Vitamin A se nalazi u lisnatom zelenom povrÊu, mrkvi, rajËici, naranËastom voÊu, jajima i jetrici.Vitaminima B skupine bogati su meso, jaja, riba, mahunarke, æi-tarice, oraπasti plodovi i mnoge vrste povrÊa.Vitamina C ima u agrumima i drugom svjeæem voÊu i povrÊu.Æeljezo se nalazi u mesu (najbolje se iskoristi iz crvenog mesa), ribi, mahunarkama, lisnatom zelenom povrÊu, nekim æitaricama (cjelovito zrno pπenice, pro-so), suπenom voÊu, oraπastim plodovima.Kalcij je potreban za pravilan rast i izgradnju kostiju. Najvaæniji izvori kalcija su mlijeko i mlijeËni proizvodi.Vitamini i minerali su neophodni za pravilan rad or-ganizma. VoÊe i povrÊe, uglavnom sezonsko i svjeæe, glavni su izvor vitamina i minerala. Djeci je potreb-no svakodnevno uz Ëaπu voÊnog soka, za jutarnji i popodnevni meuobrok ponuditi voÊe, a za ruËak i veËeru neko povrÊe.Osim uzimanja hrane, posebnu vaænost ima uzi-manje dostatnih koliËina tekuÊine. Potrebna dnevna koliËina tekuÊine se moæe osigurati prirodnim voÊnim sokovima, Ëajevima, kompotima, mlijekom i obiËnom vodom koja je ipak najbolji izbor za sprijeËavanje æei. Izbjegavati razne gazirane i obojane napitke koji sadræe previπe πeÊera u sebi.

OpÊe preporuke za prehranudjece predπkolske dobi

J Dnevno djeca moraju imati pet obroka: zajutrak, doruËak, ruËak, uæina, veËera.

J Svakodnevno, osim jutarnjeg mlijeËnog napitka, djeca moraju uzeti joπ najmanje dva mlijeËna obro-ka (jogurt, puding, æitne pahuljice s mlijekom, razne sireve, mlijeËne namaze i sliËno). Umjesto raznih gaziranih piÊa djeci je korisnije ponuditi mlijeko, ka-kao i sliËne mlijeËne napitke.

J Najmanje dvaput tjedno za glavni obrok djeca bi trebala jesti ribu.

J Vaæni izvori bjelanËevina su: razne vrste mesa, riba, jaja, mlijeko i mlijeËni proizvodi, mahunarke.

J Djeci slatkiπi nisu zabranjeni, ali ne treba pretjeri-vati.

J Umjesto raznih slatkiπa i grickalica, djeci je korisni-je ponuditi voÊe, oraπaste plodove (orahe, ljeπnjake, bademe), suho voÊe.

J Razno sezonsko povrÊe djeca moraju jesti za ruËak i veËeru.

J UkljuËite Vaπe djete pri kupovanju namirnica, na trænici i u trgovini.

J Ponekad ukljuËite Vaπe dijete kod spravljanja obroka.

J Pokaæite Vaπem djetetu vlastitim primjerom da je pravilna prehrana sastavni dio zdravog æivotnog stila.

J Ukoliko neπto sami ne volite iz vrtiÊkog jelovnika, ne pokazujte to pred Vaπim djetetom. Na vrtiÊkom jelovniku se nalaze preporuËene namirnice i jelovnici su paæljivo sastavljeni. Jedina zapreka ne konzu-miranju briæljivo spravljenih obroka je alergija ili osjetljivost na neki sastojak

Zavod za javno zdravstvo Istarske æupanijePula, Nazorova 23

( 052 529-000, fax. 052 222-151e-mail:socijalna@zzjziz.hr; web: www.zzjziz.hr

u suradnji s Predπkolskom ustanovom DjeËji vrtiÊi PulaTiskanje omoguÊila Istarska æupanija

OP∆E

PRE

PORU

KE Z

A PR

EHRA

NU

DJE

CE

PRED

ŠKOLS

KE

DOBI

- savje

ti za r

od

itelje -

Roditelji hranimo naπu djecu pravilno!

PREHRANA DJECE U PRED©KOLSKIM USTANOVAMA ISTARSKE ÆUPANIJE

U svim predškolskim ustanovama na podruËju naše županije prehrana djece je organizirana na zavidnom nivou. NajveÊi broj vrtiÊa ima zdravstvenog voditelja (višu medicinsku sestru), koje su kao odgovorne i struËne osobe, garancija da je prehrana djece u vrtiÊu u potpunosti u skladu sa preporukama.Gotovo svi objekti su pod nadzorom Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. VrtiÊki jelovnici su raznovrsni.Osim osnovnih namirnica (riba, razne vrste mesa, jaja, mlijeko i mlijeËni proizvodi), jelovnici sadrže žitarice i razne vrste mahunarki, te raznovrsno svježe sezonsko voÊe i povrÊe.Za jutarnji meuobrok (doruËak) djeca dobiju voÊe, a za popodnevni meuobrok (užina) dobiju najËešÊe mlijeko, jogurt, puding, griz ili neki drugi mlijeËni ob-rok, kombiniran sa žitaricama, a ponekad s kolaËima ili keksima.Glavni obroci, zajutrak i ruËak, sadrže raznovrsne namirnice. Izbjegavaju se suhomesnati proizvodi i razni industrijski pripravci. Spravljaju se preporuËene namirnice kao razno povrÊe, žitarice (jeËam, kukuruz, proso i druge), mahunarke (grah, grašak, leÊa, sla-nutak), razne vrste mesa te riba i drugi morski plodovi primjereni djeci predškolskog uzrasta.

©TO JE PRAVILNA PREHRANA

Zdrava i pravilna prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane koja osigurava sve potrebne sas-tojke i optimalan dnevni unos energije. Uravnotežena prehrana, bogata dovoljnom koliËinom bjelanËevina, masti i ugljikohidrata, vitamina i minerala, mora osigurati pravilan rast i razvoj, otpornost na razne bolesti, te obavljanje raznih sportskih aktivnosti.

Djeca koja borave u predškolskim ustanovama 8-10 sati trebaju dobiti 75% ukupnih dnevnih energetskih i prehrambenih potreba i to u Ëetiri obroka: zajutrak (25% dnevnih potreba), doruËak (10%), ruËak (30%) i užina (10%).

POTREBE PRED©KOLSKOG DJETETA ZA POJEDINIM NUTRIJENTIMA

BjelanËevine se nalaze u svim vrstama mesa, ribe, u jajima, mlijeku, siru, jogurtu, mahu-narkama (grah, grašak, leÊa, soja), orašastim plodovima. BjelanËevine sudjeluju u izgrad-nji svih naših tkiva i organa. Najmanje dva obroka dnevno (ruËak i veËera) mora-ju sadržavati namirnice koje su izvor bjelanËevina. Takoer se i jutarnjim obrokom (zajutrak) može osigurati jedan dio bjelanËevina, kao i uzimanjem meuobroka (doruËak i užina). Najprihvatljivije je da se meuobroci sastoje od nekog mlijeËnog proizvoda, žitarica i voÊa. Ugljikohidratima bogate namirnice su žitarice i njihovi proizvodi poput kruha, peciva, žitnih pahuljica, tjest-enine, zatim riža, krumpir i drugo korjenasto povrÊe te slatkiši.Ugljikohidrati su važan izvor energije. Unosom ugljik-ohidrata treba osigurati najmanje pola od ukupne potrebne dnevne energije. Prednost uvijek treba dati proizvodima od punog zrna žitarica (razni crni kruhovi, žitne pahuljice i žitarice poput jeËma, kukuruza, prosa) koji osim ugljikohidratima, obiluju i drugim vrijednim sastojcima (vitamini, minerali i prehrambena vlakna).Masti mogu biti životinjskog (svinjska mast, loj, maslac, masno meso i mesne preraevine, pojedine vrste riba) i biljnog porijekla (razne vrste ulja, marga-rin, orašasti plodovi, sjemenke). Masti su izvor ener-gije. Djeca ih moraju unositi u vidu maslaca i drugih mlijeËnih proizvoda, zatim razna biljna ulja koja se koriste pri spravljanju hrane, a posebno maslinovo

ulje. Takoer je poželjno iz-bjegavati namirnice koje sadrže obilje skrivenih mas-noÊa: razni Ëipsevi, smokiÊi i sliËne grickalice, zatim sal-ame, paštete i druge mesne preraevine.