o{tetitiloì{ta kotlova, ali se uskoro pokazalo da tomu nije tako.

Loìvo ulje i drugi derivati nafte postali su va`no gorivo za proiz-vodnju elektri~ne energije. Na taj na~in, tek otkri}em Lu~i}apo~inje velika primjena nafte i derivata u energetici. Daljnjisnaàn poticaj porastu potro{nje derivata nafte bio je prvi kom-ercijalni automobil, ~uveni T-model tvrtke Ford iz 1908. godine,kojim se automobil od luksuznog sredstva bogatih pretvorio umasovno sredstvo prijevoza. T-model je ina~e lansirao Ma|ar J.Galamb, dokazuju}i time jo{ jednom va`nost tzv. "malih" naroda(kao i u slu~aju Lu~i}a ili hrvatskih doprinosa u elektroprivredi)u razvoju ameri~ke i svjetske civilizacije.

Nakon Lu~i}eva otkri}a prvog velikog svjetskog naftnog polja,po~ela je invazija na Big Hill u Texasu, na lokaciji Spindletop igradi} Gladys City. Sa svih strana pristiù poduzetnici i os-niva~i, ali i pustolovi i {pekulanti, pa u pospani prerijski gradi}sto~ara i uzgajiva~a riè od 8.000 stanovnika samo u jednojgodini dolazi 50.000 novih stanovnika. Smatra se da je to bionajve}i "boom" doseljenika sa svih strana svijeta, ve}i od onogau Cripple Creeku (otkri}e zlata).

"Lucasov gejzir", kako ga neki novinari zovu, postaje jedno odprirodnih ~uda svijeta. Cijene okolnog terena astronomski rastui grade se brojne nove bu{otine. Komadi}i zemlje od samo 8 x 8metara, na kojima ima jedva mjesta za podizanje tornja, prelazeiz ruke u ruku novih milijunera. U modi je slogan "All is Well inBeaumont" (igra rije~i: " U Beaumontu je sve dobro" ali i "UBeaumontu je sve bu{otina"). Kao rezultat, polje je vrlo brzo - zadvije godine - iscprljeno a obnovljeno je kasnije kori{tenjemjo{ dubljih slojeva. Sam Lu~i} vrlo brzo, ve} krajem 1901. go-dine, napu{ta Beaumont i traì naftu u drugim dijelovima Tex-asa. Kasnije }e doprinijeti otkri}ima nafte borave}i u Meksiku,Alìru, Rusiji, Rumunjskoj, Galiciji.

Lu~i} se istakao i nizom metodolo{kih i teoretskih doprinosa(primjerice prilozi o racionalnoj mreì bu{otina, o riziku is-traìvanja itd.). Ve}inu preostalog ìvota proveo je u SAD, gdjeje kao najugledniji nafta{ bio doìvotni predsjednik Komitetaza naftu i plin Ameri~kog instituta rudarskih inènjera, ~lanbrojnih drugih stru~nih udruga. Od 1936. godine dodjeljujespomenuti institut Zlatnu medalju A. Lu~i}a ("The Anthony F.Lucas Gold Medal") za najve}a znanstvena dostignu}a u naft-nom rudarstvu.

O Antunu Lu~i}u nema previ{e podataka iz osobnog ìvota iposebno njegovih kontakata s domovinom. Navodi se da je bioplemenit, likom sli~an starim Rimljanima, uo~ljiv u mno{tvu. Znase da je nakon vjen~anja godinu 1887. proveo u Europi, pri ~emuje posjetio gradove svoje mladosti Split, Trst, Pulu i Rijeku. Nezna se je li kod kasnijih boravaka u europskim zemljama dolazio uHrvatsku ili u njoj imao neku stru~nu ili privatnu korespodenciju.Njegov jedini sin istog imena i iste struke boravio je u mladosti uFrancuskoj kao poru~nik ameri~ke vojske krajem Prvog svjetskograta. Antun Lu~i}, veliki otkriva~ i izumitelj u rudarstvu, umro je1921. godine u Washingtonu gdje mu je i danas grob.

Ante Sekso

otkri}a


TREBALO JE VREMENA DA SE OTKLONI STRAH DA ]E SUMPORIZ NAFTE O[TETITI LO@I[TE KOTLOVA U TERMOELEKTRANAMA,PA SU LO@IVO ULJE I DRUGI DERIVATI NAFTE POSTALI VA@NOGORIVO ZA PROIZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJE

LUÎ]EV SPOMENIK I MUZEJ U SPINDLETOPUU povodu dvijestote obljetnice Sjedinjenih Ameri~kih Dràva,

spomenik Lu~i}u u obliku obeliska premje{ten je s originalnogmjesta Lucas vrela do nedalekog novog muzeja kojim je rekon-struiran negda{nji grad nastao tzv. boomom doseljenika nakon ve-likog otkri}a nafte. Muzej se slu`beno zove "Spindletop GladysCity Boomtown Museum", premda bi mu primjereniji naziv trebao

biti Muzej otkri}a Antuna Lu~i}a-Lucasa. Ina~e obelisk-spomenikposve}en izravno Lu~i}u kao i ~itavo naftno polje Spindletopozna~eni su kao tzv. National Historic Landmark (Nacionalni povij-esni me|a{), {to je veliko priznanje.

Prije nekoliko godina posjetili smo to mjesto gdje sam prikupionekoliko dokumenata (kao {to je karta naftnog polja iz 1903. go-dine) i fotografije, te knjige, koje }u ukratko prikazati.

Na jednoj fotografiji vidi se vanjski izgled muzeja u obliku rekon-struiranog "boom" gradi}a Gladys City-a s njegovim tipi~nim

drvenim nastambama u kojima su poslovale prve teksa{ke naftnetvrtke (danas multinacionalni divovi!), prva burza naftom, inènjer-ske tvrtke (na sl. Nelson & White Engineers), ali i potrebni uredi,

po{ta, trgovine namirnicama, kemijska ~istionica, brija~nica,pa i javni WC (pred kojim se ~ekalo satima).

îtavim muzejom dominiraju osje}aji zahvalnosti prema Lu~i}u-Lucasu, pa se mogu prona}i suveniri, posteri, slike, pjesme pa ikompozicije posve}ene njemu. Za ilustraciju navodimo provalu~uvstava izvjesnog Kinga, onodobnog vlasnika kemijske ~is-tionice, toliko va`ne u gradu zasi}enom sumporvodikom. On (ot-prilike) pjeva u svojim "remek djelima":

MILIJUN BARELADok {ilja nafta i kli~e puk Beaumonta,a Lu~i} ostvaruje san, sjeti se da ja radimod posla ne bjeìm, pa pusti da odje}u sjajim........Profiteri, {pekulanti, pa i oni iza vasDok budete odnosili lovu, zapamtiteda ~istiona Kinga odje}i nudi spas.

JER LUÎ] NA NAFTU NAI\E TADBio sam farmer i imao parcelicu miluUzgajao krumpir i ìto i vozio u grad

Sada sam bogat za ìvot u velikom stiluA sve stoga {to Lu~i} na naftu nai|e tad

Naàlost, suprotno ovakvim pu~kim izrazima zahvalnosti, u novijimknjigama u muzejskoj knjiàri Lu~i}a se ne isti~e najizravnije,premda mu se daje puno prostora i nitko mu ne pori~e temeljnezasluge. Tako je 1989. godine izdana knjiga pod naslovom "PatilloHiggins i potraga za teksa{kom naftom", a deset godina ranijemonografija "Rana teksa{ka nafta" (obje u izdanju Texas A & MUniversity Press). U njima, primjerice, nema niti jedne fotografijeLu~i}a uz brojne osobe koje se javljaju nakon velikog otkri}a. Ojednom neuspje{nom traga~u amateru (Higginsu) objavljena jeknjiga, pa bi je valjda zasluìo i ~ovjek koji je svojim djelom pok-renuo modernu naftnu industriju SAD, pa i svijeta.

Izrada dostojne monografije, ipak, }e ostati obveza Lu~i}{eve do-movine Hrvatske. Jedna takva stru~no-popularna knjiga trebala bibiti hrvatski doprinos opisanom muzeju, a zasluìla bi da je se uvr-sti u niz do sada izdanih dvojezi~nih (hrvatsko-engleskih) mono-grafija posve}enih ~uvenim hrvatskim velikanima iz znanosti(Bo{kovi}, Tesla, Mohorovi~i}, Gorjanovi}-Kramberger, Petri{).Lu~i}ev ìvot je toliko bogat da bi mogao posluìti i za puno vi{e(film, TV serija, stalni muzejski postav).

Naftno polje Spindletop na kojem je 1903. godine izniknulo ~ak403 bu{otine

INETECKada bi bi nas netko zapitao znamo li za koju hrvatsku tvrtku koja se moè po-hvaliti da je u svjetskom vrhu prema rezultatima postignutima unutar profesije, ada ima svoje podru`nice po svijetu, sjetili bi se pokoje. Naàlost, vjerovatno bi se sve dale prebrojati prstima jedne ruke.

INETEC je jedna od takvih tvrtki. Iz sjedi{ta u Zagrebu i podru`nice u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, njeni zaposlenici posluju {irom svijeta, provode}i inspek-cije u razli~itim tipovima nuklearnih elektrana. Kvalitetu temelje na iznimnoj kakvo}i opreme i brojnim istraìva~kim projektima izvedenim u suradnji s tvrtkama

Zetec Inc. (USA) i Westinghouse (USA), te uspje{nom suradnjom s OKB GIDROPRESS (Rusija).Reputaciju dodatno potvr|uje i ~injenica da je tvrtka uspostavila suradnju s Me|unarodnomagencijom za atomsku energiju (IAEA) u projektima i edukacijskim programima. Djeluju u Ar-meniji, Bugarskoj, Finskoj, Rusiji, Sloveniji, Ukrajini, SAD-u i Tajvanu.

Hrvatska tvrtka u vrhunskom svjetskom tehnolo{kom okru`ju – to nije ne{to {to se vi|a svaki dan.

LIOR INTERNATIONAL NVMala je ovo tvrtka koja djeluje na onom novostvorenom podru~ju koje obi~no zovemoinformacijskom ekonomijom. Ona prodaje proizvode i usluge u kojima je informacija bitni dio,s naglaskom na tehnologiju odrìvog energetskog razvoja. Prema njihovim vlastitim rije~ima,njihova je misija ”da osiguraju visokokvalitetan, brz i jedostavan pristup znanju” na tom

podru~ju energetike. Solidan rejting koji imaju na profesionalnom planu potvr|en je i time {to su bili konzultanti pri nedavnom pu{tanju AGORES-a u rad.Jo{ dva segmenta njihova djelovanja su edukacija i elektronsko izdava{tvo – predstavili su u suradnji s poznatim europskim stru~njacima nekolikoCD-izdanja: Solarna bioklimatska arhitektura, Energija vjetra, Biomasa iz otpada i zbrinjavanje otpadnih voda, te Sagorijevanje biomase. Njihove aktivnosti,tako|er, obuhva}aju i zanimljive edukacijske programe.

http://www.agores.org/

http://www. lior-int.com/

http://www.inetec.hr/

AGORESAgores je naziv za op}i pregled svih izvora informacija na Internetu vezanihuz obnovljive izvore energije u okviru Europske zajednice. Èesto se pri tra-ganju za informacijama moè nai}i na putokaze koji se trude skrenutiznatièljnog namjernika u svom smjeru, obe}avaju}i mu ono {to niti moguniti imaju namjeru ispuniti.

Ovo nije takav slu~aj. Posjetite Agores!Za{to? Ovdje }ete nai}i na doista velikoinformacijsko raskri`je, s brojnim vezamakojima }ete se vra}ati i puno puta kasnije.Energetska strategija Europske zajednice,nacionalne strategije, razi~ita podru~jadjelovanja (planiranje, dizajn i softver,trì{ne studije, financije i marketing,obrazovanje, statistika, standardi,zaposlenje), razli~ite vrste obnovljiveenegije, projekti (ALTENER, THERMIE,CORDIS, CADDET, ATLAS, i sli~no),konzultanti, udruènja, agencije, mreè,industrijske veze, i jo{ puno toga }ete na}ina ovim stranicama.

SULZERUkoliko se pri surfanju Internetom zaèlite do}i na stranice velike tvrtke, a pomalo ste zasi}eniamerocentri~nog pristupa, moèmo vam preporu~iti ove stranice.

[vicarska tvrtka Sulzer, osnovana ~ak davne 1834. godine, velika je me|unarodna korporacija sdjelovanjem na razli~itim podru~jima tehnologije. Njene aktivnosti se dijele na one vezane uz medicinu i industriju. Potonje su

aktivnosti vezane uz crpke i kompresore, tkala~ke strojeve, procesnutehnologiju, kao i infrastrukturna rje{enja za zgrade. Ono {to je zanimljivo zaenergeti~are je djelatnost vezana za odràvanje i popravak turbina iturbinskih postrojenja. Ukoliko èlite saznati nalo vi{e, veze }e vas odvestido manjih tvrtki – Elbar BV (Nizozemska), Hickham Industries (USA) i PTHickham (Indonezija), koje su u vlasni{tvu SULZER-a, a ~ije }e vasInternet-prezentacije uputiti u to specifi~no podru~je energetike.

http://www.sulzer.ch/

Priprema:Gordan Bakovi}


energetika na internetu

KALIFORNIJSKA ENERGETSKA KRIZA

DR@AVA U MRAKU

[TO se to dogodilo Kaliforniji?

Naime, 16. sije~nja 2001. godine kalifornijska je Skup{tinaprihvatila Prijedlog zakona koji dràvi daje sredi{nju ulogu nalokalnom energetskom trì{tu. To je posljedi~no vratilo satunatrag za deregulaciju kalifornijskog energetskog sustava,koja je zapo~ela 1996. godine, s velikim obe}anjima o sma-njenju cijena za potro{a~e, ve}oj pouzdanosti za industriju, teve}im trì{tima za elektroprivredna poduze}a. Ali, zapravo,dràva nije imala puno izbora. Istog dana vode}e su kreditor-ske ku}e poni{tile dugove za dvoje najve}ih kalifornijskihelektroenergetskih poduze}a, nakon {to je jedno - SouthernCalifornia Edison (SCE), najavilo kako ne}e vra}ati 596 mili-juna USD duga kreditorima kako bi "o~uvalo gotovinu".

To je oslabilo mogu}nosti SCE i Pacific Gas&Electric (PG&E)- druge velike elektroprivrede, u kupnji elektri~ne energije nakredit, te ih dovelo na sam rub bankrota. Istog je dana pro-gla{ena uzbuna tre}eg - najvi{eg stupnja, kada su vi{kovielektri~ne energije pali ispod 1,5 posto potro{nje. Zbog togasu 17. sije~nja uvedene redukcije elektri~ne energije u tra-janju od jednog sata na podru~ju sjeverne Kalifornije, kojuopskrbljuju PG&E. Guverner Gray Davis proglasio je stanjeuzbune ovla{}uju}i Dràvnu agenciju za vodne resurse zakupnju elektri~ne energije.

To je nezamisliva zbrka za dràvu koja se {irom svijeta sma-trala modelom inovacijskih i dinami~nih trì{ta, te koja je uSAD provela deregulaciju. [to se dogodilo?

Najkra}e re~eno, lo{e je provedena deregulacija. Osobito lo{na~in na koji je kalifornijska deregulacija organizirana oslo-bodila je cijene elektri~ne energije na veliko, dok je isto-dobno zamrznula cijene na malo. Kao posljedica toga,elektroprivrede su bile prisiljene kupovati na usijanom spottrì{tu (gdje su cijene naglo sko~ile, slika 1) za puno vi{enego {to su uspjele naknaditi od potro{a~a.

Katastrofa je ve} neko vrijeme bila na pomolu. Stanovni{tvoje osjetilo seriju neugodnih i skupih zamra~enja. Doista, e-nergetska krizna stanja postala su toliko uobi~ajena da su senajavljivala na jutarnjim vijestima, zajedno s vremenskomprognozom i stanjem u prometu.

Tek su nedavno lokalne vlasti poduzele konkretne akcije. Ra-nije ovog mjeseca, dràvno je zakonodavstvo odobrilo privre-meno pove}anje cijena za ublaàvanje stanja uelektroprivrednim poduze}ima. Vode}i ra~una o vrlo glasnimdru{tvima za za{titu potro{a~a, odobreno je pove}anje zasamo 10 posto i to na tri mjeseca. A ~ak je i to podlo`noponi{tenju. Nije se do{lo ni blizu 30 postotnom pove}anjukoje su elektroprivrede traìle za golo preìvljavanje.

G. Davis, dràvni guverner, poku{ao se prijetnjama izvu}i izkrize u svom govoru o stanju dràve odrànom 8. sije~nja."Ne smijemo nikad vi{e dopustiti vanjskim profiterima da drègra|ane Kalifornije za taoce", izjavio je, prijete}i da }e konfis-cirati imovinu elektroprivrednih poduze}a, te sam njimaupravljati bude li potrebno. Nepotrebno je re}i da njegov go-vor nije puno pomogao. Curtis Hebert, republikanskipovjerenik za Fedralnu energetsku regulatornu komisiju(FERC), najvi{eg dràvnog regulatornog tijela za energetiku,gnjevno je izjavio: "Imate guvernera kojemu je vi{e stalo dopojavljivanja na televiziji nego do rje{avanja problema u Kali-forniji."

BRITANSKA MAGLA

Ako Kalifornija ne uspije skoro iza}i na kraj sa svojim ener-getskim problemima, posljedice stanja mogle bi bitipogubne. Morgan Stanley Dean Witter, investicijska banka,upravo je upozorila da bi "kalifornijska kriza mogla uve}atinegativne u~inke ~itave ekonomije. Na kraju bi se energetskakriza mogla pokazati nepoèljnom divljom kartom zaameri~ka financijska trì{ta i globalnu ekonomiju op}enito."

Takav strah od {irenja krize obja{njava za{to se odlaze}a Clin-tonova administracija gura rukama i nogama organizirati se-riju sastanaka izme|u dràvnih i fedralnih du`nosnika,

elektroprivreda, te njihovih glavnih opskrbljiva~a elektri~nomenergijom. Prijedlozi zakona prihva}eni tog tjedna, ako ikadpostanu vaè}im zakonom, omogu}ili bi kreditno sposobnojkalifirnijskoj Dràvnoj agenciji za vodne resurse kupovinu do-datne snage izravno prema dugoro~nim ugovorima, te pro-daju te snage elektroprivredama prema dijelu vaè}e cijenena spot trì{tu. Ali, neminovno, ovo moè posluìti samo kaoprivremena zamjenska mjera; pregovori posredovani odstrane fedralnih du`nosnika, s ciljem stvaranja temelja zadugoro~no rje{enje, trebali bi biti dovr{eni 23. sije~nja 2001.godine.

PONUDA, POTRA@NJA I POLITIKA

Pa ~ak i s ovako polu-razvijenim, polu-britanskim modelom,dràva je mogla nekako improvizirati dugo vremena.Nevolja je u tomu {to je kombinacija tipi~no kalifornijskihutjecaja dovela stvari do usijanja: sna`no odupiranje novimenergetskim kapacitetima, dramati~ni porast potro{nje, teposebno politika dotacija iz federalne blagajne ipovla|ivanje bira~ima.

Za po~etak, slika ponude elektri~ne energije na razini dràvepostajala je sve vi{e tmurnija. Nova energetska postrojenjarijetko su popularna u bilo kojem dijelu svijeta, ali je u Kali-forniji poznati sindrom NIMBY ("ne u mojem dvori{tu") dose-gao apsurdnu razinu zahvaljuju}i kalifornijskomhiperdemokratskom glasa~kom postupku. Na snazi su ve}dulje vrijeme najstroì zakoni o za{titi okoli{a u ~itavimSjedinjenim Dràvama, {to je tako|er pripomoglo ne-privla~nosti proizvodnje elektri~ne energije. Zbog "zelenogludila", sebi~nih i otresitih potro{a~a, zabrana i regulatornihneizvjesnosti, elektroprivredna poduze}a nisu izgradila nitijedno novo postrojenje vi{e od deset godina.

iskustva drugih, po(d)uka nama


DA bi se vidjelo kako Kalifornija moè krenuti prema na-prijed, treba prvo vidjeti uzorke. Velikim dijelom nadah-nuta britanskim uspjehom u otvaranju svog energetskogsektora od prije deset godina, Kalifornija je povelaSjedinjene Dràve u hrabri novi svijet liberaliziranih ener-getskih trì{ta. Nakon godina poga|anja izme|u razli~itihinteresnih skupina - od velikih elektroprivednih organiza-cija do zelenih i potro{a~kih udruga - administracija Pe-tea Wilsona, Davisovog prethodnika, sastavila jekompromisni prijedlog deregulacijskog zakona koji bizadovoljio skoro sve interesne skupine.

Zna~i, tijekom ~itavog postupka, kao inspiracija sluìla jederegulacija britanskog energetskog trì{ta. StephenBaum, generalni direktor Semprae (koji posjeduje SanDiego Gas & Electric, elektroprivredu koja je u boljem fi-nancijskom stanju od PG&E i SCE), kaè kako je "Kalifor-nija prihvatila konkurentnost kao vjeru i engleski modelkao svoj vodi~." Bilo kako bilo, revni kalifornijski refor-matori poùrili su naprijed bez uzimanja u obzir nekihva`nih razli~itosti izme|u Kalifornije i Britanije - prim-jerice, u podru~jima kao {to su kapacitetni vi{kovi. UEuropi deregulacija nije uzrokovala probleme upouzdanosti sustava. Ali, zasluga za to ne pripada europ-skom modelu reforme, ve} prije vi{ku proizvodnih ka-paciteta. Europski veliki, preteìto dràvni energetskisektor imao je tendenciju "pozlatiti" svoju imovinu (krozvi{e tarife koje su pla}ali potro{a~i). Kalifornija nije bilau tako sretnom poloàju.

Druga razlika izme|u dva modela je da su kalifornijskidu`nosnici dopustili politici ko~enje dotacija iz fedralnedràvne blagajne za javne radove na lokalnoj razini pa i

potpuno sprje~avanje razvoja trì{ta na malo. Umjesto dadopuste fluktaciju cijena, lokalni su politi~ari odlu~ilizamrznuti cijene elektri~ne energije na nekoliko godina -navodno u interesu potro{a~a. To, me|utim, potro{a~imanije dalo nikakvog razloga da smanje potro{nju elek-tri~ne energije, ~ak i kad su cijene na veliko dosegle as-tronomske vrijednosti - kao {to su to prije ~inili u takvimslu~ajevima.

Tako|er, pod pritiskom velikih i politi~ki utjecajnih elek-troprivrednih organizacija, dràvni su im politi~ari odo-brili velikodu{nu kompenzaciju za "neostvareni dobitak" -primjerice, kod velikih energetskih postrojenjaizgra|enih prije deregulacije koja su se morala prilago-diti novim pravilima. To zvu~i po{teno, jedino {to je toKalifornija vrednovala velikodu{nije nego druge dràve.Jo{ gore, du`nosnici su odlu~ili opteretiti nove trì{nenatjecatelje s dijelom tro{kova za kompenzaciju. Stogasu novoprido{lice bile ozbiljno hendikepirane umogu}nosti utjecaja na konkurentnost cijena.

Velika ve}ina drugih dràva u {irokom je luku izbjegavala~initi ovakve pore{ke. U Teksasu, primjerice, sva po-duze}a mogu sklapati dugoro~ne ugovore kako bi seza{titila od rizika divljanja cijena. I Pennsylvania ima ve-likog uspjeha u poticanju trì{nog nadmetanja dolaskomnovih poduze}a.

Kalifornija nije dopustila ni jedno od toga, i ishod je da jejedva koji potro{a~ promijenio svog dobavlja~a elektri~neenergije, za razliku od potro{a~a u Pennsylvaniji. U Velikojje Britaniji to u~inila ~etvrtina potro{a~a. To {to je Kalifor-nija preslikala deregulaciju, imalo je malo veze s odvaja-njem energetskog sektora od dràve.Cijene elektri~ne energije na spot trì{tu Sjeverne Kalifornije

A, s druge strane, apetiti za elektri~nom energijom probili susve plafone. Prkose}i slu`benim predvi|anjima potro{njeelektri~ne energije napravljenim po~etkom devedesetih, u Ka-liforniji je potro{nja porasla za ~etvrtinu tijekom tog razdoblja(slika 2). Kako se "ra~unalna" elektri~na energija pro{irila nasve, od proizvodnje mikro~ipova do pripremanja kapu~ina,Kalifornija je pobila navode ekolo{kih stru~njaka i dràvnihdu`nosnika koji su predvi|ali kako }e Internet i "novaekonomija" neizbje`no dovesti do smanjenja potro{nje elek-tri~ne energije. U San Joseu, srcu Silikonske doline, po-tro{nja je rasla pribli`no 8 posto godi{nje.

Zadnji je ~avao zabila osebujna politika dràve Kalifornije. Po-liti~ka i regulatorna tijela mije{ala su se u proces reforme nana~ine koji su bili i hiroviti i kontraproduktivni. Iznena|eni daje slobodno trì{te za trgovinu energijom na veliko odgovorilona pro{loljetno smanjenje ponude porastom cijena, us-pani~eni su du`nosnici zapovijedili "zamrzavanje" tih cijena.Prema o~ekivanjima, "zamrzavanje" cijena bilo je potpuniproma{aj - kao {to to dalekose`no pokazuje nedavni slom po-nude elektri~ne energije.

Cijene elektri~ne energije naglo su sko~ile zbog nedostatkaponude, te bi ispravno rje{enje bilo pustiti trì{te da odgovorisvojim mehanizmima - kao {to su to u~inile dràve srednjegzapada, prigodom porasta cijena prije nekoliko godina. Nisuse uplitale u trì{ta na veliko, a proizvo|a~i su odgovorilipove}anjem ponude. Posljedica je da se kriza tamo nije po-javila.

Najve}i uznemiruju}i propust u Kaliforniji ipak jest u regula-tornim tijelima. Ona ponekad uop}e ne vjeruju trì{nim si-lama: primjerice, upravo su ta tijela odvratila elektroprivredeod osiguranja od rizika porasta cijena kupnjom derivata. Ovaludost, kao i sve drugo, obja{njava za{to su sada elektro-privrede na rubu insolventnosti, prisiljene na kupnju energijena spot trì{tu.

A opet, ponekad, regulatori naivno o~ekuju kako }e trì{tesamo od sebe rije{iti prijelazne probleme. Kada je Velika Bri-

tanija provela deregulaciju, njezin je mehanizam cijena po-taknuo distribucijska poduze}a na stvaranje rezervnihkapaciteta. Premda je Kalifornija provela deregulaciju na punomanjem trì{tu, njezina regulatorna tijela nisu ponudila takvuinicijativu, uzdaju}i se u potpunosti na trì{te za osiguranjedovoljnih zaliha. Ovakva shizofrenija obja{njava za{to su kali-fornijske reforme vre}a pomije{anih polumjera i potpunih an-tikonkurentskih naputaka.

Suo~eni s neizbje`nim kolapsom kalifornijskih elektro-privreda, sa svih strana dràvne i federalne vlade dolaze gla-sovi da se ne{to u~ini. Ali {to? James Hoecker, trenutnidirektor FERC-a kaè da je "kalifornijsko trì{te puno propustave} u samom nacrtu ... bit }e ga vrlo te{ko reformirati, ali re-formirati ga moramo i reformirati ga moèmo."

Clintonova bi administracija mogla ponuditi neku pomo} iBill Richardson, ministar energetskog sektora na odlasku,dugo je zagovarao zamrzavanje cijena na lokalnoj razini. J.Hoecker je smatrao kako je to zamrzavanje cijena vrlo te{koimplementirati, ali je i on traìo rje{enje na lokalnoj razini te-meljeno na tomu kako je kalifornijska kriza "golem sukobizme|u prodava~a elektri~ne energije, ve}inom zemalja izunutra{njosti, i kupaca - ve}inom smje{tenih na obali." Ali iB. Richardson i J. Hoecker napu{taju svoje du`nosti, a osobekoje }e George Bush postaviti na njihova mjesta najvjerojat-nije }e se suprotstaviti svemu {to traì ~vrsto uklju~ivanjefederalnih institucija.

Jedna od mogu}nosti za one koji traè izlaz iz krize je ipu{tanje elektroprivreda da odu u ste~aj. Neki trì{no orijenti-rani pojedinci zagovaraju ovu opciju nagla{avaju}i kako seneprekidno doga|aju propadanja raznih poduze}a. Stavljaju}ipolitiku na stranu, za{to to ne bi bio slu~aj i s opskrbom ener-gijom? Svakako je mogu}e odràti opskrbu elektri~nom ener-gijom, tvrde ti glasovi, putem ste~ajnog suda, dràve ili, ukrajnjem slu~aju - novim upraviteljem poduze}a?

To je primamljiv argument, ali razlog za{to ste~aj nijerje{enje, prema obja{njenju Toma Higginsa iz Edison Interna-tional - mati~nog poduze}a od SCE, je "da je ovo stanjeizravna posljedica vladinih postupaka, a ne neuspjeha poslo-vodstva elektroprivreda." Bilo kojem novom upravitelju po-duze}a bilo bi skoro nemogu}e upravljati pod ovakoizokrenutim uvjetima kakve sada nalaè regulatorna politikaKalifornije.

Druga je mogu}nost da dràva napravi zaokret i ponovnoregulira trgovinu elektri~nom energijom, {to i nije tako ne-mogu}e. Carl Wood iz Komisije za komunalne usluge, {to jenajvi{e regulatorno tijelo za elektri~nu energiju u Kaliforniji,èli ne samo ponovnu provedbu deregulacije, ve} i sna`noprisustvo dràve u podru~ju elektroenergetike. C. Wood kaè:"S obzirom da nisam ekonomist, pa mogu samo naga|ati, ali~ini mi se da nas je ortodoksna ekonomija najprije i dovelado ovog stanja." G. Davis je tako|er aludirao na promjenustava u svom zadnjem govoru, s ozbiljnim najavama oduzi-manja imovine i krivi~nim progonima. Premda se takva mjerane moè isklju~iti, bilo bi krajnje neprimjereno prepustiti ne-sposobnim vladaju}im i regulatornim tijelima upravljanjeelektroprivrednim poduze}ima, za nagradu {to su ih najprijeupropastili.

KAKO DALJE?

Razuman put za dalje je prihvatiti svaku dràvnu intervencijukao kratkoro~no rje{enje koje sluì samo za dobitak na vre-menu, kako bi se razrije{ila regulatorna zavrzlama, te poticanjetraènja trì{no orijentiranih dugoro~nih rje{enja. Bilo kojekratkoro~no rje{enje, koje se mora ubrzo prona}i kriti~no finan-cijsko stanje elektroprivrednih poduze}a, mora se pozabaviti stri razli~ita aspekta udara na teku}u likvidnost: pla}anje za ju~erkupljenu energiju, pla}anje za danas kupljenu energiju, tepla}anje za onu koja }e se kupovati sutra.

Dugovi za dosad kupljenu elektri~nu energiju prema{ili su 12milijardi USD koje elektroprivrede duguju bankama, pro-

izvo|a~ima elektri~ne energije i drugim kreditorima. Bilo kojisporazum vjerojatno }e uklju~iti dogovor o odgodi pla}anja uzamjenu za neku vrstu garancije, implicitne ili eksplicitne, odstrane dràve da }e kreditori jednog dana dobiti svoj novac.Prijedlog zakona ukazuje kako }e potrebnu elektri~nu energijukupovati dràva. [to se budu}e potro{nje ti~e, ~ak si nitidràva ne moè priu{titi dugoro~no pla}anje cijena na spottrì{tu. Stoga je neka vrsta dugoro~nih ugovora s cijenamabliskim prija{njim razinama neizbje`na.

Kupuju}i nekoliko mjeseci odgode, koja }e jedva biti dovo-ljna do dolaze}e visoke ljetne potro{nje elektri~ne energije,kalifornijski du`nosnici moraju provesti restrukturiranje elek-troenergetskog sustava kako bi ga postavili na zdravenoge. G.Baum iz Semprae kaè kako se moraju usredoto~iti nasljede}e: "[to }e smanjiti potra`nju za elektri~nom energi-jom? [to }e pove}ati opskrbu elektri~nom energijom? Osimako se osnovni zakoni ponude i potra`nje ne ukinu, na ta sedva pitanja mora na}i odgovor. Sve ostalo je sporedno."

Kalifornija treba reformu svojih zakona kako bi potakla proiz-vodnju elektri~ne energije. To }e zna~iti, primjerice, jamstvokako propisi za za{titu okoli{a ne}e biti nepotrebnoograni~avaju}i. To }e tako|er morati uklju~iti i pojed-nostavljenje formalnosti. To se ne ~ini tako jednostavnim, alisigurno nema opravdanja za ~injenicu da dobivanjeodobrenja za energetska postrojenja traje dvostruko dulje uKaliforniji nego u bilo kojoj drugoj dràvi SAD-a (uklju~uju}iregije koje dijele jednaku zabrinutost za kvalitetu zraka).

Du`nosnici, tako|er, moraju prona}i na~in kako zaobi}i pro-blem sindroma NIMBY. Jedna mogu}nost je i prijedlog g. Da-visa da dràva povu~e nov~ana sredstva namijenjena onimpodru~jima i lokacijama koja su iznimno opstruktivna, nana~in kako to ~ini fedralna vlada kada su u pitanju "tvrdoglave"dràve. âk i bolje re~eno bilo bi uklanjanje prepreka priulasku u distribuciju elektri~ne energije, te osiguranje me-hanizma kako postoje}a poduze}a ne bi mogla ometatiuklju~ivanje novih energetskih postrojenja "mikro snaga."

Jednako va`no pove}anju proizvodnje je i ure|enje po-tro{a~kog trì{ta. Naposlijetku }e liberalizacija i konkurencijadovesti do niìh cijena elektri~ne energije i za industriju i zaku}anstva. Ali, postoje razlozi zbog kojih je potrebno za{tititiku}anstva od divljanja cijena dok se ne stvori istinskokonkurentsko trì{te na malo.Ako potro{a~i ne uo~e fluktuacijeu cijenama, osobito u vremenu visoke potro{nje, ne}e imatinikakvog povoda {tediti energiju ili je koristiti u vrijeme ma-njeg optere}enja. U svim slu~ajevima, to vodi prema nera-zumnom bacanju energije.

Omogu}avanje fluktacije cijena na malo u skladu s uvjetimana trì{tu zahtijeva postavljanje sloènih mjera~a potro{njeelektri~ne energije za sve potro{a~e. Ispravno i precizno mje-renje potro{nje ubrzat }e pojavu takvih inovacija kao {to suugovori za "usluge energije" po fiksnim cijenama, koji na-govje{taju mogu}nost isporuke odre|enih razina topline, a nesamo kilovata. Transparentnost cijena omogu}it }e postroje-njima "mikro snaga" prodaju i kupnju energije na mreì kakodiktira potra`nja, pobolj{avaju}i time i stabilnost mreè.

Pripremili:mr. sc. Kaìmir Vranki}, dipl. ing.mr. sc. Renata Matani}, dipl. ing.

Izvor: The Economist, 20. sije~nja 2001.

Ako kalifornijski du`nosnici vide sada{nju krizu kaoprigodu za dovo|enje provedene deregulacije u red,tada bi budu}nost mogla biti svijetla za napa}enostanovni{tvo. Daljnje krpanje stanja i o~ekivanjepomo}i s neba nije vi{e opcija. Neodgovorni kalifor-nijski politi~ari imaju posljednju prigodu popravitinered koji su stvorili. Ako to ne u~ine, onda }e do-laze}e ljeto za ve}inu Kalifornijaca, u najboljemslu~aju, biti nepodno{ljivo vru}e.

Potro{nja elektri~ne energije i proizvodni kapaciteti u Kali-forniji

iskustva drugih, po(d)uka nama


INFORMACIJSKA TJESKOBA (2)

KLOPKE INFORMACIJSKOG ZAGA\ENJA[TO je razlog iznimnom informacijskom stresu, kojimoè dovesti ~ak i do fizi~kih oboljenja? Ispitiva~i togfenomena se poglavito slaù da je jedan od uzrokasvakako umnoàvanje komunikacijskih kanala. Zarazliku od po~etka Gutenbergove ere, kada je tiskarskistroj u kratkom vremenu skoro potpuno bacio u zaboravrukopisno pisane knjige, u dvadesetom stolje}u radionije zamijenio novine, televizija nije zamijenila radio,Internet nije zamijenio televiziju, tako da danas imamopuno kanala za protok informacija i koje treba kontroli-rati ako se pretendira na zadovoljavaju}u informativ-nost. Svi ti kanali, ne samo da simultano prenoseinformacije, ve} su neki od njih i interaktivni, {to samopove}ava razinu spremnosti koja je stalno potrebna zasvakodnevno komuniciranje.

Richard Saul Wurman, jedan od "gurua" upravljanja in-formacijama, tvrdi kako je jedan od uzroka informa-cijske tjeskobe o~ekivanje drugih o tomu {to bismotrebali znati, pa ~ak i o~ekivanje nas samih o tomu {tobismo trebali znati. U visoko konkurentskom okruènjudana{njeg trì{ta radne snage, ne nagra|uje se prizna-vanje neznanja. Stoga se eventualni problemi uupravljanju informacijama zapostavljaju umjesto da ihse naglas definira, kao prvi korak ka rje{avanju pro-blema.

VIRTUALNA STVARNOST KAOVIZUALNA ANARHIJA

Prepreka vi{e je svakako i netransparentan informacijskidizajn koji je postao skoro standardan u svim medijima.Fraza "koliko novca toliko glazbe" u ovom slu~ajunaàlost ne drì vodu. Dovoljno je pogledati na~in nakoji informacije prezentiraju najve}i svjetski informa-cijski divovi (primjerice CNN), da bi se vidjela velikaneujedna~enost u generalnoj politici, izboru, obradi iprezentaciji informacija. êsto je informativna neus-mjerenost vi{e stvar smislenog pristupa nego slu~ajnosti- primijetite koliko vam puta bombasti~ne najave u me-dijima privuku pozornost marginalnoj vijesti da bi vaspotom grafi~kim dizajnom preusmjerili ka ogla{iva~imai njihovim proizvodima - surferi World Wide Webomimaju posebna iskustva tog tipa.

Internet, kao najnoviji medij za prijenos informacija ineporecivo prijelomna tehnolo{ka inovacija ~ijuva`nost trenuta~no nitko nije sposoban u potpunosti sa-gledati, nudi u sebi golemi potencijal i krajnje kaoti~nurealnost. Opisuju}i na~in na koji su prezentirane infor-macije u tom mediju i parafraziraju}i ve} dobro poznatufrazu "virtualne stvarnosti", do{lo se do kovanice "virtu-alne anarhije".

Premda, naizgled posve}en informaciji i kvalitetnomkomuniciranju, Worl Wide Web nas pri svakom posjetuobasipa gomilom podataka bez ranga, reda i smisla.Potrebno je pozorno uloìti golemu energiju da bi se iztoga izvuklo smisleno znanje i suvisla cjelina.

PODACI ZAGU[UJU VIDIK

I upravo je to putokaz koji vodi prema uzroku izgublje-nosti u beskrajnom svemiru informacija. Terminologijaodraàva klopku koja je utemeljenje informacijskogzaga|enja - stalno se govori o informacijama, ali u pi-tanju su goli podaci, koji tek zagu{uju na{ vidik.

fenomeni na{eg vremena


JEDAN OD UZROKA INFORMACIJSKETJESKOBE JE OÊKIVANJE DRUGIH O TOMU[TO BISMO MI TREBALI ZNATI, PA ÂK IOÊKIVANJE NAS SAMIH O TOMU, A UVISOKO KONKURENTSKOM OKRU@ENJUDANA[NJEG TR@I[TA RADNE SNAGE,PRIZNAVANJE NEZNANJA SE NENAGRA\UJE

Postavlja se i pitanje koliko je to mogu}e?

Predsjedavaju}i nizozemskog Instituta za interkul-turalnu kooperaciju prof. Geert Hofstede upozorava naopasnost od informacijskog stresa. Ljudski mozak moèobraditi ograni~enu koli~inu informacija kaè on dokkompjutori postaju sve brì i mo}niji. On upozorava da jevrlo slabo organizirana edukacija o tomu kako svladatitu masu informacija sa kojima smo suo~eni. Kreiralismo kompliciranu superautocestu informacija za vrlobrza putovanja, bez obu~enih voza~a ili bez obuke kakoda koriste cestovnu mapu.

POSTOJI LI RJE[ENJE?

Suo~eni sa skoro eksponencijalno rastu}omkoli~inom podataka koji nas obasipaju sa svih strana usve brèm ritmu, te nakon mra~nih predvi|anja ikomentara, moramo se zapitati postoji li uop}erje{enje, i kakvo?

Paradoks jest, tvrdi R. S. Wurman da je neznanje jedinostanje u kojem ~ovjek moè u~iti, ali ve}ina ljudi ne èlipriznati da ne zna.

Morate priznati da ne znate i da ne moète sve pratiti, tezaboraviti na suludu trku za masama golih podataka koji

}e vas odràti u tijeku. Umjesto toga, trebate svojevrijeme, energiju i mentalne sposobnosti posvetiti in-terakciji i kriti~kom propitivanju koje pretvara podatke uinformacije, a informacije sintetizira u primjenjivoznanje.

Nemogu}e je znati sve. Samo zato {to imate iskaznicuknji`nice ne zna~i da morate pro~itati svaku knjigu u njoj,kaè J. C. Dvorak, jedan od teoreti~ara informacijskogzagu{enja. Nau~ite se biti svoj najbolji filter i ograni~itesvoju potragu za podacima koji su od najve}e va`nosti zava{ intimni i profesionalni ìvot, a eliminirajte sve ostalo.Nau~ite se tomu {to prije i budite nemilosrdni prema in-formacijskom zaga|enju i njegovim proizvo|a~ima, jersu oni nemilosrdni prema vama - oni èle va{u pozor-nost, va{ ìvot, a u kona~nici i va{e zdravlje.

Ograni~ite potragu za podacima. Minimum na temeljukojega je mogu}e obaviti analizu i sintezu, te donijetiodluke je dovoljan.

Istodobno traìte informacije sa {irokim razmi{ljanjem iprocjenjujte ih s usredoto~enim fokusom. Ne dopustiteda vam pojedina~no stablo zakrije pogled na {umu, iobrnuto.

PROBLEMI NE]E NESTATI AKO SEPOKRIJEMO PREKO GLAVE

Usavr{avajte se cijeli ìvot i prihvatite to kao normalnostanje. Svi trebaju vi{e edukaciju nego informaciju, kaèD. Schenk, fenomenolog informacija, jer je upravoedukacija stvar od koje se ne moèmo preopteretiti. [to jeima vi{e, to bolje. îtajte brè, pronalazite podatke djelot-vornije, budite kreativniji, komunicirajte.

Premda ozbiljan, problem informacijske tjeskobe izagu{enja moè biti permanentno prevladan koriste}iovih nekoliko naizgled jednostavnih naputaka.

Informacijska tehnologija je stvorila plimni val promjenai probleme novog doba koji ne}e nestati ako sepokrijemo preko glave. Za nepripremljene }e postati jo{gore.

Ali kao {to je ovdje ve} nagla{eno, rje{enja ipak postoje.

Gordan Bakovi}

KEMIJSKATOKSI^NOSTOSIROMA[ENOGURANIJAGENERALNI direktor Me|unarodne agnecije zaatomsku energiju (IAEA) Mohamed EIBaradei iizvr{ni direktor Programa za okoli{ Ujedinjenihnaroda (UNEP) dogovorili su se da }e razmo-triti mogu}nost za slanje istraìva~kih misija uBosnu i Hercegovinu, Saveznu Republiku Jugo-slaviju i Irak, gdje je osiroma{eni uranijkori{ten za vrijeme vojnih sukoba. Te dvijeorganizacije }e koordinirati svoje akcije saSvjetskom zdravstvenom organizacijom(WHO), koja je nedavno odlu~ila poslati ekipuza prou~avanje zdravstvenih posljedicakori{tenja osiroma{enog uranija u Irak, kao i sdrugim odgovaraju}im organizacijama u okviruUjedinjenih naroda.

IAEA razmatra mogu}nost odràvanja te~aja zaunapje|enje znanja i vje{tine stru~nog osobljaiz ugroènih zemalja. Glavni naglasak bio bina mjernim metodama i procjeni rizika od osi-roma{enog uranija i drugog zra~enja.

Slanje istraìva~kih misija u Bosnu i Herce-govinu, Savezu Republiku Jugoslaviju i Irakbilo bi nastavak pro{logodi{nje misije, kad jeUNEP vodio ekipu za procjenu utjecaja osi-roma{enog uranija na Kosovu. UNEP }epri~ekati rezultate te misije, koji }e biti ob-javljeni u izvje{taju u oùjku, prije nego seangaìra na novim procjenama na terenu.

Stru~njaci IAEA su, tako|er, sudjelovali u misijina Kosovu u studenom 2000. godine, priprocjeni utjecaja kori{tenja streljiva s osi-roma{enim uranijem.

Osiroma{eni uranij je slabo radioaktivan (pri-bli`no 40 posto od prirodnog uranija), a ke-mijski i fizikalno se pona{a jednako kao iprirodni uranij. Kemijska toksi~nost ima glavniutjecaj na ljudsko zdravlje. Ipak je va`no po-zorno procijeniti utjecaj osiroma{enog uranijau posebnim uvjetima u kojima je bio kori{ten,odnosno odrediti je li bio udahnut ili pro-bavljen, ili su dijelovi (streljiva) do{li u bliskidodir s pojedincima.

Zbog toga je nu`no, prije nego kona~nizaklju~ak bude donesen, obaviti iscrpan pre-gled podru~ja na kojima je kori{ten osi-roma{eni uranij i ljudi koji su do{li u dodir sbilo kojim oblikom osiroma{enog uranija. Ume|uvremenu, UNEP preporu~uje da seprovedu preventivne mjere, a ovisno o rezul-tatima pregleda, moè se predloìti poduzi-manje daljnjih mjera.

IAEA }e u okviru svojih statutarnih obveza i natemelju me|unarodno prihva}enih standardaza radiolo{ku sigurnost, nastaviti suradnju sdrugim organizacijama, posebno s WHO, UNEPi NATO, s ciljem provo|enja temeljiteprocjene. Isustvo ste~eno na tim procjenamamo}i }e se koristiti u sli~nim studijama koje bimogle biti provedene na Balkanu ili u Zaljevu.

Prevela: Nevenka NovoselIzvor: IAEA Press Releases 1&3/2001

posljedice


OSNOVNO ZA UPRAVLJANJEINFORMACIJAMA I NJIHOVOSMISLENO KORI[TENJE JERAZUMJETI ODNOS IZME\UPODATAKA, INFORMACIJE I ZNANJA:PODACI SU SIROVE INJENICE,INFORMACIJE SU INJENICEORGANIZIRANE U SMISLENUCJELINU, A ZNANJE JE SHVA]ENA IUPOTRIJEBLJENA INFORMACIJA. IDOK JE U SUVREMENOM SVJETUSVE VI[E PODATAKA, SVE JE MANJEMOGU]NOSTI KOD PROSJE^NOGKORISNIKA DA TO GOLEMO OBILJETRANSFORMIRA U KVALITETAN IUPOTREBLJIV KORPUS ZNANJA

ISTRA@IVA^KE EKIPE NATERENU

BO@IDAR STEFANINI(1913. - 1991.)PROF. dr. Boìdar Stefanini se rodio u Splitu 18.listopada 1913. u ~inovni~koj obitelji, koja nakonPrvog svjetskog rata seli u Zagreb. Ovdje je ma-turirao na II realnoj gimnaziji 1931. godine, teupisao Elektrotehni~ki odsjek Tehni~kog fakul-teta. Diplomirao je 1937. godine te se nakonodsluènog vojnog roka zaposlio kaokonstruktor-projektant u privatnom poduze}u ing.Rihtmana. Tijekom gimnazijskog i fakultetskogstudija intenzivno se bavio {portom - atletikom,plivanjem i klizanjem, a najvi{e jednim novim,tek nastaju}im {portom-ko{arkom. Malo jepoznato da je on preveo s engleskog na hrvatskijezik prva pravila igre, a jo{ manje da je bio igra~prve dràvne reprezentacije tada{nje kraljevineJugoslavije. Jednako kao u {portu, bio jeuspje{an u studiju i struci, prate}i sve najnovijespoznaje. Bilo je vrlo va`no {to je znao vi{e stra-nih jezika, njima se sluìo i pratio najva`nijestru~ne ~asopise iz elektrotehnike.

Godine 1940. zapo{ljava se u Banovinskom elek-trotehni~kom poduze}u (BEP) u Zagrebu kao {efodjela za projektiranje i izgradnju transformator-skih stanica. B. Stefanini, osniva taj odjel i sudje-luje u prvim podru~nim elektrifikacijama uHrvatskoj. Ovo mjesto zadràva i u Dràvnomelektri~kom poduze}u Hrvatske (DEP-u) sve do1945. godine. Poslije rata premje{ten je u Gene-ralnu direkciju savezne elektroprivrede u Zagrebukao referent za elektri~nu mreù. Kada je ta direk-cija uga{ena 1947. preseljen je, kao i brojnidrugi hrvatski elektroprivredni kadrovi - u Beo-grad u Ministarstvo elektroprivrede FNRJ.Postavljen je za na~elnika Odjela za plan kapi-talne izgradnje, kojem je zapravo bila du`nostizgradnja visokonaponske mreè 110 kV. Od1948. do 1950. radi u Saveznom projektanskombirou za rasklopna postrojenja i dalekovode uBeogradu. Bio je jedno vrijeme i direktor tog bi-roa. Iz tog biroa }e nastati ~itav niz poduze}a,me|u kojima i Elektroprojekt u Zagrebu.

Stefanini se silno èlio vratiti iz Beograda u Za-greb, te je 1950. nakon {to je izabran za docentana Tehni~kom fakultetu u Zagrebu, ostavio i ve}upla}u i direktorski poloàj. Njegov cilj je dokto-rirati, {to je u~inio 29. svibnja 1954. godine stemom: "Kru`ni dijagrami elektri~nih prijenosnihsistema". U komisiji su bili profesori Blanu{a,Dolenc i Raki} (iz Beograda). Oni su naglasili daje to prva disertacija u nas koja se bavi pitanjimaprijenosa elektri~ne energije visokim naponom.Jednako tako to je bila tek ~etvrta obrana doktor-ske disertacije od postojanja Elektrotehni~kog

odjela Tehni~kog fakulteta u Zagrebu. PrijeStefaninija to su u~inili Danilo Blanu{a (1943.),Boris Prikril (1946.) i Mirko Soukup (1953.) agodinu dana nakon Stefaninija doktorirat }e jo{dva velikana hrvatske elektrotehnike - Tomo Bo-sanac i Hrvoje Poàr. Odmah nakon doktoriranjaje izabran za izvanrednog profesora, a pet godinakasnije 1959. izabran je za redovitog profesoratada ve} Elektrotehni~kog fakulteta Sveu~ili{ta uZagrebu (ETF-a).

Zanimljiva je pojedinost da je B. Stefanini punedvadeset i ~etiri godine - od 1952. do 1976. -neprekidno bio predstojnik Zavoda za visoki na-pon. Bio je i dekan ETF-a 1958/59, te iniciraoizgradnju nove zgrade fakulteta (1960.-1965.) uUnskoj ulici. O~ito da je njegovo iskustvo dosti-glo vrhunac kada je izgradio zgradu Sveu~ili{nogra~unskog centra (SRCE) 1971.-1979. Ovomcentru bio je i direktor u pionirskim danima infor-matizacije sveu~ili{ne nastave, koja je premaStefaninijevoj inicijativi zapo~ela na ETF-u.Kasnije }e iz toga, nakon njegove smrti, nastati iposebni studij ra~unalstva, te }e ETF postati Fa-kultet za elektrotehniku i ra~unarstvo (FER). Ste-fanini je umirovljen 1984. kada je navr{io 71.godinu.

Razdoblje od 1950. godine, razdoblje je njegovihnajplodnijih godina. Stefanini je predavao nizpredmeta: Prijenos elektri~ne energije, Tehnikavisokog napona, Stabilnost prijenosa elektri~neenergije, Nadzemni vodovi, a na poslijediplom-skoj nastavi Analizu elektri~nih mreà, Sintezaelektri~nih mreà i Nadzemni vodovi - izabranapoglavlja. Za ve}inu tih predmeta napisao jeopse`ne skripte, koje naàlost nikada nisu tis-kane kao knjige. Ipak, uz svoje suradnike bio jeautor knjige "Matri~ne metode u analizi elek-tri~nih mreà". Napisao je vi{e od 150 stru~nih iznanstvenih radova, a onda kada je bilonajpotrebnije preveo je jednu od kapitalnih svjet-skih knjiga s podru~ja prijenosa elektri~ne ener-gije: Woodruff, Principi prijenosa elektri~neenergije, (od 268 stranica) koju je izdala [kolskaknjiga 1954. u Zagrebu. Glavni interes njegovarada bile su elektri~ne prijenosne mreè - nji-hovo planiranje, izgradnja i pogon.

Od dolaska u Zagreb, Stefanini aktivno sura|uje selektroprivrednim organizacijama u Hrvatskoj, akasnije s Institutom za elektroprivredu. Radi ianalizira sve pojave vezane za razvoj prijenosnogsustava. Vrhunac je bilo povezivanje zapadnogsustava sa sredi{njim putem voda Jablanica-Jajce-Zagreb, te kasnije povezivanje s isto~nim

dijelom sustava. Kod toga Stefanini nije bjeàood terenskog rada, od pokusa i mjerenja na, kakoje volio kazati, "ìvoj mreì". Ono najvrednije sunjegovi zapisi i kasnije analize mjerenja.

Posebno podru~je njegova zanimanja su bilaelektroni~ka ra~unala koja su tek postajalapoznatima. On je vrlo brzo shvatio zna~aj tih stro-jeva u kompliciranim prora~unima elektroener-getskih sustava. Sudjelovao je u nabavi iinstaliranju prvog ra~unala u Zagrebu i HrvatskojZUSE Z-23 (jo{ na elektronkama), za kojeg jena~inio i prve programe. Znaju}i da je vrlo va`noodu{eviti mlade za ta ra~unala, on je vodio prveseminare za obuku. Autor ovog napisa bio je je-dan od sudionika i pamti svoje i profesorovoodu{evljenje kada je napravljen program zara~unanje tablice mnoènja 1x1 do 10x10.Zaslugom Stefaninija ETF je dobio prvi IBM1130, tada vrlo zna~ajno ra~unalo. Zato je Ste-fanini napisao i tri knjige iz programiranja u pro-gramskom jeziku FORTRAN V, bez kojeg se nijemoglo programirati. Kasnije }e taj rad Stefaninijaodvesti do osnutka SRCA, nabave ra~unala IBM360 i tako do kompletne informatizacijeSveu~ili{ta u Zagrebu. Nije potrebno niti spomi-njati da je on uveo i prvu nastavu o elektroni~kimra~unalima 1967/68. godine.

Za svoj rad prof. Stefanini je dobio brojnapriznanja, pohvale i nagrade. Dobio je 1961. go-dine Orden rada sa zlatnim vijencem, nagradu"Nikola Tesla" 1972. i nagradu "Josip Lon~ar"1975. B. Stefanini je bio skroman ~ovjek, vrlosrda~an u komunikaciji i omiljen me|u studen-tima. Znao je mudro odu{eviti studente za pred-mete koje je predavao. Bio je vrlo aktivan ~lanniza strukovnih dru{tava: EDZ, CIGRÉ, IEC, a izna~ajan sudionik niza savjetovanja i simpozija.Mnogi niti ne znaju da je bio talentiran pjesnik.Umro je u Zagrebu 2. oùjka 1991. godine.

Priredio: Josip Moser

znate li tko je bio...


POSREDNIM putem dospjela je do mene stranicava{eg lista u kojoj pi{e Josip Moser o mom ocuakademiku Hrvoju Poàru. Zahvaljujem Vama iautoru na zanimljivom i iscrpnom napisu.

Naàlost, potkrale su se neke sitnije pogre{ke, aneke sitnice i manjkaju, pa Vas molim da to is-pravite u jednom od idu}ih brojeva lista. Istineradi.

Zna~i. Neto~no je navedeno kako je otac H.Poàra bio ~inovnik, kao i razlog njegovog{kolovanja u raznim gradovima. Djed Pa{ko,ro|en u Potkonju, hrvatskom selu pokraj Knina,bio je trgovac u Kninu. Njegov sin Petar, otac H.Poàra, zavr{io je Visoku komercijalnu {kolu uBe~u, te se u mati~nim knjigama vodio kao"trgovac i veleposjednik". Uz ostalo, jedan je odutemeljitelja Kninskog starinarskog dru{tva, izkojega je potekao i dana{nji splitski Muzej sta-rohrvatskih arheolo{kih spomenika.

O njegovoj smrti 1991. u Ljetopisu Samostana sv.Ante u Kninu 1904.-1963. (str. 85-86) pi{e: "2.sije~nja. U Ti{kovcu je ubijen kninski trgovac Pe-tar Poàr. Ovaj gospodin jutros po|e u Strmicu...On je po{ao s razlogom da povrati ku}i jedincasina ugledne obitelji Marice Tomica i drugog Antu[karicu, koji su mu bili dragi i jer su u upraviHrvatske ~itaonice. Po njemu je Tomi}ka poslala iklobuk Mi}in, da ga zamine s vojni~kom kapom.Suvi{e, kaù da je ponio novaca i za ostalemladi}e...

Nego, ovaj je gospodin jako zlo bio vi|en od ne-kih Srba u Kninu i okolici, toboè da je bio kao injegov pok. otac Pa{ko {pijun austrijski, da bidenuncirao neke gra|ane i bio uzrok smaknu}upok. Onisima Popovi}a. U tu krivnju su po {to-god stavljali i sinu mu Petru, prem uob}e sekaè, da na to nemadu ni dokaza ni prava. Ele, g.Petru je bilo odavno prije~eno s te strane.Do{av{i u Strmicu iza{a im je na hitac. Biokrivljen kod srbskog komandanta od gardista,da je {pijun talijanski. Komandant je odmah in-tervenira i po nikim Milanovi}u, bosanskomoru`niku - ali ne onda u slu`bi - rodom izVrhpolja, kaù fanati~nom Srbinu - posla u Drvar.Op}i je glas, da ga Milanovi} pridade gardi, ta daga garda{i ubi{e iz pu{ke u Ti{kovcu. Za tim jeba~en u potok. Poslin izba~en iz vode ili izva|en,da bude oguljen i da mu robu skinu, ostavlje jena kraju. Zviri su ga obno} svega iznakazila. Kadje poslin i{li po nj jedan Strni~anin, niti pod vi-soku pla}u ne htide dati ruku za nj. Toliko su gamrzili. Bi pokopan u Vrhpolju na 8. I., sau~e{}eveliko gra|ana mu je bilo, a sa strane Srba bili sug. Jovi}, Beri}, Sladi} i Krstanovi}...".

Kasnije je pokopan na kninskom groblju, a zavrijeme Drugog svjetskog rata kninski ~etnici sumu sru{ili - nadgrobni spomenik.

Ovaj malo dulji citat je bio nuàn, kako bi se ob-jasnilo za{to kao mlad Hrvoje, po èlji njegovemajke Jelke, polazi {kole - daleko od Knina, a ni-kako ne zato {to mu se "otac selio".

O poku{aju da ga se optuì za "sabotaù" uBorovu mogao bi se napistai cijeli roman, nonajva`nije je da je sa~uvao ìvu glavu, jer su nekinjegovi suradnici platili ìvotom tu namje{taljkuvlasti.

Usput valja, ina~e dobrom napisu, dodati kako H.Poàr nije pripadao nikada nijednoj stranci, da jeu Kraljevini Jugoslaviji glasovao za opoziciju, aposlije 1945. redovito je izlazio na izbore, onakvekakvi su onda bili. Jedini "polupoliti~ki"anga`man bio je u zagreba~kom SSRNH, kada jekao potpredsjednik-vanpartijac Gradske konfere-ncije (predsjednik Drago Boì}) negdje 1969. i1970. bio na ~elu Odbora za izgradnju {kola ivrti}a, iz sredstava mjesnog samodoprinosa. Utomu je svojom radino{}u, uporno{}u i nadasvematemati~kom logikom puno u~inio za najboljemogu}e ulaganje prikupljenih sredstava"sva|aju}i" se s gra|evinarima, s kojima je imaoiskustva jo{ prigodom izgradnje Fakulteta, u~emu je sudjelovao kao dekan.

Na samom kraju napisa dvije su neto~nosti kojevalja ispraviti: nije bio strastveni pu{a~, ve} jecigaretu gotovo "pu}kao" kao lulu, pa je ipakumro od raka plu}a. I, to~an datum smrti je 30.lipnja 1991.

Vjerujem da }e vas zanimati ovi ispravci kao i~itatelje HEP Vjesnika, pa ostajem zahvalan uzsrda~an pozdrav.

Petar Poàr

reagiranje


ZA[TO JE HRVOJE PO@AR I[AO U [KOLE DALEKO OD KNINA

PREDSJEDNIKU UPRAVEHEP-APREMDA ~ovjeka obi~no ne razveseljavaju ra~uni jav-nih poduze}a, to vi{e {to o njima ne razmi{lja prigo-dom kori{tenja usluga, ra~un primljen od HEP d.d.donio mi je malo vedrine u ovom svakodnevnom "po-tro{a~kom sivilu."

Nije me oraspoloìo ra~un, ve} prilog uz njega. Va{epismo, prospekt, kojim se obra}ate nama potro{a~imai rekao bih poruka i odgovor cjelokupnoj hrvatskoj jav-nosti o temi cijene, obra~una, kako obra~unati, je line{to krivo obra~unato, kako se uop}e obra~unava,doìvio sam kao iznimno kulturolo{ki na~in kako setreba i moè komunicirati s korisnicima svojih usluga,od kojih se uostalom i ìvi.

Nadam se da ga je i velik broj onih kojima je namije-njen doìvjeo kao i ja.

Ispri~avam Vam se na potro{enom vremenu koje Vamje oduzelo ~itanje ovog mog pisamca, ali nisam mogao"odoljeti", a da Vam se ne obratim, uz iskrenu nadu da}e i drugi u ovoj zemlji, jedanput shvatiti da nas put uEuropu o kojem ~ujemo svakodnevna zaklinjanja usvim medijima i na svakom koraku vodi, izme|u osta-log, i kroz kulturolo{ku komunikaciju po kojoj smonaàlost skoro u srednjem vijeku.

Kako osobno tako i poslovno.

P. S.

To ne zna~i da me cijena elektri~ne energije, u kontek-stu privre|ivanja, odu{evljava.

Kruno Saboli},novinar-urednikDrugog Programa Radio Zagreba

PREZENTACIJA IZRAELSKE TVRTKE RAD

PREDSTAVLJENI NOVI PROIZVODI

• POVODOM obiljeàvanja deset godina rada tvrtke IKI d.o.o. i pet godina njene suradnje s izraelskom tvrtkom RADData Communications odràna je 13. velja~e 2001. godine u Zagrebu konferencija za novinare pod nazivom RAD preCEBIT 2001 press tour. Tvrtku RAD predstavio je Ilan Seidner, direktor marketin{kih komunikacija, najaviv{i noveproizvode koji }e biti predstavljeni na predstoje}em ovogodi{njem CEBIT-u, kao {to su: IAD (VoDSL) - Voice overDigital Subscriber Line, ATM (ACE-2001) - Asynchronous Transfer Mode, 2G-3G cellular transport - rje{enja, te Ip-mux serija - unaprje|enja. Predsjednik uprave ISKON Interneta d.d. Damir Sabol iznio je ovom prigodom pozitivnaiskustva u dosada{njoj suradnji s tvrtkom RAD Ltd i IKI d.o.o.

T. Jalu{i}

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Streli~arstvo, travokosilica, akna, Srijem, Z, rasno, drati se, alosija,~oja, ~im, re{t, Vajs, k{, A. A. D.,Ebi Nor, atentator, Ne, sekt, nadohvat,l, bon, politre, Adenauer, tran, Berend, O(to) P(estner), Loi, Uralsk,Meri, o, NSU, P(etar) V(e~ek), O. I., osi, sjajan, Tamara.

ZLOPORABA DROGA

EUROPA - GLAVNO SVJETSKO TR@I[TE HEROINAU OVOM broju nastavljamo s popisom droga,razvrstanim prema statistici Me|unarodnog vije}aza kontrolu droga.

Opijum i njegovi derivati - opijum je osu{enimlije~ni sok koji se dobiva zarezivanjem nezrelihplodova bijelog (opijumskog) maka. Masa tog pro-izvoda, zna~i u prirodnoj strukturi, sadràva ~akdvadeset i pet razli~itih alkaloida i sluì za proiz-vodnju morfina, heroina, kodeina, papaverina, ben-zodiazepina, narceina. To su sve narkotici izopijumske skupine droga.

Ve} iz svjedo~enja spomenika sumerske, asirske ikretske kulture moè se zaklju~iti da se opijum ra-bio u pradavnim vremenima, kao {to se uostalomrabi i danas. Opijum se naj~e{}e koristio, a u tome idanas nema razlike, za nemedicinske svrhe, pu{e-njem (Daleki istok) ili uzimanjem za jelo u nekimzemljama (Indija, Iran i Turska). Za medicinskenamjene, s obzirom na to da opijum spada unajstarije lijekove, rabljen je kao analgetik i sred-stvo za uspavljivanje. Njegovi alkaloidi, me|utim,sadrè vi{e opijuma nego plodovi maka iz kojeg seizvode, zbog ~ega se i uzima kao droga (morfini-zam). Procjenjuje se da se ukupno godi{nje proiz-vodi pribli`no 800 tona opijuma za medicinskesvrhe, a prema nekim procjenama ilegalno se proiz-vodi jo{ 1200 tona za potrebe korisnika droge ucijelom svijetu.

HEROIN-bijeli prah smrti, ili diacetilmorfin proiz-vodi se acetiliranjem morfina, pri ~emu kao os-novno tvorivo sluì opijum. U svojoj je prvotnojmodifikaciji kao hidroklorid sluìo za medicinskeuporabe, ali je ~estim uzimanjem dovodio dokroni~nog trovanja i te{ke narkomanije, te mu jeuporaba u medicini zabranjena, s obzirom na to daheroin ja~e djeluje i otrovniji je od morfina.

Smrtnost kod ove droge vrlo je visoka, a lije~enje jete{ko i ~esto neuspje{no. Stru~njaci za lije~enje ipatronaù izjavljuju da ve}ina po~etnika u urbanimsredinama SAD-a i Europe uzima upravo heroin kaoprvo nenadoknadivo sredstvo, ~ime se poti~e nje-gova ponuda. Heroin je najtraènija smrtonosnaroba u podzemnoj Europi. Crne kriminalisti~kekronike nedvojbeno potvr|uju da Europa i daljeostaje glavnim svjetskim trì{tem heroina, najve}imdijelom potje~e iz jugozapadne Azije (Afganistana iPakistana), a manjim dijelom iz jugoisto~ne Azije(Laosa i Tajlanda). Uhodani balkanski putomogu}ava prijenos heroina preko Turske. Prvi ko-rak ide sjeverno od Turske kroz Bugarsku, Ru-munjsku i Ma|arsku, odakle se opskrbljuju trì{ta uzapadnoj i sjevernoj Europi, kao i novostvorena po-tro{a~ka baza u isto~noj Europi. Ju`ni odvojak bal-kanskog puta polazi od Turske kroz Gr~ku i prekoJadranskog mora seè do redistribucije u Italiji.Osamostaljenjem Rusije od sredi{njih azijskih re-

publika (Kazahstana, Kirgistana, Turkmenistana,Uzbekistana i Tadìkistana) otvara se novi koridor, ito izravno od Pakistana i Afganistana, kroz sredi{njuAziju, do isto~ne i zapadne Europe. Ve} se danasprosu|uje da vi{e od deset posto prometa droge nabalkanskom putu potje~e iz nove trase krozsredi{nju Aziju. Pritom treba imati na umu podatkekoji kaù da sredi{nja Azija postaje sve zna~ajnijimproizvo|a~em opijuma, {to nagovje{tava proiz-vodnju heroina, a samim tim i koli~insko pove}anjeponude.

Prolazni put kroz Rusiju i isto~nu Europu daje cje-lokupnoj regiji zna~ajku preporu~ljive tranzitnepozicije za prijevoz heroina i izravnih po{iljki odpolazi{ta do odredi{ta. Uspostavljanje zra~nogprometa sa svim zemljama svijeta, uz ograni~eni

carinski nadzor, daje mogu}nost me|unarodnimskupinama specijaliziranim za prometovanje dro-gama da bez rizika opskrbljuju i veze u Europi.

Ostala narkoti~ka sredstva koja se nalaze u prometusu LSD (lisergi~na kiselina i njezini derivati STP,DIMETILTRIPTAMIN), FENCIKLIDIN, tzv. droge"sre}e" koje izazivaju psihodeli~ke u~inke (iluzije,halucinacije), te skupine entaktogena: MDMA iliecstasy ("Adam") i njemu bliska "droga" MDA("Eva"), sinteti~ke droge ~iji psihotropni u~inak imaosobine psihostimulansa i halucinogena.

Prirodne droge, tzv. halucinogeni (pejotl, gljivePSYLOCIBE MEXICANA, ololinqui) koji su seupotrebljavali za izazivanje halucinacija i stvaranjeiluzija, prethodile su umjetnim ili sinteti~kim dro-gama. Za razliku od njih, sinteti~ke psihotropnedroge po u~incima {to ih psihi~ki i fizi~ki izazivaju sukudikamo ve}a zdravstvena i ìvotna pogibelj od pri-rodnih halucinogena (psihoaktivnih tvari). Tijekomproteklog desetlje}a, proizvodnja tih droga osjetnose pove}ala, ali se suàvaju mogu}nosti otkrivanjatih droga i dolaènja do to~nih informacija, tim vi{e{to se proizvode nove tvari ili se kombiniraju s ve}postoje}ima, ~ime psihotropne tvari ugroàvajuprevlast prirodnih droga na crnom trì{tu.

Zbog oskudnih informacija o trgovini psihotro-pnim tvarima te{ko je prosuditi o stanju proiz-

vodnje, a time se umanjuje i pouzdanostpredvi|anja njihove budu}e potra`nje. Unato~tomu, neke policijske statistike i evidencije govoreo rastu}oj manufakturi i izradi u isto~noj Europi,popra}enoj privatizacijom kemijskih tvornica i re-duciranjem dràvnog nadzora na podru~ju proiz-vodnje droga. Ekonomsko dislociranjeproizvo|a~kih resursa iz podru~ja dràve u privatnisektor doprinosi nezakonitoj proizvodnji droga kaounosnom izvoru dobiti.

Uz opisane, nepobitno je da su Velika Britanija,Nizozemska i neke druge nordijske zemlje najve}iproizvo|a~i psihotropnih tvari u Europi. Prema ne-kim najavama i spekulacijama, nema razloga zazabrinutost i komercijalnu neizvjesnost, jer psiho-tropne tvari nadokna|uju prirodne droge, koje su

neusporedivo vi{e pod nadzorom i policijskimpove}alom. Velika je mogu}nost da nove supstan-cije ili kombinacija postoje}ih budu neprijepornisupstitut prirodnih droga.

"Ecstasy" je amfetaminski derivat N, alfa-dimetil-1,3-benzodioksol-5-etanamin ili 3,4-metilendioksimetamfetamin (kratica MDMA).MDMA je najpoznatiji od 3,4-metilendioksiamfetamina (osim naziva "ecstasy"rabi se i naziv "Adam"). Prema nekim autorima,~ine zasebnu skupinu sredstava ovisnosti tzv. en-taktogena. Prema neurokemijskim psihotropnimu~incima MDMA, njemu bliska "droga" MDA(3,4-metilendioksiamfetamin, "Eva"), i nekedruge, manje istraène tvari (poznate pod krati-cama MDE, MBDB, PMMA, MDA 1), imajuobilje`ja i psihostimulansa (amfetamin i dr.) i ha-lucinogena (LSD, fenciklidin, mesakalin, parame-toksiamfetamin itd.), {to pogoduje sve ra{irenijojzloupotrebi povezanoj sa subkulturnim pokretom"Rave", koja tijekom posljednjih 15 godina sveu~estalija, a pristuna je i u nas. Primjera radi,treba spomenuti da je 1987. od 369 studenatasveu~ili{ta Standford u SAD-u u 39 posto ispi-tanika barem jedanput probalo "ecstasy".

Priprema: Ante-Ton}i Despot,dr. medicine

narkomanija


PROLAZNI PUT KROZ RUSIJU I ISTO^NU EUROPUDAJE CJELOKUPNOJ REGIJI ZNAÂJKUPREPORU^LJIVOG TRANZITNOG POLO@AJA ZAPRIJEVOZ HEROINA, A USPOSTAVLJANJEMZRA^NOG PROMETA SA SVIM ZEMLJAMA SVIJETA,UZ OGRANIÊNI CARINSKI NADZOR, OTVORENAJE MOGU]NOST ZA OPSKRBU PUNKTOVA UEUROPI BEZ RIZIKA

TRAGOM SUDBINE DAMIRA @DERI]A, ZAPOSLENIKAPOGONA PLOÊ

ÛVAJTE SEBE I DRUGE!PUNO je reporterskih godina za nama, punostranica ispisanih pri~a o radu, ugodnih oku i uhu iuvijek motiviranih na{om èljom da zabiljeìmo ra-dost zbog uspjehom okrunjenog posla, ali i nadomda }e taj uspjeh biti motivacija nekom drugome datakva radna na~ela primijeni u svojoj sredini. Zbogtoga smo se ~esto puta na{li na udaru onih za-poslenika koji misle kako u ovoj na{oj tvrtki ima itamno nijansiranih doga|aja i koji bi tako|er trebali

biti dio na{ih zapisa. Jer, posao je nerazdvojivi diona{ih ìvota, a svaki od ìvota ima svoju pri~u. Evojedne pri~e koju je ispisao HEP. Mladi je ~ovjek, jo{monter-pripravnik, pri demontaì dalekovodaprovjerio stup, (izgledao je zdravo, ), stavio penja-lice, privezao se i uspeo. Ali ovaj je A-stup ispodrazine tla, otprilike dva i pol metra, ve} bio istrulio.I, pao je, sre}om stup je ostao s donje strane. Mladije radnik pad ublaìo rukama. Obje su pretrpjeleprijelome-desna nadlaktica uz o{te}ene sve ìvce,a lijeva specifi~an prijelom lakta. Prvi operativnizahvat u splitskoj bolnici trajao je trinaest sati. Us-lijedilo je jo{ pet operacija i one ~etiri u Ljubljaniuspjele su sastaviti taj lakat. Mladi}, imenomDamir @deri}, zaposlen u Pogonu Plo~e, proveo jena lije~enju {est, a na sveukupnom rehabilita-cijskom bolovanju 18 mjeseci. Ovaj se nemilidoga|aj zbio prije deset godina. Damir se u tvrtkuvratio na blagajni~ke poslove. Uobi~ajenim postup-kom pri radnoj nesre}i (zapisnik, izjave) dobio jesimboli~nu od{tetu osiguranja. Na savjet kolega,poku{ava razgovarati s ~elnim ljudima Pogona iDP-a zbog mogu}e naknade {tete, ali ga oni ne~uju. Sada je Damir povrije|en na onaj druk~iji,dublji na~in. Stoga ovaj 55 postotni invalid pokre}e

sudski spor i dobija ga u dijelu nematerijalne {tete(15.000 DEM), zna~i, za pretrpljenu bol, strah isli~no.

• Radio sam savjesno i vrijedno, a nitko da samnom rije~ progovori. Ima{ dojam da bi najboljebilo da sam ostao mrtav. A, nisam bahat ~ovjek, ni-sam gramzljiv i ne mislim da je novac najva`niji uìvotu, ali te vrije|a i ljuti takav odnos. Nitko nije ra-zumio kako se osje}am zakinut jer vi{e ne radim po-

sao montera koji volim, ne mogu vi{e napredovatikao de~ki, imati pla}u kao de~ki. Nisam tuìo zaodgovornost neposredne rukovoditelje, mo`da bitada splet okolnosti bio druk~iji. I dalje poku{avarije{iti pitanje naknade {tete dogovorno, pisanimprijedlozima, traì razgovor, ali opet odgovoranema. Razo~aranje i di{pet tjeraju ga na tu`bu zamaterijalnu {tetu. Sud, prije dva mjeseca,presu|uje u njegovu korist. êlni ljudi su se ume|uvremenu promijenili i on im zahvaljuje na ra-zumijevanju i razgovoru.

• Kolege su rekli da se sada mogu osje}ati utje{en izadovoljan, ali ja mislim da }e ogor~enje ostati umeni ~itav ìvot. Zato savjetujem kolegama da se~uvaju i dobro otvore o~i, jer svi }e ih zaboravitikada se ne{to dogodi. Tu`no je i ru`no, ali tako je tou ìvotu. Bilo bi razumljivo da se ovo rije{ilo razgo-vorom, a ne da se treba sporiti s vlastitom tvrtkomdeset godina. Sa stajali{ta humanosti i dostojan-stva, istinski me boli, kao ~ovjeka me boli, da minitko nije uputio ljudsku rije~. A, HEP, kojeg tolikovolimo, nije ispisao samo desetogodi{nju ìvotnupri~u. Ispisao je jednu ljudsku sudbinu.

Vero~ka Garber

ìvot i rad


IZ ELEKTRE VINKOVCI

DAROVANA KRV ZAPOMO] LJUDIMA

VRLO uspje{na akcija darivanja krvi provedena je krajemsije~nja, u prostorijama vinkova~ke Elektre. Prikupljeno je36 bo~ica krvi, ~ime su zaposlenici Elektre jo{ jedanputdobrim djelom izrazili svoju humanost, pokazali da im jestalo do ljudi i njihova zdravlja.

Uz akciju odràna je i sve~anost uru~enja priznanja vi{es-trukim darovateljima krvi. U nazo~nosti voditeljice Odjelatransfuzije Op}e bolnice Vinkovci dr. Marije Bekavac,tajnika Gradskog dru{tva Crvenog krià Vinkovci ZvonkaDoma}inovi}a i voditelja zdravstvenih djelatnosti IvanaKova~evi}a, priznanja vi{estrukim darovateljima krviuru~io je mr. sci. dr. Draèn [vagelj, predsjednik Grad-skog dru{tva Crvenog krià Vinkovci.

Zahvalnice i zna~ke za deset puta darovnu krv dobili su:Vinko Adàga, Dinko Bosan~i}, Darko â~i}, Jureâpalija, Zvonimir Edelinski, Darko Ivan~i}, Hrvoje Josi},Josip Krezo, Zoran Matak, Marija Matijevi}, MartinMi{kovi}, Darko Radilj, @eljko Rap~an, Igor Regu{i},Marko Ron~evi}, Zoran Sever, Dario Stubi~an, VladimirSudarevi}, Blago [iri}, Vlado [lopar i ZvonimirToma{evi}.

Priznanja za dvadeset darivanja krvi dobili su: Josip Be-nakovi}, Ivan \urin, Stjepan Klinec, Josip Lu~i} i ZlatkoPasari}, a za trideset darivanja krvi Vojislav Popovi}.

Vesna Prgomet-Sabo

~ovjek ~ovjeku

U uspje{noj akciji darivanja krvi s po~etka ove godine,u Elektri Vinkovci prikupljeno je 36 bo~ica krvi

PRIJE DESETGODINA, PRINEZGODI NA RADU,D. @DERI] JEOZLIJE\EN I 55POSTOTNI JEINVALID I, BEZOBZIRA [TO VI[ENE MO@EOBAVLJATIMONTERSKI POSAOKOJI VOLI, NE MO@ENAPREDOVATI UPOSLU, NE MO@EIMATI PLA]UMONTERA - NAJVI[EGA JE ZABOLJELO[TO MU NITKO NIJEUPUTIO LJUDSKURIJE^

STJEPAN KOVAÊC, AUTOR DVIJU ZBIRKI PJESAMA

LJUBAV JE POKRETA^ SVEGASTJEPAN Kova~ec, na{ kolega iz HEP-a, zaposlen naodràvanju turbinskog postrojenja zagreba~ke Elektrane-toplane, u svoje slobodno vrijeme - pi{e pjesme. Ovoposljednje i jest neposredan povod za razgovor s njim, od-nosno njegova nedavno izi{la druga zbirka pjesama pod ime-nom Tebi darujem ìvot. Promocija ove zbirke od 68 preteìtoljubavnih pjesama, odràna je upravo na Dan zaljubljenih -Valentinovo u Zagreba~koj pivovari, i pobudila je iznimno ve-liki interes, s obzirom da je ipak rije~ o malo poznatomautoru.

Na po~etku pitam od kuda i od kada interes za poeziju i toupravo ljubavnu?

- Vi{e od trideset godina bavim se pisanjem pjesama, jo{iz ranih srednjo{kolskih dana, kada mi je i objavljena mojaprva pjesma na Radio-Zaboku. Nisam imao svojepjesni~ke uzore, svoj sam, ne vu~em na nikoga. Bog mi jedao dara i potrebu da posloìm slova i rije~i i izrazim sekroz pjesmu. Preko dana imam puno obveza, a no} je mojevrijeme za pisanje. Sre}om, dovoljno mi je samo tri-~etirisata sna. Glavni pokreta~ svega je ljubav, pa i mene onapokre}e da pi{em o raznim vrstama ljubavi. Moja prvazbirka pod nazivom Zvjezdani klju~, izi{la 1996. godine, jeljubavna kajkavska zbirka, dok ova druga, uz ljubavnepjesme, sadrì i one sa socijalnom tematikom. Moje supjesme jednostavne i ljudima razumljive, nema tu puno fi-lozofije. Zbog toga se mnogi ljudi prona|u u nekoj mojojpjesmi, u stihu...

S. Kova~ec je ~lan Dru{tva August [enoa iz Zagreba od nje-gova osnutka, koje okuplja ljude razli~itih umjetni~kihsklonosti - od glazbenika, slikara do pjesnika. Za sebe kaè

da nije pjesnik, ve} samo ~ovjek koji pi{e pjesme. Upo~etku su ga kolege, kaè, ~udno gledali kada su saznaliza tu njegovu sklonost. No, u na{oj tvrtki - nastavlja - imasigurno puno ljudi sli~nih sklonosti, za koje se i ne zna, pabi bilo korisno okupiti ih u jednu udrugu ljubitelja pisanerije~i, radi druènja i me|usobne pomo}i u ovo vrijeme lu-dog tempa ìvota, kada su se ljudi otu|ili jedni od drugih.Zbog pozante materijalne oskudice, sve manje ljudi kupujeknjige, pa je S. Kova~ec ~itavu nakladu svoje prve zbirkepjesama poklonio prijateljima i u humanitarne svrhe - SOSDje~jem selu Lekenik i Ustanovi za skrb starijih osoba uVara`dinu. Ovu drugu zbirku, koja je tiskana u 1000 prim-jeraka dijelom poklanja, a dijelom poku{ava prodati, radipokri}a makar financijskih tro{kova promocija. Ina~e, izda-vanje knjige, od opremanja, recenzije, do tiskanja i promo-cije, vrlo je skup i mukotrpan proces, pa je i ova njegovadruga zbirka pjesama ugledala svjetlo dana samo zahva-ljuju}i sponzorima (izvan HEP-a) i razumijevanju radne sre-dine. I ovom se prigodom S. Kova~ec, svima zahvaljuje,posebice Josipu Perici, Du{anu Jovi~i}u i Vesni Kurek.

Stjepan Kova~ec ~est je gost mnogih radio-postaja uemisijama o poeziji, brojnih recitala i dobrotvornih priredbi.Upravo priprema materijal za recitale u Sv. Ivan Zelina i Be-dekov~ini, a puno njegovih pjesama jo{ ~eka na objavlji-vanje... Posebno mu je drago {to je pokrenuo mnoge mladeljude i dovode}i ih kao svoje goste izvukao ih iz anonim-nosti.

Na pitanje je li uspio zaraziti i svoje sinove pisanjem, sazna-jem da je stariji sin, ina~e student na PMF-u, glazbenik isvira ì~ane instrumente, pa je uglazbio i jedan o~ev tekst.

Za kraj }u se posluìti rije~ima recenzenta ove druge Stje-panove zbirke mr. sc. Denisa Peri~i}a: ... Nije stoga, nineobi~no ni neo~ekivano {to Kova~ecove pjesme ponekaddjeluju kao intimni dnevnik, ispisan malone sav u jednomdahu, u bujici silovitih osje}aja koji su se iskazali kao jedinaalternativa sveprisutnom svijetu bezosje}ajnosti. Moè sezbog toga od~itati i transparentna nestrpljivost strukture, jerforma nerijetko pati pred intenzitetom i snagom poruke kojuautor doista èli izraziti. No, autoru je svakako potrebno odatipriznanje {to je svojim samozatajnim pjesni~kim rukopisomostao dosljedno vjeran jednoj, u na{oj dehumaniziranoj su-vremenosti i dana{njoj poosobljenoj literaturi, uistinu rijetkojveli~ini: toliko potrebnoj - iskrenosti.

Dragica Jurajev~i}

JEDNOSTAVNO - BILO JE TAKO!SJE]ANJE iz djetinjstva /Ricordi d' infanzia/ od Mira Ivàni-na - naslov je nove knjige (dvojezi~no napisane) kratkihpri~a iz razdoblja izme|u pedesetih i {ezdesetih godinapro{log stolje}a, ~iji je autor inènjer Vladimiro Gaglardi.

Ovaj posljednji rad je na~in za popunu praznine slu`benepovijesti, na~in osvjetljavanja makropovijesti koja moèbiti prepri~ana i osobnim pisanjem, sje}anjem kojimizgra|uje mikropovijest koja nema namjeru zamijeniti Po-vijest, ali sigurno predstavlja alternativu. U ovom djelu,sje}anje je zakon, sje}anje se izborilo za svoje mjesto napapiru kako bi nam omogu}ilo jo{ jedanput vratiti dosto-janstvo i sjaj onom {to smo bili; kako bi makar i samo krozpri~u, nara{tajima iza nas do~arali {to smo proìvjeli, is-pri~ali djeci svoju pro{lost, koja se prekapa, reaktivira,proìvljuje - izme|u ostalog, u predgovoru knjizi pi{e ElisDeghenghi Oluji}.

Kratkim pri~ama èlio sam ljude podsjetiti na to razdobljeìvota u Puli, a mla|im nara{tajima ispri~ati kako se ne bizaboravilo. Uz sve poslijeratne te{ko}e, bilo je i lijepihrazdoblja. Mala djeca su kao àbe, gledaju svijet od doleprema gore, od tame prema svjetlu. Pogled uperen nasvjetlo - na perspektivu - moj je svijet, iz tog vremena, pri-kazan u druk~ijem tonu i bojama, potpuno obrnuto odstarijih ljudi.

Moja sje}anja su samo nit vodilja, oko kojih se isprepli}etaj socijalni dio iz opisanog razdoblja. Spominju se ljudi idoga|aji, kao povijesni dio, ne u èlji da bi se nekogaoptuìlo, bez mr`nje, nego - jednostavno, bilo je tako!

Kaù da se pamte samo ru`ne stvari. Osobno mislim da tonije to~no, dapa~e one se zaboravljaju, a pamte samolijepe. Stoga je ova moja knjiga - lijepa pri~a!

• Knjiga je zbirka kratkih pripovijetki, koje su nastale tije-kom dugog niza godina, i povremeno bi po koja bila ob-javljena u novinama, ~asopisima...

... Jednog dana listaju}i ve} poùtjele isje~ke, uo~io samda te objavljene pri~e imaju svojevrstan po~etak i kraj. Svesam objedinio na jednom mjestu prema logi~kom slijedu itako je nastala knjiga pri~a - sje}anja iz desetogodi{njegrazdoblja mog ìvota. U tim se pri~ama susre}e dvo-jezi~nost, dijalekti, susre}u se kultura (gradska i ruralna),socijalne i kulturolo{ke razlike - kaè V. Gagliardi.

A njegovo sje}anje iz vremena kada Vladimiro u obite-ljskom domu govori talijanski, a "dolazi neki novi", malcuiz bombardirane Pule tako ~udan, najteè je bilo nau~iti iizgovoriti slova ], ^, [, @, D`, Nj i Lj.

Najimpresivnija potka koja se niè u nekoliko pripovijetki,izme|u raznoraznih doga|anja, je borba malog Gagliardia zaispravnost pisanja njegova imena i prezimena, te nacionalnepripadnosti. Njegova svjedod`ba za prvi razred osnovne {kole

glasila je na ime: @galjardi} Vladimir, u drugom razredu @ga-jar Vladimir, tre}em @gajardi Vladimir, a u ~etvrtom GagliardiVladimir - manjkalo je slovo "O" na kraju imena. Tako je bilo iu petom razredu osnovne {kole, a na svim tim svjedod`bamanacionalnost: Hrvat! Tek u {estom razredu pi{e: talijanske na-cionalnosti, ali jo{ uvijek na kraju imena manjka slovo "O". Alibitka je u biti dobivena (slavodobitno kli~e Vladimiro u tek-stu), jer Galjardi (tako se izgovara njegovo prezime), kona~noje ono {to je po ro|enju. Danas izgovara s lako}om slova skva~icom i ono "lj" i "nj" s kojima Talijani muku mu~e. A nje-gov pseudonim - Miro Ivànin - jo{ je jedna pri~a u nizu nje-gova najranijeg djetinjstva - nastao je u malom istarskom selu[tokovci, u kojem je zavr{io prva tri razreda osnovne {kole.Naime, suseljani nikako nisu umjeli izgovoriti njegovo ime iprezime, pa su mu ime "skratili" na Miro, a umjesto prezimenapridodali ime (Ivàna) njegove bake. Pod tim imenom i prezi-menom, Vladimiro objavljuje ovu svoju knjigu.

Gagliardi govori o~ima djeteta o iznenadnom i potpunomgubitku cijelog jednog svijeta vrijednosti koje mu je dotadpruào sigurnost. Godine djetinjstva autor provodi unapu{tenoj i polupraznoj Puli gdje drugi ljudi dolaze zam-jenjuju}i oti{le. Novoprido{li nose sa sobom kulturnuba{tinu koju Puljani velikim trudom poku{avaju prihvatitigu{e}i u sebi prirodan osje}aj straha i tu|ine prema na-poznatom koji u njihovim o~ima izgleda potpuno razli~itood onog {to je do tada bio njihov na~in postojanja iosje}anja. Autor govori o op}em iskustvu, okrutnom usvojoj istinitosti; ponovno stvara ljudski ugo|aj i prostor ukojem mnogi osje}aji prirodno pripadaju - stoji u predgo-voru.

Ruà @mak

na{i izvan HEP-a


NISAM PJESNIK, VE]SAMO ÔVJEK KOJI PI[EPJESME

VLADIMIRO GAGLIARDI,SPISATELJ

GODI[NJI SUSRETUMIROVLJENIKAPRIJENOSNOG PODRU^JAZAGREB

PRENOSA[INJEGUJUTRADICIJUUMIROVLJENICI Prijenosnog podru~ja Zagreb okupili su se23. velja~e 2001. godine u sjedi{tu Hrvatske elektroprivredeu Zagrebu na svom tradicionalnom godi{njem skupu.Premda se ovoga puta, uslijed mjera racionalizacije uHEP-u, on odvijao s kratkim zaka{njenjem i u ne{to skromni-jim okolnostima nego proteklih godina, odziva i dobrog ra-spoloènja nije manjkalo - tradicija je, nesklonom vremenuusprkos, nastavljena. Sastanku su prisustvovala 82 umi-rovljenika PrP-a Zagreb, od njih 123.

Skup je otvorio i pozdravio direktor PrP-a Zagreb mr. sc.Boìdar Filipovi}-Gr~i}, a toplim rije~ima dobrodo{lice umi-rovljenicima se obratio i ~lan Uprave i direktor Direkcije zaprijenos HEP-a mr. sc. Ivan Toljan. Izraziv{i veliko zadovol-jstvo {to vidi okupljene nara{taje ljudi koji su stvarali za-greba~ki Prijenos, rekao je: Kao dispe~er, komunicirao sam sprenosa{ima i uvijek mi je u sje}anju ostalo njihovo posebnodruènje i osje}aj zajedni{tva koji su njegovali. Umirovljenikeje upoznao s trenuta~nim okolnostima u kojima se nalaziHrvatska elektroprivreda, s aktivnostima koje ju o~ekuju, te

posebice sa stanjem prijenosne djelatnosti. Rezultati pro-cesa restrukturiranja i privatizacije koji predstoje HEP-u i kojibi trebali dovesti do pozitivnih u~inaka odrazit }e se, rekao

je, i na poloàj umirovljenika, kako u financijskom pogledu,tako i na stvaranje boljih uvjeta za njihove aktivnosti. On }eosobno, napomenuo je, kao i Uprava HEP-a, u skladu smogu}nostima nastojati pomo}i da se aktivnosti Udrugeumirovljenika intenziviraju te da se Udruzi osiguraju prim-jereni uvjeti rada.

Nazo~ni umirovljenici sa zanimanjem su saslu{ali informa-cije o aktualnom stanju HEP-a i Elektroprijenosa, kojeg suodano gradili od njegovog osnivanja 16. prosinca 1956.

godine (slu`beno je registriran 7. sije~nja 1957. godine).Ovom tradicionalnom godi{njem susretu prisustvovalo je i12 umirovljenika koji su ve} tada ponosno nosili nazivpre-

nosa{a. U nastavku susreta, uz nezaboravni pogonski grahpobu|ena su mnoga sje}anja iz radnih dana, a uzneizbje`na pitanja o zdravstvenom stanju dotaknuta su iona o pripomo}i te{ko oboljelim i nepokretnim umi-rovljenicima.

Uz zahvalu na{im doma}inima, sretni smo {to smo ugodnoproveli vrijeme u razgovoru sa svojim kolegama, s nadom udobro zdravlje do sljede}eg susreta.

Antun [aler

ìvot

Skup umirovljenika - prigoda za druènje i razgovor

PREMDA SE OVOG PUTA SUSRET ODVIJAO S KRATKIM ZAKA[NJENJEMI U NE[TO SKROMNIJIM OKOLNOSTIMA NEGO PROTEKLIH GODINA,ODZIVA I DOBROG RASPOLO@ENJA NIJE MANJKALO

MANJKAJUSAMOBO[KARINI• [TO manjka na ovoj nostalgi~noj slici? Samo dvadugoroga, sna`na i mirna istarska bo{karina i zapregabi mogla krenuti u neki od brojnih istarskih vinograda.No bo{karini su za{ti}ena vrsta, ve} odavno ne morajuni{ta raditi i ono malo {to ih je ostalo sluè kao tu-risti~ka atrakcija. Bez njih i ova ìvopisna kola samosu lijepi ukras ispred jednog od uma{kih hotela kojigoste podsje}a na istarsku tradiciju.

Ivica Tomi}

FOTO-ZAPA@AJ

BIJELI LABUDOVI NADRAVI• BEZBRI@NO jato labudova u odvodnom kanalu HEVara`din uvijek privu~e na{u pozornost. Dugi bijeli

vratovi nagla{avaju njihov dostojanstven izgled, a crnamrlja iznad kljuna kazuje da je rije~ o izbirljivim io{troumnim pticama. I doista, labudovi ìve samo u~istoj vodi. Oni su simbol o~uvanog okoli{a uz na{uHE Vara`din.

Dragica Jurajev~i}

ZELENA OAZA U STROJARNICI HE VARA@DIN• DA na{i ljudi vole zeleno, bezobzira gdje bili, dokazuje jo{ je-dan primjer - ovog puta iz strojar-nice HE Vara`din. @ivot ljudioplemenjen ìvotom biljaka, radneprostore ~ini humanijima, bez ob-zira na vibracije i buku strojeva. A,ima li jednostavnijeg odnosa:skrbi i ljubavi ljudi za biljke kojeim uzvra}aju svojom ljepotom?

Dragica Jurajev~i}


BICIKLOM PO EUROPI - Ê[KA IZNENA\ENJA

PRAG JE PRIÂ ZA SEBESEDMI DAN, NEDJELJA,

23. SRPNJA 2000.

Jutro je. Gledam na sat: 5 sati, 25 minuta, 23. srpnja 2000.godine. Reagiram vrlo brzo i sam sebi ~estitam ro|endan.Marko spava, a ja polako izlazim iz {atora. Ne vjerujem svo-jim o~ima. Magla! I to kakva. Ne vidim vi{e od petnaestakmetara. Ovakvo jutro u sredini ljeta! Bavim se uobi~ajenimaktivnostima do Markova bu|enja. Umivanje, eventualno bri-janje, kuham kavu, snimam kamerom okolicu. Dana{nju ma-glu moram svakako snimiti, jer ne vjerujem da }e mi seponovno pruìti prigoda vidjeti ovakvu maglu 23. srpnja. Us-taje i Marko. Ne izgleda ba{ najodmornije. Ne znam je litomu razlog HRU[KOVICA i pivica od sino} ili su to ipak brdaVelike Bite{i.

Dièm atmosferu na sebi svojstven na~in: "Ajmo Marko,nismo trenirali cijelu godinu za spavanje po ê{koj!", nosvjestan sam da Marka samo dobar odgoj sprje~ava na nekiod odgovora koji bi se dotaknuli moga trenuta~nog stanja.Kavu smo popili, malo doru~kovali, a onda su na red do{libicikli. Marko je zamijenio `bicu na zadnjem kota~u, a jazadnju gumu. O~istili smo i podmazali neke vitalne dije-love, te kre}emo iz @dara dalje prema sjeveru, odnosnomjestu Habry. Cesta je puno bolja nego ju~er. Osje}am dase polako spu{tamo u nizinu. Nakon 50 km vo`nje stajemona ru~ak. Ru~ak je ro|endanski. Rostebeaf u umaku odborovnice, {opska salata, Budweiser, desert. Punim baterijeza kameru i telefon, koji zadnjih nekoliko dana radi bezproblema (u Slova~koj EUROTEL SK, u ê{koj Eurotel Cz,Pegas CZ).

Kod mjesta Kolin skre}emo prema zapadu, odnosno Pragu.Marko i ja dolazimo do zaklju~ka da gubimo osje}aj za kilo-metre, odnosno da se vrlo bahato odnosimo prema razda-ljini od 70 km, koja nam je preostala do Praga.Zaklju~ujemo: to je 70 km, zna~i dva i pol, najvi{e tri satado Praga! Upravo takav lo{ odnos i pristup pretvorio je tih70 km u dionicu kojoj nikako nije dolazio kraj. Dakako,jedna nevolja nikada ne dolazi sama, pa mi nekoliko kilo-metara poslije Kolina puca zadnja guma. Ne samo da seprobu{ila zra~nica, ve} se raspala i vanjska guma. Mije-njam, dakako, zra~nicu, ali i vanjsku gumu koju nosim izZagreba. To nije idealno rje{enje, jer je to guma koja nijenamijenjena za cestovnu vo`nju, ali joj je prednost {to semoè vrlo lako presaviti i sloìti u torbu. Ipak, dok ne ku-pimo novu i ova }e posluìti. Kasno je poslije podne kadaulazimo u sredi{te Praga. Traìmo smje{taj. Na{li smo je-dan vrlo jeftini hostel u sredi{tu. No}enje s doru~kom zaobojicu platili smo 37 njema~kih maraka, {to nije puno, ali

i hostel je u iznimno lo{em stanju. Glavni zadatak nam jepranje rublja. Bicikli ostaju u hostelu na sigurnom, a mi od-lazimo u {etnju.

Prag je pri~a za sebe. Prepun je turista iz cijelog svijeta kojitu doista imaju {to vidjeti. Cijelo njegovo sredi{te u stvari jejedan veliki spomenik. Na{ obilazak po~eo je na Vltavi, od-nosno Karlovu mostu, a zavr{io na ro|endanskoj ve~eri. Pos-jetili smo i nekoliko poznatih pivnica, a u njima rije~i kao {tosu è|, èdan ili sli~no - NE POSTOJE!

TRP - 152,22 km (prije|eni put)

STP - 6 sati 26 minuta (vrijeme vo`nje)

AVIS - 23,63 km/h (prosje~na brzina)

OSMI DAN, PONEDJELJAK,24. SRPNJA 2000.

Kod ovakvog putovanja, odnosno kada ~ovjek na biciklu izdana u dan prelazi prosje~no 150 km, nije potrebno dodatnoobja{njavati kako su no}i vrlo kratke za pravi odmor. Spa-vaju}i u kampovima zaklju~ujemo: skoro da nema razlike nakakvu podlogu postavimo {ator. Je li podloga {ljun~ana,travnata ili pjeskovita, spavamo bez problema. Iz svega togaproizlazi jedan aksiom koji kaè: no} prespavana u krevetu

jednaka je razlici akumuliranog umora od 7 dana! Naime,no}as smo spavali u krevetima, te smo tek poslije dizanja os-jetili pravo zadovoljstvo, odnosno koliko nam je takav odmormanjkao.

Hostel u kojem smo preno}ili, nudio nam je jo{ jedansadràj u obliku doru~ka. Oti{li smo u restoran. Doru~ak smovidjeli, probali i oti{li, {to je i logi~no. Tko ru~una s tim, da}e u sredi{tu Praga spavati, te dobiti "normalan" doru~ak, asve za 18,5 njema~kih maraka - u zabludi je.

Kre}emo u 9,20. Prvi zadatak nam je kupiti vanjsku gumu.Vozim jo{ uvijek na onoj polubrdskoj i to me smeta, a tre-nuta~no nemamo niti rezervnu vanjsku gumu. Trgovina s rez-ervnim dijelovima otvara se tek iza 10 sati, pa vrijemeprovodimo uz svjeà peciva punjena sirom, {unkom, jabu-kama.

U nekoliko navrata prelazimo Vltavu. Za sada je vo`nja pravouìvanje, no 30 km od Praga po~inje jaka ki{a. Autobusna

stanica nam pruà uto~i{te, a ona je i jedini objekt koji se na-lazi uz lokalnu cestu E48, koja prolazi velikom ravnicom.Koristim prigodu i zamjenjujem gumu. Polako ki{a prestaje.êkamo jo{ pola sata, dok automobili ne "osu{e" cestu.Poslije ki{e, dolazi sunce, kaè izrjeka, a mi kre}emo premamjestu Litomerice. Od Litomerica pa dalje prema sjeveruvozimo se uz rijieku Elbu. Za sada je to najljep{i dio puta.Elba, nije bistra rijeka od koje staje dah, ~ak je vrlo mutna, nocesta koja prati njeno krivudanje, njena okolica, te brodovikoji njome plove pruàju nam prekrasan doìvljaj. Zaus-tavljamo se zbog kupanja i ru~ka.

Do njema~ke granice ostalo je jo{ pribli`no 35 km. Sazna-jemo za kamp blizu granice u mjestu Tisa, te upravo tomjesto odre|ujemo kao mogu}i kraj dana{nje etape.Vo`njom uz Elbu dolazimo do grada Usti nad Labom. Ustikoji leì na Elbi (êsi Elbu nazivaju Laba) najve}i je grad nasjeveru ê{ke. Iznena|enja ima vi{e. Prvo je vezano za nje-govu veli~inu i izgled, jer nismo o~ekivali takav grad nasjeveru, a drugo su brda koja smo ugledali na izlasku izgrada. Boljim pregledom karata otkrivamo da je ovaj dionjema~ko-~e{ke granice na 723 m nadmorske visine.Kre}emo u uspon, koji je duga~ak 30 km i za koji nam je tre-balo skoro 3 sata.

U mjestu Tisa ne nalazimo o~ekivani kamp, ve} spoznajemoda se nalazi u selu Ostrov, u kanjonu 4 km od glavne ceste.Spu{tamo se u slijepo crijevo, znaju}i da nas sutra za "dobrojutro" o~ekuje prvo 4 km o{trog uspona.

Ipak, kamp je pravi skautski, smje{ten u crnogori~noj {umi.Nekoliko puta vi|amo srne i srodnu krupnu divlja~. Dalekosmo od bilo kakvih izvora buke i zaga|iva~a. U sklopu kampaje drvena ku}a u gorskom stilu u kojoj je restoran. U ponudiza ve~eru je samo jedno jelo: gula{ od srne}eg mesa, tenekoliko vrsta pive. Probali smo GAMBRINUS, te KOZELVELKO POPOVICKY. U kampu, odnosno cijelom kanjonu mo-bitel ne radi. Sredina je ljeta, a nama je najmanje - vru}e. Is-pred svakog {atora gori golema vatra.

TRP - 125,22 km (prije|eni put)

STP - 6 sati, 5 min (duìna vo`nje)

AVS - 20,53 km/h (prosje~na brzina

Mladen Ga}e{a

na{i izvan HEP-a

PRAG JE PREPUN TURISTA IZ CIJELOG SVIJETA KOJI TUDOISTA IMAJU [TO VIDJETI, A NJEGOVO SREDI[TE USTVARI JE JEDAN VELIKI SPOMENIK


Pra{ka ve~er na Karlovu mostuPrema Pragu izdala me guma

Documents

TIMOVI, TIMOVI, TIMOVI - hep.hr · PDF fileKon~ar u Odjelu za visokonaponska sklopna postrojenja, po~etkom 1973. godine do{ao u tada{nji ZEOH na mjesto koordinatora za