ŠTO JE TO UPRAVLJANJE U KRIZAMA - staro.rifin.comstaro.rifin.com/root/tekstovi/casopis_pdf/ek_ec_521.pdf · 419 Branimir Molak 1 ŠTO JE TO UPRAVLJANJE U KRIZAMA Sažetak U agresiji

419

Branimir Molak1

ŠTO JE TO UPRAVLJANJE U KRIZAMA

Sažetak

U agresiji na Hrvatsku više od 14 tisu a ljudi je ubijeno i oko 30 tisu a ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi USD. Nikakvu odštetu agresor nije platio, a zanemariv je broj onih koji su za po!injena zlodjela odgovarali. Štete u miru izazvane elementarnim nepogodama u Hrvatskoj koje ugrožavaju malog !ovjeka, najviše poljoprivrednika – iznose oko 1,5 milijardi kuna/god. U tekstu je rije! o tome što ugrožava ljude, dobra i okoliš, što je to sustav obrane, zaštite i spašavanja, te kakav bi sustav ponovno u Hrvatskoj trebalo izgraditi (sustav je srušen usred Domovinskog rata, a novi nije uspostavljen). Cilj je problematiku upravljanja u krizama približiti onima koje zanimaju pitanja sigurnosti stanovnika. Vojna komponenta obrane nije predmet razmatranja u ovom tekstu.

1. Što ugrožava ljude, dobra i okoliš

Mnoge su opasne pojave (prirodne ili one koje izaziva !ovjek) koje mogu ugroziti stanovnike, dobra i okoliš. U svijetu je broj takvih pojava, i to onih najtežih, u stalnom porastu. Krajem 2004. dogodila se teška katastrofa – tsunami u Aziji. Zbog spomenute je podignuta velika uzbuna u svijetu jer je me"u poginulima bio znatan broj turista iz bogatih zemalja Europe. Uragan Katrin pogodio je 2005. jug SAD. Takvih pojava bilo je i ranije, no obi!no se brzo zaborave, pogotovo ako su njima ugrožene siromašne zemlje. Godišnje se u

1 Dr. Branimir Molak, dipl. inž., Zagreb

UDK 330.163.12

331.821

Branimir Molak: Što je upravljanje u krizamaEKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 419-444 (2007) www.rifin.com420

svijetu doga"a više od 300 katastrofa (nisu uklju!eni ratovi). Broj

godišnje izgubljenih ljudskih života je od 10 do 300 tisu a. Najve i

broj života odnesle su ekstremne prirodne pojave, kao što su oluje i

poplave (Bangladeš 1970. - 300 tisu a poginulih), potresi (Kina 1976.

- 250 tisu a poginulih), tropski cikloni i tajfuni, erupcije vulkana a

ponekad i one izazvane djelovanjem tehnologije (Bhopal - Indija -

5000 poginulih). Materijalne štete izazvane tim pojavama poznate

su u zemljama koje imaju razvijeno osiguranje. Najve a osigurana

šteta me"u 40 najve ih od 1970. je bila u teroristi!kom napadu na

Svjetski trgova!ki centar, Pentagon i ostalo - 2001. u iznosu od 21

milijardu USD (i 3025 poginulih), a slijede uragan Andrew - 1992. u

SAD i Bahamima u iznosu od 20,9 i potres 1994. u Northridgu, SAD

u iznosu od 17,3.

Slika 1. Broj žrtava prirodnih i tehnoloških katastrofa u svijetu u razdoblju od 1970. – 2003.

(izvor: Swiss Re)

421Branimir Molak: Što je upravljanje u krizamaEKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 419-444 (2007) www.rifin.com

Slika 2. Štete od izvanrednih stanja (u miru) u Hrvatskoj od 1980. do 2002.prosje!no oko 240 milijuna USD/god.(izvor: komisije za procjenu šteta)

U Hrvatskoj na sre u dosad nije bilo takvih katastrofalnih pojava, ali je bio rat. U agresiji na Hrvatsku više od 14 tisu a ljudi je ubijeno i oko 30 tisu a ranjeno. Izravne štete uzrokovane ratom procjenjuju se na više od 30 milijardi USD. Krize ili izvanredna stanja u Hrvatskoj (bez rata) izazivaju štete, u prosje!nom iznosu (1980.-2002.) od oko 240 milijuna USD ili oko 1,5 milijardi kuna godišnje. Najve e su štete od suše - 39%, slijede oluje, tu!e, snijeg i mraz - 31,2%, potresi - 12,4%, zatim poplave 7,9% i požari 7,3% koji su zanimljivi mas-medijima. Izvanredna stanja izazvana !ovjekovim djelovanjem su: nekontrolirana osloba"anja opasnih tvari, požari i eksplozije, radioaktivnost ili nesre e u nuklearnim elektranama, prekidi opskrbe (voda, hrana, energija..), unutrašnje smetnje (terorizam i nemiri), i lomovi brana ili nasipa, a štete su znatno manje od onih izazvanih prirodom. Zbog osiromašenja i nezadovoljstva stanovništva neke vrste kriza (unutarnje smetnje - terorizam i nemiri) mogle bi u budu nosti biti u!estalije. Sustav obrane, zaštite i spašavanja civilnog stanovništva stoga treba biti organiziran za prirodne i tzv. tehnološke (izazvane djelovanjem !ovjeka) krize u miru i za rat.


2. Što je sveobuhvatno upravljanje u krizama ili izvanrednim situacijama

Pod krizama ili izvanrednim situacijama podrazumijeva se one pojave koje mogu masovno ugroziti stanovnike (život i zdravlje), dobra i okoliš u ratu i u miru. U svim fazama procesa ovladavanja potreban je angažman niza državnih i privatnih organizacija i pojedinaca razli!itih specijalnosti. Zajednica se mora baviti krizama i prije nego se one dogode, a mora i pomo i u oporavku od posljedica kriza. Kao rezultat modernih promišljanja definirane su !etiri faze sveukupnog upravljanja u krizama: ublaživanje, pripravnost, djelovanje i oporavak ili obnova.

Upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima jedna je od najsloženijih ljudskih djelatnosti i nije ga jednostavno provoditi niti u mnogo bolje organiziranim zajednicama nego je Hrvatska, no kod nas ima onih koji poznaju problematiku koji bi mogli uspostaviti cjelovit sustav upravljanja u krizama kada bi im se dozvolilo. Izlaz iz kriza postoji, no mnoštvo je prepreka boljem organiziranju za zaštitu i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u svim vrstama ugrožavanja (priroda, tehnologija, rat) iz jednostavnog razloga što mnogima neorganizirano društvo pogoduje - za ostvarivanje nekih svojih interesa, za lov u mutnom.

Za svaku vrstu kriza ili izvanrednih stanja postoji niz specifi!nih aktivnosti - mjera koje treba primjenjivati u svim fazama upravljanja u izvanrednim stanjima. Te aktivnosti valja podrobno razraditi za svaku vrstu ugrožavanja. Razrada upravljanja u razli!itim kriznim stanjima zahtijeva okupljanje raznovrsnih stru!njaka ovisno o pojedinoj vrsti kriznih stanja. No, op enito, u izgradnji sustava za upravljanje u kriznim stanjima valja polaziti od slijede ih segmenata koje trebaju razraditi skupine stru!njaka za pojedina podru!ja (rat, prirodne i tehnološke nesre e):

1. analizirati opasnosti (ugroženosti),

2. uspostaviti ovlasti (odgovaraju e zakonodavstvo),

3. definirati organizaciju svih sudionika u zaštiti i spašavanju,

4. razraditi sustav komuniciranja,

5. ustanoviti sve resurse za djelovanje,

6. napraviti ukupan plan za djelovanje u slu!aju kriznih stanja.


Uobi!ajena podjela kriznih stanja koja se pojavljuju ili se mogu pojavljivati na prostoru Hrvatske prikazana je u sistematizaciji

Sistematizacija kriznih stanja koja se mogu pojaviti u Hrvatskoj

Napomena: u nekim drugim zemljama mogu se pojaviti i druge vrste kriza kao npr.: erupcije vulkana, tsunami valovi, uragani...

1. Krizna stanja izavana djelovanjem prirode

1.1. Poplave. Poplave nastaju kada rijeke izi"u iz korita. Mogu se razvijati sporo ili vrlo brzo - tzv. fleš ili buji!ne poplave, koje se pojavljuju iznenada i razorne su snage.

1.2. Oluje, snijeg, led, mraz. Oluje mogu izazvati po veli!ini i intenzitetu razli!ite posljedice. U tu grupu spadaju snažan vjetar, kiša, ledene i snježne oborine. Poseban problem mogu biti vrlo niske temperature. Ove vrste kriza mogu izazvati gubitak resursa hrane, zatim mogu izazvati poplave, te odrone i klizanja tla.

1.3. Potresi. To su gibanja tla koja su posljedice iznenadna pomicanja stijena u Zemljinu omota!u. Potresi osim rušenja zgrada mogu izazvati klizanje tla i odrone. Na morskoj obali ponegdje mogu prouzro!iti tsunami valove.

1.4. Klizanje tla i odroni. Klizanje tla ili odron gibanje je nestabilnog tla koje može biti posljedica potresa ili snažne kiše.

1.5. Suša i visoke temperature. Suša je dugo razdoblje bez obori na. Visoka (ekstremna) temperatura definirana je kao temperatura koja je osjetno viša od prosjeka, koja traje nekoliko tjedana u najtoplijem razdoblju godine. Suša i visoke temperature mogu prouzro!iti nestanak resursa vode i hrane

1.6. Poljski i šumski požari. Nastaju kada se zapale velike površine polja i šuma. Mogu biti prouzro!eni munjom, tehnološkim napravama, ljudskom nepažnjom i terorizmom. Poljski i šumski požari zbog ogoljavanja terena mogu izazvati klizanja tla i odrone, te naknadno buji!ne poplave.


2. Krizna stanja izazvana tehnologijom - djelovanjem ovjeka

2.1. Nekontrolirana osloba"anja opasnih tvari. Postoji nekoliko tisu a kemikalija u svakodnevnoj upotrebi, koje, ako se nekontrolirano oslobode iz spremnika, mogu ugroziti velik broj stanovni ka. Nekontrolirano odlaganje opasnih otpadaka tako"er može ugroziti ljude, životinjski i biljni svijet. Osim u stacionarnim objektima, nekontrolirano se opasne tvari mogu osloboditi prili kom njihova prijevoza kroz vrlo naseljena mjesta ili u njihovoj blizini. Važne su kategorije toksi!nih, gorivih i eksplozivnih tvari.

2.2. Požari i eksplozije. Prijetnja požara ili eksplozije postoji u svakoj zgradi. Požar ili eksplozija mogu biti namjerni kao rezultat zlonamjerne paljevine ili terorizma, ili slu!ajni.

2.3. Radioaktivnost. Nuklearne elektrane i drugi pogoni vezani uz nuklearni energetski gorivi ciklus imaju najve u koncentraciju radioaktivnih materijala. Iako se daje posebna pozornost nadzoru sigurnog rada takvih objekata, ipak može do i do nekontroliranog osloba"anja radioaktivnog materijala koji može ugroziti stanovnike i njihov okoliš. I prijevoz i uskladištavanje radioaktivnih materijala mogu izazvati probleme, ako se oslobode dugo živu e radioaktivne tvari.

2.4. Prekidi opskrbe (voda, hrana, energija...). Mali ili veliki prekidi opskrbe proizvodima kao što su voda, hrana, energenti (elektri!na energija, plin, benzin i drugi derivati) mogu izazvati razaranje gospodarstva i goleme teško e, posebno u urbanim podru!jima. Uzroci prekida opskrbe mogu biti vrlo razli!iti.

2.5. Unutrašnje smetnje (terorizam, neredi). Mogu nost nereda, pobuna, plja!ki i terorizma uvijek postoji, posebno u naseljenim podru!jima. Unutrašnje smetnje mogu prijetiti sigurnosti stanov-nika. U kratko vrijeme mogu biti uništena materijalna dobra velike vrijednosti.

2.6. Lomovi brana i nasipa (poplave). Lomovi brana zbog velikih kiša, loše konstrukcije ili potresa mogu izazvati snažne razaraju e buji!ne poplave.


3. Krizna stanja izazvana ratom

3.1. Ratna razaranja i plja!ka (aktivnosti: raš!iš avanje ruševina i izvla!enje zatrpanih, spašavanje i evakuacija dobara). Ratnim razaranjima mogu biti zahva ena sva podru!ja, no vjerojatnost je ve a da e neprijatelj nastojati razoriti strateški važna podru!ja i objekte. Tako"er, nastoji oplja!kati dobra (ratni plijen).

3.2. Inducirane tehnološke nesre e (+ poljski i šumski požari). Djelovanjem neprijatelja mogu se dogoditi iste one vrste tehnoloških nesre a (kriznih stanja) kao pod 2., te poljski i šumski požari 1.6.

3.3.Uništavanje-ubijanje-ranjavanje stanovnika (klasi!na, kemijska, nuklearna, biološka oružja u ratu i poslije rata zahtijevaju sklanjanje, evakuaciju, zbrinjavanje i hitnu medicinsku pomo stanovništvu). Neprijatelj ubija stanovništvo i u tu svrhu ko risti razli!ita oružja. Dio tog oružja ostaje na terenu i nakon završetka rata vrlo je opasan za civile (zahtijeva !iš enje terena - razminiranje). Neprijatelj zastrašuje i progoni stanovništvo.

3.4. Epidemije + asanacija (kao posljedice rata i ostalih kriznih stanja). Za velikih kriza (rat, potresi, poplave...) mogu se zbog narušenih higijenskih uvjeta života (zaga"ena voda, hrana i drugo) pojaviti zarazne bolesti koje mogu ugroziti velik broj stanovnika.

Iako je funkcija upravljanja (management) u krizama stara, tek u novije vrijeme (tridesetak godina) u svijetu su zbog potreba što u!inkovitije organiziranosti za obranu, zaštitu i spašavanje prihva ene ideje o upravljanju u krizama kojima se bavi ovaj !lanak.

Sve ve a glad za resursima zbog njihova sve ve eg iscrpljivanja (nafta, plin, hrana, voda...) mogla bi u budu nosti rezultirati sve ve om u!estaloš u oružanih sukoba u svijetu. Stoga se i za taj vid ugrožavanja, kao i za ona mirnodopska, zajednica mora što bolje pripremiti.

Ekspanzija na rješavanje problema zaštite i spašavanja od zbivanja koja nisu samo u izravnoj povezanosti s ratom rezultirala je koncepcijom sveobuhvatnog upravljanja u krizama. Ta koncepcija obuhva a tri me"usobno povezane komponente:

a) Sve tipove kriza: Uobi!ajeno je da razli!ite vrste katastrofa, kao što su prirodne, tehnološke i rat, zahtijevaju sli!an na!in upravljanja,


tako da se sli!ne strategije upravljanja u ovladavanju mogu primijeniti na sve vrste kriza.

b) Partnerstvo u upravljanju u krizama: Odgovornost za upravl janje u krizama i resursi za djelovanje zahtijevaju blisku suradnju, odnosno partnerstvo na svim razinama uprave (Republika /županija), javnih poduze a i privatnog sektora, industrije, dobrovolja!kih udruga i pu!anstva. Sveobuhvatno upravljanje zna!i povezivanje u prikladan oblik svih potrebnih resursa za djelovanje.

c) Životni ciklus kriza: Kriza ili izvanredno stanje naj!eš e ne djeluje samo jedan dan, ve !esto vremenski traje i ima životni ciklus pojavljivanja koji mora slijediti niz upravlja!kih faza, što uklju!uje strategije ublaživanja opasnosti, pripravnosti, djelovanja i oporavka od u!inaka katastrofa.

Osnovno na!elo sveukupnog upravljanja u krizama je DA SE MOŽE NEŠTO KORISNO U#INITI I PRIJE NEGO SE KRIZA ILI KATASTROFA DOGODI, A I POSLIJE SAMOG DOGA$AJA.

Sveukupno upravljanje u krizama podrazumijeva !etiri faze upravljanja u krizama u kojima se mora zajedni!ki raditi da bi se zaštitila zajednica na odre"enom podru!ju (npr. županija ili država ako je cijela ugrožena). Do II svjetskog rata upravljanje u krizama naj!eš e se svodilo samo na pripravnost. Ta primarna uloga bila je u funkciji obrane od napada neprijatelja. No pripravnost je samo jedna od faza u upravljanju u krizama. Zajednica se mora baviti krizama i prije nego se one dogode, a mora i pomo i u oporavku od posljedica krize. Kao rezultat modernih promišljanja definirane su !etiri faze sveukupnog upravljanja u krizama: UBLAŽIVANJE, PRIPRAVNOST, DJELOVANJE I OPORAVAK.

Svaka faza proizlazi iz prethodne i postavlja zahtjeve na slijede u. Aktivnosti u jednoj fazi mogu se preklapati s aktivnostima u prethodnoj. Pripravnost prelazi u djelovanje kada se dogodi katastrofa. Djelovanje prelazi u oporavak u razli!ito vrijeme u ovisnosti o prostiranju i vrsti šteta. Sli!no, oporavak pokre e ublaživanje, motivaciju za spre!avanje ili reduciranje nastajanja sljede e nesre e. Kona!no, faze kriza nemaju po!etka ni kraja. Prepoznavanje prijetnji može motivirati ublaživanje isto tako kao i stvarna katastrofa.

Koordiniranje niza tih, ponekad vrlo složenih aktivnosti i njihovo me"usobno povezivanje, kao i povezivanje niza operativnih segmenata sustava obrane, zaštite i spašavanja osnovni je zadatak


programatskog segmenta sustava, odnosno tijela državne uprave za slu!aj izvanrednih stanja. Uobi!ajena uloga tog segmenta državne uprave je da poti!e u svim fazama sveukupnog upravljanja u krizama, sve ostale resore uprave i druge organizacije da djeluju u cilju smanjivanja stradavanja ljudi i materijalnih šteta od svih onih kriza ili izvanrednih stanja koja ih mogu sna i.

U demokratskim državama uobi!ajeno je da za sigurnost, obranu i zaštitu stanovnika odgovoran šef države, a u ovisnosti o teritorijalnoj podjeli države šef odre"ene lokalne jedinice. Na primjer u velikim izvanrednim situacijama u SAD vode u ulogu u US FEMA-i (Federal Emergency Management Organization - ministarstvu za upravljanje u izvanrednim stanjima) preuzima predsjednik SAD. I u Hrvatskoj u uvjetima improvizacije i snalaženja u odupiranju nadmo nom neprijatelju u podru!jima gdje je bilo nesebi!no i predano angažiranje rukovodilaca lokalne vlasti na zaštiti i spašavanju pu!anstva sustav je u danim okolnostima izvanredno funkcionirao.

Dakle, valja povezati sve funkcije obrane, zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u jedinstven sustav. Prije Domovinskog rata koncept civilne obrane (kao dio sustava zaštite i spašavanja) uglavnom se zasnivao na pripremi za obranu od rata i nije bio prilago"en djelovanju u miru (sli!no je bilo i u svijetu do drugog svjetskog rata), a i pripravnost za djelovanje u ratu kod nas nije bila dobro planirana, te se djelovanje u Domovinskom ratu najviše zasnivalo na improvizaciji, umješnosti i samoprijegoru pojedinaca, a ne na dobro uspostavljenoj i osmišljenoj organizaciji s definiranim ovlastima i zadacima, a tijekom rata moderan sustav je tek izgra"ivan.

Uobi!ajeno je u demokratskim društvima da podloge za djelovanje u slu!aju kriznih stanja stvara profesionalna organizacija - segment državne uprave za izvanredna stanja. Stoga i u Hrvatskoj treba ponovno osnovati takav programatski segment državne uprave. Najbolje bi bilo, u našim uvjetima, da je to, po uzoru na druge zemlje zasebno tijelo državne uprave u sastavu Ureda Predsjednika države neposredno odgovorno Predsjedniku ili pri Vladi neposredno odgovorno Vladi. Detalji ustroja takvog tijela uprave i prate e zakonodavstvo po uzoru na praksu najrazvijenijih zemalja svijeta razra"eni su i treba ih samo pravno doraditi i uspostaviti. Na tome se zapo!elo raditi tijekom agresije na Hrvatsku pri ministarstvu obrane i u projektu Intervencije u izvanrednim situacijama konzorcija INA


inženjering - Ekonerg - Elektroprojekt u koordinaciji ZGO-Zagreb, no rad je obustavljen.

3. Sustav obrane, zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u Hrvatskoj - iskustva

Sustav obrane, zaštite i spašavanja stanovnika (civila), dobara i okoliša ili sustav upravljanja u krizama, primarno je sigurnosno pitanje svake države, pa bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj. Metodologiju za uspostavu sustava (SAD - NATO) donio sam još 1991. iz Washingtona i sustav smo izgradili do kraja 1993. pri MORH-u, da bi zatim sve bilo razoreno po!etkom 1994. , a takvo je stanje i danas.

Obrana zemlje u 1991. i 1992. bila je spontana i najve im dijelom zasnovana na improvizacijama i snalaženju istinskih branitelja kojima je bilo stalo do o!uvanja i obrane osamostaljene novonastale države Hrvatske od daleko nadmo nijeg agresora, a manjim dijelom je bila rezultat organizirane obrane s jasno podijeljenim obvezama i zadacima. Europska unija je tada nametnula embargo na uvoz oružja u države bivše Jugoslavije i stanovnici napadnutih novih država nisu se imali !ime braniti. U nabavi oružja angažirano je tada kriminalno podzemlje koje se poslije uklopilo u hijerarhiju mo i, a istinski branitelji su stradavali na bojišnicama !esto nikako ili nedovoljno naoružani. Pravo je !udo da je obrana Vukovara simbola hrvatske obrane u takvim uvjetima protiv daleko nadmo nijeg neprijatelja tako dugo odolijevala. Tada, dok su branitelji bili angažirani na obrani zemlje, po!ela je i kriminalna podjela imovine procesom tzv. pretvorbe i privatizacije, koja traje i danas. Dakako, bilo je i mnogo onih – umreženih u grupe gdje su donašane odluke - koji su bili protiv samostalne Hrvatske. Takvi su proveli !istku najkvalitetnijeg kadra u MORH-u 1992. (više od 50 ljudi istjerano je s posla i zadataka obrane ili umirovljeno). Oni i danas, obogativši se, zauzimaju važne položaje u hijerarhiji vlasti i odlu!ivanja u Hrvatskoj.

Vrijedi spomenuti da je !ak i UNPROFOR, imaju i vrlo visoko mišljenje o našim mogu nostima, u jesen 1993. tražio zaštitu našeg sustava za svoje snage (600-700 osoba) središnjeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada velikosrpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu !injenicu za objašnjenje Svijetu onoga što se doga"a u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav srušila


i pokazala totalnu nebrigu za stanovništvo. U svibnju 1995. raketiran je Zagreb.

Mafija je u sprezi s politi!arima sustav srušila u vrijeme kada je još gotovo tre ina Hrvatske bila okupirana i to u najkriti!nijim podru!jima za obranu: u Osje!ko baranjskoj županiji (1.2.1994.), Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisa!ko-moslava!koj (Novska) (11.2.1994.), Dubrova!ko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je središnja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehni!ara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala.

Još prije II svjetskog rata 1938. u Zagrebu je osnovana škola Civilne zaštite koja je dala osnove za obranu i zaštitu stanovnika u slu!aju rata. U ono vrijeme ta je škola bila na sli!noj razini kao i one u svijetu. Civilna obrana, !esto nazvana civilna zaštita, je u biti samo dio sustava za upravljanje u krizama koji se odnosi na rat. Poslije II svjetskog rata partijska ideologija uspostavila je školovanje za tzv. Civilnu zaštitu koje je bilo znatno niže razine nego ono iz 1938. i zasnivalo se na masovnosti i kojekakvim masovnim akcijama za uznemirivanje stanovništva tzv. NNNI, a osnovna im je svrha bila laka dodatna zarada umirovljenih oficira bivše JNA. Bila je to priprema stanovništva za nešto za što nije bilo nikakve organizacije ni razumnih planova da bi ga se koristilo. Sve je bilo podre"eno hladnoratovskoj tobožnjoj pripremi za zaštitu od agresije NATO pakta, a da je do nje i došlo sve bi se raspalo u jednom danu. Sli!no je bilo i krajnje ideološki obojeno izmišljeno školovanje za ONO i DSZ, kao i za kojekakve oblike HTZ. Tako je to bilo do velikosrpske agresije 1991. kada je najve im dijelom uz po!etak uspostavljanja sustava, improvizacijom i samoorganiziranjem na lokalnoj razini, prema snalažljivosti ugroženog stanovništva i onih koji su se s obzirom na sposobnosti nametnuli da ga vode, osigurana koliko god je bila mogu a obrana i zaštita stanovništva i dobara. U ovisnosti o shva anju važnosti zadataka obrane i zaštite stanovništva od lokalne vlasti i vojnog sektora obrane u mnogim krajevima Hrvatske postignuti su vrijedni rezultati u obrani i zaštiti stanovništva. Na žalost, mnogi od onih koji su se u tim akcijama najviše angažirali, a mnogi su i poginuli, zbog nebrige onih koji su sustav 1994. razorili, za to nisu dobili nikakvo priznanje i nije im niti priznat status branitelja, dok


su si oni koji su sustav srušili osigurali sve mogu e privilegije, vojne !inove i odli!ja.

Sve što treba napraviti na planu školovanja bilo nam je poznato još 1993. godine no kako je sustav 1994. razoren do danas nije ništa napravljeno. Pojedinci koji su srušili sustav s potpunim nerazumijevanjem prepisuju ono što smo još prije desetak godina pisali u stru!nim publikacijama i ideje prodaju pod svoje (privatna škola koje godišnje zaradi na prodaji diploma bez stjecanja znanja dodiplomskog studija, magistara i doktora znanosti..., a ne i znanja, više od milijun eura). Potrošili su golem novac za putovanje po svijetu za “sakupljanje iskustva” dalekih zemalja u uspostavi sustava, a dakako ništa nisu nau!ili. Jedan od tih “mudraca” za vrijeme rata vodio je turisti!ku agenciju, pa kad ga je sprega politika - mafija postavila za rukovodioca u MUP-u, zaposlio je uz svu svoju rodbinu, i brojne prevodioce, !ak i za kineski, rumunjski, albanski, perzijski i druge jezike, kako se vrhuška MUP-a ne bi izgubila u svojem obilaženju svijeta. Organizirali su, prisvojivši naše ideje o školovanju, razli!ite “te!ajeve” za šaroliko slušateljstvo u kojima su im stranci skupo prodaju, za novac iz državnog prora!una, ono što mi znamo bolje.

Nikakvog djelotvornog oblika organiziranosti za obranu, zaštitu i spašavanje civilnog stanovništva dobara i okoliša od ugrožavanja u miru ili eventualnom ponovljenom ratu ni do danas nema. Nema ga stoga, što oni koji su sudjelovali u rušenju sustava 1994. svojim vezama s nesavjesnim politi!arima do danas ne dozvoljavaju njegovu ponovnu uspostavu, a svaku ideju o njegovoj uspostavi ukradu i ništa ne naprave. Nitko unato! upozorenjima ništa ne poduzima. Razlog je, jer se u mutežu u kojem se ne zna tko što treba raditi i za što odgovarati, lakše pune osobni džepovi. To su isto !inili i za vrijeme Domovinskog rata, dok su istinski branitelji ginuli i !inili sve da zaustave neprijatelja i oslobode zemlju. Sigurnost i obrana prepuštena je danas u Hrvatskoj takvim privatnim «poduzetnicima», a za druge nema mjesta.


4. Kako treba biti organiziran sustav obrane, zaštite i spašavanja u izvanrednim stanjima u Hrvatskoj da bi bio djelotvoran

Brojne su operativne organizacije koje trebaju imati jednozna!no odre"ene obveze i prava u djelotvornom sustavu obrane, zaštite i spašavanja u slu!aju izvanrednih stanja ili kriza: zdravstvo, vatrogastvo, vojska i policija i zaštitarske tvrtke, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduze a i usluge, prometne organizacije, industrija, organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba, javno informiranje, humanitarne udruge, školstvo, i druge. Bit problema u Hrvatskoj jest nužnost povezivanja tih operativnih organizacija u cjelovit i djelotvoran sustav što je svuda u svijetu osnovni zadatak profesionalne državne uprave za izvanredna stanja, koju u Hrvatskoj tek treba uspostaviti. Poslovi takve uprave su i procjene ugroženosti; uspostava zakonodavstva koje regulira djelatnost; koordiniranje i upu ivanje razli!itih republi!kih resora na izradu akata koji odre"uju odgovornosti, obaveze i postupanje u pojedinim vrstama kriza; davanje stru!ne osnove za organiziranje i djelovanje županijskih profesionalnih organizacija te za uspostavu sustava komuniciranja u krizama; briga o resursima za djelovanje (kadar, oprema, školovanje, pogoni), izrada, pregledavanje i odobravanje planova pripravnosti i djelovanja za slu!aj kriza te drugo.

Veza tog resora uprave uz resor obrane u ve ini zemalja u povijesti je bila posljedica toga što je njena osnovna uloga kroz povijest bila - obrana u ratu (obrana od konvencionalnog, kemijskog i nuklearnog oružja). U toj su obrani veoma povezane funkcije vojnog i civilnog ustroja. Dobre obrane stanovnika (u ratu) nema bez valjane procjene njihove ugroženosti (tu procjenu može na!initi samo vojni sektor). Na primjer, u SAD, koje mnogo godina nisu imale rat na svom podru!ju, civilna obrana (kao segment cjelokupnog upravljanja u krizama) u sastavu je ministarstva za upravljanje u izvanrednim stanjima (Emergency Management Agency) koja je i te kako povezana s ministarstvom obrane (Department of Defense). Planiranje za slu!aj kriznih stanja u ratu i miru (prirodne i tehnološke katastrofe) povezano je. Brojne su prednosti udruge dvostruke namjene, kako civilnog ustroja u ratu, tako i vojnog ustroja u miru. Gotovo sve akcije i pripreme u miru za obranu i zaštitu stanovnika od djelovanja prirodnih i tehnoloških katastrofa važne su i za djelovanje u ratu.


Dobro povezani vojni ustroj s civilnim osjetno umanjuje troškove, što je za ratom iscrpljenu Hrvatsku posebno važno.

U izgradnji sustava obrane, zaštite i spašavanja u nas polazili smo od ameri!kog modela, koji je jedan od najjeftinijih u svijetu i, nesumnjivo, najrazvijeniji, pogotovo za slu!ajeve prirodnih i tehnoloških katastrofa (SAD su golema zemlja s najraznolikijim vrstama prirodnih i tehnoloških ugrožavanja). Segment sustava u ratu – obrane, u nas treba biti modificiran u odnosu prema ameri!kome, jer je razli!ito ugrožavanje ratom kod nas od onog za koji su se pripremile SAD. Treba se, tako"er, zasnivati na analizi iskustava iz Domovinskog rata. U odlu!ivanju za takav sustav pomogla nam je dostupna ameri!ka literatura i brojni podaci, kao i otvorene mogu nosti stjecanja dodatnih iskustava iz te zemlje. Uz to i naš vojni ustroj razvija se po ameri!kom modelu.

Korištenje vojnog kadra, opreme i drugih resursa u miru za obranu i zaštitu stanovnika i dobara od prirodnih i tehnoloških katastrofa, kao i korištenje civilnog kadra i resursa u ratu uobi!ajeno je u svijetu i ima svoju neoborivu logiku (NATO). Nije potrebno posebno nabrajati kakva je, na primjer, uloga vojne inženjerije ili NKB - postrojba u obrani, zaštiti i spašavanju stanovnika, dobara i okoliša od prirodnih i tehnoloških nesre a (postaje izlišno na taj na!in kupovanje skupe opreme na dva mjesta, školovanje kadra u oskudnim materijalnim mogu nostima itd.). Tako"er je važno napomenuti golemu potrebu za suradnjom tih dvaju partnera u suzbijanju poslijeratnih posljedica i u oporavku ili obnovi.

Stvaranje podloga za odlu!ivanje u kriznim stanjima izuzetno je složen i visoko stru!an posao, te se stoga budu i sustav upravljanja u kriznim stanjima kod nas (kad se uspostavi) mora zasnivati prije svega na radu profesionalaca - stru!njaka, a manjim dijelom dobrovoljaca. Uz profesionalno tijelo državne uprave za slu!aj izvanrednih stanja - programatski dio sustava obrane, zaštite i spašavanja, koje treba biti u sastavu Ureda Predsjednika RH (ili Vlade), u sustavu za obranu, zaštitu i spašavanje u krizama ili izvanrednim stanjima, mora postojati niz organizacija i pojedinaca izvršitelja niza operativnih zadataka.

Tijelo uprave za slu!aj izvanrednih stanja mora biti u stanju identificirati opasnosti, uspostaviti prihvatljivu osnovu za djelovanje cijelog sustava, uspostaviti strategiju razvitka tih aktivnosti kroz sve !etiri faze upravljanja u kriznim stanjima, prikupiti informacije o svim raspoloživim resursima za djelovanje u kriznim stanjima,


uspostaviti svih pet osnovnih stupnjeva (obavještavanje/upozorenje, spašavanje ljudi, spašavanje dobara, zbrinjavanje ljudi i procjena štete, nužna obnova) za djelovanje, odnosno reagiranje u slu!aju krize ili izvanrednog stanja, informirati i obavještavati stanovnike, odnosno uspostaviti plan pripravnosti i djelovanja. Tako"er treba uspostaviti osnovni plan oporavljanja od kriza koje se mogu dogoditi na podru!ju. Uz to mora biti osposobljeno još za niz drugih aktivnosti. Rad i stanje podloga za odlu!ivanje moraju biti mjerljivi, prema pravilima struke i javni.

U profesionalnom tijelu državne uprave za slu!aj izvanrednih stanja moraju biti zaposleni najiskusniji stru!njaci za ona ugrožavanja za koja se ocijeni da su u odre"enoj društvenoj zajednici bitna, odnosno za ona koja najviše ugrožavaju stanovnike, dobra i okoliš. Prije svih potrebni su stru!njaci koji znaju uspostaviti ono što je bitno u sustavu upravljanja u kriznim stanjima, odnosno oni koji znaju za krize za koje su specijalisti u detalje razraditi spomenutih šest segmenata upravljanja (analiza opasnosti, ovlasti, organizacija, komuniciranje, resursi, planiranje). Posebno je važno uspostaviti središnje tijelo državne uprave za izvanredna stanja, koje mora okupiti najkvalificiraniji kadar i uspostaviti strategiju razvitka sustava zaštite i spašavanja za cijelu državu. Sustav se ne može izgraditi u kratkom vremenu. Osim središnjeg tijela državne uprave potrebno je u ovisnosti o veli!ini i vrsti ugrožavanja svake pojedine županije formirati profesionalne županijske organizacije sustava (a po potrebi i na razini op ine ili grada) koje moraju biti odgovorne županu i središnjoj upravi sustava. To sve je najve im dijelom bilo uspostavljeno sistematizacijom i popunjavanjem radnih mjesta izvršilaca još 1993. godine pri ministarstvu obrane RH, a zatim je razoreno.

Zbog izuzetne složenosti djelotvorne organiziranosti za izvanredna stanja profesionalno tijelo državne uprave ne e mo i imati sav potreban stalno zaposlen kadar za sve specijalisti!ke poslove (zbog ograni!enosti raspoloživih sredstava za pla anje zaposlenih) nego e morati formirati specijalisti!ke grupe za pojedine vrste ugrožavanja. Da bi se mogao izgraditi djelotvoran sustav za zaštitu i spašavanje u izvanrednim stanjima, potrebno je da su u stru!nim skupinama, koje mora voditi profesionalno tijelo državne uprave za izvanredna stanja, profesionalni predstavnici -stru!njaci brojnih institucija koje e biti


i osnovni operativni sudionici u djelovanju u slu!aju pojave kriznih stanja koja zahtijevaju izuzetna poznavanja niza specijalnosti.

Struktura sustava obrane, zaštite i spašavanja kakav treba uspostaviti u Hrvatskoj prikazana je na slici 3.

Slika 3: Struktura sustava obrane, zaštite i spašavanja kakav treba uspostaviti u Hrvatskoj.

Napomena: Programatski dio sustava u Hrvatskoj ne postoji i treba ga što prije uspostaviti. Operativni dio sustava sastoji se od brojnih organizacija kao npr. što su: zdravstvo, vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska i policija i zaštitarske tvrtke, vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo i druga javna poduze a i usluge, prometne organizacije, industrija, brojna ministarstva i druge organizacije uprave, hidrometeorološka i seizmološka služba, javno informiranje, služba motrenja i obavještavanja, dodatne postrojbe stanovništva, školstvo, i brojne druge, koje su me"usobno nepovezane i nema podjele zadataka i odgovornosti. Krizni timovi koji se sastoje od !elnih osoba pojedinih operativnih i upravnih organi zacija, u svijetu naj!eš e imaju svrhu osiguranja materijalne i politi!ke podrške profesionalcima u njihovim poslovima upravljanja u krizama, a kod nas zbog nerazumijevanja te djelatnosti, naj!eš e se poistovje uju s upravljanjem u krizama zbog !ega i nastaju brojni problemi - štete.

Kao što je ve spomenuto profesionalno tijelo državne uprave za izvanredna stanja treba se sastojati od središnje uprave odgovorne predsjedniku Republike (ili Vladi) i županijskih odjela kao, po potrebi, i od odre"enog broja profesionalaca na razini gradova ili op ina. Taj dio je programski segment sustava, a ima ulogu sveukupne skrbi


za obranu, zaštitu i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u miru i ratu. Sustav za zaštitu i spašavanje !ini i niz operativnih udruga koje sudjeluju u radu u pojedinim segmentima sustava i bez kojih tako"er sustav ne može u!inkovito djelovati. Važan segment sustava osim ve spomenutih stru!nih timova, jesu i krizni timovi u kojima su vode i ljudi vlasti, programatskog segmenta sustava i najvažnijih operativnih organizacija. Njihova uloga je važna kao politi!ka i materijalna podrška upravi za izvanredna stanja i posebno za vrijeme faze djelovanja - reagiranja na krizu ili izvanredno stanje i odre"ena je planom pripravnosti i djelovanja na odre"enom podru!ju.

Republi!ko tijelo uprave za izvanredna stanja postiglo bi dobre rezultate (poslovi podrazumijevaju: grube procjene ugroženosti cijelog teritorija Republike; uspostavu zakonodavstva koje regulira djelatnost; koordiniranje i upu!ivanje razli!itih republi!kih resora na izradu zakona koji odre"uju odgovornosti, obaveze i postupanje u pojedinim vrstama kriza; davanje stru!ne osnove za organiziranje i djelovanje županijskih profesionalnih organizacija; davanje osnove za uspostavu sustava komuniciranja (tzv. sofware) u krizama; briga o resursima za djelovanje (kadar, oprema, školovanje, pogoni); pregledavanje i odobravanje županijskih planova pripravnosti i djelovanja za slu!aj kriza; briga o izradi republi!kih planova pripravnosti za krize koje mogu zah vatiti cijelu državu; stru!no usmjeravanje rada kriznog tima Republike ili županija itd.) s 30-40 zaposlenih kvalificiranih iskusnih stru!njaka za razli!ita podru!ja, a troškovi njegova rada u godini dana bili bi manji nego JEDNODNEVNE ŠTETE od mirnodopskih kriza u Hrvatskoj. Ako pretpostavimo da je minimalan broj profesionalnih osoba za funkcioniranje zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša (programatskog segmenta) koji bi prora!un Republike mogao podnijeti 3 - 4 izvršilaca na sto tisu a stanovnika, onda bi potreba za izvršiocima programatskog posla u županijama bila oko 150 - 200 ljudi ili ukupno 200-250 ljudi u cijeloj upravi za obranu, zaštitu i spašavanje RH, što je pokazalo iskustvo iz Domovinskog rata. To je velika razlika prema broju od oko 900 iz MUP-a, MORH-a ve inom nekompetentnih osoba (napose onih na rukovode im mjestima) za posao u tzv. državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, koji ne razumiju što treba raditi takva uprava i !emu služi spomenuti sustav.

Sada je na poslovima zaštite i spašavanja u Hrvatskoj zaposleno mnogostruko više me"usobno nepovezanih udruga i osoba uz potpuni


izostanak - nepostojanje programatskog segmenta sustava. Poznate su sigurnosne i gospodarske posljedice takva stanja. To su dostatni razlozi za uspostavu spomenutog tijela državne uprave. Apsurdno je da u Hrvatskoj postoji nekoliko tajnih službi, a nema nikakvog organizacionog oblika uprave (programatskog) za obranu, zaštitu i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u slu!aju izvanrednih stanja u ratu i miru.

Uspješno planiranje mogu e je ako je zajednica uklju!ena u proces planiranja. Suradnja svih grupa i pojedinaca koji se neposredno brinu za opasna stanja !ini plan boljim i osigurava ve u vjerojatnost njegove djelotvorne primjene u slu!aju nesre e. Iskustvo pokazuje da se planovi rijetko koriste, ako ih je radila samo jedna osoba, ili jedna organizacija. Reagiranje na nesre u zahtijeva povjerenje, koordinaciju i suradnju svih koji treba da djeluju u slu!aju izvanrednog stanja i koji moraju znati tko je za koju aktivnost odgovoran i tko je u stanju obaviti neki zadatak. To je mogu e ostvariti samo suradnjom kadra.

Upravljanje u krizama (emergency management) jedan od najsloženijih poslova osnovnog sigurnosnog i gospodarskog interesa modernog društva zahtijeva izuzetno mnogo znanja iz širokog spektra !ovjekova bavljenja od humanisti!kih, prirodoslovnih, pa do tehni!kih, a sve to uz uvažavanje gospodarstvenih zakonitosti. Danas u Hrvatskoj nema, u skladu s dostignu ima u svijetu u podru!ju cjelokupnog upravljanja u krizama, niti organizacije, a još manje organiziranog obrazovanja za programatski dio tog sustava, koji bi znao uspostaviti u!inkoviti sustav obrane, zaštite i spašavanja. Neinformiranost stanovništva i politi!ara kod nas o tome da u svijetu postoje u!inkoviti na!ini obrane, zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša ne zna!i da takvi sustavi ne postoje i da se i kod nas ne može izgraditi djelotvoran sustav te namjene. Sustav kakav treba ponovno razviti u Hrvatskoj zbog niza razloga treba biti što kompaktniji i treba sa relativno malim brojem visoko osposobljenih izvršitelja prekrivati sve potrebne funkcije djelovanja, odnosno obrane, zaštite i spašavanja od onih ugrožavanja koja su za podru!je Republike Hrvatske bitna, tj. ona koja najviše ugrožavaju. Ostvarenje u!inkovitog, kompaktnog sustava nije lak posao, a školovanje kadra za takav sustav mora biti posebno pažljivo planirano.


5. Zaklju ak

Organiziranost zemlje za obranu i zaštitu njezinih stanovnika, dobara i okoliša primarno je sigurnosno i gospodarsko pitanje svake pojedine zemlje. Stoga svaka zemlja tu aktivnost mora organizirati tako da bude najdjelotvornija u obavljanju svoje zada e, a u skladu s najpre!im zadacima u pojedinoj zemlji, uz što manje troškove, što je posebno važno za ratom i tzv. pretvorbom osiromašeno stanovništvo Hrvatske.

Uobi!ajena je praksa u svijetu dvojna namjena vojnog i civilnog segmenta (vojnog u miru, civilnog u ratu) u obrani i zaštiti stanovnika, dobara i okoliša u kriznim stanjima. Time se osigurava visok stupanj djelotvornosti za kriznih stanja, bolja angažiranost kadra u oba segmenta, manji troškovi, jer nema dvo struke nabave opreme, izgradnje pogona itd. Uz to, zbog golemih šteta izazvanih krizama u miru koje najviše poga"aju male ljude - poljoprivrednike, nužno se organizirati tako da se njihove posljedice smanje. Nije vrijeme da se u osiromašenoj Hrvatskoj rasipa novac i kadrovski potencijal na osnutak i prazan hod nepotrebnih paralelnih udruga i kapaciteta. Mnogo je bolji put analizirati rad sadašnjih udruga, uklanjati nedostatke, koristiti kvalificirani kadar i znanje.

Zna se što treba u!initi u podru!ju organiziranja, u analizi ugroženosti, u podru!ju zakonodavstva, snimanja resursa, informiranja, komuniciranja i izrade planova, samo je potrebna institucionalizirana volja da se sustav zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša, po uzoru na najrazvijenije zemlje svijeta i na osnovi iskustava iz Domovinskog rata, nastavi ponovno izgra"ivati. Razlozi za njegovu uspostavu duboko su opravdani.

Znanje je preduvjet za djelotvorno obavljanje niza aktivnosti. Nedovoljno poznavanje tog podru!ja djelovanja - profesije kod nas ima za posljedicu nepostojanje programatskog segmenta sustava zaštite i spašavanja, a time i odsutnosti visokoškolskog obrazovanja i bilo kakvog obrazovanja za to podru!je. Posve je sigurno da bi se školovanjem kadra za tu aktivnost omogu ilo provo"enje nužne integracija brojnih raspršenih aktivnosti zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša. Time bi, zacijelo, i posljedice tih ugrožavanja bile smanjene. Razrada i uspostava nazna!enog visokoškolskog programa obrazovanja za stjecanje zvanja rukovoditelja programa za izvanredna stanja mogla bi biti osnova za stvaranje kadrovske


baze modernog sustava zaštite i spašavanja primarnog sigurnosnog i gospodarskog zna!aja za daljnji razvitak Hrvatske.

Predsjednik Republike ili Sabor trebali bi što prije osnovati profesionalni tim (zametak) tijela državne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem e biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najve e štete. Taj tim morao bi u što kra em vremenu:

- izraditi nacrt zakona o sustavu obrane, zaštite i spašavanja koji bi trebao regulirati tu važnu djelatnost

- definirati organiziranost svih operativnih sudionika u zaštiti i spašavanju i odrediti kako snimiti i koristiti resurse za obranu, zaštitu i spašavanje

- zapo!eti izradu niza priru!nika za djelovanje sustava na lokalnoj razini (menadžer sustava, provo"enje analize opasnosti, informiranje javnosti, procjena štete, strategije ublaživanja, kako se izra"uju planovi pripravnosti i djelovanja za slu!aj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa, ….)

- izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visokoškolsko i ostali oblici)

- procijeniti osnovne troškove i izvore financiranja djelotvornog sustava obrane, zaštite i spašavanja.

Ako toga i nadalje ne e biti svaki puta kada e se u Hrvatskoj dogoditi neko od izvanrednih stanja dignut e se uzbuna kao i do sada, a poslije se ništa ili gotovo ništa u šest spomenutih osnovnih segmeneta upravljanja u izvanrednim stanjima (vidi poglavlje 2.) ne e doga"ati. Ono što je dobro napravljeno u tom podru!ju, naj!eš e je rezultat zauzimanja malobrojnih entuzijasta, a ni u kojem slu!aju organiziranog djelovanja države, no to ni približno nije dovoljno. Razlozi zbog !ega je to tako su brojni, a naj!eš i su nedostatak znanja i neinformiranost onih koji bi o sustavu obrane, zaštite i spašavanja trebali odlu!ivati ali i nesposobnost i privatni probici onih koji se tome protive.

NAPOMENA: Pobliže o tome kako treba funkcionirati spomenuti sustav napisao sam u svojoj knjizi “Upravljanje u krizama”. U nastavku je izvod iz recenzije knjige (u biti sustava koji smo


izgra"ivali za rata u MORH-u) koji je napisao glavni vojni savjetnik predsjednika Republike general zbora Anton Tus 21. rujna 1995.

«Uspostava cjelovitog i djelotvornog sustava zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i okoliša u kriznim (izvanrednim) situacijama je potreba i dužnost svakog organiziranog društva, pa tako i naše zemlje.

Najnovije djelo ovoga našega poznatog djelatnika i autora znanstvenih i stru!nih prikaza na ovu temu zavrje"uje posebnu pozornost jer, pored op ih razmatranja, težišno razmatra organizaciju djelotvornijeg upravljanja u izvanrednim (kriznim) situacijama.

Djelo je svojevrstan udžbenik iz ove problematike i nadasve prakti!an priru!nik djelatnicima sustava zaštite i spašavanja, posebno rukovoditelju programa upravljanja u krizama.

U potrazi za djelotvornijim rješenjem organiziranja i upravljanja u krizama autor polazi od našeg postoje eg rješenja - sektorskog rješavanja problema - i stranih rješenja, i posebno organizacije u SAD, koja isti!e cjelovitost sustava pri rješavanju problema. Dragocjena iskustva ste!ena u našem Domovinskom ratu, rješavaju i najteže krizno stanje - ratno - u spašavanju i zaštiti ljudi, dobara i okoliša, autor je uklju!io u svoja razmatranja. U knjizi ponu"eno rješenje organizacije cjelovitog sustava i u našim je uvjetima optimalno i najdjelotvornije rješenje.

Knjiga e korisno poslužiti djelatnicima i stru!njacima sustava spašavanja i zaštite i svima koji se bave ovom problematikom u državnoj upravi i institucijama društva jer obra"uje sva poznata (mogu a) krizna stanja u kojima se možemo nalaziti i sve glavne faze djelovanja u tim situacijama.

Dobro je prikazana me"uovisnost svih struktura društva i potreba njihova angažiranja u kriznim situacijama, i nadasve organiziranog upravljanja na svim nivoima, od državnoga, lokalnoga i op ega do posebnoga.

Djelo !ini stru!ni i znanstveni doprinos autora onome što je ve dao u ovom podru!ju i predlažem da se prihvati i objavi.»


Summary

In the aggression against Croatia over 14 thousand people were killed and around 30 thousand were injured. Direct damage caused by the war is estimated at over USD 30 billion. No war damages were paid by the aggressor and the number of those who were prosecuted for war crimes is small. Peace-time damage caused by natural disasters in Croatia, which threaten the little man, mostly farmers – amount to around Kn 1.5 billion a year. This text is about what endangers people, goods and the environment, what a system of defense, protection and rescuing is, and what system should be developed in Croatia (the previous system was destroyed during the Homeland war and a new one has not been set up). The aim is make crisis management problems available to those interested in safety issues. The military component of defense is not the subject of the analysis this text provides.

6. LITERATURA

B.Molak: Rizik LNG broda ili terminala, Stru!no-znanstveni skup: Zaštita na radu i zaštita zdravlja, Bjelolasica 27.-29.9.2006., Zbornik radova 151-160

B.Molak: Hrvatska nespremna za krize 6.2.2006.

http://www.alertonline.org/full.php?aj_go=more&id=1139234923&archive=&start_from=&ucat=6&do=komentari

B.Molak: Politi!ari nemaju planova za izvanredna stanja ali imaju za

«odstrel» branitelja 4.2.2006. http://www.croinfo.com/1Politika/KriznaStanja/06/Politicari_nemaju_planova.htm

B.Molak: Što ugrožava ljude, dobra i okoliš i kako smanjiti posljedice, prilog javnoj raspravi u organizaciji MORH-a, Zagreb 23.6.2004. CD u izdanju MORH-a

B.Molak, T.Sugneti : Croatia: Calls to set up emergency management agency, Fire International, London UK. New Article ID : 2999 12 February 2003


http://www.Þ reinternational.net/shownews.asp?secid=8&pubid=13&nav=1&newstype=0&key=molak&page=&newsid=2999

B.Molak: Sigurnost i neki pokazatelji koji je odre"uju , Dijalog IV, 5, June 2002. 21-29

B.Molak, T.Sugneti , M.Jager: Kakva treba biti uprava sustava zaštite i spašavanja u Hrvatskoj, Znanstveno-stru!no savjetovanje: SIGURNOST U OKOLIŠU I GRADITELJSTVU, Šibenik 9-11.5.2002., Zbornik radova 95-102

http://www.zitel.hr/sog/sibenik/upravljanje_u_kriznim_situacijam.htm

B.Molak: Zaštita i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u slu!aju kriza ili izvanrednih stanja - što treba u!initi da bi se štete smanjile, EKONOMIJA 1, ožujak 2002., 111-134

B.Molak: Nužnost ponovnog organiziranja za djelotvorno ovladavanje izvanrednim situacijama u Hrvatskoj, plenarno izlaganje, Peta multidisciplinarna konferencija Tehni!ke znanosti za hrvatsko gospodarstvo, Tre e savjetovanje: Djelovanje u izvanrednim situacijama, ATZH i HDS, Zagreb 14. i 15. lipnja 2001. Zbornik radova 9-18

B.Molak: Zaštita i spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u slu!aju kriza ili izvanrednih stanja i u Hrvatskoj mora postati primarni sigurnosni i gospodarski interes onih koji upravljaju državom, Šumarski list 3-4, 2001, 153-168 sažetak na:

http://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/2001/03-04-01h.htm

B.Molak: Nekontrolirano osloba"anje opasnih tvari u okoliš (što treba znati i u!initi zajednica da bi zaštitila svoje stanovnike, dobra i okoliš) HRVATSKA VODOPRIVREDA 103, travanj 2001. 53-57, (II dio) 102, ožujak 2001., 31-34, (I dio)

http://www.lijepa-nasa-kastela.hr/opasne_tvari.pdf

B.Molak, Hazard Materials Emergency Experience in Croatia, World Congress on Chemical and Biological Terrorism, CBMTS, Dubrovnik, Croatia, 22-27 April, 2001

B. Molak: Stadij oporavka ili obnove u upravljanju u krizama ili izvanrednim stanjima , POLICIJA I SIGURNOST 9(2000)1-2,93-107


B.Molak: Osnove planiranja zaštite i spašavanja stanovnika i dobara u slu!aju nesre a u nuklearnim elektranama, SIGURNOST 41(2) 119-130 (1999):

http://www.croinfo.com/2Eko/Nuke/Nesrece_u_NE_sigurnost1999.pdf

B.Molak: Faza djelovanja u upravljanju u krizama ili izvanrednim stanjima, POLICIJA I SIGURNOST 7(1998)5-6, 475-494

B.Molak: Aktivnosti prije i poslije katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama, djelovanjem !ovjeka i ratnim sukobima, HRVATSKE VODE, 5(1997)19, 137-146

B.Molak: Ublaživanje - jedna od !etiri faze u upravljanju u krizama, POLICIJA I SIGURNOST 6(1997)5-6, 532-546

B.Molak: Školovanje za potrebe sustava zaštite i spašavanja u krizama ili izvanrednim stanjima, POLICIJA I SIGURNOST 5(1996)4-5, 462-473

B.Molak: Planiranje za slu!aj kriza ili izvanrednih stanja, POLICIJA I SIGURNOST 5(1996)3, 287-304

B.Molak: Upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima, POLICIJA I SIGURNOST 5(1996)1, 89-108

B.Molak: Emergency Management – Way to protect people, goods and environment from natural and man made hazards (One extraordinary experience – Croatia) International Conference on the Environment, Boston, USA, June 21-25, 1995.

B.Molak: Zaštita i spašavanje pu!anstva od djelovanja kriznih stanja - upravljanje u krizama, SOCIJALNA EKOLOGIJA 3-4 (1994) 301-315

B.Molak: How to Use Risk Analysis in Rebuilding of Destroyed and War-Threatened Country (Example of Croatia), Society for Risk Analysis, 1994 Annual Meetting, December 4.-7, 1994., Baltimore, USA, P2.17 , Society for Risk Analysis (Europe), 1995 Annual Meetting, May 21 - 25, 1995., Stuttgart (Germany)

B.Molak: Nekontrolirano osloba"anje opasnih (toksi!nih) tvari u okoliš, SOCIJALNA EKOLOGIJA 1 (1993) 29-42

B.Molak: The War in Croatia - Why ? (lecture at FEMA - Federal Emergency Management Agency - Ministarstvo za izvanredna stanja), Washington, Dec. 11, 1991.), ENCYCLOPAEDIA MODERNA (HAZU) 1(37)1992,


57-63, Zagreb, (predavanje u UN, Department of Economic and Social Development, New York, December 7, 1992)

B.Molak: Odjek !ernobiljske nesre e u Jugoslaviji, Nuklearna tehnologija (Vinca) 1(1987)13-20

B. Molak: Protection Measures in Case of Accident at Nuclear Power Plants, 13 international seminar ISEMEC 87, Ljubljana October 1987, 143-152

Documents

ŠTO JE TO UPRAVLJANJE U KRIZAMA - staro.rifin.comstaro.rifin.com/root/tekstovi/casopis_pdf/ek_ec_521.pdf · 419 Branimir Molak 1 ŠTO JE TO UPRAVLJANJE U KRIZAMA Sažetak U agresiji