Seminarski rad: Tretman opasnog otpada

Seminarski rad: Tretman opasnog otpada2013

Univerzitet u SarajevuFakultet politikih naukaPostdiplomski studij Lokalna samouprava i javna upravaPredmet: Okolino upravljanje i razvoj komunalne infrastruktureStudent: Marina Aron-Amidi

Tretman opasnog otpadaSeminarski rad

Prof. dr. Tarik Kupusovi

Sarajevo, 10. januara 2013.

SADRAJ: Uvod1.Definicija opasnog otpada1.1.Bazelska konvencija o kontroli prekograninog kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja2.Kako tretirati opasni otpad 3.Principi tretmana opasnog otpada 3.1.Minimizacija3.2.Reciklaa3.3. Princip tretmanaTretman i spaljivanje3.4. Deponovanje 4. Postojee stanje upravljanja opasnim otpadom u FBiHZakljuna razmatranjaPrilog 1. : Zakonski akti tretmana opasnog otpada- EU- FBiHPrilog 2.: Spisak kompanija u Federaciji Bosne i Hercegovine koje se bave zbrinjavanjem i izvozom opasnog otpada prema odredbama Baselske konvencije

UVOD

Tretman opasnog otpada, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja ozbiljan problem. Rjeavanje ovog problema zahtijeva zajedniki pristup svih znaajnih pojedinaca i grupa u zatiti ivotne sredine, to predstavlja predmet prouavanja naeg seminarskog rada. Prvi dio seminarskog rada posvetili smo definisanju pojmovno-kategorijalnog aparata naslova nae teme, i osvrtu na Baselsku konvenciju. U centralnom dijelu rada odgovaramo na postavljeni problem, gdje emo detaljno objasiti principe tretiranja opasnog otpada. Slijedei naslov u naem radu posveen je situaciji tretmana opasnog otpada u naem entitetu, nakon ega dolaze zakljuna razmatranja i prilozi.

1. DEFINICIJA OPASNOG OTPADAOpasni otpad predstavlja otpad koji ima potencijal da izazove neprihvatljivi rizik po ljudsko zdravlje ili okoli. To je svaki otpad koji sadri zapaljive, eksplozivne, oksidirajue, otrovne, infektivne, korozivne ili toksine materije.[footnoteRef:1] [1: Prof. dr Tarik Kupusovi, dipl. in. gra., Okolo, FPN, Sarajevo, 2011. ]

Opasnim otpadom se smatra sve to moe ugroziti ljudski, ivotinjski ili biljni ivot. Sve je vie vrsta takvog je sve vea. Opasni otpad proizvodi industrija. Prema podacima na internetu, u Federaciji Bosne i hercegovine (FBiH), postoji oko 1000 tona medicinskog otpada. U FBiH se godinje napravi oko 31000-34000 tona, dok se u svijetu stvara oko 400 miliona tona. Postoje pozitivni primjeri tretmana medicinskog otpada u Mostaru, Sarajevu i Doboju, koji su itekako vrijedni spomena, ali tako zanemarljivi, s obzirom na postojee koliine.Ne trebamo misliti kako samo industrija stvara opasni otpad. Problematinog kunog otpada ima i previe, a to su; baterije, lijekovi, boje, lakovi, rastvarai, filmovi, kozmetika, hemikalije za ienje, pesticidi, pepeo iz spaliona, mulj iz galvanske industrije, Pb-akumulatori, rastvori i mnogi drugi. [footnoteRef:2] [2: http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=120]

1.1. BAZELSKA KONVENCIJA O KONTROLI PREKOGRANINOG KRETANJA OPASNOG OTPADA I NJEGOVOG ODLAGANJA

Bosna i Hercegovina je ukljuena u meunarodni sistem kontrole prekograninog kretanja opasnih i drugih vrsta otpada kao lanica Bazelske konvencije, u skladu sa Odlukom o ratifikaciji konvencije o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju. Bazelska konvencija o kontroli prekograninog kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja (u daljnjem tekstu: Bazelska konvencija) je potpisana 22.03.1989., U bazelu u vicarskoj, a u BiH je ratifikovana ratifikovana u decembru 2000. godine. Opasni otpad je definisan Bazelskom konvencijom (1989) i aneksima I, II, III i IV.Njima se otpadi definiu kao supstance ili predmeti koji se odlau prema posebnim postupcima kako je precizno odreeno nacionalnim zakonodavstvom. Ima prioritet u pogledu tretmana, a on se vri samo u postrojenjima koja imaju dozvolu za to. Pakuje se i obiljeava na nain koji osigurava minimalan uticaj na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Zabranjeno je mijeanje razliitih kategorija opasnog otpada ili njegovo mijeanje sa neopasnim otpadom, kao i razblaivanje opasnog otpada radi isputanja u ivotnu sredinu. Ne smije se odlagati ako prethodno nije sproveden postupak za smanjenje sadraja opasnih komponenata, mase i zapremine.[footnoteRef:3] [3: http://www.prevodi.gov.me/11.30.60/21993A0216(02).pdf]

2. KAKO TRETIRATI OPASNI OTPAD?

Upravljanje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjeren ka postizanju sprjeavanjanastanka otpada, smanjivanju koliine nastalog otpada kao i smanjenju ukupnog djelovanjaotpada na okoli. [footnoteRef:4] [4: Federalni plan upravljanja otpadom NACRT,Federalno ministarstvo okolia iturizma,januar/2011.god.]

Tretman opasnog otpada ima prioritet u odnosu na tretmane drugog otpada i vri se samo u postrojenjima koja imaju dozvolu za tretman opasnog otpada. Prilikom sakupljanja, razvrstavanja, skladitenja, transporta, ponovnog iskoritenja i odlaganja, opasan otpad se pakuje i obiljeava na nain koji osigurava sigurnost po zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Opasan otpad se pakuje u posebne kontejnere koji se izrauju prema karakteristikama opasnog otpada (zapaljiv, eksplozivan, infektivan i dr.) i obiljeava.[footnoteRef:5] [5: Radmila erovi, dipl ing tehnologije, Upravljanje opasnim otpadom, Prezentacija Ministarstvo ivotne sredine i prostornog planiranja, (http://www.twinning-hw.rs/wp-content/uploads/2011/05/Upravljanje-opasnim-otpadom-u-RS-RSerovic.pdf)]

U cilju eliminacije, ili makar umanjenja svih navedenih negativnih efekata opasnog otpada, neophodno jepristupiti odgovarajuem, izabranom, tretmanu. U sluaju neblagovremenog rjeavanja problema, cijena tretmana e porasti, i ukoliko (to je vrlo vjerovatno), doe do dodatne kontaminacije tla i podzemnih voda,moe se desiti da se sasvim iskljui mogunost dekontaminacije.

3. PRINCIPI TRETMANA OPASNOG OTPADA

Pri tretiranju opasnog otpada u cilju zatite ivotne sredine od tetnih dejstava, treba definisati prioritetetnezahvate. Na sadanjem stepenu razvoja, postavljaju se sljedei prioriteti:

- Minimizacija opasnog otpada- Reciklaa i preiavanje- Tretman i spaljivanje- Deponovanje (skladitenje)

Redoslijed na listi prioriteta je napravljena po redoslijedu njihove primjene u ciklusu ukupnog menadmentaopasnog otpada, a da bi konaan efekt bio najsvrsishodniji.

3.1. Minimizacija

U cilju uspostavljanja postupka iji je cilj minimizacija opasnog otpada (to bi u svakomsluaju trebalo da bude prvi i obavezan korak), procesi koji za produkte imaju velike koliine opasnogotpada, se modifikuju ili zabranjuju tako da se znatno smanjuje koliina nastalog opasnog i drugog otpada,to u ukupnom bilansu ini sam proces mnogo jeftinijim. Mada je modifikacijom procesa mogueminimizirati koliinu proizvedenog opasnog otpada, ipak ga je nemogue sasvim eliminisati (uzimajui uobzir da su pojedini procesi neophodni u cilju proizvodnje odgovarajuih dobara), to ostavlja i dalje otvorenproblem njegovog daljeg tretiranja.

3.2. Reciklaa

Reciklaaje sljedei korak u upravljanju opasnim otpadom koji na sadanjem stepenu razvoja nemaalternativu. Kao i u sluaju vrstih komunalnih otpadaka, opasni otpad se reciklira iz sljedeih razloga: iskoritavanje korisnih (recikliranih) materijala i energije, smanjenje mase i zapremine koja bi seodlagala na deponije, smanjenje trokova u daljem procesu tretiranja i priprema otpadaka za trajnoskladitenje. Nain na koji e se organizovati reciklaa opasnog otpada zavisi od korisnih komponenata kojeotpad sadri od mogunosti njihove ponovne upotrebe u odgovarajuem procesu, njihove kategorije,udaljenosti na kojoj se mora transportovati sekundarna sirovina i niza drugih parametara od kojih ekonomskiparametri imaju znaajno mjesto. U svakom sluaju, reciklaom pojedinih komponenata opasnog otpada moguse ostvariti znaajna sredstva koja mogu biti iskoritena u sljedeim fazama tretiranja.

3.3. Tretman i spaljivanje

Za tretiranje opasnog otpada po zavrenoj reciklai, postoji niz razliitihpostupaka. U osnovi svi procesi za tretman, mogu biti svrstani u etiri grupe: fiziki, hemijski, bioloki itermiki procesi obrade. Vrlo esto je neophodno koristiti kombinaciju ovih procesa da bi se postiglizadovoljavajui efekti uz minimalnu cijenu kotanja:

- Hemijske metode tretiranja su one u kojima se raznim reakcijama vri transformacija opasnog otpada ilinjegovih komponenti u manje opasne ili eventualno otpad koji se ne svrstava u kategoriju opasnogotpada. Postoji niz razliitih formi hemijskog tretiranja, u okviru kojeg se koriste reakcije rastvaranja,neutralizacije, precipitacije, koagulacije i flokulacije, oksidacije i redukcije, obezbojavanja, jonskeizmjeneitd.

- Fizike metode tretiranja koriste niz razliitih separacionih tehnikakojima se moe izvriti razdvajanjevrstih, tenih i gasovitih komponenata a samim tim postoji i mogunost razdvajanja korisne odnekorisne komponente. (na primjer kod smjese vrstih i tenih komponenata, separacija se namee kao prvikorak u tretiranju otpada). U fizike metode tretiranja spadaju i sljedee metode: klasifikacija, flotacija,centrifugiranje, sorpcija (adsorpcija i absorpcija), isparavanje i destilacija, osmoza itd.

- Bioloko tretiranje opasnog otpada se vri u cilju njegove transformacije, koritenjem mikroorganizamaili nekih drugih prihvatljivih naina biolokog tretmana. Ovaj nain tretiranja opasnog otpada jenajmanje koriten.

- Termike metode tretiranja spadaju meu najee primjenjivanim u svetu, pri emu mogu biti sakoritenjem otpadne toplote ili bez. Sa ekolokog aspekta ovi postupci imaju izrazite prednosti, kao imane koje ih mogu eliminisati. Naime kako opasni otpaci sadre odreene elemente koji e hemijskimreakcijama tokom sagorijevanja ili hlaenja gasova, produkovati toksina ili kancerogena jedinjenja (SO2,HCl, NOx, PCB, PCDD, PCDF itd.), tako da proces voenja sagorijevanja mora da bude strogokontrolisan, u smislu pregrijavanja, optimalne temperature, vremena sagorijevanja kao i hlaenjaprodukata sagorijevanja. Pri ovim tretmanima moraju se izgraditi dovoljno efikasna postrojenja zapreiavanje otpadnih gasova, tako da se rjeavanjem jednog problema ne otvori drugi. vrstih produkata sagorijevanja se moraju pravilno i sigurno odloiti.

3.4. Deponovanje

Deponovanje, odnosno trajno skladitenjeje neizbjean zavrni korak u svakom procesu tretiranjaopasnogotpada. Naime, ma koliko da su bili efikasni prethodni procesi (minimizacije, reciklae, termike obrade itd)uvijek ostaje jedan dio koji se mora deponovati na za to specijalno odreenom i pripremljenom mjestu. Kao iza sve prethodne procese, tako je i za svaki proces odlaganja kljuno poznavanje karakteristika otpadaka,bez kojih je nemogue uspostavljanje tehniki, ekonomski i ekoloki - efikasnog postupka prerade. Postojinekoliko faza na koje treba obratiti panju pri organizovanju deponovanja opasnog otpada:

- Izbor lokacije;- Izbor naina dizajniranja deponije;- Konstrukcija i upravljanje objektom;- Kontrolisanje funkcionisanja deponije;- Monitoring i osiguravanje objekta po zatvaranju.

Sve navedene faze treba organizovati tako da se osigurazatita ivotne sredine i to: podzemnih voda,povrinskih voda, zdravlja stanovnitva, biljnog i ivotinjskog svijeta, kvaliteta zraka, sigurnosti pri radu nadeponiji, iskljui negativan utjecaj na lanac ishrane itd.Nain na koji e se dizajnirati deponija zavisi od: tipa i koliine opasnog otpada koji treba deponovati,planirana duina koritenja deponije, u njenom radnom obliku, topografija terena i karakteristike zemljitana kojem je locirana deponija, klimatskih karakteristike podruja, prisustva podzemnih voda na izabranojlokaciji, kao i blizina povrinskih voda, zatvaranje i planiranje terena po zatvaranju deponije, moguiutjecaji na prirodno okruenje itd.[footnoteRef:6] [6: Mr.Milica Sovrli, Dr Milutin Milosavljevi, OPASAN OTPAD - KARAKTERISTIKE, ZAKONSKI I TEHNIKI OKVIR, InstitutKirilo Savi, Ekonomski Institut]

4. POSTOJEE STANJE UPRAVLJANJA OPASNIM OTPADOM U FBiH

Opasni otpad je svaki otpad koji je utvren Pravilnikom o kategorijama otpada (Sl. novineFBiH, br.9/05) i koji ima jednu od karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli posvom porijeklu, sastavu i koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni iregulisan provedbenim propisima. Prema zakonu o upravljanju otpadom FBiH zabranjen je uvozopasnog otpada.Prema dostupnim podacima (podaci iz Federalne strategije upravljanja otpadom, te podacimaiz studija o upravljanju opasnim otpadom godinje generirane koliine opasnog otpada iz industrije) iznose oko 14.000 t. Ali s obzirom na jako mali odziv privrednih subjekata na upitnike o generiranimkoliinama opasnog otpada, pretpostavka je da se ove koliine vee.Trenutno se opasni otpad zbrinjava na nekoliko naina: dijelom ga preuzimaju i odvoze komunalnapreduzea, a dijelom se tretira u krugu postrojenja (neutralizacija). Takoer opasni otpad preuzimaju kompanije (cca 1.000 t/god.), kao to su: RECIKLON BiH Tuzla, KEMIS Lukavac, Rafinerija Modria,Eko sirovina Maglaj, Trgosirovina Gorade, Grioss Jajce, Duga d.o.o. Biograci, Mikrobit d.o.o.Posuje, Reton d.o.o. Mostar, SUD-MULL Tuzla, DEFTER Sarajevo i DELTA PETROL Kakanj. Do sada je praksa zbrinjavanja opasnog otpada u FBiH bila usmjerena ka izvozu, no prema naelima trita,u FBiH se polako poinju razvijati tehniko-tehnoloki kapaciteti za prikupljanje, skladitenje iobradu opasnog otpada.Postoji nekoliko manjih specijaliziranih objekata namijenjenih za obradu opasnog otpada, i nekolikoprivrednih subjekata koje su dobili dozvole za prikupljanje, prijevoz i privremeno skladitenje opasnogotpada.Opasni otpad u FBiH zbrinjava se od strane komunalnih preduzea, ovlatenih preduzea zabrinjavanje opasnog otpada, ili se skladiti u industrijskim/bolnikim krugovima.[footnoteRef:7] [7: http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/Federalni%20plan%20upravljanja%20otpadom%202012-2017%281%29.pdf]

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Sa porastom tehnolokih dostignua, raste i proizvodnja opasnog otpada. njegova koliina raste iz godine u godinu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu. Negativne posljedice neadekvatnog tretmana opasnog otpada mogu prouzrokovatikatastrofalne posljedice. Nadlena tijela trebaju da se ozbiljno pozabave ovim problemom. Za siguran tretman opasnog otpada potrebno je prije svega nai adekvatan i siguran nain, ali i ekonomski isplativ. Mi u BIH ne raspolaemo tanim podacima koliko opasnog otpada tano proizvodimo. Na stranici Federalnog ministarstva okolia i turizma postoje podaci samo o izvozu i uvozu opasnog otpada iz 2007. godine. Budui da BiH ak i nema zakone o opasnom otpadu na nivou drave, ve samo entiteta, iz politikih razloga, samim tim dolazimo do zakljuka da BiH nije sposobna da na pravilan nain tretira opasni otpad. Takoer smatramo da je bitno ugraditi u svijest graana da to manje koriste opasne proizvode.

PRILOG 1.

ZAKONSKI AKTI TRETMANA OPASNOG OTPADA

Legislativa tretmana opasnog otpada u EU: Council Directive 75/442/EEC of 15 July 1975 (on wate); Directive 91/689/EEC on hazardous waste; 94/31/CE Council Directive 94/31/EC of 27 June 1994 amending Directive 91/689/EEC on hazardouswaste 96/59/Ce Council Directive 96/59/Ec of 16 september on the disposal of polychlorinated biphenyls andpolychlorinated terphenyls (PCB/PCT); 96/61/CE Council directive 96/61/Ec of 24 September 1996 concerning integrated pollution prevention and control (IPPC) Council Directive 00/59/CE - Directive 2000 of the European Parliament and of the Council of 27Novembar 2000 on the reception facilities for ship generated waste and cargo residues Directive 00/76/CE Directive 2000/76/EC of the European Parliament and of the Council of 4December 2000 on the inceneration of wate Directive 01/42/CE of 27 June 2001 Direktive 2001/42/EC of the european Parliament and of theCouncil of 27 June 2001 on the assessment of the effects of certain plans and programmes on theenvironment 85/469/CEE Commission Directive of 22 July 1985 adapting to technical Progress council Directive84/631/EEC on the supervision and control within the european community of the transfernotier shipment ofhazardous waste 91/157/CEE Council directive of 18 March 19991 on batteries and accumulators containing certaindangerous substances

Zakonodavni okvir za opasni i neopasni otpad u Federaciji BiH Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017(1) Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada Pravilnik o ogranicenim vrijednostima emisije zagadjujucih materija u zrak Zakon o upravljanju otpadom ("Sl.novine FBiH", broj:33/03) Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom.doc Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Sl.novine FBiH", broj:9/05) Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom ("Sl.novine FBiH",broj:9/05) Pravilnik o potrebnim uvjetima za prenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za prikupljanje otpada ("Sl.novine FBiH", broj:9/05) Pravilnik koji odreuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili iji je sadraj nepoznat ("Sl.novine FBiH", broj:33/03) Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadleni organ ("Sl.novine FBiH", broj:9/05) Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, ienje i postupke nakon zatvaranja odlagalita ("Sl.novine FBiH", broj:39/06) Uredba selektivno prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada ("Sl.novine FBiH", broj:38/06) Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet otpada ("Sl.novine FBiH", broj: 41/05) Uredba koja regulie obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o sprovoenju programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole ("Sl.novine FBiH",broj:31/06) Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe ("Sl.novine FBiH", broj:8/08) Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa ("Sl.novine FBiH", broj:8/08) Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom ("Sl.novine FBiH", broj:77/08)

PRILOG 2. SPISAK KOMPANIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE KOJE SE BAVE ZBRINJAVANJEM I IZVOZOM OPASNOG OTPADA PREMA ODREDBAMA BASELSKE KONVENCIJE

Naziv i sjediste firmeVrste opasnog otpada koje KoMPANIJA ZBRINJAVA/ izvozi

''C&G'', d.o.o.Sime Milutinovia Sarajlije 15/1Sarajevo 71 000

Tel: 00387 33 212352Fax: 00387 33 212352E-mail:cg-sa@bih.net.baOtpadna ulja sa polihloriranim bifenilima, piralenska ulja, transformatori sa PCB, itd.

''Grioss'', d.o.o. za trgovinu i reciklau,Fra. P. Buconjia bb, Grude

Tel: 00387 39 661 612Fax:00387 39 661 609Otpadni akumulatori, olovna praina, pesticidi, kiseline, luine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske hemikalije, istroeni derivati mineralnih ulja, zagaena pakovanja-ambalaa, zagaeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske hemikalije, olovni akumulatori, zagaena zemlja, graevinski materijali koji sadre azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, itd.

Kemis, d.o.o., Majevikih brigada bbLukavac 75 300

Tel/Fax: 00387 35 556 988Mob:062 340 922Pesticidi, kiseline, luine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske hemikalije, istroeni derivati mineralnih ulja, zagaena pakovanja-ambalaa, zagaeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske hemikalije, olovni akumulatori, zagaena zemlja, graevinski materijali koji sadre azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, elektronski i elektroniki otpad, itd.

Kemokop, d.o.o. TuzlaStupine B-11, 75 000 Tuzla

Tel/Fax: 00387 35 251 118Mob: 061 179 721Otpadna ulja sa polihloriranim bifenilima, piralenska ulja, transformatori sa PCB, otpadni lijekovi, itd.

Tuzlamet, d.o.o. TuzlaTermoelektrana bb, Tuzla 75 000

Tel/Fax: 00387 35 553 441Mob: 061 393 104E-mail: tuzlamet@bih.net.baOstaci od reakcija destilacije, otpadna iva, fluorescentne sijalice, elektroniki otpad, otpadna ulja, deterdenti, razreivai, akumulatori, itd.

''Delta Petrol'', d.o.o. KakanjAlije Izetbegovia P+4+M72240 Kakanj

Tel/Fax:032 775 322www.delta-petrol.comOtpadna ulja i zauljena zemlja

C.I.B.O.S., d.o.o. SarajevoTel. 033 467 310Otpadni akumulatori

''Reciklon'', d.o.o. SarajevoTel. 033 203 254Pesticidi, kiseline, luine, otpadne boje, otpad od lakiranja, fotografske hemikalije, istroeni derivati mineralnih ulja, zagaena pakovanja-ambalaa, zagaeni usisni i filterski materijal, gasovi i aerosoli, laboratorijske hemikalije, olovni akumulatori, zagaena zemlja, graevinski materijali koji sadre azbest, otpadni lijekovi, medicinski otpad, itd.

LITERATURA: -Prof. dr Tarik Kupusovi, dipl. in. gra., Okolo, FPN, Sarajevo, 2011. -Mr. Milica Sovrli, Dr Milutin Milosavljevi, OPASAN OTPAD - KARAKTERISTIKE, ZAKONSKI I TEHNIKI OKVIR, InstitutKirilo Savi, Ekonomski Institut-Federalni plan upravljanja otpadom NACRT,Federalno ministarstvo okolia iturizma,januar/2011.god-http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=120-http://www.fmoit.gov.ba